BRODSKO JEDNODNEVNO PILE

VALIONICA d.o.o.
SLAVONSKI BROD
PRIRUČNIK ZA TOVLJAČE

UVOD

Namjena je ovog priručnika usmjeriti pažnju tovljača na neke od vrlo

bitnih točaka koje, ako se zanemare, mogu negativno utjecati na rezultate tova
brojlera.

Općenito

Peradarska proizvodnja u Hrvatskoj temeljena je na promjeni znanstvenih

spoznaja te se po uspjehu ne razlikuje od one u razvijenim zemljama Zapada.

Uspješnost peradarske proizvodnje temeljena je na pravilnom odabiru, po

proizvodnim svojstvima i zdravlju najboljih hibrida, te primjeni bilo
nespecifičnih ili specifičnih mjera suzbijanja bolesti. Da bi se proizvodna
svojstva očitovala, potrebno je peradi ponuditi optimalni prostor, hranidbu
ujednačenom hranom, a specifičnu vakcinaciju temeljiti na aktualnim
epizootiološkim činjenicama. U slučaju pojave bolesti, potrebno je bolest moći
vrlo brzo prepoznati temeljem kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage,
dakako uz obilje anamnestičkih podataka kojih bilježenje čini sastavni dio
propisanih poslova u svakoj organiziranoj proizvodnji.

Podaci u ovom priručniku daju neke naznake o onome što može biti
postignuto. Na opće stanje jata mogu utjecati tehnologija uzgoja, bolest i mnogi
drugi faktori. Pokazatelji i tablice zasnovane su na mnoštvu aktualnih rezultata
dobivenih pod dobrim mikroklimatskim i tehnološkim uvjetima.

Varijacije iznad i ispod navedenih vrijednosti mogu, a ponekad se i dešavaju

iz različiti razloga. Na primjer, na utrošak hrane mogu značajan utjecaj imati
oblik hrane ( peleta, brašno), energetski nivo i temperatura u objektu. Ovi podaci
ne bi trebali, stoga biti promatrani kao specifikacije ili standardi, nego kao neki
okviri u koje se po mišljenju stručnjaka za peradarstvo iz Argusa d.o.o., trebate
uklopiti.

2
SADRŽAJ

1. Dizajn objekta

2. Oprema

2.1. Sistem napajanja

2.2. Sistem hranjenja
2.3. Sistem grijanja
2.4. Sistem ventilacije

3. Ambijentalni uvjeti u objektu

3.1. Osvjetljenje
3.2. Ventilacija
3.3. Klima
3.4. Stelja

4. Tov brojlera

4.1. Gustoća naseljenosti

4.2. Priprema za useljenje pilića
4.3. Useljenje pilića
4.4. Osnovna pravila tova
4.5. Hvatanje brojlera
4.6. Postupak sa lešinama

5. Tehnologija napajanja pilića

6. Hranidba pilića

6.1. Sastav hrane

7. Zdravstveno stanje pilića

3
 7.1. Vakcinacija
7.2. Liječenje

8. Biosigurnost i sanitarne mjere na farmi

8.1.Kontrola zdravlja
8.2. Čišćenje objekta

9. Prikupljanje podataka

9.1. Pravljenje bilješki

9.2.Planiranje i priprema

10. Kratki sažetak

11. Naše prednosti

12. Dodaci

4
 1. DIZAJN OBJEKTA

Postoji veliki broj faktora koje treba uzeti u obzir kada se bira
najpodesniji tip brojlerskog objekta i odgovarajuće opreme. Objekat u koji
useljavamo piliće treba biti efikasan sa stanovišta troškova, dati i osiguravati
okruženje koje je moguće kontrolirati.
Pri izgradnji i planiranju konstrukcije brojlerske farme, čovjek treba prije
svega izabrati plac na dobro isušenom zemljištu sa mnogo prirodnog kretanja
zraka. Objekat treba biti izgrađen u pravcu istok-zapad kako bi se smanjila
količina direktne sunčeve svjetlosti na bočnim stranama tijekom najtoplijeg
perioda dana.
Kontrolirani mikroklimatski uvjeti u objektu koriste se u temperaturno različitim
regijama iz klimatskih i ekonomskih razloga. U tropskim krajevima će mnogo
jednostavniji i jeftiniji objekti osigurati odgovarajuće mikroklimatske uvjete.
Mikroklimatsko kontrolirani objekti trebaju biti dobro locirani i podalje od
ostale peradi. Mora se, iz razloga izbjegavanja zaraza, onemogućiti pristup
stranim životinjama, kamionima i ljudima.

Objekat treba osiguravati slijedeće:

- krovni materijal koji treba imati izolaciju i reflektirajuću površinu kako bi se

smanjio priliv solarne topline,
- izolaciju koju treba činiti minimalno 10 cm staklene vune ili nekog drugog
materijala sa jednakim izolacijskim karakteristikama,
- sistem za grijanje koji treba imati dovoljan kapacitet, u skladu sa klimatskim
uvjetima,
- sistem ventilacije treba biti dizajniran tako da osigurava dovoljno kisika,
te da održava optimalne temperaturne uvjete za piliće,
- sistem osvjetljenja koji će dati jednoliku distribuciju svjetla po cijelom
području poda,
- jedan nivo poda, koji će omogućiti ravnomjernu raspoređenost sistema za
hranjenje i napajanje
- kontrola štetočina ( glodavaca i insekata ) treba biti sastavni dio dizajna
objekta.

5
 2. OPREMA

2.1.Sistem napajanja

Osiguravanje čiste, hladne vode sa odgovarajućim protokom je od

osnovnog značaja za dobru proizvodnju. Bez adekvatnog dnevnog uzimanja
vode, potrošnja hrane će opasti i rezultati tova pilića će biti lošiji. Oba sistema
napajanja, otvoreni i zatvoreni se široko primjenjuju.

Zatvoreni sistem ( Nipple sistemi)

Postoje dva tipa nipple pojilica koji su u upotrebi, pojilice visokog
protoka i pojilice niskog protoka. Nipple pojilice visokog protoka rade na
preporučenoj stopi protoka od 80-90 mililitara u minuti. One osiguravaju
kapljicu vode na kraju same nipple i imaju ispod tacnu koja će prikupiti svaku
kap koja eventualno iscuri iz nipple. Nipple pojilice niskog tlaka rade sa stopom
protoka od 50-60 ml/min. One obično nemaju tacnu ispod i tlak u njima je
prilagođen tako da održava vodeni tok u skladu sa potrebama brojlera za vodu.

Nipple pojilice moraju biti postavljene tako da odgovaraju visini pilića i

vodenom tlaku. Preporuka je da se pilići uvijek moraju neznatno izdignuti, a ne
sagnuti kako bi dosegli nipplu.
Dok piju noge im moraju biti cijelo vrijeme u potpunosti na podu.
Preporuka je da se ne drži više od 10 pilića po nippli, kod sistema niskog
protoka i ne više od 12 pilića po nippli, kod sistema visokog protoka. Pilići se sa
bilo kojeg mjesta u objektu ne smiju kretati više od 3m kako bi pronašli vodu.
Nipple bi trebale biti postavljene na maksimalnoj međuudaljenosti od 35 cm (u
nizu).
Za optimalne rezultate u tovu preporučljivo je korištenje zatvorenih
sistema napajanja.
U slučaju kada jednodnevne piliće primamo na jednu trećinu objekta u
tom djelu objekta nipple trebaju biti puno gušće postavljene.

Otvoreni sistem ( zvonaste i kupolaste pojilice)

Zvonaste i kupolaste pojilice trebaju biti okačene tako da visina ruba
pojilice bude jednaka visini leđa pileta kada ono stoji normalno. Visinu treba
prilagođavati u skladu sa rastom pilića kako bi se spriječila kontaminacija.

6
Zvonaste pojilice trebaju osiguravati najmanje 0,6 cm po piletu pojidbenog
prostora. Nivo vode treba biti 0,5 cm ispod ruba pojilice kada su pilići stari
jedan dan, da bi se postepeno povećao na dubinu od 1,25 cm od ruba nakon
sedam dana starosti, što je otprilike jednako dužini nokta na palcu.
Otvoreni sistem ima prednost sa stanovišta troškova, dok su s druge strane veći
problemi u kontroli kvalitete stelje i higijenu vode. Veoma je teško održavati
čistoću vode sa otvorenim sistemima, jer će pilići kontaminirati čak i vodu u
rezervoarima što opet zahtijeva svakodnevno čišćenje. Ovo ne samo da zahtijeva
intenzivno angažiranje radne snage već dovodi i do nepotrebne potrošnje vode.

Stanje stelje je odličan način za ocjenjivanje efektivnosti sistema

napajanje. Vlažna stelja ispod izvora vode ukazuje da su pojilice
postavljene suviše nisko ili da je suviše visok tlak vode. Ukoliko je podloga
ispod pojilice izrazito suha, to ukazuje da je tlak vode suviše nizak.

Vodomjeri

Nadgledanje potrošnje vode kroz uporabu vodomjera, može biti odlična

mjera potrošnje hrane, budući da ova dva faktora utječu jedan na drugi u veoma
velikoj mjeri. Svaka značajnija promjena u potrošnji vode mora se istražiti, jer
ovo može biti pokazatelj curenja vode, zdravstvenih problema ili problema
vezanih za hranu. Pad u potrošnji vode je najčešći prvi pokazatelj potencijalnih
problema u jatu.

Potrošnja vode treba približno biti jednaka od 1,6 do 2,0 puta

potrošnji hrane sa stanovišta mase, ali ovo će varirati ovisno o :
temperaturi okoliša, kvaliteti hrane i zdravstvenog stanja životinja.

Rezervoari za skladištenje vode

Na farmi treba osigurati adekvatno skladište vode za slučaj da glavni

dovod vode bude ugrožen. Neophodno je osigurati zalihe vode, dovoljne za 24
sata.
Idealna temperatura vode, kako bi se održala željena potrošnja vode, je između
10-14ºC.

Temperatura vode Potrošnja vode

Manje od 5ºC Suviše hladna voda, pilići troše manje
vode
10-14ºC Idealno
Više od 30ºC Suviše topla voda, pilići troše manje
vode

7
44ºC Pilići odbijaju piti vodu

2.2.Sistem hranjenja

Bez obzira koji se tip sistema hranjenja koristi, hranidbeni prostor je od

suštinskog značaja. Ukoliko je hranidbeni prostor nedovoljan, stopa prirasta biti
će smanjena, a ujednačenost značajno ugrožena. Distribucija hrane i blizina
sistema hranjenja su ključ za postizanje ciljne stope konverzije hrane. Svi
sistemi za hranjenje trebaju biti kalibrirani tako da osiguravaju dovoljnu
zapreminu hrane uz minimalne količine rasute hrane.

Viseće hranilice

- Preporuča se 60-70 pilića na jednu hranilicu poprečnog presjeka 33 cm

- Kod useljenja, hranilice treba napuniti tako da se gotovo presipaju
hranom
- Pilićima treba omogućiti neograničeno kretanje duž cijelog objekta
- Pilićima treba omogućiti da dnevno očiste ( pojedu) kompletan sadržaj
hranilice kako bi se spriječilo stvaranje grudica hrane ili
gomilanje otpada. Nikada ne smijemo dozvoliti da hranilice budu
potpuno prazne.

Viseći sistemi hranjenja se široko preporučuju budući da oni omogućavaju

neograničeno kretanje pilića duž cijelog objekta, smanjuju mogućnost
prosipanja hrane i poboljšavaju konverziju hrane.

Širina objekta Broj uzdužnih linija hranjenja

Do 12,8m 2 linije
Od 13,1 m do 15,2 m 3 linije
Od 15,5 m do 19,8 m 4 linije

Ako pilići kljucaju hranilice kako bi dosegli hranu onda su hranilice

postavljene previsoko, a ako pilići rasipaju hranu onda su hranilice
postavljene prenisko.

Automatski lančani sistem hranjenja

- Treba imati minimalno 2,5 cm hranidbenog prostora po piletu

- Stvara manje otpadaka, što potiče piliće da isprazne valove
- Rub valova mora biti na istom nivou sa leđima pilića

8
Automatski cijevni sistem s okruglim hranidbenim žlijebom tipa «
čortajm »
Sastoji se od nekoliko samostalnih uzdužnih linija razvrstanih po objektu.
Na početku svake linije ima usipni koš sa ili bez protočne vage. Na nisko
obješenu transportnu cijev pričvršćene su okrugle hranilice, izvedene tako da se
u svakoj može regulirati količina hrane.
Hrana u cijevnom transporteru potiskuje se spiralno ili pužem. Istodobno se
pune sve hranilice točno određenom količinom hrane pa to daje prednost ovom
sustavu za hranjenje pilića. Cijeli se sustav prilikom hvatanja brojlera i remonta
podiže pod strop. Povećanje hranidbenog prostora moguće je većim brojem
hranilica po jednoj liniji ili postavljanjem nove linije.

Silosi za skladištenje hrane

Silosi za skladištenje hrane trebaju imati kapacitet koji je jednak

petodnevnim, maksimalnim potrebama pilića za hranom. Da bi se smanjio rizik
stvaranja pljesni i razvoj bakterija, od suštinskog je značenja da su ovi silosi
vodootporni. Velike silose za hranu treba čistiti, dezinficirati i fumigirati između
svakog useljenja.

2.3.Sistem grijanja

Osciliranje temperature u objektu i još važnije -osciliranje temperature

poda mogu dovesti do stresa mladih pilića.
Na raspolaganju su različiti sistemi grijanja.

Grijanje toplim zrakom- zračni grijači se često koriste za zagrijavanje

cijelog objekta ili samog prostora ispod « kvočke ». Mogu se koristiti za uzgoj
na cijeloj površini objekta ili za uzgoj u jednom djelu objekta.

Radijalno zagrijavanje- bilo tradicionalne grijalice ili radijalni sistemi

grijanja- kaloriferi se koriste za zagrijavanje podloge u objektu. Ovi sistemi
omogućuju pilićima da pronađu svoju zonu komfora. Voda i hrana trebaju biti u
blizini.

Upotreba radijalnih i zračnih grijalica se preporučuje. Radijalne grijalice

se koriste kao primarni izvor topline tijekom prva dva tjedna tova, dok zračne
grijalice masteri osiguravaju dodatno zagrijavanje pri hladnom vremenu. Kako
jato stari tako i pilići razvijaju sposobnost reguliranja svoje tjelesne temperature.

9
 2.4.Sistemi ventilacije

Ventilacija zahtijeva konstantnu pažnju. Ventilacija utječe na kvalitetu

zraka, temperaturu i relativnu vlagu. Sa lošom ventilacijom, konverzija hrane,
prirast tjelesne mase i zdravstveno stanje pilića će biti slabiji, a gubici će se
povećati.
Ujednačeno strujanje zraka kroz objekat od velikog je značenja za zdravlje i
prirast peradi.
Kako životinje postaju teže, potreba za kisikom raste kao i zahtjevi za
izbacivanje ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida iz objekta.
Kako se povećava potrošnja vode- raste i nivo vlage u stelji uz mogućnost
povećanja količine amonijaka u objektu.
Vaš sistem za ventilaciju mora biti u stanju odgovoriti na ove zahtjeve i
osigurati dobru izmjenu zraka na visini pilića i to bez propuha.
Izmjena zraka mjeri se u odnosu na ukupnu živu težinu peradi u objektu ili na
ukupni utrošak hrane, dakle, koristeći povezanost metabolizma i respiracije
(disanje-izmjena plinova u organizmu ) s uzimanjem hrane.

Maksimalna i minimalna ventilacija prikazani su na slijedeći način:

Maksimalna ventilacija ( ljeto)

6 m³/po satu/kg žive težine ili

20 m³/sek/ po toni hrane/na dan

Minimalna ventilacija ( jesen, zima, proljeće )

1,5 m³/po satu/kg žive težine ili

2 m³/sek/ po toni hrane/na dan

Na ovoj minimalnoj razini- vlažna prašina i nivo amonijaka mogu rasti i postati
problem.

Prikaz utjecaja različitih koncentracija ( u ppm-u ) amonijaka unutar

objekta za tov:

Koncentracija Djelovanje
ppm
Cilj manje od 10 ppm
Ljudi osjećaju više od 5 ppm
Oštećenje dišnog trakta 20 ppm ( 3 min )

10
Konverzija hrane opada 25-51 ppm
Oštećenje očiju, kržljavost, dehidracija 46-102 ppm ( 12 sati )

Utjecaj amonijaka na potrošnju hrane i tjelesnu težinu u četvrtom tjednu

starosti

Koncentracija amonijak Potrošnja hrane ,kg Tjelesna težina, kg

u (ppm)
2 2,19 1,36
25 2,14 1,34
50 1,86 1,10
75 1,84 1,12

Gravitacijska ( prirodna ) ventilacija

Prirodno provjetravanje temelji se na pokretanju zraka zbog temperaturnih

razlika. Topli, specifično lakši zrak struji prema gore, a njegovo mjesto
popunjava hladnija, specifično teža zračna masa . Za pravilnu funkcionalnost
temperaturna razlika mora biti najmanje 5-6ºC. Preduvjet za funkcionalnost
takvog principa provjetravanja jesu uski i dugački objekti.

Mehanička ventilacija

Mehaničko provjetravanje značajnije je u modernom, intenzivnom

-industrijskom peradarstvu. Primjenom ovog sustava moraju se zadovoljiti
tehnološki zahtjevi kao što su:

- dovoljna količina svježeg zraka

- optimalna dopuštena brzina strujanja zraka u zoni boravka peradi
- doziranje ritma i intenziteta svjetla
- automatska sinkronizacija grijanja i provjetravanja.

Pri planiranju nužan je pravilan proračun funkcionalnog kapaciteta

provjetravanja, s dovoljnim brojem višebrzinskih bešumnih ventilatora. Svaka
pogreška u premalom kapacitetu dovodnih otvora ili lošem rasporedu, odnosno
smještaju – kako ventilatora, tako i dovodnih otvora – može umjesto difuznoga
kretanja zraka izazvati « mrtve zone » i probleme u strujanju zračnih masa.
Na osnovu smještaja i rasporeda dovodnih otvora i ventilatora razlikujemo:

- vertikalno provjetravanje – « stropna ventilacija » ( dovodni otvori

smješteni su u bočne zidove, a ventilatori centralno duž sljemena krova)

11
 - horizontalno provjetravanje – « bočna ventilacija » ( dovodni otvori
smješteni s jedne strane, a ventilatori s druge strane podužnih zidova).

Tunelska ventilacija

Tunelski sistem ventilacije se koristi da bi se smanjio utjecaj sezonskih

fluktuacija temperature, a posebno su efikasni tijekom toplog vremena.
Kod tunel-sistema ventilacije, svi ventilatori koji izvlače zrak se nalaze na
jednom kraju objekta, a svi ulazi zraka na kraju suprotnom od njih. Svi ostali
otvori unutar objekta moraju biti zatvoreni. Zrak se uvlači tako da duž objekta
struji brzinom od 2 do 2,4 m/s i struji duž objekta uklanjajući toplinu, vlagu i
prašinu. Strujanje zraka kod peradi stvara osjećaj rashlađivanja, koji može
smanjiti efektivnu temperaturu za 5-7ºC.Brzina zraka veća od 2,5m/sek se ne
preporučuje.
Tunelska ventilacija koristi se najčešće samo ljeti ( za maksimalnu
ventilaciju) i to u kombinaciji sa stropnom ventilacijom koja se koristi tijekom
ostala tri godišnja doba (minimalna ventilacija).

Različiti izračuni potrebni prilikom projektiranja ventilacije:

Zapremina objekta = dužina x širina x prosječna visina objekta

Prosječna visina objekta = (visina bočnih zidova + visina od sljemena objekta

do bočnih zidova) / 2

Poprečni presjek objekta = prosječna visina x širina objekta

Ukupna zapremina zraka = poprečni presjek objekta x željena brzina strujanja

zraka

Broj ventilatora = ukupna zapremina zraka

kapacitet ventilatora pri radnom pritisku ( CPMs)

Izmjena zraka u objektu = zapremina zraka u objektu

kapacitet ventilatora

Brzina strujanja zraka = kapacitet ventilatora

poprečni presjek objekta

Izračunavanje broja ventilatora potrebnih za tunelsku ventilaciju

Primjer br.1:

12
-Zapremina objekta 20 m x 12 m x 3 m = 4320 m³

-Poprečni presjek objekta 12 m x 3m = 36 m²

-Potrebna ventilacija ( ukupna zapremina zraka potrebna da bi se ostvarilo

podužno strujanje zraka u objektu od 2m/s ) 36 m² x 2,0 m/s = 72 m³/s

-Potrebni ventilatori za 72 m³/s : 9 m³/s ( kapacitet jednog ventilatora )

= 8 ventilatora

Izračunavanje broja ventilatora za bočnu ventilaciju

- Zapremina objekta 120 m x 12 m x 3 m = 4320 m³

- Potrebna ventilacija 4320 m³ : 300 s = 14,4 m³/s

- Potrebni ventilatori 14,4 m³/s : 5,75 m³/s (kapacitet jednog ventilatora)

= 3 ventilatora

Osnovni princip ventilacije treba biti korištenje punog kapaciteta

ventilatora tijekom kraćeg perioda ( nekoliko minuta ). Tako dolazi do potpune
izmjene zraka unutar objekta. Ako ventilatore reguliramo reostatom i podesimo
ih na manji intenzitet izvlačenja tijekom duljeg vremena, tada će se iz objekta
ukloniti samo manji dio zraka neposredno uz ventilatore. Tako dobivamo dvije
ili više zona različitih u kvaliteti i temperaturi zraka unutar objekta.

3. AMBIJETALNI UVJETI U OBJEKTU

Za optimalne rezultate tova brojlera od suštinskog je značenja da

ambijentalni uvjeti u objektu odgovaraju potrebama pilića. Pilićima treba
osigurati odgovarajuće useljenje, ventilaciju i menadžment kako bi se postigla
maksimalna profitabilnost u tovu.

3.1.Osvjetljenje

Brojleri se tove pod uvjetima stalnog osvjetljenja, sa samo kratkim

periodom ( 0,5-1 sat ) bez svjetla u 24 sata kako bi smo navikli životinje na
mogući nestanak električne struje. Potreban je jednak intenzitet svjetla na cjeloj
površini poda. Izvori svjetla trebaju biti postavljeni dovoljno visoko da budu

13
izvan uobičajenih putova koje osoblje koristi pri normalnom svakodnevnom
čišćenju i obilasku objekta. Intenzitet svjetlosti treba se regulirati prekidačem ili
reostatom.
Željeni intenzitet svijetla postiže se upotrebom mliječnih žarulja, jakih 60-100
W. Obješene na visini 210 do 220 cm od poda. Rasvjetna tijela sa sjenilima valja
ravnomjerno rasporediti po nastambi na međusobnoj udaljenosti 2,5 do 3 m.

Intenzitet osvjetljenja tijekom prva 3-4 dana treba biti dovoljan da stimulira
aktivnost, kako bi se pilići navikli na mjesta za hranjenje i napajanje.

Krug od 3,7 m u promjeru, kojega daje žarulja od 100W, adekvatan je prostor za

1500 jednodnevnih pilića.

Intenzitet svjetla treba postepeno smanjivati od 14-og do 28-og dana. Svjetlo

prejakog intenziteta može prekomjerno stimulirati životinje što će dovesti do
kanibalizma- kljucanja.

Redukcija intenziteta svjetla vrši se obično putem prekidača (za uspostavljanje

odnosa između broja žarulja i intenziteta svjetla).

U peradnjacima zadovoljavajuća jakost svijetla je 10-15 luxa ( jakost rasvjete od

1 lm/m² ).

Jednostavna formula za izračunavanje broja žarulja potrebnih za objekte sa

dubokom steljom slijedi:

Područje poda (m²) x maks. zahtjev za lux.

Broj žarulja = ______________________________________

Voltaža žarulje x K faktor

K faktor ovisi o voltaži žarulje:

Žarulja Wati K faktor

15 2,8
25 4,2
40 4,2
60 5,0
100 6,0

Klasična rasvjeta žaruljama sve se više zamjenjuje fluorescentnim

cijevima. Prednost fluorescentne rasvjete jest u trajanju cijevi ( 4-5 puta dulje ) i

14
uštedi električne energije ( čak 70 %). Naime obična žarulja 40W daje oko 490
lumena ( lm-jedinica svjetlosnog vala što ga daje 1 cd svijeća) , a fluorescentna
cijev iste jačine čak 5000 lumena. Jednolična rasvjeta važnija je od boje .
Crvena boja djeluje umirujuće. Ublažava kontrast crvene boje krvi na bijeloj
podlozi perja i tako djeluje povoljno u sprječavanju kanibalizma. Perad je manje
osjetljiva ( slijepa ) na plavu boju, koja se koristi pri različitim zahvatima, npr.
cijepljenju , hvatanju i dr.

3.2.Ventilacija

Sistem ventilacije mora:

- osiguravati odgovarajuću količinu svježeg zraka u bilo koje vrijeme i to tako

da izmjena zraka odgovara potrebama pilića za kisikom
- regulirati temperaturu
- izvlačiti povećanu vlagu
- uklanjati neugodne mirise i otpadne plinove

Relativna vlažnost

Relativna vlaga (RH) je mjera koja pokazuje koja količina vlage ili
vodene pare je prisutna u zraku u usporedbi sa količinom vlage koju zrak može
sadržati. Samim tim kada se temperatura zraka poveća, relativna vlaga se
smanji.
Kada se relativna vlaga poveća smanjuje se sposobnost pilića da isparavanjem
gube toplinu. Visoka relativna vlaga u kombinaciji sa visokom ambijentalnom
temperaturom ( npr. 32ºC i 90% RH) je posebno problematična.

Ambijentalna temperatura

Da bi se postigli maksimalni rezultati tova, temperatura se mora

konstantno održavati u okviru tzv. termoneutralne ili zone komfora pilića, pri
čemu treba održavati jednoličnost temperature duž cijelog objekta. Ukoliko se
optimalne temperature objekta ne postignu, pilići će trošiti dodatnu energiju na
proizvodnju svoje tjelesne topline, a samim time će se povećati konverzija.

Temperaturna zona se mijenja kako pilići rastu, a na nju utječu:

- tjelesna težina
- ventilacija
- dnevno hranjenje
- relativna vlaga

15
 - ambijentalna temperatura

3.3.Klima

Pilićima se mora osigurati adekvatno useljenje, higijena , tehnologija,

voda, hrana i hranjive tvari kako bi ostvarili svoj potencijal.

Tropske klime

Ukoliko se temperatura podigne iznad termoneutralne zone to ima

negativni utjecaj na potrošnju hrane. Termoneutralna zona predstavlja efektivnu
temperaturu pri kojoj pilići ne troše dodatnu energiju bilo za svoje zagrijavanje
ili hlađenje. Konzumacija hrane će se smanjiti za gotovo 1% za svaki 1ºC
povećanja temperature iznad termoneutralne temperature ( zone).

U uvjetima kada tunelsku ventilaciju nije moguće primijeniti u brojlerskoj farmi,

pri visokim temperaturama moramo osigurati slijedeće:

- smanjiti gustoću naseljenosti

- u objektima sa bočnom ventilacijom moramo usmjeriti zrak na dolje,
uz veliku brzinu kretanja iznad pilića, kako bi se postigao maksimalni
efekt hlađenja
- isprazniti sistem napajanja dva puta dnevno, kako bi se snizila
temperatura vode
- ukloniti hranu od pilića podizanjem sistema za hranjenje šest sati prije
najtoplijeg perioda
- postaviti dodatne ventilatore za miješanje zraka unutar objekta
- smanjiti neusklađenost između rada ventilatora
- dodati C vitamin ( 0,2 g / po kljunu na dan ) u vodu za piliće.

Hladni klimatski uvjeti

U hladnim klimatskim uvjetima, čuvanje temperature i uklanjanje štetnih

plinova i vlage primarni su zadaci.
Minimalna ventilacija je najmanja količina zraka neophodna za adekvatno
izbacivanje vlage, štetnih plinova i održavanje potrebnog nivoa kisika.
Upotrebljava se u hladnim klimama u toku prva dva tjedna tova.

16
Jako je važno da se nikada ne ugrozi izmjena zraka na račun štednje topline.
Ukoliko se smanji izmjena zraka, trpi kvaliteta zraka, a smanjit će se i količina
kisika, što će se negativno odraziti na zdravlje pilića i rezultate tova.

Nećete uštedjeti, ako zbog štednje energije za zagrijavanje tijekom

zime, vaši pilići ne dobiju adekvatnu ventilaciju.

3.4.Stelja

Kvalitetna stelja je veoma važna za zdravlje pilića, rezultate tova i kvalitetu

finalnog proizvoda – pilećeg mesa. Stelja treba biti jednolično raširena po podu
debljine oko 10cm.

Od stelje očekujemo:

- da upija vlagu
- da upija izlučevine kako bi bio minimalni kontakt pilića sa izmetom
- da osigura izolaciju od hladnih podnih temperatura
- da je jeftina i kvalitetna ( ne sadrži štetne tvari)
- da se može upotrijebiti poslije proizvodnje kao kompost ili gnojivo.

Kao stelja može se koristiti:

- strugotina bora ( krupna piljevina) odlična sposobnost upijanja

- strugotina od tvrdog drveta-može sadržati tanin ( opasnost od toksičnosti)

i iverje koje može oštetiti voljku pileta

- sitna prašinasta piljevina-često ima mnogo vlage, pogodna za razvoj

pljesni i pilići je mogu jesti, što može izazvati aspergilozu i probavne
poremetnje

- sjeckanu slama- slaba sposobnost upijanja

- komadići sjeckanog papira- teško je rukovati s njim kada je vlažan.

Stelja ne smije biti ni prašnjava niti vlažna. Pojilice u dobrom stanju i

odgovarajuća ventilacija, zajedno sa bio-masom peradi u objektu- osnova su za
dobro stanje i održavanje stelje. Posebnu pažnju obratite na područja oko
pojilica, izbacite vlažnu stelju i poravnajte ostatak. Pazite na nejednaku
raspoređenost peradi u objektu što može biti uzrok oštećenja stelje. Piliće raširite
po cijelom objektu.

17
Uzroci nejednake raspoređenosti pilića mogu biti:

- nejednaka ventilacija, stvaranje hladnih područja s propuhom

- nejednako svjetlo, pregorjele ili prljave žarulje,
- vlažna stelja ili pojilice koje cure,
- prazne hranilice ili suhe pojilice što izaziva smetnje u opskrbi vodom
i hranom.
Praktični način za određivanje sadržaja vlage u stelji je da uzmete punu ruku
podloge i stisnete. Stelja se treba neznatno lijepiti za ruku, te se raspasti kad je
ispustite na pod.

Stelja se mora poslije svakog turnusa izmijeniti kako bi objekat mogao biti
dobro očišćen i dezinficiran prije useljenja novog jata.

4.TOV BROJLERA

Najvažniji je dan u životu brojlerskih pilića- prvi dan. Štete uvjetovane

stresom u tom periodu nikada se ne mogu popraviti kasnije u tovu. Apsolutno je
neophodno osigurati da se sve što je moguće pripremi prije dolaska pilića.

4.1.Gustoća jata

Prostor koji stoji na raspolaganju svakoj životinji, imajući u vidu

unutarnje mjere objekta, ovisit će o planiranoj težini, kao i tipu objekta, opremi
za hranjenje i napajanje, raspoloživoj ventilaciji i specifičnim klimatskim
uvjetima. Ukoliko proizvođači žele postići maksimalnu proizvodnju utvrđuje se
maksimalna količina bio- mase ( utovljenih brojlera ) na kvadratni metar od 28-
32 kg. Međutim, treba imati u vidu da ovaj nivo nije preporučljiv samo kada se
želi postići maksimalni rezultat, nego je općenito preporučljiv i ima svoju
praktičnu vrijednost kao maksimum koji se sigurno može postići pod uvjetom
dobre tehnologije u modernim, mikroklimatski kontroliranim uvjetima.
Tamo gdje se koriste otvoreni objekti, gustoća jata će biti mnogo manja.
Gustoća ovisi o lokalnim uvjetima, temperaturi, vlažnosti i o mogućnosti
strujanja zraka. Kao opće pravilo može se reći da broj pilića ne smije biti
veći od 14/m².

Mnogi proizvođači opreme savjetovat će Vam veću gustoću, kako bi

opravdali investiciju u novu opremu. Uvođenjem nove i moderne opreme
kapacitet vašeg objekta će se povećati, ali budite oprezni pri odluci o znatnom
povećanju gustoće.

18
Nepravilna gustoća naseljenosti može dovesti do problema sa
nogama, oštećenjima, modricama, raslojavanjem, bolestima i
mortalitetom.

4.2.Priprema za useljenje pilića

Jednodnevni pilići useljavaju se u dobro pripremljen, očišćen,

dezinficiran, odmoren i zagrijan objekat (vidi: Priprema objekta).Pilići se
primaju na slobodan podni prostor ili krugove ispod grijaćih tijela, na stelju
prekrivenu papirom ( papir sprječava kontaminaciju pilića u prvim danima
života kada su oni vrlo osjetljivi ).
Nakon što potvrdite da broj pilića koji će biti useljen odgovara kapacitetu
opreme i objekta instalirajte neophodnu opremu za tov i provjerite da li je sva
oprema u funkciji. Provjerite da li su sistemi za napajanje, hranjenje, grijanje i
ventilaciju pravilno postavljeni.
Materijal koji se koristi za stelju treba biti jednolično raspoređen i u određenoj
debljini ( minimalno 10cm) po cijelom objektu.
Zatvorite objekat i dio u kojemu će biti smješteni pilići kako u njemu ne
bi bilo propuha.
Uključiti grijače najkasnije 24 sata prije dolaska pilića, kako bi se postigla
dobra zagrijanost i stalna temperatura na prostoru za piliće od 33ºC u visini 20
cm od poda.
Stavite onoliko automatskih pojilica u taj dio objekta koliko je to moguće,
a pripremite ga i dodatnim mjestima za napajanje ( ručne pojilice, zdjele, tave ili
posude), tako da bude najmanje 14 mjesta za napajanje na 1 000 pilića. Napunite
pojilice 2 sata prije dolaska pilića kako bi voda u njima bila sobne temperature.
Prva voda koju pilići popiju treba sadržavati 2% otopinu šećera ( 2 kg na 98
litara vode za 100 litara ).
Četiri sata nakon useljenja pilića stavite svježe i bez prašine mrvice
startera na mjesta za hranjenje preko cijelog područja za piliće ( u poklopce od
kutija za piliće, tave, tepsije ili donje dijelove hranilica). Kada je preko stelje
rasprostrt papir, mrvice možete posuti po njemu kao dodatak mjestima za hranu.
Objesite « maksimum-minimum» termometre na visinu pilića ( 20 cm od
poda) kako bi ste mogli kontrolirati temperaturu prostora za piliće i temperaturu
objekta.
Bitno je kontrolirati temperaturu u nivou pilića, a ona treba biti 32-33ºC u
prvom tjednu života.
U prostoru gdje borave pilići osigurajte dovoljan intenzitet svjetla
( vidi poglavlje: Osvjetljenje).

19
 4.3.Useljenje pilića

Utvrdite očekivano vrijeme dolaska valioničkog kamiona i budite spremni

istovariti piliće najbrže što je moguće.
Smjestite točan broj pilića u ograđeni dio objekta ( 60 jednodnevnih pilića
na m²). Ne slažite poklopljene kutije sa pilićima u objekat. To može dovesti do
naglog povećanja temperature u kutijama i ugušenja. Izvadite piliće i iznesite
kutije iz objekta s najmanjim mogućim zadržavanjem. Izvažite 5 % kutija sa
pilićima kako bi ste utvrdili težinu jednodnevnih pilića. Piliće iz jednog
roditeljskog jata smjestiti u jedan objekat kako bi se smanjila razlika u početnoj
veličini pilića i u njihovom općem stanju. Tamo gdje se ovo ne može izvesti
stavite u isti objekat piliće iz jata iste starosti. Ostavite ih da se «smjeste» na sat
ili dva. Smanjite intenzitet svjetla u objektu u toku useljenja pilića kako bi ste
smirili piliće i smanjili stres, a nakon useljenja svih pilića intenzitet svjetla treba
vratiti na puni intenzitet.
Nakon smještanja pilića buka koju stvaraju i intenzitet buke kao i raspored
pilića u prostoru pokazivat će njihovo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo.
Pilići bi trebali biti jednolično raspoređeni po prostoru objekta grijanog
toplim zrakom, odnosno – jednolično raspoređenim po grijanom području ispod
obješenih grijalica. Buka koju stvaraju trebala bi biti na nivou stalnog
žamorenja.

Raspored pilića u odnosu na različite temperature

SUVIŠE TOPLO SUVIŠE HLADNO

20
 PROPUH ISPRAVNO

Crteži prikazuju raspored pilića u prostoru gdje su primljeni. Početna

temperatura u objektu (20 cm od poda ) treba biti od 30-33º C. Smanjujte tu
temperaturu na 18 do 21ºC do 35-42 dana ( vidi prilog ).

Pažljivo promatrajte piliće kako bi se uvjerili da svi piju i kasnije jedu.

Podesite i ako je potrebno, pomjerite mjesta za hranjenje i napajanje kako bi ih
pilići sve koristili. Kontrolirajte grijanje kako bi ste postigli najbolje uvjete.
Odstranite sve mrtve, uginule u transportu i sve piliće na kojima
primijetite neke deformacije.

Često posjećujte prostor s pilićima tijekom prvih 24 sata, posebno noću.

Promatrajte ponašanje pilića. Oni će vam pokazati kada im nije ugodno.
Zadovoljni pilići su tihi i ne žale se.

Provjerite i nadopunite sve dopunske pojilice prije nego što se isprazne.

Genetike brojlera kojima raspolaže naša tvrtka su vrhunske

kvalitete, uz to možemo vam ponuditi i jednodnevne brojlerske piliće
odvojene po spolovima
( 50% muških i 50% ženskih). Ova pogodnost vam može omogućiti
maksimalnu ujednačenost pojedine populacije brojlera, te mogućnost
« produljene prodaje» utovljenih brojlera iste težine ( muški pilići
dostižu željenu težinu 4-7 dana prije ženskih ).

4.4.Osnovna pravila tova

Što tovljač treba kontrolirati pri svakom posjetu objektu:

- promatranje, temperatura, ventilacija

- voda, hrana, grijanje
- podešavanje opreme, sakupljanje lešina
- bilješke, upisivanje u tabele

Budite spremni proširiti prostor za piliće i pomičite opremu svakih 4-5

21
dana. Zapamtite da pilići udvostručuju težinu svaka 4 dana tijekom prva 2
tjedna. Kad je papir rasprostrt preko prostora za prijem pilića potrebno ga je
maknuti u starosti od 4-5 dana.
Pilićima treba omogućiti pristup cijeloj površini objekta između 10-14
dana starosti ovisno od klimatskih uvjeta. Pri tome temperatura duž cijelog
objekta mora biti ujednačena.
Temperaturu u prostoru za piliće treba postupno i stalno smanjivati za
2,8ºC tjedno, sve dok temperatura u cjelom objektu ne bude 18-21ºC, s oko 35
dana starosti. Provedite vrijeme, djelomično i noću, promatrajući ponašanje
pilića prije i poslije podešavanja ventilacije.
Ako pilići izbjegavaju neka područja i sakupljaju se na hrpu provjerite
odstupanja u temperaturi i utvrdite postojanje propuha.
Pilići nemaju sposobnost termoregulacije tjelesne temperature prvih 15 dana,
zbog toga ovise o uvjetima u farmi koji trebaju osigurati odgovarajuću
temperaturu . Ukoliko je u objektu hladno, tjelesna temperatura pilića će se
smanjiti, što dovodi do kržljavosti pilića i većoj izloženosti bolestima.

Odličan pokazatelj temperature poda je temperatura nogu pileta.

Stavljanjem nogu pileta na vrat ili obraz možete odrediti da li je pilićima toplo
ili hladno. Ukoliko su noge hladne provjerite sistem za grijanje i temperaturu pri
podu. Ukoliko su noge ugodno tople pilići će se aktivno kretati duž cijelog
objekta.
Pored pravilne temperature potrebno je obratiti pažnju i na ventilaciju.
Ventilacija raspoređuje toplinu duž cijelog objekta i održava kvalitetu zraka na
uzgojnoj površini. Manji pilići su mnogo osjetljivi nego stariji pilići na lošu
kvalitetu zraka. Povećana količina amonijaka može dovesti do smanjenja
prirasta tjelesne mase i do 20% kod sedam dana starih pilića.
Nivo amonijaka treba biti ispod 10 ppm tijekom cijelog tova.

Bilježite dnevni i ukupni mortalitet. Ukupni mortalitet za prvih 7 dana ne bi

trebao prijeći 1,5%, s vjerojatnim vrhom ( tj. špicom) između 4. i 6-og dana.
Uvijek obavijestite svog savjetnika ( tehnologa ili veterinara), ako je rani
mortalitet veći od uobičajenog. Informirajte valionicu o mortalitetu u prvih 7
dana.

4.5. Hvatanje brojlera

Ovo je faza tova s najvećom mogućnošću gubitka na težini, operacija koja

treba biti pažljivo pripremljena na farmi. Loš postupak s pilićima uvjetuje
stvaranje modrica i gubitke na težini, što smanjuje dobit. Planirajte hvatanje
pilića usklađujući ga sa točnim vremenom dolaska klaoničkog kamiona. Iznesite
sve hranilice iz objekta 8-12 sati prije utovara kako bi se smanjila kontaminacija
mesa fekalijama tijekom klanja i vađenje iznutrica. Podignite obješene ili

22
uklonite koritaste hranilice iz objekta. Pojilice ostavite do hvatanja, a tad
zatvorite vodu i uklonite ih s puta kojim prolaze hvatači, kako bi oni mogli raditi
bez opasnosti u uvjetima slabe rasvjete.
Svjetlo u objektu smanjite na minimum, uklanjanjem žarulja, ako je
potrebno. Podijelite objekat u manje sekcije i praznite ih jednu po jednu.
Prenošenje peradi smanjite na minimum. Perad hvatajte za noge ( stopala i
goljenice) nikada za batak, ne više od dva komada u jednu ruku. Pažljivo ih
stavljajte u gajbe.

Ukoliko situacija na tržištu zahtijeva višekratno iseljavanje objekta, piliće

treba hvatati od centra objekta prema krajevima. Na taj način će se smanjiti rizik
od sakupljanja svih pilića na jednom mjestu. Bitno je da se preostalim pilićima
voda , hrana, intenzitet svijetla i ventilacija osiguraju brzo nakon hvatanja. Sat
vremena nakon završenog hvatanja provjerite stanje u objektu kako bi ste bili
sigurni da su se pilići ravnomjerno rasporedili i da je sve u redu sa njima.
Osigurajte da cijelu operaciju zajedno izvedu hvatači i osoblje sa farme.

4.6. Postupak sa lešinama

Pravovremeno uklanjanje uginulih životinja od velikog je značenja za

ostvarivanje efikasnog programa preventive bolesti. Raspalo truplo izvor je
bolesti i privlači štetočine.
Sve mrtve i izlučene piliće treba odmah ukloniti iz objekta i odvesti što je
prije moguće. Tri su uobičajena načina uklanjanja: odvoženje u kafileriju,
sagorijevanje i zakapanje.
Spaljivanje plinom, naftom ili krutim gorivom potpuna je higijenska
metoda, ali skupa ako se lešine ne mogu brzo spaliti.
Agroproteinka d.d. najveći je prerađivač klaoničkog otpada i ostalog
otpada životinjskog porijekla u Hrvatskoj, te ujedno i jedini objekat
tzv. « otvorenog tipa » za reciklažu odnosno utilizaciju otpada životinjskog
porijekla u državi. Pogon se nalazi u Sesvetskom Kraljevcu.
(www.agroproteinka.hr )
Zakapanje u otvorene jame koje se postepeno pune zemljom kojom se
pokriva dnevni mortalitet nije preporučljiva metoda. Ako se tome ne poklanja
dovoljna pažnja, jame postaju smetlište i rasadnici bolesti.
Specijalno konstruirane jame sa čvrstim krovom i s čistim ulaznim
otvorom- jeftine su i efikasne. Lešine će se raspasti i bez dodavanja kemikalija i
jama će ostati suha. Područja sa visokim nivoom podzemnih voda nisu
prikladna.

5.TEHNOLOGIJA NAPAJANJA

23
 Neophodno je da voda bude cijelo vrijeme na raspolaganju životinjama.
Neadekvatno napajanje, bilo u volumenu ili broju pojilica – uzrokovat će
usporeni rast. U prva 24 sata voda je najvažniji nutricient za piliće. Do 2-og
tjedna na 80 pilića ide 1 pojilica.

Od 14-og dana treba osigurati najmanje 6 obješenih pojilica ( 38cm u

promjeru) na 1000 komada pilića. One trebaju biti ravnomjerno raspoređene u
cjelom objektu kako niti jedna životinja ne bi bila dalje od 3 metra od vode.
Tako objekat širine 9,1 m treba 3 linije pojilica, a onaj od 15,7m – 5 linija.
Ukoliko se koriste linije s rezervoarima ili slavinama, vrlo je bitno osigurati
dobar tlak vode.

Neophodno je osigurati zalihe vode, dovoljne za 24 sata. Potrebna je

zaštita od prljanja i smrzavanja vode. Gdje god je moguće postavite mjerače
utroška vode i bilježite potrošnju vode svaki dan u isto vrijeme. Svako
povećanje ili smanjenje potrošnje vode rani je znak stresa ili bolesti.
Dodatna mjesta za napajanje ( tave, zdjele i sl.) postepeno treba ukidati,
tako da na kraju prvog tjedna svi pilići piju iz automatskih pojilica.
Provjeravajte visinu pojilica svakodnevno i podešavajte ih tako da rub
pojilice bude u nivou s vrhom leđa peradi.
Nivo vode u pojilicama postepeno se smanjuje da bi se spriječilo prolijevanje i
igranje s vodom.
Odmah provjerite pojilice ( visinu, dubinu vode i ventile) svugdje gdje se
pojavljuju lokve na stelji.
Pojilice treba čistiti svakodnevno. To je važno gdje se sistem napajanja
koristi za davanje lijekova ili vakcina, jer sve pojilice treba očistiti prije davanja
lijeka ili vakcine.

Potrošnja vode ( 21ºC/70ºF)

STAROST/DANI POTROŠNJA 1000 ŽIVOTINJA;

NA DAN ; LITRE
7 40
14 70
21 90
28 110
35 140
42 170
49 200
56 220
63 240

24
 Potrošnja vode raste približno 6,5% na svaki stupanj iznad 21ºC. U tropskim
krajevima dugotrajne visoke temperature udvostručiti će utrošak vode.

6.HRANIDBA

Bez sumnje, najveći pojedinačni trošak u tovu brojlera jest hrana - približno
75% od ukupnih troškova tova. Važno je da se hrana uskladištava, bilježi i
distribuira pažljivo.
Skladište za hranu i komponente mora biti nepropusno za vodu. Izbjegavajte
još toplu hranu stavljati u hladno spremište. To može izazvati kondenzaciju na
stjenkama i pljesnivost. Provjerite da hrana nije zgrudana, slijepljena u veće
grude i da nema zaostalih starih grudica hrane koje se hvataju na stjenke
spremišta ( silosa).
Hranu u vrećama treba skladištiti na paletama dalje od insekata i glodavaca.
Koristiti kružni način skladištenja, kako bi se uvijek mogla koristiti najstarija
smjesa. Kod prijema pilića ( nakon 4 sata napajanja) 80 pilića prvih 7 dana treba
jesti iz jedne hranilice. Dodatna mjesta za hranjenje u prostoru za piliće ( tanjuri
ili poklopci kutija) postepeno trebaju biti uklonjena kako bi se pilići navikavali
jesti iz automatskih hranilica ili iz valova- obično krajem prvog tjedna.
Osigurajte 2,5 cm prostora za hranjenje na samostojećoj traci ili tacni po
životinji. Stalna distribucija hrane kroz objekat je vrlo bitna.
Provjeravajte visinu hranilica i svakodnevno ih podešavajte da bi ste izbjegli
gladovanje i raslojavanje pilića. Rub hranilice treba biti u nivou s vrhom leđa
peradi. Podesite sloj hrane u hranilicama nakon drugog tjedna na maksimalno
1,2cm. Automatski sistem za hranjenje trebao bi imati nivoe, pomoću kojih bi se
cjeli valov mogao podizati i spuštati . Provjeravajte količinu rasute hrane
pomoću kartona kojeg stavljate ispod hranilica. Mjerite količinu rasute hrane
tijekom 24 sata. Primjer: 2 grama rasipa dnevno po piletu, do kraja tova će na
6000 pilića biti rasuto 540 kg hrane. Rasipanje će se spriječiti i onemogućiti
peletiranjem hrane i višom kvalitetom opreme za hranjenje koja uvijek mora biti
pravilno postavljena, ovisno o starosti pilića!

6.1. Sastav hrane

Specifične preporuke trebali bi ste dobiti od svog dobavljača hrane i pilića.

Vjerojatno je da on želi znati program tova u smislu starosti za klanje i ciljane

25
žive težine i sl.- prije sastavljanja recepture hrane u skladu s vašim potrebama i
genetikom pilića.

Kada promatrate pokazatelje hrane, imajte na umu da je sa točke

profitabilnosti trošak hrane u 1 kg mesa mnogo bitni i od konverzije hrane
ili žive težine u određenoj starosti.

Slijedeća tablica daje opće hranidbene preporuke za hranidbu brojlera

STARTER FINIŠER I FINIŠER II

KcalME/kg 3060-3110 3080-3160 3160-3200
ME MJ/kg 12,8-13,0 12,9-13,4 13,2-13,7
PROTEIN % 22-23 20-21 18-19
OBLIK Brašno ili drobljena Peletirano Peletirano
HRANE peleta

Ako zaista želite realizirati visokokvalitetnu genetiku naših

jednodnevnih pilića, beskompromisno inzistirajte na kvalitetnoj stočnoj hrani i
ne odstupajte od proteinskih i energetskih zahtjeva koje Vaša smjesa mora
sadržavati.
Ako sami miješate hranu činite to tek nakon potrošnje startera ( 1,2-1,5
kg/piletu) koji nabavite od provjerenog proizvođača. Vodite brigu da sve
komponente ( naročito kukuruz) budu dobre kvalitete, suhe i skladištene na
adekvatan način.

Kad hranu sami miješate koristite gotove pred smjese ( Poljoprerada,

Sano, Pliva i slično) koje u sebi sadrže većinu esencijalnih tvari i lijekova. Stoga
se držite uputa proizvođača predsmjese – NIKAD NE IMPROVIZIRAJTE.

Ako kupujete gotovu stočnu hranu, dajte prednost modernijim tvornicama

stočne hrane- na dobrom glasu- koje hranu mogu peletirati i zauljiti. Tako će te
rizik infekcije pilića preko hrane smanjiti i osigurati visoku energetsku
vrijednost hrane potrebnu za nivo bjelančevina koje zahtjeva Argus-ova
genetika pilića.

Sve brojlerske smjese, osim zadnjih 7 dana, trebaju sadržavati dozvoljene

kokcidiostatike odabrane u suradnji sa vašim dobavljačem stočne hrane i vašim
veterinarom. Vodite računa o pravilnoj izmjeni kokcidiostatika.

26
Tabela: Primjer recepture krmnih smjesa za piliće

KRMIVO STARTER FINIŠER I FINIŠER

(1-21 dana) (22-35 dana) (36-42 dana)
Kukuruz 49,34 50,59 49,53
Sojina sačma 32,73 31,73 34,82
Riblje brašno 7,59 5 -
Svinjska mast 6,00 8,00 10,43
Stočna sol 0,19 0,25 0,34
Vapnenac 2,05 2,01 2,3
Fosfonal 1,39 1,7 1,78
Sintetski lizin - 0,01 0,04
Sintetski metionin 0,21 0,21 0,26
Premix, vit. 0,5 0,5 0,5
Mineralni (Pliva)
Kokcidiostatik sa sa bez
kokcidiostatikom kokcidiostatikom kokcidiostatika
Sir. Bjelančevine 23,10 21,05 19,10
%
Mast, ulje ,% 9,22 10,89 12,69
Sirova vlaknina,% 3,37 3,33 3,81
Metabolitička
Energija, MJ/kg 12,97 13,38 13,68

Nemojte sami nikad pržiti sojino zrno:- kod nedovoljno pržene soje nije
neutraliziran TRIPSIN, inhibitor ( usporava) rasta. U slučaju da se previše prži,
uništit će se prevelika količina hranjivih tvari

27
Primjer: Poljoprerada d.d. smjesa za piliće u tovu i uzgoju

Komponenta Starter , udio u % Finišer, udio u %

Kukuruz 59,00 62,00
Sojina sačma 44% 30,00 28,50
proteina
Riblje brašno 6,00 4,00
65%proteina
Ulje 2,50 3,00
Agropremiks 2,5%- tni 2,50 2,50

Primjer: Sano smjese za tov pilića do 35 dana

Komponenta Udio u %
Kukuruz 58,00
Sojina sačma 37,00
Stočna kreda 1,50
Ulje/mast 2,00
Brojler Sacox 1,50

Primjer :Sano smjese za završni tov pilića od 35 dana

Kmponenta Udio u %
Kukuruz 68,00
Sojina sačma 27,00
Stočna kreda 1,50
Ulje/mast 2,00
Poultry Premix 1,50

Detaljnije podatke možete pogledati na web stranicama naših partnera :

www.sano.hr i www.poljoprerada.hr

MAKSIMALNE KOLIČINE pojedinih komponenti u smjesi za piliće:

STARTER FINIŠER

- Ječam - 8% 20%
- Pšenica - 15% 25%

28
-Ekstrudirana soja - 18% 20%
U smjese možete dodavati prirodnu boju za boju kože npr.
»Ireks Aroma» - Glutalis K, koji se dodaje tijekom cijelog tova brojlera u
količini od 1 do 2 kg na sto kilograma smjese umjesto iste količine kukuruza.
www.ireks-aroma.hr

U slučaju bilo kakvih dilema oko receptura stočne hrane za pojedine naše
genetike kontaktirajte nas. Vaš odgovor je u Argusu.

Nikad ne zaboravite: « Najskuplja hrana je hrana loše kvalitete».

7. ZDRAVSTVENO STANJE PILIĆA

Preventiva je najbolji način kontrole bolesti. Preventiva se najbolje

ostvaruje provođenjem efikasnog biosigurnosnog programa u kombinaciji sa
odgovarajućom vakcinacijom.

7.1. Vakcinacija

Široki spektar vakcina stoji vam na raspolaganju protiv mnogih

uobičajenih bolesti peradi. Bilo koji program vakcinacije može se primjenjivati
samo nakon pažljivog razmatranja bolesti koje mogu izbiti na farmi. Obavezno
se konzultirajte sa vašim veterinarom-peradarom.
Roditeljska jata se cijepe protiv niza bolesti kako bi prenijela roditeljska
antitijela na brojlerske piliće. Ova antitijela štite piliće u prvim danima tova , ali
ne tijekom cijelog tova. Zbog toga je potrebno cijepiti piliće u valionici ili u
objektu kako bi ih zaštitili od određenih bolesti. Vrijeme vakcinacije ovisi o
nivou naslijeđenih antitijela, vrsti bolesti i trenutnoj epizotiološkoj situaciji na
terenu.
Slijedite upute tvornice o načinu skladištenja vakcine. Čuvajte oznaku o
nabavci sa serijskim brojem, izdvojite podatke o tipu i postupku sa svakom od
njih. Bilježite podatke i vremena svakog cijepljenja.
Kod nas je obavezno cijepljenje protiv kuge peradi. Može se cijepiti perad
protiv gumboro bolesti. Sa proizvođačem pilića se konzultirajte koji je dan
najpogodniji za cijepljenje protiv gumboro bolesti s obzirom na nivo
maternalnog- naslijeđenog imuniteta ( od 9-12 dana starosti pilića). Četiri dana
prije cijepljenja provesti vitaminizaciju pilića.

29
 Tamo gdje je način aplikacije vakcine putem vode za piće- provjerite da
li su pojilice apsolutno čiste i bez ikakvih dezinficijensa koji bi mogli loše
djelovati na vakcinu. Dignite pojilice 2 sata ( ne duže ) prije davanja vakcine
kako bi sva perad bila žedna, a spustite ih kad u vodu dodate vakcinu. Voda ne
smije sadržavati željezo i klor. Jato treba popiti svu vakcinu u toku 1-2 sata
nakon njenog uvođenja u sistem za napajanje. Cijepite piliće rano ujutro kako bi
ste izbjegli stres, posebno za vrijeme toplog perioda. Pažljivo prošećite « kroz »
piliće kako bi potakli ujednačeno konzumiranje vakcine. Izračunajte potrebnu
količinu vode koristeći 30% jučerašnje dnevne potrošnje vode. Ukoliko nemate
brojilo potrošnje vode koristite slijedeću kalkulaciju:

Broj pilića u tisućama x (dan starosti pilića x 2)

Potrebna količina vode u L = _____________________________________
1000

Na primjer:

Potrebna količina vode u L = 1000 pilića x ( 9dana x2 ) = 18000 = 18 litara

1000 1000

Od nedavno naša tvrtka vam je u mogućnosti ponuditi jednodnevne

brojlerske piliće već cijepljene protiv kuge peradi i zaraznog bronhitisa, te
preporučiti točan termin cijepljenja protiv gumboro bolesti.

7.2. Liječenje

Davanje lijekova i vitaminsko mineralnih dodataka možemo vršiti:

a) preventivno
b) terapijski

A) Preventiva

Brojlerima se preporučuje tijekom prva 4 dana života preventivno dati

vitamine
( Muvisel, Becekasel, vit. AD3E ili Nutril-Se) u kombinaciji sa antibiotikom
širokog spektra.
Jato treba vitaminizirati 4 dana prije vakcinacije i prilikom prelaska na drugu
hranu. Kad god pretpostavimo da u jatu može doći do stresa koji se ne može
izbjeći, treba također dati vitamine.

30
B) Terapija

Vitamine i minerale treba dati pri pojavi bilo kakve bolesti. Prevelika kao
i nedovoljna količina vitamina može izazvati zdravstvene probleme kod brojlera.
Od lijekova treba koristiti najefikasnije antibiotike i antiparazitike uz prethodni
dogovor s veterinarima. Antibiotike treba davati najmanje 5 dana u dovoljnim
dozama. Vodite računa da nije prošao rok valjanosti, te da je lijek čuvan na , za
taj lijek, propisan način. Svaka vrsta lijeka ima drugačiju karencu- vrijeme koje
je potrebno kako bi se lijek izlučio iz organizma pilića. Pazite- kako biste na
vrijeme ( prije klanja) prekinuli sa davanjem lijeka i kokcidiostatika u hrani ili
vodi, tako da ostane dovoljno vremena da se lijekovi mogu izlučiti iz organizma
pilića.
Lijekovi i antibiotici ne samo da su skupi već mogu izmijeniti kliničke
simptome bolesti što dovodi do postavljanja pogrešne dijagnoze. Upotreba
odgovarajućeg lijeka i njegova primjena na vrijeme vrlo je važna u borbi protiv
bolesti.
Prilikom donošenja odluke o bilo kakvom davanju lijekova, konzultirajte
veterinara.

8. BIOSIGURNOST I SANITARNE
MJERE NA FARMI

Ključni faktori o kojima ovisi uspjeh bio-sigurnosnog programa su:

- ograničiti pristup u objekat posjetiocima

- voditelj farme treba započeti svoj dnevni obilazak od objekta u kojem se
nalazi najmlađe jato, da bi završio sa objektom u kojem je najstarije jato
- izbjegavati kontakte sa peradi izvan Vaše farme
- ukoliko unosite opremu sa druge farme, prvo je morate dobro oprati i
dezinficirati, a zatim unijeti u farmu
- na ulaz u farmu obavezno postavite dezbarijeru za vozila i dozvolite ulaz
na farmu samo vozilima koja su neophodna
- farma treba biti ograđena
- vrata i kapije moraju biti zaključani cijelo vrijeme
- nikakve druge životinje ne smiju se držati na farmi
- kućni ljubimci ne smiju imati pristup farmi
- na zemljištu oko farme ne smije biti otpadaka ili neupotrbljene opreme
koji bi mogli biti stanište za štetočine
- što prije očistite svako prosipanje hrane iz silosa ili cijevi jer prosuta
hrana privlači štetočine

31
 - na farmi trebate imati sanitarni čvor i prostoriju za presvlačenje u zaštitnu
odjeću i čizme
- na ulazu u farmu postavite posude za dezinfekciju čizama i ruku
- na farmi držite brojlere samo jedne starosti i porijeklom od roditeljskih
jata bliske starosne dobi
- iseljenje pilića treba završiti prije dolaska novog jata
- osoblje koje sakuplja piliće mora imati zaštitnu odjeću, a opremu kao što
su gajbe ili viljuškari treba oprati i dezinficirati prije nego što se unese na
farmu
- « odmor očišćenog » i dezinficiranog objekta između dva jata treba biti
minimalno 21 dan.

8.1. Kontrola zdravlja

Prevencija bolesti mora biti prvenstvena briga, ako želite postići dobre
rezultate tova. Prvenstveni je zahtjev ustanoviti principe održavanja higijene na
svim nivoima, s naglaskom na:
- osiguranju mjesta i objekta: izbjegavajte premještanje pilića s jednog
mjesta na drugo i iz objekta u objekat,
- spriječite prilaz svima, naročito vozilima, ljudima i drugim
životinjama,
- planirajte tov kako bi razlika u starosti na farmi u objektima bila
minimalna
- nikad na istoj farmi- dvorištu nemojte imati piliće različite dobi
- utvrdite i usvojite efikasan sistem kontrole insekata i ostalih štetočina.

8.2. Čišćenje objekta

Nakon svakog završenog turnusa objekat treba temeljito pripremiti za

novu proizvodnju. Upotrijebite neki od insekticida ukoliko ste u prošlom jatu
imali problema sa insektima: muhe, ektoparaziti ( tekuti i pauši ). To je najbolje
napraviti odmah nakon iseljenja , prije nego se podloga i sama zgrada ohlade. U
slučaju velikih problema sa insektima upotrijebite insekticid ponovo nakon
završne dezinfekcije. Provedite i deratizaciju protiv glodavaca. Ispraznite svu
hranu iz sistema za hranjenje pilića uključujući i silose. Iz objekta ukloniti
opremu. Nakon toga slijedi izgnojavanje iz objekta na zato pripremljeno mjesto.
Ako je stelja presuha, dobro ju je navlažiti vodom. U slučaju zdravstvenih
problema, vodi se dodaje učinkoviti dezinficijens ( masna soda).

32
 Zbog vezivanja amonijaka, na stelju se na svaki m² površine može
posipati 100g superfosfata, čime se poboljšava gnojidbena kvaliteta na njivi.
Poslije uklanjanja izmeta i stelje, objekat i opremu treba temeljito mehanički
očistiti. Posebnu pozornost obratiti teško dostupnim mjestima kao što su kutovi,
spojna mjesta, otvori i ventilacijski kanali. Objekat se pere pod tlakom krećući
se od jednog kraja prema drugom, uz predhodno isključenje električne energije.
Učinkovitije je pranje toplom vodom uz dodatak detergenta ( domestos i sl.). Na
isti se način postupa i sa opremom i s drugim priborom. Pranje toplom vodom s
detergentom smanjuje broj mikroorganizama u objektu. Gotovo svi
dezinficijensi gube svoju djelatnost( germicidnost) u kontaktu s malim
količinama organskih tvari ( nečistoća, izmet, prašina), pa kod nedovoljnog i
neadekvatnog pranja, dezinfekcija je manjkava ili potpuno izostane, unatoč
pravilnim ili čak povećanim koncentracijama dezinficijensa.
Usporedno treba provjeriti mreže protiv insekata i ptica na prozorima i
otvorima. Sva oštećenja u podu i zidu treba odmah solidno popraviti. Posebno
valja paziti na otvore i rupe kroz koje mogu prolaziti glodavci: ako postoje u
njih treba postaviti otrov i nakon toga dobro ih zatvoriti uz deratizaciju objekta.
Nakon pranja objekat treba što prije osušiti, pri čemu se mogu koristiti
ventilatori i sistem za grijanje.

Deratizacija

Suzbijanje štakora i drugih štetnih glodavaca ima veliko higijensko i

ekonomsko značenje. Štakori su prenosioci više od 20 različitih bolesti ljudi i
životinja.
Štakor za godinu dana pojede 18, a prema nekim podacima i 25 kg žitarica, a još
više uništi razvlačenjem i onečišćenjem izmetom.
Stoga se deratizacija treba provoditi obavezno između svakog turnusa, a po
potrebi i za vrijeme tova. Deratizaciju provodimo u objektu i okolici objekta /
deratizacija samo u objektu nema nikakvog učinka/.
Najčešće se primjenjuju rodenticidi s kumulativnim učinkom na bazi kumarina
( faciron- ulje ili brodilon mamak).

Osnovno je pravilo da se štakoru ponudi mamak od hrane koju oni nemaju

na danom lokalitetu, odnosno nemaju ga u izobilju ( gdje ima žitarica i uljnih
prerađevina štakorima se ponude mamci s animalnom - životinjsko meso -
tvari). Najbolji mamak je grubo sjeckana svježa riba koja se ostavi jedan dan da
dobije miris i zatim pomiješa sa facironom i uljem.
Dobro je par dana postavljati neotrovne mamke da se štakori priviknu na vrstu
mamka. Mamce izlažemo na podlošcima ( karton, masni papir, plastične
zdjelice), stavljamo ih u kutije, komade cijevi s promjerom otvora oko 4 cm da
bismo izbjegli da do njih dođu domaće životinje i djeca.

33
 Pri radu sa mamcima obavezno se služimo zaštitnim rukavicama. Mamak
postavljamo stalno dok ga štakori uzimaju. Za 7 dana počinju ugibati. Uginule
štakore treba obavezno sakupljati i spaljivati.

Dezinfekcija

Nakon pripremljenog, opranog i osušenog objekta pristupa se dezinfekciji.

Dezinficijens je sredstvo ( uglavnom kemijske tvari) koje sprječava rast ili ubija
mikroorganizme. Dezinfekcija je preventivna mjera koja sprječava pojavu
bolesti, stoga dezinficijensi moraju biti širokog spektra djelovanja protiv virusa,
bakterija i pljesni. Kod većine preparata učinak se povećava porastom
temperature otopine dezinficijensa.

A) Za dezinfekciju podova i zidova koriste se 3-4% -na otopina natrijeve

lužine (NaOH ili masna soda) u količini pola litre vodene otopine po m²
površine.
Kod rada sa lužinom obavezni su : zaštitno odijelo, gumena obuća,
rukavice i naočale.
B) Oprema i strop tretiraju se jednim od provjerenih i na tržištu pristupačnih
klornih, jodnih ili kvaternih amonijevih preparata, ( Izosan G, Aldesol,
Virkon S, Preventol, Virocid ).
C) Poslije obavljene dezinfekcije, u osušeni objekat unosi se stelja i vraća
oprema na mjesto, provjerava njena funkcionalnost, osobito sustav za
grijanje i provjetravanje. Nastamba se zagrije na oko 25ºC i obavi završna
dezinfekcija formaldehidskim parama, koje se dobiju mješavinom
formalina i kalijevog permanganata i vode ( na 1m³ prostora ide 17g
hipermangana , 40 ml 37% formalina, 35 ml vode) , ekspozicija ( vrijeme
izlaganja formaldehidnim parama) treba biti12 sati.
Hermetički zatvoriti objekat !
Kalij-permanganat stavi se u emajliranu posudu ( metalno bure) i na to
nadolijeva mješavina formalina i vode. Nikada se ne smije raditi obrnuto.
Budući da je reakcija spajanja i stvaranja plina vrlo burna, posuda u kojoj
se miješa mora biti 10 puta veća od predviđene mase mješavine.
D) Za dezinfekciju koristi se 13%-na vodena otopina 37% formalina kojom
se prskaju sve površine, oprema i stelja. ( 0,3-0,5l otopine na svaki m²
površine). Plin formaldehid vrlo je jakog učinka ( baktericid, fungicid,
virucid).Plin je neugodnog mirisa i jako nadražuje sluznice i kožu. Pri
rukovanju obavezna je zaštitna gumena obuća, odjeća, rukavice, kapa i
plinska maska.
E) Za plinjenje koriste se i « formaster » ciglice. Nakon unošenja stelje
ciglica se zapali, kada ju cijelu zahvati plamen poklopimo ju posudom da
ugasimo plamen, a potom posudu maknemo. Objekat dobro hermetički

34
 zatvoren i zagrijan na 25ºC ostavimo 12h zaplinjen, a poslije toga ga
dobro zagrijemo i prozračimo.

Upozorenje

Formalin će izgubiti na kvaliteti u slučaju da se ne drži na sobnoj

temperaturi u dobro zatvorenim kontejnerima. Ne smije ga se držati (skladištiti)
dugi period jer se kristalizira u paraformaldehid .Ako se to dogodi kristal treba
dobro promiješati prije upotrebe. Ako je skladištenje neophodno formalin se
mora držati u potpuno malim kontejnerima. Kada se miješa sa KMNO4 uvijek
treba dodavati formalin u KMNO4. Formalin u baktericidnoj koncentraciji je
vrlo agresivan za oči ,nos , grlo i kožu.
Djelatnici na farmi moraju koristiti zaštitnu masku kako bi spriječili
nepotrebno izlaganje plinu. Posuda koja se koristi za ispuštanje plina treba biti
napravljena od toplinski sigurnog materijala kao što su metal ili keramika i mora
biti dovoljno velik da spriječi prelijevanje (10 puta veća od mase).Pilići i perad
ne bi smjeli biti izloženi punoj koncentraciji formaldehida.
Treba spriječiti izloženost ljudi formaldehidu kvalitetnom zaštitom .

Odmor objekta od turnusa do turnusa ne bi smio biti kraći od 21 dan. Početak

odmora objekta se računa od prvog dana nakon potpuno izvršene dezinfekcije.
Dezinfekcija, deratizacija, a po potrebi i dezinsekcija osim u remontu obavlja se
prema potrebi i tijekom proizvodnje.
Jednom kad je prostorija očišćena, uvedite higijenske mjere za zaposleno
osoblje, posjetioce i vozila. Osigurajte zaštitnu odjeću za osoblje i posjetioce.
Osigurajte korištenje dezbarijere sa 3%-tnom masnom sodom za noge prije
ulaska u objekat i to provodite do kraja turnusa.

9. PRIKUPLJANJE PODATAKA

9.1. Pravljenje bilješki

Čuvanje podataka i pravljenje bilješki osnova je za praćenje općeg stanja

brojlerskog jata i mogućnost za stvaranje programa tova i prognoze za
budućnost. Također je to i osnova za završnu financijsku analizu uspješnosti
tova.

Dnevna kartica bilješki mora pokazivati:

Pilići - broj jednodnevnih pilića

35
 - porijeklo jata
- datum i vrijeme dolaska
- broj pilića poslanih na klanje

Mortalitet - dnevni sa škartiranjem

- tjedni ukupni i u postotku
- ukupni tjedni( kumulativni) s postotkom

Tjelesna težina - tjedna prosječna tjelesna težina

- povećanje težine

Hrana - isporuke (čuvati uzorak svake šarže skupa sa

Deklaracijom do kraja tova)
- dnevni utrošak hrane
- vrsta, porijeklo

Voda -dnevni utrošak

- lijekovi i vakcine dati kroz vodu
- odnos vode i hrane

Temperatura - unutarnja/ vanjska

- očitavati dnevno: jutro, podne i večer

Isporuke - nafta, plin, stelja, lijekovi, vakcine, pilići, hrana.

9.2. Planiranje i priprema

PLANIRANJE- Zadovoljavajući tov brojlera zahtjeva sustavno planiranje

prije naručivanja pilića.

1. Odlučite o broju useljenih pilića: - gustoća jata

- tražena težina kod klanja
- raspoloživa oprema
- lokalni/ sezonski uvjeti
- godišnje doba/zimi više-ljeti manje/

2. Dužina ciklusa - starost kod klanja ( željena težina )

- vrijeme početka turnusa

36
3. Red izvođenja operacija
čišćenja:
- raspoloživo vrijeme
- ugovor ili vlastiti rad
- izbacivanje stare stelje
- pranje/ dezinfekcija/ plinjenje
- odmor objekta
- svježa stelja

4. Narudžbe jednodnevnih
- pilića: - datum leženja i broj
- odvajanje po spolovima, vakcinacija protiv
kuge peradi i zaraznog bronhitisa
- vrijeme dolaska na farmu
- preporuke proizvođača ( hrana, vakcine )

-hrane: - starter isporučiti prije dolaska pilića

- vozni red opskrbe hranom utvrditi s
dobavljačem

4. Osigurajte: - da se primjenjuje sve unutra- sve van

- posjete i vozila svedite na minimum
- provjerite ventilatore
- uklanjanje lešina odmah i u cijelosti

10. KRATKI SAŽETAK

- neposredno prije useljenja provjerite da li uvjeti u objektu odgovaraju

svim parametrima ovog priručnika za prijem jednodnevnih pilića

- stelja debljine 10-15 cm prekrivena u prvom tjednu papirom

- temperatura objekta, 20 cm od poda, na početku 32-33º C, a zatim svaki

tjedan smanjivati za 2,80º C

- naseljenost u prvom tjednu 60 pilića na m², od drugog do četvrtog tjedna

30 pilića na m², a nakon četvrtog tjedna 14 pilića na m²

- osvijetljenost 24 sata dnevno do 21-og dana jačine 3,5W/m², a nakon toga

postepeno smanjivati jačinu svjetlosti izmjenom žarulja manje jakosti ili

37
 reostatom. Prejaka svjetlost uvjetuje kanibalizam. Žarulje u objektu ne
smiju biti udaljene jedna od druge više od 4 m

- 80 pilića na jednu pojilicu prvih 7 dana. Po primitku pilićima prvo dati

vodu, a hranu nakon 4 sata ( umanjuje ugibanje u prvom tjednu života)
nakon toga hrana i voda po volji do kraja tova

- koristite najkvalitetniju hranu za piliće

- najskuplja hrana ja hrana loše kvalitete

- primijenite nova saznanja i nikad nemojte misliti da je nešto najbolje što

se godinama radi na isti način – genetike pilića se brzo unapređuju

- pridržavajte se uputa iz priručnika i maksimalno ga koristite u tovu Vaših

pilića.

11. NAŠE PREDNOSTI

1. Vrhunska kvaliteta jednodnevnog pileta

2. Najbolji odabir genetika roditeljskih jata

3. Mogućnost cijepljenja jednodnevnih pilića protiv kuge i

zaraznog bronhitisa ( time izostaje vaša obveza cijepljenja protiv
kuge peradi te eventualni stres i pojava CRD-ja ( kronična
respiratorna bolest ) u nepovoljnim uvjetima nakon vakcinacije
protiv kuge

4. Mogućnost odvajanja brojlera po spolovima ( muški, ženski), te

isporuka 50% muških + 50% ženskih pilića

5. Stručno savjetodavnu pomoć u tovu od strane naših stručnjaka,

te svih institucija vezanih za peradarstvo u Hrvatskoj i
inozemstvu.

38
 6. Kontakti:
- za komercijalna pitanja 098/467-852
- za tehnološka pitanja 098/439-900

U četrdeset grama našeg jednodnevnog brojlerskog

pileta leži ogroman genetski- tovni- potencijal. Na Vama
je da ga iskoristite.

12. DODACI
KONTROLNI LIST

Kooperant:___________________

Datum ulaska____________Broj komada____________Ulazna težina

Datum Starost Uginulo % ugin. Primljeno hrane Potrošeno Težina Primjedbe:
kg, peletirano, Hrane kg pilića Cijepljenje: datum,
brašno Proizvođač, vrsta vakcine
Proizvođač stočne hrane ili premiksa.
Liječenje ili vitaminiziranje kad i s čim.
Prilikom obilaska: temperatura broj
pojilica, hranilica, ventilacija.
Sekcija lešine od zadnja 2 dana patologija
Normativ težine na dan vaganja.
1
2
3
4
5
6
7

8
9
10
11
12
13
14

15
16
17

39
 18
19
20
21

22
23
24
25
26
27
28

29
30
31
32
33
34
35

36
37
38
39
40
41
42

43
44
45
46
47
48
Preporuke za osnovne tehnološke normative u tovu brojlera
Dan Planirani Potrebna Potrebna Potrošnja Potrošnja Očekivana
mortalitet i temperatura vlaga hrane vode prosječna
škart % ºC % g/piletu ML/piletu masa/ g
0 34 55 - -
1 33 55 10 21
2 33 56 12 22
3 32 56 13 24
4 32 57 15 26
5 31 58 18 31
6 30 59 21 38
7 1 30 60 26 ∑115 43 155
8 29 60 27 49
9 29 60 30 56
10 29 61 35 65
11 28 62 39 73
12 28 62 44 83
13 27 62 49 95
14 0,5 27 63 54 ∑278 107 400
15 26 64 59 118
16 26 64 64 130
17 26 64 70 142
18 26 65 76 153
19 25 65 82 165
20 25 66 88 175
21 0,5 25 66 94 ∑533 184 785

40
22 24 67 98 190
23 24 67 104 195
24 24 68 110 200
25 23 68 116 206
26 23 69 122 211
27 23 69 128 216
28 0,5 23 70 133 ∑811 221 1250
29 22 72 139 226
30 22 72 144 231
31 22 73 149 236
32 22 73 154 241
33 21 75 159 246
34 21 75 163 251
35 0,5 21 75 166 ∑1074 258 1750
36 21 75 168 261
37 20 75 169 266 1880
38 20 75 173 271
39 20 75 175 275
40 20 75 178 278
41 20 75 180 281
42 0,5 20 75 180 ∑1223 285 2210
Ukupno: 3,5% ∑ 4034

Performanse muških i ženskih brojlera ( pomiješanih )

Starost u Živa težina Tjedni utrošak Ukupni konverzija

danima kg Hrane u kg utrošak hrane
u kg
7 0,175 0,150 0,150 0,86
14 0,486 0,364 0,514 1,06
21 0,931,8 0,660 1,174 1,26
28 1,467,3 0,945 2,229 1,44
35 2,049,2 1,176 3,295 1,61
42 2,633,7 1,327 4,622 1,76
49 3,177,1 1,395 6,017 1,90

Performanse ženskih brojlera

Starost u Živa težina Tjedni utrošak Ukupni konverzija

danima kg Hrane u kg utrošak hrane
u kg
7 0,168 0,148 0,148 0,87
14 0,465 0,350 0,498 1,07
21 0,885 0,635 1,133 1,28
28 1,382 0,905 2,038 1,47

41
35 1,909 1,117 3,155 1,65
42 2,419 1,248 4,403 1,82
49 2,868 1,299 5,702 1,98

Performanse muških brojlera

Starost u Živa težina Tjedni utrošak Ukupni konverzija

danima kg Hrane u kg utrošak hrane
u kg
7 0,181 0,152 0,152 0,86
14 0,507 0,379 0,531 1,06
21 0,978 0,684 1,215 1,26
28 1,552 0,985 2,200 1,44
35 2,189 1,234 3,434 1,61
42 2,847 1,407 4,841 1,76
49 3,486 1,491 6,332 1,90

42