Selvarajan Elisabeth

Yesudian Hatch

YOGA + PORT

SNAGE SU UMA NALIK SVJETLOSTI TO SE RASIPA; U TRENUTKU USREDSREDIVANJA, POSTAJU PROSVJETLJUJUIMA. TO JE NA JEDINI NAIN SPOZNAJE. Vivekananda izvanrednog PREDGOVOR Dr. D.B.Desaia,

i opunomoenog ambasadora Indije u vicarskoj

U Europi su odavna vladala mnoga pogrena shvaanja Yoge. Rije je o pojmu kojeg su povremeno koristili svi oni koje je pri vlaila orijentalna mistika i koji su se predavali zanosu misticizma i spiritualizma. Tek je mali broj ljudi shvaao pravi smisao Yoge. Yoga je usko povezana s naucima drevnih mudraca Indije jer su je oni i razvili. Rije je o metodi ijom se primjenom moe postii potpuno ovladavanje duhom i tijelom uz uvjerenje o mogunosti postizavanja posvemanjeg sklada tijekom cijeloga ivota, te je yoga ujedno i jedan od puteva postignua potpunog osloboenja. Za ostvarenje ovakvoga cilja potrebno je razvijanje sposobnosti koncentracije do najvieg stupnja, to je ostvarivo samo uz potpuno ovladavanje mislima. Vladanje je mislima, meutim, mogue samo za onoga tko posjeduje potpunu kon trolu nad svojim tijelom. Potpuno ovladavanje vlastitim tijelom predstavlja, dakle, prvi korak na putu Yoge. Tijelo mora biti posve razvijeno i odgojeno, to se moe postii samo posredstvom cijelog niza vjebi to se nazivaju Hatha Yoga. Hatha Yoga je metoda ijom se primjenom moe ostvariti vla danje vlastitim tijelom. Pritom valja naglasiti kako prvi korak ka postizavanju toga cilja predstavlja pravilno disanje. Nakon toga,

Yesudian Haich

PREDGOVOR AUTORA

prelazi se na niz asana" (stavova ili poloaja tijela) iji je cilj usavravanje pojedinih organa i njihovih funkcija. Rije je o nauci koja je u sebi potpuna i dovrena. U najjednostavnijem ishodu pomae stvaranju zdravoga tijela koje i samo doprinosi postiza vanju zdravoga duha. Nikakvih skrivenih tajni nema; Hatha Yoga moe se vjebati i na Istoku i na Zapadu, bez obzira na drutveni poloaj, uvjerenje i svjetonazor. Potrebna je samo elja za posje dovanjem zdravog tijela, dok je za ispunjenje ove elje potrebna spremnost na stanovite napore. Yoga je mistina samo utoliko to su se njome u naoj drevnoj domovini od pamtivijeka bavili, izmeu ostalih, i mistiari. U svojoj je praktinoj primjeni, meutim, Yoga podjednako tako suvremena nauka kao i svako drugo uenje o tjelesnom odgoju. Radujem se ovoj knjizi jer e pridonijeti odagnavanju mnogih pogrenih pojmova to su dosada postojali o Yogi i njezinoj primjeni. Svakako e biti korisna svima onima koji e imati dovolj no strpljenja da je proue. Raduje me i injenica to ovu knjigu objavljuju osobe koje su za to mjerodavne. Mnogo su godina posvetile ovome radu, te time u Madarskoj postigle uspjeh dostojan panje. U Madarskoj je, naime, objavljena slina knjiga koja je naila na ogroman uspjeh. Uvjeren sam da e ova knjiga i u vicarskoj naii na brojnu itateljsku publiku; neka zdravi narod vicarske i nadalje usavrava svoje zdravlje. ovjek je tajanstveno udo koje se kree izmeu smrtonosnih initelja prostora i vremena. injenica da su mu dani izbrojani zahtijeva od njega da se trgne iz sanjive umalosti spozna stva ralaku snagu svoga vlastitoga bia i neogranienost svoje sutine. U dubini svoga srca ovjek osjea osvit uzviene sree u svoj njezinoj blistavoj slavi i besmrtnom velianstvu, te se budi na kliktaj spoznaje kako njegova istinska priroda nije nita drugo nego ista srea. Pratei ovaj unutranji glas, odluio sam zapisati sve to sam vidio i nauio u nadi da e moja iskustva posluiti kao koristan Potaknut nekim unutranjim nagonom, kojem se nisam mogao oduprijeti, napustio sam Indiju i dospio u Europu. Postupio sam nalik oruu u rukama sudbine i poput posude u koju se ulijeva voda, primio sve to mi je darivala. Nisam se mogao uspokojiti sve dok nisam naao odgovor na svoje najvee i jedino pitanje ovjek, jer sada sam uvjeren: Man, thou art thy secret alone! Who can open thy gates but thee? And none to enter in but thee !
1

10

Yesudian Haich

YOGA + PORT

11

vodi svima koji su se posvetili istom traganju. Nije mi namjera zastupati orijentalizam ili bilo koji kult. Istinska i trajna srea, meutim, moe se postii samo zdravim tijelom. Potaknut takvim razlogom, na ovome mjestu ne navodim davno ustanovljena pravila i propise koji su od koristi u postiza vanju uspjeha. Izloeni su na nain koji odgovara potrebama onih ljudi na Zapadu koji su od svoje, esto slijepe i besciljne prezaposlenosti, voljni odvojiti nekoliko minuta dnevno, te ih posve titi svojem vlastitom razvoju. Borba je za zdravlje teka i zahtjevna, a pobjednik mora ovla dati i dimom i tijelom. Tajne ekaju na svoje razotkrie kao i ova tajna o ovjeku koja, nalik pupoljku to se razvija u cvijet, rjeava i velianstvenost ovjekova istinskog bia, te tako postaje oigled nom. Za to je, meutim, potrebno vrijeme i strpljivo nastojanje. Nalik vrataru, ovjek moe pronai svoj put do uspjenog samoostvarenja samo uz uvjet da su mu i tijelo i duh odgojeni u skladu s pokoravanjem nalozima neogranienog uma to u njemu poiva. S razvojem mozga, koji nalikuje rastvaranju njenih latica, kao i s razvojem tijela koji stremi tjelesnom savrenstvu, istinska ovjekova sutina dolazi do izraza u obliku besprijekornog zdravlja, spoznaje i znanja. Budite svjesni kao potpuna cjelina i postii ete ovaj cilj. Suvremenom je svijetu zdravlje potrebnije od svega to bogatstvo moe pruiti. Spreavanje uzroka bolesti i patnji podjednako je tako uzvien zadatak kao to je to i mogunost ozdravljenja za kojim milijuni ljudi tako oajniki ude. Zaponite stoga s odlukom da neete podnositi nikakve negativne utjecaje

- mentalne ili tjelesne - jer bolest je nedostatak pozitivne ivotne snage, praznina u konstituciji koja moe zavriti kolapsom cijelog organizma. Drevna je nauka o Yogi potpuna i tona jer ukazuje na mudre i razborite korake koje valja poduzeti kako bi se postiglo tjelesno i duhovno savrenstvo. U ovom mi je radu predano i nesebino pomagala Elisabeth Haich koja nije samo moja kolegica u naoj koli Yoge, ve je i osoba koja mi je pomogla pri tumaenju pravih potreba Zapada. Ovu smo knjigu napisali zajedno na osnovi iskustava, steenih tijekom niza godina marljivoga rada i bogate etve ohrabrujuih rezultata. Ove su stranice namijenjene onima koji nemaju mogunosti za redovnim pohaanjem neke kole Yoge ili arama" i koji nisu sree da naiu na osobnog uitelja. Iskreno se nadamo da e ova knjiga svakom marljivom istraivau omoguiti samostalno vjebanje i sigurno koraanje svjesnom putanjom Hatha Yoge. To see, open then thine eyes, And behold below the veil of blindness, that mortal flesh covereth ... MAN the DIVINE
2

Selvarajan Yesudian

PRVI DIO

UVOD U HATHA YOGU

1. ISTINITA PRIA O B O L E S N O M D J E A K U

Jednom je u sunanoj Indiji, u gradu Madrasu ivio mrav i boleljiv djeak. Do svoje petnaeste godine bolovao je od gotovo svake bolesti - arlaha, dizenterije, tifusa, kolere i drugih zaraz nih bolesti to su tako este u tropskim predjelima. Bilo je gotovo pravo udo to je ostao na ivotu. Preivio je, dodue, ali u kak vom jadnom stanju! Bio je sama kost i koa, siuno mu je lice poblijedilo, oi bijahu upale i svenule, a grudi uske i ravne. Pa ipak, taj djeak nikada nije ivio u bijedi. Otac mu bijae ugledan i bogat lijenik kojeg su bolesnici naprosto opsjedali u beskrajnom nizu. Majka mu bijae najmilija i najnjenija ena na svijetu. Ali, i uza sve to, ta kua u Madrasu, sa svojim prostranim i sjenovitim dvoritem, ni jednoga dana nije znala za sreu. Neprestana briga i tuga bijahu usud njezinih stanovnika. Brino uvani i raz njeeni djeak nalikovao je vie sjenci negoli djeaku. Njegov je otac nastojao na njegovu ozdravljenju svakim sredst vom to je medicini bilo poznato, ali je djeaka ipak tekom mukom uspijevao odrati na ivotu.

14

Yesudian Haich Jednoga je dana djeak poao i u kolu, te vie nije mogao

YOGA + PORT

15

je o toj temi mogao pronai u oevoj biblioteci, pomno je proitao. Poznavao je i divio se teoriji psiholokih nauka: uenjima Rada yoge, Dnana yoge i Karma yoge koje razotkrivaju velianstvene duhovne visine, a svojim uenicima daruju zadovoljstvo, samo pouzdanje i snagu duha. U biblioteci je naiao i na mnoge knjige o Hatha yogi to su pouavale o tajanstvenim pravilima koja su bila jednostavna, iako stara tisuama godina, a bila su posveena tjelesnom blagostanju, snazi i zdravlju. Lako se dade zamisliti ushit djeteta tako slabanog tijela. Gotovo u jednom dahu, od ranog poslijepodneva do kasno u no i iznova sve do zore, upio je u sebe sav sadraj novootkrivenih knjiga. Kliktao je od radosti proitavi sve o asanama", stavovima i poloajima tijela u Hatha yogi, te vjebama disanja to donose snagu i zdravlje. Odmah bi se uspravio u postelji, prekriivi noge na nain koji je opisan u prvoj vjebi. Zatim je pokuavao tono ponoviti, jedan za drugim, sve vanije stavove i poloaje tako da je umalo iaio noge. U meuvremenu, saznavi kako je duboko disanje od iznimne va nosti u ovjekovu ivotu, pokuao je provoditi vjebe disanja pranajama". Ispunivi udahom svoja slaba plua, zadravao je dah sve dok mu plua ne bi gotovo pucala od napora. Potom bi dubio na glavi i savijao ruke i noge sve dok naposljetku ne bi pao iz postelje, dobro udarivi glavu i cijelu kuu probudivi iz duboka sna. Nakon dugih sati, provedenih u takvom prenaprezanju, njegova su prenadraena plua gotovo pucala. Narednog se dana osjeao slabo i jadno; bolio ga je svaki zglob. Nakon tak vog iscrpljujueg napora tijekom cijelih tjedan dana, odgurnuo je od sebe sve knjige, gorko plaui. Pomisao o tome, da je ak i ova

satima leati u postelji kao ranije. Od toga je trenutka mogao ivjeti kao i sva ostala djeca njegova uzrasta. Bio je, dakako, osloboen gimnastike, a u kui tien, kao i sve do tada, i od najmanjeg povjetarca. Kada je napunio etrnaest godina, obolio je od upale plua, ali se, gotovo kao nekim udom, uspio izvui i iz te bolesti. Beskrajne su brige i patnje iznova poele. Nakon pola godine iznova se dobro osjeao, ali je od prehlada obolijevao i na najmanji daak vjetra. Teko bi se rijeima moglo opisati u kolikoj je mjeri jadni djeak zavidio svojim bezbrinim kolskim prijateljima na njihovu dobru zdravlju. Na satima gimnastike u engleskoj gimnaziji povlaio bi se u kut dvorita odakle je nesretna srca promatrao ivahne kretnje svojih vrnjaka. Na kraju sata nastavljao bi stajati u dvoritu i im bi utvrdio da ga nitko ne promatra, stao bi trati i skakati posvuda unaokolo i razmahivati rukama onako kako je to druge vidio da ine. U petnaestoj se godini osjeao neto bolje. Od prehlada nije pobolijevao tako esto, ali neredovite i tajno vrene gimnastike vjebe izazivale su stalnu glavobolju i lupanje srca. Unato tjelesnoj slabosti, njegov je poduzetni duh bio nesa lomljiv. Cesto je odlazio od kue, lutajui umama i poljima u potrazi za obitavalitima yogina, tzv. aramima, na udaljenim brdima. Svi su napori, meutim, bili uzaludni, te se tako zado voljavao promatranjem putujuih fakira koji su uz put prikazi vali svoje vjetine. Fakire je malo cijenio, ali spram yogina osjeao je tovanje i divljenje. Zahvaljujui uroenom nagonu, neizmjerno ga je privlaila mistika nauka drevne Indije. Svaku knjigu koju

16

Yesudian Haich

YOGA + PORT godinu dana grudi su mu se proirile za cijelih i

17

posljednja mogunost ozdravljenja i domaganja tjelesne snage tako neslavno propala, uinila ga je posvema neutjenim. Izgubio je svaku nadu, mislei kako nikada nee biti zdrav, nikada se nee moi slobodno igrati i pohrvati sa svojim prija teljima... nikada nee moi uivati u srei to je sa sobom donosi zdrava i bezbrina mladost. Od tog se dana posve zatvorio u sebe i postao vrlo utljiv. Prezirao je tijelo i sve tjelesno, te panju posveivao samo stva rima uma i duha. Samo uenje i dugo itanje nije ga, meutim, moglo zadovoljiti. Panju su mu sve vie i vie stali privlaiti tako teki i zamreni problemi da ih njegov uzrast nije mogao savla dati. Jedne se sparne jesenje veeri iznova otputio od kue. U nekom mango umarku, nekoliko kilometara od grada, naiao je - napo sljetku - na uitelja Hatha yoge za kojim je tako dugo vremena tragao! Yogin je bio okruen skupinom mladih ljudi koji su pomno sluali njegovo izlaganje. Za sve vrijeme, koliko je trajalo preda vanje, djeak je ostao sakriven u svome tajnom skrovitu, te cijeli skup promatrao iz daljine. Zapazio je kako su u mladia stasita tijela izvanredno razvijenih miia, te kako vjebaju neke neobine vjebe. Zapazio je i kako svi blistaju od zdravlja. U trenutku kada se skup razdvojio na razne strane, djeak je naposljetku pristupio uitelju, skromno ga zamolivi neka ga primi za uenika. Dva mjeseca kasnije madraski je lijenik jedva prepoznao svoga sina. Djeak je sada koraao uspravno kao strijela, grudi su mu se poveale, a ramena svakim danom postajala sve ira. Nakon

cm, dok su se

ruke i noge gotovo udvostruile u obimu. U koli je, preko noi, postao najokretniji i najspretniji na satima gimnastike na kojima dotada nikada nije vjebao! Kada je napunio dvadeset godina, nakon oeve smrti, iznova se otputio u udaljeni grad kako bi posjetio svoga uitelja kojem je dugovao ne samo zdravlje i snagu, ve i sam ivot. Svojem je uitelju povjerio kako je duboko u dnu srca osjetio neki unutranji poriv koji ga je nagnao da krene na dug put u Europu. Nakon dirljivog oprotaja, uitelj mu ree: Kreni, moj mladiu, i upoznaj Zapad. Usporedi ljude i obiaje Zapada sa ljudima i navikama Istoka i razmotri ravite na kojem se ta dva puta spajaju. Od ljudi na Zapadu naui u emu su napredniji od nas, te ih upoznaj sa svim onim stvarima u kojima je Istok ve postigao taj cilj. Kreni i tijekom ivota, koliko vie moe, doprinosi sjedinjenju tih dvaju puteva. Na Zapadu e uvidjeti kako nauka o Hatha yogi nije samo put ka stjecanju i odravanju zdravlja, ve i jedina metoda tjelesne kulture na svi jetu koja je utemeljena na uskoj vezi tijela i duha, tjelesnog i psihikog. Iako je rije o nauci koja je posveena izgraivanju tijela, utemeljena je podjednako i na umnim i duhovnim sna gama." Mladi je sjajnim oima pogledao svoga uitelja, te se duboko naklonio, sklopivi ruke. - Uitelju, ve sam odavna znao tajni nauk u svim svojim pokuajima da izgradim svoje tijelo. Kada sam panju usmjeravao na razne dijelove tijela... miie, ivane centre, zapazio sam kako su se u meni razvile psihike snage koje

is

Yesudian Haich 2. TO JE H A T H A Y O G A

su mi dotada bile posve nepoznate i u to u tolikoj mjeri da sam u potpunosti postao gospodarem vlastitoga tijela, dok se snaga moje volje istovremeno sve vie uveavala. Vratio si me u ivot: od boleljivog djeaka tako slabog i krhkog zdravlja uinio si atletu. Izvukao si me iz tjelesne oronulosti i vratio me samome sebi! Obeajem ti..." Nita ne obeavaj, dragi mladiu!... Na Zapadu vlada uznemirenost i previranje, te se ini da ondje ima malo vremena za bavljenje Istokom. Ali, kreni i izvri svoju dunost. Onaj tko sije, rijetko kad i anje. Uspije li yogu tijela prenijeti makar i nekolicini prijatelja, prema svojoj brai sa Zapada izvrit e svoju dunost. U svakom sluaju, ovo e uenje slijediti samo oni iji je um slobodan, a misaoni svijet otvoren za nadahnntiji i uzvieni ji ivot... Zapamti, tvoja je najsvetija dunost da se vrati u domo vinu istog trenutka kada primi moju poruku koju u ti uputiti preko mora... bit e to znak da te k sebi zove tvoja rodna gruda... Kreni sad, mladiu, i neka te srea prati!..." Eto, tako sam dospio u Europu...

Najvee je udo na zemlji ovjek. Njegovo tijelo, to se sastoji od kostiju, mesa i krvi, skriva tajne koje je tisuama godina nasto jao otkriti u potrazi za rjeenjem velike zagonetke, tajanstvene misterije, zagonetne sfinge. Ovu tajnu, koja se naziva ovjekom, mnogi su pokuavali rijeiti, ali tek nekolicina uspjela je nagnati sfingu da naposljetku progovori. Samo oni najuporniji, koji su neumorno i ne sustajui sve dublje i dublje pronicali u svoje JA, uspjeli su naposljetku shvatiti najveu tajnu to postoji: sebe same. U Indiji su tajne ljudske psihe istraivane od pradavnih vre mena, te su cijele svoje ivote mnogi posveivali samo jednom cilju: otkrivanju zagonetke to se sastoji u pitanju, to je ovjek - i kakva je njegova sudbina na ovoj zemlji? Takvi su se istraivai povukli iz vreve ovoga svijeta, te sve svoje misli i elje usredotoili na samo jedno pitanje: tko sam JA? Neumorna upornost, kojom su se odlikovali, nesalomljiva izdr ljivost i udnja kojom su tragali za istinom urodila je naposljetku obilnim plodom: um im postade prosvijetljen i pred njime se rasprostrla cijela tajna POSTOJANJA. Shvatili su zagonetku ivota. Mogli su vidjeti najdublje i najskrivenije uzroke, a pred sobom otvoren PUT koji ih je vodio dalje od patnje, ka slobodi, srei i zadovoljstvu ... Znali su kako ovakvo stanje moe postii svako ljudsko bie, te budui da su postali prosvijetljeni, i drugima su Stali ukazivati na put izbavljenja i osloboenja, ponukani dubo kom suuti spram ovjeanstva to svoj ivot provodi u patnjama.

20

Yesudian Haich Razliiti su putevi to vode na vrhunce. Mnogi e se odluiti

YOGA + PORT

21

koja omoguuje vladanje vlastitim tijelom, to je put savrenstva zdravlja, a naziva se - HATHA YOGA. Naziv Hatha yoge potjee od temeljne istine na kojoj se ovaj sustav zasniva. ivot naeg tijela poiva na pozitivnim i negativ nim strujanjima. Kada su ova strujanja uravnoteena, tada ui vamo u savrenstvu zdravlja. Na drevnom je jeziku Istoka pozi tivno strujanje izraeno slogom Ha", to znai SUNCE". Negativno se strujanje naziva ,,THA", to znai MJESEC". Sama rije YOGA ima dvostruko znaenje. S jedne strane, oznaava spajanje", dok joj je drugo znaenje jaram". U tom smislu HATHA YOGA" oznaava besprijekorno poznavanje ovih dviju energija, pozitivne energije Sunca i negativne energije Mjeseca, kao i njihovo stapanje u savrenom skladu i posvemanjoj rav notei. Naposljetku, rije upuuje i na sposobnost posvemanjeg vladanja ovim energijama, tj. njihovo ujarmljivanje" u spone naeg vlastitog JA". Ovaj je sustav jedinstven u cijelom svijetu jer se njime svjesno usavrava tijelo, ispravlja svaki tjelesni poremeaj, a tijelo ispunja obilnom ivotnom snagom. Hatha yoga nas uz to vraa prirodi, upoznaje s iscjeljujuim snagama to poivaju u bilju, drveu i korijenju, poduava nas snagama naeg vlastitog tijela i silama koje u njemu djeluju, te nas naposljetku vodi trajnom skladu tijela i psihe. Tijelo reagira na najmanji impuls to mu ga upuuje psiha, dok na stanje psihe, u obrnutom smjeru, snano utjee stanje tijela. Hatha yoga koristi ovaj meusobni odnos, te se tako i tijelo i psiha odravaju u posvemanjem zdravlju. Put, koji valja slijediti, sastoji se u osvjetenju vlastitog tijela i svih njegovih funkcija. Cak i

za udobnu, laku i krivu da vu stazu uzbrdo jer im tjelesni ustroj nije prilagoen za strmi put u visine. Drugi e krenuti preicom, uspinjui se pod strmijim kutem. I, naposljetku, ima i onih koji e odabrati najkrai put, penjui se otrim stijenjem kako bi to bre dostigli svoj cilj. Nalik ovakvom odabiranju puteva uzbrdo, i do velikog se unu tranjeg cilja moe doi razliitim putevima, ve u skladu s psihikim i tjelesnim sposobnostima. Veliki su uitelji izradili nekoliko sustava kako bi svakome omoguili da postigne svoj cilj na nain na koji ga je sebi postavio. Ovi sustavi uvelike skrauju put, te oni, koji se odlue primijeniti ih, bre i lake dolaze do postavljenog cilja. Svim je ovim sustavima zajedniko ime - yoga. Veliki uitelji i poznavatelji, koji su svoj cilj postigli napredujui putem yoge, nazivaju se yogini. Razni sustavi yoge razlikuju se samo po svome poetku. Njihova sutina i svrha uvijek je ista: dostizanje savrenstva samospoznaje. Ovaj se cilj, meutim, moe postii samo putem bezuvjetne samodiscipline. Pojedini nas sustavi yoge stoga prvo poduavaju vladanju samim sobom. Postoje i takvi sustavi yoge koji zapoinju s ovladavanjem aktivnosti uma; postoje i sustavi koji zapoinju s vladanjem osjeajima, kao i oni koji za polaznu toku uzimaju tijelo, itd, ve u skladu s prirodnim sklonostima i sposobnostima samoga uenika. U skladu s razliitim putevima kojima se moe napredovati, pojedine yoge imaju i razliite nazive. Svakako je preporuljivo zapoeti s onim sustavom yoge

22

Yesudian Haich

YOGA + PORT prepreku naem usponu ka viem umnom i duhovnom razvoju. Neki se zadovoljavaju stjecanjem opsjenarskih sposobnosti kojima se izvode takvi postupci to se nazivaju udima. Takvi se na pola puta ka cilju naprosto nasuu i vie i dalje ne mogu napredovati. Cilj, kojem nam valja teiti, moe biti samo osloboenje uma dik tata tijela. Zato cilj nemojmo zamijeniti sredstvom. Istinsko pozna vanje vlastitog tijela i njegovih skrivenih moi, tek je sredstvo na putu ka postizavanju cilja. Pravi Hatha yogin stoga nikada nee prikazivati svoje znanje i sposobnosti kako bi zadovoljio neiju puku znatielju. Onaj tko bi tako postupio ne bi bio pravi Hatha yogin. Pravi Hatha yogin svoje sposobnosti koristi samo onda kada njihovom upotrebom moe pomoi drugima. Moj uitelj, na primjer, svojim uenicima nikada nije rekao kak vim sve moima raspolae. Jednom je sjedio u svojoj maloj kolibi u dubini ume, dok smo mi, njegovi uenici, na proplanku ispred kolibe bili zabavljeni ivahnim razgovorom. Odjednom se pojavi mungos iz oblinjeg umarka. Polumrtvo, bijedno malo stvorenje vuklo se zemljom i, doavi nam u neposrednu blizinu, opazili smo da ga je ugrizla zmija. Nagon ga je vodio prema kolibi naeg uitelja. S mukom se uspio dovui do vrata kolibe gdje se i zaustavio u samrtnikoj borbi. Uitelj poloi desnu ruku na ivotinjicu i zapadne u stanje transa. Izvjesno je vrijeme bio u tom stanju. Iznenada mungos zadrhti, strese se i pobjegne, zdrav i osnaen. U tom smo se trenutku osvjedoili o moima kojima raspolae na uitelj. U posljednje je vrijeme zapadna medicina s dunom ozbilj nou posvetila panju Hatha yogi. Poznavatelji tajni Hatha yoge,

simpatiki ivani sustav i svi organi iji rad obino ne ovisi o svi jesti, mogu se potiniti ovjekovoj volji. Neprocjenjiva je vrijed nost takvog svjesnog upliva u mogunosti spreavanja svakog poremeaja, kao i u potedi van ju tijela bolesti koje potjeu od funkcionalnih uzroka. Na primjer, u mojoj je moi kontrola rada srca i spreavanje njegova lupanja koje moe nastati zbog nekog vanjskog podraaja kao to su strah, nenadane loe vijesti ili iznenadna radost. Na taj se nain srce moe zatititi od proirenja, degeneracije sranog miia i drugih bolesti. Ili, ako sam u moi kontrolirati luenje lijezda, u moi sam i vladati radom gotovo svih organa vlastitog tijela, te na taj nain u potpunosti regulirati svoje tjelesno stanje. Hatha yogin, koji je dostigao najvii stupanj, nad svojini tijelom posjeduje potpunu i apsolutnu kontrolu. Po svojoj volji moe regulirati rad srca, probavnih organa, kao i rad bilo kojeg drugog organa u svom tijelu. Brojni putnici sa Zapada, koji su za svojeg boravka u Indiji, nakon velikih potekoa, ipak imali sreu sresti pravog Hatha yogina, posvjedoili su injenicu kako yogini od 80 ili 90 godina odaju dojam kao da im je 30 ili 40 godina, kao i to da - u skladu sa zapadnim mjerilima - ive do nezamislivo duboke starosti jer prema vlastitoj volji svoje tijelo mogu obnavljati novim ivotnim snagama. Samo produavanje ivota nije cilj yogina. Hatha yoga nije samoj sebi cilj, ve je priprema za viu, duhovnu yogu. U boles nom je tijelu vrlo teko razviti samosvijest, a um uzdii na viu razinu. Upravo zbog tog razloga prvenstveni je zadatak upozna vanje sila koje djeluju u vlastitom tijelu kako bi se kasnije mogle korisno upotrijebiti i njima ovladati. Tijelo vie nee predstavljati

2-1

Yesudian Haich

YOGA + PORT

25

tj. yogini, medicini pruaju dragocjeno znanje za unapreenje njezinih potreba i ciljeva. Nii je stupanj Hatha yoge u tolikoj mjeri zanimljiv i koristan da je s njime vrijedno upoznati se i posvetiti mu dunu panju. ak su i najvei uitelji svoje uenje morali zapoeti s ovim stup njem jer, bez abecede nema ni itanja. Prvi nas stupanj Hatha yoge poduava umjetnosti stjecanja i odravanja zdravlja! Prvi je i osnovni zadatak upoznavanje vlastitoga tijela, ali ne teorijskim pristupom, kao kada je rije o prouavanju anatomije. Anatomija nas pouava to sve postoji u ljudskom tijelu i gdje se nalazi. Stvarno poznavanje tijela znai neto sasvim drugo: pod pretpostavkom, na primjer, da znam gdje se nalazi srce, svojom svijeu mogu sii u svoje srce, mogu osjetiti njegov oblik, kli jetke, pretklijetke i zaliske - i sve to tako jasno i sigurno da se to stanje moda ponajbolje moe izraziti narednim rijeima: Ja sam - moje srce." Isto to moram biti u stanju uiniti i sa elucem, cri jevima, jetrom, bubrezima, kao i svakim drugim djeliem svoga tijela. Tko nije nikada izveo nijednu vjebu yoge, do ovog stup nja u najboljem sluaju moe poznavati nepce i unutranjost usne upljine. Tko eli postati istinski Hatha yogin, mora vjebati tako dugo dok svoju svijest ne bude u stanju usmjeriti na najmanji djeli tijela. Kada se dostigne ovaj stupanj, naredni se korak sastoji u upuivanju svijesti, sjedinjene sa snagom volje, do najsiunijih estica tijela. Vratimo se prethodnom primjeru: nije vie dovoljno samo svijeu prodrijeti u srce, valja ga potiniti vlastitoj volji. Moje se srce mora potiniti mojoj volji tako da u svakom trenutku krv moe pumpati bre ili sporije, onako kako sam smatram

potrebnim. To je nemogue, rei ete! Ba kao to svatko moe po svojoj volji nauiti pokretati jezik, prste ili mnoge druge dije love tijela, tako sustavnim vjebanjem svatko moe nauiti upra vljati svakim dijelom svoga tijela. ak i u obinih ljudi postoje velike razlike u stupnju svjesnosti vlastitog tijela. Postoje i razlike s obzirom na zanimanje. Prsti su jednog pijaniste mnogo svjesniji i neovisniji od prstiju osobe koja nikada nije svirala glasovir. Zato? Zato to je pijanist upornim vjebanjem svoje prste uinio svjesnijima. I uenik Hatha yoge vjeba neprestance, iz dana u dan, iz godine u godinu, strpljivo i ustrajno. Vjeba kako bi svoju svijest mogao uputiti u svaki dio tijela. Vrijedi li to truda? Vrijedi! Rezultat je vrijedan divljenja. Yogin otkriva skrivene snage u sebi samome, te njima postepeno ui vladati. Spoznaja kako postoje dva ivotna strujanja, to djeluju u njegovu tijelu, te posvemanja ravnotea ovih dviju sila oznaava i savrenstvo zdravlja. Sa irenjem svijesti uenik dolazi i do spoznaje kako je sve, to ivi u vremenu i prostoru, ivo zato to u sebi nosi polaritet i ritam. Yogin poinje uviati tajne stvaranja. U trenutku kada u potpu nosti napusti stvaralaki princip, te se rastvori na dva dijela, poinje stvaranje negativnog i pozitivnog pola ili polariteta. Izmeu njih nastaje pulsirajua veza, raa se ritam, te se zapoinje javljati ivot. ak i u kristala moemo otkriti postojanje pozitivnog i nega tivnog pola, a susreemo ih i na svim drugim stupnjevima mani festacije ivota. Polaritet i ritam pridaju ivot cijelom univerzumu. Kretanje neizmjernih nebeskih tijela u beskrajnom i nesagledivom svemiru, sa svim njegovim planetima i satelitima - ukljuujui i

26

Yesudian Haich

YOGA + PORT

27

suneve pjege - pulsirajui rad srca svih ivih bia, kao i disanje i samo postojanje, sve se to odigrava u stanovitom ritmu koji potjee iz polariteta. Pozitivna i negativna strujanja smjenjuju se u odreenom ritmu, stvarajui pritom pozitivna i negativna stanja u potpunoj ravnotei. U indijskoj mitologiji, ritam koji djeluje cijelim svemirom sim bolizira figura boga ive u plesu. Igra je oblik izraavanja ritma. I planeta Zemlja ima dva pola, te i mi, djeca njezine prirode, u sebi nosimo polaritet u obliku negativnog i pozitivnog pola. Pozitivni pol nalazi se na vrhu glave, na mjestu na kojem kosa oblikuje spiralu. Ta se toka vrlo jednostavno pronalazi na glavi djeteta. Negativni pol nalazi se na najniem kraljeku. Izmeu ova dva pola postoji strujanje krajnje visoke uestalosti i kratke valne duine. Taj napon je ivot! Nosilac ivota je stup kraljenice. Kada ivot postane svjestan samoga sebe, i to stanje svijesti razumom vrati u svoje vlastito Ja, takvo se stanje naziva Samosvijest. Nae Ja djeluje u tijelu, te posredstvom ivanog sustava zrai samo sebe ili ivot u svaki djeli tijela, ispunjavajui ga besprije kornom ravnoteom i skladom. Na taj je nain funkcioniranje tijela pravilno i zdravo. ovjek u sebi nosi osobine svoga vlastitoga bia koje predaju pozitivnu snagu, te, istovremeno, primaju negativne impulse i pruaju svrsishodni otpor. Unutar linosti, koja je izat kana u suprotnostima, ovjek mora odrati potpunu ravnoteu kako bi suprotnosti objedinio, meusobno ih dopunio i u sebi izmirio. Tek tada i samo tada ovjek moe biti savren. Tek je u

tom trenutku potpun i zdrav, te sposoban izvriti sve svoje zadatke u ivotu, nalik komplementarnim bojama to se dopu njuju u sunevoj svjetlosti: crveno i zeleno - ljubiasto i uto - plavo i narandasto. Ove su boje prave suprotnosti i skladaju se upravo iz tog razloga. Rezultat njihovog jedinstva je savrenstvo. Zakoni duha i tijela nalaze se u istoj neposrednoj suprotnosti. Zakon duha je nesebinost, dok je zakon tijela sebinost. ovjek, meutim, ove dvije suprotnosti mora nauiti objediniti u posvemanjem skladu i unutranjem oitovanju. Ovu su istinu pouavali filozofi i veliki uitelji cijeloga svijeta jer su poznavali zakon bivstvovanja: napon izmeu negativnog i pozitivnog pola. Svijest prosjenog ovjeka jo je uvijek na vrlo niskom stupnju razvoja. Zraenje je ivotnog strujanja u njegovu tijelu u vrlo maloj mjeri svjesno; u veini je sluajeva nesvjesno i automatsko. Tijelo ovjeka na niem stupnju svjesnosti ni izdaleka nije u tolikoj mjeri proeto ivotom kao u ovjeka na viem stupnju razvoja. Takav ovjek ima vie modanih stanica, ivani sustav je neusporedivo gue izatkan, drugim rijeima, svjesniji je, proetiji ivotom, a uslijed svega toga njegovo je tijelo daleko voljniji i podatniji instru ment njegovog JA. Tjelesni pokreti samosvjesne osobe, sa tijelom koje je potpuno proeto ivotom, razlikuju se od pokreta osobe na niem stupnju razvoja svijesti. Pokrete svjesnije osobe karakteriziramo kao ljupke", profinjene" i skladne", dok nezgrapnim" i nespret nim" nazivamo onoga u ijem tijelu oitovanje ivota stoji na niem stupnju razvoja. Neto lijepo i skladno uvijek emo pronai ondje gdje se ivot zrelije razvio i gdje prepoznajemo i nalazimo

28

Yesudian Haich 3. SVAKA BOLEST IMA MENTALNE UZROKE

sveobuhvatno bie, nae vlastito JA! Jedina srea koja se moe nai je pronalaenje samoga sebe! To je ono za ime tragamo u svakoj radosti i svakom osjeanju sree. Ako se nae JA nalazi u takvom stanju, ako spokojno poiva u sebi samome, tada postoji i potpuna ravnotea u ivotnim silama kojima zraimo. U takvom su stanju i naa psiha i nae tijelo potpuno zdravi. U osoba na niem stupnju razvoja ravnotea se vrlo lako moe naruiti uslijed neznanja ili kao posljedica nedovoljne samosvije sti. Takve osobe iskliznu" iz svoga JA jer je nesvjesni dio njihova bia vei od svjesnog, te stoga s njime u nesrazmjeru. Ovakvo se naruavanje ravnotee odraava i u nainu miljenja i u duhov nom ivotu. Posljedica takvog stanja je naruena ravnotea pozi tivnih i negativnih strujanja. Ako postoji savrenstvo ravnotee dviju ivotnih energija kojima zraimo, tada nastaje stanje koje nazivamo boleu. Osnovni je preduvjet zdravlja, dakle, postepeno poveavanje samosvijesti i njezino uvoenje u sve dijelove tijela. Na taj nain moemo izbjei naruavanje reda, te time sprijeiti pojavu bole sti. Ako je bolest ve nastupila, tada e m o svjesno i namjerno iznova uspostaviti stanje reda i ravnotee. Takvoj nas istini pouava nauka i umjetnost to je poznata pod imenom - HATHA YOGA.

Nae istinsko bie je u svojoj sutini sjajno, savreno i isto. injenica njegove ovisnosti o vremenu i tvari ograniila mu je samosvijest, te su bili potrebni milijuni godina razvoja kako bi tijelo iznova postalo samosvjesno. ak ni danas taj razvoj nije zavren jer je samosvijest prosjenog ovjeka daleko od svog pra vog proirenja i sjedinjenja s istinskom, uzvienom sutinom. ovjeanstvo, nalik velikom tijelu, kroilo je ovim putem razvoja, te u tom smislu svako povijesno razdoblje pokazuje izvjestan stu panj napretka. Uvijek, meutim, postoje i pojedinci koji se nalaze ispod prosjene razine razvoja, kao i oni koji stoje ponad. Ne postoje niti dva ovjeka iji bi stupanj svjesnosti bio potpuno identian. Samo oni, koji su dostigli savrenstvo, mogu biti jed naki; samo oni ija je samosvijest dostigla svoju punu mjeru raz voja i sjedinila se s njihovim istinskim biem. Samo takve osobe misle na posve identian nain. I one, meutim, u sebi nose peat svog osobnog filtera, svog tijela. Samo su u biti, u psihi, identini. Mnogobrojni dogaaji tijekom ivota, neizmjerno ispreplitanje ljudskih sudbina uzrokuju i razliita iskustva i utjecaje. U skladu s time razvija se i ljudska samosvijest na razliite naine. Ta iskustva i dojmovi u jedne osobe snanije djeluju na razvoj samo svijesti upravo u onom dijelu u kojem u druge osobe doprinose njezinu opadanju. Mogue je i da je u nekom smjeru razvoja prva od ove dvije osobe nazadovala, dok je druga postigla znaajan napredak. Beskrajne su varijacije u stupnju postignute svijesti

30

Yesudian Haich

YOGA + PORT

uzrok injenici postojanja mnotva ljudi i mnotva individualnosti. Naa istinska sutina, vjeni izvor ivota, ravnomjerno zrai ivotnu energiju u tijelo u potpunoj ravnotei i besprijekornom skladu. Ako je samosvijest jednog ovjeka ravnomjerno razvijena u svakom smjeru - ak i na niem stupnju - tada e ivotna ener gija ravnomjerno pritjecati u njegovo tijelo. Pozitivna i negativna strujanja funkcioniraju uravnoteeno i tijelo je zdravo. Stanje svi jesti djeluje u ovjeku nalik kakvom filteru koji zraenu ivotnu energiju raspodjeljuje u razne umne i ivane centre koje indijski yogini nazivaju akrama. Kada svijest iz bilo kojeg razloga skrene sa puta ravnomjernog, uravnoteenog razvoja, bilo zbog jedno stranog razvoja u jednom smjeru ili nazadovanja u nekom dru gom smjeru, tada dolazi do poremeaja i u strujanju ivotne ener gije, te nestaje i opa uravnoteenost. Zraenje ovjekove uzviene sutine, meutim, sa svojom savrenom i besprijekornom uravnoteenou uvijek stremi ispravljanju nepravilnosti, te ogrom nom i nesavladivom snagom kri sebi put kroz nepravilno ras poreenu energiju. Ovakvo ispravljanje i borba za ponovno uspostavljanje ravnotee stanje je koje nazivamo boleu. Zdravlje je za tijelo preduvjet odranja, kao to je i prirodno stanje. ivotna snaga u ovjeku ne djeluje samo posredstvom svje sne volje za ivotom, ve i u ovisnosti o njemu, kao podsvjesni nagon za ivotom. Nagon za ivotom svoj izraz nalazi na dvo struki nain: kao nagon za samoodranjem i nagon za odranjem vrste. Oba nagona predstavljaju snane, iskonske snage koje pokreu svijet. Nagon za odranjem vrste osigurava kontinuitet u trenutku kada se tijelo, kao sredstvo oitovanja, istroi; taj se

nagon brine za obnavljanje posredstvom stvaranja potomstva. Nagon za samoodranjem nastoji na odravanju ivota jedinke u to je mogue duem i nepovrijeenom stanju. Priroda bezuvjetno nastoji odrati postojee zdravlje, te uz uvjet da se ne ogrjeujemo o njezine zakone, svoje zdravlje moemo nesmetano odravati sve do smrti. Prirodi nikada nije bila namjera da se ovjek od svoga tijela odvoji prije duboke starosti" - kae uveni Yogi Ramaaraka - i kada bi se svatko pridravao zakona prirode poevi od djetinjstva, umjesto to neprestance radi protiv njih, smrt uslijed bolesti u mladosti ili zreloj dobi bila bi podjednako tako rijetka kao i smrt nesretnim sluajem." ivotna je sila u nama neprestance aktivna, ona osigurava rav noteu, ispravlja nepravilnosti i odrava nae zdravlje unato injenici to ovjek bezobzirno naruava zlatna pravila zdravog ivota iz dana u dan. Nagon za samoodranjem ima samo jednu svrhu - i o tome ne moe biti ni spora ni sumnje - on hoe ivot pod svaku cijenu, on stremi za IVOTOM I ZDRAVLJEM! Ovaj je nagon u tolikoj mjeri snaan da u trenucima opasnosti i najpokornijeg ovjeka pretvara u divlju i pomahnitalu zvijer. U mnogo smo navrata itali kako su se ljudi, na brodu koji tone, davili i gazili jedan drugoga kako bi uli u amac za spaavanje, dok su samo oni visoko razvijenog duhovnog ivota, koji su ve postigli razinu nesebinosti, imali snage suzbiti nagon za samoodranjem. Ova snana sila neumorno u nama djeluje iz dana u dan kako bi nam sauvala zdravlje i ispravila pogreke koje neprestance inimo. Cesto nas ak i naini bolesnima kako bismo nakon bolesti bili jo zdraviji. U pokret stavlja veliki proces proiavanja kako

32

Yesudian Haich

YOGA + PORT

33

bi na organizam oslobodila otrovnih otpadaka koji su se, uslijed nae nemarnosti, nataloili. Nagon samoodranja ivotna sila stavlja u slubu naega zdravlja. Glasoviti Yogi Ramaaraka o njoj kae: Ona u nama djeluje neovisno o naoj volji, nalik igli na kompasu koja, bez obzira koliko se instrument pomicao iz njegova prirodnog poloaja, uvijek pokazuje smjer sjevera, smjer zdravlja." Uzalud je ne sluamo, uzalud se od nje odvraamo, ona ivi i neprestance djeluje u nama. Ista sila njenu klicu izvlai iz sjemenke i esto je tjera kroz sloj zemlje koji je i do tisuu puta tvrdi od nje kako bi njeni izdanak dospio do suneve svjetlosti. Ista sila nagoni mladu biljku da raste uvis, prema nebu, dok joj se korijenje iri u zem lju. Ako je naem tijelu nanijeta otvorena rana, ivotna e je sila iscijeliti sa zapanjujuom tonou i savrenstvom koje ovjek nikada nee dostii. Medicus curat, natura sanat , s pravom su
3

nezahvalnosti i neznanju. Sve do smrti ivotna se sila bori za ouvanje zdravlja naega tijela. Njezina je sposobnost prilagodbe gotovo neograniena. Sjeme pada u usku pukotinu u stijeni, ali sam kamen ipak puca na dva dijela; ako je stijena isuvie jaka, iz uske se pukotine izdanak uspinje ka svjetlosti. ivot mora pobi jediti u svim uvjetima. iv se organizam nee razboljeti sve dok ivi u skladu s iskon skim zakonima prirode. Zdravlje nije nita drugo do ivot u prirodnim uvjetima. Bolest je, s druge strane, posljedica nepri rodnog ivota. Na nau nesreu, moderna nas civilizacija navodi na neprirodan nain ivota u kojem ivotna sila moe tititi nae zdravlje samo u ogranienoj mjeri jer niti jedemo, niti pijemo, spavamo, diemo ili se odijevamo pravilno i na prirodan nain. Hatha yoga nas pouava zakonitostima zdravlja zbog to pot punijeg prikupljanja, uveavanja i koritenja slobodnog strujanja ivotne sile. Tko se nastoji pridravati pravila Hatha yoga nikada nije bolestan, te uiva u potpunom zdravlju sve do duboke starosti. Jedan je od najvanijih preduvjeta upoznavanje svih manifestacija ivotne sile, te prouavanje njihova razvoja i uobliavanja; jednom rijeju, naina na koji se sve ove sile mogu staviti u slubu nae samosvijesti. ovjek je um u tijelu. U njemu se odraavaju zakoni i duha i tijela. Strujanje ivotne sile oituje se na svakoj razini - od neo granienog i beskrajnog uma, sve do razine tvari, tijela. Energija je, koja se ispoljava na psihikoj razini, najblioj umu, pozitivna. Energija, koja je od njega najudaljenija, a oivljava tijelo, negati vna je. Pozitivna energija daje ivot, dok negativna energija prima

govorili nai stari. Kirurg operira skalpelom, zaiva ranu i tako stvara preduvjete ozdravljenja. Sve se drugo preputa prirodi. Ako ovjek slomi nogu, lijenik mu namjeta kosti, dok sam pro ces izljeenja osigurava ivotna sila. Ako svoju punu snagu dje lovanja ne moe razviti u naem interesu, jo je uvijek daleko od toga da posve napusti borbu. Naprotiv, prilagouje se okol nostima kako bi nam uzmogla pomoi u onom trenutku i na onome mjestu na kojem to iznova postaje mogue. Ako ivotnoj sili ostavimo slobodne ruke, odravat e nas u savrenom zdra vlju. ak i ako je onemoguujemo nerazumnim i neprirodnim nainom ivota, ne prestaje djelovati u nau korist. Uvijek nam nastoji pomoi, ak i u nepovoljnim okolnostima, unato naoj

34

Yesudian Haich

YOGA + PORT

35

i odrava ivot. Sve dok su ove dvije energije u ravnotei, ovjek je i duhovno i tjelesno zdrav, ali onoga trenutka kada svoju svi jest jednostrano usmjeri samo duhovnoj ili samo tjelesnoj ravni, istoga je trenutka irom otvorio vrata raznim poremeajima. Iz iskustva znamo za ljude koji neprestano i iskljuivo umno rade, a kojima je tjelesno ustrojstvo slabo i njeno. Pozitivne energije bujaju na raun negativnih, te stoga takvo tijelo raspolae slabom otpornou. Ako takva osoba, svjesno radei vjebe Hatha yoge, barem nekoliko minuta dnevno usmjerava svoju svijest na one ivane centre, koji tijelo opskrbljuju ivotnom silom, ravnotea e se iznova uspostaviti, tijelo osnaiti, a otpornost organizma uveati. Nezdravo je i stanje koje uveava prijemljivost na druge vrste bolesti u sluaju da se ode u drugu krajnost i samosvijest usmjerava preteno ka tvarnoj razini, pokazujui interes samo za obilno jelo i pie. Prevaga tjelesnog aspekta, debljina i duhovna tromost posljedica su takvog poremeaja ravnotee. Rije je o sas vim jednostavnim primjerima koji pokazuju jednostrano pomi canje samosvijesti iz jedne u drugu krajnost. U takvim sluaje vima ovjek pomie pojedine razini iz njihovog odreenog meusobnog odnosa - od duhovne ka tvarnoj ravni i obrnuto. Ovaj se pravilni odnos moe poremetiti i u sluaju da se svaka razina, uzeta po sebi, promatra odvojeno. Svoju stvaralaku snagu ovjek moe ispoljavati pojedinano na svakom stupnju, od duhovne do tvarne razine, kao pozitivnu i negativnu energiju. Uravnoteen je u sluaju da svoje snage primjenjuje ispravno: unutra negativnu, a izvana pozitivnu.

Takvog ovjeka, prema njegovom vanjskom izrazu, moemo naz vati pozitivnim ovjekom. Vodee linosti, stvaratelji, koji su u stanju ni iz ega stvoriti neto, oko kojih se iri plodotvornost i ivot, takve osobe koriste duhovne pozitivne i negativne energije u pravilnom srazmjeru i odnosu: u unutranjosti, u smjeru ivotvornog strujanja, negativni su, dakle, orijentirani primalaki. Prihvaaju intuiciju, vjeruju u sebe, imaju povjerenja u vlastito JA. Izvana, pozitivni su: pruaju, stvaraju, daju. Na osjeajnoj su i psihikoj razini uravnoteeni i zdravi: zrae radou, vedrinom, samopouzdanjem; pruaju ljubav, dobrotu, toplinu; izraavaju se pozitivno, ali na odgovarajuem mjestu i negativno jer prihvaaju ljubav koja prema njima zrai. Takvi su ljudi i tjelesno zdravi jer se njihova ivotna energija - sagorijevanje u tijelu - nalazi u rav notei s otporom, tvari koja ini tijelo. Tko svoje snage koristi na suprotan nain, prije ili kasnije suoit e se s oboljelim tijelom. S pogrekama se poinje ve na duhov noj razini. Takve osobe ne vjeruju u svoje istinsko, uzvieno JA koje pridaje ivot njihovoj linosti. Umjesto da irom otvore nepresune izvore vlastite snage, koja u njima poiva, svojom ih malodunou zatvaraju, te se tako odvajaju od svog vlastitog istinskog bia i pate od nedostatka samopouzdanja. Takav ovjek uvijek oekuje pomo na nekoj drugoj strani, lien je snage i bes pomoan, svega se boji i u svemu vidi zlo. Namjesto da zrai stva ralakom snagom i u punoj mjeri razvije stvaralaku djelatnost, svojom nevjericom upropatava cijeli svoj ivot. Propada ondje gdje drugi anju uspjehe. Ovaj je vrsta ovjeka nalik zrakopraz nom prostoru, nalik vakuumu u koji sve propada i u kojem sve

36

Yesudian Haich

YOGA + PORT

37

nestaje. Rije je o negativnoj osobi! Mrana provalija, tamni ponor u koji propada svako bolje ljudsko stremljenje, negativna sila koja upija i bez traga prodire svaku pozitivnu snagu. Budimo uvijek oprezni prema takvoj sudbini! - Pogreka poinje ve rijeima: Nita mi ne polazi za rukom!" Teko nama ako ikada izgovo rimo ovakve rijei! Time podiemo nepremostiv zid pred vlasti tim izvorima snage, zid koji se iznova moe ukloniti samo uz najvee napore. Nikada ne smijemo biti negativni. Kada netko eli poduzeti neku korisnu i dobru stvar, budimo na oprezu da ga nikada ne obeshrabrimo rijeima: To ionako nee uspjeti!" Naprotiv, uspjet e pod uvjetom da u pothvat vjerujemo i njego vom ostvarenju pravilno pristupimo uz dovoljno samopouzdanja da emo sve potekoe savladati. Pouzdajmo se u svoje JA koje je nae tijelo izgradilo neovisno o naoj svijesti, pouzdajmo se u taj udesni instrument, to prekrasno orue koje odgovara i slui svakoj svrsi; vjerujmo da u dubinama naeg bia jo uvijek poiva ta raskona stvaralaka snaga. Zato, ne?! Mi smo ivi, dakle, ona je tu! Kada joj svojom vjerom jo i otvorimo vrata, pomoi e nam da i svoju sudbinu izgradimo podjednako velianstveno i svrsi shodno kao i svoje tijelo; ona nam pomae da popravimo i stvari koje su beznadno promaene. Negativna osoba pomo oekuje izvana, a ne iznutra. Sebina je i nema nimalo razumijevanja ni za sebe, ni za druge. Zlovoljna je, maloduna, osorna i neprestance se ali. Za druge nema nimalo ljubavi, ali od drugih oekuje da je vole; ak je i u tome negativna. Ne zna to je prava ljubav, poznaje samo strasti. Ono, za to misli da je ljubav, nije nita drugo do udnja za neim ili nekim. Takvo

obrnuto koritene snage naruavaju psihiku ravnoteu. Kroz krug ivanog sustava um neposredno utjee na tijelo. Na ruavanje misaone ravnotee prouzrokuje tako snane potrese i kolebanja da dolazi do ivanog rastrojstva. Budui da radom pojedinih organa upravljaju ivci, ovakvo se tetno djelovanje odraava na zdravlje svih organa u tijelu. Svatko iz vlastitog iskustva poznaje usku vezu izmeu funkci oniranja organizma i emocionalnih promjena. ak i najzdraviji ovjek moe bolno doivjeti stanovite tjelesne promjene nakon primitka nenadanih loih vijesti, iako ga nitko nije ni taknuo. Gubi apetit, boli ga glava ili se javljaju drugi nepoeljni simptomi. Od straha moe problijediti, krv se povlai iz mozga, te moe nastu piti i nesvjestica. Strah, kao stanje svijesti, razvija negativan viak strujanja ime se naruava red u svim tjelesnim strujanjima, te je krajnji ishod negativno stanje. Ako se ovjek naljuti, krv mu jurne u glavu i nastupa lupanje srca. Sve je to upravo suprotno ranije opisanom stanju; kada prevladavaju pozitivna strujanja, nastaje i pozitivno stanje. Svaki slian poremeaj povezan je s neugodnim simptomima, ali prirodna samozatita uglavnom ubrzo uspijeva uspostaviti red u ovjeku. Ako se, pak, loi utjecaji ponavljaju u vrlo kratkim razmacima ili ako su stalni i trajni, tada prije ili kasnije dolazi do ozbiljnog poremeaja u poretku strujanja, te je posljedica: BOLEST! Jednostrani razvoj samosvijesti ih zastoj u razvoju moe biti uzrokom mnogim ozbiljnim bolestima, ivanim poremeajima, pa ak i duevnim bolestima. Nae tijelo i duh zdravi su u sluaju da se pozitivno strujanje ivotne sile, koja se oituje na tvarnoj

38

Yesudian Haich

YOGA + PORT

39

razini - u naem tijelu - nalazi u besprijekornoj ravnotei s nega tivnom silom: sa silom otpora samoga tijela. Jedna su drugoj ove sile, dakle, suprotstavljene: ivotna sila i, kao njezin nositelj, samo tijelo. U osobe na niem stupnju svijesti nizak je i napon ivotne sile koja struji u tijelu, dok je njezin ivani sustav podeen za pruanje otpora koji odgovara tom naponu. S proirenjem svije sti poveava se i napon ivotne sile, te se, u skladu s time, mora poveati i stupanj otpornosti ivanog sustava. Ako se sve to odvija postepeno i u potpunoj ravnotei, ivani sustav ima dovoljno vremena da, odravajui korak sa ivotnim strujanjima veeg napona, osnai i razvije prikladni stupanj otpornosti. Ako se ovaj razvoj odvija nasumce, u skokovima i na mahove, ivani e sustav oboljeti zbog snanih strujanja i naglih promjena koje nisu podeene u skladu s njime jer ne raspolae potrebnim stup njem otpornosti. Sve je to nalik ukljuivanju nekog provodnika u struju previsokog napona; posljedica je - pregorjeli otpornik! Otpor ivotnom strujanju je ivani sustav koji moe oboljeti od iznenadne i suvie jake struje. U tom sluaju dolazi do funkcio nalnih poremeaja, upala, a mogue su ak i potpune paralize. Poremeaji, iji je nastanak lociran u svijesti, uzrokom su raznim duevnim bolestima. Svrha je yoge da ljudsku svijest dovede u ovisnost o naoj volji, da je sustavno, svjesno, postepeno proiruje, te da na isti nain djeluje i na otpornost nositelja ivotne energije, koja se neprestance poveava, tj. ivanog sustava kako bi se postepeno poveavao i uvrivao. Prema tome, krajnji je cilj: do potpunosti razvijeno savrenstvo samosvijesti i njezino potpuno oitovanje u tijelu -

Savren ovjek! Osobe koje su takav stupanj savrenstva dostigle u ovom svijetu, Hindusi nazivaju Divan Mukti". U tome je smisao i svrha naega ivota. ovjekova sudbina, uza sve nevolje i doivljavanja, podjednako je tako uzrokom neprestanog irenja samosvijesti. Uvijek tapkajui u mraku nepre stance plaamo za nae neznanje jer nesrazmjerna raspodjela snaga mnogim bolestima omoguuje da na nas nasrnu. Budui da bolesti uvijek nastaju iz injenice da jedno od dvaju strujanja postaje snanije na raun drugoga, i njih dijelimo na dvije glavne skupine: pozitivne i negativne. Ako ivotnu silu u tijelu isuvie napregnemo pretjeranim spol nim odnosima ili isuvie intenzivnim umnim radom, time emo prouzrokovati poveano sagorijevanje. Tijelo e se iscrpsti i zapa sti u negativno stanje. Njegova e otpornost postati isuvie mala i nedostatna. Takve su negativne bolesti, na primjer, tuberkuloza, kronine upale, alergijske bolesti, irevi na elucu i crijevima itd. Rekovalescencija, neurastenija i depresija takoer su negativna stanja. Sasvim se suprotno tome dogaa u trenutku kada se ivotna energija, iz bilo kojeg razloga smanjuje ili povlai, tako da stanice u tijelu, u nedostatku sile koja ih objedinjuje, poinju divljati, tvorei tumore i kancerozne izrasline. Posljedica takve situacije je negativno stanje tijela, ali uzrok pritom valja traiti na drugoj strani, a ne kao u sluaju tuberkuloze ili uzronika bolesti na bazi alergije. To je ujedno i razlog zato su osobe, sklone alergijama, rijetko predisponirane za bolesti raka. Pozitivne su bolesti uglavnom ona akutna oboljenja koja su

40

Yesudian Haich

YOGA + PORT

41

povezana s jakom groznicom, dakle, upale kao to su: upala plua, krajnika, bubrega ili ivaca, kao i one vrste infektivnih oboljenja koja su takoer povezana s jakom groznicom, kao to su tifus i arlah. Postoje i mjeovite bolesti u kojima se pozitivna i negativna stanja izmjenjuju, kao na primjer kod malarije ili prisutnosti gnoja u organizmu kada se temperatura u groznici od 40 C smjenjuje s tjelesnom temperaturom ispod normale. Organizam neprestance tei uspostavljanju ravnotee. Ako, na primjer, tijelo zapadne u negativno stanje uslijed jake prehlade, te postane bespomono i nespremno na obranu pred bakterijama, organizam odmah poinje u velikim koliinama razvijati poziti vna strujanja u svrhu samozatite, te u tijelu nastaje pozitivno stanje: pojavljuje se Visoka tjelesna temperatura. Nagla prevaga pozitivnih strujanja izaziva navalu krvi i upale koje unitavaju bacile to su se nakupili tijekom trajanja negativnog stanja, te se ravnotea postepeno iznova uspostavlja. Tijekom bolesti s jakim upalama, nakon to su unitene bak terije, te stvaranje pozitivnih strujanja postane nepotrebno u pre velikim koliinama, dolazi do nagle promjene u negativno stanje, temperatura se sputa ispod normale, i bolesnik, iako je prebro dio samu bolest, dospijeva u kritino stanje uslijed nagle promjene strujanja. U takvim sluajevima pozitivno stanje izazivamo umjet nim sredstvima: bolesniku dajemo crnu kavu ili neko drugo pobuujue sredstvo. Nakon pozitivnih bolesti prirodno dolazi do blagog negativnog stanja - perioda oporavka. Budui da je klatno nainilo veliki otklon u desnom smjeru, isti zamah ini na

lijevu stranu, te se tek postepeno vraa uobiajenom njihanju koje odgovara njegovoj duini: svom vlastitom ritmu. Sve to u pod jednakoj mjeri vrijedi i za ljude. Ako ovjek primi preveliku koliinu bilo koje energije, u veem omjeru no to to odgovara njegovoj linosti, dolazi do snane reakcije, te se ravnotea tek postepeno iznova uspostavlja. Ako, meutim, svjesnim naporom sprijeimo prvi nepravilni otklon klatna, do bolesti uope nee niti doi. Uzmimo slijedei primjer: pretpostavimo da se moje tijelo iznenada i neoekivano prehladi. Ako se slijepim zakonima prirode dopusti da u meni nesvjesno djeluju, posljedica e biti negativno stanje u tijelu; bakterije se mnoe, priroda se od njih brani i razvija veu koliinu pozitivne snage, nastupa groznica i bolest se razvija svojim prirodnim tijekom... Ali ako u trenutku kada hladnoa prvi puta obuzme moje tijelo, istovremeno svjesno razvijem potreban viak pozitivne snage, te tu snagu provedem u tijelo, ravnotea e se namah uspostaviti, bakterije se nee umnaati, te stoga groznica niti nije potrebna. Sam sam sprijeio bolest! U tome se sastoji yoga! Ve smo se osvjedoili kakve tjelesne promjene moe uzroko vati obian strah u trenutku kada bilo koja od dviju sila prevlada nad drugom, makar samo na krae vrijeme. Bez obzira da li pre vaga sile proizlazi iz neke trajne duevne smetnje ili postojanog duevnog stanja, izaziva ozbiljne tjelesne promjene i teke bole sti. Ovu su injenicu ve potvrdila i istraivanja psihijatara na Zapadu. Srdba, strah, duevna bol, tuga, briga, ljubomora,

42

Yesudian Haich

YOGA + PORT

43

malodunost, pesimizam i slini negativni podsticaji potkopavaju i naruavaju zdravlje, razaraju ivani sustav i smanjuju otpor nost cijeloga organizma; ine ga podlonijim oboljenjima, te uspo ravaju proces ozdravljenja. Ve je 1879. godine ameriki profesor medicine Dr. Gates obja vio rezultate svojih istraivanja u ovoj oblasti. Sprovodei dah pacijenta kroz cijev, koja je bila hlaena ledom, izazvao je taloenje njegovih sastojaka. Pri normalnom i uobiajenom disanju rodopsin jodidi" nisu izazivali luenje taloga koji bi bio vrijedan spo mena. Nakon pet minuta, meutim, kada je pacijent bio podraen, nastala je stanovita tamna naslaga u cijevi koja je ukazivala na pri sutnost izvjesnog kemijskog proizvoda u dahu pacijenta nakon burno uznemirenih osjeaja. Kada bi se ova supstancija izdvojila i ubrizgala u tijelo ovjeka ili ivotinje, izazvala bi estoko uzbuenje. Duboka bol koja je, na primjer, uzrokovana gubitkom voljenog djeteta, stvarala je sivu naslagu. Tijekom pokusa i iskustava doao sam do uvjerenja", pie o tome dr. Gates, da emocionalna stanja, kao to su uvrijeenost, ljutnja i malodunost, stvaraju tetne, otrovne sastojke u orga nizmu, dok dobra osjeanja - zadovoljstvo, srea, radost, dobro raspoloenje, ljubav i dobre i pozitivne misli uope, mobiliziraju iscjeljujue snage organizma. Od negativnih osjeanja, strah i oajanje su po svoj prilici najrazorniji za ivani sustav." Prema miljenju Horacea Fletchera, strah nas ispunja opasnim ugljinim dioksidom, te truje zrak. Uzrokuje duhovno, umno i moralno guenje, a vrlo esto i sporo umiranje. Medicina je zabiljeila mnogo sluajeva osoba osjetljivog

ivanog sustava koje su umrle od smrtnog straha, kao na udar groma. Vrlo zanimljivo izvjee o takvom sluaju zabiljeio je pro fesor medicine iz Australije: Najvea opasnost koja djetetu moe zaprijetiti u njegovu razvoju, prenoenje je nervoznih strahovanja njegove majke. Nervozne mlade majke pokuavaju zatititi svoju djecu od najmanjeg povjetarca, te im zabranjuju sve to ih moe poduiti hrabrosti, izdrljivosti i samopouzdanju; svojoj djeci uli jevaju otrov usporenog djelovanja, priinjavajui im doivotno zlo. Djecu valja odgajati tako da ne znaju za strah. To je najljepe, najdragocjenije nasljedstvo koje im moemo ostaviti..." Umjesto takvog postupka, djeci se strah utjeruje raznim baucima i vragovima. U svakom jeziku za to postoji odgovarajui izraz. U svim dijelovima svijeta djecu zastrauju njihovi roditelji i uitelji kako ne bi inila ovo ili ono. Razaranje psihe, iji je osnovni element sugestija to je ljudi na Zapadu poznaju u vrlo ogranienoj mjeri, djetetu za cijeli ivot zadaje teak udarac, te e ga u odrasloj dobi obremenjivati strah, briga, kompleksi manje vrijednosti, kao i bezbroj moralnih, seksualnih i profesionalnih smetnji. Osamdeset posto ljudi ivi u strahu. Strah od bolesti, siromatva, nesree; strah od gubitka najbliih, strah od smrti i naposljetku, strah od samoga straha. Koliko ljudi upropasti svoje vlastite i ivote svojih najbliih iz straha pred sutranjicom, te se zbog tog straha ne usuuju pruiti odmor svome tijelu i duhu. Boje se gladnih godina koje e, moda, jednom doi. Veina se ljudi neprestance priprema za zlo, te prikuplja i tedi poput marljivih mrava. Njihova djeca moraju

44

Yesudian Haich

YOGA + PORT

45

oskudijevati i patiti kao i oni, samo zato da bi jednoga dana, nakon trideset ili etrdeset godina, mali obiteljski krug" bio na okupu u svome domu. Nezdrav nain ivota i nedostatak duhovnog i tjelesnog oporavka, koji traju desetljeima, jednog se dana nemi losrdno osveuju. S bolesti eluca, arteriosklerozom ili sranom manom, ovjeku malo vrijedi vila i uteevina u banci. U suzbijanju straha vjebe Hatha yoge pokazuju upravo ude sno djelovanje jer osiguravaju osnov tjelesnog samosavlaivanja. Valja znati kako tijelo odgovara na svaki misaoni podsticaj. Prvenstveno to vrijedi za ivani sustav i sustav lijezda s unu tranjim izluivanjem koji je vrlo vaan za odravanje ivota sa stanovita ivanog sustava i osiguranja ivotnih funkcija. Dr. Lorand i dr. Sajous dokazali su kako razne vegetativne funkcije ovise poglavito o stanju lijezda s unutranjim izluiva njem koje nemaju nikakvih odvoda, te svoje izluevine odailju neposredno u krv. Ako se njihovo djelovanje smanji, ishod je bolest, prerana starost i, naposljetku, smrt. Burna osjeanja i stra sti, zbog svojeg razornog djelovanja na endokrine lijezde, najnemilosrdniji su neprijatelj naega zdravlja. Najvanije su lijezde sa unutranjim izluivanjem: titnjaa (tiroidna lijezda), epifiza, hipofiza, nadbubrene i spolne lijezde. Nagla uzbuenja utjeu na povienje krvnog tlaka posredst vom organa za njegovu regulaciju - nadbubrene lijezde. Time se objanjava injenica to osobe plahovite prirode pate od prerane arterioskleroze i estih poremeaja u krvotoku. Prema nalazima Instituta za ispitivanje Yoge u Lonavli, Indija, kao i medicinskih istraivanja na Zapadu, stalna potitenost i melankolija u tolikom

stupnju djeluju na titnjau da moe doi do miksedema, bolesti koja nalikuje egzoftalmikoj guavosti (Bazedovljevoj bolesti). Tiroidne lijezde, smjetene u vratu, zatitni su organi prvoga reda, koje je priroda ondje smjestila za zatitu od raznih vrsti tro vanja. Poremeene tiroidne lijezde izazivaju mnoge bolesti, preranu starost i smrt. S druge strane, ako tiroidne lijezde pra vilno funkcioniraju, a ovjek je uvijek u dobrom raspoloenju, tijelo se moe ouvati krepkim i pokretljivim do duboke starosti! Duevna stanja najsnanije djeluju na hipofizu mozga i epifizu, kao to je to eksperimentalno dokazao dr. Sajiu. Profesor Pel uspio je ustanoviti sluajeve akromegalije (nenormalnog rasta) kao posljedicu duevnih uzbuenja. Sustav lijezda s unutranjim izluivanjem naroito vanu ulogu igra u Yogi jer su ove lijezde sjedita izvjesnih centara svi jesti koje yogini nazivaju akrama". akre su spona izmeu psihe i tijela. Ako poznajemo ulogu koju akre igraju u raspodjeli snage i stvaranju zaliha, tada poznajemo i vrstu reakcije koju e odra vanje izvjesnog psihikog stanja prouzrokovati u tijelu djelo vanjem na lijezde s unutranjim izluivanjem. Na taj se nain moemo upoznati s bliim odnosom koji vlada izmeu raznih psihikih stanja i pojedinih tjelesnih organa, te tako stei vlast nad svojim vlastitim tijelom. Navodimo nekoliko primjera: Iskustvo i psiholoka istraivanja pokazali su kako stvaranju kalkulusa, kamenca u ui, bubrezima itd. obino prethodi dug period brige i tuge. Nagli strah izaziva diareu (proljev), a strah i briga, koji traju due vrijeme, prouzrokuju kronini katar u crije vima. Cesta uzbuenja utiru put sranim manama i proirenim

46

Yesudian Haich

YOGA + PORT

47

venama. Neispunjene nade i nezadovoljene tenje uzrok su pre komjernom luenju eluane kiseline, te nas ine podlonima iru na elucu. Dui strah od smrti u potpunosti obustavlja rad spol nih lijezda. O tome rjeito svjedoi injenica da su za vrijeme pro gona Zidova - prema osobnom iskustvu mojih uenica - idovke potpuno prestale dobivati menstruaciju. Vjerovalo se da je to pos ljedica potajnog stavljanja nekog sredstva u hranu sa sterilizirajuim djelovanjem. Kasnije, za vrijeme dugih opsada mnogih gradova, kranke, koje su tada ivjele u smrtnom strahu, imale su iste simptome. Tako je strah od smrti djelovao samo kao mudri ventil sigurnosti prirode. Priroda ne eli razmnoavanje sve dok traju vrlo nepovoljni uvjeti za ivot. Kod mukaraca, isti su uzroci izazivali impotenciju ili znantno smanjivanje spolnog nagona. U skladu s naim uskustvom, ovi su opi simptomi nestajali s pre stankom straha od smrti. U mukaraca je nakon tih nepovoljnih okolnosti klatno prevagnulo u drugu krajnost. Na taj nain priroda uspostavlja ravnoteu kako u ivotu pojedinaca, tako i u ivotu cijele vrste. Pretjerana seksualnost pogoduje razvoju tuberkuloze, te je stoga podlonost obolijevanju od tuberkuloze najizraenija u doba puberteta. Prenadraeno stanje spolnih lijezda prelazi na ostale lijezde s unutranjim izluivanjem, u suradnji s kojima zajedniki djeluju, a zatim i na sve ostale lijezde, kao to je sluaj i s hilusnim limfnim vorovima u pluima ije na draeno stanje plua ini preosjetljivima, te izaziva katar. Na taj nain otpornost plua postaje izrazito smanjenom, te se infekcija ne moe suzbiti. Kako bi se zatitio, organizam podstie sustav lijezda na jo izraeniju

aktivnost, ovjek postaje erotski jo uzbueniji, te se njegovo stanje i nadalje pogorava. U kolama Hatha yoge ustanovljeno je naredno iskustvo: ako pacijentu uspije ovladati vlastitim mislima, tada i bez prisilnog suzdravanja moe due vrijeme istra ja ti u potpunoj suzdrano sti, istodobno s lijeenjem, te tako dolazi do potpunog izlijeenja u mnogim, naizgled beznadnim i tekim sluajevima. Zapadni su lijenici takoer potvrdili postojanje veze izmeu tuberkuloze i pojaane seksualnosti. Pretpostavljaju, meutim, da je erotino stanje pojedinca posljedica tuberkuloze, dok je, ustvari tono suprotno. Tako su pretjerano senzualni ljudi skloniji tuberkulozi. Kada bi zapadni lijenici sainili statistiku duevnih stanja, koja su prethodila pojavi raznih bolesti, ubrzo bi uvidjeli istinu kojoj pouava Hatha yoga, da su sve bolesti, pa ak i infektivne bolesti, posljedica psihikih uzroka! Zapadni lijenici esto samo otklanjaju tu mogunost, te se pozivaju na bakterije. Prije 6000 godina Hatha yogini u Indiji znah su za bakterije kao neposredni uzrok raznim oboljenjima. Valja primijetiti kako nisu imali mikroskop, ali su ipak sasvim dobro znali to su bakterije i kako uspjeno mogu napasti samo one ija je otpornost organizma umanjena ili su skloni spomenutoj bole sti. Oba ova stanja, meutim, posljedica su nepravilnog mental nog stava. Hatha yogini, koji su prije mnogo tisua godina stvo rili indijsku medicinu, poznatu pod imenom Ayurveda, pisali su na sasuenim, posebno za tu svrhu pripremljenim listovima palme: ... Uzronici su bolesti bezbrojna sitna i nevidljiva stvorenja

Yesudian Haich koja ne sainjavaju nita drugo do tijelo zlog duha. Mogu napa sti samo onoga tko im sam naini prolaz u svojoj dui." Zanimljivo je kako je veliki europski znanstvenik Paracelzus pouavao vrlo slinom uenju: Najbolja je zatita protiv svake bolesti plemenita dua." Osnovna je misao ista. Vrlo sam iznenaen narednom spoznajom: dok priznati internisti smatraju smijenim tvrdnju Istonjaka da i infektivna oboljenja imaju psihike uzronike ili da se poremeaji u men strualnom ciklusu mogu dovesti u red psihikim lijeenjem, a ne injekcijama hormona, na drugoj strani postoji skupina lijenika koji takoer nastoje dokazati kako su tijelo i psiha usko povezani i kako je stanje psihe od odluujue vanosti po zdravlje. Rije je o psiholozima. U knjigama psihologa, uvenih diljem svijeta, naiao sam na takve nazore i uvjerenja koja se u potpunosti podu daraju s uvjerenjima yogina. Navodim odlomak iz knjige pod nazivom Psiha je sve" u svijetu poznatog specijalista za psiho analizu i hipnozu, dr. Franza Volgyesija: ezdeset i osam sluajeva istraivanja hipnoze, koje su saku pili dr. Robert Heilig i Hans Holff dokazuju da se posredstvom psihikog utjecaja u unutranjosti organizma mogu izazvati seroloke, samozacjeljujue i druge promjene koje pacijent ne moe svjesno simuliran" jer njihov tijek i kontrola zahtijevaju iznimno struno znanje i primjenu posebnih instrumenata. Rezultati svih autora dokazuju kako svaka reakcija organizma, koji tei samozatiti, dakle, i spremnost za takvu samozatitu prema bacilima i nosiocima infekcije zavisi, u mjeri u kojoj se to moe dokazati, o psihikoj konstelaciji.

YOGA + PORT

49

U ljudi koji su patili od duevne potitenosti, kao i u svih dru gih koji su bili zdravi, ali su post-hipnotikom sugestijom dove deni u stanje duevne potitenosti, sposobnost krvi za samozatitu (algutinacija) protiv bacila tifusa, bila je vidljivo smanjena; pro mijenila se i kod tzv. opsonin indeksa, kolibacila, streptokoka i stafilokoka. Nakon davanja sugestija za vedro raspoloenje, kon trolni su pokusi pokazali poveane mogunosti samozatite. Drugim rijeima: utjecaji psihe u okviru izvjesnih ljudskih gra nica, jai su od medicinskih, kemijskih i toksikih djelovanja." Moe li biti uvjerljivijeg dokaza nazorima yogina sa Istoka? I na Zapadu je primijeeno kako ima ljudi koji nisu podloni bolestima. Takvi su ljudi imuni. To moe znaiti samo da su u tak vih osoba pozitivna i negativna strujanja u potpunoj ravnotei, te da je njihova otpornost dorasla svakom napadu. Hatha yogini bakterije ne pobjeuju kemijskim sredstvima. Znaju kako je besko risno unitavati bakterije ako pritom otpornost organizma i nadalje ostaje smanjena jer e se bakterije iznova namnoiti ili e ak doi do pojave nekih drugih prijenosnika oboljenja koji e napasti organizam. Sve dok traje takvo stanje, bolest nee pre stati. Yogini spreavaju bolest odravanjem ravnotee izmeu strujanja ili, ako je ta naruena i bolest se ve pojavila, iznova uspostavljaju ravnoteu izmeu dva strujanja. Na taj nain orga nizam savladava protivnika koji je u njega prodro, svojom vlasti tom snagom, iznova postaje zdrav, te je takvo zdravlje trajno. Ravnotea dvaju strujanja potpuna je u trenutku kada je naa psihika ravnotea potpuna. S uspostavljanjem reda moramo, dakle, zapoeti u vlastitoj psihi.

50

Yesudian Haich Ako zagrizem u tvrdu koru kruha i slomim zub, ima li i to svoj

YOGA + PORT

3!

otkriva uzroke, te nakon to se uspostavi red u psihi, vraa se i dobro zdravstveno stanje, a nezgode se prestaju dogaati. Ne zaboravimo da smo upravo mi oni koji vrimo svaki pokret: mi - i nitko drugi - inimo svaki svoj korak. Ako nogu stavim pored stepenice, umjesto na stepenicu, ako nogu podignem vie ili nie no to je uobiajeno, ili ako se, vrei neki pokret, zane seni jae lijevo ili desno - sve to ima svoje uzroke koji poivaju u meni samome. Moe se dogoditi da mine poprilino vremena izmeu uzroka i posljedice. Mogue je da sam prije nekoliko godina uinio ili rekao neto loe, to je ostalo sauvano u mojoj svijesti, ekajui priliku da se oituje kao nepoeljan i negativan pokret. Nae Ja ne zaboravlja! Ono kanjava u odgovarajuem trenutku, kanjava nas kroz nas same. Koristi nau neopreznost ili trenutak opasnosti, u kojem nemamo vremena za razmiljanje, te moramo postupiti instinktivno. Zatvorene, sebine, izolirajue sile osveuju nam se upravo u takvim trenucima; ne ine onaj pokret koji bi nam bio od koristi, ve upravo onaj koji e nam nauditi. I primitivni je ovjek znao za ove odnose, ali nije bio svjestan da je sam sebi sudac i da sam ini potez koji e ga kazniti, ve je drhtao od straha pred pojavom nepoznate sile i ovako govorio: Boja kazna!" Yogin je, meutim, svjestan samoga sebe - tajna njegova Ja lei razastrta pred njime - i dobro zna da je djelovao snaan i neumitan zakon koji poiva u dubinama naeg vlastitog bia. I suvremena je psihologija na Zapadu poela otkrivati svijet koji se nalazi u pozadini svjesnog, koji, dakle, poiva u nesvjes nom, kao to je zapoela provoditi analizu njegovih zakonitosti.

duhovni uzrok? Ima! Posredstvom ivanog sustava psiha dje luje u tijelu. ivani sustav neposredno utjee na sustav lijezda. Stoga izluivanje hormona u sustavu lijezda s unutranjim izluivanjem izravno ovisi o duevnom stanju pojedinca. Vrlo dobro nam je poznato kako sadraj kalcija i vezivnog tkiva u kostima - a time i vrstoa i elastinost zubiju - ovisi o koliini i kvaliteti hormona koji krue naom krvlju. Ako je, dakle, zub oronuo i postao krt, i takvo stanje ima svoje duhovne uzroke! to je s nesretnim sluajevima? Ako netko padne niz stepenice, te se na kraju zaustavi u modricama, ima li i to duhovne uzroke? Ima! Ovi uzroci, meutim, lee duboko u podsvijesti. Svaki je nesretni sluaj jedan oblik samokanjavanja. Svaka odluka, svaki in, svaki pokret svoju polaznu toku ima u nama samima. Ako je netko stotinu puta silazio i penjao se istim stepe nicama, i upravo je u tom trenutku nainio nespretan pokret i okliznuo se, izvjesno je da je rije o djelovanju unutranjih uzroka. Sila, suprotstavljena naoj namjeri, a koja poiva u naoj psihi, posredstvom ivanog sustava izaziva nespretan, refleksan pokret i - dolazi do nesree. Samokanjavanje! Tko osvijesti injenicu da je svaki nesretni sluaj ili nezgoda jedan oblik samokanjavanja, zapitat e se, u trenutku kada udari lakat ili se ugrize za jezik: Zato se to dogodilo?" i odmah e zauti odgovor iz dubina svoje svijesti... Ima ljudi koji se neprestance sudaraju s predmetima to im se nadu na putu, sa pliu se na gotovo svakom koraku i nalijeu na kuteve svakog ormara. Temeljito ispitivanje psihe takve osobe

52

Yesudian Haich

YOGA + PORT

53

Zakon naeg Ja, koje u nama djeluje, ne znai samo osobno izazivanje svih bolesti i nesretnih sluajeva, ve u sebi sadri i ohrabrujuu, utjenu i velianstvenu injenicu da - ako sve snage ispravno upotrijebim - svaki moj potez i odluka bit e na moje najvee dobro. Osoba uravnoteene psihe uvijek e tono povui onaj potez koji je za nju najprikladniji i najbolji. Negativnim mislima nee dozvoliti da stvore pregradni zid izmeu njezine linosti i njezi nog pravog Ja, a u trenucima opasnosti uzmoi e se uzdignuti na najviu razinu. Uho je budno za unutranja nadahnua i, nalik sveznajuem ili prosvijetljenom, iskoristit e jedinu raspoloivu mogunost koja e je izbaviti iz opasnosti. Sto podrazumijevamo pod ispravnom primjenom svojih snaga?" Kada su moja djela voena bezlinom i nesebinom ljubavlju, koja poiva na sveopem Ja, moja je psiha mirna, uravnoteena i zdrava. To je ujedno i preduvjet tjelesnog zdravlja. Spreavanje i lijeenje bolesti mora, dakle, zapoeti u psihi. Upravo na tom mjestu zapoinje vana uloga meusobnog dje lovanja psihe i tijela. Hatha yoga na takvom stavu zasniva svoj sustav, te usporedno razvija psihike sposobnosti i zdravlje tijela. Ve na samom poetku ovaj sustav otklanja pogreku u koju je u najveoj mjeri zapala medicina Zapada, da, naime, lijei bole sti, a ne bolesnika! Hatha yoga nauava: budui smo svoje bolesti sami prouzrokovali, sami moramo i izlijeiti svoje zloupotrijebljeno tijelo! Uitelj

- kojeg indijski yogini nazivaju Guru" - pomae nam pronai uzrok, ali mi sami moramo postati zdravi. Hatha yoga nas pouava kako valja odravati red medu silama, koje nae tijelo odravaju na ivotu i - u sluaju da smo se o svoje zdravlje ogrijeili neprirodnim nainom ivota - kako svoje zdra vlje moemo povratiti. Bolestan ovjek teret je i sebi i svojim blinjima, te je stoga temeljna postavka Hatha yoge: DUNOST JE BITI ZDRAV!

4. NAA NAJVEA POGREKA: NE Z N A M O DISATI!

Sedmog dana boravka u umi ituri spoznao sam najveu istinu Hatha yoge. Kada sam sedam godina kasnije promatrao nain ivota svoje europske subrae, zapazio sam kako im se disanje sastoji samo od lakih i povrnih udaha koji odgovaraju najniem stupnju ivota. Vedanta filozofija pouava o istome: Bez disanja nema ivota na Zemlji!" ivot znai ritam! Prvim udahom novoroeno dijete ulazi u ritam ivota, te udasima i izdasima poinje doivljavati strujanje ivota u njegovoj naizmjenino pozitivnoj i negativnoj fazi to u nama pulsiraju nalik izmjeninoj struji. ivot je taj neprekidni ritmiki lanac udaha i izdaha, sve dok ovjek posljednjim dahom ne zatvori i posljednju kariku u lancu. Nae tijelo u sebi nosi najrazliitije pojavne oblike - agregatna stanja. Tome odgovara i naa ishrana. Nai su stari ovu spoznaju izrazili slijedeim rijeima: Postali smo od zemlje i zato se hra nimo vrstom hranom; izmijeani smo vodom, zato pijemo tekuinu; dua pridaje smisao beivotnoj masi i zato diemo; duh oivljava cijeli ovaj sustav, kako bi mogao postati ovjekom." Dok bez hrane moemo ivjeti nekoliko tjedana, a bez vode nekoliko dana, ivot bez zraka mogu je tek nekoliko minuta. To znai da je veza izmeu ivota i disanja najua, te je disanje, dakle,

56

Yesudian Haich obinoj prehladi.

YOGA + PORT

57

najvanija bioloka funkcija organizma. Cjelokupna ostala aktiv nost organizma tijesno je povezana s disanjem. Disanje je od naj vee vanosti za nae zdravstveno stanje, te pokazuje odluujui utjecaj na nae psihiko stanje, kao i na duljinu naega ivota. U skladu s indijskom filozofijom, u svakoj reinkarnaciji ovjek sa sobom ponese odreen broj udaha i izdaha. Tko die brzo i uurbano, umire ranije jer ne moe udahnuti vie udaha no to to nalae propisani broj. S druge strane, onaj tko ivi mirno i die polako, tedi svoju zalihu zdravlja, te e na zemlji imati dug ivot. Istonjaci se ne uzbuuju tako lako jer ele - to je vrlo mudro - svoj ivot na zem lji iskoristiti za duhovni napredak. Sumnjaju kada ugledaju svoju brau na Zapadu kako grozniavim radom i brzim i povrnim disanjem skrauju boanski dar ivota. Civilizirani ovjek ne zna disati! Neprirodni uvjeti ivota u stanovima modernih gradova, kao i radni uvjeti u prenatrpanim tvornicama i uredima, uinili su da zaboravimo ritam iskonskog, prirodnog disanja. Prigueni duhovni ivot, stalno kolebanje izmeu strasti i straha stee nam grlo i u pravom smislu te rijei ne usuujemo se duboko disati. Nain na koji diu djeca dvade setog stoljea jedva da je dovoljan za puko ivotarenje. Njihovo je dahtanje jedva dovoljno da ih odrava u ivotu. Kako bi se sve to brzo promijenilo kada bi ljudi shvatili drevnu istinu: samo svjesnim reguliranjem naina disanja moemo postii otpornost koja nam osigurava dug ivot bez bolesti. Nemarno i povremeno disanje skrauje nam ivot, smanjuje ivotnu snagu, te nas ini podlonima najblaoj od svih bolesti -

Primitivni ovjek, koji je ivot proveo u prirodnim uvjetima, nije morao savladavati umjetnost disanja. Lov, ribolov, borba s prirodom i vremenskim nepogodama, kao i stalno kretanje na istom zraku, pruali su mu dovoljno mogunosti za prirodno tjelesno vjebanje, te ga nagnali da instinktivno dobro die. Kada bismo ivjeli normalnim, prirodnim ivotom, nae tijelo i plua oitovah bi istu reakciju spram vanjskih utjecaja, kao to je to bio sluaj s primitivnim ovjekom ili afrikim uroenicima. Dovoljno je navesti samo jedan primjer od nekoliko tisua to su nam na raspolaganju. Ljeti, kada se uklonimo estokoj ezi sko kom u vodu ili kada nas iznenadi nenadani pljusak na izletu, kakva je prva reakcija naeg tijela na vanjske podraaje? Nagonski, ak i protiv svoje volje, poinjemo duboko disati! Ili, stanimo pod tu u rano jutro! Voda ne mora biti hladna, dovoljno je da bude mlaka. to e se dogoditi istoga trenutka? Nae grudi, kao da se pokoravaju nekoj iskonskoj zapovijedi prirode, poinju se naglo dizati i sputati, sve dok vanjski podraaj djeluje na kou. Mudraci su Indije prije nekoliko tisua godina spoznali postavku suvre mene medicine da je koa, naime, neka vrsta drugih plua jer bez disanja kroz kou nema ivota. Svaki vanjski podraaj koji dje luje na nau kou, kao to su hladnoa, toplina, mehaniki dodir itd. automatski utjee na ritam naeg disanja pluima. Na taj nain velika Priroda brine da ovjeka nekoliko puta na dan primora na duboko disanje sa zadrkom, koje je nuno sa sta novita ouvanja zdravlja i vitalnosti. Za civiliziranog ovjeka, na alost, koji je odvojen od prirodnog naina ivota, postoji samo

58

Yesudian Haich

YOGA + PORT

59

jedan nain da ga priroda primora da misli na svoje zdravlje, a to je - bolest. Civilizirani ovjek zatvara pore koe tekom i nepo trebnom odjeom, spreavajui time snaniju aktivnost koe i, u pogledu plua, blagotvorno djelovanje vanjskih podraaja na vegetativni ivani sustav. Na taj nain zapadni se ovjek ogluio na opomene mudre Prirode glede zdravlja, snage i dugog ivota. Ostao mu je jo jedini neposredni nain da utjee na svoja plua, a to je port. Kakvo je stanje na Zapadu glede porta i zdravlja? Stanovnik grada u XX. stoljeu primoran je ivjeti neprirodnim, gotovo zatvorskim ivo tom. ak i kada napusti ured naveer, umoran od dnevnog posla, te se popne u tramvaj ili autobus kako bi to bre stigao kui, nema vie ni vremena ni volje za tjelesnim vjebanjem. Vjerojatno je taj isti ovjek, sve dok je ivio u blizini prirode, u djetinjstvu ili mladosti trao, plivao ili igrao za neku kolsku momad s velikim zadovoljstvom. Moda je ak imao i mnogo uspjeha u nekom portu. U zrelim se godinama, meutim, vrlo mali broj Europljana i Amerikanaca sustavno bavi nekim portom. Upravo u onom uzrastu kada valja posvetiti najveu panju svome zdravlju i gip kosti miia, 90% ljudi nisu gospodari svoga zdravlja, ve robovi svoga poziva. Nain ivota sa dugotrajnim sjedenjem ili stajanjem, koje dovodi i do ravnih stopala, ili naginjanje nad stolom, primorao je ovjeka dananjice da zaboravi kako valja pravilno sjediti, stajati, hodati i disati. Posljedice su upale grudi, uska ramena, astma, poremeaji u krvotoku, arterioskleroza, eerna bolest i tuber kuloza, dok bi samo jedan narataj, koji bi pravilno disao, bio

dovoljan da preporodi cijelu ljudsku vrstu! Jedna stara indijska poslovica kae: Nije svejedno da li su poieni svi kutevi sobe ili samo njezina sredina." Da ovjek dananjice, meutim, isti samo sredinu plua" potvruje i naredni primjer: Prema nalazima medicinskih istraivanja na Zapadu, ovjek koji sjedi mirno i obavlja svoj posao, obino udahne oko 15 puta u minuti. Pri svakom se izdahu i udahu u pluima izmijeni samo pola litre zraka. Pri neto dubljem disanju izmijeni se 1,5 litara tzv. dodatnog zraka", a pri jo dubljem disanju jo 1,5 litara rezervnog zraka". Plua odraslog ovjeka imaju, dakle, oko 3,5 litara ive zapremine", to potvruje i injenica da je u pluima umrlih naeno jo 1,5 litara preostalog zraka". to sve to moe znaiti? Ni manje ni vie ve da ovjek na Zapadu, koji vodi sjedei nain ivota, koristi samo desetinu kapaciteta plua koja iznosi ukupno 5 litara. U laganoj se etnji ova koliina poveava na 2,5 kapaciteta plua, na planinarenju se povisuje na 10, da bi se u plivanju popela i do 20 puta vie. Mudraci Indije i Istoka ve su prije nekoliko tisua godina znali za udotvorno djelovanje reguliranog disanja u odravanju dobrog zdravlja i otklanjanju bolesti. Zbog toga su meditativne stavove tijela, povezane s dubokim disanjem, gotovo uzdigli do religioznih obreda kako bi ih ogromne mase ljudi vjebale redo vno i svakodnevno. Danas je i Hatha yoga, meutim, izala iz zaaranog kruga misticizma. U gradu Lonavli, Puna, zahvaljujui financijskoj pomoi Sir Natawarsinhadzi Bahadur Maharade i Rana Sahiba

60

Yesudian Haich

Porbandara podignut je velianstveni Institut za znanstvena istraivanja u kojem se tjelesne yoga-vjebe kontroliraju najmo dernijim znanstvenim sredstvima, te potvruju zapanjujui rezul tati sa medicinskog stanovita. Prije no to se dotaknemo pitanja, u emu se ustvari sastoji metoda disanja u skladu s uenjem yoge, objasnit emo zato je pravilno disanje od toliko velike vanosti, te stoga prelazimo na pitanje:

5. TO JE PRANA"?

Nekoliko tisua godina stara nauka prosvijetljenih mudraca Istoka pouava kako svaka snaga, svaka energija, koja djeluje u svemiru, ima neki unutranji uzrok, jezgru, klicu - pratanje iz kojeg proizlazi cijeli ivot, svaki pokret i svaka aktivnost. Ova potencijalna snaga, u prvobitnom stanju, naziva se prana. Prije poetka ciklusa stvaranja prana poiva u apsolutnom kao um ili zamisao svih energija. Poetak stvaranja znai da se prana budi", poinje djelovati, te iz nje proizlaze sve vrste energija. Podjednako tako, i tvar se razvija iz prvobitne supstancije. U potencijalnom, latentnom stanju ova je pratvar ideja ili duh tvari. U istonjakoj filozofiji naziva se akaa". U poetku stvaranja, prana poinje djelovati na akau, poinje modelirati i uobliavati, te tako nastaju bezbrojne Vrste energije i tvari. U svakom je obliku ivota prana prisutna kao ivotna sila, te ivotu pomae da se razvije na tvarnoj razini. Svaka sila poiva na prani: sila zemljine tee, privlaenja ili odbijanja, elektriciteta, radioaktivnosti - bez prane nema ivota jer je istinska sutina svake sile i svake energije. Ovo se pranaelo nalazi posvuda u svijetu. U zraku je, ali nije zrak; u hrani je, ali nije hrana; snaga je vitamina, sadran je i u vodi, ali ipak nije identian s kemijskim sastojcima vode - oni su samo nositelji prane. Zrak je ispunjen slobodnom pranom, te je ljudski orga nizam najlake moe upijati iz svjeeg zraka putem procesa disanja. U normalnom disanju i pranu upijamo u normalnim

62

Yesudian Haich

YOGA + PORT

63

koliinama, ali u dubokom disanju, a jo u veoj mjeri regulira nim yoga-disanjem sakuplja se, izuzev ovih, i velika koliina rezer vne prane u mozgu i ivanim centrima koju moemo koristiti u sluaju potrebe. Osobe, koji neki nepredvieni tjelesni ili umni napor izbaci iz kolosijeka normalnog ivota i koje, unato tome, ipak ne pokleknu, ve ostvare zadivljujue rezultate, posjeduju, a da toga nisu niti svjesne, sposobnosti akumuliranja prane. Za njih se kae da posjeduju veliku vitalnost". Ta vitalnost" nije nita drugo do dodatna koliina prane. Glede teorija o prani, na ovom je mjestu dovoljno rei samo to, da ona ne stoji u suprotnosti s nazorima prirodnih znanosti na Zapadu. Suvremena zapadna znanost takoer smatra kako je cijeli svemir ispunjen eterom". Od ega se taj eter sastoji, meutim a koji ustvari odgovara prani - ne prua se zadovoljavajui odgo vor. Sjetimo se samo kozmikih zraka i zraenja, koja do nas dopiru sa udaljenosti od mnogo svjetlosnih godina i neprestance struje ka naoj Zemlji. U njihovu sjaju nezamislivo male valne duine, koji daje ivot, ivimo i razvijamo se nalik zelenom izdanku na proljetnom suncu. Nae tijelo, koje se sastoji od mnotva molekula i atoma, takoer je proeto eterom - pranom. Gdje god postoji ivot ili kre tanje u svemiru, od najniih ivotinja sve do najveih planetar nih sustava, sve bi to bez prane predstavljalo tek beivotnu tvar. udesno je naelo ivota majka i izvor svake duhovne, kemijske i tjelesne snage. U skladu s Vedanta filozofijom, prana je najdublji smisao prirodnih sila" i njihovih oblika oitovanja. Nevidljiva, nemjerljiva, neunitiva - kao svaka energija - a ipak nije identina

sili molekularnog privlaenja, ve je mnogo tananija od nje. Prana je kozmika snaga ivota, ije djelovanje utjee na svaki titraj na zemlji. Siuna sjemenka klija u proljee; u molekulama stanica, u protoplazmi, nastaje ivot. U ivoj se stanici, meutim, ne oituje samo ivotna snaga, ve i inteligencija. U skladu s yogom, postoji duhovni afinitet izmeu prane i uma, odnos nalik odnosu to postoji izmeu konja i jahaa. ivi organizam u svojoj biti nije nita drugo do izraeni oblik umne snage, njezin mehanizam. Um, koji se nastoji manifestirati na tvarnoj razini, posredstvom prane razvija odgovarajue organe, te tako izgrauje ivi organizam koji odgovara njegovoj svrsi na zemlji. Prana je, dakle, ivotna vibra cija koja ispunjava svemir. Od cjelokupne prane to ispunjava svemir, najblia nam je prana koja djeluje u naoj psihi, mozgu i tijelu. Samo smo onda u skladu s oceanom prane to ispunjava svemir, kada smo u stanju upravljati valom prane, koji daje ivot naem tijelu, te ga potiniti svojoj volji. Usmjeritelj i neogranieni gospodar prane je misao! Misao je klju kojim pred sobom moemo otvoriti i zatvoriti vrata ivota. Ako smo se putem stvaranja pogrenih misli doveli u bolesno stanje, iznova moemo ozdraviti samo posredstvom svjesno stvorenih ispravnih misli (Vidi i poglavlje: Stvaralaka snaga svijesti") Naizgled udesni rezultati hipnoze postaju lako razumljivima ako shvatimo vezu to postoji izmeu misli i prane. Hipnotizer sakuplja i usmjerava pranu u mediju snagom izgovorenih misli. Indijski yogini ne koriste ovu mo koju posjeduju jer smatraju kako nitko nema prava mijeati se u linost i slobodu djelovanja

64

Yesudian Haich

YOGA + PORT

65

druge osobe. Podjednako tako, ne koriste se hipnozom u svrhu lijeenja jer rezultati nisu trajne vrijednosti. Ustraje li osoba, koju je netko drugi izlijeio, na svojim starim mentalnim pogrekama i nastavi li misliti na pogrean nain, bolest e iznova zavladati s obnovljenom snagom. Hatha yogini poduavaju svoje uenike kako se prana usmjerava i sakuplja vlastitom snagom poduavaju ih, dakle, autosugestiji kako ne bi ovisili o tuoj pomoi, ve naprotiv, kako mogu pruiti otpor svakom stranom utjecaju. Cilj je Yoge pobuivanje i razvijanje vlastitih vrijednosti u sva kom ljudskom biu kako bi se aktivirale i oslobodile snane umne i duhovne sposobnosti koje su svojstvene svakom ljudskom biu, ali su i potisnute nepravilnim odgojem, pogrenim nazorima, malodunou i nedostatkom samopouzdanja i optereene psihikim smetnjama i osjeajem straha; na taj bi nain svako ljudsko bie postiglo psihiko olakanje, povjerenje u sebe sama, kao i njihovu sigurnu posljedicu: zdravlje vlastitog tijela. Pravo se ozdravljenje moe postii samo nepreputanjem lijekovima i tuim utjecajima, ve poticanjem u samom bolesniku iscjeljujuih snaga! Ako elimo biti zdravi, prije svega moramo vjerovati u svoje zdravlje. Ako u neto vjerujemo, za to se i borimo! Zamislimo se posvema zdravima! Negativna je osoba bolesne psihe hipohondar, te postupa upravo suprotno. Neprestance vjeruje i zamilja da je bolesna. Nije nikakvo udo to se javljaju na stotine poremeaja sve dok se, naposljetku, stvarno ne razboli. Borimo se za svoje zdravlje! Potrudimo se uiniti neto za njega. Ba kao

to nalazimo vremena za umivanje svakog jutra, valja nai i vre mena, desetak minuta ili pola sata, kako bismo svome tijelu pruih ono to mu je neophodno potrebno da bi moglo nesmetano nasta viti svoj teak posao. S dnevnim obrokom hrane, pruimo svome tijelu i dnevni obrok snage kako bi moglo probaviti tu hranu. Ta je snaga prana! Najuoljivije je oitovanje prane u ljudskome tijelu to nas pri morava na disanje. Posljedica je pokretanje plua. Ako nastojimo bolje upoznati pranu, te nauimo svjesno sakupljati vie prane u ivanim centrima, na je prvi zadatak ovladavanje kretanjem plua, tj. disanjem. To znai da nam valja prestati disati nasumce, neredovno i nesvjesno, te svaki udah i izdah valja nauiti vriti svjesno, s koncentracijom misli kako bismo upijenu pranu usmje rili u ivane centre koji slue kao spremnici prane. Svjesno vje banje ovladavanja pranom, posredstvom reguliranog disanja i koncentracije misli nazivamo pranajama. Pranajama je najvaniji dio i osnova sustava Hatha yoge, ona je pogonsko sredstvo plua i cijelog ljudskog organizma. Ako tijelo postane nesposobno za unoenje prane uslijed povrede ili bolesti, koja je nastala nepri rodnim nainom ivota, snana se struja ivota iskljuuje nalik obustavljanju protoka struje kakve radio-stanice u pokvarenom prijemniku. Jo je uvijek prisutna posvuda u svemiru, ali se vie ne moe oitovati. Na osnovi svega reenog, s punim pravom moemo rei, ak i u europskom smislu te rijei, da bez prane - nazvali je eterom, kozmikim zraenjem ili drugim imenom - ne moe biti ivota na zemlji.

66

Yesudian Haich

Bolesti moemo najlake obuzdati, kao i poveati svoju ivomu snagu i u odgovarajuoj je mjeri sauvati, ako svojem organizmu pruimo vee i svjeije koliine prane posredstvom yoga-disanja. Hatha yoga s punim pravom zasluuje da pranajamu, koja dolazi s Istoka, Europa ne smatra nekom teorijom koja je zamrena u mistike besmislice, ve da joj s dunom ozbiljnou svu panju posvete i lijenici na Zapadu.

6. P O T P U N O DISANJE

Osnovno je i najvanije pravilo pravilnog disanja: Diite kroz n o s ! " Zapanjuje injenica da civilizirani ovjek, koji polovinu ivota provede u uenju, ne zna za ovo najosnovnije pravilo zdra vlja. Kada bi samo znao kakve sve opasnosti moe izbjei disan jem kroz nos, prema ovom se pitanju ne bi odnosio tako nemarno. U skladu s mojom osobnom spoznajom, veina ljudi na Zapadu die na usta, osobito prilikom govora. Nimalo se ne trude niti da pri spavanju diu zatvorenih ustiju. Zao mi je male djece kada ih vidim kako diu na usta, dok se njihovi inteligentni i obrazovani roditelji nimalo ne trude da ih od viknu ove loe navike. Posljedica je pogoranje funkcioniranja tiroidne lijezde. Daljnje su poslje dice usporavanje duhovnog razvoja, kao to prijeti i opasnost od slaboumnosti. U istom uzrastu djeci rastu krajnici, te se, prema uvrijeenom sistemu na Zapadu, odstranjuju kirurkim zahva tom. Pravilnim disanjem sve bi se to moglo izbjei. Dijete ne die na usta zbog poveanih krajnika, ve mu krajnici rastu zato to die na usta. Ako dijete nauimo ispravnom disanju i, istodobno, yoga-vjebama, poveani se krajnici mogu vratiti na normalnu veliinu. Ulaz je zraka u organe disanja kroz nos! Priroda ga je opskr bila svim potrebnim obrambenim organima, te tako ni neistoa niti odvie hladan zrak, kao ni otrovna isparenja ne mogu prodrijeti u organizam. Na ulazu nosa mali zastor dlaica zapreuje put praini, sitnim insektima i svemu onome to bi

68

Yesudian Haich

YOGA + PORT

69

moglo povrijediti plua. Zatim se ondje nalazi vijugavi prolaz, postavljen sluzavom potkoicom, na kojem se mjestu odvie hla dan zrak zagrijava, te se zadravaju i najfinije estice praine koje su uspjele proi kroz zastor dlaica. Praina se lako moe otklo niti snanim ispuhivanjem zraka kroz nos, to nas istovremeno oslobaa i mnotva bacila. U unutranjosti nosa postoji i druga grupa uvara. lijezde odstranjuju i posljednje bacile koji su tako duboko prodrli, u emu im pomae i organ mirisa, taj vani organ dostojan divljenja koji odmah alarmira na uzbunu u sluaju da tvari u stanju vrenja ili truljenja ugroavaju nae zdravlje svojim otrovnim isparenjima. Najvaniji je zadatak organa mirisa - to je posvema nepoznato na Zapadu - upijanje prane iz zraka. Organi mirisa i povrina mirisanja nisu samo signalni ureaji ugodnih i neugodnih mirisa, ve su i aparat za usisavanje prane. Ako netko posumnja u tonost ove tvrdnje, preporuuje mu se da provede naredni pokus, koji svatko moe sam izvriti. Kada eemo planinom ili pored kakve velike vodene povrine, gdje prane ima u izobilju (obino se kae da je zrak bogat ozonom") duboko udahnimo i odmah emo osjetiti vrlo osvjeavajui utjecaj koji nam poveava snagu. Isti takav udah izvedimo na usta i osvjeavajue e djelovanje izostati. Zrak, udahnut kroz usta, bez snage je i okusa - nedostaje mu miris ozona ili prana, iako smo udahnuli sasma isti zrak. Kada smo jako prehlaeni i ne moemo disati kroz nos, brzo gubimo snagu, te nam nedostaje ona koliina prane koju normalno upijamo kroz nos. Mnoge osobe u stanju jake prehlade pate od slabosti srca. Razlog je pomanjkanje prane.

U ustima ne postoji organ za upijanje prane, ve se unose samo kemijski sastojci zraka. Oigledno je da e osobi, koja due vri jeme die na usta, ozbiljno nedostajati prana; takva osoba gubi snagu, lijezde ne funkcioniraju pravilno, ivotni su procesi u sla bljenju, cijelo tijelo dospijeva u negativno stanje, a otpornost slabi u tolikoj mjeri da ovjek postaje bespomoan pred bolestima svake vrste. Osim toga, diui na usta ne koristi niti filter za bacile koji se nalazi u nosu, te se tako osoba potpuno izlae infektivnim bolestima iji izazivai u plua dospijevaju iz zraka.

Nos nas titi od bciciln u zraku. U ustima nema obrambenih organa kao u nosu. Zadatak se ustiju djelomino sastoji u zatiti tijela od drugih vrsta bakterija, ali je njihov glavni zadatak da tite jednjak, da nas opominju, zadre i izbace kotice, riblje kosti i otrovne tvari neugodnog ukusa, kako ne bi dospjele u eludac. Zadatak proiavanja zraka pripada, meutim, nosu. Usta su takoer sposobna unijeti kemij ske sastojke zraka. Ova mudra mjera opreznosti prirode postoji, meutim, samo zbog njezine zatite u sluaju da se otvori na nosu zatvore uslijed bolesti ili nesretnog sluaja kako bi ivot i nadalje mogao tei bez prekida u vrijeme lijeenja. Nos moe djelimice preuzeti funkciju usta; kada je to neophodno, pacijent se moe hraniti i kroz nos. Zdravoj osobi, meutim, nikada nee pasti na pamet da hranu gura kroz nos. Zato, dakle, die na usta?

Svaki organ mora sluiti svrsi kojoj je namijenjen.

7(1

Yesudian Haich

YOGA + PORT

71

Osnovni je uvjet sauvanja zdravlja u navikavanju svakog organa na besprijekorno izvravanje svojih zadataka. Diimo kroz nos - uvijek! To e nam pruiti najbolju zatitu od infektivnih bole sti! Obilno unoenje prane kroz nos i plua na e organizam u potpunosti opskrbiti potrebnom energijom. Prvenstveno e ojaati srce koje pumpa krv i krvotokom alje pranu u najmanje krvne ilice. Na taj nain disanje kroz nos utjee na rad mozga. Time smo zatieni i od bolesti jer se otpornost sluzokoe i lijezda umnogome poboljava poveanim unoenjem prane, to objanjava i sluaj bezbrojnih pacijenata koji pate od ope slabo sti organizma; im se naviknu na stalno disanje kroz nos, na gotovo udotvoran im se nain vraa i snaga, te poinju uivati u ivotu i brzo se izlijee od kronine slabosti i iscrpljenosti. Kada bi djecu u koli uili da disanju kroz nos, moglo bi se stvoriti novo, snanije i inteligentnije pokoljenje! Osnova je i poetak svih vjebi disanja tzv. potpuno yogadisanje. Sastoji se od tri naina disanja: 1. donjeg ili abdominalnog disanja, 2. srednjeg disanja i 3. gornjeg disanja. Kako bismo razumjeli potpuno yoga-disanje, moramo se isprva upoznati s nje gova tri sastavna dijela. Razmotrimo ponajprije gornje ili plitko disanje koje se na Zapadu naziva klavikularno disanje. Oko 90% svih ena u Europi die na ovaj nain. Uskoro emo razmotriti i razlog toj pojavi. Pri ovoj vrsti disanja, u kojoj se pokreu samo rebra, ramena i kljune kosti, koristi se samo gornji dio plua; s obzirom da je to i naj manji dio plua, tek vrlo mala koliina zraka dospijeva u njih. Budui je dijafragma podignuta, plua se ne mogu iriti nadolje.

Najosnovnije je poznavanje anatomije dovoljno da svakoga uvjeri kako gornje disanje zahtijeva najvie energije, a da pritom daje i najmanje rezultata. Veina oboljenja organa za disanje i glasnica posljedica su nepotpunog i nedostatnog disanja. Takvo disanje predstavlja najlaki nain da se prehladi ili poprimi navika disanja na usta. injenica da veina ena nesvjesno plitko die - a da za to esto niti ne zna - nije posljedica anatomske razlike izmeu mukarca i ene u grai prsnog koa. Pravi je uzrok u tome to se ene, da bi bile vitkije, steu raznim steznicima i pojasevima koji su vrlo tetni jer spreavaju donje, abdominalno disanje, ometaju cirku laciju krvi i rad trbunih organa. Ovakvo se stanje nadalje pogorava neprirodnim nainom ivota ena, kao i injenicom da ih njihov nain rada, tj. ivanje, runi rad, igranje brida, a da niti ne spominjemo tipkanje na pisaem stroju, prisiljava da rade u pogrbljenom poloaju. Ako ostanemo pognuti nad pisaim stro jem ili runim radom sat ili dva, uope neemo moi disati ni na koji drugi nain, izuzev gornjim disanjem. Donja su rebra pritis nuta u otrom kutu iznad dijafragme, te spreavaju prodor zraka nadolje. Ne diu samo ene nepravilno. Medu pjevaima, odvjetnicima, sveenicima i govornicima ima mnogih ije je disanje potpuno pogreno. Uzrok nije samo u civiliziranom nainu ivota, ve i u biolokoj zakonitosti u skladu s kojom svaki stanovnik grada, koji ivi neprirodnim nainom ivota, im njegov poziv postavi vee zahtjeve njegovim pluima, odmah poinje iznova povrno disati. Ako nakon svega to je reeno netko i nadalje gaji i najmanju

72

Yesudian Haich

YOGA + PORT

sumnju u tetnost i nekorisnost gornjeg disanja, mogu mu posavjetovati sljedee: stojei uspravno, kao u stavu mirno, ruku priljubljenih uz tijelo, neka podigne ramena i duboko udahne. Zatim neka zabaci glavu unazad, pritom oputajui ramena i odmah e uvidjeti kako moe udahnuti jo vie zraka i to barem onoliko koliko je udahnuo i prvi puta. Drugi pokus: sjednimo za stol u pognutom poloaju, upravo kao to sjedimo pri radu. Disanje e nam iznova biti povrno, jer su nam ramena u neprirodno visokom poloaju! Sada moemo razumjeti zato ljudi, koji ive u velikim gra dovima, u sve veem broju prelaze sa donjeg na gornje disanje. Razmotrimo i drugi neprirodni nain disanja na Zapadu, tzv. srednje disanje ili, kako ga europski lijenici nazivaju, interkostalno (=izmeu rebara) disanje. Veina ljudi, koji ne vode sjedei nain ivota, diu na ovaj nain. Srednje je disanje za jedan stupanj bolje od gornjeg disanja jer obuhvaa barem jedan mali dio i donjeg disanja, dok se namjesto samo gornjih dijelova zra kom ispunjavaju i srednji dijelovi plua. Na ovaj nain die veina mukaraca u sjedeem ili stojeem poloaju, posebno u prostoriji s loim zrakom, u kinu, kazalitu, ili sobi sa zatvorenim prozo rima. Priroda nam nagonski ne dozvoljava da duboko diemo ustajali zrak, te pribjegavamo ubrzanom, interkostalnom disanju. Promatrajmo sami sebe kada sljedei puta budemo sjedili u kinu. Priroda nikada u potpunosti ne naputa duboko disanje. ak i ovjek, koji ivi najneprirodnijim nainom ivota u gradu, esto duboko udahne u naglom i grevitom pokretu, posebno kada se nade na istom zraku. To je oajniki, refleksni trzaj, nalik

zijevanju, priguenih plua koja vape za zrakom. Trbuno ili abdominalno disanje naziva se i dubokim, donjim ili dijafragmalnim disanjem. Veina mukaraca die na ovaj nain kada lei ih se odmara. To je nain disanja kojeg zagovaraju ameriki i europski pobornici zdravlja, dok je ono ustvari samo jedan dio potpunog yoga-disanja. Trbunim i dijafragmalnim disanjem koriste se snani Europljani i Amerikanci koji su dobre grade i imaju zdrav poziv. Veina mukaraca moe disati abdo minalno jer ne nose steznike i slinu odjeu, te tako konvencionalnosti civiliziranog ivota u manjoj mjeri zloupotrebljavaju njihova plua. Valja, meutim, naglasiti kako se najistiji tip trbunog disanja moe nai samo u snanih, zdravih mukaraca, vojnika, atleta, zemljoradnika i planinskih pastira. Postaje nam, dakle, jasno zato se ovaj nain disanja naziva abdominalnim ili dijafragmatskim, ako samo bolje pogledamo poloaj dijafragme. Dijafragma igra vrlo vanu ulogu u pranajami yogina, te e biti vrlo korisno upoznati se s njezinom funk cijom. Dijafragma ih oit snana je miina opna koja prsni ko dijeli od trbuha. U stanju mirovanja ispupena je prema gore, u smjeru prsnog koa. Tijekom rada sve se vie izravnava, pritis kujui probavne organe nadolje, te na taj nain izaziva ispupenje trbuha. Pri povrnom, gornjem disanju zrakom se puni samo gornji dio plua; pri srednjem disanju samo srednji i mali dio gornjeg dijela plua; pri dubokom, abdominalnom disanju puni se cijeli donji i srednji dio plua. Stoga je ovaj nain disanja bolji od prethodna dva naina, koje smo upravo razmotrili.

74

Yesudian Haich

YOGA + PORT

75

Iz svega to je reeno postaje oiglednim da je najsavreniji nain disanja onaj koji u podjednakoj mjeri puni zrakom donji, srednji i gornji dio plua, dajui organizmu najveu moguu koliinu kisika i prane. Taj je nain drevno yoga-disanje kojeg emo na ovom mjestu detaljno opisati. Potpuno savreno yoga-disanje sadri sve dobre osobine donjeg, srednjeg i gornjeg disanja i niti jednu od njihovih loih osobina. Navodi na intenzivan rad sve organe za disanje, svaku stanicu plua i sve miie za disanje. Prsni se ko konano moe iriti sve do svoje normalne i prirodne zapremnine, a sam se uinak plua, tovie, moe i poveati snanijim koritenjem zanemarenih kostalnih ili porebrenih miia. I dijafragma radi pravilno, te osigurava iznimno povoljno bioloko djelovanje njenim masiranjem svih organa u trbunoj upljini, to emo podrobnije razmotriti u jednom od narednih poglavlja. Potpuno yoga- disanje najjednostavnija je i najnunija osnova svakog yoga- disanja. Nije potrebno posebno naglaavati kako valja zapoeti strpljivou i postupnou, izbjegavajui svako naprezanje. Sve to je pretjerano vrlo je opasno za zdravlje, to vrijedi i za nesustavno i neredovito vjebanje pranajame. itatelj e se prisjetiti mog osobnog iskustva, kada sam u biblioteci svoga oca proitao prvu knjigu o Hatha yogi, te u pretjeranom oduev ljenju satima stao izvoditi vjebe. Neka uenik svojim putem kroi strpljivo" - kae jedna indijska poslovica - jer e u suprot nom pod njime propasti temelj, a time e se i u urbi sagraena zgrada nad njime sruiti."

Osnovna vjeba potpunog yoga-disanja izvodi se na slijedei nain: Stojei uspravno, u uobiajenom, prirodnom poloaju (SI. 2, 3,4 i 49) nainimo snaan izdah, te potom polagano udiimo zrak tijekom naredne tri, meusobno povezane faze: 1. Izbacimo polagano trbuh, ime u pokret stavljamo i dijafragmu, tj. izbacujemo trbuh naprijed, dok pritom svjesno ne udiemo. S iznenaenjem emo zapaziti kako zrak, samo izbaci vanjem trbuha, sam od sebe ulazi u donje dijelove plua. Prije same je vjebe preporuljivo, barem dok ste jo poetnik, oba dlana smjestiti na trbuh kako biste mogli kontrolirati njegovo pokre tanje. Ova prva faza yoga-disanja, tj. donje ili abdominalno disanje za mukarce nije teka jer se svaki zdravi mukarac koristi ovim disanjem. Sa uenjem sam, meutim, primijetio kako najmanje polovina Europljanki, koje se ne bave portom i vjebanjem, uope nije u stanju disati trbuhom (dijafragmom). Svoje itateljke posebno molim da ne nastavljaju s vjebanjem sve dok ne naue, koristei svoju volju i mo koncentracije, disati abdominalno (trbuhom) bez napora i osobitih potekoa. Medu svojim sam uenicima u Indiji i Europi primijetio kako od tih 50% ena, koje mogu disati samo gornjim dijelovima plua, te uslijed toga ne mogu provoditi i trbuno disanje u prvom pokuaju, gotovo sve bez izuzetaka, pate od poremeaja organa za probavu, trbunih bolesti, kroninog zatvora i raznih ginekolokih poremeaja. Trbuh im je posvema beivotan i u tolikoj mjeri nepokretan da je nalik kakvom stranom predmetu, a ne dijelu njihova tijela. 2. U drugoj fazi ovoga disanja irimo donja rebra i srednji dio

76

Yesudian Haich

YOGA + PORT

77

prsnog koa tako da zrak postepeno struji u srednji dio plua. Ova faza odgovara srednjem disanju. 3. Trea faza udisanja sastoji se u potpunom irenju i izbaci vanju prsnog koa. Pritom udiemo onoliko zraka koliko naa proirena plua mogu primiti. U ovoj posljednjoj fazi uvlaimo trbuh, koji u tom trenutku slui kao potpora pluima, dok je gornjim dijelovima plua istovremeno omogueno da se posvema ispune zrakom. Posljednja faza, dakle, predstavlja potpuno izve deno gornje disanje. Na prvi se pogled ini kako se yoga-disanje sastoji od tri ritmika pokreta. To je, meutim, samo teorijski tono jer pri izvoenju ovoga disanja jedan se pokret mora prelijevati u drugi bez prekida ili zastoja. Promatrano s bone strane, savreno yogadisanje doima se poput laganog talasanja ili valnog kretanja od abdomena nagore. Uz malo vie vjebe uzmoi emo uvlaiti zrak ravnomjerno u glatkim prijelazima iz jedne u drugu fazu. Sada poinjemo polako izdisati kroz nos na taj nain da zrak izlazi istim redoslijedom kojim je i ulazio. Prvo uvlaimo prednji zid trbuha, potom skupljamo donja rebra, te, naposljetku, sputamo kljune kosti i ramena. Pri izdisanju skupljamo trbune i porebarne miie do onog stupnja da u pluima ostane to je manja mogua koliina zraka. Dakako, nita se ne smije izvoditi s pretjeranim naporom. Pola sata prije svakog od tri glavna obroka treba vjebati ovaj najjednostavniji oblik pranajame, i to najmanje jednu minutu prvoga dana. Poevi od drugoga dana, tijekom narednih pet dana, vjebu valja svakodnevno produavati za po jednu minutu.

Tek nakon pet dana vjebanja moemo zapoeti s drugim vrstama yoga-disanja jer ranije opisana osnovna vjeba predstavlja temelj daljnjeg napretka. Ispitajmo na ovome mjestu djelovanje potpunog yoga-disanja - prednosti besprijekorno spojenih faza donjeg, srednjeg i gornjeg disanja - u skladu s uenjima mudraca Indije i nalazima Instituta za istraivanje indijske yoge u Lonavli. U skladu s uenjima yoge, svakodnevno vjebanje najjed nostavnijeg oblika yoga-pranajame ovjeka ini gotovo imunim na tuberkulozu i ostale plune bolesti. Tko sustavno vjeba yogadisanje, nee oboljeti od prehlade niti bronhijalnog katara. Jer, to je uope tuberkuloza? - Smanjena vitalnost koja je nastala uslijed nestaice zraka, dakle, uslijed nepravilnog disanja. Smanjena ivotna snaga uzrokuje i slabljenje otpornosti organizma, kao i stvaranje pogodne okoline za razvoj zaraznih klica. Snana, zdrava pluna tkiva mogu se oduprijeti bakterijama. Zdrava plua, pak, moemo imati samo posredstvom njihove pravilne upotrebe. Tuberkulozne su osobe uglavnom uskih grudi. U veini sluajeva, nepotpuni razvoj prsnog koa posljedica je mentalnog stava. Osobe koje su optereene kompleksima straha i manje vri jednosti povlae ramena unatrag i uvis, stjenjavajui pritom prsni ko. Ova se loa navika esto moe primijetiti i u djece. Posljedica takvog nepravilnog dranja stijenjena su plua koja jedva uspi jevaju disati. Kako se prsni ko ne moe pravilno iriti, tako se niti plua ne mogu pravilno razvijati. Priljev je zraka nedovoljan, to prouzrokuje trajnu nestaicu kisika i prane u krvi. Ve nam je

78

Yesudian Haich

YOGA + PORT

79

poznato kako je oslabljeno tijelo, koje je zapalo u negativno stanje, pravo toplo stanite za bacile tuberkuloze. Osim toga, valja imati na umu i ovo: osobe koje pate od kompleksa nie vrijednosti, nes retne su, te utjehu obino trae u seksualnim odnosima. Dobro je poznata injenica da djeca, koju ugroavaju njihova braa i sestre i koja osjeaju nedovoljnu ljubav svojih roditelja, pribjegavaju opasnoj navici samozadovoljavala. Pretjerana seksualnost prenadrauje cjelokupni sustav lijezda, dakle, i plune lijezde - hiluse; u pluima se stvara katar, te je bacilima tuberkuloze otvoren put. - Uoavamo, dakle, kakva se opasna lanana reakcija moe izazvati jednim negativnim mentalnim stavom i nedostatnim disanjem. U mnogim se sluajevima potpuno ozdravljenje moe postii u kratko vrijeme pod uvjetom da se pacijent odvikne povrnog disanja, te pone disati potpuno i duboko. Duboko disanje mijenja i mentalni stav, jer kako moe biti bojaljiv ovjek irokih, dobro razvijenih grudi koji die polako i duboko? Plua koja se dobro ispunjavaju zrakom tijelu pruaju veu koliinu zraka i prane, cirkulacija krvi postaje snanija, te cijelo tijelo oivljava, snai se i bolest nestaje. U pluima, koja su u potpunosti proeta zrakom i krvlju, tuber kuloza ne moe napredovati. (Vidi i 3. poglavlje). U skladu s uenjem yoge, kvaliteta krvi u najveoj mjeri ovisi o prani i kisiku koje su plua u sebe upila. Ako krv sadri tek malu koliinu prane i kisika, njezina je kvaliteta slaba. U takvom se sluaju krv zasiuje otpadnim tvarima i toksinima koji se nepot puno izluuju, te se cijelo tijelo ispunjava otrovnim tvarima. Slaba

kvaliteta krvi ne utjee samo na organizam, ve i na svaki poje dini organ. Trbuh i probavni organi uglavnom izrazito stradavaju uslijed nedovoljnog disanja. Hrana iz krvi izvlai kisik jer prije probave i upijanja (asimilacije) hrane mora prethodno doi do procesa oksidacije. Ako asimilacija nije normalna, organizam ne dobija dovoljno hrane, tjelesna se snaga smanjuje, a time i naa energija i vitalnost. Sve se ove potekoe mogu sprijeiti pravilnim disanjem. Nepravilno disanje ne utjee samo na trbuh i plua, ve i na cijeli ivani sustav, mozak i kimenu modinu, ivane centre, pa ak i na same ivce jer ne dobija ju dovoljno prane i svjeeg kisika. Dijafragma, koja se prirodno pokree pri yoga-disanju, vri blagi pritisak na jetru, trbuh i njegove organe. Taj pritisak, u kom binaciji s ritmikim pokretima plua, pretvara se u njenu masau koja poboljava prirodno funkcioniranje unutranjih organa. Uslijed toga svaki pojedini udah posredno povoljno utjee na trbune organe, podstiui u njima krvotok, te poveavajui meta bolizam. Ova blagotvorna unutranja masaa u potpunosti izostaje u trenutku kada diemo samo gornjim ili srednjim dije lovima plua. Oduevljeni pobornici sustava tjelesnog odgoja na Zapadu ne smiju zaboraviti da vjebanje vanjskih miia nije dovoljno. I unu tranjim je organima potrebno vjebanje. Priroda se za to pobri nula pravilnim disanjem. Gimnastika, rvanje, maevanje i slini portovi osiguravaju povoljnije uvjete unutranjim organima no to ih imaju u mlohavom tijelu; bez vjebi disanja, meutim, por tovi nikada ne mogu imati tako povoljno djelovanje na organizam

80

Yesudian Haich

YOGA + PORT

kao prirodna masaa usklaene ritmike prana jame. Netko bi se mogao zapitati zato je duboko disanje od tako velike vanosti u ivotu. Zato valja vriti vjebe disanja kada isti rezultat moemo postii bavei se portom? Kada trimo, ves lamo, igramo tenis ili maujemo, plua rade punom snagom; gotovo smo automatski primorani duboko disati, te, na taj nain, posredno dolazimo do blagotvornog djelovanja yoga-disanja! Tome, meutim, nije tako. Kod napornih portova plua doi sta rade punim kapacitetom, ali nesustavno, u grevitim i naglim pokretima plua. Istovremeno, organizam razvija veliku energiju, te se poveano unoenje kisika u plua odmah troi uslijed nepre stanog gubitka energije. Bez ritma nema ivota. Od kretanja atoma, sve do izlaska sunca ili kucanja srca, sve se na ovome svi jetu potinjava ritmu, to je ujedno i odgovor na pitanje, zato ustrajno ritmiko vjebanje yoga-disanja u trenutku mirovanja tijela ili tijekom njegova kretanja, pokazuje neusporedivo vee i blagotvornije djelovanje na sve nae organe u usporedbi s bavljenjem nekim portom zbog samoga porta. Valja dodati kako su portovi na Zapadu dinamini, aktivni, dok su tjelesne vjebe Hatha yoge pasivne. U aktivnim porto vima troimo snagu, te se umorni moramo odmarati. U pasivno sti yoga-vjebi sabiremo ogromnu energiju, te je u sebi akumuli ramo, to je nalik graenju brane na rijeci. Mona se energija gomila, a u tome ujedno poiva i neizmjerna zaliha snage. Posredstvom vjebi Hatha yoge u svojoj pasivnosti podiemo branu na rijeci ivota, te sabiremo ukroenu snagu. Upravo zbog tog razloga, bez obzira koliko se umorni vratili s posla, s lakoom

smo u stanju vriti vjebe Hatha yoge jer one, kao pasivne vjebe, ne izazivaju nikakav dodatni umor. tovie, nakon njih se osjeamo primjetno osvjeenima. - Onaj tko ih je samo jednom vrio, dobro poznaje njihov uinak! udesno djelovanje zadravanja daha moe se djelimice objas niti i na taj nain. itatelj e primijetiti kako prilikom vjebanja vjebi disanja pranajama, koje su opisane u Praktinom dijelu" ove knjige, Hindusi istovremeno vre i zadravanje daha na krae ili due vrijeme. Rije je o svojevrsnoj regulaciji disanja koja ima izuzetno bioloko djelovanje na organizam. Moda je ve u dje tinjstvu svatko od nas iz radoznalosti ili zbog zabave pokuao zadrati dah, moda zbog natjecanja s ostalim djeacima kako bi se utvrdilo tko najdue moe izdrati. Kada odraste, ovjek se na Zapadu nagonski boji takvih stvari jer je uvjeren kako mu takvi besmisleni i nepotrebni" eksperimenti mogu samo nakoditi. Tko zna, moda e mu puknuti neka krvna ila u pluima ili e doivjeti ok to vie nema zraka. Kako je ovo shvaanje doista djetinjasto! Dovoljno se samo prisjetiti primitivnih ljudi i divljih plemena koja ive pod vedrim nebom u prirodi. Ne uzimajui za trenutak u obzir prirodno disanje kroz kou, koje smo ranije spomenuli, a pri kojem svaki vanjski podraaj iza ziva plua na refleksnu reakciju dubokim udahom i grevitim, naglim zadravanjem daha, promatrajmo sada portaa ili ovjeka koji izvodi teke tjelesne vjebe. Tijekom tih vjebi ne moe disati neprekidno, iako mu se prsni ko, uslijed rada miia, snano iri i skuplja. Za vrijeme napornog tjelesnog rada organizam zahti jeva vee koliine kisika i vie energije iz prane kako bi organizam

82

Yesudian Haich

YOGA + PORT

imao dovoljno vremena za upijanje i raspodjelu poveanih koliina kisika i energije iz prane. Majka Priroda pobrinula se sama da tijelo, koje intenzivno radi i troi energiju, automatski i prema potrebi ini odgovarajue prekide u disanju. Promatrajmo bacaa koplja, diska ili maevaoca, tenisaa i brzo emo primijetiti kako on, neposredno prije izvoenja glavnog pokreta, zadrava dah, te esto naini i cijeli niz drugih pokreta prije no to izdahne zrak. Sto je vei rad miia ili napor koji valja uiniti, to e dublji biti udah prije njega, kao to e i zadravanje daha due trajati. U utrci na 100 m trka jedva nekoliko puta udahne prije no to doe na cilj. U trkaa na duge staze vrijedi pravilo da samo onaj moe raunati na uspjeh tko umije ekonomizirati disanjem". - Yogini su znali za ovu istinu jo prije neko liko tisua godina, te spoznali injenicu kako pranajama, zadra vanjem daha, sabire velike koliine prane, te da je upravo zbog toga od iznimno povoljnog djelovanja ne samo na organe za disanje i probavu, ve i na krv i cjelokupni ivani sustav. Koliko se mnogo vie koliine prane skupi u organizmu vjebama disanja, koje se izvode u stanju mirovanja ili vrlo umjerenog pokretanja tijela, nego kada tijelo vri neki teak i mukotrpan rad u kojem se dobivena energija odmah potroi! U jednostavnim vjebama yogadisanja sakupljena energija prane ne snai i osvjeava samo tijelo, kao u portu, ve oituje i terapeutsko djelovanje na organizam. - Regulirano disanje, meutim, posjeduje iznimno djelovanje ne samo zato to svjesno tedimo kisik i pranu, ve i zato to neke od ovih vjebi disanja reguliraju, uspostavljaju red i ravnoteu izmeu pozitivnih i negativnih strujanja koja vitaliziraju nae

tijelo. Samo je disanje stalna izmjena pozitivnog i negativnog stanja. Kada udiemo, nalazimo se u negativnom stanju: u tom trenutku primamo, uvlaimo ivotvorni element. Kada izdiemo, pozitivni smo; u tom trenutku raspodjeljujemo snagu, koju smo udahnuli, u sve dijelove tijela - tada dajemo, zraimo. Tko misli logino, ve moe razumjeti kako se, u sluaju svjesne kontrole ravnomjerno sti vlastitog disanja, sama po sebi uspostavlja ravnotea izmeu pozitivnih i negativnih sila u nama. Zadravanje daha primorava ovjeka da svoju svijest usmjeri u sredite svoga Ja - barem na izvjesno vrijeme - i da sjedini ove dvije sile. Uslijed toga dospi jeva u stanje potpune psihike i tjelesne ravnotee. Uinak je isti kao kada biste zaljuljanu vagu zaustavili u trenutku kada je kaz aljka u sreditu, tj., kada je vaga u potpunoj ravnotei. - Ako uzmem jednog bolesnika, koji je izgubio ravnoteu, i na slian mu nain vratim izgubljenu ravnoteu, tada je zaista mnogo uinjeno za njegovo ozdravljenje. Vjebe naizmjeninog disanja, kao to je na primjer bhastrika", tj., naizmjenino disanje kroz lijevu i desnu nosnicu, omoguavaju da ovjek svoje tijelo u jo veoj mjeri dovede u sklad s ravnoteom izmeu pozitivnih i negativnih sila. Na taj nain tijelo odrava svoje zdravlje; ako je, meutim, obol jelo uslijed nepravilne raspodjele ovih sila, na ovaj mu se nain uspostavlja ravnotea, te tako dolazi do ozdravljenja. U tome je sadrana cijela tajna metode pranajame. Usredotoujui stanje ravnotee, drugim rijeima, zadra vajui disanje, u potpunosti proiujemo i najmanje zrane mje hurie u pluima (alveole), te ih podstiemo na jo bolji rad. Tako

84

Yesudian Haich

se otpadne tvari i toksini, koji se u krvi zadravaju, vrlo brzo izluuju. Zadravanje daha ima slian uinak na plua i krv kao to neko sredstvo za ienje ima na probavne organe. Upravo zbog toga oni, koji redovito vjebaju yoga-disanje, nikada ne obo lijevaju od bolesti plua, trbuha, jetre, ui ili srca, niti pate od astme ih skleroze. Onaj tko je, nakon svega izloenog, jasno shvatio sutinu pranajame u vidjet e kako je, sa stanovita biologije i medicine ne samo na Istoku, ve i na Zapadu, od ivotne vanosti vjebanje pranajame ako eli sauvati svoje zdravlje i ivotnu snagu. Stvar je tako jednostavna da je mnogi i ne uzimaju za ozbiljno ve, tovie, troe cijela bogatstva na sloena lijeenja i lijekove. Zdravlje kuca na njihova vrata, ali ih oni ne ele otvoriti. Neprihvaanjem priznate istine ine neoprostivu greku.

7. PLIVANJE K A O SREDSTVO SAVRENE REGULACIJE DISANJA

Plivanje je uistinu jedini port iji se poeci gube u magli prethi storijskih vremena i koje se ak i danas smatra najprirodnijim i najsavrenijim tjelesnim vjebanjem u usporedbi sa svim drugim vrstama starih i modernih portova. Nijedan drugi port nije u tolikoj mjeri koristan za zdravlje. Odmah emo saznati i razloge toj injenici. Prije svega, plivanje nije neko neprirodno, ve sasvim prirodno tjelesno vjebanje. Drugo, ak je i danas rije o jedinom portu na svijetu koji nas svojim savreno ritmikim pokretima i regulaci jom disanja primorava da diemo duboko u skladu s metodom pranajame. Zahvaljujui svim ovim osobinama, plivanje je iznimno korisno za zdravlje kada se vjeba redovito i umjereno. Kako bi ovo djelovanje bilo potpuno, cijelu tehniku disanja valja uskladiti s pravilima pranajame. Oni koji vjebaju yoga-disanje, te sva kodnevno i savjesno provode asane (stavove tijela), opisane u Praktinom dijelu" ove knjige, mogu postii najvii stupanj zdra vlja i ivotne snage; nikada nee biti bolesni i, u skladu s Hathayoga-pradipikijem, sjenka e se njihova ivota produiti nalik zracima sunca koje polako zalazi". Takvi yogini nemaju potrebe za nekim posebnim portom. injenica to plivanju, i pored toga, posveujem posebnu

86

Yesudian Haich

YOGA + PORT

S7

pozornost ima, pored ranije izloenog, i jedan posebni razlog. Iz iskustva mi je poznato kako veina osoba, koje vjebaju pranajamu, nastoje postii brzi uspjeh vjebama disanja, te esto nemaju dovoljno strpljenja da marljivo vjebaju barem dva mjeseca bez prekida. Prerano prekinute vjebe pranajame nisu ni od kakve trajne koristi. Druga je esta pogreka poetnika u Europi zane marivanje vjebi nakon to je minuo prvi nalet oduevljenja jer naporno disanje zaista zamara plua tijekom prvih dana vjebanja ili naprosto dosade zbog isuvie dugog trajanja. ovjek mora imati snanu volju kako ne bi iznova stekao lou naviku povrnog disanja. Plivanju sam posvetio toliku pozornost zato to je to jedina vrsta prirodnog, iskonskog kretanja tijela koje svakoga primora va na regulaciju disanja. ovjek je izvjesno vrijeme prisiljen zadrati dah ako se ne eli napiti vode. Na taj nain nemarni uenik yoga-disanja, kao i skeptini poetnik mogu se pomou plivanja navesti da diu na nain koji je nalik prana jami. Tko pos veti vrijeme vjebanju jednostavnih vjebi plivanja najmanje dva mjeseca uzastopce, u skladu s pravilima Hatha yoge, postii e iste rezultate kao i sa pranajamom! Ako netko eli postii brze rezultate, a nije dovoljno ustrajne volje da se od samoga poetka tono pridrava pravila disanja, neka mjesec ili dva pliva prema pravilima yoge. U Madrasu sam imao jednu uenicu Hatha yoge, vrlo gojaznu Engleskinju u uzrastu od gotovo etrdeset godina, koja se uvijek alila kako nikako ne moe omravjeti. Do svoje se dvadesete godine bavila portom, plivanjem i veslanjem, ali je prestala sa

portskim vjebama nakon udaje i puta u Indiju. U Indiji je bila toliko zaposlena da nije imala nimalo vremena za bilo kakvo tje lesno vjebanje, izuzev kratkih etnji. Od tada je pokuavala sve to je uope bilo mogue. Uzimala je organoterapijske preparate i biljne ajeve za ienje, pokuavala je s vjebanjem raznih portskih vjebi, ak i s boksom, kako bi omravjela, ali sve je bilo uzalud. Nije mogla omravjeti niti jedan jedini kilogram. im bi malo izgubila na teini, ubrzo bi to i nadoknadila. Niti kure mravljenja nisu mogle dati povoljne rezultate. Pokuao sam s njome provoditi vjebe pranajame, ali njezina plua i snaga volje bili su toliko slabi da je nakon tri puna udaha ostajala bez daha i sve naputala. Niti sa zadravanjem daha nije nikako ilo, a sve je to ukazivalo na iznimno mali kapacitet plua. Nakon to sam uvidio svu beskorisnost propisivanja vjebi disanja, koje ionako kod kue nije provodila, pribjegao sam metodi koju je moj stari uitelj Mohan Singh koristio za zaostale uenike. Zapitao sam gospodu Potter, umije li plivati jer je od toga sve zavisilo. Odvratila je da je bila vrlo dobra plivaica u mladim godi nama, te da, iako jo uvijek umije plivati, u plivanju ne vidi nikakvu nadu jer je i to pokuala bez imalo uspjeha. Unato inje nici da je ope uvjerenje kako se plivanjem moe omravjeti, nje zino je iskustvo s phvanjem bilo upravo suprotno. Toga popodneva, ubrzo nakon zalaska sunca, otputili smo se zajedno na obalu mora. U Madrasu se temperatura zraka tijekom dana kree izmeu 35 C i 40 C, te tako ljudi na plau ne izlaze sve dok ugodna i blaga toplina ne zamijeni ubistvenu egu.

SS

Yesudian Haich

YOGA + PORT

89

Gospodu Potter odveo sam na manje buan dio plae, zatien od naleta valova. Na drugoj strani valobrana jahai na valovima" iz Madrasa uivah su u svojim bezbrinim igrama. S usklicima zadovoljstva trali bi u vodu sve dok im ne bi doprla do glave, zatim priekali naredni veliki val, lijegali na njega, te putali da ih nosi obali velikom brzinom. Moja je uenica tuno dahtala ve je bila oblivena znojem. Kada smo dospjeli do mirne vode, poeo je na prvi sat mravljenja". Draga gospodo Potter", rekoh joj, uite, molim Vas, u vodu i pokaite mi kako mnijete plivati". Nisam je morao moliti dva puta. Jo dok smo se vozili autom, skinula je haljinu za plau i vonju zavrila u kupaem kostimu. Skoila je u vodu poput pravog tuljana, kao da se htjela pohvaliti kako i pored svojih 80 kilograma jo uvijek nije zaboravila startni skok u vodu. Dospjela je do odreenog cilja, dok sam s divljenjem promatrao savrenu pravilnost njezinog prsnog plivanja. Sada je ve sve u redu", pomislio sam. Gospodine Yesudian", uz viknu dahui, ako s Vaom yogom uspijete dokazati Arhimedov zakon, rado u postati jedan od najistrajnijih fakira!" Kako to mislite?" - zapitao sam zaueno jer u prvi tren nisam razumio o emu je rije. Pa, stari je momak tvrdio kako svako tijelo gubi od svoje teine onoliko koliko vode istisne...ao mi je to moram rei da se u vodi ne osjeam ni grama lakom nego na obali!" Odlino!", pomislio sam. Gospoa Potter ima smisla za humor i umije ga koristiti." U tjelesnom je vjebanju dobro

raspoloenje od neprocjenjive koristi. Jamim Vam, draga gospodo", doviknuh joj, da iako u ovom trenutku ne gubite onoliko teine koliko vode istisnete, u roku od dva mjeseca bit ete barem 10 kilograma laki. A sada zaponimo upravo onako kao da o plivanju nita ne znate. Plivate sasvim dobro, ali sada valja da na umu imate kako plivate zbog svog zdra vlja. elite omravjeti, a-'to moete postii samo kontroliranim disanjem, drugim rijeima, terapeutskim plivanjem." Gospoa Potter bijae toliko iznenaena da je na trenutak poto nula kako bi odmah iznova izronila dahui i puui. Ne smatrate me budalom, nadam s e ? " Pazite sada, gospodo Potter", nastavio sam, prilazivi joj sa strane u toploj vodi, valja da znate kako mravljenje ili debljanje ovise o izvjesnim organima s unutranjim izluivanjem. Ako ovi organi iz bilo kojeg razloga nisu u ravnotei ili su se, pak, sokovi i stanje krvotoka promijenili, niti titnjaa vie ne funkcionira pra vilno, te gubi svoju sposobnost regulacije. Ako ste isu vie mravi ili pretjerano gojazni, te ako naglo gubite ili dobijate na teini, tada je rije o posljedici nekog poremeaja. Takvo se stanje ne moe izlijeiti kurama za debljanje ili mravljenje, ajevima, arsenom ili lijekovima. Preparati organoterapije kratkog su daha i uinka. Va organizam, gospoo Potter, mora postati zdrav; to je jedini nain da se iznova uspostavi izgubljena ravnotea. Ako Vam je teina iznad normale, morate se vratiti na normalu, a ako ste ispod, dobi jate upravo onoliko koliko Vam je potrebno..." ,,I Vi vjerujete da e me plivanje izlijeiti? Prije godinu dana plivala sam redovito da bih se nakon dva mjeseca udebljala dva

90

Yesudian Haich

YOGA + PORT

91

kilograma!" Plivanje Vam nee vratiti zdravlje", odgovorio sam, ve vjebe disanja koje ete nesvjesno vriti tijekom plivanja. Budui da Vas ne mogu navesti da provodite vjebe pranajame, dokazat u Vam kako yoga-plivanjem moete izgubiti nekoliko kilograma u tijeku mjesec dana. Za osobe koje nemaju dovoljno strpljenja da vjebaju prana jamu, yoga-plivanje je jedini port koji moe nor malizirati rad njihovih organa. Prirodna je posljedica potpuno uspostavljanje ravnotee, gojazna osoba omravi, dok se mrava osoba deblja..." To bih rado vidjela!" Tada ponimo, gospoo Potter! Zasad emo ostati na prsnom plivanju kao najprirodnijem nainu plivanja. Nitko ne moe postati dobar i potpun pliva ako ne naui pravilno tedjeti dah. Izdrljivi plivai nesvjesno primjenjuju yoga-plivanje. Rjee udiu, a zrak iz plua izbacuju u trenutku dok im se lice jo nalazi u vodi. Time sam sve rekao. Vidite, nije tako teko kako se na prvi pog led im!...Kada pliva prsnim stilom, ovjek ne moe disati kako mu se prohtije, ve je primoran postupati na naredni nain: tije kom prvog zamaha, duboko udahnite kroz nos i zatim zagnjurite lice u vodu, upravo onako kako to ine natjecatelji kada plivaju prsnim stilom na natjecanjima. Nemojte uriti! Cijela se tajna yogaplivanja sastoji u povezanom, lakom, ritmikom plivanju bez napora...Nakon to udahnete, spustite glavu u vodu. Time ete biti primorani da zadrite dah...Dobro, to ste vrlo lijepo izveli!" Na tako neto tijekom plivanja nikada nisam pomiljala." ree gospoa Potter, izdignuvi glavu iz vode. Uvijek sam vie

brinula o frizuri..." Da, dame, na alost, imaju tu lou naviku. Dok Vam je lice u vodi, nainite rukama dva povezana, lagana zaveslaja, a kada Vam se ruke iznova nadu ispred grudi, radi drugog zaveslaja, sta nite polako pod vodom izdisati zrak kroz nos tako da pri kraju drugog zaveslaja, kada Vam glava bude iznad vode, ostatak zraka bude upravo dovoljan da preostale kapi vode izdahne iz nosa.... U istom trenutku udahnite brzo i duboko, iznova zaronite lice u vodu i nainite slijedea dva zaveslaja na isti nain... Pomou ovakvog ritmikog, skladnog plivanja koje u sutini nije nita drugo do jednostavna vjeba pranajame u vodi, postat ete pot puno zdravi pod uvjetom da vjebate sustavno i svakodnevno..." U poetku je nesumnjivo ilo malo tee. Gospoa Potter neko liko se puta napila vode, te je esto morala na trenutak zastati kako bi povratila dah. Redovito je, meutim, iz dana u dan, odlazila do svog mirnog zaljeva, te neumorno plivala prema mojim upu tama. Tijekom mjesec i pol dana omravjela je 5 kilograma, a d o kraja drugog mjeseca jo 4 kilograma. Tako sam okladu izgubio za samo 1 kilogram. Gospoi Potter svakako slui na ast to mi to nije zamjerila. Naprotiv, postala je jedna od mojih najmarljivijih uenica; rano je dolazila, i prije poetka mojih predavanja, te mar ljivo vjebala pranajamu... Ovu metodu preporuujem svakome tko umije plivati, a pri tom nije dovoljno snane volje da redovito vjeba propisane vjebe disanja. Nakon mjesec ili dva svakodnevnog yoga-plivanja tije lom e poeti strujati neko neizrecivo dobro osjeanje, a ovjek

92

Yesudian Haich

YOGA + PORT

93

e se uvijek osjeati svjeim i zdravim; radni elan e porasti, a ako i propusti" yoga-plivanje za tri ili etiri dana, njegova e plua sama traiti plivanje kao to pua trai cigaretu. To je tre nutak kada uenik postepeno mora prijei sa yoga-plivanja na redovite vjebe pranajame u svojoj sobi ili, jo bolje, u prirodi. Ovaj je izuzetni sustav na meni primijenio moj uitelj jer mi je svakodnevno vjebanje disanje isprva bilo vrlo teko. I stanovit je broj mojih prijatelja prilino zaostao na poetku uenja. Tada nas je Mohan Singh odveo na plau, te stao poduavati yoga-plivanju. Nakon mjesec dana disali smo bolje od svih ostalih uenika...Plivanje je uistinu samo po sebi najbolji port za regu laciju disanja. Ljeti valja poi na more, jezero ili rijeku, te to ee plivati u skladu s metodom yoge, svakako najvie koliko nam to vrijeme dozvoljava; niti zimi, meutim, ne valja zanemarivati yoga-plivanje. Ovaj drevni port jaa kou, te uslijed vanjskih podraaja navodi plua na tako snaan rad da naprezanje volje nimalo nije potrebno; dovoljno je da se ritam naih pokreta pre nese na ivce. Jo jedno pravilo valja imati na umu pri yoga-plivanju: u dane, kada kreemo na yoga-plivanje, u vodi ne valja nikada ostati due od pola sata, kao to i vjebe pranajame kod kue svakako valja izostaviti. Zadravanje daha tijekom dva zaveslaja rukama u prsnom pli vanju moe se produiti na vei broj zaveslaja nakon nekoliko mjeseci. Ako se umorimo, ne treba odmah prestati, ve se valja jednostavno odmarati, leei na vodi i duboko diui. Najstarija, a ujedno i najmodernija vrsta plivanja jo je uvijek kraul koji je havajski princ Kahanamoku prenio na Zapad

poetkom ovoga stoljea. Plivanje kraulom izrazito je povezano s yoga-disanjem. Snano duboko udisanje, te nakon toga, tijekom etiri zamaha kumbhaka (zadravanje daha) u vodi i izdisanje poput mjehova kroz nos, zapoinjujui dok je lice jo u vodi... Nieg novog pod Suncem! Ako prouimo pravila odranja zdravlja, poevi od najranijih vremena sve do najsuvremenije higijene, morat emo priznati kako pravila naih predaka jo uvi jek vrijede u mnogim oblastima, te kako ova tvrdnja ne nadilazi niti nae najsmjelije pretpostavke. U vezi s plivanjem moram spomenuti jo jedan neobian sluaj koji je u podjednakoj mjeri iznenadio i mene, kao i gospodina Johna Kennedija, trgovakog putnika tvrtke Ford" u Calcutti. Bio je to mlad ovjek, visine 1,80 m i neobino mrav. Svakog je ljeta nekoliko mjeseci provodio kod svojih roaka u Madrasu. Jednog sam ga dana upoznao na plai. Primijetio sam kako je i uz svoje miiavo, iako vrlo mravo tijelo, cijele sate provodio u atoru, te u vodu odlazio tek nakon zalaska sunca na svega etiri ili pet minuta, kako bi zatim odmah izlazio van. Bilo je to sve kre tanje to ga je inio i pored injenice to je bio vrsni pliva! Moglo se primijetiti da se u vodi osjea kao kod svoje kue. Ronio je, pli vao leno, prsno, kraul, a potom izlijetao iz vode kao na ubod ose. Kada sam ga zapitao za razlog njegova neobinog ponaanja, zauo sam sljedei iznenaujui odgovor: Dragi prijatelju, to je moja najvea nevolja! U mladosti sam bio strastveni pliva i nije bilo dana da me se nije moglo vidjeti na bazenu za plivanje u Newarku...Sva ova trka za zaradom, dragi prijatelju, trka, urba! Znate li to to znai u Americi? Budui sam

94

Yesudian Haich

YOGA + PORT

95

morao zaraivati, bio sam primoran napustiti port. Ve je prolo punih deset godina kako se vie ne bavim portom. U svakodne vnoj urbi i ivotnoj borbi toliko sam omravio da bih se mogao rasplakati svaki puta kada se pogledam u zrcalu. Nekada sam imao 76 kilograma, a sada sam spao na svega 60 kg! Ma koliko jeo - moja tjelesna teina ostaje nepromijenjena..." Zato se ne bavite portom?" zapitao sam ga u uenju. Vidim da imate sasvim dovoljno vremena jer svake godine ovdje provedete po nekoliko mjeseci. Danima sam Vas promatrao kako plivate na samo nekoliko trenutaka, dok sve ostalo vrijeme pro vodite u atoru. U suton jedva da plivate tri minute, a zatim odmah iskaete iz vode!" Upravo je u tome problem!" uzdahnu on ogoren. Svaki djeli moga tijela vapi za vodom, ali se ipak ne usuujem plivati onoliko koliko bih elio jer se bojim da u jo vie izgubiti na teini. Kau da je plivanje jedini port na svijetu koji smanjuje teinu bre od parne kupelji." Ovakvo me je naivno miljenje natjeralo na osmijeh. Odluio sam cijelu stvar uzeti u svoje ruke, te svoga prijatelja osloboditi zablude. Bijedni ovjek, dane provodi na plai, a eljan je vode! Tu zasigurno neto nije kako valja jer bi upravo plivanjem znatno mogao poboljati svoje stanje. Oprezno sam mu stao govoriti o vjebama yoge, te ga zapitao da li je uo za prana jamu. Odgovorio je nijeno, ali kada sam mu podrobno objasnio u emu je stvar, nasmijao se pokroviteljski, te upitao: Dragi gospodine, to to sebi umiljate? Zar me zrakom namjeravate udebljati? Nemojte se sa mnom aliti!"

Nato sam mu potanko objasnio prednosti yoga-plivanja, uvjeravajui ga kako e dobiti na teini ako svakodnevno vjeba pola sata prema mojim uputama. Nije me htio sasluati, sumnjiav kao i mnogi na Zapadu. Mjesec dana kasnije jo je uvijek po cijele dane leao na plai, a u vodu ulazio tek naveer i to samo na tre nutak, kao kada Finci jurnu iz svojih parnih kupelji i na as skoe u hladnu vodu. U rujnu sljedee godine iznova sam susreo Johna Kennedija na plai. Ma svoje veliko iznenaenje, nije leao na pijesku, ve se nalazio u skupini mladih Hindusa od esnaest ili sedamnaest godina koji su jahati na valovima. Nakon nekoliko tjedana toliko se izvjebao da je mogao zaci u vodu sve do grla, potom okrenuti lea valu koji je nailazio da bi se potom ispruio na vodi i pre pustio valu da ga ka obali ponese strelovitom brzinom. Kada bi dospio u pliinu, vraao bi se skupini bunih mladia. Kada sam ga zapitao o njegovoj novoj zabavi, s osmjehom me je stao uvjeravati kako je iznaao nain na koji e i on uivati u vodi jer jahanje na valovima nije zahtijevalo napor". Uope nije morao plivati; bilo je sasvim dovoljno da polako ude u vodu, prieka prvi veliki val, legne na njega i da ga ovaj ponese poput daske ka obali. ,,Oh, to je tako zabavno!", uzviknuo je oduevljeno. Divna zabava! Ve sam se izvjetio poput nekog Kanaka na VVaikiki Obali. Ovo je zasigurno daleko zanimljivije od mrzovoljnog izlea vanja u atoru. Ne moram se bojati niti daljnjeg gubitka teine jer uope ne moram plivati..." Ubrzo nakon ovog razgovora morao sam otii iz Madrasa na

96

Yesudian Haich

mjesec dana. Na povratku sam svratio na plau jednog sparnog listopadskog dana. Kennedy se i dalje zabavljao s mladiima. Onog trena kada me je ugledao, stao je divlje gestikulirati, izletjevi iz vode ravno k meni. Za Ime Boje!", uzviknuo je gotovo bez daha, Dogodilo se udo! Posvuda sam Vas traio.. Juer sam se izvagao u hotelu...nakon dva mjeseca i, sada me dobro posluajte - dobio sam na teini punih etiri kilograma!...Samo ne znam kojim se udom to dogodilo." Ovaj je dogaaj pobudio moje najivlje zanimanje. Neto nije kako valja", rekoh u sebi, Ovaj ovjek ne pliva, ne ini nijedan jedini pokret; jednostavno doputa da ga voda nosi i - deblja se..." Odmah sam krenuo s njime kako bih sudjelovao u jahanju na valo vima da bih narednog dana - rijeio zagonetku: Oekujui val, pliva duboko udahne, da bi potom legao na vodu licem okrenutim prema naprijed. Sve dok ga val nosi, ne moe duboko disati odreeno krae vrijeme ni uz najbolju volju. Zatim iznova udahne, da bi nakon toga ponovno bio prisiljen zadrati dah. To se ponavlja nekoliko puta sve dok ne dospije u pliinu. Najmanje 30-40 sekundi primoran je zadravati dah. John Kennedy nije uope plivao, ali je ipak vrio potpunu vjebu prana jame pola sata dnevno tijekom cijelog mjeseca. Nakon to sam mu objasnio uzrok udesnog" dobitka na teini, kao i bioloko dje lovanje vjebi disanja na reguliranje zdravlja, odmah je promije nio miljenje o indijskoj pranajami. Jer, disanje je ivot", kae jedna poslovica na sanskrtu, ,,i, ako dobro die, dugo e poivjeti na zemlji."

8. CIVILIZIRANI APETIT

ovjek je spoj tvari i psihe. Visoko razvijeni mozak omoguuje mu da oituje svoje Ja i na tvarnoj razini, za to mu je potreban tvarni oblik, tj., tijelo koje pripada tvarnome svijetu kojim vladaju prirodni zakoni. ivotinje su orue prirode koje ive u zatvore nom krugu prirodnih sila, te se, shodno tome, ne mogu ogrijeiti protiv prirode. Prirodne zakone oituju posve automatski i nepos redno; te zakone nisu u stanju primjenjivati po svojoj volji jer nemaju, kao ovjek, visoko razvijenu svijest. ive, dakle, nepre stance u uravnoteenom, prirodnom stanju, te iz njega ne mogu iskliznuti". Suprotno tome, ovjek je u mogunosti, zahvaljujui upravo svome razboru, upoznavati ove zakone. Sve dok zakone prirode samo upoznaje i zna, ustaljeni se poredak ne naruava, te u prirodi moe i nadalje sretno ivjeti. Poznavanje prirodnih zakona, meutim, ne smije koristiti tako da ono samome sebi bude cilj. Priroda naim tijelom vlada posredstvom dvije prirodne sile koje pokreu svijet: posredstvom nagona za samoodranjem i nagona za odranjem vrste. Uvijek, meutim, postoji veliko iskuenje i mogunost da se ovi nagoni koriste kao cilj za sebe. Ako ovjek svoj razum stavi u slubu nagona, istoga trenutka isklizava iz prirodnog stanja, te postaje nesretan. Sve dok nije svjestan svoje istinske sutine, svoj razum koristi kako bi od prirodnih zakona nainio izvore svome zadovoljstvu. Prirodni je zakon da tijelo mora nadoknaditi utroenu snagu;

98

Yesudian Haich

YOGA + PORT

99

potrebna mu je, dakle, hrana. Priroda djeluje u naem tijelu, te, u trenutku kada je organizmu potrebna hrana, ova nam se potreba javlja posredstvom osjeaja koji nazivamo glad. Budui glad znai da nema niega, naa je dunost, dakako, da taj nedostatak pod mirimo jelom. Kako ponovno uspostavljanje reda djelovanjem prirode u svijesti doivljavamo kao zadovoljstvo, podjednako je tako prirodno da osjeaj zadovoljstva prati zadovoljavanje osjeaja gladi. Osjetivi ovo zadovoljstvo, ovjek je od njega nainio cilj za sebe, drugim rijeima, sredstvo uivanja; stao je uivati u plodo vima svoje spoznaje. Hranu vie ne uzima zbog odravanja tijela na ivotu, ve jelo smatra izvorom zadovoljstva! ovjek je unizio svoj razum, koji treba vladati tijelom i tvari, te se potinio tijelu, nainivi od sebe slugii i roba svojeg vlasti tog tijela. Nije mu bilo dovoljno da zadovolji zdravu glad, ve je krenuo i dalje, pronalazei sve mogue naine da u jelu uiva to je mogue due, nakon to je ve zadovoljio potrebe svoga tijela! Vrhunac takvoga pogrenog stava nalazimo u izopaenosti rim skih patricija koji su paunovim perom izazivah povraanje i s tako ispranjenim elucem nastavljali gozbu. ovjekovo je nepce izgubilo svoje prirodne reakcije; vie ne dojavljuje mozgu da je hrana potrebna samo za prehranu tijela. Prenadraeno je stanje nepca nagnalo ovjeka da trai zadovolj stvo u hrani i onda kada vie uope nije gladan. Na taj je nain stvoren civilizirani apetit, sladokustvo i pohlepnost, ovjekova stalna elja za jelom i pilom. Glad je prirodna: nagovjetaj je prirode da je tijelu potrebna hrana. Apetit je neprirodan jer predstavlja samo elju za

zadovoljenjem prenadraenog nepca, a kako ova elja ne proiz lazi iz zdrave potrebe za hranom, preoptereujemo svoje organe, te tijelo dovodimo u bolesno stanje. Ako samo promotrimo koliko ljudi grijee u odnosu spram svoga tijela, od jela i pila stvarajui sredstvo upropatavanja svoga zdravlja, ne valja se nimalo uditi to na svijetu ima toliko mnotvo nesretnih i bolesnih ljudi. Civilizirani se ovjek ve u tolikoj mjeri privikao na ovaj neprirodni nain hranjenja i pijenja da mu je postao drugom prirodom, da mu se nenormalno priinja nor malnim, te vie niti ne primjeuje gdje i u kolikoj mjeri grijei prema prirodi i svome zdravlju. Kada svoj nain ishrane uspo redimo s ishranom ivotinja, koje jo uvijek ive u skladu s pri rodnim zakonima, ubrzo emo primijetiti zastraujuu razliku izmeu prirodnog hranjenja i pijenja i civiliziranog naina ishrane" koji ustvari nije nita drugo do stalna elja za zadovolj stvom. Tko je ikada vidio ednu ivotinju da pije pivo, vino ili zaslaene sokove, zasi ene ugljinim dioksidom? Iz vlastitog nam je iskustva poznato kako nakon tjelesnog rada i dobrog znojenja jedino ista voda moe potpuno utaiti e, te u takvim prilikama jedino nju i elimo i trebamo piti. Ah, u tre nutku kada utaujemo ovu prirodnu e, voda koju pijemo ima neki poseban, udestan okus - neku davno zaboravljenu aromu to se u potpunosti razlikuje od ovjekove potrage za istim ui vanjem, kada iz puke navike s prijateljima sjedi u gostioni, resto ranu ili baru kako bi razgovarao i eludac punio raznim, njego vom nepcu ukusnim piima koja nimalo nisu potrebna njegovu tijelu. Od svih pia, piva, viskija, likera, konjaka i svih mogu ili

100

Yesudian Haich

YOGA + PORT

101

vrsta aperitiva, nijedno od njih ne prija u tolikoj mjeri kao svjea voda nakon viesatnog rada u polju, penjanja na kakav planinski vrh ih nekog drugog zdravog porta. Podjednako je tako i s jelom. Kako velika razlika postoji izmeu jednostavne i prirodne hrane, koju jedemo nakon tjelesnog napora kako bismo utolili zdravu glad i profinjeno zainjenih specijaliteta" koje suvremeni ovjek jede samo zato da bi zadovoljio prenadraeni civilizirani apetit. Djeca i plemena, koja ive prirodnim nainom ivota, te se nalaze na niem stupnju razvoja, jo uvijek jedu kako bi utolili zdravu, prirodnu glad. Plemena, koja ive u prirodi, svoju hranu pripremaju na vrlo jednostavan nain. I voe jedu u sirovom stanju. Dijete njegova okolina, meutim, kvari ve na poetku nje gova ivota. Roditelji i drugi roaci nastoje zadobiti njegovu lju bav poklanjajui mu slastice i okoladu. Time svoje dijete kvare i tjelesno i duhovno pogreno ispoljenom ljubavi. Tjelesno, ubi janjem zdravog nagona djeteta jer se navikava jesti kada nije gladno iz iste, ve probuene elje za uivanjem u hrani. Duhovno, ranim razvijanjem nagona sebinosti u djeteta posredstvom neprestanog iekivanja i traenja poklona i iskoritavanja ljubavi svoje okoline. Nerazumni civilizirani ovjek kvari i ivotinje koje sa njime ive. Jadni psi, make, ptice i ostale ivotinje, koje su bile tako nes retne da postanu ljubimci ljudi koji ive neprirodnim ivotom, izgubile su svoje uroene nagone, te zadobile elju za slasticama i profinjenom hranom koju po cijeli dan jedu bez osjeaja gladi, upravo tako kako to ine njihovi gospodari. Pritom im njihovi

gospodari, kako bi ih zadovoljili, daju slastice koje im potkopa vaju zdravlje i skrauju ivot, kao i njihovim gospodarima. Cijelu ovu stvar vrsno e ilustrirati slijedea anegdota o sta roj usidjelici i njezinoj pudlici: Stara usidjelica dovela je svoju pudlicu veterinaru. Pudlica je bila debela poput svinje, te se dobra gospoica alila kako njezina ljubimica pati od nedostatka apetita. Dugo je vremena jela samo teletinu, kolae i slastice", rekla je veterinaru, ali sada vie nita ne eli jesti." Veterinar je stade tjeiti: Samo je Vi ostavite ovdje. Jamim Vam da u je tijekom dva tjedna tako izlijeiti od gubitka apetita da e s velikim zadovoljstvom jesti i kosti." Gospoica jed nostavno nije mogla povjerovati, ali svoju ljubimicu ipak povjeri veterinaru, te u sumnji krene kui. Nakon dva tjedna iznova je dola, posvema van sebe od uzbuenja, da odvede svoga psia. Kada je veterinar doveo nje zinu ljubimicu, gotovo da je nije mogla prepoznati: postala je vitka, ivahna i pokretljiva. Veterinar joj dobaci dvije kosti: odmah se baci na njih i halapljivo ih pojede. Doktore", uzviknu gospoica blistajui, kako ste uinili ovo udo?" - Vrlo jednostavno", odgo vori veterinar, te su joj dvije kosti prva hrana koju je dobila otkako ste je ovamo doveli!" Zdravim postom pas je vratio svoju prirodnu glad. Njegovi su se probavni organi oporavili od preoptereenja, srce i krvotok su se rasteretili, a u cijelom je njegovom tijelu priroda iznova dola do izraza. Zelja civiliziranog ovjeka za zadovoljstvom ne oituje se samo u vrijeme objeda, ve i u vlaku, kazalitu, na koncertu, u kinu.

102

Yesudian Haich

YOGA + PORT

103

Ljudi neprestance neto vau ili grickaju. U depu im je uvijek kakva okolada, te u svakoj prilici uzmu po komadi. Kako im onda probava moe normalno funkcionirati? Sve nas ovo dovodi do jedne od najveih pogreaka civilizi ranog ovjeka, koja mu izrazito teti, a odnosi se na temperaturu jela i pila! Hladnjak! - Prava blagodat kada se pravilno koristi, ali su ljudi od njega nainili - pravo zlo. Kada se koristi za uvanje lako pokvarljive hrane, hladnjak je blagodat, ali kada se zloupotrebljava kao mogunost za sluenje pia i jela to su hladna kao led, tada je zlo. Ledeno hladna jela i pila tetno djeluju istoga trenutka kada dospiju u usta. Zubna pokosnica puca, te gubi sposobnost obrane od bakterija to se nalaze u usnoj upljini. Posljedica je toga krvarenje desni. I sluzokoa jezika stradava: njezina se profinjena osjetljivost smanjuje, a da to niti ne primjeujemo. Jezik ima vrlo vaan zadatak da ras poznaje najtananije razlike u ukusu, kako bismo na vrijeme mogli sprijeiti unoenje bilo kakve pokvarene i otrovne hrane. Neosjetljiv jezik, meutim, ne moe obavljati ovu dunost kako valja! I sluzokoa u grlu i elucu obolijeva, dok su u i jetra ozbilj no ugroeni. Nije nikakvo udo to zastraujue velik postotak ljudi u civiliziranom svijetu pati od vika eluane kiseline, ira na elucu, upale unog mjehura, kamenca u ui i poremeaja jetre i guterae. Najopasnije je ledeno hladno voe. Tekuine se bre zagrijavaju do tjelesne temperature od komadia hladnoga voa, posebno u sluaju da nisu dobro savakani. Takvi komadi loe savakanog hladnog voa dugo lee u elucu, te ne

rashlauju samo sluzokou eluca, ve i sve susjedne organe. Gotovo se sve isto moe rei i za vruu hranu i pia. Da li slu zokou napada toplina ili hladnoa - to ne ini veliku razliku. U svakom je sluaju iskustvo pokazalo kako odstupanje od normalne temperature jela i pila utire put pojavi raka u grlu, elucu, jetri i guterai. Uzmimo primjer iz ivotinjskog carstva! - Da li ste ikada vid jeli maku da pije isuvie hladno ili vrue mlijeko? U mnogim je jezicima poslovini izraz za oklijevanje: Obilazi kao maak oko vrue kae." ak kada joj njezin nepromiljeni gospodar da takvu hranu, maka e mudro priekati, ma koliko bila gladna, dok se hrana ne ohladi ili, ako je isuvie hladna, dok se malo ne ugrije. Tek e onda poeti jesti. esto s uasom moramo promatrati kako dobronamjerne, ali neupuene majke svojoj djeci daju cijele komadie leda da ih pro gutaju. Takve se majke potom silno iznenade kada im djeca stanu povraati i dobiju proljev. Tijelom cijeloga ivota takva djeca mogu patiti od kroninih oboljenja eluca i katara u crijevima. Yoga - to znai ivot i djelovanje u skladu s prirodom, a ne protiv prirode. Prirodom moemo zagospodariti samo onda kada njezine zakone ne samo upoznamo, ve i priznamo. Mlinar primorava ogromnu snagu rijeke da pokrene kotae i kola mlina. Tu snagu moe zauzdati i koristiti samo ako naini mlinsko kolo u skladu sa zakonima hidraulike, drugim rijeima, u skladu sa silom prirode. Moglo bi se navesti mnogo slinih primjera. Vratimo se prirodi! ivimo, diimo, jedimo i pijmo prirodno,

104

Yesudian Haich

YOGA + PORT

te emo uvijek biti zdravi. Ako smo ve naruili svoje zdravlje, vraanje prirodi pomoi e nam ak i u naizgled beznadnim sluajevima. U vrijeme Drugog svjetskog rata imao sam prilike da, nakon osloboenja jednog velikog grada, vidim kako su ljudi koji su ranije cijeli dan provodili sjedei u loe provjetravanim uredima, morali uklanjati ruevine, nositi grede, vui kolica, pa ak i zidati ako su htjeli imati krov nad glavom. esto su kilometrima morali putovati kako bi nabavili hranu. Posljedica je toga bila da su ak i oni, koji su dotad vodili ivot prepun patnji i bola, uslijed obolje nja probavnih organa, ira na elucu, kroninih oboljenja eluca ili katara u crijevima, oboljenja ui i drugih bolesti, iznenada mogli pojesti i najteu hranu - grah, graak i kupus - i tu hranu odlino probavljati. Bili su u potpunosti izlijeeni od svojih patnji! Izgubili su svoj civilizirani apetit i vratili prirodnu glad. Ne ekajmo da nas sudbina primora da ivimo prirodno; ponimo svjesno, svojom voljom, dovoenjem svojih ivotnih funkcija u prirodno stanje. Yogin nadvladava apetit i otvara put razvoju prirodne gladi. Jede samo onda kada je uistinu gladan, te svaki zalogaj vae deset puta due od ovjeka na Zapadu, sve dok se posvema ne natopi salivom (slinom), te e ga progutati tek onda kada se pretvori u kau nalik mlijeku, to je sa stanovita prane od iznimne vano sti. U skladu s uenjima yoge, sva hrana, a posebice sirovo zeleno povre, voe, mlijeko, mlijeni proizvodi i med, ispunjeni su

pranom koja je nuna za odravanje ivota, snage i zdravlja. Upravo kao to je nos namijenjen upijanju prane iz zraka za pot rebe zdravlja, tako su i usta organ za upijanje prane iz hrane. Svaki atom hrane sadri veliku koliinu prane, osloboenu temeljitim vakanjem, koja prodire u meso i kosti, i koju e organizam upiti kako bi je rasporedio u ivane centre i ondje sauvao da mu uvijek bude na raspolaganju. itatelj na Zapadu s pravom moe zapitati, zato je ovjeku potrebna prana iz hrane i zato prana iz zraka koja sve ispunja i koju udiemo, nije dovoljna? Na ovo pitanje yoga odgovara: upravo kao to elektricitet ima razne oblike koji na ovjeka razliito djeluju, tako i prana u zraku, vodi i hrani - iako je u biti ista - pokree razne funkcije u organizmu. U pogledu teorije prane, nauka o yogi ispunila je mnogo knjiga, a s obzirom na opseg ove knjige, ne mogu dublje zalaziti u ovu oblast. Prihvatimo, stoga, da hrana sadri pranu, kao to to nauava drevna nauka Indije, i da se ta prana oslobaa paljivim vakanjem. I na Zapadu je, u doba antike, ivio jedan veliki mudrac - Epikur. Valja vam osjet iti okus i najmanjeg djelia svakog zalogaja ako elite da vam stvarno koristi." - tako je nauavao jer je zasigurno znao kako prava vrijednost hrane ne lei samo u njezinoj hranjivosti, ve i u onoj primarnoj energiji koja u njoj poiva. Okus je prana. Primitivni ovjek dolazio je do hrane vrlo neredovito, u znoju lica svoga i pod cijenu velikih opasnosti. Budui je do nje dolazio tako rijetko, uivao je i naslaivao se hranom, dugo je zadra vajui u ustima. To je i zakon prirode jer, u skladu s postavkama medicine na Zapadu, hrana prethodno mora biti dobro natopljena

106

Yesudian Haich

YOGA + PORT

107

slinom kako bi je eludac mogao lako probaviti. Stanovnici gra dova na Zapadu skloni su raznim eluanim oboljenjima jer jedu u urbi i sebi ne doputaju dovoljno vremena za vakanje, te im se tako eludac ne moe boriti s nedovoljno usitnjenom i urno progutanom hranom. Usta su predvorje eluca, te je priroda ovaj organ opremila najsavrenijim oruem za mljevenje - zubima. Ako ovo orue za mljevenje hrane ne koristimo, kako moemo od eluca s mekim stjenkama oekivati da se bori sa vrstom hra nom? Primoran je poveavati svoje kemijsko djelovanje, te stva rati probavne sokove i viak eluane kiseline. Pretjerano izluivanje eluanog soka i irevi, koji uslijed toga nastaju, imaju svoj uzrok u naoj nestrpljivosti i loe savakanoj hrani! A sada neto o zubima. Kao posljedica iznimne prilagodljivosti prirode, ovaj organ, u sluaju da se ne koristi u skladu sa svojom namje nom, degenerira i propada. Kako bismo zube opskrbili dovolj nom koliinom krvi, moramo ih koristiti onako kako to ponajbolje odgovara njihovoj namjeni. Kada snano vaemo naim zubima dotie obiman priljev krvi oko korjenova. Ne bi bilo krtih zuba kada bi djeca ve u djetinjstvu nauila dobro vakati. U ivotinja nema pokvarenih zuba i eluanih oboljenja, izuzev u onih koje je iskvarila ovjekova kuhana i beivotna hrana jer svoje zube nisu mogle koristiti u skladu s njihovom namjenom. Potpuno vakati hranu vano je iz vie razloga. I na Zapadu ima pobornika ove istine. U svojoj glasovitoj knjizi Horatije Fletcher nam kazuje kako svaki zalogaj valja vakati trideset puta prije no to ga progutamo, i to podjednako podijeljeno na lijevoj i desnoj strani, to odlino djeluje i na probavu. Stalno vjebanje

ove metode titi nas od brojnih eluanih i crijevnih oboljenja ili nas, ako smo od njih oboljeli, moe u potpunosti izlijeiti. Fletcher se zalae za pravilnu metodu vakanja, a da pritom niti ne shvaa kako obilna salvacija (natapanje slinom) hrane istovremeno poveava upijanje prane. Godinama sam istraivao medicinska djela na Zapadu, kao i najnovije pravce terapeutike, kako bih usporedio u kolikoj se mjeri razlikuju od naela Hatha yoge. S iznenaenjem sam primijetio kako se najnovija otkria najsuvre menijih europskih i amerikih istraivaa - svjesno ili nesvjesno sve vie pribliuju pravilima drevne Hatha yoge. U pogledu uzi manja i vakanja hrane, najnoviji pravci u suvremenoj ishrani gotovo se u potpunosti podudaraju s drevnim indijskim uenjem. Od vicarskog lijenika, dr. Birchner-Benner, sve do istaknutih medicinskih strunjaka diljem svijeta, pravila yoge moemo pronai u svim njihovim objavljenim djelima. Kada smo nauili to znai pravilno vakanje, samim tim postavlja se pitanje: Kakvog se jelovnika mora pridravati uenik Hatha yoge?" Pisci knjiga o suvremenoj ishrani cijele su tomove ispunili raspravama o sirovoj hrani, vegetarijanstvu, vitaminima. Zapadnjacima, koji se ele baviti yogom iz zdravstvenih razloga, ali joj se jo uvijek nisu u potpimosti posvetili, elio bih dati slijedei savjet: 1. Neka Vam hrana bude prirodna i jednostavna. U poetku moete jesti mjeovitu hranu. Indijsko suzdravanje od mesa nije ope pravilo jer potreba za mesom ovisi o klimatskim uvjetima. U tropskim je predjelima upotreba mesa opasna, tetna i potpuno

108

Yesudian Haich

YOGA + PORT

109

nepotrebna. to je hladnija klima u kojoj ivimo, to vie ima oprav danja za ishranu mesom. Za narode koji ive u tropima, zabrana je ishrane mesom postala vjerski propis jer je valjalo zatititi ljude koji nita nisu znali o higijeni i tetnosti ishrane mesom. to bi se, meutim, dogodilo Eskimu koji bi iz vjerskog uvjerenja odluio odrei se mesa? Jednostavno bi umro od gladi! Na dalekom Sjeveru nema kokosovih oraha, banana i ananasa kako bi svojom iznimnom hranjivou zamijenili meso. Eskim je primoran piti tuljanovo ulje kako bi odrao odgovarajuu temperaturu tijela na okrutnoj arktikoj hladnoi. Za ovjeka koji ivi u arkim pred jelima i sama pomisao na tuljanovo ulje bila bi uasavajua. Da kojim sluajem dospije na Arktik, uskoro bi osjetio istu potrebu i naskoro srkutao tuljanovo ulje s istim uivanjem kao i Eskim. Ako bi neki Eskim, dakle, odluio postati vegetarijancem - u mnogim sam knjigama o vegetarijanstvu, naime, proitao kako samo biljo j e d i " mogu oekivati da e dospjeti na nebo - morao bi se jed nostavno preseliti u toplije predjele u kojima uspijeva voe i zeleno povre. Izraz mjeovita hrana" u Hatha yogi znai da meso ne smije biti osnovna hrana, ve samo zain svakodnevnoj ishrani. Preteno valja jesti voe, povre, sirove salate, mlijeko, maslac, med. Tko moe priskrbiti ovakvu hranu, najbolje je da meso uope ne jede. Na viim, naprednijim stupnjevima yoge, to je ak i izriiti zahtjev. Uenik yoge na Zapadu, koji ivi normalno i nalazi se na poetku, moe jesti meso, ali rjee. U veim koliinama valja jesti i kotunjave plodove, kao i poasno mjesto u svojem jelovniku ustupiti crnom i bijelom luku. U skladu s drevnim uenjima Tibetanaca i Hindusa, bijeli je luk najbolja zatita od raka.

Stanovnik grada na Zapadu esto ne pojede nijedan zalogaj ovog zdravog povra tijekom cijelog svog ivota, iako se pravilna ishrana bez njega ne moe ni zamisliti! Zbog toga preporuujem da se bijeli luk tanko isjecka i pomijea s limunovim sokom kako se ne bi trebalo bojati neprijatnog zadaha. Moram spomenuti i da trljanje desni i zuba bijelim lukom ili grienje bijelog i crnog luka, tako da njihovi sokovi prodru do samih zubnih korjenova, pred stavlja odlinu zatitu od oboljenja desni kao to su krvarenje ili povlaenje (recesija) desni. U Indiji brahmani poduavaju svoje uenike: Ako elite postii mudrost, jedite vie luka!" Upotreba se bijelog luka preporuuje i za spreavanje prijevremenog sta renja. Naposljetku, moram spomenuti jo jedno univerzalno

sredstvo: limun. Svatko valja da pojede barem jedan limun dne vno, ljeti i zimi. Najbolji specijalisti za reumatizam prepisuju sok od dva do tri limuna za pijenje, a zatim i jedna samljevena limu nova kora, pomijeana sa alicom meda. Naalost, limun koji se moe nabaviti u sjevernim zemljama obino je ubran prije dozri jevanja, trpak je, a njegova se vitaminska i terapijska vrijednost ne moe niti usporediti s iznimno ukusnim, posve razvijenim limunom koji je sazrio na drvetu. Stoga je limunov sok dobro pomijeati s medom kako nam isuvie jaka kiselina ne bi nakodila. 2. Koliina hrane mora biti u skladu s potrebama organizma. Nepotrebno je ponavljati ono t o sam ve istaknuo: moramo se prilagoditi klimatskim i osobnim uvjetima. Svakome je potrebna njegova posebna hrana: onome tko radi tjelesno, kao i onome tko

no

Yesudian Haich

YOGA + PORT

ni

radi umno. Nije svejedno da li ovjek radi na otvorenom ili u zat vorenom prostoru, kao to postoji i razlika izmeu yoginapoetnika i starijeg, naprednijeg yogina. 3. Obroke valja jesti polako, paljivo i usredsredeno na hranu. Ako kui doemo umorni, valja se odmoriti barem deset minuta ili etvrt sata jer je u umornom tijelu umoran i eludac koji vie ne moe pravilno probavljati hranu. tovie, nemojmo smetnuti s uma da hrana prua snagu i da nikada ne valja jesti kada smo ljuti ili kada je nama ovladalo neko drugo negativno osjeanje. Ako jedemo u takvom loem raspoloenju, snaga koju daje hrana biti e iskoritena za osnaenje ljutnje i niih nagona. Suprotno tome, uvijek treba jesti s lijepim i vedrim mislima, ispunjenim skromnou i zahvalnou prema ivotu od kojeg dobijamo hranu, te e se na taj nain pojaati nae psihike snage i plemenite osobine. Indijci se prije objeda moraju okupati i briljivo oprati ruke i noge, a propis nalae i ispiranje usta. Za njih je to vjerski propis ali lijenici znaju njegovu zasnovanost na higijeni, te ga i oni pre poruuju za ouvanje zdravlja. Suvremena nauka o ishrani na Zapadu gotovo se u potpunosti podudara s drevnim nainom ishrane u Indiji. Uenici yoge na viem stupnju obvezni su, dakako, na potivanje strogih pravila. ive kod uitelja koji ih poduava svim potrebnim pravilima. Za marljive uenike yoge na Zapadu sasvim je dovoljno da slijede pravila koja pozivaju na umjerenost. ovjek na Zapadu, kako sam sam primijetio, grijei to jede isuvie mnogo i brzo. Svaki mehaniar zna da pretjerano

zagrijavanje i suvie goriva prije vremena istroe stroj, te osta vljaju teke posljedice. Neistoe, koje se u tijelu sakupljaju usli jed nepravilne ishrane, s vremena na vrijeme se odstranjuju u obliku raznih bolesti. Tipina bolest proiavanja je influenca u Europi poznata pod nazivom gripa. Predaleko bi nas odvelo i prekorailo opseg ove knjige kada bih stao podrobno navoditi koje sve procese pokree influenca. injenica je da priroda, posredstvom jake groznice, sagorijeva tetne tvari koje su se u organizmu sakupile, ali ondje ne pripadaju, te ih iz organizma djelimice izbacuje uz stvaranje sekreta i upalu sluzokoe. Ta se bolest ovdje naziva influenca (gripa) i njoj su skloni samo oni ljudi koji jedu isuvie mnogo i to preteno jela koja stvaraju otpadne tvari, kao to je meso. Karakteristino je da su u tzv. dobrim vremenima", kada su stanovnici Europe imali dobru ishranu, epidemije gripe harale gotovo neprestance, kako bi za vrijeme gladnih godina i nakon rata gotovo posvema iezle. U to sam vrijeme ivio u jednoj zemlji u kojoj je glad dostigla iroke razmjere i dugo potrajala. Sudei prema zdravom razumu, moglo se oekivati izbijanje velikih epidemija tijekom jeseni i zime u iscrpljenog stanovnitva. Namjesto toga, influenca je gotovo sasvim nestala. Svoju krv ljudi nisu trovali mesom i pretjeranom ishranom, te njihova probava i odstranjivanje otpadnih tvari iz organizma nisu nadilazili snage organizma. Iako je gotovo cijelo stanovnitvo - uz poneke izuzetke - provelo maglovitu, kinu i vjetrovitu jesen i hladnu zimu s 1215 C ispod nule u nezagrijanim prostorijama i uredima, influ ence ipak nije bilo! Nedovoljna je ishrana, dakle, manje opasna od

112

Yesudian Haich

prekomjerne ishrane! Ljudski se organizam zadovoljava zapanjujue malom koliinom hrane i kada je neizbjeno, nedostatak hrane zamjenjuje vodom i zrakom. S prekomjernom hranom organizam ne moe izii na kraj i stoga sve vikove nastoji iz sebe izbaciti, te je pri moran da putem groznice i upala izvri proiavanje. Prema jednoj indijskoj muhamedanskoj legendi, Alah je sva kom ovjeku pri roenju odredio izvjesnu koliinu hrane kako bi mu potrajala do kraja ivota. Ako tu hranu troi isuvie brzo, prije e umrijeti. Sto tedljivije jede, due e ivjeti. U preporuivanju umjerenosti i razumne suzdranosti slau se muhamedanska legenda, kranska Biblija, lame Tibeta, dre vna uenja mahariija, kao i suvremena znanost...

9. K U N D A L I N I I S E D A M A K R I

U prvom smo poglavlju ve spomenuli da je kraljenica, ukljuujui gornje kraljenjake i lubanju, nositelj ivota. U najviem je svodu lubanje smjeten pozitivni pol, dok je najnii kraljenjak sjedite negativnog pola. Napon je izmeu njih ono to nazivamo ivotom. Yoga-filozofija, stara nekoliko tisua godina, prema indijskoj mitologiji, pozitivni pol naziva sjeditem boga Vinua, dakle, duha; negativni je pol, meutim, sjedite Kundalini, simboliki personificirane boginje prirode. Vinu je plamen koji zrai i njegov sjaj neprestance privlai Kundalini koja, savijena nalik zmiji u najniem kraljenjaku, eka trenutak kada e uzmoi uzdii se kroz kimeni stup i sjediniti sa svojim gospodarem Vinuom. Ime Kundalini znai savijena". Ovo je pjesniki i simboliki opis fizioloke injenice. Jezikom suvremene znanosti moda bismo to mogli izraziti na sljedei nain: Izmeu pozitivnog pola, smjetenog u glavi i negativnog pola, koji se nalazi u najniem kraljenjaku, neprekidno pulsira struja vrlo visoke napetosti. Moe se dogoditi da se negativni pol oslo bodi iz najnieg kraljenjaka, da dospije do pozitivnog pola i s njime se sjedini. Bilo da se izraavamo simboliki ili jezikom zna nosti, preostaje injenica da ovo stanje u ljudskoj svijesti oznaava najvie ispunjenje, te je povezano s najpotpunijim osjeanjem sree. Vjena udnja, koja postoji izmeu polova, u tom trenutku dolazi do svojeg najvieg ispunjenja. ovjek u sebi doivljava

114

Yesudian Haich

YOGA + PORT

115

najvii stupanj blaenstva. Ovo je stanje poznato mistiarima cijelog svijeta; na Zapadu su ga nazivali mistiko vjenanje" ili unio mystica". Vjebe yoge s pranajamom, koje vode ostvarenju savrene ravnotee u tre nutku kada se izvode zajedno s odreenim asanama, to su usmje rene probuenju negativnog pola, ubrzavaju spajanje Kundalini s Vinuom". Kundalini i Vinu svoja sjedita imaju u, svatko u svojem, vanom ivanom centru, te se izmeu njih nalazi jo nekoliko osnovnih slinih ivanih centara to su usputne postaje za Kundalini koja tei uvis. Kada ova energija, nazvana Kundalini, dospije do ovih akri, to uvijek oznaava jedan novi stupanj svi jesti na putu ka samospoznaji odreene osobe. Ove su akre naprosto transformatori, baterije i akumulatori za sabiranje i ouvanje energije ili prane. Veina se ovih akumulacionih centara u prosjenih ljudi nalazi u neprobuenom (latentnom) stanju. Usmjeravanje svijesti budi ove centre strujanja - na sanskrtu akre" - od jednog do drugog stupnja kako ne bi bili preop tereeni u trenutku ispunjenja jer bi moglo doi do oteenja ivanog sustava. Ponekad u ljudi koji nisu niti uli za Kundalini i akre, te koji ive na vrlo niskom stupnju svijesti, neki vanjski poticaj, nastao uslijed udara ili nesretnog sluaja, moe osloboditi Kundalini i neoekivano je izazvati da jurne kroz kimeni stup. Budui svi jest prosjenog ovjeka za to nije razvijena u dovoljnoj mjeri, u tom trenutku zapada u besvjesno stanje. U medicini se to naziva katalepsijom". - Tko ovo stanje postigne svjesno, pomou vjebi yoge, u zanosu e doivjeti najvii stupanj svijesti. Za promatraa

sa strane doimat e se kao da je u nesvijesti jer mu se svijest poma kla na drugu razinu; on, pak, pritom doivljava savreno i pot puno budno stanje svjesnosti. Rije je o fiziolokoj i tjelesnoj injenici koja ne znai nita bolesno, ve ovjekovo savreno stanje. Postoji sedam glavnih akri i pet manjih centara, to zajedno ini dvanaest. Uglavnom se, meutim, navodi samo sedam osnovnih akri. akre se nazivaju i padmama (padma=lotos). Sedam je osnovnih akri poredano u narednom poretku, jedna ponad druge: Sjedite je Kundalini u kosti trtice, najniem kraljeku, te se naziva: Muladhnrn To je lotos s etiri lista. Iznad ove akre nalazi se Svadhithana U ivanom centru iznad spolnih organa. To je lotos sa est listova. Zatim dolazi Manipurn u ivanom centru u predjelu pupka. - Lotos sa deset listova. Anahata akra srca. - Lotos s dvanaest listova. Viuddhn akra u blizini titnjae. - Lotos sa esnaest listova. Adna u sredini ela, izmeu obrva. Lotos s dva lista. Sahasrara Vinu - sjedite pozitivnog pola na vrhu glave. Lotos s tisuu cvjetova.

116

Yesudian Haich

Uzdu kiminog stupa pruaju se tri glavna kanala koja se na sanskrtu nazivaju Nadi". Na lijevoj strani - negativni: Ida-Nadi". Na desnoj je strani pozitivni: Pingala-Nadi"; u sredini, u kiminoj modini: Suumna-Nadi" koji je kanal put za Kundalini. U najniem prljenu Kundalini poiva u trokutastoj akri; yogin je vodi usredsreenim vjebama iz jedne u drugu akru, sve vie, dok ne dospije u Sahasraru. Svaku novu akru, koju dostigne, yogin doivljava kao dalje i nove stupnjeve svjesnosti. Stie sposobnost vidovitosti, vjetinu itanja misli, vizije vieg stupnja, sposobnost sagledavanja prolosti, sadanjosti i budunosti, kao i druge psihike sposobnosti, u skladu s akrom koju je aktivirao, sve dok ne dostigne stanje potpune prosvijee nosti kada se Kundalini spaja s Vinuom. To je vrhunac, stupanj svijesti u stapanju sa svojim istinskim Ja, pranaelom. Osnova je svake religije tajna koja lei skrivena u kiminom stupu ovjeka, a ne u imaginaciji, ve je i sama najsavrenija istina. Ovo ispunjenje yogini nazivaju Samadhi. Iako pripada Rada yogi, krajnjem cilju duhovne yoge, ipak je bilo potrebno i spo menuti je i na ovom mjestu jer stanje prosvijetljenosti nije samo psihika, ve i fizioloka injenica. Dovoenje akri do svijesti, njihovo buenje iz latentnog stanja, takoer je svrha vjebi Hatha yoge. Ako se vjebe za akre izvode pogreno, moe to biti vrlo opasno; stoga njihovo izvoenje bez odgovarajueg strunog uitelja nije dozvoljeno. O tome neemo dalje govoriti jer je to ve stvar starijih uenika yoge koji se nazivaju elama". Razni se putevi yoge ne mogu odvojiti jedan od drugoga kakvom otrom granicom, kao to se niti psiha ne moe odvojiti od tijela. Tijelo je

I IS

Yesudian Haich

graevina, omota, okvir i nositelj psihe; njegovo potpuno pozna vanje vodi nas psihi, a ona naoj sutini, naem Ja. Oigledno je, iz svega izloenog, da je djelovanje vjebi Hatha yoge u tolikoj mjeri mnogostrano i obuhvatno da je korisno za svakoga, tko eli napredovati, da punu pozornost posveti Hatha yogi - bilo da je rije o iskljuivo zdravstvenim razlozima ili postizanju psihikih sposobnosti vieg reda - jer, ne kae se uza lud ,,U zdravom tijelu - zdrav duh!"

DRUGI DIO

PRAKTINA HATHA YOGA

10. S T V A R A L A K A S N A G A SVIJESTI.

Vjebe Hatha yoge sastoje se od tri dijela: usmjeravanje svije sti (meditacija), reguliranje disanja (pranajama) i poloaji tijela (asane). Sva se tri dijela moraju vjebati zajedno jer se nijedan ne da zamisliti bez druga dva. Usmjeravanje se svijesti ne moe vje bati bez odreenog stava tijela (asane) i disanja, niti moemo disati ili tijelo drati u odreenom poloaju, a da pritom svijest nije usmjerena barem u glavu, ako ne i neki drugi dio tijela. Vjebe Hatha yohe tono propisuju kako valja spojiti ova tri dijela ako elimo postii da na razvoj bude ispravan i to uspjeniji. Vjebe su, u skladu s time, grupirane, te svaka nosi naziv prema dijelu koji je prvenstveno istaknut u tri navedena dijela. Na je osnovni cilj usmjeravanje samosvijesti ravnomjerno u sve dijelove tijela ili, drugim rijeima, potpuno oivljavanje" naega tijela. To nam daje klju za vladanje pozitivnim i negativnim snagama u nama. Tijekom vjebanja upoznat emo mo samo svijesti. Dospjet emo tako daleko da emo moi svjesno stvarati

120

Yesudian Haich

YOGA + PORT

121

strujanje snage na bilo kojem dijelu naega tijela jednostavnim usredsredenjem misli. Stalno je sjedite nae samosvijesti siva modana kora. Raspravljanje o tome, u emu se sve stanice sive modane kore razlikuju od ostalih stanica, zahtijevalo bi isuvie prostora, te premailo obim ove knjige. Takva rasprava pripada strunim knji gama o medicini. Bitna je injenica da su se uslijed stalnog utje caja naeg Ja stanice sive modane kore razvile u savren instru ment kakav danas postoji. Nae Ja ulo je u modane stanice, stalo utjecati na njih, te ih razvilo u posluno orue. Ako svoju svijest usmjerimo snagom volje u druge ivane stanice, tada se i one poinju razvijati, te takoer mogu postati nositeljima svijesti kao i najvie stanice modane kore. to me, dakle, sprijeava da svoje Ja, svoju svijest, uvedem u bilo koji dio tijela ako su ondje ivane stanice istih osobina kao i u kori mozga? Bezbrojnim se primje rima moe dokazati kako funkcije jednog vanog ivca, ako je uniten nekim nesretnim sluajem, moe preuzeti drugi ivac. Sposobnost prilagodbe i elastinost ivaca esto se potvruju na nain koji granii s udotvorstvom. Hatha yoga samo koristi ove mogunosti. Dugim vjebanjem svijest moe svaku ivanu stanicu razviti do vieg stupnja sposobnosti, te je uiniti provodnikom strujanja vieg reda. Da bi se to postiglo, potrebno je stanovito vrijeme. Tko posjeduje dar koncentracije sam moe postii ve navedene rezul tate u onom trenutku kada svoju svijest usmjeri u ivane stanice jednog dijela tijela, te e time odmah izazvati odreenu reakciju. Ova reakcija, dakako, ne moe biti tako velika da bi se odreeni

splet ivaca mogao koristiti i za miljenje; u prvo se vrijeme mo ramo zadovoljiti dospijevanjem ivaca u stanje podraenosti, u trenutku kada u njih usmjerimo via strujanja, te njihovom reak cijom kroz nae peckutavo osjeanje razvijanja topline i priljeva krvi. Ako nekom spletu ivaca svakodnevno, neprestance i godi nama upuujemo svoju svijest, u njemu zapoinje postepeni raz voj, te se osposobljava za prijenos viih manifestacija naeg Ja koje se poveavaju od jednog do drugog stupnja. Na taj nain, dio po dio, moemo oivjeti svaki dio svoga tijela, te ga uiniti svjesnim... Na viem stupnju razvoja yogini su u stanju po svojoj volji ubr zati ih potpuno zaustaviti proces probave ili rad srca. U svjetskoj literaturi nalazimo mnoge primjere fakira koji su dopustili da ih ive zakopaju na nekoliko tjedana. Glasovit je i sluaj onoga yogina koji se u iskljuivo znanstvene svrhe podvrgao opasnom eksperimentu, pod najstroom lijenikom kontrolom, na Medicinskom fakultetu u Madrasu. Progutao je veliku dozu cijankalija, te taj otrov netaknut pro veo kroz probavne organe, a da njegov organizam pritom nije upio ni najmanji djeli otrova. Zatim se otrov izluio iz njegova tijela na prirodan nain. Buenje svijesti, uz svu svoju ogromnu vanost za zdravlje, posjeduje i drugu veliku prednost. Pomae nam da se uvjerimo u injenicu kako svijest postoji neovisno o mozgu. Vjebe yoge omoguuju ovjeku da doivi potpunu sreu jer se posredstvom njih upoznaje s gospodarem tijela - svojim istinskim, neunitivim Ja. Velik dio ovjeanstva mui svjesni ih nesvjesni strah od smrti.

122

Yesudian Haich

YOGA + PORT

123

Koliki broj zdravih ljudi paralizira ova pomisao koja neprestance vreba u zasjedi u dubinama svijesti: Kakva je korist od svega ovoga ako na kraju postoji samo neizbjena propast i - smrt?" Yoga nas u potpunosti lijei od ovoga straha. Onima, kojima je potreban opipljivi dokaz, preporuujemo da se potrude i provedu pokuse. Ako, na primjer, netko ne moe dubiti na glavi, osobno se moe uvjeriti da drugi, koji su snaniji i bolje vladaju svojom ravnoteom, s lakoom mogu izvesti tu vjebu. Unutranja se doivljavanja zbivaju u dubinama psihe, te su nevidljiva za druge. Nae je Ja nevidljivo, te ne postoji instru ment na cijelome svijetu kojim bi se dokazalo njegovo postojanje. Samo po njegovom vanjskom djelovanju moemo osjetiti Ja neke druge osobe. Svoje vlastito Ja upoznat emo kada razvijemo samosvijest i postanemo svjesni svoga Ja. Nae Ja, nevidljivo sva kome drugome, moe se doivjeti samo u samome sebi. Yogin sjedi nepomino u trenutku kada doivljava uzvienija stanja svi jesti. Ako elimo spoznati njegova dostignua, koja je ostvario koncentracijom, i sami moramo doivjeti isto stanje. Yogin moe uiniti samo jedno kako bi dokazao svoju istinu: on ukazuje na put. Svakome, tko ne vjeruje u udotvorno djelovanje svijesti na tijelo, preporuujem da iskua naredni jednostavni pokus: neka desnu ruku isprui stisnute ake i s ispruenim kaiprstom. Zatim neka svoju svijest usmjeri u kaiprst, tj. neka s potpunom kon centracijom misli na vrh ispruenog prsta i pritom neka ima osjeaj kao da odlazi u vrh svoga prsta. Nakon kraeg Vremena osjetit e jako peckanje i stvaranje topline. Postepeno e kroz prst

poeti strujati toplina i, ako je koncentracija dovoljno snana, ta e se toplina pojaati do pulsirajue vreline. Posljedica, meutim, nije samo toplina, ve i priljev krvi jer e prst postepeno pocr venjeti. Tko marljivim vjebanjem postane gospodarem u usmjera vanju svijesti, od toga e ubrzo imati velike koristi. Tako se, na primjer, moe sprijeiti prehlada ako se snano koncentriramo na stopala pri kinom i vjetrovitom vremenu. Na taj se nain moe stvoriti pozitivna energija, toplina, te sprijeiti da nam se stopala toliko ohlade da bacili mogu nadvaladati. Isto tako, ako nam je hladno na leima i na njih se skoncentriramo, a leni su nam miii ve svjesni, tada se skupljanjem miia potpomae razvijanje topline i tako spreava mogua upala plua... S velikim sam zadovoljstvom primijetio da su moji uenici u Europi vrlo zainteresirani za usmjeravanje svijesti. U mnogobro jnim sluajevima ovom su jednostavnom metodom postizali potpuno ozdravljenje, ak i u ozbiljnim sluajevima smrzavanja, smetnji u krvotoku i probavi, pa ak i u naizgled neizljeivim sluajevima paralize. ivac, kojeg je dugotrajna upala gotovo razo rila, nije vie u stanju prenositi ivotno strujanje, te taj dio tijela postaje beivotan ili paraliziran. Samosvijest je najsnanija podsticajna i oivljavajua snaga, te vrijedi vie od elektriziranja i masae. Probija izolaciju, ako je koncentracija dovoljno snana, te ivac iznova stjee sposobnost funkcioniranja - dolazi do izljeenja. Tko u potpunosti razumije upravljanje svijeu, shvatit e i prednosti koje nastaju umijeem da se u bilo kojem dijelu tijela prouzrokuje pojaan, svjestan priljev krvi. Ako netko pati od

I 24

Yesudian Haich

YOGA + PORT

125

lijenosti probavnih organa, neka se koncentrira na svoje probavne organe, te neka osjea kao da je s njima istovjetan. Ve je samo to dovoljno da izazove pojaan dovod krvi i da se funkcioniranje probavnih organa stavi u pokret. To se moe pojaati u jo veoj mjeri ako ovjek zamilja da je sam utroba i da se kree. Svatko, tko je to barem jednom pokuao, mogao je osjetiti kako je njegovo tijelo odmah poslualo, te se prilagodilo onome to je zamislio (imaginatio). Tko usmjeravanjem svijesti ne moe ovladati u prvom pokuaju, ne treba od svega odustati. Ponovljeni e pokuaji donijeti svoje plodove, to e za posljedicu imati osnaenje povjerenja i volje. Nema vee radosti od pobjede nad samime sobom, od pobjede naeg Ja nad naim tijelom. Usporedo s usmjeravanjem svijesti od velike su pomoi u buenju i proiavanju tijela i vjebe pranajame, kao i razni poloaji tijela (na sanskrtu: asane). Vanost regulacije je disanje, s fiziolokog gledita, razmot rena ve u prvom dijelu ove knjige. Za usmjeravanje je svijesti reguliranje disanja od velikog znaaja. Kod udisanja treba se koncentrirati na to vee prikupljanje prane, dok pri izdisanju moramo misliti da tu koliinu svjee prane svjesno vodimo i da je, ravnomjerno rasporeenu, usmjerimo u sve dijelove tijela ili ondje kamo se u odreenoj vjebi preporuuje. Tako se, na primjer, u vjebi Viparita-Karani koncentriramo na titnjau. To znai da svoje Ja neprestance aljemo u titnjau - stalno mislei na nju - i istovremeno, prilikom svakog izdaha, udahnutu koliinu prane aljemo u titnjau, gotovo kao da je ondje upumpavamo". Najsnaniji dio tijela koji najbolje funkcionira bit e, prirodno,

onaj na koji smo usredsredili svoju svijest i koji na taj nain prima najvie prane. Znanstvenik svoju svijest najvie zadrava u mozgu, te se najvei dio prane skuplja ondje, tako da e se nje gov mozak sve vie razvijati i time postajati sve sposobniji. Rva ili boksa stalno usredsreuje svoju panju, tj. svijest na zahvat ruku ili udarac ake. Njihovi e miii prirodno osnaiti i porasti od prane koja se ondje skuplja. Isto to vrijedi i za ivotinje u ovis nosti o stupnju njihove svijesti. Zec se uvijek bojao napada sna nijih ivotinja, te je stoga uvijek oslukivao svaki zvuk. Posljedica je toga da je njegova panja, usredsreena na ui, u njima skupila najvie prane, a kako je prana stvaralaka snaga, njegove su ui i organ sluha tijekom milijuna godina nesrazmjerno izrasle, te postale neizmjerno istanani instrument. Po slinim se zakonima razvija sve, ivotinja, biljka i sam ovjek, kao i sve to ivi. Prana izgrauje ondje gdje je svijest uputi, ondje gdje se koncentrira panja. Tako se razvija surla u slona, vrat u irafe, noge u noja i bezbrojne druge razlike u ivo tinjskom carstvu, a tako se i ovjek razvio u bie kakvo je danas. ovjek, meutim, jo uvijek nije postigao savrenstvo. U sebi nosi beskrajno velike i mnogovrsne mogunosti. Prana automatski sli jedi svijest; koliko bismo vie mogli postii kada bismo ovaj zakon prirode koristili na prikladan nain i svjesno i sustavno vjebali usmjeravanje prane! Ako ne poznajemo tajne i zakonitosti naega bia, tada nam uvijek prijeti opasnost da zbog neznanja poinimo greke i da svoje tijelo, taj udesni instrument, gurnemo u bolest. Stoga moramo prouiti zakone usmjeravanja prane, a svoje tijelo ozraiti svijeu! U tom trenutku u ruci drimo klju savrenog

126

Yesudian Haich

zdravlja i dugog ivota. Tko od svoga disanja stvori svjesnu radnju, te prati kretanje zraka u pluima, razvit e, korak po korak, svoju prijemljivost i sposobnost zapaanja; moi e osjetiti tanano strujanje prane. Zatim e se upoznati s osnovnim ivanim spletovima koji nadalje pranu provode u centre za sabiranje, raspodjelu, pretvorbu i trans formaciju - u akre. Za nas vie nije tajna da akre imaju svoja sjedita u glavnim ivanim centrima i najvanijim lijezdama s unutranjim izluivanjem. Ako u njih dospije neko nedovoljno, pogreno strujanje, prije ili kasnije e oboljeti. Budui da normalno funkcioniranje ostalih organa ovisi o ovim centrima, bilo kakve smetnje mogu nam navui najrazliitije bolesti. Upravo je zato od najvee vanosti sauvati ili vratiti zdravlje ovih glavnih centara.

11. L J E K O V I T O D J E L O V A N J E DREVNIH ASANA

Postanak yoga-poloaja tijela, nazvanih asane", gubi se u magli staroindijskih legendi. Prema tim legendama, iva je iskuao 84000 naina sjedenja i poloaja tijela kako bi ustanovio koje su tjelesne vjebe pogodne za odravanje ljudskog zdravlja ili raz vijanje vieg stupnja samospoznavanja. Od ovih su poloaja danas u upotrebi 84, dok broj asana, koje slue za ouvanje ili vraanje zdravlja iznosi 20 do 30. ak i ako nisu nastale od Sive, ove su asane razvili drevni mudraci Indije - rii i maharii - yogini viega reda, koji su vladali udesnim fiziolokim, tjelesnim i takozvanim natprirodnim" uenjima koja su se tijekom tisuljea razvijala do dananjeg iskristaliziranog oblika. Prije sedamdeset, pa i prije pedeset godina, znanstvenici su na Zapadu ovaj niz asana sma trah praznovjerjem. Danas, meutim, u skladu s mojim vlastitim uvianjem, i najnepovjerljiviji Europljanin, koji je zainteresiran za svoje tjelesno zdravlje, priznaje iznimnu vanost ovih stavova posebice otkada su najpoznatiji predstavnici medicinske znano sti na Zapadu eksperimentima potvrdili njihovo djelovanje. Izuzev nekoliko poloaja tijela za razmiljanje, tzv. sjedeih yoga-stavova, koji se prvnestveno koriste za ugodno vjebanje pranajame i za mudre (vjebe izdrljivosti i koncentracije) asane za vjebanje tijela imaju vrlo blagotvorno djelovanje na cijeli organizam. Nijedna pohvala nije pretjerana ako valja opisati ovo

128

Yesudian Haich

YOGA + PORT

129

udotvorno djelovanje poloaja tijela na ljudski organizam, kao i njihovu ulogu u ouvanju ivotne snage i poboljanju zdravlja. Istraivai yoge tek su nedavno rijeili tajnu indijskih asana na medicinskoj osnovi uz suradnju najpoznatijih europskih znanst venika u oblasti medicine. Stara je teza fiziologije da zdravstveno stanje ljudskoga tijela ovisi o stanju stanica i kvalitete staninog tkiva. Kako bi tkiva bila zdrava, potrebni su sljedei uvjeti: 7. Redovno unoenje hrane i savren rad lijezda s unutranjim izluivanjem 3. (endokrinih lijezda);

Kao to smo ve iznijeli u poglavlju o reguliranju disanja, nepr irodan, civilizirani ovjek sa svojim gradskim ivotom ne umije pravilno disati. To znai da mu se disanje degeneriralo, a trbuni miii zakrljali u tolikoj mjeri da nedovoljna masaa probavnih organa izaziva nedostatak eluane kiseline, poremeaja u pro bavi i vrlo esto jake bolove u trbuhu. Samo vjebanje pranajame nije dovoljno u osobe s loim disanjem i degeneriranim trbunim miiima; takva osoba mora pribjei asanama kako bi u potpun osti povratila zdravlje probavnih organa. Asane ovim organima ne osiguravaju samo vanjsku masau, ve im omoguavaju i jedinstvenu unutranju gimnastiku" koju ne moe zamijeniti nikakav drugi sustav porta na svijetu i nikakvo drugo tjelesno vjebanje. Priznata je postavka medicine kako miii mogu sauvati svoju

2. Brzo i potpuno odstranjivanje otpadnih tvari iz organizma; Zdravo i besprijekorno funkcioniranje ivanog sustava.

Jasno je, dakle, da probavni sustav i krvotok moraju biti u savrenom zdravstvenom stanju kako bi tkiva mogli pravilno snabdijevati proteinima, eerima, mastima, solima i drugim va nim sastojcima. Ispitajmo, dakle, kako asane djeluju na probavne organe i organe krvotoka. Promatrajmo ponajprije djelovanje asana na probavni sustav. Proba vni organi, eludac, tanka crijeva, guteraa, jetra itd. nalaze se u trbunoj upljini koju odozdo dri karika, a sa svih ostalih strana snani miii. Majka Priroda se pobrinula za ove organe da imaju redovnu i njenu masau disanjem i sputanjem oita (dijafragme), to poboljava njihov rad. U jednoj minuti probavni organi prime 14 do 15 automatskih masaa to je nuno za odranje zdravlja.

snagu i gipkost samo u sluaju da su primorani na vrenje pokreta skupljanja i opruanja. Od asana, Bhudangasana, Salabhasana, Dhanurasana pripadaju najboljim vjebama za rastezanje trbunih miia i skupljanje lenih miia. Yoga-Mudra, Pasimotana, Padahastasana i Halasana, suprotno tome, skupljaju prednje trbune miie, te rasteu lene miie. Vakrasana i ArdhaMatsjendrasana dovode u pravilno funkcioniranje bone trbune miie. Ljepota vjebi yoge ponajbolje je vidljiva kod asana Uddijana i Nauli. Iako pripadaju najteim asanama za izvoenje, ovladati njima vrijedno je uloenog truda jer one oituju zapanjujue dje lovanje ne samo na trbune miie, ve i na unutranje organe. Prva od njih masira vanjske i unutranje miie okomito, a druga

130

Yesudian I Iaich

YOGA + PORT

131

bono, sa strane. Jaina trbunih miia, meutim, nije vana samo zbog pravilne masae unutranjih organa, ve i za dranje tih organa na njihovom odgovarajuem mjestu u trbunoj upljini. Ti organi slobodno vise u trbunoj upljini ili su labavo spojeni sa stranjom stijenkom trbune upljine. Zbog toga im je potrebna snana potpora s prednje strane kako bi se izbjeglo pomicanje tih organa sa svojih odreenih mjesta, kao i izazivanje raznih poremeaja (sputenost trbuha, crijeva, bubrega, maternice itd.). Poloaji tijela u yogi ne odravaju, dakle, samo gipkost trbunih miia i organa u trbunoj upljini posredstvom njihove auto matske masae, ve te organe i uvruju na mjestima koja su im odreena. Budui da krvotok slui za prijenos pripremljenih hranjivih sokova od probavnih organa do tkiva, dobro zdravstveno stanje organa krvotoka od odluujue je vanosti. Najvaniji je organ krvotoka srce koje, kako je poznato, ima i najjau muskulaturu. I srani se mii moe uiniti otpornijim i snanijim pomou vjebi yoge. Asane Uddijana i Nauli masiraju srce s donje strane pos redstvom titranja dijafragme. Valja imati na umu i da se mii nalazi u besprijekornom stanju samo onda kada je izloen naiz mjeninim pritiscima. Budui da se srce nalazi u sredini prsnog koa (u mediastinumu) svako poveanje ili smanjenje pritiska nuno se odraava na srce. Asane Bhudangasana, Salabhasana i Dhanurasana, kao i Sarvangasana, Viparita-Karani i Halasana u svojem prvom dijelu na srce vre naizmjenine pritiske, te tako na aktivan nain poboljavaju zdravlje organa za krvotok. Od svih organa krvotoka vene su najslabije, iako moraju

sakupljati krv iz svih dijelova tijela, te, svladavajui silu tee, pro voditi je iznova u srce. Ovaj rad uzbrdo" iznimno optereuje slabe stijenke vena, te se zbog toga ljudi esto ale na proirene vene". Krvnim je ilama potrebna vanjska pomo i vie nego ostalim organima krvotoka. Ve tisuama godina prije ovoga doba mudraci su i uitelji Indije znali kako se krvne ile mogu potedjeti i osnaiti vjebama kao to su: Sirasana, Sarvangasana i Viparita-Karani koje zbog obrnutog poloaja tijela omoguuju lak povratak krvi u srce. Svakodnevno smanjenje pritiska u vena ma, koje mora potrajati nekoliko minuta, produava trajnost vena ma u znaajnoj mjeri. Djelovanje je ovih asana vrijedno divljenja. Kratak odmor, koji ove krvne ile dobijaju prilikom vjebanja spo menutih asana, sasvim je dovoljan za regeneraciju vena. Svakodnevnim vjebanjem ovih asana u trajanju od nekoliko minuta mogu se izlijeiti ak i proirene vene, to i ne zvui tako nevjerojatno ako samo pomislimo na sposobnost regeneracije ljudskog organizma i to uz nezadrivu energiju, pod uvjetom da dospije u zdrave ivotne uvjete. Pritom ne treba izostavljati iz vida niti pravilnu ishranu staninog tkiva i unoenje kisika. U pogla vljima o disanju ve smo govorili o poveanju izmjene kisika u organizmu, kao i o djelovanju gimnastike plua na produenje ivota. Ovdje valja samo napomenuti kako se vjebanjem asana miii prsnog koa jo vie osnauju, te djelovanje pranajame, spojeno s djelovanjem asana, postaje jo vidljivijim. Vjeba Salabhasana pojam je savrene gimnastike plua, te se tako moe nazvati i Pranajama-asana". Pri izvoenju Salabhasane zrak se mora duboko udahnuti i drati pod visokim plunim tlakom

132

Yesudian Haich

YOGA + PORT

133

nekoliko sekundi do kraja vjebe. Sa dvije do tri Salabhasane dne vno niti jedna pluna stanica, kao ni najmanja alveola u pluima ne moe izbjei snanom ritmu disanja. Asane osiguravaju proiavanje dinih puteva, te tako izvje sni poloaji mogu dopunjavati pranajamu. U mnogim nas sluaje vima tite od upale krajnika ili prehlade. Sarvangasana, ViparitaKarani, Matsjasana, Divabandha, te Simhasana vrsna su pre ventiva za suzbijanje upale krajnika u poetnom stadiju, a lijee i prehladu. Zdravlje staninog tkiva, kao i cijelog ljudskog organizma ne ovisi samo o sustavnom i pravilnom unoenju hrane, ve - kako smo to ve na poetku ovog poglavlja napomenuli - i o savrenom funkcioniranju lijezda s unutranjim izluivanjem ili endokrinih lijezda. Najvanije su endokrine lijezde u ljudskom organizmu epifiza, hipofiza, titnjaa (tiroidna lijezda), nadbubrene, spolne lijezde itd. Nepravilno ili nedovoljno luenje bilo koje od ovih lijezda moe prouzrokovati najozbiljnije bolesti. Za odravanje titnjae u dobrom zdravstvenom stanju posebno su pogodne sljedee asane: Sarvangasana, Viparita-Karani, Matsjasana, Divabandha i Simhamudra. Na hipofizu i epifizu Sarvangasana ima odlino djelovanje, dok na spolne lijezde, izuzev Sarvangasane, povoljno utjee Uddijana i Nauli. Drugi je preduvjet zdravlja tkiva potpuno odstranjivanje otpadnih tvari; ugljinog dioksida, mokrane kiseline, urina (mokrae), ekskremenata (izmeta), znoja. Ako se ove otrovne tvari zadre u organizmu iz bilo kojeg razloga due no to je potrebno, mogu izazvati ozbiljna oboljenja. Uspjeno se mogu odstranjivati

samo kada organi za probavu, disanje i odstranjivanje tekuine besprijekorno funkcioniraju. Ve sam spomenuo asane koje blagotvorno djeluju na disanje i probavu. Za zdravlje bubrega povoljne su: Uddijana, Nauli, Budangasana i Dhanurasana. Trei je preduvjet zdravlja staninog tkiva savreno funkcio niranje ivanog sustava. Najvaniji je dio ivanog sustava mozak, potom snani splet ivaca u kimenom stupu, kao i dvije linije ivaca u simpatikom ivanom sustavu. Od mozga i kimene modine ivci se granaju u sve dijelove tijela. Ova je mrea ivaca tako savrena da ne postoji nijedan djeli tkiva u organizmu do kojeg ona ne bi dopi rala. Ako se ivane veze poremete iz bilo kojeg razloga, niti stanina tkiva nee dobro funkcionirati; ako ivane veze uope ne funkcioniraju ili budu unitene, niti cijeli ivani sustav nee dobro raditi. Ako se poremete ivci debelog crijeva, debelo cri jevo vie nee pravilno funkcionirati, te u tom sluaju nastaje opstipacija (zatvor, tvrda stolica) ili kronini katar crijeva. Kada bismo presjekli jedan ivac lica ili ako je taj oteen, miii, koje je taj ivac pokretao, nee se vie moi pokretati. Sustav drevnih indijskih asana podjednako tako blagotvorno djeluje na ivani sustav kao i na probavne organe, endokrine li jezde i organe za odstranjivanje otpadnih tvari. Sirasana i Viparita-Karani u ovom e smislu mozgu pruiti bogatiju krv, te tako osigurati vie kisika za ivce koji pokreu pojedine organe naih osjetila. U vezi s time, prilikom izvoenja yoga-vjebi pozor nost se prvenstveno poklanja trbunim miiima i kraljenici.

134

Yesudian Haich

YOGA + PORT

135

Jaanjem kraljenice i njezinih miia, istovremeno jaamo i ivce koji prolaze kroz kimeni stup, zajedno sa ivcima simpatikog ivanog sustava. Podjednako tako, druge asane osnauju ivce prsnog koa, abdomena (donjeg dijela tijela), leda i bokova. Opskrbljujui glavu i mozak svjeom krvlju, odgovarajue asane poveavaju mentalne sposobnosti (pamenje, radni elan, elju za stvaranjem), te pomau u samosavladivanju. Osobe koje ele vje bati duhovnu yogu, Rada yogu, svoje e vjebe u skladu s time zapoeti s Hatha yogom. Valja naglasiti kako asane slue samo zato da se tijelu i miiima sauva snaga i zdravlje; za razvijanje snanih, atletskih miia nisu pogodne. Tko eli, pored savrenog zdravlja, stei i eline miie, i ovaj cilj moe postii putem, s europskog gledita, sasvim no vili vjebi za miie iji je opis dat u jednom od slijedeih poglavlja. Potpuni opisi asana i upute za njihovo praktino izvoenje dati su u jednom od narednih poglavlja. Ne zaboravimo, meutim, kako vjebanje asana uvijek zahtijeva smireno duevno stanje. Ako svoj rad zaponemo u dobrom raspoloenju i smirena duha, ljekovite snage osloboene vjebanjem ne moramo troiti na neu traliziranje negativnih duevnih stanja, ve odmah mogu razviti svoje udesno umirujue djelovanje na nae ivce. U tu se svrhu, prije vjebanja samih asana, zauzima poloaj za razmiljanje (meditaciju). Uenik uvijek mora nastojati zaboraviti svoje pro bleme i sve tekoe ivota jednostavnim skretanjem misli na via moralna pravila Jame i Nijame. Imaj povjerenja u svoju istinsku sutinu, pa e se uzmoi

osloniti na vlastite snage. Postupaj ispravno, pa e i ivot biti pra vedan prema tebi. - Budi umjeren u svim vidovima ivota, pa e imati dug i zdrav ivot. Budi smiren poput jutarnjeg mira, s povje renjem gledaj u budunost, kao to vjeruje u sutranji izlazak sunca, na svijet gledaj vedrim mirom. Snaga, koja obdrava svi jet, dri i tebe jer si njegov dio." Ovakvim mislima stvaramo vedru atmosferu u nama i oko nas, te u tom trenutku moemo zapoeti s vjebanjem.

12. P R A N A J A M A I A S A N E

Tajna dugog ivota

Na osnovi praktinih opisa asana yoge i njihove usporedbe s poglavljima o pranajami, nijednom ueniku yoge na Zapadu koji je lien predrasuda, nee se initi nevjerojatnim da svatko moe produiti svoj ivot posredstvom reguliranog disanja i drevnih vjebi yoge. U daljnjem emo izlaganju pruiti toan opis najvanijih vjebi disanja i asana, opisat emo nain njihova izvoenja, te ukazati itatelju na koristi koje iz njih proizlaze na psihu i tijelo. Nalik svim ostalim tjelesnim vjebama, i vjebe Hatha yoge koriste samo u onom sluaju kada se ispravno primjenjuju. Upravo kao to pli vanje, boks, tranje, tenis i drugi portovi mogu biti tetni ako se prekomjerno vjebaju ili ako se ne posveuje dovoljna panja pra vilima zdravlja - na primjer, vjebanje na visokoj temperaturi s punim elucem - na podjednak nain i nepravilno vjebanje Hatha yoge moe biti vrlo opasno posebice zato to vjebe Hatha yoge imaju snano djelovanje. Ako ih, meutim, izvodimo ispravno, njihovo je blagotvorno djelovanje neizmjerno! S druge strane, ako vjebe Hatha yoge vrimo nepromiljeno, te sebi dozvolimo da odemo u krajnosti nepravilnom procjenom naih sadanjih mogunosti, tetno djelovanje moe biti podjednako tako veliko. Iskustvo je, meutim, pokazalo da, ukoliko pratimo i najmanju reakciju organizma, uskoro moemo stei instinktivno osjeanje,

138

Yesudian Haich

YOGA + PORT

139

koje nam vjebe koriste, a koje nam mogu natetiti; tada moemo odabrati one vjebe koje su nam prijeko potrebne i koje e nam ponajvie koristiti. Svatko tko je obolio od bolesti bubrega, plua, srca, jetre i slinih bolesti ne bi smio vjebati bez upute odgova rajueg strunog uitelja! Zdrav uenik nesumnjivo e umjeti pro cijeniti, koje su mu vjebe korisne, a koje mora izbjegavati. U sluaju navale krvi (kongestije, hyperaemiae) ili punog eluca, ne smije se vjebati Viparita-Karani ili Sirasana, kao to u sluaju akutno pokvarenog eluca ili katara u crijevima nije preporuljivo vjebati Uddijana-Bandha ili Nauli. - Suprotno tome, kod cere bralne anemije (modane slabokrvnosti), hemoroida ili proire nih vena pribjei e se Sarvangasani, itd... Zbog boljeg objanjenja na kraju se knjige nalazi Plan praktinih vjebi", sastavljen na osnovi dugogodinjih iskustava. Tko se bude pridravao ovoga plana, imat e od toga mnogo kori sti. Najozbiljnije skreemo pozornost naim itateljima da se ne zavaravaju prividnom jednostavnou poetnih vjebi. Nitko ne bi smio pomisliti: Ah, ova mi je vjeba isuvie laka, odmah u prijei na naredne vjebe!" jer bi zbog toga mogao zaaliti! Na primjer, u istoj mjeri u kojoj vjebe s postepenim produavanjem zadravanja daha mogu biti korisne, podjednako toliko mogu prouzrokovati, ako bismo htjeli pretjerati, proirenje srca ili plua. Tako je, na primjer, jedan uenik yoge u Indiji za poetak od svoga uitelja dobio zadatak da izvri sedam potpunih yogaudaha, i to ujutro, u podne i naveer. Samo sedam vjebi nije mi dovoljno", pomislio je uenik, zasigurno e imati vrlo slabo djelovanje!" Kako bi ostvario to vei napredak, izveo je vjebu

pedeset puta. Kao posljedica takve nerazboritosti tijekom nared nog dana dobio je crveni osip na cijelom tijelu. Uitelj mu je objas nio kako je njegovo naporno disanje isuvie brzo stalo istjerivati iz krvi otpadne tvari, koje su se u njoj nakupile, te ih je u obliku osipa izbacilo na koi. Nekoliko je dana imao povienu tempera turu i bolan svrab, da bi zatim iznova nastupilo normalno stanje. Od tada je isuvie marljivi uenik bio zadovoljan to napreduje onim tempom koji mu je uitelj propisao! Samo oprezno, dakle, strpljivo i u skladu s mudrim uputama! U tom sluaju ne mogu nastati nikakvi poremeaji i slobodno emo uivati samo blago dati Hatha yoge. U spomenutom su planu vjebe sastavljene tako da nakon jedne okrepljujue uvijek slijedi vjeba oputanja ili jaanja, ali i smirivanja. Stoga se neupuenom poetniku na Zapadu pre poruuje da se ovoga plana tono pridrava. Vjebe je najbolje izvoditi rano ujutro ili naveer, prije veere. Nikada s piinim elucem! Nije preporuljivo niti vjebati nepos redno prije spavanja jer koliine kisika i prane, koje se upiju tije kom pranajame, i okrepljujue asane imaju toliko osvjeavajue djelovanje da je nakon njih teko zaspati.

13. V J E B E D I S A N J A P R A N A J A M A

Vjebe disanja Najvaniji je preduvjet za reguliranje disanja kontrola ritma. Zbog toga uvijek moramo paziti da diemo u ritmu, tono ga odbrojavajui. Za utvrivanje ritma indijski yogini uzimaju za osnov otkucaje srca. Prije poetka vjebanja najbolje je opipati bilo i utvrditi ritam otkucaja srca. Tako odreen ritam ili takt bit e osnovom naeg odbrojavanja. Svaku vjebu disanja zapoinjemo snanim izdisanjem. Osnova je svih vjebi disanja potpuno yoga-disanje koje se sastoji od tri dijela: trbunog, srednjeg i gornjeg disanja.

Trbuno disanje (SI. 6) Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju. Svijest valja usmjeriti u predio pupka. Izdahom istovremeno uvlaimo i prednju trbunu stijenku. Zatim, kroz nos polako udiemo, isto vremeno oputajui dijafragmu i trbuh sve dok se ne ispupi usli jed ega se donji dio plua ispunja zrakom. Izdisanje: to vie uvui trbuh ime se zrak izbacuje iz plua kroz nos. Pri trbunom disanju samo se donji dijelovi plua ispunjavaju zrakom, tako da samo trbuh vri valno kretanje, dok prsni ko ostaje nepokretan. Terapijsko djelovanje: Izuzetno olakanje za srce, smanjuje se

142

Yesudian Haich

visoki krvni tlak, potpomae se probava i regulira rad crijeva. Trbuno disanje vri iznimnu unutranju masau svih trbunih organa.

Srednje disanje (SI. 7) Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju. Svijest usmjerimo na rebra. Nakon izdaha, polako udiemo kroz nos, irei rebra na obje strane. Pri izdahu skupljamo rebra ime zrak istjerujemo kroz nos. Kod srednjeg disanja srednji dio plua se ispunja zrakom, dok trbuh i ramena ostaju nepokretni. Terapijsko djelovanje: Smanjuje se pritisak na srce, osvjeava krv za jetru, u, eludac, slezenu i bubrege.

Gornje disanje (SI. 8) Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju. Usmjerimo svijest na vrhove plua. Nakon izdaha, udiemo polako podiui kljune kosti i ramena, te putajui da zrak ulazi kroz nos i ispunja gornji dio plua. Pri izdahu polako sputamo ramena i zrak istiskujemo iz plua kroz nos. Kod gornjeg disanja trbuh i srednji dio grudi ostaju nepokretni. Terapijsko djelovanje: - Jaaju se plune lijezde (hilusi) i potpuno proiavaju vrhovi plua.

YOGA + PORT I. Potpuno yoga-disanje

145

O ljekovitom djelovanju potpunog yoga-disanja mogli bismo napisati puno knjiga. Pluima i krvotokom itavo tijelo ispunja svjeim kisikom i pranom. Nema potrebe nabrajati sve organe tijela, od mozga do nonih prstiju, te podrobno objanjavati kako i zato se svaki od ovih organa snai, pomlauje i ovruje putem ovog disanja. Nema niti jednog jedinog, pa ni najmanjeg djelia naeg tijela kojem ovo disanje ne bi koristilo. To vrijedi i za nau psihu jer se itavo nae bie puni novom snagom. Duh nam stjee mir, samopouzdanje i sigurnost. Yoga-disanje odstranjuje neistoe iz krvi, poveava otpornost, podstie izmjenu tvari i regenerira posebno sustav lijezda s unutranjim izluivanjem, to pomlauje cijeli organizam. esta je pojava u kolama yoge da uenici u poodmaklim godinama, nakon vjebanja od mjesec ili dva, radosno izvjeuju o neoekivanom i naglom nestajanju izvjesnih simptoma koje su smatrali znakovima starenja, te ih ranije nisu niti spominjali jer nisu oekivah nikakvo poboljanje, kao to je to sluaj s povlaenjem (recesijom) desni, poetkom dale kovidnosti itd. U Indiji, kao i na nekoliko sveuilinih poliklinika u Europi, poznati lijenici eksperimentiraju s ritmikim, potpunim disanjem yogina. U svim oblastima istraivanja postigli su zapanjujue rezultate, posebno u sluajevima visokog krvnog tlaka i bolesti srca. Lijenici, koji su vodili ove pokuse, bili su krajnje iznenaeni neoekivanim rezultatima. U vie sluajeva bolesti srca, koje su vrijedile za neizljeive, nastupilo je potpuno ozdravljenje, a u

146

Yesudian Haich

YOGA + PORT

147

sluajevima u kojima se to nije postiglo, dolo je barem do trajnog poboljanja. Jednostavnim yoga-disanjem postignuto je da su bolesno proirena srca postepeno vratila svoj priblino prvobitni oblik. U veini su sluajeva bolesti srca samo posljedica funkcional nih poremeaja drugih organa. Tako, na primjer, nepravilno funk cioniranje titnjae i bubrega prouzrokuje veinu sranih poremeaja. Postoje uistinu odlini lijekovi za srce, kao na primjer digitalis. Ovi lijekovi, dodue, djeluju na srce, ali ne otklanjaju i uzrok oboljenja. Potpuno yoga-disanje, primijenjeno s odgova rajuim tretmanom psihe i asanama tijela, lijei organske poremeaje koji su prouzrokovali odreeno srano oboljenje i, kao posljedica toga, i samo srce iznova postaje zdravo. Njegovo djelovanje, dakle, nadilazi djelovanje bilo koje terapije koja i uz najbolje lijekove zahvaa samo srce. Specijalizacija je u medicin skoj znanosti uvjetovala njezinu podjelu, te je tako terapeutika postala samo nain lijeenja simptoma. Pritom se zaboravilo kako je ljudsko tijelo nedjeljiva cjelina u kojoj neka mala lijezda esto moe biti uzrokom oboljenja nekog organa u sasvim drugom dijelu tijela. Ako netko oboli na ui, pluima ili nekom drugom organu, u njegovom se organizmu sve mijenja, od mozga sve do pigmentne stanice na koi; nije, dakle, vie isto kao u zdrave osobe. Nikada ne oboli samo jedan organ, ali je mogue da ope bole sno stanje kulminira u jednom organu. Cijeli je organizam, dakle, bolestan, a ne samo jedan dio tijela. Neobino me iznenadio sluaj jednog pacijenta kojeg su lijeili od visokog krvnog tlaka i bolesti

srca, a koji se morao podvrgnuti najrazliitijim terapijama, kao to su putanje krvi, razni kemijski medikamenti, itd. ali bez ikakvog uspjeha jer ni glasovitom lijeniku nije palo na pamet da ispita stopala i hod bolesnika. Bolesnik je ustvari patio od zaputenog sluaja sputenih stopala. Imao je ravna stopala i uslijed toga sta tika je cijelog njegovog tijela bila poremeena u tolikoj mjeri da su oboljeli i ivani centri koji se granaju od kraljenice, dok je srce, potpuno nemono podnosilo preoptereenje uzrokovano neravnomjernim rasporedom tjelesne teine, takoer podleglo oboljenju. Posljedice su bile visoki krvni tlak i poremeaj rada srca. Vjebama yoge kosti stopala vraene su iznova u svoj normalni poloaj, sustav kostiju u tijelu iznova je poeo nositi njegovu teinu na normalan nain, prestalo je rasipanje snage, kraljenica je iznova zauzela svoje normalno mjesto, ivci su ozdravili, prestao je visoki krvi tlak i srce se, osloboeno preoptereenosti, brzo vratilo u normalno stanje. Mogao bih navesti bezbroj slinih sluajeva udotvornog" ozdravljenja pomou Hatha yoge. Ustvari, sva ta ozdravljenja nimalo nisu udotvorna", ve su sasvim prirodna. Hatha yoga ne lijei kemijskim preparatima, ve snagom prirode. Priroda je sveobuhvatna, stvaralaka, dok je ovjek dijete prirode koje se ne moe dijeliti i specijalizirati po dijelovima. Tko misli logiki, moe shvatiti i narednu injenicu: ako vjebe yoge, a prvenstveno yoga-disanje, imaju tako veliku ljekovitu mo, kako tek veliko djelovanje moraju imati na ovjeka zdrave psihe i zdravog tijela ako uvijek die prema pravilima yogadisanja! Takav je ovjek svakako potpuno zdrav, njega nikakva

148

Yesudian Haich

YOGA + PORT Terapijsko djelovanje - Doivljaj dubokog mira. Potpuno pro vjetravanje plua. Poveano opskrbljivanje krvotoka kisikom i pranom, uravnoteenje pozitivnih i negativnih strujanja, smiri vanje cjelokupnog ivanog sustava, reguliranje i usporavanje rada srca, sniavanje visokog krvnog tlaka i podsticanje probave. Psihiko djelovanje - Smirivanje cjelokupnog ivanog sustava odraava se na nae psihiko stanje. Ispunja nas osjeajem mira, uravnoteenosti i sigurnosti.

bolest ne moe zadesiti, on e izii na kraj sa svim ivotnim nedaama i biti prava srea za sebe samog i svoju okolinu! Potpuno yoga-disanje" osnova je svake daljnje vjebe za regu liranje disanja. Vjebe disanja, koje slijede, samo su dopune i vari jacije ove metode disanja. Blagotvorno je djelovanje potpunog yoga-disanja neprocjenjivo. Ono stoga ne treba biti samo vjeba, koju vrimo u odreeno vrijeme, ve naa stalna metoda disanja. Nedostaci uope ne postoje, ve samo dobre strane i zato, kao stalan nain disanja, dolazi u obzir podjednako za zdrave, kao i za bolesne osobe. Ako se na takav nain disanja naviknemo, dola zimo u posjed dubokog unutranjeg mira i savrene samokontrole koju nita ne moe naruiti. (Vidi teorijski dio) Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju. Usmjeravajui snagu svoje samosvijesti, vitalizirajmo cijeli trup, neprekidno pratei valno kretanje udisanja i izdisanja, te tako doivljavamo potpunu ravnoteu. Nakon izdaha, polako udiemo kroz nos, brojei do osam ritmikih jedinica i skladno spajajui donje, srednje i gornje disanje u povezano valno kretanje (Puraka). Najprije izboimo trbuh, zatim irimo rebra i naposljetku diemo kljune kosti. Samim time, prednja stijenka trbuha ve se pomalo uvlai i zapoinjemo s izdisanjem (Reaka) kao kod udaha, tj. ponajprije uvlaimo trbunu stijenku, zatim skupljamo rebra i na kraju sputamo ramena i kljune kosti, dok polako isputamo zrak kroz nos. Pri potpunom yoga-disanju cjelokupni mehanizam disanja, drugim rijeima, donji, srednji i gornji dijelovi plua, nalazi se ravnomjerno u kretanju. Izmeu udaha i izdaha zadra vanje se daha moe uvesti onoliko dugo koliko nam to prija.

2. Kumbhaka Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju. Svijest koncentriramo na srce. Kumbhaka ustvari nije nita drugo do pot puno yoga-disanje, produeno samo za vrijeme zadravanja daha. Udah kroz nos, dok izbrojimo 8 jedinica, kao kod potpunog yogadisanja (trbuno, srednje i gornje disanje), zadravamo dah 8 do 32 jedinice (poinjemo s 8 jedinica i svakog dana dodajemo po jednu jedinicu, sve dok ne dostignemo 32 jedinice bez napora). Nitko ne treba zadravati dah due od 32 jedinice, a zadravanje . daha do 32 jedinice smije produavati samo onaj ije je srce bespri jekorno. Ako pri poveavanju ritma osjetimo bilo kakvo napre zanje srca, moramo ostati pri onom ritmu koji moemo postii bez ikakvog naprezanja. - Izdah takoer kroz nos, za vrijeme 8 ritmikih jedinica, kao kod potpunog yoga-disanja. Terapijsko djelovanje - Uravnoteenje pozitivnih i negativnih strujanja, usporavanje rada srca i njegovo svjesno reguliranje,

150

Yesudian Haich 4. Kapalabhati

YOGA + PORT

151

ukoliko je srani rad neravnomjeran, izuzetno smirivanje cijelog ivanog sustava. Najdjelotvornija vjeba kojom moemo disci plinirati ivani sustav i uiniti ga svjesnim. Psihiko djelovanje - Poveava snagu volje.

Izvoenje - U stojeem ih sjedeem poloaju. Svijest usredsreujemo na unutranjost nosa, posebice pazei na istou dinih puteva. Kao i vjebe pranajame, i ova vjeba zapoinje izdisanjem. Budui cijeli ritam vjebe dolazi do izraaja tijekom izdi-

3. Uddaji Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju. Svijest usmjeriti na titnjau. Udiemo kroz nos za vrijeme osam jedinica, kao i za potpuno yoga-disanje; zatim zadravamo dah (Kumbhaka) takoer za vrijeme od osam jedinica. Izdiemo kao i kod potpunog yoga-disanja, ah za vrijeme 16 jedinica, kroz usta, tako da izgovaramo dug i otegnut glas ,,S", nalik zranoj konici, sve dok zrak potpuno ne istisnemo iz plua. Zatim odmah zapoinjemo novi udah i nastavljamo ciklus. Terapijsko djelovanje - Indukcijom snanog pozitivnog stru janja endokrine lijezde se iznimno podstiu na rad. Ova vjeba ima osobito veliko djelovanje na nedovoljno aktivnu titnjau, te time poveava funkcioniranje uma. Poveava niski krvni tlak. Razdraljive osobe, ija je titnjaa sklona prevelikoj aktivnosti, ili koje pate od povienog krvnog tlaka, ne smiju vjebati ovu vjebu. Psihiko djelovanje - Poveanje duhovne svjeine.

sanja, te njezin glavni dio pretpostavlja Reaka, ne izdiemo laga nim skupljanjem trbunih miia, ve njihovim naglim i brzim stezanjem tako da zrak istjerujemo kroz nosnice u kratkoj i sna noj struji nalik mjehovima. Nakon ovog brzog izdaha ne zastajemo ni za trenutak, ve odmah oputamo trbune miie, to isto vremeno zrakom polako ispunja donji i srednji dio plua. Nije od osobite vanosti da li se i gornji dio plua ispunja zrakom jer je ustvari rije o pranajami dijafragme. Ovi nagli izdasi, nalik radu mjehova, moraju se vriti u brzom slijedu, snanim stezanjem trbunih miia; udah mora biti lagan. Terapijsko djelovanje - Kapalabhati je jedna od najboljih gim nastika za plua koja izvrsno proiuje i osnauje prolaze za zrak u nosu, jaa lijezde u nosu, pod tlakom izbacuje bacile koji se lako skupljaju u nazalnim prolazima, te uvruje gornje dine puteve. Stalnim vjebanjem Kapalabhatija, osobe koje povremeno ipak zapadaju u nezdravu i vrlo opasnu naviku disanja na usta, poinju neprestance disati kroz nos. Druga je ljekovita osobina Kapalabhatija to tijelo postaje poletnije nakon 3 do 5 serija, dok ivani splet, nazvan plexus Solaris, osnauje i ispunja se novom ivotnom snagom. Psihiko djelovanje - Poveanje sposobnosti koncentracije.

152

Yesudian Haich

YOGA + PORT

153

Varijanta: Kapalabhati

kroz

svaku

nosnicu

Terapijsko djelovanje - Pozitivna i negativna strujanja dovode se u stabilnu ravnoteu. Ovu vjebu valja izvoditi vrlo oprezno, te je nikada ne ponavljati vie od tri puta! Osobe slabih plua treba da vjebaju, namjesto ritmom 4-16-8, u ritmu 8-8-8 ili valja brojati samo do 8 jedinica bez zadravanja daha. Psihiko djelovanje - Iznimno snano. Znaajno poveanje mentalnih funkcija i duhovne snage. Jedna od najvanijih vjebi za olakanje duhovne yoge (Rada yoge) za postignue stanja samospoznaje.

Posta vi vi kaiprst desne ruke na sredinu ela, te zatvorivi lijevu nosnicu srednjim prstom, izvodimo Kapalabhati naglim i snanim izdisanjem kroz desnu nosnicu. Udah se uvijek vri kroz obje nosnice. Zatim, zatvarajui desnu nosnicu palcem, izvodimo Kapalabhati kroz lijevu nosnicu. Dakle, rije je o Kapalabhatiju kroz lijevu i desnu nosnicu naizmjence. Ova je vjeba od velike koristi u sluaju da dini putevi u nosnicama nisu u podjednakoj mjeri isti.

6. Bhastrika 5. Sukh Purvak - Ugodna Pranajama Bhastrika znai mijeh - rad plua usporeuje se s radom Izvoenje - U Padmasani (Poloaj lotosa"). Desni kaiprst poloimo na sredinu ela, izmeu obrva. Nakon snanog izdaha, zatvaramo desnu nosnicu desnim palcem, te vrimo udah kroz lijevu nosnicu tijekom etiri jedinice. Nakon zadravanja daha tijekom 16 jedinica, otputamo desnu nosnicu, postavljamo sred nji prst na lijevu nosnicu, te izdiemo kroz desnu nosnicu tijekom 8 ritmikih jedinica (=otkucaja vlastitog srca). Prsti ostaju u istom poloaju. Nakon udaha kroz desnu nosnicu tijekom 4 jedinice i zadravanja daha 16 jedinica, zatvaramo desnu nosnicu i izdiemo kroz lijevu tijekom 8 jedinica. Potom, s prstima u istom poloaju, ponavljamo cijeli ciklus; udah kroz lijevu nosnicu tijekom 4 jedinice, zadravanje daha tije kom 16 jedinica, izdah kroz desnu nosnicu tijekom 8 jedinica itd. kovakih mijehova. Izvoenje - Sjedei u Padmasani ili Sidhasani, snano i brzo udahnemo i izdahnemo deset puta, nakon ega duboko udah nemo, zadravajui dah 7-14 jedinica. Polako izdahnemo. Sve ovo valja ponoviti tri puta. Ovu vjebu valja izvoditi oprezno, instink tivno prekidajui s vjebanjem na najmanji znak naprezanja. Zapadanje u krajnosti moe biti samo tetno, ali u sluaju da se ne pretjera, ovo je jedna od vjebi s najjaim proiavajuim dje lovanjem. Postoji i varijanta Bhastrike u kojoj koristimo samo jednu nosnicu. Terapijsko djelovanje - Budui da vjeba posjeduje vrlo snano djelovanje, s Bhastrikom se ne smije pretjerivati. Otklanja upale nosa i grla u kroninoj prehladi, uklanja sluz i u blagoj primjeni

154

Yesudian Haich

YOGA + PORT

155

moe izlijeiti i astmu. Dobra je za hladna stopala, posebice zimi jer ne poveava samo toplinu eluca, ve i cijelog tijela. Neke su od ovih vjebi modificirane kako bi odgovarale ueni cima u Europi.

Psihiko djelovanje - Poveava samopouzdanje, otklanja hipohondriju.

8. Disanje za jaanje ivaca 7. Proiavajue disanje Izvoenje - U stojeem poloaju, rairenih nogu, polako udiemo kroz nos kao kod potpunog yoga-disanja. Kada se plua u potpunosti ispune zrakom, odmah se poinje s izdisanjem na naredni nain: usne se vrsto pripijaju uz zube, ostavljajui izmeu njih samo jedan mah, uski otvor. Kroz taj uski otvor istis kujemo zrak kratkim i isprekidanim pokretima. Zamislimo da nam usne uope nisu otvorene i da je potreban veliki napor trbunih, dijafragmatskih i porebrenih miia za istiskivanje zraka kroz taj uski otvor. Ako zrak izdahnemo lako i bez napora, vjeba nee imati nikakve koristi. Terapijsko djelovanje - Toksini, nakupljeni u krvi, odstranjuju se, svladavaju se kronina oboljenja, te se cijeli imunitet poveava. Neisti zrak, koji smo udahnuli u loe provjetrenim prostorijama (kino, kazalite ili neko prijevozno sredstvo) isti se iz plua i krvi. Glavobolja, prehlada i influenca (gripa) brzo se lijee. U vrijeme epidemija ova je vjeba nezamjenjiva jer spreava infektivna obo ljenja. U takvim se sluajevima preporuuje njezino vjebanje pet puta sa po tri ponavljanja. U sluajevima trovanja plinom ili drugim otrovima vjeba je pravi lijek! Izvoenje - U stojeem poloaju, rairenih nogu, nakon izdaha polako udiemo i istovremeno diemo obje ruke ispred sebe, sa dlanovima okrenutim prema gore, do visine ramena. Zatim stiemo ake i, jo uvijek zadravajui dah, brzo ih privlaimo k sebi do ramena, zatim iznova ispruamo ruke, opet ih brzo vraamo natrag i istu radnju ponavljamo jo jednom. Pri izdahu olabavljujemo ruke, doputajui da se spuste niz tijelo i odmaraju dok smo pognuti prema naprijed. - Vjeba koristi samo ako ruke ispruujemo prema naprijed kao da savladavamo neki veliki otpor. Svaki puta ruke moramo gurati prema naprijed polako i s velikim naporom, tako da doista podrhtavaju od naprezanja. Osobe kojima je teko da tri puta ispruuju ruke sa zadranim disanjem, neka to uine samo dva puta. Terapijsko djelovanje - Poveava otpornost ivanog sustava, dobro sredstvo za nervozno podrhtavanje ruku i glave. Psihiko djelovanje - Poveava sigurnost u nastupu i psihike sposobnosti. Osjeamo se dorasli svakoj situaciji.

156

Yesudian Haich 9. H a " disanje u stojeem poloaju Izvoenje - U raskoraenom stavu udiemo kao i kod potpu

YOGA + PORT 10. H a " disanje u leeem poloaju

157

Izvoenje - Leei na leima, udiemo kao kod potpunog yoga-disanja, te istovremeno polako diemo ruke sve dok ne dou do poda iznad glave. Nekoliko sekundi zadravamo dah, zatim brzo diemo noge, hitro savijajui koljena, obuhvaamo ih rukama, pritiemo bedra na trbuh, te istovremeno izdahujemo naglo kroz usta sa H a " zvukom. Nakon odmora od nekoliko sekundi poinjemo polagano udisanje, diui ruke preko glave. Istovremeno ispruujemo noge prema gore, te ih polako sputamo na pod. Zatim, nakon pauze od nekoliko sekundi, polako izdiemo kroz nos, dok ruke sputamo pored tijela. Na kraju, odmaramo se uz potpunu relaksaciju. Terapijsko djelovanje - Slino kao i kod H a " disanja u stojeem poloaju.

nog yoga-disanja. Dok udiemo, polako podiemo ruke do iznad glave, zadravamo dah nekoliko sekundi, a zatim, naglo se savi jajui prema naprijed, oputamo ruke ispred sebe u visei poloaj, te istovremeno snano izdahnemo kroz usta stvarajui zvuk Ha". Kod izdaha zvuk H a " ne stvara grlo s glasnicama, ve brza struja izdahnutog zraka. Zatim, polako udiui, ispravljamo se iznova u stav s rukama iznad glave, da bi potom opustili ruke polako izdiui kroz nos. Terapijsko djelovanje - Osvjeavanje krvotoka, temeljito proiavanje dinih organa, suzbijanje zimogroznosti. Psihiko djelovanje - Osjeanje proienosti. U nekoj munoj okolini kao da se ta neista atmosfera za nas lijepi, te ak i kada napustimo tu okolinu, izaziva u nama depresiju i gaenje. U tak vim sluajevima H a " disanje uspjeno nas oslobaa duhovne neisti, te brzo uklanja muni psihiki pritisak. Za policajce, detek tive, psihijatre ili psihoanalitiare, kao i za sve one koji po slu benoj dunosti dolaze u dodir s umno poremeenim ili delikventnim osobama, ova je vjeba prava blagodat jer osigurava njihovo duevno zdravlje i otpornost na negativne utjecaje.

11. Sedam malih vjebi pranajame 1. Izvoenje - U raskoraenom stavu, dok polako udiemo, diemo ruke sve dok se dlanovi ne sastave iznad glave. Zadravamo dah 7-12 sekundi, a zatim, istovremeno s izdisanjem, polako sputamo ruke s dlanovima okrenutim prema dolje. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem.

158

Yesudian Haich

YOGA + PORT

2. Izvoenje - U raskoraenom poloaju udiemo kao kod pot punog yoga-disanja, s naprijed ispruenim rukama u visini ramena i dlanovima okrenutim prema dolje. Dok zadravamo dah, zabacujemo ruke brzim i ritmikim pokretom unatrag i to je vie mogue, zatim ponovno prema naprijed, pa natrag ili sa strane i tako 3-5 puta. Zatim snano izdahujemo kroz usta, polako sputajui ruke. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem. 3. Izvoenje - U raskoraenom stavu, dok polako udiemo kao kod potpunog yoga-disanja, diemo ruke ispred sebe u visinu ramena s dlanovima okrenutim unutra. Dok zadravamo dah, brzo zabacujemo ruke prema gore poput krila vjetrenjae, una zad i ponovno u krug tri puta; zatim, isto to izvodimo u suprot nom pravcu, tj. prema dolje, unatrag i u krug. Izdisanje vrimo snano kroz usta dok sputamo ruke. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem. 4. Izvoenje - Legnemo licem okrenutim prema podu, te dlanove poloimo na pod tako da nam dou ispod ramena s prstima okre nutim prema naprijed. Nakon punog udaha zadravamo dah i za to se vrijeme polako izdiemo, drei tijelo ravno na taj nain da se oslanja samo na dlanove i palce nogu. Polako sputamo tijelo na pod i ovu vjebu ponavljamo 3-5 puta. Izdisanje vrimo snano kroz usta. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem.

5. Izvoenje - Stanemo uspravno licem okrenuti prema zidu, te dlanove polaemo na zid u visini ramena, potpuno ispruivi ruke. Nakon potpunog yoga-udaha, zadravamo dah i potpuno opruenog tijela naginjemo se prema naprijed, savijanjem ruku u laktovima, sve dok elom ne dodirnemo zid; zatim, napreui svu svoju snagu, potpuno ispruenog tijela, vraamo se u poetni poloaj. Ovo ponavljamo 3-5 puta, a zatim snano izdahujemo na usta. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem. 6. Izvoenje - Stanemo podboeni u raskoraeni stav, uspravni poput strijele. Nakon potpunog yoga-udaha, kratko zadravamo dah, a zatim se polako savijamo prema naprijed, izdiui kroz nos dok se saginjemo. Dok polako udiemo, ponovno se ispravljamo; zatim, nakon kratkog zadravanja daha, izdiemo savijajui se prema natrag. Kada ponovno udiemo, uspravljamo se u poetni poloaj. Zatim radimo to isto, savijajui se u desno i ponovno se uspravljamo. Prilikom izdaha savijamo se na lijevu stranu, a zatim se uspravljamo dok vrimo udah. Zatim, nakon kratkog zadra vanja daha, mirno izdiemo kroz nos, istovremeno oputajui ruke niz tijelo. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem.

7. Izvoenje - U raskoraenom stavu ili sjedei u poloaju Padmasana, izvrimo potpuno yoga-disanje, ali namjesto da zrak uvuemo u jednom neprekidnom udahu, uvlaimo ga u kratkim

160

Yesudian Haich

isprekidanim udasima, kao da uvlaimo neki miris, sve dok se plua potpuno ne ispune. Zadravamo dah 7-12 sekundi, a zatim polako i mirno izdiemo kroz nos. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem. Vjebe disanja pranajame imaju bezbroj drugih varijanti ah za one, koji ele vjebati Hatha yogu zbog odranja svoga zdravlja, posve je dovoljno da vjebaju vjebe koje su ovdje navedene, mijenjajui ih prema planu vjebanja koji se nalazi na kraju knjige. Ostale su vjebe namijenjene samo onima iji je jedini cilj u ivotu da postanu Hatha yogini. Takve osobe bezuvjetno moraju imati i gurua (uitelja) koji e ih savjetovati i pomagati u njihovim nasto janjima. U ovoj sam knjizi iznio vjebe koje mogu vjebati ak i poetnici bez ikakve opasnosti. Oni, koji nadidu taj stupanj, sva kako e osjetiti potrebu da potrae odgovarajueg uitelja. Isto vrijedi i za asane. ak i za Hatha yogine, koji su dostigli najvii stupanj, ovdje su iznijete vjebe najvanije, osnovne vjebe za sva kodnevno vjebanje. Mnogobrojne ostale vjebe, koje ovdje ne moemo izloiti zbog ogranienog prostora, koriste se za razvi janje sposobnosti za koje se ljudi na Zapadu uglavno ne zanimaju. Ako se, pak, nade i takva osoba, sigurno e dospjeti do uitelja, posveenog ovom nauku jer Ako je ela (uenik) spreman, guru (uitelj) je ovdje."

14. A S A N E - P O L O A J I T I J E L A

Pravilno vjebanje asana yoge nerazdvojno je povezano sa suradnjom nae psihe - s usmjeravanjem svijesti - i ispravno pri mijenjenim vjebama disanja pranajama. Ako se tono pridra vamo datih uputa, postii emo izvrsne rezultate. Ako, meutim, vjebamo neredovito, diemo nepravilno i psihiki se ne uivljavamo u ono to radimo, ne moemo se nadati nikakvom uspjehu. Ne zaboravimo: iako vjebe Hatha yoge imaju fizioloko djelo vanje, njihova je svrha prvenstveno koritenje uzajamnog djelo vanja psihe i djela. Kako bi se povealo psihiko djelovanje, veinu je vjebi preporuljivo vjebati zatvorenih oiju. Vjebe Hatha yoge valja izvoditi na tvrdom podu, a ne mekom, elastinom leaju. Indijci vjebaju na maloj prostirci ili sagu koje nitko drugi ne smije koristiti. Vjebe zapoinju meditacijom i poni ranjem u samoga sebe.

1. Padmasana - stav lotosa (SI. 9 i 10) Izvoenje - Sjednemo na pod, desno stopalo poloimo na lijevo bedro, a lijevo stopalo preko desnog na desno bedro. Ako stopalo vie pribliimo trbuhu, utoliko emo lake izvesti ovu vjebu! Lotosov je cvijet u Indiji simbol duhovne istoe i potpuno raz vijene samosvijesti. Upravo kao to lotosov cvijet pliva na vodi u svojoj nepomuenoj, netaknutoj snjenoj bjelini, tako lebdi i ista

162

Yesudian Haich

psiha yogina, nedotaknuta tjelesnim strastima, ponad nasrtaja niih tjelesnih nagona. Ovaj se stav moe usporediti sa savrenom ravnoteom i izdvojenou lotosovog cvijeta. Potpuna simetrija naega tijela poveava sklad u rasporeivanju snaga. Ovaj stav tijela uva ravnoteu naih pozitivnih i negativnih strujanja, te, uz sudjelovanje vjebi disanja, poveava i usmjerava njihovo dje lovanje. Padmasana je najpogodniji stav za vjebe disanja koje izvodimo u sjedeem poloaju. Svijest usmjeravamo na srce, rav nomjerno diui, nepomini, ne doputajui svojim mislima da slobodno lete, ve ih prisiljavamo da se povinuju naoj volji. Na taj nain svjesno pribiremo ogromne koliine stvaralake energije. Djelovanje se moe usporediti s neizmjernom snagom neke rijeke koja se odjednom zaustavlja branom. U vodi koja se skuplja, poiva ogromna snaga. Upravo svojom prividnom neaktivnou i discipliniranjem svojih misli yogin ukrouje i zadrava stva ralaku energiju koja struji prema van. Time to ne mislimo, ne govorimo i ne djelujemo, sabiremo ogromnu pozitivnu snagu. Terapijsko djelovanje - Psihika i tjelesna stabilnost i ope smirenje ivanog sustava. Djelovanje je razliito u ovisnosti o vjebama disanja koje vjebamo u stavu lotosa.

2. Sidhasana - stav za meditaciju Izvoenje - Sjednemo na pod, prekrstimo noge i, zatim desno stopalo poloimo na lijevo bedro. Osobe, kojima je Padmasana isuvie teka, neka vjebaju Sidhasanu. Ovaj je stav pogodan za

YOGA + SPORT psihiko samoponiranje i samoudubljivanje (koncentraciju). Terapijsko djelovanje - Isto kao i kod Padmasane.

165

3. Yoga-Mudra (Si 11,12,13) Mudra" na sanskrtu znai simbol", primjer". Ova je vjeba simbol yoge! Vrei je doivljavamo bezlinost. Izvoenje - Sjednemo u stav lotosa prekrtenih nogu ili sjed nemo na pete. U stavu lotosa pritiskujemo obje pete na donji dio trbuha, te izvrimo yoga-udah. Pri izdisanju polako se naginjemo naprijed sve dok elom ne dotaknemo pod; ruke se nalaze una zad, na leima na taj nain da prstima lijeve ruke obuhvatimo zglob desne. U ovom poloaju ostajemo toliko dugo koliko bez disanja moemo izdrati. Zatim, dok polako udiemo, postepeno se ispravljamo i vjebu zavravamo laganim izdisanjem. Terapijsko djelovanje - Ova vjeba iznova dovodi na svoje mje sto organe trbune uljine koji su se pomaknuli sa svoga mjesta uslijed lijenosti crijeva i poremeaja u ivcima eluca i crijeva, to se postie vanjskom i unutranjom miinom masaom i intraabdominalnim pritiskom. Yoga-Mudra stvara snane trbune miie i jaa ivce bokova. Psihiko je djelovanje iznimno veliko. Tko je sklon gordosti, ova e mu vjeba iznimno koristiti. Gord ost nestaje, a ovjek ui prave vrijednosti u sebi.

166

Yesudian Haich

4. Supta-Vadrasana (SI. 14,15) Izvoenje - Kleknuvi na pod rastavljenih stopala, sputamo tijelo sve dok ne sjednemo na pod izmeu peta. Zatim, pomou ruku i laktova sputamo trup sve dok nam potiljak ne dospije na pod. Stavljamo ruke iza glave, diemo bez napora i u tom poloaju ostajemo sve dotle, dokle moemo izdrati bez veeg napora. Svijest usmjeravamo u solarni pleksus, tzv. sunani splet. Terapijsko djelovanje - Ova vjeba izaziva opu napetost nogu, posebno koljena i bedara, a okreljujue djeluje i na ivce pod koom. Sitne krvne ilice se osvjeavaju, a rad se pora posebno pojaava. Otrim savijanjem nogu i ruku, krtovotok se u njima usporava i krv je primorana ii u truplo sve do glavnih ivanih centara, tj. do glavnog centra snage, do pleksusa solarisa (sunanog spleta"). Ova vjeba podstie i obnavlja u velikoj mjeri, te odlino djeluje na osobe tromog ivanog sustava i nedovoljno aktivnih lijezda. Izrazito osjetljive osobe ovu vjebu mogu vje bati samo vrlo kratko vrijeme i vrlo oprezno.

5. Ardha-Matsjendrasana (SI. 16,17) Ova je vjeba jedinstvena u svojoj vrsti. Vjerojatno je jedina na svijetu koja jaa kraljenicu posredstvom savijanja ulijevo i ude sno. Naziv je dobila po yoginu Bagawan Matsyendri. Budui je originalna vjeba vrlo teka, u Hatha yogu je preuzeta pod nazi vom Ardha" (polu-) - Matsjendrasana. Ova vjeba i poetnicima

YOGA + PORT

169

priinja izvjesne potekoe. Zbog toga je Srimat Kuvalayananda, ravnatelj Instituta za istraivanje yoge u Lonavli dao poje dnostavljenu verziju pod nazivom Vakrasana, stav savijanja" koja pokazuje gotovo isto djelovanje. Razmotrimo ponajprije vjebu Ardha-Matsjendrasana. Izvoenje - Desnu petu poloimo na lijevo bedro. Lijeva noga poiva vodoravno na podu. Zatim prebacujemo lijevo stopalo preko desnog bedra, stavljajui taban na pod. Grudi okreemo u lijevu stranu, desnu ruku polaemo ispred lijevog koljena, koje stoji uspravno, dok desnom akom obuhvaamo lijevi lanak noge ili stopalo. Zatim polako savijamo leda ulijevo, okreui i glavu u istu stranu. Lijevu ruku poloimo to vie unazad i na leda, a lijevom akom obuhvaamo lijevo koljeno. Svijest usmjeravamo u kimeni stup punom snagom i, iako su nam plua u prilinoj mjeri pritisnuta, diemo ritmiki. U ovom poloaju ostajemo sve dok nagonski ne osjetimo da nam je dovoljno. Nakon toga, mije njamo poloaj stopala i nogu, te izvodimo cijelu vjebu u suprotnu stranu. Terapijsko djelovanje - Kako je ve spomenuto, savreno zdra vlje kraljenice moemo sauvati samo ako je pokreemo u svim moguim pravcima. Kimeni stup se moe savijati u est pravaca: naprijed, nazad, lijevo i desno i sa savijanjem na lijevu i desnu stranu. Sarvangasana, Halasana, Pasimotana i Yoga-Mudra jaaju kraljenicu savijanjem prema naprijed, dok Matsjendrasana, Bhudangasana, Salabhasana i Dhanurasana jaaju savijanjem unazad. Ardha-Matsjendrasana ili Vakrasana jedina je vjeba u kojoj se kraljenica savija u lijevo i desno.

170

Yesudian Haich

YOGA + PORT

17!

Ova asana odstranjuje krivljenje kraljenice i povoljno djeluje na cijeli ivani sustav, jetru, pankreas, slezenu, crijeva i bubrege. Zajedno s Bhudangasanom ova se asana moe smatrati uvarem bubrega. Priljev krvi u kraljenjake i ivce, koji se granaju od kraljenice, poveava se do maksimuma, te se na taj nain vri lje kovito i pomlaujue djelovanje na cjelokupni organizam. Jedna od najkorisnijih vjebi! Laki oblik ove asane prikazan je na SI. 12. U ovom se stavu kraljenica dri uspravno, bez ikakvog savijanja. Diemo potpu nim yoga-disanjem. Svijest usredsredujemo na kimeni stup. Terapijsko djelovanje - Samopouzdanje, odlunost i ustrajnost.

II. Nain. Izvoenje - Stav je isti kao i za prvi nain, tj. desna noga je povuena i prebaena preko lijeve. Cijela kraljenica zajedno s glavom okree se to je mogue vie u desno. Desnu ruku ispruujemo iza lea, a lijevu stavljamo ispred desnog ko ljena tako da lijeva nadlaktica pritie desno koljeno unatrag. Koncentriramo se na kraljenicu. Nakon tri potpuna yoga-disanja, mijenjamo stopala i ponavljamo vjebu. Terapijsko djelovanje - Isto kao kod Ardha-Matsjendrasane, ali blae.

7. Matsjasana - stav ribe (SI. 20) Izvoenje - Iz Padmasane, pomou laktova, sputamo trup unatrag sve dok tjemenom ne dospijemo do poda; grudi su I. Nain. Izvoenje - Sjednemo na pod s nogama ispruenim ispred sebe. Povlaei desnu nogu k sebi na taj nain da bedro i koljeno vrsto pritiskuju trbuh i grudi, desno stopalo prebacu jemo preko lijevog, te taban desnog stopala polaemo na pod uz lijevo bedro. Obje ake poloimo ravno na pod s prstima okrenutim u stranu. Svijest odvodimo u kraljenicu, te nastojimo doivjeti osjeaj ravnotee i samopouzdanja. Nakon tri potpuna yoga-disanja, mijenjamo stopala i ponavljamo vjebu. Terapijsko djelovanje - uspostavlja se ravnotea pozitivnih i negativnih struja. izboene u luku uvis. Rukama obuhvaamo palce na nogama. Diemo lako i izbjegavamo i najmanju napregnutost. Svijest usmjeravamo u titnjau. Terapijsko djelovanje - Odstranjuje svaku ukoenost vrata, dok zatezanje u suprotnom pravcu izaziva rad svih vratnih miia. Leni miii se steu, a grudni i trbuni se rasteu, to omoguuje redovito disanje tijekom izvoenja vjebe. Savijen poloaj glave unatrag izaziva brzo priljevanje krvi u sve dijelove vrata. Krv, koja dolazi iz srca, susrevi se sa snanom preprekom, skuplja se u vratu i potpuno proiava titnjau, krajnike i adenoide. Ova je vjeba odlino sredstvo protiv prehlade i gnojnih krajnika.

6. Vakrasana I i II - Stav savijanja (SI. 19)

172

Yesudian Haich 8. Pasimotana (SI. 21) Izvoenje - Leei isprueni na podu, na leima, diemo ruke

i istovremeno duboko udiemo sve dok nam ruke ne dospiju do poda iza glave. Zatim, dok polako izdiemo, lagano se usprav ljamo u sjedei poloaj, savijajui se prema naprijed sve dok prstima ne dotaknemo none palce ili obuhvatimo glenjeve. Koljena moraju ostati potpuno ispruena. Potom sputamo glavu sve dok ne dodirne koljena, a kog udaha
uspravljamo laktovi

pod. Tijekom sljedeeg dubo

prelazimo

se i lagano ponovno

u leei

stav s rukama oputenim uz tijelo. Izdahujemo polako i potpuno se oputamo. Svijest je usredsreena na splet"). Terapijsko djelovanje - Ovo je odlina vjeba za trbune organe i po svojem se djelovanju s njome moe usporediti samo Halasana. Psoas major i minor i oba recti neobino se uspjeno jaaju ovom asanom jer se potpuno skupljaju i tako ostaju tijekom cijele asane. Na ivce u predjelu krine kosti ovaj stav takoer ima vrlo snano djelovanje. Funkciju organa donjih ekstremiteta, bokova i karlice kontroliraju ivani splet lumbo sacralis i jo dva manja plexi. Pasimotana istee i jaa ove ivce, dok istovremeno spreava funkcionalne poremeaje trbuha, jetre, slezene, bubrega i crijeva. Kao preventiva protiv tvrde stolice i katara u crijevima ova je vjeba od neprocjenjive vrijednosti. Lijei gubitak apetita i nedo voljnu aktivnost jetre i bubrega. Prema nalazima lijenika u Institutu za istraivanje yoge u Lonavli, razvoj uljeva i eerne bolesti (dijabetesa) bio je zaustavljen, te su ove bolesti ak i
pleksus Solaris

(sunani

YOGA + PORT

175

izlijeene. Ova vjeba, kada se ponavlja, vrlo je djelotvorno sredstvo za skidanje naslaga sa trbuha. Naprezanja miia bokova razvijaju dobro graene, skladne i vitke kukove. Spolni organi, rektum (debelo crijevo), prostata (predstojna lijezda), uterus (maternica) i mokrani mjehur, zajedno sa svojim ivcima, obilno se snabdijevaju krvlju, te im se stanje znatno poboljava. Kimeni stup postaje gipkiji. - Poetnicima, posebno mukarcima, ova e se vjeba initi tekom. Marljivim e vjebanjem ak i najkrua kraljenica postati gipkom i savitljivom. Zahvaljujui njezinom viestrukom djelovanju i besprimjernoj gimnastici trbunih miia nazvana je i izvorom ivotne snage" yogina.

9. Padahastasana - stav rode (SI. 22) Izvoenje - Isto kao i Pasimotana, samo u stojeem poloaju. Terapijsko djelovanje - Isto kao kod Pasimotane, ali je u ovom poloaju krv primorana strujati u veim koliinama u glavu, te je stoga djelovanje na mozak poveano.

10. Uddijana-Bandha - uvlaenje trbuha (SI. 24,25,26) Uddijana znai uspon", uzlijetanje", a Bandha - skupljanje", prepreka". Izvoenje - U raskoraenom stavu, lako pognuti prema napri jed, drimo ruke ispruene sa akama na lako savijenim bedrima.

176

Yesudian Haich

YOGA + PORT 11. Nauli (SI. 27,28,29,30)

177

Nakon potpunog yoga-udaha polako izdiemo i duboko uvlaimo trbunu stijenku, podizanjem dijafragme to je mogue vie, upravo kao da su unutranji organi nestali. Ovakvo upijanje" trbuha moe se jo bolje postii ako se malo savijemo u struku, te obje ake pritisnemo na bedra. U tom poloaju recti, ravni trbuni miii, opuste se kao da je sabijeni zrak ugurao itav trbuh. Marljivim vjebanjem postajemo sve vjetiji u uvlaenju" trbuha. To nije lako jer su miii koji rade u ovoj vjebi obino neovisni o naoj volji, te ili moramo uiniti svjesnima" u njihovu funkcioniranju. Odgovarajuom koncentracijom, meutim, moemo to postii. Ovakvu vrstu asane uvijek valja izvoditi iskljuivo s praznim elucem. - Ovo je jedna od najboljih vjebi! Terapijsko djelovanje - Gotovo je svaka asana, u manjoj ih veoj mjeri, i vjeba savladavanja lijenosti crijeva. Ne zaboravimo da je lijenost crijeva u veini sluajeva posljedica kroninog katara debe log crijeva. Dvije su asane, koje je Indija dala Zapadu kao nenadmani lijek protiv ove suvremene bolesti civilizacije, Uddijana i Nauli. U ovim se asanama podiu debelo crijevo i dijafragma, zajedno sa slijepim crijevom. Sadraj crijeva izloen je pritisku, peristaltika crijeva otpoinje, dok se otpadne tvari, sakupljene u vijugama debelog crijeva, stavljaju u pokret. ivci, koji upravljaju pokretima crijeva, gotovo se preporode nakon vjebi Uddijane. Ova je vjeba odlino sredstvo i protiv sputenog eluca, crijeva, maternice itd. Uddijana se moe vjebati i u Padmasani.

Ova je asana upravo suprotna Uddijana-Bandhi. Mogla bi se nazvati i sredinjim izdvajanjem rectusa abdominisa, ravnih trbunih miia". Ima etiri varijante: Nauli-Madjama, sredinje izdvajanje abdonunisa; Dakina-Nauli, izdvajanje rectusa na des noj strani; Vaman-Nauli, izdvajanje rectusa na lijevoj strani, i naposljetku, Nauli-Krija, savijanje rectusa abdominisa. Nauli je jedna od najteih vjebi jer rectus abdominis (ravne trbune miie) i ostale miie potiskujemo prema naprijed dok ih skupljamo, tako da tvore neku vrstu grebena sredinom trbuha, a veina ovih miia uglavnom ne ovisi o naoj volji. Izvoenje - U stojeem stavu, kao i za Uddijanu, snano izdahujemo, te nainimo Uddijanu. Istovremeno skupljamo trbune miie - oba rectusa - i ispupimo ih snanim pokretom prema naprijed. Kada izdvajamo lijevi ili desni rectus naginjemo se na lijevu ih desnu stranu. Pritiskanjem aka na bedra moemo znatno potpomoi izdvajanje ovih miia. Kao varijante, DakinaNauli i Vaman-Nauli mogu se vjebati na isti nain kao i NauliMadjama, samo to primjenjujemo naizmjenian pritisak akama na bedra. Kada mii rectus treba povui na desnu stranu (Dakina-Nauli), desnom se akom odupiremo jae o desno bedro, dok lijevu ruku oputamo; obratno emo postupiti za VamanNauli. - Nauli se moe nauiti za nekoliko tjedana, dok e u nekim sluajevima biti potrebno moda i nekoliko mjeseci. Marljivim i ustrajnim vjebanjem, kao i paljivim promatranjem trbunih miia ovu asanu moemo nauiti ak i bez uitelja. - etvrta je

178

Yesudian Haich

varijanta Naulija, Nauli-Krija ili kruenje miiima najtea vari janta. Postie se laganim i dugim opisivanjem kruga kukovima, kao kod trbunog plesa Hula-Hula" na Havajima, prenosei zatim taj ritmiki kruni pokret na izdvojene ravne trbune miie. - Ova se vjeba vri i bez disanja, tj. nakon izdaha, te se udah vri nakon zavretka vjebe. Terapijsko djelovanje: Slino kao kod Uddijana-Bandhe, ali duboko postavljeni miii leda, koji dre trbune miie na svome mjestu, jaaju se i regeneriraju obilnim priljevom krvi. Svi organi u trbunoj upljini dobijaju automatsku masau, njihova se dje latnost poveava, te se dovode u stanje ravnotee. Uddijana i Nauli, kada se vjebaju naizmjenino, rasteu kimeni stup, posebno u predjelu kria. Pored svojih naroitih prednosti, obje asane predstavljaju veliku pomo onima koji svoju cjelokupnu energiju usredsreduju na duhovni razvoj, te stoga vode suzdran nain ivota jer ove vjebe spreavaju polucije u snu.

12. Trikonasana - stav trokuta (SI. 31) Izvoenje - U raskoranom stavu diemo ruke po strani s dla novima na gore do visine ramena. Tijekom cijele vjebe drimo ruke tako ispruene u visini ramena. Dok diemo ruke u ovaj poloaj, vrimo potpuno yoga-disanje. Prilikom izdisaja trup postavljamo u desnu stranu, sve dok prstima desne ruke ne dotaknemo prste desne noge. U ovom poloaju ispruujemo ruke vertikalno, te lice okreemo prema gore. Dok se ispravljamo

YOGA + PORT vrimo udah, a potom, nakon vrlo kratke pauze, polako se savi jamo u lijevu stranu i istovremeno izdiemo. Nakon krae pauze iznova se uspravljamo, istovremeno vrei udah, a arim polako oputamo ruke niz tijelo dok izdiemo. Svijest usmjeravamo u kraljenicu. Terapijsko djelovanje: Ova vjeba omoguuje bono savijanje kimenog stupa. Boni se miii trupa naizmjence skupljaju i ispruuju. Tijelo se savija na lijevo i desno, te svi leni miii koji dre kraljenjake, poinju raditi. Boni miii i kraljenica se vitaliziraju. Kraljenjaci su izloeni bonom stezanju i istezanju. Kraljenica postaje gipka, a njezini kraljenjaci, kosti i miii kukova dolaze na svoje pravo mjesto. Nakon zaraznih bolesti, ova asana ubrzava potpuno ozdravljenje jer potpomae rastvaranje toksinih naslaga u organizmu. Mnogobrojne latentne infekcije odstranjuju se iz organizma.

13. Bhudangasana - stav kobre (SI. 32) Bhudanga znai kobra": ova je asana tako nazvana jer tijelu pridaje stav nalik kobri s uzdignutom glavom. Izvoenje - Leei licem okrenuti prema podu, stavljamo obje ake s dlanovima nadolje na pod ispod ramena. Punim yogaudahom polako diemo glavu to je mogue vie. zatim, zateui lene miie, podiemo ramena i trup sve vie unatrag bez pomoi ruku. Ruke koristimo samo toliko da se ne bismo iznova vratili na pod. Dok izvodimo ovu vjebu, osjeamo kako se

182

Yesudian Haich

YOGA + PORT na rad, dok se funkcionalni poremeaji odstranjuju. Osobe koje boluju od poveanja titnjae, ne smiju izvoditi ovu vjebu! Bhudangasana, kao i ostale asane yoge, razlikuju se od por tova na Zapadu time, to izvjesno vrijeme ostajemo u napetom poloaju, a upravo u tome i lei tajna njezina blagotvornog dje lovanja. Ova e vjeba koristiti i onima koji se ele osloboditi kompleksa manje vrijednosti" jer povoljno utjee na razvijanje samopouzdanja.

pritisak na vratne kraljeke postepeno iri sve nie niz kraljenicu. U posljednjoj fazi moemo koristiti i ruke kako bismo tijelo savili unatrag. Moramo, meutim, paziti da nam trbuh ostane na podu. Nakon to ostanemo u tom poloaju i zadrimo disanje 7-12 sekundi, polako izdiemo i postepeno se vraamo u prvobitni poloaj. Tijekom vjebe ponajprije usmjeravamo svijest na tit njau, a zatim, kako nam se kraljenica sve vie savija, svijest pokreemo sve nie dok naposljetku ne dospije u donji dio kraljenice, u predjelu bubrega. Kao varijanta, svijest se moe usmjeravati i du cijele kraljenice. Terapijsko djelovanje - Dok se nalazimo u stavu kobre, intraabdominalni se pritisak poveava, a oba trbuna miia rectusa se zateu. Uslijed obilnog priljeva krvi u kimeni stup i simpatiki ivani sustav, regeneriraju se gornji i donji dio tijela. Postepeno, marljivim vjebanjem, savladavamo krutost kraljenice i sve even tualne nepravilnosti. Ova asana vrlo povoljno djeluje i na trbune i lene miie koji su smjeteni dublje u tijelu. Svaki kraljenjak, ila ili tetiva zatee se i radi. Kada pomislimo da se od kimenog stupa grana trideset i jedan par ivaca i da su dva glavna snopa simpatikog ivanog sustava smjetena u miiima s obje strane kraljenice, tada moemo lako shvatiti kakvo blagotvorno djelo vanje ovaj stav oituje na cjelokupni ivani sustav. I bubrezi se regeneriraju i dobivaju obilan priljev krvi. U Indiji ova se asana uglavnom koristi za spreavanje stvaranja kamenca u bubregu. Prilikom vjebanja krv se istiskuje iz bubrega, ali u trenutku kada se tijelo vrati u prvobitni poloaj, snaan priljev krvi ih ispunja i ispire sav talog iz njih. titna lijezda se podstie

14. Ardha-Bhudangasana (SI. 33,34) Izvoenje - Kleknemo na lijevo koljeno izbacujui desno sto palo na taj nain da potkoljenica stoji uspravno. Izvrimo potpuni yoga-udah. Pri izdisanju teinu tijela prenosimo sa lijevog koljena na desno stopalo, polako sputajui trup sve dok na dolje oputenim akama ne dotaknemo pod. Kraljenicu valja drati uspravno. U tom poloaju ostajemo 3-7 sekundi, zadravajui dah, a zatim se ponovno polako podiemo, dok vrimo potpuni yoga-udah. Ovu vjebu ponavljamo tri puta, a zatim promijenimo stopala. Druga varijanta: upravo kao i u prvoj vjebi, ali tijekom prenoenja teine tijela na desno stopalo, okreemo tijelo u lijevo, okreui i glavu u istu stranu; malo razmaknutih ruku i dlanova okrenutih prema naprijed dotiemo pod prstima. Nakon to ovu vjebu izvrimo tri puta, promijenimo stopala i istu vjebu pono vimo u desnu stranu.

184

Yesudian Haich

Terapijsko djelovanje - Poveava se savitljivost i gipkost cije log sustava kostiju u tijelu. Spreava se stvaranje masnih naslaga oko kukova, a poveava se i osjeaj ravnotee.

15. Salabhasana - stav skakavca (SI. 35) Salabha na sanskrtu znai skakavac". U ovom stavu podiemo noge kao skakavac, te otuda i naziv. Izvoenje - Legnemo licem okrenuti ka podu tako da nam elo i nos dodiruju pod, a ake budu takoer na podu pored samih bedara. Izvrimo potpuni udah, zadrimo dah i, opirui se akama o pod, podignemo ispruene i sastavljene noge to je mogue vie prema gore. Nakon to u tom poloaju ostanemo nekoliko trenu taka, vraamo se u poetni poloaj i izvrimo izdah. Ova vjeba zahtijeva veliki napor, ali je njezino djelovanje zapanjujue. Svijest je koncentrirana na bubrenu karticu i donje kraljenjake. Terapijsko djelovanje: Kao posljedica neprirodnog naina ivota, veliki postotak ovjeanstva pati od opstipacije (zatvora). Na sjedei nain ivota slabi stijenke crijeva jer nedovoljno kretanje stvara slabu cirkulaciju krvi, te ne dozvoljava ivcima u crijevima da vre svoju podsticajnu funkciju. Veina asana yoge blagotvorno djeluje na rad crijeva, a meu njima je Salabhasana najdjelotvornija. Budui vrlo snano podstie unutranje organe, lijei i najupornije sluajeve zatvora. Koncentrino naprezanje miia djeluje na probavne lijezde koje se nalaze u raznim probavnim organima i poveava priljev krvi u sluzokou.

YOGA + PORT U ovom se stavu zateu svi miii opruai (ekstensori), dok se savijai (fleksori) oputaju, pritisak u trbunoj upljini se poveava, a ivci u predjelu kria i bokova, kao i oni u donjim kraljecima, jaaju. Ova asana predstavlja jednu od najboljih vjebi za lene miie. Ostali efekti su kao i kod Bhudangasane, posebno u pogledu proiavanja i pomlaivanja bubrega.

16. Ardha-Salabhasana (SI. 36) Izvoenje - Isto kao i kod Salabhasane, samo to ne podiemo obje noge istovremeno, ve prvo jednu, pa zatim drugu. Terapijsko djelovanje: Neto umanjeno, ali djelovanje je iste vrste kao i kod Salabhasane. Ova asana zahtijeva mnogo manje napora.

17. Dhanurasana - stav luka (SI. 37) Tijelo zauzima stav napetog luka. Na sanskrtu Dnaur" znai luk". Izvoenje - Legnemo na pod licem okrenutim prema dolje, polako udahnemo, posegnemo rukama prema nazad, te uhva timo lanke nogu; izvijemo se u struku i ostanemo u tom stavu to je due mogue. Tijekom vjebe diemo polako i svijest usmjeravamo u predio karlice. Terapijsko djelovanje: Ova vjeba izrazito podstie lijezde s

188

Yesudian Haich

YOGA + PORT

189

unutranjim izluivanjem. Poevi od titne lijezde djeluje na prsnu lijezdu (thymus), hilus, jetru, bubrege i nadbubrene ijezde, na pankreas, a posebno na spolne lijezde, izrazito ih jaajui i poveavajui njihovu aktivnost. Ova je vjeba iznimno korisna u sluajevima nedovoljne aktivnosti titne lijezde, kao i za ostale endokrine lijezde, drugim rijeima, u sluajevima dija betesa (eerne bolesti) i kod pojave simptoma nepravilnog rada spolnih lijezda. Kako kod mukaraca, tako i kod ena u velikoj je mjeri usporeno javljanje simptoma prijelaznog doba (klimak terija), te se tako mladost moe sauvati do duboke starosti. Djeca koja tee shvaaju i ue valja da vjebaju svakodnevno jer stalno podsticanje titnjae na rad pogoduje njezinom razvoju, ime se i mentalna aktivnost znatno poveava. Ova asana ima iznimno dje lovanje na ene u sluajevima menstrualriih poremeaja, posebno u zakanjelim periodima. Cijela kraljenica i svi ivani centri se jaaju, ime se odrava njihova gipkost. Zahvaljujui podsticajnom djelovanju na rad endokrinih lijezda, kao i ispruivanju i skupljanju miia, ova vjeba spreava stvaranje masnih naslaga; znai, najbolje je sredstvo protiv bolesne gojaznosti! Djelovanje se ove asane jo moe i pojaati ako se u tome stavu njiemo. U poetku e Vam moda biti zamorna sve dok kraljenica ne postane dovoljno savitljiva, ali nakon odgovarajueg perioda vje banja kut savijenja e se sve vie poveavati. Za ljude koji ive sjedeim nainom ivota, ova vjeba je blagodat jer odstranjuje bolove koji nastaju uslijed zamora. - Dhanurasana se ne smije vje bati u sluaju pojaane funkcije titnjae ili pretjeranog rasta bilo koje druge lijezde s unutranjim izluivanjem. S vjebanjem valja

zapoeti vrlo obazrivo, te tek postepeno smijemo poveavati duinu trajanja asane. Pleksus Solaris - sunani splet" - ispunja se novom ivotnom snagom.

18. Majurasana - stav pauna (SI. 38, 39) Na sansktru rije majura" znai paun". Ova se asana naziva stav pauna" jer nas podsjea na pauna rairenog repa. Izvoenje - Kleknemo na pod rastavljenih koljena. Dlanovi su poloeni na podu s prstima okrenutim prema stopalima; sjedimo na petama. Laktove nastojimo to vie pribliiti i njima podboiti trbuh. Naginjui se prema naprijed, dodirnemo pod elom i time dolazimo u ravnoteu, oslonjeni na dlanove, dok istovremeno podiemo stopala i ispruujemo noge. Zatim podignemo i glavu, tako da su nam oslonac samo ruke. Ova vjeba pripada teim asanama, te zahtijeva duu praksu. Terapijsko djelovanje: Odlina vjeba za ravnoteu. Reguliranje pozitivnih i negativnih snaga mora se potpomoi unutranjim doivljavanjem. Regeneriraju se zakrljali ivci donjeg dijela tijela i trbune upljine, rad probavnih organa se podstie, dok lijenost crijeva i opstipacija nestaju. Ova asana poveava i intraabdominalni pritisak, te je stoga njezino djelovanje na organe trbune upljine vrlo blagotvorno. Uslijed pritiska laktova na abdomen, iznimno se usporava krvotok u trbunoj aorti, a im vjeba prestaje, priljev svjee krvi ispire i isti probavne organe. Zbog toga, kao i uslijed poveanja pritiska unutar trbune upljine,

190

Yesudian Haich

probavni organi jaaju, te postaju zdraviji. Drugo je vano ljeko vito djelovanje ove asane njezin velik utjecaj na guterau (pank reas). Ona je, dakle, i sredstvo za spreavanje i lijeenje eerne bolesti.

19. Sarvangasana - stav svijee (SI. 40a, 40b) Na sanskrtu sarva" = cijeli", a n g a " = tijelo", te je stoga Sarvangasana asana cijeloga tijela". Ovaj se stav sastoji od etiri dijela, te pripada najvanijim asanama. Ova je vjeba toliko korisna za cijeli organizam da bi je svatko trebao vjebati neko liko puta dnevno. Tajna njezina iznimno povoljnog djelovanja sastoji se dijelom u tome, to u ovom poloaju primamo suprotna zraenja. Poznato je da Zemlja emitira negativna zraenja, dok iz svemira primamo pozitivna zraenja. U normalnom, uspravnom poloaju primamo, dakle, negativna zraenja kroz stopala, dok pozitivna upijamo kroz glavu. U naredne tri vjebe - Sarvangasani, Viparita-Karani i Sirasani, djelovanje je obrnuto, odakle i nastaje njezino veliko terapijsko djelovanje jer je cijeli organizam u obr nutom poloaju. Djelovanje ove vjebe daleko nadilazi kratke valove, kao i ostala slina zraenja. Izvoenje - Leei na leima, sa rukama ispruenim uz tijelo i dlanovima na podu, polako udiemo i podiemo ispruene noge, ne savijajui koljena, sve dok nam noge ne dospiju iznad nas. im dospijemo u ovaj poloaj, izdiemo trup rukama na taj nain da nam se kukovi oslanjaju na ake. Odatle potiskujemo trup nagore,

YOGA + PORT

193

sve dok ne dode u istu liniju s nogama vertikalno iznad nas. Brada je vrsto pritisnuta o grudi. Diemo trbuhom (donje disanje) i u ovom poloaju ostajemo koliko nam je ugodno i bez napora. Poetnici ovaj stav trebaju prakticirati krae vrijeme, te trajanje postepeno poveavati. Vjebu zavravamo laganim sputanjem trupa, a zatim i nogu, na pod. Nikako ne dozvohte da se na pod spustite nalik kakvoj vrei! - Zatim nekoliko trenutaka ostajemo u leeem stavu, diui mirno i ravnomjerno, kako bi se krvotok vratio u normalno stanje. Nikako nemojte prenaglo ustajati! To moe biti vrlo tetno po srce. Kao to vidimo, najvanija asana, Sarvangasana, tako je jednostavna da je moe izvesti svako dijete. Dvomjeseno vjebanje ove asane daleko je korisnije za krvotok, metabolizam i duhovnu svjeinu od djelovanja najskupljih lijekova ili odlaska na oporavak jer izaziva duboke pozitivne promjene. Terapijsko djelovanje: U pogledu fiziolokog djelovanja asana yoge, itatelj je ve mogao stei miljenje na osnovi rezultata koje je postigao Institut za istraivanje yoge u Lonavli, tako da pri ana lizi Sarvangasane i sam moe shvatiti njezino odlino terapijsko djelovanje. Da bismo pravilno shvatili neprocjenjivo djelovanje Sarvan gasane, razmotrimo njezin utjecaj na tijelo. Kao to je ve spome nuto, Sarvangasana nam daje, u prvom redu, strujanja koja dolaze iz Zemlje i svemira u obrnutom poloaju, ali u ovom poloaju i sila gravitacije djeluje obrnuto na nae tijelo. Oni organi, koji su u normalnom poloaju tijela u gornjem dijelu, te stoga imaju sla biji priljev krvi - jer srce mora savladavati sile zemljine tee kako

194

Yesudian Haich

YOGA + PORT

195

bi krv otpumpalo do glave i u ostale organe u predjelu vrata - u ovom se poloaju nalaze na najnioj toci. To znai da krv, usli jed svoje teine sama pritjee u ove organe bez i najmanjeg otpora srca. Uslijed toga, optereenost srca se smanjuje i sve dok smo u Sarvangasani srce se odmara, u poetku krae, a kako produavamo trajanje vjebe sve due, i to tako dobro, kako se nikada ne moe odmoriti u leeem poloaju. Istovremeno, plua i svi ostali organi u predjelu vrata nalije vaju se i iste svjeim priljevom krvi. Budui je brada vrsto pri tisnuta na grudi, onemoguena je navala krvi u glavu, a putem trbunog disanja vene se steu, ime se izbjegava sakupljanje krvi na jednom mjestu. Ali i, pored toga, vratne se ile ispunjaju krvlju tako da titnjaa, krajnici, usne lijezde, hilus, prsna lijezda i plua dobijaju svjeu hranu. Zbog toga je Sarvangasana najdje lotvornije sredstvo za lijeenje i pomlaivanje ovih organa. Bhudangasana i Dhanurasana izrazito podstiu titnu lijezdu. Suprotno tome, Sarvangasana, Viparita-Karani i Sirasana umiruju i jaaju ne samo titnu lijezdu, ve i ostale spomenute organe. Ove su tri spomenute asane, dakle, dopuna asanama koje slue podsticanju. titnjaa je organ o kojem ovisi na osjeaj za vrijeme. titnjaa, dakle, odreuje da li govorimo, hodamo, opaamo i shvaamo brzo ili sve ove funkcije vrimo polako. Osobe nedovoljno aktivne titne lijezde ne mogu drati korak s ostalim ljudima, uvijek su u zakanjenju jer nemaju ispravan osjeaj za vrijeme. Kucanje srca, probava, kao i sve ostale njihove ivotne funkcije spore su. S druge strane, osobe s prekomjerno aktivnom titnjaom uvijek ure, diu ubrzano, rad srca im je ubrzan, kao i

probava, a nain je njihovog govora esto nerazumljivo brbljanje. Ove nepravilnosti odstranjuju se vjebanjem ove tri asane u kojima je tijelo u obrnutom poloaju, a koje blagotvorno djeluje na ovaj iznimno vaan organ. Organi donjeg dijela tijela, koji uslijed zemljine tee imaju obi lan priljev krvi, jer krv u svojem tijelu nadolje iri krvne ile, nalaze se iznad ostalih organa u trenutku vjebanja Sarvangasane. Na taj nain, svi ovi organi oslobaaju se suvika krvi. Krvne se ile iznova skupljaju i stiu gipkost. Medicinskim je pokusima utvreno kako sustav krvnih ila posjeduje iznimnu mo obnav ljanja. Osobe, koje pate od proirenih vena, mogu se vlastitim iskustvom uvjeriti kako vjebanje Sarvangasane ili drugih dviju asana u obrnutom poloaju - makar i samo nekoliko minuta dnevno - ima udotvorno djelovanje na uljeve i teke sluajeve proirenih vena. Bolesno nabrekle vene splasnu, a njihove se stijenke skupe do normalne veliine. ak se i najtei sluajevi proirenih vena mogu izlijeiti ako ove asane vjebamo tri puta dnevno. Osobe, koje zbog svog poziva moraju dugo stajati, kao na primjer zubari, kipari, stolari, konobari itd. mogu sprijeiti proirenje vena, ako ovu asanu prakticiraju nekoliko puta dnevno, a posebno nakon rada, odnosno, stajanja. U ena Sarvangasana uklanja uvijek prisutnu opasnost od nadraenja i upala maternice. Suvine koliine krvi, koja sporo cirkulira, odvode se dalje, to predstavlja umirenje i olakanje za ove organe. Posebno mladima u vrijeme puberteta, kao i onima koji ele voditi suzdran ivot, ove vjebe pruaju veliku pomo. Nepoeljne obline koliine krvi odvode se od spolnih organa,

1%

Yesudian Haich

YOGA + PORT 20. Viparita-Karani (SI 41)

197

rasporeuju se na blagotvoran nain u organe u grudima i vratu, te nam ne odvlae misli i elje u erotskom pravcu. Opasnost nonih polucija, koja mlade ugroava u razvoju, potpuno nestaje ako se ove asane vjebaju prije odlaska na poinak. Za vrijeme sna, nepoeljna suvina krv, koja je odvedena iz onih dijelova u kojima nije potrebna, odlazi prema glavi, te tim vie pomae raz voju umnih sposobnosti. Ako elimo da nam se djeca dobro razvijaju u psihikom i svakom drugom pogledu, trebali bi vjebati Sarvangasanu, Vipariti-Karani ili Sirasanu najmanje tri puta dnevno - ujutro, u podne i naveer. Njihov rast velikim dijelom regulira prsna li jezda (thymus), a i na ovu lijezdu iznimno djelovanje imaju ve spomenute tri odline i istovremeno najvanije vjebe Hatha yoge. I odrasli bi trebali vjebati ove vjebe do duboke starosti kako bi sauvali svoje zdravlje, mladalaku svjeinu i gipkost; duboka starost ne mora znaiti neizljeive bolesti i oronulo tijelo. Dokaz su tome indijski Hatha yogini, kao i mnogi uenici yoge na Zapadu koji su, nakon praktine spoznaje ljekovitog djelovanja Hatha yoge, uspjeli sauvati savrenost svoga tijela do u duboku starost. Sarvangasana nema nikakvog tetnog djelovanja. Davno izgubljena mladost, ivotna snaga i jednom rasuta energija vraaju se i u tijela starijih ljudi koji se osjeaju kao nanovo roeni. Funkcioniranje endokrinih lijezda u kojima je nastupio pore meaj uslijed nepravilnog rada titnjae, iznova postaje normalno, a organizam koji se poeo boriti protiv nastalih bolesti, dobija novu snagu. Sarvangasana je najsavrenija vjeba za pomlaivanje i jaanje ivaca.

Viparita na sanskrtu znai obrnut", a Karani znai djelo vanje". Naziv ove asane, dakle, ukazuje na tri stvari: 1. na injenicu spomenutu u opisu prethodne asane, da zraenja iz zemlje i sve mirskog prostora primamo u obrnutom poloaju i pravcu, 2. na poloaj tijela i 3. na obrnuto djelovanje vremena. Kada smo u uspravnom poloaju, starimo, dok se u stavu Viparita-Karani pomlaujemo! Izvoenje - Leei na leima polako udiemo, podiemo noge i podupirui kukove rukama postepeno izdiemo trup sve dok ne dospije u takav poloaj da se oslanja na lopatice. Noge i sto pala nagnuta su malo preko glave, te je u tome upravo i razlika izmeu Viparita-Karani i Sarvangasane. Druga je razlika u tome to podupiremo kukove rukama, a ne trup. Laganim trbunim disanjem spreavamo pretjeran priljev krvi. U ovome poloaju ostajemo dok nam je ugodno, tj. bez napora. Za to vrijeme nainimo 3-4 puta Divabandhu (vidi Simhasanu). Zatim se polako vraamo u leei poloaj na leima, da bismo se potom odmorili i umirili yoga-disanjem prije no to ustanemo. Terapijsko djelovanje: Vrlo slino Sarvangasani. U Indiji se ova vjeba uspjeno koristi za lijeenje guavosti, Bazedovljeve bole sti, pa ak i slaboumnosti u djece. Ako sustavno vjebamo, izbjei emo oboljenja dinih organa. U mnogim se sluajevima lijee prehlada i upale krajnika u poetnoj fazi ili se ubrzava tijek bole sti. Ovo je omiljena vjeba ena jer odstranjuje i spreava bore na licu. Viparita-Karani izaziva priljev krvi u kou i miie lica, to

198

Yesudian Haich

je korisnije od bilo kakve masae ili elektrine terapije! Usporedite je s terapijskim djelovanjem Sarvangasane.

21. Sirasana - stoj na glavi (SI. 42-48) Ovaj je stav tijela najvanija asana. Sira" na sanskrtu znai glava", te moemo rei kako je ova asana stoj na glavi". Izvoenje - Kleknemo, isprepletemo prste i ruke postavimo ispred sebe na pod. Naginjujui se naprijed, stavimo glavu u ake s isprepletenim prstima. Opirui se stopalima na pod polako podiemo kukove. Zatim izdiemo i stopala, savijajui koljena, sve dok ne doemo u ravnoteu dubei na glavi. Lagano ispruujui noge, cijelo tijelo dovodimo u ravnu, okomitu liniju. U ovom poloaju ostajemo koliko moemo izdrati bez napora. Disanje je mirno i lagano. Da bi se spustili na pod iz ovog stava, savijamo se ponajprije u kukovima i koljenima sve dok ne dospi jemo u kleei poloaj na podu. U ovom poloaju zauzimamo stav za odmaranje na taj nain da ake stavimo jednu preko druge na pod, a elo na gornju aku. - Posebno treba paziti da sluajno ne padnemo na lea jer bi takav udarac korist cijele vjebe mogao svesti na niticu. Iz istog razloga, kada smo u stavu odmaranja na podu, ne smijemo naglo skoiti, ve u tom poloaju moramo ostati krae vrijeme, kako bismo krvotoku omoguili da se vrati u svoje normalne tijekove. Terapijsko djelovanje: Ova se asana razlikuje od prethodne dvije u tome to je ovdje naglaeno djelovanje na mozak priljevom

YOGA + SPORT

201

krvi i prane. Sirasana osigurava snabdijevanje mozga krvlju i pranom. Najvaniji organ za nau egzistenciju na zemlji je mozak, stalno sjedite nae svijesti i snani izvor energije o ijem besprijekornom funkcioniranju ovise svi oblici naeg oitovanja i naa vrijednost kao ljudskog bia! Pa ipak, kako mu malo panje posveujemo! Ako pomislimo da nae intelektualne sposobnosti, na vid, na sluh, rad ostalih osjetila, zapanjujue precizno funkcioniranje cije log naeg ivanog sustava, pravilni pokreti naih udova, snaga naih spolnih organa - a otuda i osobine nae djece u budunosti - sve to ovisi o kvaliteti ivanih centara smjetenih u glavi. Uvidjet emo, dakle, kako ovaj velianstveni dar prirode, ovaj prekrasni mehanizam zasluuje veu panju. Od svih asana Sirasana je vjeba koja kod djece osigurava savreno razvijanje mozga, a u odraslih njegovo odranje u dob rom zdravstvenom stanju. U normalnom poloaju tijela glava je gore, to prouzrokuje srcu najtei posao pumpanja krvi nagore, protiv sile zemljine tee, u mozak. Ve u leeem poloaju rad srca je znatno olakan. I ovdje je civilizacija pokvarila ovjeka, te ga udaljila od drvenog, prirodnog naina leanja. Cijelom gomilom jastuka spreava da barem za vrijeme nonog odmora njegov iscrpljeni mozak dobije obilan priljev krvi, koji tako udno iekuje, a veinu ivanih poremeaja, koji pustoe civilizirani svijet, prouzrokuje nedovolj na ishrana mozga. Ponajprije se javlja brzi zamor, kasnije poinje poputati pamenje, javlja se nervozno drhtanje ruku i glave, osjetila poinju otupljivati, kao na primjer vid i sluh, nastaju

202

Yesudian Haich

YOGA + PORT

203

poremeaji osjeaja ravnotee, vazomotorne smetnje, neurastenija, histerija, melankolija, depresije, strah od mjesta (klaustrofobija), ljudi i razne druge fobije, kao i cijelo mnotvo drugih raznih bole snih stanja koja svoj osnovni uzrok imaju u zaputenom stanju mozga. A onda nastaje udo"! Nakon dugog uvjeravanja neurastenik poinje ravnoduno i s nevjericom vjebanje Sirasane. Pri prvom pokuaju ne uspijeva stajati na glavi, ve samo podii kukove; noge mu se ine tako tekima, kao da su prikovane o pod. I bez obzira na to, ve se poneto osjea bolje. Osjea se svjeim. Sluajnost", kae on samome sebi...Narednog dana novi pokuaji, ponajprije uz pomo zida, te naposljetku uspijeva podii noge sa poda. Jo ih uvijek ne moe uspraviti prema gore, iako nastoji i rita se kao tvrdoglava koza! - Konano posustaje, uspravlja se na nogama i - kakvo ga divno osjeanje obuzima! - Osmjehuje se!...I brzo pokuava jo jednom... ali mu noge jo uvijek otkazuju poslunost. Iznova otvara knjigu, koja mu je pri ruci, te ita: Poetnik ne smije izvoditi Sirasanu vie od tri puta uzastopce." - teta", kae on i s nestrpljenjem iekuje novi dan. Ponovno je napredovao! Sada ve gotovo moe dubiti na glavi! I tako, iz dana u dan, vjeba sve marljivije sve dok mu jedne veeri ne pode za rukom da stoji na glavi nekoliko sekundi. Idueg dana, taj ovjek koji je patio od kompleksa manje vrijednosti, odjednom postaje odvaan. Ponosan na svoju novosteenu sposobnost hvali se kole gama na poslu, a svojoj obitelji i prijateljima popodne, pokazujui im Sirasanu. Njegov je uspjeh izvanredan. Dive mu se i zavide mu. Ponosno odlazi kui, udobno se zavaljuje u svoj naslonja

kako bi pregledao novine. Posee rukom za naoalama, koje je neprestance koristio pri itanju otkako mu je poeo poputati vid. Ali, odjednom s iznenaenjem primjeuje kako moe itati i naj manja slova bez potekoa. Ne moe povjerovati svojim oima, okree i guva novine i naposljetku samome sebi mora s radou priznati kako je dosad mogao dosta dobro" vidjeti, ali da su mu ruke vjerojatno bile malo prekratke". No, sada vidi odlino i moe itati najsitniji tisak bez naoala i najmanjeg napora. Odjednom shvaa kako ve nekoliko dana nema uobiajenog zujanja u uima, kao i da su svi ostali simptomi neurastenije nestah. Sino je bio toliko pospan da je zaboravio uzeti tablete za spavanje, a ipak je vrsto spavao do kasnog jutra. Ovo nije nikakvo pretjerivanje! ak i prvi pokuaj sa Sirasanom izaziva obilan priljev krvi u mozak, oi, ui, nos, usta, krajnike, adenoide, titnjau, vrhove plua itd. Srce se oslobaa velikog dijela svoga tereta, te se ispunja novom snagom... Ne mogu se ni navesti svi sjajni rezultati postignuti vjebanjem Sirasane. Bezbrojni uenici u kolama yoge, pomlaeni ili mladi, koji su vratili svoju radnu energiju, kao i osobe u srednjim i poodmaklim godinama, koje su patile od najrazliitijih simptoma i neu rastenije, kojima nikakvo lijeenje nije pomagalo, mogu dokazati kako vjebe Hatha yoge - ali prvenstveno Sirasana - imaju iznimno ljekovito djelovanje. Ovdje, meutim, valja ispraviti jedno pogreno uvjerenje koje mnoge starije osobe spreava da vjebaju vjebe u obrnutom poloaju tijela. Ne smijem dubiti na glavi, moe mi prsnuti neka krvna ila u mozgu!", kau oni. Nemojte se bojati! Ovu tvrdnju

204

Yesudian Haich

YOGA + PORT krvne ile tako gipkih stijenki da e mu nestati i sklonost ka prskanju krvnih ila. Ipak, jedno je sigurno: osobe sa isuvie visokim krvnim tla kom ne smiju vjebati asane u obrnutom poloaju tijela. Ponajprije se visoki krvni tlak mora svesti na normalu odgovarajuim vjeba ma pranajame i asanama. im je prestao visoki krvni tlak, moe se otpoeti s vjebanjem triju najkorisnijih asana. Ponavljam ono to sam ve rekao u prethodnim poglavljima: oboljele osobe ne smiju vjebati yogu bez odgovarajueg strunog uitelja. Zdravi je mogu vjebati bez ikakvog oklijevanja! Na kraju ne smijemo propustiti upozoriti kako ove tri asane u obrnutom poloaju, pored svog udotvornog djelovanja na nae zdravlje, imaju i tu veliku prednost, zbog koje ih indijski yogini toliko cijene kao vane asane: I medicinska je znanost na Zapadu potvrdila da u naem mozgu postoje ivani centri koje ljudi na prosjenom stupnju raz voja ne koriste, odnosno, koji poivaju u nekom latentnom stanju i iju svrhu medicinska znanost jo nije otkrila. Ovi su centri vrlo dobro poznati indijskim yoginima jer su istraivanjima tijekom tisua godina pronali nain njihova buenja i aktiviranja. Sve vjebe Hatha yoge, a posebno Sarvangasana, Viparita-Karani i Sirasana, htjeli mi to ih ne, djeluju podsticajno na spomenute cen tre, te nas dovode u posjed takvih sposobnosti koje su prosjenom ovjeku sasvim nepoznate i u iju mogunost postizanja ne vje ruje. Ovdje pripada stvaranje telepatskih veza, vidovitost (clair voyance), gledanje u prolost i budunost i ostale tzv. okultne (ekstrasensorne) sposobnosti, koje svatko moe postii ako

ne moe potkrijepiti nijedan takav sluaj. ovjeka moe udariti kap dok lei, stoji, hoda ili u bilo kojem drugom poloaju tijela, ali ne zbog toga to je bio u nekom odreenom poloaju, ve zato to su u njegovom organizmu ve postojali ozbiljni poremeaji u raspodjeli pozitivnih i negativnih strujanja, stvaranja hormona i drugim vitalnim funkcijama. Mnoge starije osobe vjebaju u Institutu za yogu u Lonavli. Osobno sam u svojoj koli yoge imao prilike vidjeti mnoge starije osobe, koje su svakodnevno vjebale Sirasanu, a meu kojima je bio i ovjek kojem je bilo preko 80 godina! - Ni u jednom sluaju nije dolo ni do najmanjeg tetnog djelovanja. Naprotiv, rezultati su bili odlini. Veina velikih yogina, po europskim shvaanjima, nalazi se u nevjerojatno dubo koj starosti, ali nijednom od njih nikada ne bi palo na pamet da izbjegava asane u obrnutom poloaju, zato to bi mu mogla prsnuti neka ilica u mozgu". Za takvo neto uo sam samo u Europi gdje su se ljudi u mnogome udaljili od Majke Prirode. U Indiji je, na primjer, uobiajena sljedea vjeba koncentracije: kon centrira se na vrh nosa na taj nain da sa oba oka promatramo vrh nosa. Ovu vjebu izvode mnogi bez ikakvog straha i nikome oi nisu tako ostale"; naprotiv, oni miii jaaju i postaju vitalizirani". U Europi se ljudi toga boje, te stalno djeci govore da ne kilje jer im oi mogu ostati razroke!" Pitao sam mnoge da li su ikada vidjeli nekoga da je postao razrok jer je gledao ukrtenih oiju. Ne", odgovorili su, ali ljudi tako kau". - Isto je tako i s dubljenjem na glavi i krvnom ilom koja bi mogla prsnuti u mozgu. Nitko nije nikoga vidio da ga je udarila i oborila kap jer je dubio na glavi. Naprotiv! Tko bude vjebao ove vjebe imat e

206

Yesudian Haich

ozbiljno vjeba Hatha yogu. Tko u sve to sumnja moe se uvjeriti im utroi dovoljno vremena i strpljenja za razvoj svojih ivanih centara iznad stupnja kojeg je dostigao prosjean ovjek! U vezi s ovime, pogledajte jo jednom Terapijsko djelovanje" Sarvangasane. Yogini je nazivaju kraljem svih asana".

22. Halasana - stav pluga (SI. 49, 50,51) Ova se asana naziva stav pluga" jer nalikuje indijskom plugu. Hala" na sanskrtu znai plug". Izvoenje - Leei na leima, s rukama ispruenim u stranu i dlanovima okrenutim ka podu pored bedara, polako izdiemo i podiemo obje noge, upravo kao u Viparita-Karani, ali ih preno simo preko glave sve dok prstima ne dotaknemo pod. Ruke ostaju na podu s dlanovima okrenutim prema dolje. Ovo je prvi dio Halasane. U poetku, u ovom stavu ostajemo 10-15 sekundi ritmiki diui bez napora. - Drugi je dio neto tei. Dok u prvom dijelu stavljamo none prste na pod, blie glavi, u ovoj varijanti pomiemo stopala koliko moemo jo unatrag. Duboko diemo i stalno trebamo paziti da nam noge uvijek budu ispruene u kolje nima. U drugom dijelu pritisak se u kraljenici pomie dalje prema gornjem dijelu kimenog stupa, dok u treem dijelu vjebe dolazi i do vratnih kraljenjaka, tako da je cijela kraljenica obuhvaena ovom gimnastikom ovravanja i jaanja. U treem dijelu vjebe stopala potiskujemo s potpuno ispruenim nogama u koljenima jo dalje iza nas, povlaimo ruke na gore i ake postavljamo ispod

YOGA + PORT

209

vrata. U ovom poloaju ostajemo nekoliko sekundi, koliko nam je ugodno bez naprezanja, a zatim se poinjemo polako odmo tavati" dovodei stopala u poetni poloaj. Terapijsko djelovanje: Od svih asana, Bhudangasana, Dhanurasana i Salabhasana izazivaju skupljanje vanjskog dijela kraljenice i istezanje unutranjeg dijela. Halasana i Psimotana djeluju upravo suprotno, skupljajui unutranji i isteui vanjski dio kraljenice. Ove vjebe iznimno povoljno djeluju na sve kraljenjake jer je u njihovim pojedinim fazama svaki dio kimenog stupa podvrgnut istezanju ili skupljanju. Na taj se nain krvotok potpuno osvjeava, te se osigurava svje priljev krvi u najvanije ivane centre i stanice du cijelog kimenog stupa, kao i u izlaznim dijelovima ivanih spletova. U tome je objanjenje zapanjujueg djelovanja Halasane. Kod iscrpljenosti ili zamora odmah se moemo uvjeriti kako Halasana u trenutku otklanja ove neugodne simptome - osjeamo se odmah osvjeeni, kao i da nam se u potpunosti povratila snaga. Ova iznimna vjeba ne pogoduje samo ivcima du kimenog stupa, ve i samim kraljenjacima. Kod nepravilnog dranja tijela ili kod osoba sa sjedeim nainom ivota, gdje su kraljenjaci dospjeli u nepravilan poloaj uslijed neprekidnog sjedenja, ovom se asanom mogu vratiti u normalan poloaj. U djece ova vjeba ispravlja iskrivljenja kraljenice na izniman nain. Simetrija se tijela dovodi do savrenstva, a istovremeno stvaranje pozitivnih i negativnih strujanja se uravnoteuje. Istezanjem i skupljanjem leni se miii regeneriraju i obnavljaju. Organi trbune upljine izloeni su snanom pritisku, te im se priljev krvi poveava. Ova

210

Yesudian Haich

YOGA + PORT

asana pomlauje spolne lijezde, guterau, jetru, slezenu, bubrege i nadbubrene lijezde. Kod menstrualnih poremeaja, kako pokazuje iskustvo, postignuti su iznimni rezultati, a u tekim sluajevima eerne bolesti esto je dolazilo do potpunog ozdrav ljenja bez lijeenja inzulinom. Halasana nadalje spreava stvaranje masnih naslaga, a ve stvorene naslage oko trbuha i kukova potpuno nestaju, tako da glumci i glumice, kao i svi ostali koji moraju paziti na svoj stas, svakodnevnim vjebanjem mogu sauvati svoje mladalake forme. Na organe u grudnom kou i predjelu vrata takoer poka zuje okrepljujue djelovanje, te uslijed toga, kao i zahvaljujui uzajamnom djelovanju, cijeli se sustav lijezda s unutranjim izluivanjem - ukljuujui i modane lijezde - pomlauju. Halasana podstie rad mozga i lijei poremeaje uzrokovane modanom anemijom. Glavobolja, na primjer, esto odmah pre staje. Halasana je jedna od najboljih vjebi za razvoj kraljenice i lenih ivaca. Ako imamo na umu da je u mladih osoba savitljiva kraljenica, a da su kruta lea esto popratna pojava u starosti, tada odmah moemo shvatiti iznimno djelovanje ove asane. Osobe s isuvie krutom kraljenicom moraju biti oprezne kada zapoinju s ovom vjebom. Unatrag se valja savijati polako i oprezno, a ne odjednom, kako miii ne bi pretrpjeli neko oteenje uslijed prevelikog napora. Nakon nekoliko tjedana mar ljivog vjebanja ak i najkrua kraljenica poputa", te pomalo postaje gipkijom.

23. Bru-Madja-Driti (Fiksiranje korijena nosa), Nasagra-Driti (Fiksiranje vrha nosa), Pokretanje oiju, Kolutanje oima Ovo su etiri odline vjebe za ouvanje normalnog vida i raz vijanje sposobnosti koncentracije. Prva se vjeba izvodi na slijedei nain: sjedei u Padmasani, duboko udiemo, a zatim, diui ravnomjerno, pogledom fiksi ramo korijen nosa. Osjetimo li i najmanji zamor, odmah prestajemo, odmaramo se i potom ponovimo vjebu, ali ovoga puta fik sirajui vrh nosa. Diui ravnomjerno u tom poloaju ostajemo sve dok ne osjetimo zamor. Zatim udahnemo i odmorimo se. Odmah nakon ove vjebe dobro je izvesti sljedee dvije vjebe koje izuzetno jaaju oi i pri svakodnevnom vjebanju doprinose ouvanju mladalake svjeine i gipkosti oiju do duboke starosti. Te su vjebe: pokretanje oiju i kolutanje oima. Pokretanje se oiju izvodi na sljedei nain: sjedei u Padmasani usmjeravamo pogled prema naprijed. Zatim, dok duboko udiemo, pogled skreemo to je mogue vie udesno. Dok lagano izdiemo, vraamo pogled u poetni poloaj, tj. ispred sebe. Odmah zatim, tijekom dubokog i laganog udisanja, pogled skreemo to je mogue vie ulijevo, a potom, polako izdiui, vraamo pogled u poetni poloaj. Ovo ponavljamo tri puta. Kolutanje oima izvodimo na sljedei nain: isprva uperimo pogled prema naprijed, zatim, prilikom izdisanja, pogledamo prema dolje, zatim, dok polako udiemo, poinjemo opisivati krug oima udesno i nagore, sve dok ne dou u gornju najviu toku.

212

Yesudian Haich

U toj toci poinjemo izdah, te nastavljamo kruenje oima uli jevo i nadolje sve dok iznova ne doemo u donju najniu toku gdje iznova zapoinjemo udah i produavamo udesno i nagore itd. dok na taj nain ne opiemo puni krug tri puta. Nakon toga, nakon kraeg odmora, poinjemo sa kruenjem u suprotnom pravcu. Zamorene oi oslabljenog vida snano se regeneriraju nakon nekoliko tjedana stalnog vjebanja. Tko ove iznimne vjebe bude vjebao jo od svoje mladosti, naoale mu nee biti potrebne do duboke starosti! Kod svih je ovih vjebi od velike vanosti da ih vjebamo uz punu panju, svjesno i sasvim polako, s potpunim uivljavanjem. Jedino e nam tako biti od stvarne koristi.

24. Simhasana - stav lava Hatha yoga ne zapostavlja nijedan vaan mii tijela. Kako bismo onda mogli zaboraviti jezik ija nas posebna gimnastika titi od mnogobrojnih bolesti grla i drijela! Simhasana se vjeba u Padmasani ili Sidhasani uz ravnomjerno disanje. Izvoenje - Izvijemo jezik unazad tako da vrhom jezika vrimo pritisak na nepce. Zatim spustimo glavu nadolje na taj nain da bradom upremo o grudi, te jezik ispruimo to je vie mogue napolje. Zatim uvlaimo jezik i ponovno vrhom jako upiremo o nepce. Uvlaenje i izbacivanje jezika valja na ovaj nain ponoviti 10-12 puta i svaki puta jezik saviti prema gore i vrhom uprijeti o nepce.

YOGA + PORT

217

Terapijsko djelovanje: Civilizirani ovjek na Zapadu u odras loj dobi vie ne ispruuje jezik, izuzev kada mu lijenik naredi. To je velika greka! Upravo kao to samo hodanje nije dovoljno za miie bedara i listova, ako elimo ostati potpuno zdravi, tako je i naem jeziku potrebno vie vjebanja od onog koje dobiva govorom i radom prilikom vakanja. Kako je dokazano istrai vanjima Srimad Kovalajanande u Lonavli, Simhasana oituje naredno terapijsko djelovanje: dobra gimnastika vratnih miia odmah im poveava priljev krvi. Vratni ivci i lijezde postaju jai i zdraviji. Grlo i grkljan dobivaju posebnu masau. titna li jezda sa svojim pomonim lijezdama jaa. Poboljava se sluh, a luenje salive (sline) je potpunije; drijelo se proiuje, a even tualna upala krajnika u poetnom se stadiju povlai. Diva-Bandha ili jezina pregrada" naziv je prve faze Simhasane u kojoj je jezik izvijen i upire se o nepce. Ovu vjebu kombiniramo s vjebanjem asane Viparita-karani (vidi ViparitaKarani").

25. Savasana - stav potpunog mira (SI. 66) Sava" na sanskrtu znai uspokojeni". Ova se asana naziva stavom potpunog, savrenog mira. To je posljednja asana, te slui za odmaranje nakon vjebanja. Izvoenje - Legnemo na lea i obje ruke ispruimo uz tijelo. Pete su nam lako spojene, a noge potpuno ispruene. Bez ikak vog napora usporavamo disanje koliko je vie mogue: mirujemo.

218

Yesudian Haich

Poevi od stopala oputamo sve miie jedan za drugim. Postepeno usmjeravamo svijest u sve miie tijela, u miie sto pala, listova, koljena, bedara, trbuha, ruku, ramena, vrata i glave, te potom istovremeno povlaimo svijest iz svih miia kako bi svi bih i ostali potpuno oputeni. Cijelo tijelo mora biti toliko oputeno da ga jednostavno ne osjeamo. Zatim svijest povlaimo u srce, te doivljavamo samo najdublji mir i potpuni odmor koji donose savreno zdravlje. Terapijsko djelovanje: ivani sustav u potpunosti miruje. Ovo je savrena vjeba za odmaranje. Trebalo bi, naime, znati kako je oputanje miia podjednako tako vano za njihov razvoj kao i njihovo pokretanje! Krvotok dospijeva u stanje savrene ravno tee, dok je raspodjela krvi ravnomjerna. Protjek krvi U venama postaje laki, a visoki krvni tlak naglo opada. Srce je rastereeno jer mu je rad viestruko olakan. Deset minuta odmora u ovoj asani usporenog disanja i svijeu, usredotoenom na savreni odmor, vie vrijedi od odmora tijekom cijele noi. Savasana bi se mogla nazvati i aktivna pasivnost" jer se svjesno povlaimo iz svih dijelova tijela u srce, te dospijevamo u isto stanje, kao i u snu, samo to smo budni. Ovim se stavom zavrava popis asana. Yoga svim ljudima pre poruuje dnevno vjebanje asana bilo da su stari ih mladi, ene ili mukarci. Prije no to bili poeo opisivati dnevni plan uenja yoge, dozvolite da na trenutak razmotrimo jednu stvar koju ovjek na Zapadu, u svom grozniavom brzom ivotu, dosad nije pozna vao i nije joj pridavao vanost - to u indijskom smislu rijei znai odmoriti se!

YOGA + PORT

221

Nae je tijelo nalik nekoj tvornici, opremljenoj strojevima. Otpadne tvari, otrovi i proizvodi sagorijevanja, koji se svakod nevno nakupljaju, izbacuju se iz organizma za vrijeme sna, upravo kao i u tvornici kada strojevi moraju stati nakon viesatnog rada, zbog ienja i popravka. Pored okrepljujueg sna ovjek, meutim, mora iznova nauiti davno zaboravljenu vjetinu odmaranja koja je dobro poznata samo primitivnim narodima i ivotinjama, onaj savreni mir koji se u Hatha yogi naziva oputenost miia". Podignimo nekog psia ili maku dok se odmaraju! Imat emo osjeaj kao da drimo neku krpu u ruci. Miii su im oputeni i meki poput tijesta. To je upravo ono to yogini podrazumijevaju pod pravim odmorom. Ljudi na Zapadu uglavnom ure i onda kada nemaju to raditi i kada se, po njihovu miljenju, odmaraju u prirodnoj neaktivno sti. Osvjeavajue strujanje prane i tijek snage koja regenerira organizam poinju, meutim, tek onda kada postignemo savreni odmor od nekoliko minuta. U spomenutom Institutu za istrai vanje yoge u Lonavli nedavni su pokusi pokazali kako 15 minuta savrenog yoga-odmora isti krv od tetnih toksina. Ujutro prije ustajanja i naveer prije spavanja treba vjebati ovaj poloaj odmaranja. ak i tijekom dana vrlo esto moemo nai priliku za vjebu odmaranja. Ne samo medu Istonjacima, koji se satima mogu odmarati u prirodnoj neaktivnosti, ve i meu Europljanima postoje izuzetni ljudi koji se i usred vreve i buke ivota, ak i u pauzi izmeu dva poslovna pregovora, mogu potpuno iskljuiti i u bilo kojem poloaju tijela sasvim prepustiti potpunom odmoru.

222

Yesudian Haich Odavna je poznato pravilo da svatko mora imati godinji

YOGA + PORT

223

biti u stanju izai na kraj s raznim oboljenjima i drugim opasno stima koje vrebaju na svakom koraku. Manji postotak ljubitelja porta na Zapadu, koji ne polau mnogo panje ljetnjim zabavama i drutvenim skupovima, zapadaju u drugu krajnost. Pripadaju onoj grupi strastvenih izletnika i kajakaa koji svoju opremu i atore nose stotinama kilometara uzbrdo i nizbrdo, prelaze cijele planinske lance kako bi dospjeli na vrh. Takvi portski podvizi pod izgovorom ljetne rekreacije" kasnije mogu dovesti do iznenadnih proirenja sranih zalisaka i drugih tekoa. Krenimo na plau nekog velegrada! Medu kupaima ima vrlo malo takvih koji se povlae u tiinu nekog udaljenijeg mjesta kako bi leali na mekom pijesku i zatvorenih oiju, ne mislei ni na to, predaju se istom i blaenom zadovoljstvu savrenog odmora. Ne! Veina gradskih stanovnika odlazi na plau u skupinama ili odlazi kako bi se susreli sa svojim krugom prijatelja. Stariji sjede u toploj vodi i satima razgovaraju, dok se mladi igraju i zabav ljaju. Sve se to odigrava na paklenoj ezi jer svi ti ljudi nemaju pravilnu predodbu o fiziolokom djelovanju sunevih zraka. Ne znaju kako su suneve zrake snano terapijsko sredstvo ali samo u malim koliinama; ako ih upijemo vie no to na ivani sustav moe podnijeti, predstavljaju smrtonosni otrov! Da, ali upravo tatina zahtijeva da imamo preplanuli ten! Ah, vi mali, ivani ljudi s koom boje okolade koji ak i cigarete puite na plai, tre bali biste znati da pola dana provedenog na vruem suncu poetkom ljeta podjednako tetno djeluje na vae srce kao kada bi neki novi, neistrenirani biciklist biciklom morao prijei stotinu kilometara. Kada biste samo znah koliko tetite svojem sustavu

odmor svake godine. Najmanje mjesec dana ovjek mora prove sti zbog tjelesnog i psihikog oporavka kako bi sakupio dovoljno energije i vitalnosti za sljedeu godinu. Pogledajmo sada koliko sve to ima veze s odmorom" ljudi na Zapadu. Veina Europljana i Amerikanaca tek se onda poinje zapravo ozbiljno ivcirati kada poinje ljetnji odmor. Ponajprije izbor mjesta za odmor, potom grozniave pripreme, pakiranja, raspravljanja s nosaima, iznaj mljivanje auta itd, a zatim jo i putna groznica! U suvremenom odmaralitu nesretni gost ima sve osim - mira! Njegovi drutveni nagoni dolaze ovdje do punog izraaja. U odmaralitu je osigu rana zabava i iz pristojnosti svaka ena i mukarac, koji dre do sebe, silaze u 5 sati na aj i veernju zabavu. Narednog se dana ti gosti zamaraju izletima ih na plai jer nisu navikli na takve tjele sne napore, a naveer treba jo ii na ples. Da i ne spominjemo one koji pola sata nakon dolaska ve igraju brid umjesto da ui vaju u planinskom ili morskom zraku, bogatom ozonom i pra nom, sjede u istom duhanskom dimu kao i kod kue. Umjesto da odmorom i oputanjem smanje napetost ivaca, svoje ivce umiruju" jakom kavom i jo jaim alkoholom. Spavanje se svodi na samo nekoliko sati! Slijedeeg dana ponovo izlaze na vrue sunce premorenog srca! Zbog svega toga vraaju se s godinjeg odmora svom svakodnevnom poslu preplanuli, ah i jako iscrpljeni. tovani itatelji, to uope nije ljetnji oporavak, a jo manje odmor. To je najsigurniji nain da prije vremena iscrpimo svoje snage, a organizam, koji je ve postao podloan neprikladnom nainu ivota i u velikoj mjeri izgubio na svojoj vitalnosti, nee

224

Yesudian Haich

YOGA + PORT kroz oblake, dat e nam podjednako tako dobar ten kao i nepos redne suneve zrake. Na jugu Indije uope ne moemo shvatiti zbog ega ljudi na Zapadu toliko ele pocrnjeti. Svi smo toliko maslinasto tamni, ali se zbog toga ne osjeamo nimalo sretnijima ili vrednijima od sje vernjaka koji su potpuno bijeli. Kada sam doao u Europu, sa uenjem sam zapazio kako veina ljudi na Zapadu eli potamnjeti kako bi se mogli pohvaliti i kako bi im drugi zavidjeli! Junim Indijcima niti ne pada na pamet da se hvale tamnijom puti od one koju imaju njihovi sunarodnjaci na sjeveru Indije! Kakvo pravo na slavu i poasti stjee ovjek zato to je crn? Jo nisam naiao na suncem opaljenog Eiuopljanina ija je koa tamna poput oko lade, koji bi mogao odgovoriti na to pitanje... Vratimo se, dakle, pitanju pravog odmora" o kojem smo ve poneto rekli. To nije lako nauiti zbog poveane i neprekidne ivane napetosti naina ivota na Zapadu. Leimo na lea, bez neke teke ili tijesne odjee, ispruimo ruke s dlanovima nagore pored tijela, opustimo sve miie i ne mislimo ni na to na svijetu, drugim rijeima, svojim mislima dozvoljavamo potpunu slobodu, ali tako da se s njima ne identificiramo sve dok im polet ne popu sti, dok im se tijek sam po sebi ne uspori i na se mozak konano isprazni". Vjerojatno je svatko ve doivio ovo posebno stanje kada prenapeti ivani sustav, koji ezne za odmorom, svom sna gom ovlada naim mislima. Usred najintenzivnijeg rada odjed nom se zagledamo u prazan prostor, sve nae misli ieznu i na se mozak pretvori u vakuum. Ako nam netko neto govori, ne odgovaramo ah ne zato to ne ujemo ili ne razumijemo. Nakon

lijezda s unutranjim izluivanjem, posebno titnjai, svojim pret jeranim, nepromiljenim sunanjem! Morska kupalita u Indiji - na kojima u danima velikih ega nije mnogo vrelije od Srednje Europe - ne oive kupaima sve do predveer jer ti ljudi iz iskustva znaju da je kupanje i plivanje naj korisnije naveer. Tijekom dana, pod jarkim sunevim zracima, ovjek se takoer moe sunati, ali najdue do 10 minuta. Tek kada koa pone tamnjeti, to vrijeme moemo poveati za neko liko minuta. Indijci, sa svojom prirodno tamnom koom u tom su pogledu u povoljnijem poloaju od bijelaca na Zapadu. No, i pored toga, Indijci ne provode cijele sate odjednom na arkom suncu. Kada zaele plivati, plivaju predveer, nakon sunevog zalaska. U Indiji svako dijete zna jer je tako odgojeno, da svako poveano izlaganje tijela arkim sunevim zracima teti orga nizmu. Sunati se poput krokodila satima neprekidno podjed nako je tako tetno. U vezi s time, jedna stara indijska poslovica ima simboliko znaenje: Samo budala hoda na ezi, kada moe sjedjeti u hladu." Na Zapadu ljudi uglavnom izbjegavaju kretati na plau kada je oblano ili ako sunce ne sija dovoljno jako. Smatraju da bi to bio bezvrijedan napor, te da je sunce isuvie slabo da bi i najmanje moglo popraviti njihov ten. Naprotiv, iskusni kupai i pravi ljubitelji plaa znaju da je djelovanje sunevih zraka najjae kada je nebo mutno, a sunce se tek nazire kroz oblake. Tada koa tamni jednolino, a ne mjestimino. Kada sunce sija moemo dobiti lijep ten ako koristimo samo zrano kupanje u hladu. ak i ako plivamo na nekom sjenovitom mje stu, prelamanje zraka kroz vodu, koji su se prethodno filtrirali

226

Yesudian Haich

YOGA + PORT

227

nekoliko minuta mozak se iznova sam ukljuuje i mi se vraamo normalnom tijeku rada. Sada, meutim, osjeamo da ide lake, dolaze nam bogatije misli i ope stanje postaje bolje i svjeije. To nije nita drugo nego iskljuivanje naih misli u trenutku kada smo preoptereeni velikim umnim radom, to je odmaranje uma i tijela tijekom jedne ili dvije minute. Ovaj osvjeavajui odmor, meutim, moemo stvoriti pod jo povoljnijim uvjetima, tovie, valjalo bi ga vjebati barem etiri do pet puta dnevno. Leei na leima, potpuno opustimo sve miie, te oekujemo stanje u kojem ni na to ne mislimo i pot puno se odmaramo. Naa posljednja svjesna misao, naa auto sugestija", kada ponovno pokrenemo matu, neka bude da leimo potpuno oputeni i smireni i da nam je svaki, ak i najmanji mii savreno oputen. Ako bi nam netko podigao ruku dok smo u tom stanju, pala bi poput beivotne krpe. Nakon takvog odmora od 4 do 5 minuta u potpuno oputenom stanju, moemo osjetiti kako se neki dio tijela - obino aka ili stopalo - pomalo trza kao u nekom gru. To je znak da smo se potpuno povukli iz svoga tijela, preputajui njegovo daljnje funkcioniranje snagama prirode koje redovito djeluju; time su neskladnosti naeg osobnog, nesavrenog Ja iskljuene sa svim svojim ometajuim djelovanjem. Ova vjeba odmaranja, koja nas oputa i oslobaa umora, u trajanju od 5 , 1 0 do 15 minuta, leei na leima, naziva se Savasana. Kada god je mogue, treba je vjebati na svjeem zraku, u umi ispod drvea ili na plai, kao i ujutro ili naveer u postelji, ali bez jastuka. Ako na umu imamo izlaganja o kraljenici u prvom pogla vlju, shvatit emo zato je toliko vano da kimeni stup bude

ravan dok leimo. Svaki puta kada tijekom dana imamo nekoliko minuta na raspolaganju - ak i tijekom radnog vremena - moemo vjebati ovu vjebu. Ne treba ekati da gotovo padamo s nogu od umora! Na kraju ovog izlaganja o Hatha yogi elimo dodati: tko bude vjebao pranajamu i asane postii e ne samo potpuno tjelesno i psihiko zdravlje, ve e uzmoi shvatiti i najveu tajnu svijeta: OVJEKA!

15. U D O T V O R N O D J E L O V A N J E VJEBI SPORIH POKRETA

Primitivnog ovjeka nije trebalo uiti tjelesnim vjebama. Njegov jednostavni, prirodni nain ivota i kretanje na svjeem zraku, kao i aktivnosti koje konkuriraju dananjim portovima, lov, ribolov, tranje, veranje po drveu, bacanje kamena, plivanje, borba s divljim zvijerima, bacanje koplja itd. osiguravale su mu najsavrenije tjelesno vjebanje i najveu moguu koncentraciju panje. Primitivni ovjek morao je biti neka vrsta univerzalnog genija jer je bio primoran podmirivati sve svoje potrebe svojim trudom i snagom svojih ruku, u sklad sa zamislima koje je stva rao vlastitim razmiljanjem. To je znailo da se njegov dan, od ranog jutra do kasno u no, sastojao od neprekidnog vjebanja tijela. Uslijed toga, nije bio samo zdrav, ve su mu i miii stjecali ogromnu snagu. im se, meutim, poeo civilizirati, sam je sebe ograniio na odreene djelatnosti, odnosno dio posla kojeg je dotad iskljuivo sam obavljao, prenio je na druge, te je tako jednoga dana dolo do neprirodne situacije u kojoj jedan dio ovjeanstva gotovo uope ne vri nikakav fiziki posao, dok je drugi dio preoptereen bezdunim i tekim fizikim radom. Ako malo razmotrimo ovo stanje superspecijalizacije, u vid jet emo osnovni uzrok bezbrojnim oboljenjima koja haraju ovjeanstvom zbog zloupotrebe ivotne snage u ovjeka i s time povezanim protivprirodnim uvjetima

230

Yesudian Haich

YOGA + PORT

231

ivota. Nain ivota zaposlenih u uredima i raznim ustanovama teak je zloin protiv vlastitog zdravlja. I pored toga, broj odraslih koji osjeaju potrebu za portom i koji se njime u izvjesnoj mjeri i bave barem svakog drugog dana vrlo je mali. Lako je shvatljivo da u groznici suvremenog ivota oni, koji nemaju drugih mogunosti, te moraju zaraivati intelektuahum radom, gotovo da mri nemaju vremena za port, te ive u svojoj svakodnevnoj, monotonoj men talnoj rutini", ne pruajui svojem tijelu ono to mu je prijeko pot rebno. Cjelokupno se kretanje svodi na malo hodanja od ustanove do stana - ako se i za to ne koristi kakvo prijevozno sredstvo - i na rukovanje priborom za jelo u vrijeme objeda. Nije, dakle, nikakvo udo to nam takav degenerirani nain ivota tijekom niza godina smanjuje ivotnu snagu i otpornost na stalne napade na zdravlje i intelektualnog djelatnika koji ivi u tjelesnoj nepokretnosti, ini podlonim najrazliitijim oboljenjima. Poznata je injenica da redovno bavljenje nekim portom moe osloboditi i najokorjelijeg popodnevnog dremljivca omamljujueg osjeaja pospanosti, koji ga obuzima nakon ruka, a protiv kojeg bi se uza lud borio da nastavi stari nain ivota. I za osobe koje rade samo fiziki, ta je jednostranost veliki nedostatak. Kosa, tvorniki radnik, zidar, ma koliko radili od jutra do mraka, nikada nee postii savrenu muskulaturu ili besprijekorno zdravlje. Fiziki rad uistinu moe razviti djelo, te ga uiniti otpornim jedino ako u sebi sadri dovoljno promjena i ako je raznovrstan tako da angaira svaki mii ravnomjerno. Prirodno tjelesno vjebanje i nagonska tenja ka portskim igrama

dio je ovjekovog nasljea. Dok je ivio u prirodnim uvjetima, Majka Priroda se brinula da se svaki ovjekov mii razvija i jaa. I rad i igra bili su dio njegovog ivota, ali ne i rad koji danas oba vlja veliki broj djelatnika. To je oblik rada koji ubija psihu. Ne, nekada je to bila aktivnost primitivnog ovjeka, uroenika, voj nika ili pionira koji je krio nove puteve, koja je zahtijevala sto tine svrsishodnih vjebanja i prirodnih tjelesnih pokreta u kojima je psiha podjednako sudjelovala kao i tijelo. Od portova na Zapadu svaki je, dakako, pogodan za razvi janje muskulature, ali se s njima ipak ne smije pretjerivati. Pored toga, sve vrste portova predstavljaju napor za srce. portsko srce" je opepoznata opasnost za portae. Izuzev toga, razliite vrste portova - uz neke izuzetke - jednostrano razvijaju musku laturu. Maevalac razvija desnu ruku i bedro, tenisa desnu ruku, a kliza - bedra i listove. Ako elimo ravnomjerno razvijenu mus kulaturu, moramo se istovremeno baviti s vie portova. Tko ima toliko vremena? Drevnim indijskim metodama za razvijanje miia svatko e moi izgraditi lijepo i ravnomjerno razvijeno tijelo i to bez skupe portske opreme i velikog utroka vremena. Potrebno je samo zrcalo i 15 minuta vremena dnevno. Pomou ovog sustava usporenih vjebi, koji ne propisuje vjebe kojima bi se umrtvljivala psiha, ve se sastoji od zdrave gimnastike, koja pritom zahtijeva snanu psihiku koncentraciju, za kratko se vri jeme moe razviti snana muskulatura. Znai, svatko se moe baviti portom kod kue. Ovaj nam sustav omoguuje u potpu nosti da se svakodnevno bavimo korisnim vjebanjem. Najstarije indijske vjebe za razvijanje miia Dhandhal i

232

Yesudian Haich

YOGA + PORT

Bhaski" razlikuju se od gimnastike na Zapadu sutinski u tome to se ne sastoje od nesvjesnih ponavljanja odreenih pokreta, ve od vjebi naglaenih pokreta" koje se izvode uz veliku psihiku koncentraciju. Isto kao to u nekom zanimljivom poslu ili nekoj napetoj igri sudjelujemo svojom psihom, a ne samo miiima, tako i yogin izvodi svoje vjebe s velikim zanimanjem, te promatra uz angairanje volje, odnosno, snane mate, dio tijela koji je upravo u pokretu i u svojim ga mislima obasipa snagom prane. U svjesnom izvoenju vjebi potrebna nam je sposobnost ima ginacije ili snaga zamiljanja (mata) kako bismo odstranili smet nje koje dolaze iz podsvijesti: nae sumnje, skepsu. Ako, na primjer, lako sa vijemo desnu ruku, taj pokret cijelo vrijeme stalno promatramo i snagom mate sebi predstavimo da u tom trenutku velika koliina prane struji u biceps i da ova prana istovremeno bogato snabdijeva krvlju cijelu ruku, tada smo ve postigli eljeni rezultat! Vidi takoer poglavlje Stvaralaka snaga svijesti". Nakon nekoliko tjedana marljivog vjebanja ovog jednostavnog postupka s koncentracijom misli s iznenaenjem emo zapaziti kako nam je taj mii nadlaktice toliko narastao kao da smo neko liko mjeseci neprestance radili neki teak posao. Stvaralaka snaga svijesti omoguuje miiu da dostigne onaj oblik i veliinu koju sebi snagom mate predstavimo. Iskuajmo ovu metodu na ostalim dijelovima tijela: usmjerimo snage mate (imaginacije) ivotnu silu u odreeni dio tijela, mislimo neprestance na to kako se miii toga dijela tijela brzo jaaju i razvijaju, te promatrajmo neposredno ili u zrcalu raskonu igru miia - i za kratko emo vrijeme izgraditi divno tijelo koje e izazvati divljenje i u portaa.

Tajna trajnog djelovanja vjebi sporih pokreta" na miie i cijeli organizam lei u stvaralakom radu svijesti. Kako je ve bilo reeno u poglavlju o usmjeravanju svijesti, tanani ivani za vrei, koji dopiru do svih tkiva, snagom svjesne volje ispunjaju se ener gijom. Tijekom vjebe ovi mali rezervoari napune se izvjesnom koliinom prane tako da se izgradnja tvari, odnosno, miia nasta vlja ne samo tijekom samog vjebanja, ve i nakon njega, ak i za vrijeme sna, ispunjavajui oblike koje je stvorila naa mata, gotovo prema naem diktatu. U djeteta i mladih, koji jo uvijek rastu, snaga je svijesti u stanju da do izvjesnog stupnja izmijeni ak i sustav kostiju prema naoj volji. To mogu shvatiti samo oni koji to osobno pokuaju iskusiti ne u teoriji, ve u praksi. Nakon kraeg vremena vjebanja moi e osjetiti stvaralaku snagu svijesti u svojem vlastitom tijelu. Ove vjebe, izvedene pomou autosugestije i koncentracije misli, dje luju uslijed psihikog utjecaja neusporedivo snanije na miie i organizam od bilo kojeg porta bez sudjelovanja psihe. Indijski sustav vjebanja usporenim tempom daje zapanjujue rezultate u sluaju da ga svakodnevno vjebamo. Pritom nam nisu potrebne nikakve naprave jer yoga propisuje prirodna, drevna vjebanja za tijelo koja su izvjesna podraavanja svakodnevnih portova" ovjeka koji je ivio u prirodi. Kao primjer, opisat emo prvu vjebu. Bacanje koplja (SI .67) - Stisnimo aku desne ruke tako, kao da drimo koplje. U raskoranom stavu i s lijevom rukom ispru enom u stranu cijelo tijelo povlaimo unatrag, kao da se pri premamo baciti koplje. Desnu ruku povlaimo unatrag i lako

234

Yesudian Haich

YOGA + PORT nekoliko serija yoga-disanja.

235

zabacujemo tijelo unatrag. Ovo je osnovni poloaj. Sada otpoinjemo s pokretima bacanja koplja, sve do posljednje faze, kada je desna ruka, koja dri koplje, ispruena ispred nas, dok se lijeva nalazi iza. Tijekom cijelog ovog pokreta vrimo odgovarajui pokret nogu, tako da nam u zavrnoj fazi desna noga dode na prijed, kao kod maevaoca. Obratimo posebnu pozornost da nam pokreti djeluju plastino i umjetniki. Vrlo je vano da ovu i naredne vjebe izvodimo potpuno bez odjee ili samo u kupaim gaicama, po mogunosti pred zrcalom u kojem moemo vidjeti odraz cijeloga tijela. Posebno prilikom vjebanja u sobi zrcalo je vrlo vano jer pomou koncentracije misli moemo neprekidno pratiti sami sebi, kao i sklad naih pokreta i igru miia. Sada ustvari dolazi vjeba yoge: vjebanje usporenim rit mom". Pred zrcalom zauzmemo osnovni stav bacaa koplja, te ga izvodimo s apsolutnom napregnutou svih miia koji sudjeluju u tom pokretu, svaku fazu bacanja koplja tako polako kao da sami sebe promatramo u nekom usporenom filmu. Pokreti moraju biti tako spori da vjeba, koja bi u normalnim uvjetima trajala svega 2 do 3 sekunde, traje od pola minute do jedne cijele minute. Za to vrijeme, nagnuvi malo glavu ustranu, promatramo sami sebe, kao i sve savreniju igru miia koji bujaju i pokoravaju se naoj volji, dok snagom mate pranu aljemo u njih. Nakon zavretka cijele vjebe, odnosno, pokreta, ostajemo u posljednjoj fazi cijelu minutu, nepomini kao kip, te se potom iznova lagano vraamo u poetni poloaj. Cijelu vjebu ponavljamo 2-3 puta. Na kraju, brzim pokretom, kao da neto stresamo, oslobaamo sve upo trijebljene miie i potpuno ih oputamo. Vjebu zavravamo s

Mnogi portai i treneri na Zapadu smijat e se ovim vjebama. Prije no to izraze svoje miljenje, meutim, neka sami ispitaju djelovanje vjebi sporih pokreta najmanje tijekom tjedan dana, te e doivjeti zapanjujue rezultate. Svijest crta" oblike novih miia, nabijenih snagom, prema naoj elji, ako svoju energiju aljemo u tijelo svjesno i uz punu panju. Nema takvih plua, ma kako slaba bila, koja nee odgovoriti na djelovanje snage samo svijesti, te ak i kod odraslih pokazati znake razvoja. Sve ovisi o naoj mati, volji, kao i o tome imamo li vjere. Sve, u to uloimo vjeru, uspijeva. Jer, moramo vjerovati u ono ega nema kako bi ga moglo biti. - Imaginacija je stvaralaka snaga u naim rukama. Druga je vjeba, koju svakodnevno valja vjebati, gaanje lukom i strijelom. (SI. 68) U raskoranom stavu okrenemo se malo u stranu, te nainimo pokret kao da drimo luk u lijevoj ruci. vrsto stojei, zateemo miie bedara i ruku, te drei lijevu ruku ispruenu, desnom rukom povlaimo zamiljenu tetivu luka, a zatim je opustimo. Cijela vjeba mora trajati oko jednu minutu, a zavravamo je stre sanjem i oputanjem miia uz nekoliko yoga-udaha. Maevanje - Zauzmemo stav za maevanje. Kao da drimo ma u ruci, skaemo naprijed i nazad, zadajui udarce lijevo i desno, ali sve usporeno poput pua! Dizanje utega - Saginjemo se prema naprijed, uhvatimo rukama zamiljene utege i podiemo ih u visinu ramena. Savivi koljena lakim poskokom, dolazimo u stav za potisak s rairenim nogama, zatim potiskujemo teret do iznad glave rairenim

236

Yesudian Haich

rukama. Stojei pred zrcalom i promatrajui svoje pokrete, ovu vjebu izvodimo tako polako da traje cijelu minutu. Na kraju, kao i uvijek, zbog postizanja oputenosti, stresemo miie i vjebu zavrimo dubokim udahom. Cijepanje klade - Ovo je jedna od najvanijih drevnih vjebi. U raskoranom stavu obje ruke podiemo pred zrcalom, zamiljajui da u akama, koje su jedna iznad druge, drimo drke teke sjekire koju diemo i sputamo kao da cijepamo neku kladu. Usporeno izvoenje u trajanju 1 do 2 minute. Stresanje miia i disanje. Bacanje kugle - (Vidi SI. 69). Tranje (SI. 70) - Takoer drevni port ovjeka u vrijeme kada je ivio u prirodi. Pred zrcalom prolazimo kroz pojedine pokrete tranja, a da se ne pomiemo sa mjesta. Polako diui usmjera vamo pranu u sve miie koji sudjeluju u ovoj vjebi. Vjebu zavravamo stresanjem miia i disanjem. Boks - Zauzmemo pognuti stav boksaa pred zrcalom, kao da emo se boriti sa samime sobom. Zadamo nekoliko direktnih udaraca lijevom i desnom rukom, a zatim, nagnuvi se prema naprijed, nekoliko udaraca sa strane. I u ovoj vjebi sve izvodimo to je mogue sporije, s potpunom koncentracijom cjelokupne panje i napetou svakog miia koji sudjeluje u pokretu. Zavretak vjebe: stresanje miia i duboko disanje. Plivanje - Ova vjeba odgovara treningu plivanja kakav se prakticira u Europi. Leei na trbuhu na uskoj klupi ili visokoj stolici, vrimo pokrete plivanja, neprestance pazei na uskla ivanje disanja. Zatim legnemo na lea i plivamo leno. Vanost

YOGA + PORT

239

plivanja kao prirodnog porta ve je razmotrena u vezi s pranajamom, te iznova naglaavamo kako pored svih tjelesnih vjebanja, svatko mora plivati barem pola sata dnevno. Koenje - Podjednako dobra vjeba za razvijanje lenih i trbunih miia, kao i za ouvanje gipkosti kraljenice. Pokreti u lijevu i desnu stranu povoljno djeluju na ivce koji se granaju od kimenog stupa. Vrimo pokrete koenja u lijevu i desnu stranu, a potom, sagnuvi se, sjeemo srpom" kratku travu sporim pokretima. Zavretak vjebe: stresanje miia i disanje. Penjanje uz ue - Vrlo vana vjeba za izgraivanje tijela koja se moe vjebati na vie naina. Svrha joj je podraavanje prirod nih pokreta pri penjanju na drvo, uz lijane itd. Vrlo je jednosta vna. Ako vjebamo u prirodi, uhvatit emo se za neku jaku granu, dok e u naoj sobi dobar biti i okvir vrata. Ponajprije nekoliko sekundi nepomino visimo, te postepeno poveavamo ovo vri jeme za nekoliko sekundi. Zatim, nakon to se odmorimo za tre nutak, ponovno se uhvatimo za granu ili okvir vrata, te polako izdiemo do brade onoliko puta koliko moemo. Hodanje etveronoke - Civilizirani, odrasli ljudi ovu vjebu mogu smatrati nedostojnom, ali je ona ipak vrlo korisna. Hodanje etveronoke samo pet minuta ima podjednako blagotvorno dje lovanje na krvotok, mozak i endokrine lijezde kao i asane u obr nutom poloaju. U hodanju etveronoke ne smijemo hodati na koljenima, ve na ispruenim nogama i rukama, tako da nam glava visi. Fizioloko djelovanje ovakvog stava razmotreno je jo u ranijim poglavljima. Jednu do dvije minute hodamo etve ronoke sa to kruim i to ispravljenijim nogama i rukama; zatim,

Yesudian Haich

YOGA + PORT

241

mnogo sporije, ali sa neto savijenim udovima, te konano zavravamo s puzanjem na laktovima. To je tzv. indijansko puzanje". Ako se izvodi nekoliko minuta, jedna je od najboljih vjebi za razvijanje miia. Izvlaenje vode iz bunara (SI. 72) - U raskoranom stavu, pred zrcalom, lako pognuti prema naprijed, izvodimo pokrete izvlaenja na uetu tekog vjedra punog vode iz bunara. S jed nom rukom povijenom u laktu, a drugom ispruenom, posegnemo nadolje i uhvatimo zamiljeno ue, te ga potom povuemo nagore tako da, dok nam je lijeva ruka savijena i akom dodiruje same grudi, desnom rukom poseemo gotovo do poda kako bismo uhvatili naredni dio ueta. Zatim vuemo ue desnom rukom, dok lijevom poseemo nadolje. Stresanjem miia i s neko liko dubokih udaha zavravamo vjebu. Potezanje ueta (SI. 73) - U raskoranom stavu ispred zrcala ispruimo desnu ruku, uhvatimo zamiljeno ue, te ga vuemo svom snagom dok tijelo zaokreemo u desnu stranu. Zatim lije vom rukom vuemo u lijevu stranu. Ovi naizmjenini pokreti jedna su od najboljih vjebi za miie leda. Niti ovdje, meutim, ne smijemo smetnuti s uma da je najvanije to sporije vriti poje dine pokrete kako bismo mogli svijeu upravljati svakom fazom vjebe. Nai pokreti moraju biti posve skladni. Penjanje uz ue - Ova je vjeba ista kao i prethodna samo to nae zamiljeno ue visi okomito. Vrimo, dakle, pokrete povlaenja ueta nadolje kako bismo se uz njega popeli. Rvanje (SI. 74) - Ispred zrcala rvemo se sa zamiljenim protiv nikom. U ovoj vjebi nai spori pokreti djeluju iznimno lijepo. S

vremena na vrijeme, izmeu raznih zahvata, izvodimo Kumbhaku u kojoj dah nikada ne valja zadravati due od 7 sekundi. Pokreti za nogomet, klizanje na ledu, tenis, skijanje i bacanje kugle takoer se mogu vjebati tempom usporenog filma. Zato je potrebno zrcalo u kojem se moe vidjeti cijela naa figura u ovim vjebama sporih pokreta? To je ustvari olakica za Europljane koji vjebaju kod kue. Indijski yogini omoguuju svo jim uenicima da ove vjebe Dhandal i Bhaski" uvijek izvode tono po pravilima zajedno sa svojim guruom (uiteljem). S istom visokokvalitetnom psihikom koncentracijom promatraju izvan rednu igru miia svoga uitelja koji posjeduje besprijekorno raz vijenu muskulaturu. Znai, vjebaju prema uzoru. U podsvijesti im se urezuje slika jednog savrenog tijela, koje je pred njima i koje je upravo putem ovakvih vjebi dostiglu sadanju savrenost. Ovaj visoki stupanj asocijacije i koncentracije prane moe se postii ako imamo zaista lijepo razvijenog uitelja. Budui se na Zapadu to ne moe uvijek postii, zrcalo se nudi kao odlina zamjena. Ovdje moramo sami sebi lijepo razvijene oblike upeatljivo zamiljati, bez uzora i primjera. Stoga moe biti korisno da nae zrcalo okruimo s nekoliko slika lijepo razvijenih atlets kih tijela. Ako ne moemo nabaviti veliko zrcalo, problem moemo rijeiti pomou svjetiljke pred koju emo stati i na zidu promatrati svoju sjenku. Nastojimo stvarati samo lijepe slike od naih raznih pokreta tijekom vjebanja! Vano je samoga sebe pro matrati, bilo u odrazu zrcala, bilo u obrisu sijenke. Ako se dosad nismo bavili nijednim portom, nae je tijelo, naa muskulatura, nalik nekoj sirovoj masi, otprilike kao

Yesudian Haich

neisklesanom bloku pred kiparem. Da li je netko ikada vidio kipara da zatvorenih oiju stvara svoje djelo i da svoj rad kontro lira i divi mu se tek kada je posvema gotov? Podjednako tako kao to kipar stalno, tijekom rada promatra postepeni razvoj svoga djela, te se tome raduje i iz toga stvara uvjerenje, podsticaj, pa i oduevljenje, s velikom panjom pratei oivljavanje mrtvog materijala, i mi se moramo diviti igri svojih miia, skladnim pokretima svoga tijela i brzom razvijanju nae muskulature, sve dok se iz bezoblinog sirovog materijala" ne stvori iva statua atletskih miia. Ovaj jedinstveni sustav drev nih vjebi, koji objedinjuje uvjerenje, snagu volje i mate sa tjele snim vjebama, zasluuje ozbiljnu panju i detaljno istraivanje portskih uitelja.

16. N I T A B E Z SVIJESTI

Iako sam u ovoj knjizi iznio samo indijska pravila koja se odnose na ovjekovu tjelesnu kulturu - prikaz filozofije tjelesne yoge iznio sam u knjizi ,,Yoga u dva svijeta" - Hatha yoga je ipak potpuno proeta osnovnim elementima duhovne yoge. Stoga bih i o tome morao rei nekoliko rijei. Prije no to bih barem okvirno izloio osnovne postavke vie indijske filozofije, neka mi bude dozvoljeno da jo jednom nagla sim iznimno djelovanje koje tjelesne vjebe - vrene uz puno sudjelovanje svijesti - mogu imati utjecaj na muskulaturu tijela. Misli, koje su oblik oitovanja svijesti, svemone su i nau sud binu oblikuju u naprednom ili nazadnom pravcu. U poglavlju o meusobnom djelovanju psihe i tijela, mogli smo vidjeti da se pomou dobrih i pozitivnih misli moe privui dobro, dok nas negativne, loe misli i zla osjeanja guraju u zlo, bijedu i bolest. Snaga misli upravlja naim ivotom, odnosima s drugim ljudima, poslovima i navikama. Snaga koncentrirane misli, meutim - ako je umijemo usredsrediti i na sugestivan nain oitovati - toliko je mona da posredstvom nje upueni moe lako ovladati voljom drugih ljudi. Yogin ne tei ovome cilju, ve jedino eli spoznati svoju istinsku sutinu. U vezi s time na ovom bismo mjestu eljeli spomenuti izniman nauni pokus kojeg je izveo istaknuti profesor na amerikom sveuilitu Yale, W.G.Anderson u vezi s mjerenjem snage misli i uma. Jednog je studenta postavio na vrlo osjetljivu vagu tako da

244

Yesudian Haich

YOGA + PORT

245

se teite njegova tijela nalazilo tono iznad sredita same vage. Potom je profesor studentu zadao matematike zadatke, te je studentu krv poela jae strujati prema mozgu, to je pokazala i vaga naginjanjem u pravcu glave, uslijed promjene ravnotee. Sto su matematiki zadaci bili tei, odnosno, to je student morao dublje zamisliti se, to je i otklon vage bio vei. U nastavku eksperimenta profesor je zamolio studenta da se intenzivno koncentrira na tjelesne vjebe, te da zamilja, na primjer, kako izvodi 10-20 dubokih unjeva i da mu miii stopala intenzivno rade. Nakon nekoliko minuta vaga se pomaknula u pravcu nogu, to je bio zapanjujui dokaz da je sama snaga svijesti dovoljna da izazove skretanje krvotoka prema nogama, i to samo posredstvom zamiljenih, dakle, u mislima izvedenih pokreta. Ovaj pokus izveo je profesor Anderson sa jo nekoliko svojih sluatelja i pritom dobio sline zadivljujue rezultate. Kako bi jo detaljnije ispitao zadivljujue djelovanje svijesti na tijelo i miie, profesor je mjerio snagu desne ruke jedanaestorici svojih mladih studenata. Iznosila je u prosjeku 60 kg, dok je prosjena snaga lijeve ruke iznosila 50 kg. Zatim je svojih jedana est studenata podvrgao posebnom i vrlo briljivo pripremljenom treningu ali samo jedne, desne ruke. Nakon toga izvrena su tona mjerenja koja su otkrila iznenaujuu injenicu da, dok se snaga desne ruke poveala za 3 kg, snaga vuenja i potiska neuvjebavane ruke poveana je za cijelih 3,5 kg u istom vremenu! Ovaj je pokus pruio dokaz da je mozak, koji je upravljao vjebama to su izvoene sa zanimanjem, slao krv ne samo u miie koji su vjebani, ve je jaao i razvijao i neaktivnu lijevu ruku.

Profesor Anderson konstruirao je i posebnu klupu u obliku klackalice koja je bila u potpunoj ravnotei kada bi na nju legao. Ako bi stao zamiljati da plee ili da izvodi ameriki narodni ples jig, nakon nekoliko bi se sekundi dio klupe pod njegovim nogama poeo sputati. Njemaki atlet osamdesetih godina prolog stoljea, Eugen Sandow svojevremo je izjavio kako tjelesne vjebe izvoenjem bez koncentracije misli i zanimanja, dakle, samo mehaniki, vrlo malo mogu doprinijeti razvijanju miia. On i profesor Anderson bili su prvi koji su neto nauli o iznimnom djelovanju jednog indijskog sustava vjebanja pred zrcalom; naa lost, o njemu su mislili samo u vezi sa svojim vjebama, te je tako ovo znanje ubrzo palo u zaborav. Cjelokupni sustav Hatha yoge zasniva se na vraanju prirod nom nainu ivota, intuiciji koja ovjeka vodi njegovoj sutini. Zasniva se na povratku plodovima uma i tako postaje jedan od najdragocjenijih zaloga novog svijeta u nastajanju i narataja koje e ivjeti sretnim i prirodnim ivotom. Kada posve utihne zveket oruja rodit e se novi, slobodniji svijet, te se pribliava vrijeme kada e ovjek izlijeiti svoje rane i poeti razvijah na novi, zdraviji i svjesniji nain. Neka tri najvea dara Hatha yoge: ZDRAVLJE, SNAGA I MLADOST, pripadnu tom novom narataju!

17. K O R I S N I S A V J E T I ZA UENIKE YOGE

Ustajte i odlazite na spavanje uvijek u isto vrijeme. Odlazite na spavanje najkasnije do 10 sati jer kozmiki poloaj Zemlje do ponoi ivanom sustavu omoguuje najpovoljnije zraenje za njegov oporavak. Naka Vaa prva pomisao nakon buenja bude - ZDRAVLJE! Misaono se udubite u sutinu zdravlja i snage tijela i duha. Ako je mogue, okupajte se svakoga dana i oslobodite svoju kou neistoe i opasnih otrova. Neka Vaa psihika i tjelesna atmosfera uvijek bude ista. to je mogue ee oslobodite noge iz neprovjetrenog zatvora obue, te hodajte bosonogi umom, livadom, obalom rijeke ili mora jer kroz tabane upijate zraenja Zemlje koja osnauju i osvjeavaju Va organizam na izniman nain. Stanovnici se gra dova zato tako lako umaraju to ih obua, beton i asfalt razdva jaju od ovoga zdravog izvora energije. Na selu ljudi mogu pjeati vie kilometara bez umora; tovie, esto skidaju obuu, te je nose prebaenu preko ramena! Prije spavanja vjebajte prste na nogama, pokreite ih pojedinano kako bi se vitalizirali i postali svjesni. Vjebajte da njima moete uzimati granice i kamenie. Svakoga dana nekoliko minuta provedite posve bez odjee. Ovakvo Vam je zrano kupanje nuno jer je dodir sa zrakom onemoguen tijekom cijeloga dana, dok teka odjea spreava disanje

248

Yesudian Haich

YOGA + PORT

249

koe. Ako sa zranim kupanjem zaponete ljeti, te ga svakodne vno vjebate, ubrzo ete stei iznimnu otpornost. Ujutro i naveer izvedite vjebe oiju kako nikada ne bi ste ovi sili o naoalama. Pazite da Vam nosnice uvijek budu iste jer su one ulazna vrata prane. Ujutro vrite ispiranje nosa umrkavanjem mlake, blago zasoljene vode iz dlana. Ako ste prehlaeni ili imate upalu nosa, ispiranje vrite tri puta dnevno. U posudu ulijte toliko toplu vodu koliko normalno moete izdrati, te u njoj otopite ajnu liicu sode bikarbone, uronite klice i tu otopinu polako uvlaite u nos sve dok ne dospije u usnu upljinu. Zatim je izdahnite i izvedite Sarvangasanu. Tako ete se osloboditi i najupornije prehlade. Prije i poslije svakog objeda valja isprati usta. Redovno perite zube. Odsijecite granicu hrasta, bora (jele, smreke itd) ili euka liptusa jer tanin osvjeava i jaa Vae desni, te spreava stvaranje zubnog kamenca, a time i kvarenje desni (recesija), ove tako este bolesti na Zapadu. Izmeu dlaica etkice za zube bujaju milijuni mikroba. Tanin u hrastovoj granici djeluje kao odlino dezinfekcijsko sredstvo. Upotreba je granice vrlo jednostavna: uzmite jednu granicu oko pola centimetra u presjeku, te grickajte kraj sve dok se vlakna ne rascvjetaju u obliku male etkice. Zatim oistite zube ovom etkicom iznutra i izvana u okomitom pravcu kako bi se oistili i zubi i prostori izmeu njih. Krunice zuba ve su se oistile grickanjem granice. - Posebno pazite da ne nadraite ili otetite desni, tovie, granicu grickajte sve dok ne postane potpuno i fino mekana. Svjea je granica savitljiva, puna soka i nije toliko vrsta da bi nam ozlijedila desni. Na taj nain zube

istite svakog drugog dana. U ostale dane uzmite malo vlane soli na kaiprst i, kada se rastopi, prstom istrljajte zube i desni, to e poveati cirkulaciju krvi, ojaati desni i korjenove zubi. Zubi e Vam biti snjeno bijeli, a dah svje. Hranu valja dobro vakati. Dobro vakanje nije vano samo za probavu jer ono osigurava i obilan priljev krvi u zubne korje nove. Jelovnik se mora sastojati od to vie sirove hrane. Ako ste jeli mnogo mesa, ne vrite naglu promjenu bez prijelaznog perioda jer biste mogli nakoditi organizmu. Prijelaz valja izvriti poste peno. Upotreba mesa do izvjesne manje granice opravdana je u hladnim predjelima, te ne predstavlja nikakvu prepreku za yogu. Prije svega umjerenost! Meso stvara isuvie mnogo otpadnih tvari i otrova, te teko optereuje probavne organe. Voe, povre, kotunjasti plodovi, itarice, med, mlijeni proizvodi moraju biti vaa glavna hrana. Pazite da svakodnevno imate urednu stolicu. Ako Vam je rad crijeva nepravilan, potrebno je vjebati odgovarajue asane: Uddijana-Bandha, Pasimotana, Yoga-Mudra, Nauli itd. Na viknite crijeva na redovne pokrete pranjenja u odgovarajue vrijeme ujutro ili poslije nekog obroka. Ako elite postii ozbiljne rezultate u Hatha yogi, morate iz bjegavati duhan, alkoholna pia i loe navike na druge opasne poroke jer svi oni umrtvljuju ivane centre koje yoga upravo nastoji probuditi. Nikada nemojte dozvoliti da vam zavist, mrnja, oholost, pouda, ljubomora ili neki drugi niski nagon obuzme duh. Takva

250

Yesudian Haich

YOGA + PORT

251

osjeanja stvaraju opasna strujanja u ovjeku, truju mu duh i tijelo, a posljedica svega toga je bolest. Disciplinirajte svoje raspoloenje, sauvajte svoju duhovnu vedrinu i ne dozvolite vanjskim okol nostima da na Vas utjeu! Budite uvijek svjesni injenice da ste na nebu svojeg duha Vi jedino sunce! Govorite samo onda kada imate to za rei. Nepotrebnim govorenjem rasipaju se ogromne koliine pozitivne energije. Izbjegavajte pogreno miljenje, govorenje i djelovanje. Vrlo je korisno po jedan dan svakog mjeseca, ponajbolje u vri jeme mladog ili punog mjeseca, provesti u potpunom postu i utnji, tzv. Maunam. Brana, koju na taj nain zatvarate, omoguuje Vam skupljanje ogromnih koliina energije, kao i poveanje zdravlja i snage volje. Yogu vjebajte uvijek u posebnoj prostoriji, ako je to mogue, u kojoj je svje i isti zrak. Nemojte vjebati yogu u prostoriji ispunjenoj duhanskim dimom i isparenjima alkohola u kojoj su donedavno vodeni svakakvi razgovori! - Kada u svoju prostoriju uete zbog vjebanja, za sobom ostavite, zajedno s odjeom, sve svoje nevolje, strahove, zlovolju i brige. Tada e Va dom zraiti vedrinom i uzvienom istoom. Yogu vjebajte na istom sagu ili prostirci, okrenuti licem prema istoku. Vjebe zaponite odstranjenjem svakog osjeaja straha, u budunost gledajte s punim povjerenjem, te zaponite s dubokim # disanjem uvjereni u ljekovitu snagu predstojeih vjebi. Neka vam se duh ispuni mirom, radou, strpljenjem i odlunou! Neka Vam pred oima neprestance lebdi mentalno oslobo enje. Nepokolebljivo teite njegovom ostvarenju. Nauite

nekoliko reenica napamet iz uenja velikih uitelja svijeta. Ako osjetite da Vas pritie potitenost, odagnajte je svjetlou misli koja struji iz uenja velikih uitelja: Izbjegavaj dvije stvari, o putnie: beskorisne elje i pretjerano obuzda vanje tijela." Buddha Kratkotrajno je zadovoljstvo, nalik blijesku munje; zato, dakle, slijedim samo put zadovoljstva?" Buddha ovjeku valja vid okrenuti spram sebe sama kako bi mogao krenuti najudesnijim putem otkria svijeta." Brunton Snaga jednom narodu mora doi posredstvom odgoja." Vivekananda Ako ovjek sebi predoi stvarnost, iz te e predodbe stvar nost i nastati." E.H. Ako je tvar mona, misao je svemona." Vivekananda Spas svijeta lei u kulturnom ovjeanstvu." Pestalozzi

232

Yesudian Haich

YOGA + PORT

253

Beskrajna je budunost pred tobom, te uvijek mora imati na umu kako svaka tvoja rije, misao ili djelo ima svoj vlastiti utjecaj na tebe samoga, te kako su loe misli i djela spremne da te zaskoe poput tigrova, tako postoji i ohrabrujua nada da su dobre misli i djela spremni uvijek pratiti te i neprestance braniti neizmjernom snagom." Velika misao-vodilja glasi:"Pomo, a ne napad", Prilagodba, a ne razaranje", Sklad i mir, a ne razdor". ,,U snazi pojedinca lei snaga cijelog naroda." Snage su uma nalik zracima svjetlosti koja se rasipa; kada se usredotoe, prosvjetljuju. To je na jedini nain spoznaje." Svatko moe ukazati na zlo, ali je prijatelj ovjeanstva samo onaj tko pronalazi izlaz iz tekoe." ovjek nikada ne napreduje od zablude k istini, ve od istine k istini, od manje istine k veoj istini." Zlo je eljezni lanac, dobro je zlatni lanac; i jedno je i drugo lanac. Budi slobodan i jednom zauvijek znaj da za tebe ne postoji nikakav lanac. Uzmi zlatni lanac kako bi se oslobodio eljeznog lanca, a potom odbaci od sebe oba lanca!" Sto su okolnosti u veoj mjeri protiv vas, to se vie oituje vaa unutranja snaga." Istina je neizmjerno tea od neistine, a tako je i s dobrotom. Ako ih posjedujete, prokrit ete sebi put svojom vlastitom tei nom." Kako je steeno sve znanje na svijetu, ako ne usredotoenou umnih snaga? ivot nam je spreman otkriti svoje tajne samo ako pokucamo ili pruimo odgovarajui podsticaj. Snaga i jakost

podsticaja dolazi putem koncentracije. Nema granica snazi ljud skoga uma. to je usredotoeniji, to vie snage djeluje na jednoj odreenoj toci; u tome je tajna." Savrenstvo ne treba postizavati - ono je ve u nama. Sreu i zadovoljstvo ne treba stjecati - mi ih ve posjedujemo, oduvijek su bili nai. Ako misli da si sputan, sputan e i ostati. Ako smije rei da si slobodan, slobodan si istoga trenutka."

18. P L A N P R A K T I N I H V J E B I

Svrha je Hatha yoge da nam tijelo uini svjesnim, da ga prome naim biem! Ali to nije sve. Krajnji je cilj da budemo svjesni i u svome umu ili psihi. Vjebanje asana, zajedno s pranajamom, tijelo u potpunosti dovodi pod nau kontrolu; podjednako tako, isto vremeno valja voditi rauna o discipliniranju vlastitog uma. ovjek svoj um mora drati pod stalnom kontrolom, te svojim mislima ne dozvoliti da besciljno lutaju; tovie, mora nastojati ivjeti u stalnom miru i uravnoteenosti. Ako nama zavladaju nekontrolirane misli, ne stojimo vie na vrstom tlu, te se bes pomono preputamo svakoj nevolji. Tajna sree ovisi o tome u kojem stupnju vladamo svojim umom i tijelom. Vjebe Hatha yoge poduavaju nas potpunom ovladavanju tijelom i snagama koje u njemu djeluju. Kod vjebi koje sadri ovaj plan uoavamo kako, nakon devete vjebe u svakom tjednu, uvi jek dolazi Savasana. Ona slui discipliniranju naih misli. U bud nom stanju sjedite je svijesti mozak. Moramo je, meutim, prisi liti da se na nekoliko minuta povue i isprazni nam organ miljenja. Na se misaoni centar odmara samo tijekom sna, kada se priroda brine da se ovaj najvaniji izvor energije oslobodi svo jih svakodnevnih optereenja. Sjedimo u Pamdasani, iskljuimo sve misli, usredotoimo se na srce i disanje reguliramo sve dok ne postane sasvim lagano i ravnomjerno. Kimeni stup drimo ravno, te doivljavamo savreni mir. Panju usredotoujemo na srce, te se poinjemo

2%

Yesudian Haich

YOGA + PORT

osjeati kao da ulazimo u srce. Ostavivi svaki nemir pred ula zom, zraimo savrenim mirom i spokojnou...Pazi da nas ne uznemiri nijedna druga misao. Ovu vjebu valja svakodnevno vjebati 5 do 10 minuta! Vjeba je posebno potrebna i korisna za ljude na Zapadu koji ive isu vie aktivnim nainom ivota. uvajui spokojnost u srcu, legnemo na leda i vjebe zavrimo uvijek Savasanom. Tko vjeba Hatha yogu neka se usmjerava prema cilju kojeg eli postii. Zaposlenima u uredima, koji su isuvie angairani, te yogu vjebaju zbog ouvanja zdravlja, preporuuje se da rade vjebe, navedene u Planu praktinih vjebi" predveer, prije veere, ali nikada s punim elucem. Tko moe vie vremena posvetiti razvoju svoga tijela i samo svijesti, mora vjebati vjebe sporih pokreta, a naveer vjebe yoge ili, obrnuto, ujutro vjebe yoge, a naveer vjebe sporih pokreta. Tko se jo intenzivnije eli baviti yogom, najbolje e postupiti ako potrai odgovarajueg upuenog uitelja, te pod njegovom kontrolom i nadalje prakticira yogu.

YOGA + PORT

267

Kako je vidljivo iz ovoga plana, svaka serija vjebi traje ukupno oko 25 do 40 minuta. Nakon zavrene serije svatko moe vjebati odgovarajue vjebe pranajame i asane koje mu najvie odgova raju i koriste. Nije preporuljivo, meutim, vjebah odjednom vie od jednog sata. Kako pranajamu i asane, tako i drevni sustav koji sa tjelesnim vjebama spaja uvjerenost, snagu volje i snagu mate, toplo pre poruujem portskim uiteljima na Zapadu. Doista je vrijedno posvetiti svu dunu pozornost ovoj tovanja dostojnoj prirodnoj nauci, a i mladei bi bilo vrlo korisno, jo od najranijeg djetinjstva, pruuiti sve blagodati Hatha yoge. Na taj bi nain rastao novi narataj obdaren novim snagama, samodiciplinom i velikom sna gom volje jer:

tijelo je oitovanja

prikladni

posluni

instrument

nae psihe samo onda kada je zdravo!

268

Yesudian Haich

YOGA + PORT

269

Objanjenje sanskrtskih rijei i izraza

Matsjasana - Stav ribe. Matsja - riba. Majurasana - Stav pauna. Majura - paun. Mudra - Peat. Stav peata, zatvoreni stav. Stav brave. Nauli - Izdvajanje srednjih trbunih miia. Dakina i Vaman Nauli - izdvajanje desnog i lijevog trbunog miia. Padahastasana - Stav rode. Padmasana - Stav lotosa. Padma=lotos (lotosov cvijet) Pasimotanasana - Istezanje kraljenice (savijanjem prema naprijed) Salabhasana - Salabha znai skakavac". Stav skakavca. Sarvangasana - Stav svijee. Savasana - Stav potpunog mira. Sava = uspokojeni". Sidhasana - Stav duhovnog poniranja, udubljivanja u samoga sebe. Simhasana - Stav lava. Simha = lav. Sirasana - Sira = glava. Stoj na glavi. Supta-Vadrasana - Stav dijamanta za samosavladavanje i raz vijanje snage volje. Trikonasana - Stav trokuta Uddijana-Bandha - Vezati, podii, pretvarati. Ovom se vje bom energija prane usmjerava u sredinu kimenog stupa. Vakrasana - Stav savijanja.

Ardha - pola, polu Ardha-Bhudangasana - polustav kobre Ardha-Matsjendrasana - Nazvana po yoginu Matsyendri. Budui da je originalna vjeba vrlo teka, u Hatha yogu je preu zeta pod imenom Ardha" (polu) - Matsjendrasana. Ardha-Salabhasana - Salabha na sanskrtu znai skakavac". Ardha-Salabhasana - polustav skakavca, tj. obje noge ne podiemo odjednom, ve naizmjence naprije jednu, a zatim drugu. Bhastrika - mijeh. Vrsta vjebe disanja kod koje zrak jako udah nemo i odmah snano izdahnemo. Ubrzano potpuno yogadisanje. Bhudangasana - Bhudanga znai zmija, kobra", tj. stav kobre. Bru-Madya-Driti - Fiksiranje pogledom korijena nosa. Dhanurasana - Dhanu: luk". Stav luka. Halasana - Ovaj se stav tijela naziva stav pluga" jer nalikuje indijskom plugu. Hala" na sanskrtu znai: plug". Yoga-Mudra - Stav peata. Zatvoreni stav. Kapalabhati - Kapala, lubanja", Bhati, svjetlost". Rije je o proiavajuoj vjebi disanja za glavu; podstie jasno miljenje i sposobnost koncentracije. Kumbhaka - Pauza, zadravanje daha nakon udaha ili izdaha.

270

Yesudian Haich

YOGA + PORT

LITERATURA

Biljeke
1

ovjee, ti si jedina svoja tajna!

1. Yesudian S., Haich E.: Yoga and Health, G.Allen & Unwin, Ltd., London 1959. 2. Iyengar.B.K.: Light on Yoga - Yoga Dipika, G.Allen & Unwin Ltd., London 1965. 3. Ramacharaka Y.: Hatha yoga or the Yogi Philosophy of Physical Well-Being, Taraporevala, Bombay 1966. 4. Ramacharaka Y.: The Hindu Yogi Science of Breath, L.N.Fowler & Co., Ltd. London 1960. 5. Rele V.G.: Yogic Asanas for Health and Vigour,

Tko moe otvoriti tvoja vrata izuzev tebe samoga? 1 nitko kroz njih ne moe proi osim tebe! Otvori oi kako bi vidio

I zagledaj se ispod koprene sljepila Kako ovo trono tijelo pokriva... VELIANSTVENOG OVJEKA Latinska sentenca: Lijenik lijei, ali priroda izlijei."

Taraporevala, Bombay 1956. 6. Ramacharaka Y.: The Philosophies and Religions of India, L.N.Fowler & Co., Ltd, London 1936.

272

Yesudian Haich

YOGA + PORT 29. Dakina-Nauli 30. Vaman-Nauli 31. Trikonasana 32. Bhudangasana 33. Ardha-Bhudangasana 34. Ardha-Bhudangasana, varijanta 35. Salabhasana 36. Ardha-Salabhasana 37. Dhanurasana 38. Majurasana, poetni stav 39. Majurasana, konani stav 40a. 40 b. Sarvangasana 41. Viparita-Karani 42. Sirasana 43. Sirasana, nastavak 44. Sirasana, nastavak 45. Sirasana, zavretak 46. Sirasana, zavretak 47. Sirasana, varijanta I 48. Sirasana, varijanta II 49. Halasana, prva faza 50. Halasana, druga faza 51. Halasana, trea faza (konani stav) 52. Pravilno i nepravilno dranje tijela 53. a) 54. b) Nastavak slike 53 55. - 56. Vjebe za naprednije uenike

Popis ilustracija
SI. br. I, 2, 3, 4. Selvarajan Yesudian u 16. godini nakon jedno godinjeg vjebanja pranajame i asana 5. Kundalini i sedam akri 6, 7, 8. Potpuno yoga-disanje: 6. Trbuno disanje (prva faza); 7. Srednje disanje (druga faza) 8. Gornje disanje (trea faza) 9. Padmasana 10. Padmasana, varijanta I I . Yoga-Mudra 12. Yoga-Mudra, nastavak 13. Yoga-Mudra, varijanta 14. Supta-Vadrasana 15. Supta-Vadrasana, varijanta 16. Ardha-Matsjendrasana 17. Ardha-Matsjendrasana, druga faza 18. Vakrasana, naredna varijanta 19. Vakrasana, I. Nain 20. Matsjasana 21. Pasimotana 22. Padahastasana 24. Uddijana-Bandha 25. Uddijana-Bandha u sjedeem stavu 26. Uddijana-Bandha u sjedeem stavu 27. Nauli 28. Nauli

274

Yesudian Haich Predgovor Dr. D.B. Desaia 66. Sawasana 67. Bacanje koplja 68. Gaanje lukom i strijelom 69. Bacanje kugle 70. Tranje 71. Penjanje uz ue 72. Izvlaenje vode iz bunara 73. Potezanje ueta 74. Rvanje Predgovor autora

KAZALO 7 9

PRVI DIO - UVOD U HATHA YOGU 1. Istinita pria o bolesnom djeaku 2. to je Hatha Yoga? 3. Svaka bolest ima mentalne uzroke 4. Naa najvea pogreka: ne umijemo disati! 5. to je Prana"? 6. Potpuno disanje 7. Plivanje kao sredstvo savrene regulacije disanja 8. Civilizirani apetit 9. Kundalini i sedam akri DRUGI DIO - PRAKTINA HATHA YOGA 10. Stvaralaka snaga svijesti 11. Ljekovito djelovanje drevnih asana 12. Pranajama i asane - tajna dugog ivota 13. Vjebe disanja pranajama 14. Asane - poloaji tijela 15. udotvorno djelovanje vjebi sporih pokreta 16. Nita bez svijesti 17. Korisni savjeti za uenike Yoge 18. Plan praktinih vjebi Objanjenje sanskrtskih rijei i izraza Literatura Biljeke Popis ilustracija 119 127 137 141 161 229 243 247 255 268 270 271 272 13 19 29 55 61 67 85 97 113