Você está na página 1de 7

Azot N-nitrogenijum Nalazi se u prirodi,78% u atmosferi. Dobija se: 1.

laboratorijski-zagrevanjem NH4NO2 NH4NO2T N2 + H2O ili Cl2+ NH3 N2 +HCl 2.industrijski-frakciona destilacija tecnog vazduha. Fizicke osobine:gas,nemetal,bez boje,laksi od vazduha,u vodi se slabo rastvara. Hemijske osobine: inertan gas,energija veze 946 KJ/mol. Sa metalima gradi nitride: Mg + N2Mg3N2 Sa kiseonikom reaguje na povisenoj temperaturi.Bakterije imaju moc da atmosferski vazduh vezu i da ga pretvore u korisnu komponentu.Proces se zove fiksacija.Prevodjenje amonijaka u nitrite,a zatim u nitrat zove se nitrifikacija. Primena:u proizvodnji amonijaka,azotne kiseline,za punjenje sijalica,u medicini. NH3-Vodonik nitrid Amonijak U prirodi vulkanski gasovi, gde se raspadaju organska,azotna jedinjenja,u atmosferi Jupitera. Dobijanje: Delovanjem jakih baza na soli amonijaka. NH4Cl+ Ca(OH)2 NH3+CaCl2+H2O Industrijski se proizvodi po Haberposovom postupku,to je direktna veza izmedju H i N. N2+3H22NH3 Fizicke osobine:gas,bez boje,miris-ostar,karakteristican,stetan za pluca i oci.Laksi od vazduha,u tecnost prelazi na -33.4 C,a mrzne na -77.7C I u oba slucaja je bezbojan.Pri prevodjenju u tecnost se oslobadja velika kolicina toplote,oko 1.6 MJ.U vodi se rastavara na 0 C 1:1176,a na 20C 1:739.Ova osobina se objasnjava stvaranjem vodonicnih veza po Bretet-Lorijevoj protolitickoj teoriji NH3 je baza. Hemijske osobine:u prisustvu katalizatora sagoreva na 2 nacina 1.4NH3 + 5O24NO + 6H2O 2.4NH3 + 3O22N2+ 6H2O Azotna kiselina (HNO3) U prirodi je nema slobodne,vec u obliku soli KNO3 i NaNO3. Dobijanje: NaNO3 + H2SO4HNO3 + NaHSO4 4NaNO3+ 4NaHSO4 4Na2SO4+4NO2+2H2O+O2 U industriji se dobija katalitickom oksidacijom amonijaka: NH3+O2NO+H2O NO+O2NO2,a NO2 sa vodom u visku vazduha gradi HNO34NO2+2H2O+O24HNO3 Fizicke osobine:cista,bezvodna,bezbojna tecnost,karakteristicnog mirisa,delimisno se rastvara.Na obiccnim uslovima nepostojana.U trgovini je ima u obliku 68%,poznata kao

koncentrovana,pusljiva je,zuta,jer se delimicno raspada na NO2.Sa vodom se mesa u svim razmerama,gradi azeotropsku smesu oo 68%,spada u jake kiseline. Hemijske osobine:potpuno cista,delimicno se raspada,spada u red najjacih oksidacionih sredstva.Oksiduje sve metale sem zlata,olova,radijuma pritom ih rastvara uz nastajanje soli metala,jednog od azotnih oksida i vode.Ako je koncentrovana nastaje NO2,ako je razblazena nastaje NO.Pomesana sa koncentrovanom HCL u odnosu 1:3 rastvara i zlato.Pa se ta smesa zove carska voda,zlatotopka,akvaregija. Razblazena azotna kiselina rzlaze neke metale Fe,Cr,Al,Ni,a koncentrna njih ne deluje,pasivira ih,na njihovoj povrsini gradi sloj visih oksida koji ih stiti od dalje reakcije.Pa se zato azotna kiselina transportuje u gvozd.cisterne.Sa razblazenjem raste disocijacija,ali opada oksidaciona moc.Obicno sa metalima ne oslobadja H2,vec oslobodjeni H2 oksiduje sa preostalom kiselinom. Primena:u proizvodnji vestackih djubriva(KAN),u proizvodnji boja,lakova,lekova,ekploziva. Azotasta kiselina (HNO2) HONO-racionalna formula Koristi se u organskoj hemiji za di-azo jedinjenja,azo boje i kao reagens za amine primarne,sekundarne i aromaticne.Ponasa se i kao oksidaciono i redukciono sredstvo.Soli su nitrite. Fosforna kiselina (H3PO4) Racionalna formula HOPO3H2 U prirodi je nema slobodne,vec je vezana u obliku fosforita i apatite.Dobija se razlaganjem : P2O5 + H2O H3PO4 I industrijskim delovanjem sumporne kiseline na Ca3(PO4)2 : H2SO4+Ca3(PO4)2H3PO4 + CaSO4 Fizicke osobine:cista,bezbojna supstanca,na vazduhu se topi,srednje jaka 85%,95% I neotrovna je. Primena:za sve vrste kole,za djubriva,za superfosfat,deterdzent,u ishrani zivine da poboljsa njihov rast. Fosforasta kiselina (H3PO3) Racionalna formula H2PHO3 Dobijanje: P4O6 + H2O H3PO3 Fizicke osobine: bez boje,kristalna,lako rastvorljiva u vodi,slaba kiselina,gradi neutralne soli PHO3-2 i kisele HPHO3-1. Sumpor (S),Sulphur-kamen koji gori U prirodi oko vulkana,u neki nalazistima,ima ga vezanog u oliku minerala sulfida,u nafti,u zivom svetu i ugljevima. Dobijanje: SO2 + C S + CO2 H2S + O2S + H2O I industrijski-Freovom metodom. Fizicke osobine : nemetal,cvrst,krt,zut,ne rastvara se u vodi,ali se brzo rastvara u CS2.Slab provodnik toplote i elektriciteta.Pri zagrevanju menja boje.Javlja se u vise

modifikacija,najastupljeniji alfarombicni(S8)-svetlo zuti kristali,stabilan ispod 95,5 C;monoklinican(prizmatican)-nastaje zagrevanjem rombicnog iznad 95,5 C,pritom nastaju duge iglice,zute boje. Sulfatna kiselina (H2SO4),HOSO3H-racionalna formula. Zove se jos vitriol,vitriolno ulje. U prirodi pored vulkana I u nekim mineralima,kao sto je gips ( CaSO4 * 2H2O) Dobijanje oksidacijom sumpora: S +HNO3H2SO4 +NO SO2 + H2O +HNO3 H2SO4 + NO Dobija se u industriji kontaktnim procesom ili procesom olovnih soba.Proces ide u 5 faza. I faza-przenje sulfidnih ruda(sagorevanjem sumpora); FeS + O2Fe2O3 + SO2 S + O2SO2 II faza-ciscenje od katalitickih otrova; III faza-kataliticka oksidacija SO2 u SO3; SO2+O2 SO3 IV faza-rastvaranje SO3 u sumpornu kiselinu.Dobija se pirosumporna ili oleum. SO3+ H2SO4 H2S2O7 V faza-delovanjem vode nastaje sumporna kiselina. H2S2O7 + H2O 2 H2SO4 Fizicke osobine:bezbojna uljasta tecnost.U vodi jako rastvorljiva,mesa se u svim odnosima uz oslobadjanje energije 85,35 KJ/mol uz kontrakciju.Zbog ove energije pri rastvaranju treba kiselinu polako dodavati u vodu uz intenzivno mesanje.Sa vodom gradi hidrate,zato dolazi do kontrakcija,teznja za vezivanje vode je toliko izrazena da razgradjuje organske supstance da bi oduzela vodu. Spada u jake kiseline i to u I fazi,u II fazi je slaba kiselina. Hemijske osobine: oksidaciono sredstvo,agresivna,rastvara metale,gradi neutralne i hidratne soli. Fe+H2SO4 FeSO4 + H2 Oksiduje plemenite metale uz izdvajanje SO2. Cu + H2SO4 CuSO4+SO2+H2O H2S sumpor-vodonicna kiselina U prirodi vulkanski gasovi,minerali,mineralnim vodama,tamo gde je truljenje organskih materijala. Dobijanje:u laboratoriji HCl + FeS H2S + FeCl2 Fizicke osobine: gas,bez boje,miris pokvarenog jajeta.U vodi rastvoran na 20 C 1:2,6.Rastvor se zove sumpor-vodonicna voda,slaba kiselina,jako otrovna,jer razgradjuje hemoglobin vezujuci se za Fe.U malim kolicinama izaziva glavobolju i mucninu,a protivotrov je H2.Sa O2 se oksiduje u SO2. H2S +O2 SO2 + H2O H2S + O2 H2O + S

Gradi dve vrste soli:HS- i HS-2.Rastvorljive su u H2O,ali ako su metali I i II grupe. Primena:u analitickoj hemiji,jer sa metalima gradi karakteristicne reakcije. SO2 u atmosferi kao smog,u industriji se dobija przenjem sulfidnih ruda. Fizicke osobine: gas,bez boje,karakteristicnoh mirisa,neprijatnog ukusa,u vodenom rastvoru reaguje kiselo. Hemijske osobine: redukciono sredstvo PbO2 +SO2 PbSO4 Rastvaranjem u H2O gradi H2SO3. SO3 - nema ga u prirodi Dobija se: SO2 + O2SO3-katalizator Fizicke osobine: tecnost,pusi se na vazduhu i polimerise se. Hemijske osobine:Sa vodom gradi sumpornu kiselinu.Reaguje sa metalnim oksidima gradeci soli. Halogeni elementi su elementi VII-a grupe.Nema ih slobodnih u prirodi,vec u obliku minerala. Izuzetno reaktivni. Reaktivnost im opada porastom atomske tezine,jer valentni elektroni postaju sve udaljeniji od jezgra i time se javlja teznja za otpustanjem elektrona, a elektron se nesto teze prima.Fluor je najreaktivniji. Fluor (F) U prirodi u obliku fluorita CaF2 i kriolita Na3AlF6 Primena:U proizvodnji teflona,freona,kao raketno gorivo. Najvaznije jedinjenje HF-tecnost,pusi se na vazduhu,ostrog mirisa,rastvara se u vodi,slaba kiselina napada sve metale osim Au,Pt,Pb.Razara staklo SiO2 + HF SiF4 + H2O Hlor Cl (Chlorum) U prirodi u obliku minerala NaCl,kalnarit KClMgCl2* 6 H2O. Dobijanje : HCl + MnO2 H2O + MnCl2 + Cl2 KMnO4 + HCl KCl + MnCl2 + Cl2 + H2O NaCl + HNO3 Cl2+ NaNO3 + H2O U industriji elektrolizom. Fizicke osobine:nemetal,gas,zutozelene boje,zagusljiv,2,5 puta tezi od vazduha.u vodi se rastvara na 20C 1:23 ciji rastvor se zove hlorna voda,smatra se da egzistira u obliku Cl2 + 8H2O. Hemijske osobine:spada u izrazito reaktivne supstance,istiskuje brom i jod iz njegovih jedinjenja,sa metalima gradi hloride.Sa vodom stupa u reakciju i gradi smesu HCl i HClO. KBr + Cl2 KCl + Br2 2Na + Cl2 2NaCl H2 + Cl2 2HCl H2O + Cl2 HCl + HClO Primena:za beljenje lana,hartije,dezinfekciju vode,za proizvodnju CCl4,SnCl4.

Hloridna kiselina HCl (sona kiselina,hlorovodonicna) U pririodi vulkanski gasovi,u zelucu je ima 0.3%. Dobijanje:delovanjem jakih kiselina i direktnom sintezom. NH4 + H2SO4 HCl +NH4HSO4 NaCl + H2SO4 NaHSO4 + HCl Fizicke osobine:gas,bez boje,ostrog mirisa,kiselog ukusa,na vazduhu se pusi,jer energicno privlaci vodu i gradi maglu.Rastvara se u vodi 1:505 na 0 C.Vodeni rastvor se zove sona kiselina.Kao 20% smesa je azeotropna,spada u jake kiseline. Hemijske osobine: napada sve metale sem zive,bizmuta,olova,zlata,platine,srebra i bakra,a u prisustvu kiseonika napada sve metale,pa i plemenite. Njeno dejstvo je narocito jako u smesi za azotnom kiselinom,ciju smesu HNO3: 3 HClakvaregija. CaCO3 + HCl CaCl2 + H2O + CO2 HNO3 + 3 HCl NOCl + Cl2 + H2O Primena: u laboratoriji kao rastvarac,za boje,lekove,hloride,u industriji za skidanje oksida gvozdja. HClO3-hlorna kiselina Soli se zovu hlorati.Dobija se delovanjem sumporne kiseline na BaCl2 Ba(ClO3) + H2SO4 BaSO4 + HClO3 Fizicke osobine:jaka kiselina,maksimalno moze da napravi 40% rastvor I dosta je nepostojana. Hemijske osobine: jako oksidaciono sredstvo. HCl + KClO3 Cl2 + H2O + KCl S + HClO3 SO2 + HCl + H2O J + HClO3 HJO3+ HCl + H2O Vaznije soli su NaClO3 i KClO3 (Bertoletova so). Postojane su na obicnim uslovima ,jaka oksidaciona sredstva. KClO3 se primenjuje za dobijanje O2,a u medicini kao antiseptik za grlo,za sibice, za zizice. HClO4-perhloratna kiselina Soli su perhlorati. Fizicke osobine:bezbojna,pusljiva,slabo postojana,jaka kiselina,jaca od HCl i HClO3. Hemijske osobine:oksidaciono sredstvo Soli KClO4,rastvoran u vodi,primenjuje seu laboratoriji. Brom Br2 U prirodi u morskoj vodi i u obliku minerala brom karnalita (KBrMgBr * 6H2O). Dobijanje:delovanje Cl2 na KBr Cl2 + KBr KCl + Br2 HBr + MnO2 MnBr2 + Br2 + H2O Fizicke osobine:nemetal,tecnost neprijatnog mirisa,crveno-crne do mrke boje,pare su narandzasto mrke,zagusljive,jako stetne za disajne organe.U vodi se rastvara u razmeri 1:3.5.Njegov vodeni rastvor je bromna voda.Dobro je rastvorljiv. Hemijske osobine: oksidaciono sredstvo,sa H2 gradi HBr.

H2+ Br22HBr Br + H2O O + 2HBr P +Br2 PBr3 As + Br2AsBr3 K +Br2KBr Primena: u proizvodnji lekova,boja,u fotografiji,u proizvodnji C2H4Br. HBr-bromidna kiselina Najvaznije jedinjenje broma. Dobijanje: 1. delovanjem H2 na Br na povisenoj temperaturi uz prisustvo katalizatora; 2.delovanjem H2SO4 i soli KBr + H2SO4 KHSO4 + HBr Br2 + H2S HBr + S Fizicke osobine:gas,bez boje,zagusljiv,pusi se,u vodi se rastvara 1:612,spada u jake kiseline.Ponasa se kao azeotropna smesa. Najvaznije soli su KBr,NaBr,AgBr. Primena: u medicini kao sedativ,i u fotografiji zato sto se soli lako razlazu kao razvijaci. Jod(jodijum) J2 U prirodi ga ima malo u mineralnim,u morskoj 0,03%.Kod coveka i zivotinja u stitnoj zlezdi(hormoni se sintetisu trijodtironin i tiroksin). Dobija se iz naslage nafte,koja sadrzi NaJ,MgJ2,pa se na njih deluje hlorom NaJ + Cl2 NaCl + J2 1.NaJO3 + H2SO4 NaHSO4 + HJO3 2.HJO3 + H2SO3 HJ + H2SO4 3.HJ + HJO3 JO2 + H2O 4.HJO3 +H2SO4 H2SO3 + J2 + H2O Fizicke osobine:nemetal,cvrst,kristalan,sivo-crne boje,u obliku listica.Ljubicaste su pare,lako sublimuje,time se cisti od primesa.Pare su otrovne,izazivaju zapaljenje ociju.Dvoatoman,4 radioaktivna izotopa,124,125-posebno vazni.Malo rastvoran u vodi,rastvor je zute boje.Dobro se rastvara u rastvor KJ ili HJ i tada nastaje rastvor mrke boje.U alkoholu se dobro rastvara.Njegov alkohol od 10% se zove pintura,u etru,acetonu,hloroformu(CHCl3),CaS2,CCl4 se posebno rastvara. Hemijske osobine:Reaguje sa H2,P H2 + J2 2HJ P + J2 PJ3 Hg + J2 HgJ2 Ima najmanji afinitet prema vodoniku. Primena:antiseptik za jodiranje HJ-jodovodonicna,jodidna Dobija se: direktnom sintezom na povisenoj T. H2 + J2 2HJ + 10,46 KJ/mol

Fizicke osobine:gas,bez boje,ostrog zagusljivog mirisa,u vodi se dobro rastvara 1 :400,a njen vodeni rastvor zovemo jodovodonicna kiselina.To je jaka kiselina,ako nema prisustva vazduha,jako je postojana,Jako je redukciono sredstvo. 4HJ + O2 J2 + H2O Soli se zovu jodidi,a najvazniji je KJ,koja se dodaje u NaCl,radi sprecavanja gusavosti.

Você também pode gostar