Você está na página 1de 154

Sveuilite u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i raunarstva Unska 3, 10000 Zagreb

ANALIZA UINAKA DIGITALNOG ODAILJANJA TELEVIZIJE NA SPEKTAR FREKVENCIJA U VHF I UHF POJASU
(Studija)

Zagreb, 2009.

Ugovor: Ugovor o izradi studije: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu, zakljuen je 8. srpnja 2009. godine pod brojem: HAKOM - 14/09, klasa 740-06/08-04/11; urbr. 251-67/312-09/12 (FER), izmeu Hrvatske agencije za potu i elektronike komunikacije, kao naruitelja i Sveuilita u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, Unska 3 kao izvritelja.

Odgovorna osoba Naruitelja: Miljenko Krviek, dipl.ing.el.

Odgovorna osoba Izvritelja: prof.dr.sc. Borivoj Modlic

Ekspertska skupina Fakulteta elektrotehnike i raunarstva: prof.dr.sc. Borivoj Modlic prof.dr.sc. Sonja Grgi prof.dr.sc. Tomislav Kos prof.dr.sc. Mislav Grgi doc.dr.sc. Gordan iul Mario Cvitkovi, dipl.ing.el.

Ni jedan dio ove studije ne smije se umnaati, fotokopirati niti na bilo koji nain reproducirati bez pisanog doputenja Naruitelja.

Izvod iz ponude za izradu studije: ANALIZA UINAKA DIGITALNOG ODAILJANJA TELEVIZIJE NA SPEKTAR FREKVENCIJA U VHF I UHF POJASU
Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije, kao nezavisni regulator elektronikih komunikacija u Republici Hrvatskoj, ima i zadau razvijanja telekomunikacijskog trita. U okviru tih aktivnosti Agencija je ispravno prepoznala potencijal digitalne dividende tj. spektra koji nije potreban za digitalno odailjanje televizije u obujmu u kojem se ona odailje analognom tehnologijom. U dokumentu Strategija prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj Vlada Republike Hrvatske dala je smjernice za budue koritenje frekvencijskog spektra u okviru digitalne dividende. Svrha studije je da se na jednom mjestu sakupe sva trenutna saznanja o uincima prijelaza na digitalno odailjanje televizije kako na sam spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu, tako i na mogunosti razvoja novih radijskih tehnologija. U studiji se oekuju i predvianja stanja u slijedeim razdobljima. Isto tako studija mora dati objanjenja stanja u pojasevima frekvencija u kojima se ranije koristila analogna NMT mobilna tehnologija s prognozom primjene i razvoja radijskih tehnologija i u tom dijelu spektra. Studija obrauje sljedee segmente: Radijske tehnologije za mobilni irokopojasni pristup: o kratki pregled radijskih tehnologija za mobilni pristup, o obiljeja postojeih tehnologija za irokopojasni pristup (HSPA, HSUPA) kao i tehnologija etvrte generacije (LTE), o frekvencijska podruja namijenjena pojedinim tehnologijama, o zahtjevi irokopojasnih mobilnih tehnologija u pogledu zauzetog spektra, podruja pokrivanja i ostvarivih brzina prijenosa, o razvoj usluga u mobilnim mreama, migracija od govora do viih razina mobilnih komunikacijskih usluga, zahtjevi korisnika, o utjecaj na razvoj gospodarstva i drutva, o zapreke daljnjem razvoju, rizici za investitora, o regulatorna pitanja. Prijelaz na digitalno odailjanje u televiziji uinkovito koritenje spektra frekvencija u VHF i UHF podruju: o zahtjevi u pogledu spektra za digitalno odailjanje u televiziji SD i HD kvalitete kao i za prijam u mobilnim uvjetima (DVB-H), o pojam digitalne dividende, o mogua irina osloboenog pojasa frekvencija, o iskustva i namjere nekih europskih zemalja, o osobitosti VHF III podruja frekvencija, mogunosti prenamjene spektra namijenjenog analognoj televiziji, planovi drugih zemalja. Osiguravanje spektra frekvencija za nove mobilne usluge: o harmonizacija spektra na europskoj razini, o stajalita Europske komisije glede koritenja digitalne dividende, mogui korisnici osloboenog pojasa frekvencija, o mogunosti zajednikog odnosno dijeljenog koritenja frekvencija,

irina pojasa za nove mree i raspoloivi spektar, mogui vremenski okviri uvoenja novih mrea i usluga. Gospodarski i socijalni uinci proirenja irokopojasne pristupne infrastrukture: o proirenje irokopojasne pristupne infrastrukture i njezina raspoloivost na veem dijelu dravnog teritorija u slubi razvoja, unaprjeenje kompetitivnosti, o socijalna i kulturna vrijednost koritenja frekvencijskog pojasa digitalne dividende, osiguravanje mogunosti irokopojasnog pristupa Internetu u fiksnima ili mobilnim uvjetima za veliku veinu stanovnitva, o analiza trokova i profita investitora u mree. Strategijske teme za Hrvatsku: o izrada i primjena plana koritenja pojasa u okviru digitalne dividende, o usuglaavanje namjene spektra sa susjednim administracijama, podrka harmoniziranom pojasu za neradiodifuzijske primjene na europskoj razini, o procjena zahtjeva i potreba za spektrom u odnosu na njegovu raspoloivost, o analiza mogunosti koritenja osloboenog pojasa frekvencija prije stupanja na snagu odgovarajuih zakljuaka WRC-07 tj. prije 17. lipnja 2015. o primjeri strategija nekih drugih zemalja. Prilikom razrade pojedinih cjelina vodit e se rauna i o stanju u zemljama Europske unije i poloaju hrvatskih regulatornih rjeenja u okviru odgovarajuih globalnih rjeenja. Zakljuno studija e naznaiti oekivane smjerove razvoja uinkovite uporabe spektra digitalne dividende za pruanje novih usluga u okviru radiodifuzije ili izvan nje.

o mogunosti postavljanja brzih irokopojasnih mrea u tom pojasu, potrebna

Sadraj
Uvod ............................................................................................................ 1 1. Radijske tehnologije za mobilni irokopojasni pristup ............................ 3 1.1. 1.2. 1.3. Smjerovi razvoja mobilnih tehnologija ukratko ............................. 3 Zastupljenost i predvieni rast radijskih tehnologija za mobilni irokopojasni pristup .................................................................... 7 HSPA ........................................................................................... 9 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.3.4. 1.4. 1.4.1. 1.4.2. 1.4.3. 1.4.4. 1.4.5. 1.4.6. 1.4.7. 1.4.8. 1.4.9. 1.5. 1.6. 1.7. 1.8. 1.9. HSDPA ............................................................................ 9 HSUPA .......................................................................... 21 Razvoj HSPA ................................................................ 25 HSPA+ .......................................................................... 28 Zahtjevi koji se postavljaju pred LTE i ostvarivi rezultati.......................................................................... 33 Kljuni tehniki parametri tehnologije LTE..................... 38 Tehnike viestrukog pristupa ......................................... 40 Arhitektura mree, protokolarni sloaj i slojevi mree.... 43 Strukture okvira ............................................................. 48 Elementi fizikih resursa u silaznoj vezi ........................ 50 Dodjeljivanje fizikih resursa u silaznoj vezi .................. 52 Dodjeljivanje fizikih resursa u uzlaznoj vezi ................. 53 MIMO u tehnologiji LTE ................................................. 56

Radijska tehnologija LTE ........................................................... 32

Frekvencijska podruja rada mobilnih tehnologija i rezultirajua pokrivenost ............................................................ 60 Razvoj usluga u mobilnim mreama .......................................... 64 Trite mobilnih komunikacija .................................................... 67 Prognoze telekomunikacijskog trita u RH u razdoblju do 2011. godine .............................................................................. 70 Uloga regulatora ........................................................................ 76

2. Prijelaz na digitalno odailjanje u televiziji uinkovito koritenje spektra frekvencija u VHF i UHF podruju........................................... 83 2.1. 2.2. Dokumenti i odluke u svezi prijelaza na digitalno odailjanje u televiziji ...................................................................................... 83 Podruja dodjele i kanali za digitalno odailjanje u Hrvatskoj .... 87

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5.

Zahtjevi u pogledu spektra za digitalno odailjanje u televiziji ... 90 Uloga mree zemaljskih odailjaa u prijamu televizije.............. 93 Pojam digitalne dividende i mogua irina osloboenog pojasa frekvencija ...................................................................... 94 Osobitosti VHF III pojasa frekvencija ......................................... 98 Planovi nekih europskih zemalja ................................................ 99 Zakonska regulativa i harmonizacija spektra ........................... 108 Stajalita Europske komisije glede koritenja digitalne dividende ................................................................................. 110 Harmonizirani uvjeti koritenja spektra u podruju 790 862 MHz ......................................................................................... 114 Mogui korisnici osloboenog pojasa frekvencije .................... 116 Mogunosti zajednikog odnosno dijeljenog koritenja frekvencije ................................................................................ 117 3.5.1. 3.5.2. 3.5.3. 3.5.4. Kompatibilnost izmeu radiodifuzijske mobilne TV i DVB-T ......................................................................... 119 Kompatibilnost izmeu DVB-T i irokopojasnoga radijskog pristupa ........................................................ 119 Najnovije aktivnosti unutar CEPT-a ............................. 120 Zakljuak vezan uz koritenje frekvencijskog podruja 470 862 MHz ............................................................ 122

3. Osiguravanje spektra frekvencija za nove mobilne usluge ................ 107

3.6.

Spektar frekvencija u kojem se ranije koristila NMT mobilna tehnologija ............................................................................... 123

4. Gospodarski i socijalni uinci proirenja irokopojasne pristupne infrastrukture ..................................................................................... 128 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 5.1. 5.2. 5.3. Gospodarski uinci irokopojasnih mobilnih mrea u dijelu pojasa digitalne dividende ........................................................ 128 Naela ulaganja rizik i dobit .................................................. 130 Analiza trokova i koristi .......................................................... 132 Gospodarska vrijednost UHF potpojasa .................................. 136 Zadaci plana koritenja frekvencijskog pojasa digitalne dividende i pojasa ranije NMT tehnologije ............................... 138 Potrebni spektar frekvencija za digitalno odailjanje televizije u fiksnome i mobilnom prijamu ................................................... 140 Prenamjena pojasa od 790 862 MHz za potrebe pruanja irokopojasnih usluga .............................................................. 142

5. Strategijske teme za Hrvatsku ........................................................... 138

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

ii

5.4.

Mogunosti koritenja osloboenog pojasa frekvencija prije 2015. godine ............................................................................ 143

Zakljuak.................................................................................................. 145

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

iii

Uvod
Uinkovitije odailjanje televizijskog signala digitalnom tehnologijom DVB-T u odnosu na do sad koritenu analognu tehnologiju stvorilo je jedinstvenu situaciju na podruju upravljanja radiofrekvencijskim spektrom. Oslobaanje dijelova do sad neprikosnovenoga radiodifuzijskog UHF pojasa za druge namjene strunjaci, koji se bave upravljanjem i planiranjem spektra, smatraju dogaajem stoljea. Jedinstvena je ocjena da se ne oekuje da e uskoro opet biti prilike za raspolaganje slobodnim frekvencijama u pojasu ispod 1 GHz. Svrha ove studije je prouiti i prikazati razmiljanja i aktivnosti glede iskoritavanja novoraspoloivih frekvencija nakon prijelaza na digitalno odailjanje u televiziji. Pri tom se ponajprije misli na na ITU podruje Regije 1 odnosno na Europu kao dio te regije. Potrebno je odrediti mogunosti Hrvatske da stvori novu vrijednost (korist) od novih raspoloivih frekvencija imajuu u vidu zemlje iz okruenja. Sasvim je jasno da e Hrvatska slijediti preporuke nadlenih tijela Europske unije i time e biti usuglaen vei dio problematike sa susjednim dravama koje su lanice EU. Velik dio granice RH otpada na drave koje nisu u EU i koje ne obvezuju zakljuci europskih tijela i ustanova to e Hrvatskoj oekivano stvarati odreene potekoe koje ona mora svojim djelovanjem pokuati umanjiti. Jedinstveno je stajalite u Europi da se dio osloboenih frekvencija to prije upotrijebi za pruanje irokopojasnih mobilnih usluga pristupa. Zato su u prvom dijelu studije prikazana obiljeja radijskih mobilnih tehnologija koje imaju osobine irokopojasnosti. Navedene su osobine tehnologija u svojima izvornim frekvencijskim podrujima primjene, a to su vie frekvencije od onih koje e se osloboditi. Komentira se i aspekt primjene na frekvencijama ispod 1 GHz. Drugo poglavlje daje pregled vremenskih odrednica postupka prijelaza na digitalno odailjanje televizije u Europi i relevantne hrvatske dokumente o tome. Ukratko je navedena i situacije u vie zemalja.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

Postupci osiguravanja spektra za rad novih mrea za irokopojasni radijski pristup tema je treeg poglavlja. Najvei dio poglavlja posveen je postupcima harmonizacije u uporabi tog dijela spektra na razini EU. Prouene su i mogunosti zajednikoga odnosno dijeljenog koritenja spektra televizije na primarnoj i za televiziju pomonih sustava na sekundarnoj osnovi. Poglavlje se zakljuuje prikazom moguih naina koritenja frekvencijskog pojasa u kojemu je ranije radila analogna mobilna mrea po tehnologiji NMT. Oekuju se znaajni gospodarski i socijalni uinci od uvoenja irokopojasnih radijskih usluga posebice u ruralna podruja. Veliki je broj faktora u igri pri tom. Poglavlje 4. prikazuje koji imbenici utjeu na konkurentnost gospodarstva kad su telekomunikacijske usluge u pitanju. Analizirano je kako postii optimalni odnos profita operatora i koristi korisnika tih usluga kao i uinci tih telekom mrea na drutvo u cjelini. Koristei se materijom koja je izloena ranije u petom se poglavlju istiu strategijske teme za Hrvatsku, a koje su vezane uz problematiku upravljanja novoosloboenim spektrom. Dane su preporuke za neke aktivnosti kojima bi Hrvatska pratila tendencije u EU, a koje joj pruaju mogunost da i njezini graani i gospodarstvo koriste blagodati ekonomije obujma.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

1. Radijske tehnologije za mobilni irokopojasni pristup


1.1. Smjerovi razvoja mobilnih tehnologija ukratko
Danas je irom svijeta u uporabi trea generacija (3G) mobilnih sustava. Ta trea generacija poznata je i pod nazivom opi pokretni telekomunikacijski sustav (UMTS, Universal Mobile Telecommunication System), a temelji se na irokopojasnom viestrukom pristupu po kodu (W-CDMA, Wideband Code Division Multiple Access). Brzine prijenosa podataka koje nam nude operatori fiksnih mrea kao i trendovi u tehnologiji, nametnuli su daljnji razvoj mobilnih mrea. 3GPP (3rd Generation Partnership Project) tako donosi brzi paketski pristup u silaznom smjeru (HSDPA, High Speed Downlink Packet Access) te brzi paketski pristup u uzlaznom smjeru (HSUPA, High Speed Uplink Packet Access) koji predstavljaju nadogradnju UMTS mree te predstavljaju meukorak za prijelaz na mreu etvrte generacije. Te dvije tehnologije zajedno se nazivaju brzi paketski pristup (HSPA, High Speed Packet Access), a u uporabi je i naziv 3,5 generacija (3,5 G). HSDPA i HSUPA predstavljaju znaajno unaprjeenje u pogledu brzine prijenosa podataka. Osim poveanja brzine prijenosa HSPA je donio i mnogo manja kanjenja, to omoguuje ugodan rad sa aplikacijama u stvarnom vremenu. 3GPP je forum zaduen za razvoj HSPA, ali je isto tako zaduen i za normiranje WCDMA, GSM, EDGE i LTE. Osnovan je 1998. od strane Europe, Sjedinjenih Amerikih Drava, Koreje i Japana. Prva norma, koja se odnosi na WCDMA, donesena je od strane 3GPP-a 1999. godine pod nazivom Release 99. Norma Release 5 koja je uvela HSDPA usvojena je 2002. godine dok je HSUPA uveden 2004. godine u inaici Release 6. UMTS se trenutno koristi u 314 komercijalnih mrea u svijetu. Ako se usporedi s radijskim tehnologijama u nastajanju, UMTS tehnologija je ve usavrena te ona profitira od razvoja i primjene koji su poeli ranih devedesetih godina prolog stoljea. Tehnologija je temeljito ispitana i komercijalno primijenjena. Primjena UMTS se sada ubrzava zbog primjene stabilne mrene 3

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

infrastrukture te uporabe pouzdanih mobilnih ureaja bogatih mogunosti. S dodatkom HSPA za brze paketske podatkovne usluge, UMTSHSPA se brzo razvija u dominantnu globalnu mobilnu irokopojasnu mreu. Dodatno, operateri mogu koristiti zajedniku jezgru mree koja podrava vie mrea razliitih radijskih pristupa ukljuujui GSM, EDGE, WCDMA, HSPA kao i razvoj tih mrea. To se zove vieradijska UMTS mrea te omoguava operatorima maksimalnu fleksibilnost u pruanju razliitih usluga u njihovom podruju pokrivanja.

GSM/EDGE

Mrea s komutacijom paketa

WCDMA, HSDPA

UMTS jezgra mree (MSC, HLR, SGSN, GGSN)

Mrea s komutacijom kanala

Druge mree npr. WLAN Radijska pristupna mrea

Drugi mreni operatori Vanjska mrea

Slika 1.1. Vieradijska UMTS mrea

Da bi se osiguralo da sustav ostane (dugorono) zadovoljavajui u pogledu pruanja usluga i konkurentan ostalim tehnologijama, u studenom 2004. godine 3 GPP zapoeo je i s projektom dugoronog razvoja LTE (Long Term Evolution) namijenjenog za unaprjeivanje UMTS norme. Prva norma za LTE obraena je u inaici Release 8, a valja spomenuti da se ve radi i na inaicama Release 9 (tzv. napredni LTE, LTE Advanced) i Release 10. Moe se zakljuiti da se UMTS kontinuirano razvija i nadograuje, a to pokazuje i slika 1.2.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

Slika 1.2. Evolucija UMTS sustava

U ovoj studiji, osim HSDPA/HSUPA (HSPA), obradit e se i tehnologija LTE, ali emo se pritom ograniiti uglavnom na inaicu Release 8. Specifikacije koje su obraene u Release 8 poznate su i pod nazivima E-UTRA (Evolved UMTS Terrestrial Radio Acess) i E-UTRAN (Evolved UMTS Terrestrial Radio AcessNetwork). Ponajprije treba naglasiti da je ova radijska tehnologija optimirana za paketski prijenos podataka. LTE je jedna od 5 glavnih normi koje se esto nazivaju i 3,9 G, a u tu skupinu jo se ubrajaju: 3GPP HSPA+, 3GPP EDGE Evolution, 3GPP2 Ultra-mobile Broadband (UMB), Mobile WiMAX (IEEE 802.16e).

LTE jo nije mobilni sustav 4G, ali prema trenutnim pokazateljima moe se zakljuiti da e unaprijeene inaice LTE (Advanced LTE, Release 9) zadovoljiti ciljeve buduega radijskog komunikacijskog sustava u to se ubraja: visoka spektralna uinkovitost, veliki kapacitet mree s mnogo istodobnih korisnika unutar elije,

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

nominalne brzine prijenosa od 100 Mbit/s za korisnike koji se kreu veim brzinama, a 1 Gbit/s za korisnike koji se sporo kreu ili stoje, brzine prijenosa od najmanje 100 Mbit/s izmeu bilo kojih dviju toaka, prekapanje veze izmeu raznovrsnih vrsta mrea, mogunost spajanja i globalni roaming izmeu raznih vrsta mrea, visoka kvaliteta usluge za multimedijske sadraje, interoperabilnost s postojeima radijskim normama, paketska komutacija s IP podrkom.

Predvianja govore da bi 2014. moglo doi do prvih komercijalnih proizvoda baziranih na Release 9/10. S druge strane, IMT-A (International Mobile Telecommunication - Advanced) je nova budua norma za mobilne komunikacijske sustave koja bi trebala predstavljati sljedeu generaciju IMT-2000 sustava. Norma e specificirati 4G mobilnu komunikaciju, a kako je ona u ITU (International Telecommunication Union) jo uvijek u postupku pripreme, ne oekuje se da e biti definirana prije sredine 2010. godine. Kljuna funkcija tehnologije IMT Advanced treba biti ostvarenje konvergencije izmeu ostalih mobilnih sustava, kako bi se osigurala kontinuirana veza i osigurale razliite usluge prema zahtjevima korisnika. Tei se ka omoguavanju: sline kvalitete usluge kao to ju ima fiksna komunikacijska mrea, globalnog roaminga, prekapanja izmeu heterogenih pristupnih mrea, te ostvarenje IP u cijelosti. IMT Advanced moe omoguiti nove usluge korisnicima novoga mobilnig sustava, uz velike brzine prijenosa. Vea irina IMT spektra omoguit e vei kapacitet sustava i veu uinkovitost uz nie cijene usluga za krajnjeg korisnika. Zahtjevi za novim uslugama s velikim brzinama prijenosa podrazumijevaju i poveanje kvalitete usluga, ime one postaju jo atraktivnije i poeljnije. S vremenom e sve vie ljudi koristiti nove digitalne ureaje, a mobilni telefoni postat e multi-funkcionalni ureaji s jednostavnim nainom koritenja to e jo vie omasoviti koritenje novih usluga velikih brzina prijenosa. Kako sada stvari izgledaju, najvjerojatniji scenarij je da e upravo LTE definirati 4G, te ga je stoga potrebno i detaljnije prouiti.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

1.2. Zastupljenost i predvieni rast radijskih tehnologija za mobilni irokopojasni pristup


Dobra prihvaenost UMTS na svjetskoj razini (slika 1.3) podloga je optimistinim oekivanjima glede prihvaenosti LTE. Kako e vrijeme odmicati, za oekivati je da e broj korisnika GSM mrea opadati u korist UMTS, ali e u sljedeih par godina GSM i dalje biti dominantan.
2000 1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 12/2008. 12/2009. 12/2010. 12/2011. 12/2012. 12/2013. Mjesec/Godina 320 479 981 688 1400 Broj pretplatnika (u milijunima) 1900

Izvor: Informa Telecoms & Media

Slika 1.3. Predvieni broj korisnika UMTS i ostalih tehnologija do 2013. godine

Znaajniji rast korisnika LTE mrea oekuje se 2013/14. godine, ali e i tada taj broj biti puno manji od broja korisnika UMTS. Potvrdu toga moemo nai u istraivanjima agencije Informa Telecoms & Media od 2009. godine, a koji su prikazani na slici 1.4. i u tablici 1.1.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

Broj pretplatnika (u milijunima)


4600 649 438 4000 3900 3700 3800 3400 2700 957 1400 2000 2700

6300 ukupno

WiMAX, LTE

12/2009. 12/2010. 12/2011. 12/2012. 12/2013. 12/2014.


Izvor: Informa Telecoms & Media

Mjesec/Godina

Slika 1.4. Predvieni broj korisnika UMTS i ostalih tehnologija do 2014. godine

Tablica 1.1. Predvieni broj korisnika WiMAX-a, LTE i HSPA do 2014. godine

Broj korisnika (u milijunima) WiMAX LTE HSPA

Godine 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 0,5 2,8 7,5 0,5 304 438 649 16,7 3,5 957 37,1 13,1 1400 82,1 44,5 2000 131,5 2700

Iako mnogobrojne agencije daju razliite projekcije u pogledu rasta broja korisnika, znakovito je da se one meusobno previe ne razlikuju (pogotovo u pogledu LTE), a dokaz tome je i istraivanje agencije ABI Research. Ono takoer predvia veliki porast broja korisnika LTE mrea u narednim godinama. Najvei rast oekuje se u Aziji i Zapadnoj Europi (slika 1.5).

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

Slika 1.5. Predvieni broj pretplatnika LTE mrea po regijama do 2013. godine

1.3. HSPA
1.3.1. HSDPA
1.3.1.1. HSDPA arhitektura i protokoli Upravljanje radijskim resursima (RRM, Radio Resources Manager) kod HSDPA je doivjelo promjene u odnosu na izvedbu opisanu u inaici Release 99. U R99 upravljaka kontrola je bila bazirana na radijskom mrenom kontroleru ili upravljau radijske mree (RNC, Radio Network Control) dok se u baznoj postaji (BTS ili Node B) vrila uglavnom samo kontrola snage odailjanja. Tako je u sluaju koritenja dva RNC-a upravljanje bilo podijeljeno. Usluni RNC (SRNC, Serving RNC) spojen je na jezgrenu mreu za vrijeme veze, a zaduen je za upravljanje pridijeljenim (dodijeljenim) kanalima (DCH, Dedicated CHannels). RNC, koji je stvarno spojen na baznu postaju, naziva se DRNC (Drift RNC) i on upravlja zajednikim kanalima. Na slici 1.6. prikazana je RRM distribucija u sluaju R99. Kako je kod HSDPA upravljanje pomaknuto u baznu postaju, dolo je do promjene u cijeloj RRM arhitekturi. Ako bi imali sluaj kao prije, kad su dva RNC bila ukljuena, SRNC bi zadrao kontrolu nad prekapanjima kao i nad rasporeivanjem korisnika prema parametrima kvalitete usluge (QoS).

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

Slika 1.6. Arhitektura upravljanja radijskim resursima prema Release 99

U sluaju HSDPA situacija je nadalje pojednostavljena budui da nema mekog prekapanja pa stoga nije potrebno vie slati korisnike podatke preko Iub i Iur suelja. Na slici 1.7. dana je detaljnija arhitektura upravljanja radijskim resursima prema inaici Release 6.

Slika 1.7. HSDPA Release 6 RRM arhitektura

Osnovna funkcionalnost razliitih HSDPA protokolnih slojeva je slina s izvedbom u R99. Arhitektura se moe definirati kao: korisnika razina (koja upravlja korisnikim podacima) i kao kontrolna razina. Sloj zaduen za kontrolu radijskih resursa (RRC, Radio Resources Control) u upravljakoj razini upravlja svim signalima vezanima za konfiguraciju kanala koje korisnik ne vidi, kao to se moe vidjeti na slici 1.8.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

10

Slika 1.8. Arhitektura protokola R99 radijskog suelja

Glavni zadatak PDCP protokola (Packet Data Convergence Protocol) je kompresija zaglavlja, a ona nije bitna kod usluga s prekapanjem kanala. Kontrola radijske veze (RLC, Radio Link Control) upravlja razdvajanjem i ponovnim slanjem korisnikih i kontrolnih podataka. Kontrola pristupa mediju (MAC, Media Access Control) u R99 je fokusirana na preslikavanje logikih kanala i upravljanje prioritetima, kao i na brzinu prijenosa podataka. BMC oznaava kontrolni protokol za sveodredino i vieodredino odailjanje (Broadcast/Multicast Control Protocol). Kod HSDPA se uvode neki novi elementi u arhitekturi. Funkcije MAC sloja kod HSDPA mogu raditi neovisno o R99 DCH funkcijama, ali prije svega uzimaju se u obzir ogranienja resursa kod radijskog suelja (Uu). Na slici 1.9. prikazana je arhitektura radijskog suelja na kojoj su posebno istaknuti novi protokoli za upravljanje korisnikim podacima. Kako je upravljaka funkcionalnost bazne postaje sad u MAC sloju funkcija, u baznoj postaji je novi protokol zvan MAC-hs (MAC high speed). RNC zadrava MAC-d (MAC-dedicated) protokol, ali mu ostaju samo funkcionalnosti prekapanja prijenosnih kanala. Upravljanje prioritetima i organizacija sad postaju dio MAC-hs protokola.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

11

Slika 1.9. Arhitektura HSDPA radijskog suelja

1.3.1.2. Pregled HSDPA tehnologije Promjena, koju donosi HSDPA tehnologija, je proirenje postojeih UMTS kanala za promet silaznom vezom (transportni kanali: DCH, DSCH, FACH) novim kanalima namijenjenim za HSDPA promet. Znaajna je i promjena u fizikom sloju gdje se koristi prilagodljiva modulacija i kodiranje (AMC, Adaptive Modulation and Coding). AMC na osnovu estih povratnih informacija o stanju kanala, odabire najbolju vrstu modulacije i shemu kodiranja kako bi se postigla najvea efektivna brzina prijenosa podataka za krajnjeg korisnika. Budui da je vrijeme odailjanja kod HSDPA znaajno smanjeno na samo 2 ms (po R99 odailjanje je trajalo 10, 20, 40 ili 80 ms) dinamika promjene modulacije i sheme kodiranja je dosta velika. Sukladno tome i brzina prilagodbe linka i rasporeivanja je dosta vea u odnosu na R99. HSDPA koristi i brzi hibridni automatski zahtjev za ponovnim slanjem podataka (HARQ, fast Hybrid Automatic Repeat request), tehniku ponovnog slanja podataka koja posebno dolazi do izraaja kod komunikacija u loima radijskim kanalima.
1.3.1.2.1 HSDPA kanali

Prema R99 postoje tri razliita naina prijenosa podataka u silaznoj vezi: DCH, FACH (Forward Access Channel) i DSCH (Down Link Shared Channel). DCH je u osnovi kanal za prijenos korisnikih podataka i podrava sve klase usluga. DCH-u je u silaznoj vezi dodijeljen odgovarajui ortogonalni promjenjivi faktor rasprenja (SF) iz intervala 4 512 i to u skladu s vrnom brzinom prijenosa podataka, dok je BLER (Block Error Rate) kontroliran unutarnjom
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

12

i vanjskom petljom kontrole snage. Zbog toga je raspodjela snage i kodova DCH kanala poprilino neuinkovita za praskovite aplikacije podataka, jer je re-alokacija kanala vrlo spora (reda 500ms). FACH spada u skupinu tzv. zajednikih kanala. Koristi se za prijenos manje koliine podataka prilikom uspostave veze ili za slanje informacija te za prijenos informacija o pomaku terminala. Niske je korisnosti jer ne podrava petlju kontrole snage. FACH se prenosi preko S-CCPCH (Secondary Common Control Physical Channel) s fiksnim faktorom rasprenja. DSCH je kod HSDPA zapravo samo zamijenjen sa HS-DSCH (High Speed DSCH) pa se DSCH ne spominje u R5 i sljedeim izdanjima. HSDPA uvodi nekoliko promjena. Za prijenos korisnikih podataka koristi se HS-DSCH (High Sped Downlink Shared CHannel) transportni kanal. Za prijenos povezanih informacijskih signala (kako bi se korisniki podaci ispravno prenijeli) koriste se dva kanala: HS-SCCH (High Speed Shared Control Chanel) u silaznoj vezi i HS-DPCCH (High Sped Dedicated Physical Control CHannel) u uzlaznoj vezi. Prema R6 je dodan jo jedan kanal FDPCH (Fractional Dedicated Physical Channel) koji pokriva operacije kada se sav promet prenosi preko HS-DSCH. Na slici 1.10. su prikazani kanali koji se koriste kod HSDPA prema R5.

Slika 1.10. Kanali koji se koriste kod HSDPA

HS-DSCH (High-speed downlink shared channel) HS-DSCH je kanal kojim se kod HSDPA prenose korisniki podaci. Spada u transportne kanale, a preslikava se u jedan ili vie HS-PDSCH (High Speed Physical Downlink Shared Channels) fizikih kanala ovisno o trenutnoj brzini prijenosa podataka. HSPDSCH djeluje na podokviru trajanja 2 ms i ima fiksni faktor rasprenja (SF) koji iznosi 16. Struktura HS-(P)DSCH kanala prikazana je na slici 1.11.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

13

Slika 1.11. Struktura HS-(P)DSCH kanala

Glavne razlike u odnosu na R99 DCH kanal su u sljedeem: umjesto brze kontrole snage koristi se odgovarajua kombinacija kodova, zatitnih kodova i promjenjiva modulacija, podrava modulacije vieg reda, vrijeme slanja podataka je samo 2 ms, ponovno slanje podataka (retransmisija) i kombiniranje istih se odvija na fizikom sloju (kod R99 se odvijala na RLC razini), izostanak mekog prekapanja; podaci se alju samo posluujuoj baznoj postaji, koristi se fiksni faktor rasprenja 16 (zbog malog vremena odailjanja), koristi se samo turbo kodiranje, dok se prema R99 koristilo i konvolucijsko kodiranje, nema prekida prilikom odailjanju. HS-PDSCH se ili u potpunosti odailje ili ne odailje tijekom 2 ms vremena odailjanja.

Vano svojstvo HS-DSCH je dinamika priroda dijeljenja resursa tijekom 2 ms rezerviranog perioda. Kad se podaci alju korisniku rezervira se HS-PDSCH kanal te se odailje tijekom cijelog intervala u trajanju od 2 ms. Ako je koliina podataka mala (ili nema podataka) ne smanjuje se brzina prijenosa podataka, ve se uope ne obavlja odailjanje. HS-SCCH (High-speed shared control channel) HS-SCCH spada u skupinu fizikih kanala fiksne brzine prijenosa. On sa dva odsjeka pomaka prethodi HS-DSCH kanalu (slika 1.12). Taj pomak omoguuje prenoenje vremenski bitnih informacija bez kojih terminal ne bi ispravno demodulirao korisnike podatke u HS-(P)DSCH kanalu. U HS-SCCH kanalu koristi se faktor rasprenja 128 pa je tako mogue prenijeti 40 bitova po vremenskom odsjeku. Kod HS-SCCH se ne koriste pilotski signali ili kontrola snage, ali se referentna faza uzima jednakom kao kod
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

14

HS-DSCH. Kako odreeni dio informacije (kod za saimanje informacije iz rasprenih podataka) mora biti dostupan prije koritenja HS-DSCH, HS-SCCH je razdijeljen u dva dijela: prvi dio nosi informacije potrebne za ispravno saimanje podatka, kao i informacije o koritenoj modulaciji, drugi dio sadri manje hitne informacije, kao npr. koji nain ponovnog slanja podataka se koristi, pokazatelj da li je odailjanje povezano sa prijanjim ili je novo.

Slika 1.12. Relativni vremenski pomak HS-SCCH i HS-DSCH kanala

Vrijeme izmeu HS-SCCH i HS-DSCH (dakle razmak od 2 odsjeka) omoguava terminalu ispravan rad. HS-DPCCH (High speed dedicated physical control channel) Kod HSDPA tehnologije i bazna postaja (Node B) treba povratnu informaciju od strane terminala kako bi mogla koristiti prilagodbu veze (AMCI i ponovno slanje podataka). Ta povratna informacija je noena preko HS-DPCCH fizikog kanala. HARQ povratna veza obavjetava baznu postaju da li su primljeni paketi ispravno ili neispravno dekodirani.

Slika 1.13. HS-DPCCH struktura

Informacija o kvaliteti kanala (CQI, Channel Quality Information) daje informaciju baznoj postaji o brzini podataka koju terminal
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

15

moe primiti u danom trenutku. Na slici 1.13. je dana struktura HSDPCCH kanala. HS-DPCCH koristi fiksni faktor rasprenja od 256, a sastoji od 3 vremenska odsjeka koji traju 2 ms. Prvi vremenski odsjeak se koristi za HARQ (ACK/NACK) informacije, dok se ostala dva koriste za CQI informacije. HARQ informacija se uvijek alje kada je podatak, dekodiran uz pomo HSSCCH, ispravno primljen. Za oba skupa vremenskih odsjeaka postoji odvojeni parametar za kontrolu prijama. Ponekad je potrebno odailjati preko vie 2 ms intervala. Takav sluaj se dogodi kad se terminal nalazi na rubu elije pa dostupna snaga nije dovoljna za kvalitetnu povratnu vezu. Kontrola snage bazne postaje koja ne sudjeluje u prijenosu podataka, moe smanjiti snagu HS-DPCCH odailjanja ako se terminal nalazi u podruju mekog prekapanja. Stoga je u R6 napravljeno poboljanje HS-DPCCH rada na rubu elije. Poboljanje je postignuto tako da su na DPCCH dodani preambula i postambula, ali su HARQ i CQI bitovi ostali nepromijenjeni.
1.3.1.2.2 Prilagodljiva modulacija i kodiranje

Brzi radijski prijenos podataka, kakav je i HSDPA zahtjeva robusne i spektralno uinkovite tehnike komunikacije za uvjete komuniciranja u kanalima zahvaenih fedingom (tzv. flat fading kanali). U sluaju da se oblik prijenosnog kanala moe procijeniti i ta procjena poslati natrag prema odailjau, tad se nain odailjanja moe prilagoditi svojstvima kanala. Mnoge tehnike odailjanja se ne koriste prilagodbom u uvjetima fedinga. Te neprilagodljive metode zahtijevaju fiksnu marginu veze u cilju odravanja prihvatljivih svojstava sustava kad je kvaliteta kanala loa. Prema tome, takvi sustavi su projektirani za tzv. najgori sluaj (worst case) kanala, a rezultiraju nedovoljnom iskoristivou potpunog kapaciteta kanala. Prilagodba signala fedingu omoguava mnogo uinkovitiju iskoristivost kanala, jer snaga i razina kodiranja mogu biti dodijeljeni tako da se maksimalno prilagode svojstvima prijenosnog kanala. Upravo takva funkcionalnost nalazi svoju primjenu i u HSDPA sustavima. Brza prilagodba veze prilagoava oblik odaslanog signala uvjetima na radijskom suelju upotrebljavajui najpovoljniju modulaciju u danom trenutku. Upotreba prilagodljive modulacije i kodiranja (AMC) je jedna od najvanijih tehnika u normama radijskih sustava tree generacije sa svrhom dobivanja velike spektralne uinkovitosti u kanalima s fedingom. Osnovna ideja AMC-a je dinamika promjena modulacije i naina kodiranja u uzastopnim okvirima. Odluka o upotrebi prikladne modulacije se donosi na strani prijamnika prema promatranim uvjetima kanala zajedno s povratnom informacijom sa strane odailjaa unutar svakog okvira. Prilagodljiva modulacija je nain poboljavanja kompromisa izmeu spektralne uinkovitosti i BERa (Bit Error Rate). Mogue je napraviti optimizaciju Rayleighevog kanala prouavanjem dinamike fedinga. Periodi plitkih fedinga ili

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

16

visokog dobitka e poveati trenutni odnos signal/um (SNR, Signal-to-Noise Ratio) dozvoljavajui upotrebu modulacijskih tehnika vee brzine s malom vjerojatnou pogreke. Periodi dubokih fedinga e smanjiti efektivni SNR i prisiliti nas na uporabu modulacijskih tehnika manje brzine u svrhu odravanja robusnosti odailjanja. Pitanje je kako promijeniti modulacijsku shemu kad to zahtijevaju uvjeti prijenosnog kanala. Drugim rijeima, mora se pronai nain da sustav odlui koja je modulacijska tehnika najprihvatljivija za trenutne uvjete u radijskom kanalu. Neki autori smatraju da je BER na prijamnoj strani dobar parametar kanala za donoenje odluke dok drugi pak preferiraju procjenu SNR-a radijske veze. Pouzdana procjena BER-a je poprilino kompleksna unutar kratkih vremenskih perioda i prema tome ograniava brzinu prilagodbe. Sljedee pitanje, koje se postavlja, je kako odluiti koje e se razine SNR-a koristiti za pojedinu modulacijsku tehniku. Odgovor praktiki lei u svojstvima dodanog bijelog uma (AWGN, Additive White Gaussian Noise) i otpornosti pojedine modulacijske tehnike na njega. Osnovni modulacijski postupak, koji se koristi u WCDMA sustavima te je i prenesen na HSDPA sustave, je QPSK. Osim QPSK modulacije, HS-DSCH kanal takoer koristi i 16QAM modulaciju koja omoguuje visoke brzine prijenosa podataka. Iz svega navedenog slijedi da se razliite vrste modulacija (tablica 1.2) kao i naini kodiranja (bazirano na transportnom formatu i TFRC kombinaciji) mogu koristiti da omogue razliite vrne brzine prijenosa (npr. 119 kbit/s/kodu sa QPSK i kodiranje, 712 kbit/s/kodu za 16-QAM i kodiranje). U osnovi, kad korisnik ima bolje uvjete u radijskom kanalu (tj. nalazi se blie baznoj postaji) bit e mu dodijeljena vea brzina prijenosa. Pojedini korisnik moe primiti maksimalno 15 kodova to daje vrnu brzinu prijenosa od 10,8 Mbit/s. Meutim, maksimalna specificirana vrna brzina HSDPA prijenosa je 14 Mbit/s s 16-QAM modulacijom i bez kodiranja (efektivna razina kodiranja je 1, a korisniku je dodijeljeno svih 15 kodova). Postizanje navedene brzine u stvarnom sustavu je dosta teko, jer bi to zahtijevalo neoptereen sustav koji posluuje samo jednog korisnika, a koji se nalazi vrlo blizu bazne postaje.
Tablica 1.2. Brzine prijenosa podataka u ovisnosti o AMC

Modulacija Omjer koda QPSK QPSK QPSK 16-QAM 16-QAM 1/4 2/4 3/4 2/4 3/4

Maksimalni tok podataka [Mbit/s] 1,8 3,6 5,3 7,2 10,7

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

17

Za razliku od QPSK, demodulacija 16-QAM signala zahtijeva amplitudnu referencu u terminalu. Kako se to postie ovisi od terminala do terminala. Jednu mogunost predstavlja koritenje procjene prijenosnog kanala prema CPICH-u te dobivanje odnosa izmeu HS-DSCH i CPICH odailjakih snaga putem postupka usrednjavanja.
1.3.1.2.3 Brzi hibridni automatski zahtjev za ponovnim slanjem podataka

Prilikom odailjanja i primanja podataka javljaju se pogreno primljeni podataci uslijed loe kvalitete kanala. Da bi se dolo do tonih podatka koristi se postupak ponovnog slanja podataka (retransmisija), sve dok se oni ne prime ispravno. Pritom se neispravni podaci odbacuju, a to utjee na smanjenje efektivne brzine prijenosa podataka. Da bi se to poboljalo, HSDPA koristi hibridnu tehniku ponovnog slanja podataka (HARQ) kod koje se ne odbacuju neispravno primljeni podaci ve se oni koriste da bi se ispravno primila informacija. Kod odailjanja HARQ se sastoji od dvije razine funkcionalnosti koje omoguavaju mijenjanje koliine redundantnih podataka kad se koristi razliita retransmisija. Kao to se moe naslutiti iz prije spomenutog, HARQ ima dva naina rada: rad s identinom retransmisijom i, rad s razliitom retransmisijom.

Sluaj identine retransmisije, kod koje se koriste isti podaci u ponovnom slanju podataka, se naziva meko kombiniranje (soft combining). Princip rada je prikazan na slici 1.14.
Turbo kodiranje

Podaci Paritet 1 Paritet 2

Orginalno odailjanje Podaci Paritet 1 Paritet 2

Retransmisija

Kombiniranje na prijamnoj strani Podaci Paritet 1 Paritet 2

Slika 1.14. Sluaj kombiniranja kod identine retransmisije

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

18

Unato bilo kojem broju retransmisija broj operacija usporeivanja je uvijek isti za svako odailjanje istog paketa. Prijamnik terminala mora spremiti primljene uzorke podataka. Stoga se javlja pitanje koliko je memorije razumno imati za tu namjenu u terminalu. injenica da retransmisijom upravlja bazna postaja ini cijeli postupak upotrebljivim. Da je retransmisijom upravljao RNC kanjenje bi bilo preveliko, to bi pak za brze prijenose podataka zahtijevalo previe memorije u terminalu.
Turbo kodiranje

Podaci Paritet 1 Paritet 2

Originalno odailjanje Podaci Paritet 1 Paritet 2

Retransmisija

Kombiniranje s poveavajuom redundacijom (na prijamnoj strani) Podaci Paritet 1 Paritet 2

Slika 1.15. HARQ princip sa razliitom retransmisijom

Razliita retransmisija, koja se jo naziva poveavajua redundancija (incremental redundancy) koristi razliite informacije izmeu dviju uzastopnih retransmisija. Relativan broj paritetnih bitova se mijenja izmeu retransmisija. Ovo rjeenje zahtijeva vie memorije od prijanjeg pa mora biti prilagoeno mogunostima terminala. Terminal koji ima puno memorije moe raditi s ovom vrstom retransmisije i pri najveim brzinama podataka. Nain rada je prikazan na slici 1.15. Funkcija broja usporeivanja se mijenja izmeu razliitih retransmisija i stvarna izvedba kanalnog kodiranja moe se izvesti za svako odailjanje ili se podaci mogu zadrati u virtualnoj memoriji. Ako fiziki sloj ne uspije odraditi cjelokupni postupak (ili doe do maksimalnog broja retransmisija) onda RLC sloj preuzima daljnje upravljanje retransmisijom. To se dogaa u sluajevima promjene elije koja odailje HS-DSCH ili u sluaju jako loeg pokrivanja.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

19

1.3.1.2.4 Dodjeljivanje pristupa

Prilagodba veze podeava parametre prijenosa podataka prema trenutnim radijskim uvjetima na nain da odabire modulaciju koja e se koristiti kao i koliinu redundantnih podataka. Prilagodba je vrlo dinamina budui da se odvija svake 2 ms. Umjesto smanjivanja utjecaja brze promjene radijskih uvjeta kontrolom snage HSDSCH koristi promjenjivu brzinu prijenosa, dok snaga ostaje ista. Na slici 1.16. je prikazan nain prilagodbe veze. To se pokazalo kao bolja metoda (kontrola snage ne moe koristiti veliki opseg promjene snage) posebno za usluge koje doputaju kratke promjene brzine prijenosa podataka.
Kanjenje prilagodbe linka bazne postaje (nekoliko ms) 16 14 12 10 8 6 4 2 0 -2 16-QAM 3/4 16-QAM 2/4 QPSK 3/4 QPSK 2/4 QPSK 1/4

20

40

60

80

100

120

140

160

Vrijeme [ms]

Slika 1.16. Prilagodba veze

Prilagodba veze se zasniva na CQI informacijama iz HS-DPCCH kanala. CQI informacije se koriste kod metode dodjeljivanja pristupa. Kako HS-DSCH kanal koristi vie korisnika potrebna je metoda odreivanja pristupa. Metoda odreivanja pristupa odreuje koji e terminal odailjati podatke i kojom brzinom u odreenom vremenu. Metoda je ugraena u baznu postaju te je dio MAC-hs protokola. U suradnji sa prilagodbom veze, on odreuje brzinu odailjanja za svaki 2 ms period. Osnovna ideja metode je da se daje prednost terminalu koji ima kvalitetniji kanal (slika 1.17). HSDPA koristi tri algoritma za dodjeljivanje pristupa: proporcionalni algoritam upravljanja, round Robin algoritam, maksimalni omjer S/N.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

20

Slika 1.17. Metoda dodjeljivanja pristupa

Algoritam s maksimalnim omjerom S/N dodjeljuje kanal samo korisniku s najboljom vezom, ali ne rasporeuje pravedno uporabu kanala. Round Robin algoritam je najpravedniji algoritam jer uzima u obzir samo vrijeme poeka. Korisnik koji je due ekao na primanje ili na slanje podataka ima prednost u odnosu na onog koji je manje ekao. Iako je to najpravedniji algoritam njegove performanse su veoma loe, jer esto daje prednost korisnicima koji imaju lo kanal pa su im brzine prijenosa male, a korisnici koji mogu imati veliku brzinu prijenosa moraju ekati na svoj red.

1.3.2. HSUPA
HSUPA, tehnologija predstavljena u WCDMA 3GPP Release 6, dodaje u WCDMA novi prijenosni kanal koji se naziva napredni pridijeljeni kanal (E-DCH, Enhanced Dedicated Channel). Taj kanal spada u skupinu transportnih kanala koji nose korisnike podatke u uzlaznom smjeru veze. Na fizikom sloju taj kanal se preslikava u dva fizika kanala: E-DPDCH (E-DCH Dedicated Physical Data Channel), koji nosi korisnike podatke, E-DPCCH (E-DCH Dedicated Physical Control Channel) koji prenosi kontrolne informacije povezane s E-DPDCH.

Istodobno, u silaznoj vezi pridodana su sljedea tri nova kanala u kontrolnie svrhe, a kako bi se mogao koristiti navedeni E-DPDCH: E-AGCH (E-DCH Absolute Grant Channel), E-RGCH (E-DCH Relative Grant Channel), E-HICH (E-DCH Hybrid ARQ Indicator Channel) koji prenosi ACK/NACK informacije.

Raspored kanala za HSUPA dan je na slici 1.18.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

21

Slika 1.18. Raspored kanala za HSUPA (silazna veza izvedena je ovdje kao R99 DCH)

Obrazlaganje pojedinih kanala prelazi okvire ove studije, stoga emo se samo zadrati na E-DPDCH kanalu budui je on najinteresantniji za promatranje. Struktura E-DPDCH kanala pokazana je na slici 1.19. E-DCH transportni blok preslikava se u jedan podokvir duljine trajanja 2 ms ili u jedan radijski okvir duljine trajanja 10 ms (preslikavanje ovisi o TTI konfiguraciji). BPSK se koristi kao modulacijski postupak, a faktor rasprenja (SF) moe poprimiti vrijednosti od 2 do 256.
E-DCH transportni blok s korisnikim podacima

Podaci,
odsjeak podaci

podaci

bitova

= 2560 podimpulsa ( -a), = 10 2 +2 bita ( = 0,...7)

Odsjeak #0

Odsjeak #1

Odsjeak #2

Odsjeak #

Odsjeak #14

1 podokvir = 2 ms 1 radijski okvir,


r

= 10 ms

Slika 1.19 Struktura E-DPDCH kanala

U samim poecima tehnologija se nije zvala HSUPA ve E-DCH, ali se zbog tadanje primjene HSDPA u industriji prihvatio slini naziv. Napredna uzlazna veza poboljava performanse u uzlaznom smjeru te pritom smanjuje kanjenje, poveava brzine prijenosa
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

22

podataka i kapacitet te tako predstavlja prirodni dodatak HSDPA tehnologiji za paketske aplikacije visokih performansi. Napredna uzlazna veza koristi nekoliko novih mogunosti te kao i HSDPA ima minimalni utjecaj na nadogradnju postojeeg radijskog suelja. Isto tako ona, uz ve postojee, donosi nove MAC cjeline kod korisnikih ureaja, baznih postaja i RNC-a. Velike brzine prijenosa u uzlaznom smjeru su veoma poeljne i s korisnike strane i sa strane mree. Pritom je jako vano da su relativno visoke brzine prijenosa dostupne na bilo kojoj korisnikoj lokaciji tj. da je pokrivanje to vee. HSUPA kao i HSDPA koristi iste frekvencijske nosioce opisane u inaici Release 99. Kako bi HSUPA tehnologija ispunila zadane ciljeve rabi se nekoliko noviteta: viekodno odailjanje, kratko vrijeme odailjanja, brzi hibridni zahtjev za ponovnim slanjem podataka, brzo rasporeivanje.

Iako se sline tehnike koriste kod HSDPA, postoji nekoliko osnovnih razlika izmeu uzlazne i silazne veze. Dijeljeni resursi kod uzlaznog smjera predstavljaju smetnju (ukupna primljena snaga) na baznoj postaji, koja ovisi o podijeljenim resursima snage svakom korisnikom ureaju. U silaznom smjeru dijeljeni resursi se sastoje od odailjake snage i kanalnih kodova te su centralizirani na baznoj postaji. Ta razlika ima velik utjecaja na samu tehniku rasporeivanja.
Tablica 1.3. Usporedba osnovnih karakteristika kod HSDPA, HSUPA i DCH

R99 HSDPA HSUPA (DCH) (HS-DSCH) (E-DCH) Promjenjivi faktor rasprenja Da Ne Da Brza kontrola snage Da Ne Da Prilagodljiva modulacija Ne Da Ne BTS upravljanje Ne Da Da Brzi L1 HARQ Ne Da Da Meko prekapanje Da Ne Da TTI duljina [ms] 80; 40; 20; 10 2 10; 2 Svojstva Novi kanal u uzlaznom smjeru, predstavljen kod HSUPA, za razliku od HSDPA se ne dijeli izmeu korisnika ve je pridijeljen samo jednom korisniku. Pritom se mogu koristiti do etiri koda u svrhu poveanja brzine prijenosa u uzlaznom smjeru.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

23

1.3.2.1. Kratko vrijeme odailjanja Kod WCDMA 3GPP Release 99 u uzlaznom smjeru se koriste vremena odailjanja u trajanju od 10 ms, 20 ms i 40 ms. Napredna uzlazna veza koristi vrijeme odailjanja od 2 ms ili 10 ms. Krae vrijeme odailjanja znaajno smanjuje ukupno vrijeme kanjenja te prua mogunost primjene drugih tehnika i breg slanja podataka. 1.3.2.2. Brzi hibridni zahtjev za ponovnim slanjem podataka Brzi hibridni zahtjev za ponovnim slanjem podataka je slian ve prije opisanom kod HSDPA. Bazna postaja moe brzo zatraiti ponovno slanje pogreno prenesenih podataka, to omoguuje veu otpornost na smetnje te smanjuje kanjenje kod ponovnog slanja podataka. Kod HSUPA tehnologije mogue je meko prekapanje te pri tome sve ukljuene bazne postaje pokuavaju dekodirati primljene podatke. Ako je poslana potvrda o primitku od barem jedne bazne postaje korisniki ureaj smatra da su podaci uspjeno poslani. Brzi hibridni zahtjev za ponovnim slanjem podataka, koji koristi meko kombiniranje, ne samo da omoguuje otpornost na nepredvidive smetnje ve i poboljava uinkovitost veze. 1.3.2.3. Brzo rasporeivanje Zajedniki resurs u uzlaznoj vezi, koji se dijeli izmeu korisnikih ureaja, je razina podnoljive smetnje tj. ukupna primljena snaga na strani bazne postaje. Iznos zajednikih resursa u uzlaznoj vezi, kojeg koriste terminali, ovisi o brzini prijenosa podataka. Uglavnom, koritenje vee brzine prijenosa podataka zahtijeva i veu odailjaku snaga, a time se onda troi vie resursa. Brzo rasporeivanje omoguuje brzu preraspodjelu resursa izmeu korisnikih ureaja, iskoritavajui svojstvo praskovitosti u odailjanju paketa podataka. Isto tako, ono omoguuje mrei prihvaenje veeg broja korisnika koji koriste velike brzine prijenosa podataka te se brzo prilagoava promjenjivim smetnjama. To vodi k poveanju kapaciteta, ali i vjerojatnosti da e korisnik iskusiti velike brzine prijenosa podataka. Algoritam za rasporeivanje nije normiran pa se mogu koristiti razliite strategije rasporeivanja. Ta fleksibilnost je korisna kad razliita okruenja i tipovi prometa imaju razliite zahtjeve na strategiju rasporeivanja. Tako npr. korisnika oprema moe biti upravljana od samo jedne bazne postaje ili pak od nekoliko baznih postaja istodobno. U kasnijim sluajevima, meko prekapanje mora biti podrano za naprednu uzlaznu vezu. Korisniki ureaj se ne informira samo o smetnji u vlastitoj eliji ve i o smetnjama u susjednim elijama. Na taj nain se izlazna snaga korisnikog ureaja moe smanjiti ako je razina smetnje prevelika u susjednim elijama. Meko prekapanje, koje je podrano u uzlaznoj vezi omoguuje dobitak od diverzitija do 1,5 dB.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

24

1.3.2.4. HSUPA kategorije ureaja HSUPA zahtijeva nove korisnike ureaje koji moraju imati dobitak od obrade signala kao bi mogli upravljati novim, ranije opisanim, funkcionalnostima. Definirano je sedam razliitih kategorija ureaja u svrhu ostvarenja razliitih brzina prijenosa podataka (tablica 1.4). Uglavnom se korisniki ureaji razlikuju u vremenu odailjanja. Neke kategorije podravaju samo vrijeme odailjanja od 10 ms, dok neke kategorije podravaju oba vremena odailjanja: 2 ms i 10 ms. Druga razlika je u broju kodova koji se koriste prilikom rasprenja. Poetna HSUPA tehnologija je bila bazirana na kategoriji 3 ureaja te je podravala brzine prijenosa podataka od 1,4 Mbit/s.
Tablica 1.4. Kategorije HSUPA korisnikih ureaja
Kategorija ureaja Kategorija 1 Kategorija 2 Kategorija 3 Kategorija 4 Kategorija 5 Kategorija 6 Kategorija 7 Kodovi rasprenje 1 SF4 2 SF4 2 SF4 2 SF2 2 SF2 2 SF2 + 2 SF4 2 SF2 + 2 SF4 Vrijeme odailjanja (TTI) 10 ms oba 10 ms oba 10 ms oba oba Vrna brzina prijenosa podataka 10 ms TTI 0,73 Mbit/s 1,46 Mbit/s 1,46 Mbit/s 2,0 Mbit/s 2,0 Mbit/s 2,0 Mbit/s 4,0 Mbit/s Vrna brzina prijenosa podataka 2 ms TTI 1,46 Mbit/s 2,96 Mbit/s 5,76 Mbit/s 11,5 Mbit/s

1.3.3. Razvoj HSPA


OFDM sustavi su privukli dosta panje kroz tehnologije kao to su 3GPP LTE i WiMAX. Meutim kod smanjene irine kanala pristup po kodu se moe mjeriti s OFDMA pristupom. Iz tog razloga dodatno se radi na razvoju HSPA tj. i u HSPA se uvode naprednije radijske tehnologije. To ne samo da ostavlja HSPA konkurentnim, ve i produuje ivot znaajnim infrastrukturnim ulaganjima operatora. Unaprjeenja za HSPA definirana su u Release 7, dok su neka zavrena u Release 8. Ona ukljuuju naprednije prijamnike, MIMO, kontinuiranu paketsku povezanost (CPC), modulacije vieg reda i jednotunelsku arhitekturu.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

25

1.3.3.1. Napredniji prijamnici Jedno od vanih unaprjeenja je u naprednijim prijamnicima za koje je 3GPP definirao velik broj izvedbi, odnosno podijelio ih je po tipovima. Te izvedbe ukljuuju: tip 1 (koristi diverziti u mobilnom prijamniku), tip 2 (koristi ujednaavanje kanala) i tip 3 (koristi kombinaciju prijamnog diverzitija i ujednaavanja kanala). Ureaji tipa 3i, koji jo nisu dostupni, koristit e i ponitenje smetnji. Bitno je napomenuti da tipovi prijamnika nisu povezani s inaicom tehnologije, pa e tako prijamnici tipa 3i moi raditi i poveati kapacitet u Release 5 mrei. Prvi pristup ukljuuje uporabu diverzitija na strani mobilnog prijamnika. Tehnika se oslanja na optimalnu kombinaciju prijamnog signala koji dolazi od vie razdvojenih prijamnih antena. Zahvaljujui razmjetaju antena primljeni signali mogu imati nezavisne feding karakteristike, a njihovim kombiniranjem signali se mogu uinkovitije dekodirati to rezultira i poveanjem kapaciteta u silaznom smjeru (koristi se u kombinaciji s ujednaavanjem kanala). Prijamni diverziti je djelotvoran i kod malih ureaja kao npr. PC modemskih kartica ili inteligentnih telefona. Trenutna arhitektura prijamnika (koja se oslanja na Rake prijamnik) je djelotvorna kod brzina prijenosa podataka od nekoliko Mbit/s. Meutim, kod veih brzina prijenosa podataka, tj. u sluaju kraih vremena trajanja simbola i viestaznih smetnji, dolazi do intersimbolne smetnje i smanjenja performansi Rake prijamnika. Taj se problem moe rijeiti naprednijom arhitekturom prijemnika s ujednaavanjem kanala koje onda dovodi do poveanja kapaciteta u odnosu na HSDPA prijamnik koji koristi samo diverziti. Alternativan pristup s naprednijim prijamnicima ukljuuje ponitenje smetnje i poopen Rakeov prijemnik (G-Rake). Razliiti proizvoai koriste razliite pristupe. Zahtjevi na mogunosti naprednijih prijamnika su definirani u Release 6 inaici. Kombinacija diverzitija i ujednaavanja kanala je izrazito popularna jer pokazuje dobre rezultate neovisno o radijskom kanalu. Ovakva unaprjeenja sustava su veoma privlana jer ne zahtijevaju skoro nikakve promjene u mrei osim poveanja kapaciteta unutar infrastrukture koja podrava iri pojas. Osim toga, mrea podrava i kombinaciju u radu ovih razliitih ureaja. Znai u mrei mogu normalno koegzistirati stariji ureaji i oni napredniji koji posjeduju odreena unapreenja. Proizvoai ureaja mogu selektivno primijeniti poboljanja na svoje ureaje visokih performansi. 1.3.3.2. MIMO Druga standardna mogunost za poboljavanje osobina mree je MIMO, odnosno tehnika koja zahtijeva vie odailjakih i vie prijamnih antena. Izraz MIMO se najee koristi za sluaj prostornog multipleksiranja. Odailja alje razliite tokove podataka preko svake antene. MIMO iskoritava viestaznost i pritom se

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

26

oslanja na putovanje signala razliitim nepovezanim komunikacijskim vezama. To rezultira vietrukim podatkovnim vezama koje rade u znatnoj mjeri paralelno, a pritom se koristi i adekvatno kodiranje. Sve skupa dovodi do poveanja kapaciteta. Od MIMO-a bi velike koristi mogla imati tzv. HSPA hot spot mjesta (zrane luke, kampovi, trgovaki centri ... ). Koritenje mobilnog diverzitija kod potpuno optereenih mrea, uz postojanje smetnji od susjednih elija, skromno e poveati ukupni dobitak (procjene kazuju 20 do 33 %). U odnosu na antenski sustav 11, koritenjem MIMO tehnike u konfiguraciji 22 moe se propusnost poveati do 80 posto po eliji (dobici variraju ovisno o radijskim kanalima). 3GPP je definirao prostorno multipleksirajui MIMO u inaici Release 7. MIMO e se detaljnije obraditi u poglavlju koji obrauju LTE tehnologiju. 1.3.3.3. Kontinuirana paketska povezanost (CPC) U inaici Release 7 definirana je kontinuirana paketska povezanost. Njena primjena smanjuje smetnje u uzlaznom smjeru veze. Smetnje nastaju od paketskih podataka pridijeljenog fizikog kontrolnog kanala kad nema korisnikih podataka za odailjanje (slika 1.20). To ograniava broj moguih istodobno spojenih HSUPA korisnika. CPC omoguava isprekidano odailjanje u uzlaznom smjeru i isprekidan prijam u silaznom smjeru, pri emu modem moe iskljuiti svoj prijamnik nakon nekog vremena u kojem nema HSDPA aktivnosti. Velika korist od CPC ostvaruje se prilikom koritenja VoIP-a u uzlaznom smjeru. Pritom se moe bolje iskoristi energija baterije u mobilnom ureaju jer se moe ugasiti odailja izmeu slanja VoIP paketa.

Slika 1.20. Prikaz kontinuirane paketske povezanosti

1.3.3.4. Modulacije vieg reda Performanse sustava mogu se poveati i koritenjem modulacija vieg reda. HSPA rabi 16-QAM u silaznom smjeru i QPSK u uzlaznom smjeru. Vee propusnosti mogu se postii dodavanjem
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

27

64-QAM-a u silaznom smjeru i 16-QAM-a u uzlaznom smjeru. Meutim, modulacije vieg reda zahtijevaju bolji odnos signal/um. Stoga se sloeniji modulacijski postupci obino rabe uz kombiniranje s drugim naprednijim tehnikim rjeenjima (diverziti, ujednaavanje).

1.3.4. HSPA+
Koristei prednosti raznih tehnologija, 3GPP je normirao odreeni broj novih mogunosti u inaici Release 7. Meu njima definirane su modulacije vieg reda i MIMO. Tako unaprjeenu HSPA tehnologiju naziva se zajednikim imenom HSPA+ (u uporabi je i termin HSPA Evolved). HSPA+ opisan je (njegov daljnji razvoj) i u inaici Release 8 i Release 9. Cilj HSPA+ tehnologije je: potpuno iskoristiti CDMA pristup prije prelaska na OFDM u 3GPP LTE, postii performanse sline LTE pri pojasu irine od 5 MHz, omoguiti paralelni rad HSPA+ i LTE, omoguiti rad iskljuivo s paketskim podacima (i govor se prenosi paketima), biti unatrag kompatibilna s ranijim inaicama uz dozvoljavanje koritenja ureaja jedne ili druge tehnologije bez smanjivanja performansi, ostvariti laki prijelaz s HSPA tehnologije.

Ovisno o znaajkama koje se koriste, HSPA+ moe ak premaiti mogunosti mree po normi IEEE 802.16e-2005 (mobilni WiMAX) pri jednakoj irini spektra.
Tablica 1.5. Razvoj HSPA propusnosti

Tehnologija HSPA Release 6 HSPA+ Release 7, DL 64-QAM, UL 16-QAM HSPA+ Release 7, 22 MIMO, DL 16-QAM, UL 16-QAM HSPA+ Release 8, 22 MIMO, DL 64-QAM, UL 16-QAM HSPA+ Release 9, 22 MIMO, dva nosioca

Vrna brzina prijenosa u silaznom smjeru [Mbit/s] 14,4 21,1 28,0 42,2 84

Vrna brzina prijenosa u uzlaznom smjeru [Mbit/s] 5,76 11,5 11,5 11,5 23,0

Vrna brzina prijenosa od 42 Mbit/s, koja je definirana u Release 8, poveat e se u inaici Release 9 uz pomo 22 MIMO i dvostruke
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

28

irine pojasa tj. 84 Mbit/s. Budua izdanja HSPA+ e moda koristiti i etiri puta veu irinu pojasa to e dodatno poveati propusnost. HSPA+ e isto tako imati manje vrijeme kanjenja, ispod 50 ms, i poboljano vrijeme uspostavljanja paketske veze, ispod 500 ms. HSPA+ tehnologija s brzinom od 28 Mbit/s u silaznoj vezi e biti dostupna za primjenu do kraja 2009. godine, dok e tehnologija s brzinama prijenosa od 42 Mbit/s u silaznom smjeru i 11,5 Mbit/s u uzlaznom smjeru biti spremna za uporabu 2010. godine. Za oekivati je da e operatori u poetku primijeniti HSPA+ u malim ogranienim podrujima (hotspot) kao to su zrane luke, poslovni kampovi te mree unutar zgrada. Iako se u veini rasprava o HSPA+ naglaava brzina prijenosa podataka, isto tako je bitno da se udvostruuje kapacitet, a kanjenje u mrei smanjuje se ispod 25 ms. Vrijeme uspostave prijenosa podataka, koje je manje od 200 ms, poboljat e korisniki doivljaj trajne spojenosti na mreu, dok e smanjena potronja energije kod VoIP-a omoguiti 50 % dulje trajanje razgovora. Nadogradnja na HSPA+ ukljuuje programsku nadogradnju postojee opreme ili sklopovska proirenja. Neke nadogradnje e biti jednostavnije od drugih, npr. nadogradnja podrke za 64-QAM e biti jednostavnija od uvoenja MIMO tehnike. Kod mrea koje ve koriste diverziti u uzlaznom smjeru lake e se primijeniti MIMO. 1.3.4.1. HSPA s dva nosioca 3GPP je definirao tu mogunost rada u inaici Release 8. Ideja je povezati dva susjedna HSPA nosioca (dva susjedna kanala irine 5 MHz) u svrhu poveanja ukupne brzine prijenosa podataka, a to je prikazano na slici 1.21. U tom izdanju (Release 8) MIMO se nije razmatrao, a s tim postavkama mogue je postii udvostruenje brzine prijenosa podataka od 21 Mbit/s na 42 Mbit/s.

Uzlazna veza
1 5 MHz

Silazna veza
2 5 MHz

UE1

1 5 MHz

2 5 MHz

UE2

Slika 1.21. Koritenje dva nosioca u silaznom smjeru i jednog nosioca u uzlaznom smjeru

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

29

Neke prednosti ovakvog pristupa su: poveanje spektralne uinkovitosti za 20 % u odnosu na onu koja se moe postii s 22 MIMO, znaajno poveanje brzine prijenose podataka, posebno u slabije optereenim mreama, jednaka brzina prijenosa podataka kao kod koritenja 22 MIMO, ali s manjim trokovima nadogradnje, upravljanje paketima preko dva nosioca vodi k boljoj iskoristivosti resursa. Za Release 10 razmatra se uporaba i etiri kanala.

Na slici 1.22. prikazana je analiza performansi kada se koriste dva nosioca pri emu je koritena kumulativna funkcija distribucije (CDF, cumulative distribution function). CDF prikazuje vjerojatnost postizanja odreene brzine prijenosa podataka. Iz slike se vidi dosljedno udvostruenje brzine prijenosa podataka koritenjem ove metode.

Slika 1.22. Ostvarive brzine prijenosa prilikom uporabe HSPA s dva nosioca (slika je prenesena u izvornom obliku iz HSPA to LTEAdvanced, Rysavy Research/3G Americas, September 2009)

1.3.4.2. Jedno-tunelska arhitektura HSPA performanse mogu se poboljati koritenjem uglaenije arhitekture. U Release 7 kao opcija postoji jedno-tunelska arhitektura kod koje mrea za korisnike podatke uspostavlja izravnu prijenosu vezu izmeu RNC-a i GGSN-a, dok SGSN i dalje obavlja sve kontrolne funkcije. Navedeni postupak donosi nekoliko koristi,

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

30

a moemo navesti smanjenje sklopovlja u SGSN-u i pojednostavljeno podeavanje mree. Isto tako postoji integrirana RNC/Node B opcija kod koje se funkcije RNC-a integriraju u Node B. To je izrazito korisno kod primjene u femto elijama kad RNC mora podravati nekoliko tisua femto elija. Integracija RNC/Node B kod HSPA+ je dogovorena kao opcijska alternativna arhitektura za paketske prespojne usluge.

Slika 1.23. HSPA arhitekture

Ta nova arhitektura, koja se moe vidjeti na slici 1.23., slina je EPC/SAE arhitekturi (vidi odjeljak 1.4. o tehnologiji LTE). 1.3.4.3. HS-FACH Nova mogunost, prema inaici Release 7, nudi brzi pristupni proslijeeni kanal (HS-FACH, High-Speed Access Forward Channel) koji smanjuje vrijeme postavljanja skoro na nulu te tako omoguuje uinkovitiji nain prenoenja signalizacije za uvijek ukljuene aplikacije. 1.3.4.4. Zakljuak uz HSPA+ tehnologiju Osobine vezana uz HSPA+ tehnologiju mogu se ukratko saeti kako pokazuje slika 1.24. Ona ukratko objedinjuje sve mogunosti i uvedena poboljanja u HSPA+ tehnologiju.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

31

Slika 1.24. Saetak HSPA+ mogunosti i uvedenih poboljanja

1.4. Radijska tehnologija LTE


LTE postavlja ambiciozne zahtjeve u pogledu brzine prijenosa podataka, kapaciteta, spektralne uinkovitosti i kanjenja. Kako bi ispunio navedene zahtjeve temelji se na novim (naprednim) tehnolokim principima: OFDMA (Orthogonal Frequency Division Multiple Access) u silaznoj vezi i SC-FDMA (Single Carrier Frequency Division Multiple Access) u uzlaznoj vezi, MIMO tehnici i unaprijeenju postojeih UMTS protokola. Utjecaj na ukupnu mrenu arhitekturu (ukljuujui i jezgrenu mreu) oznaava se kao 3GPP SAE (System Architecture Evolution). Valja spomenuti da LTE podrava i FDD i TDD nain rada, te razliite irine kanala. Migracija i prednosti evolucije od tehnikih rjeenja GPRS/EDGE prema HSPA i nakon toga prema LTE su definitivno oite i neizbjene. Kombinirana s mogunou globalnog roaminga i ope prihvaenosti kod operatora mnotvom novih usluga i ureaja, koji ih podravaju, nova tehnologija, od koje e profitirati i krajnji korisnici i operatori, ima vrlo dobre izglede da bude prihvaena irom svijeta.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

32

1.4.1. Zahtjevi koji se postavljaju pred LTE i ostvarivi rezultati


LTE je optimiran za paketski prijenos podataka (Packet Switched /PS/ Services). Glavni zahtjevi, koje LTE mora ispuniti, izneseni su u dokumentu 3GPP TR 25.913, a mogu se ukratko predoiti na sljedei nain: znaajno poveanje vrnih brzina prijenosa; vrna brzina prijenosa od 100 Mbit/s u silaznoj vezi i 50 Mbit/s u uzlaznoj vezi unutar kanala irine 20 MHz uz 2 prijamne antene i 1 odailjaku antenu na korisnikoj opremi (temeljna konfiguracija). Vrne brzine prijenosa treba linearno skalirati s dodijeljenom irinom kanala, poveanje brzine prijenosa na rubovima elija uz zadravanje lokacija postojeih baznih postaja, znaajno poveanje spektralne uinkovitosti (2 do 4 puta u odnosu na Release 6), mogunost za kanjenje u radijskoj pristupnoj mrei ispod 10 ms, znaajno smanjenje kanjenja u C razini mree, skalirajua irina pojasa (5; 10; 15; 20 MHz i mogue 2,5 MHz /1,25; 1,6 MHz/ da bi se omoguio rad u uima dodijeljenim frekvencijskim podrujima), mogunost rada s postojeim 3G mreama i sustavima koji nisu specificirani od strane 3GPP-a, daljnje poboljanje MBMS-a, smanjeni trokovi (CAPEX i OPEX), trokovno najprihvatljivija migracija iz Release 6, razumna kompleksnost sustava i korisnike opreme, razumni trokovi i potronja energije, podrka daljnjoj nadogradnji IMS-a i jezgrene mree, kompatibilnost unatrag je poeljna, ali ne pod cijenu ostvarivih performansi, uinkovita podrka razliitim vrstama usluga, mrea treba biti optimizirana za male brzine korisnika, ali treba podravati i velike brzine, mrea treba omoguavati rad u uparenom i u neuparenom spektru, mogunost pojednostavljenog koegzistiranja izmeu razliitih operatora u susjednima frekvencijskim podrujima kao i meudravna koegzistencija.

U dokumentu 3GPP TR 25.912, koji je studija provedivosti EUTRA i UTRAN-a, nalaze se procijenjene vrijednosti vrne brzine prijenosa i pokazuje se da one premauju zahtijevane iznose. Silazna veza je specificirana za SIMO i MIMO konfiguracije uz 64QAM modulacijski postupak, a uzlazna veza samo za SISO uz razliite modulacijske sheme.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

33

Tablica 1.6. Vrne brzine prijenosa u silaznoj vezi E-UTRA FDD (struktura okvira je tip 1) Silazna veza Modulacija: 64-QAM Konfiguracija Temeljna konfiguracija (12) 22 MIMO 44 MIMO Kanal 20 MHz [Mbit/s] 100 172,8 326,4 Uinkovitost [bit/s/Hz] 5,0 8,6 16,3

Kao to se vidi iz tablica 1.6., 1.7. i 1.8. i FDD i TDD nain rada omoguuju vee brzine od zahtijevanih. Prema oekivanju kod jednake irine kanala, s TDD ostvaruju se nie brzine nego s FDD. Nadalje, kod LTE se zahtijeva poveanje propusnosti i spektralne uinkovitosti u odnosu na Release 6 kako u silaznoj tako i u uzlaznoj vezi. Prijavljeni rezultati dokazuju da je to ostvarivo (tablice 1.9.1.14.).
Tablica 1.7. Vrne brzine prijenosa u uzlaznoj vezi E-UTRA FDD (struktura okvira je tip 1) Uzlazna veza Jedan odailja korisnikog ureaja Modulacijski postupak Temeljna konfiguracija (11) 16-QAM 64-QAM Kanal 20 MHz [Mbit/s] 50 57,6 86,4 Uinkovitost [bit/s/Hz] 2,5 2,9 4,3

Tablica 1.8. Vrne brzine prijenosa u E-UTRA TDD (struktura okvira je tip 2) Silazna veza Pretpostavke: Jedinica Temeljna konfiguracija 22 MIMO u silaznoj vezi 44 MIMO u silaznoj vezi 64-QAM Kanal 20 MHz [Mbit/s] 100 142 270 Uinkovitost [bit/s/Hz] 5,0 7,1 13,5 Uzlazna veza Jedan odailja korisnikog ureaja, 64-QAM Kanal 20 MHz Uinkovitost [Mbit/s] [bit/s/Hz] 50 2,5 62,7 3,1

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

34

Tablica 1.9. Propusnost za korisnika u uzlaznoj vezi, sluaj 1 (500m ISD, razmak izmeu baznih postaja)

Srednja propusnost za korisnika* Sluaj 1 UTRA (referentna vrijednost, Release 6) E-UTRA 12 E-UTRA 14 E-UTRA 22 SU-MIMO UTRA 1,0 2,2 3,3 2,3

Propusnost za korisnika na rubu elije* UTRA 1,0 2,5 5,5 1,1

*Numerike vrijednosti propusnosti dane se u odnosu na propusnost UTRA.

Tablica 1.10. Propusnost za korisnika u uzlaznoj vezi, sluaj 3 (1732m ISD, razmak izmeu baznih postaja)

Srednja propusnost za korisnika* Sluaj 3 UTRA (referentna vrijednost, Release 6) E-UTRA 12 E-UTRA 14 UTRA 1,0 2,2 3,3

Propusnost za korisnika na rubu elije* UTRA 1,0 2,0 4,2

*Numerike vrijednosti propusnosti dane se u odnosu na propusnost UTRA.

Napomene:

referentna vrijednost srednje propusnosti za korisnika iznosi 0,032 bit/s/Hz/korisniku; referentna vrijednost propusnosti za korisnika na rubu elije iznosi 0,0023 bit/s/Hz/korisniku.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

35

Tablica 1.11. Spektralna uinkovitost za korisnika u uzlaznoj vezi, sluaj 1 (500m ISD), sluaj 3 (1732m ISD)

Sluaj 1 Uinkovitost [bit/s/Hz/eliji] UTRA (referentna vrijednost, Release 6) E-UTRA 12 E-UTRA 14 E-UTRA 22 SU-MIMO 0,332 0,735 1,103 0,776 UTRA 1,0 2,2 3,3 2,3

Sluaj 3 Uinkovitost UTRA [bit/s/Hz/eliji] 0,316 0,681 1,038 1,0 2,2 3,3 -

Tablica 1.12. Propusnost za korisnika u silaznoj vezi, sluaj 1 (500m ISD, razmak izmeu baznih postaja)

Srednja propusnost za korisnika* Sluaj 1 UTRA (referentna vrijednost, 12) E-UTRA 22 SU-MIMO E-UTRA 42 SU-MIMO E-UTRA 44 SU-MIMO UTRA 1,0 3,2 3,5 5,0

Propusnost za korisnika na rubu elije* UTRA 1,0 2,7 3,0 4,4

*Numerike vrijednosti propusnosti dane se u odnosu na propusnost UTRA.

Napomene:

referentna vrijednost srednje propusnosti za korisnika iznosi 0,05 bit/s/Hz/korisniku; referentna vrijednost propusnosti za korisnika na rubu elije iznosi 0,02 bit/s/Hz/korisniku.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

36

Tablica 1.13. Propusnost za korisnika u silaznoj vezi, sluaj 3 (1732m ISD, razmak izmeu baznih postaja)

Srednja propusnost za korisnika* Sluaj 3 UTRA (referentna vrijednost, 12) E-UTRA 22 SU-MIMO E-UTRA 42 SU-MIMO E-UTRA 44 SU-MIMO UTRA 1,0 3,0 3,6 4,6

Propusnost za korisnika na rubu elije* UTRA 1,0 2,3 2,8 4,8

*Numerike vrijednosti propusnosti dane se u odnosu na propusnost UTRA.

Napomene:

referentna vrijednost srednje propusnosti za korisnika iznosi 0,05 bit/s/Hz/korisniku; referentna vrijednost propusnosti za korisnika na rubu elije iznosi 0,02 bit/s/Hz/korisniku.

Tablica 1.14. Spektralna uinkovitost za korisnika u silaznoj vezi, sluaj 1 (500m ISD) i sluaj 3 (1732m ISD)

Sluaj 1 Uinkovitost [bit/s/Hz/eliji] UTRA (referentna vrijednost, 12) E-UTRA 22 SU-MIMO E-UTRA 42 SU-MIMO E-UTRA 44 SU-MIMO 0,53 1,69 1,87 2,67 UTRA 1,0 3,2 3,5 5,0

Sluaj 3 Uinkovitost UTRA [bit/s/Hz/eliji] 0,52 1,56 1,85 2,41 1,0 3,0 3,6 4,6

Kao zgodnu ilustraciju za pokazivanje i demonstraciju mogunosti LTE tehnologije posluit e slika 1.25. Ona pokazuje neke eksperimentalno ostvarene rezultate na jednom ispitnom polju uz primjenu 22 MIMO i irinu kanala od 20 MHz. Na slici se vide dinamike promjene propusnosti u ovisnosti o lokaciji mobilne postaje i njenoj brzini, odnosno dobiva se uvid u stvarne mogunosti mree. Treba imati na umu da su ove vrijednosti dobivene uz korisniku opremu laboratorijskog tipa.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

37

Lokacija bazne postaje Propusnost maksimalna: 154 Mbit/s srednja: 78 Mbit/s minimalna: 16 Mbit/s Brzina korisnika maksimalna: 45 km/h srednja: 16 km/h minimalna: 0 km/h Suburbano podruje, optika vidljivost do bazne postaje ostvarena je u manje od 40% izmjerenih vrijednosti Visina okolnih zgrada: 15-25 m
100 metara

Slika 1.25. Rezultati mjerenja na terenu (izvor: HSPA to LTEAdvanced, Rysavy Research / 3G Americas, September 2009)

1.4.2. Kljuni tehniki parametri tehnologije LTE


Prilikom navoenja kljunih parametara LTE zadrat emo se samo na radijskom suelju. Radijsko suelje podrava FDD i TDD nain rada. Inaica (Release) 8 definira frekvencijska podruja rada koja su navedena u tablici 1.15.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

38

Tablica 1.15. Podruja rada E-UTRA


Podruja rada E-UTRA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 17 ... 33 34 35 36 37 38 39 40 1900 MHz 2010 MHz 1850 MHz 1930 MHz 1910 MHz 2570 MHz 1880 MHz 2300 MHz 1920 MHz 2025 MHz 1910 MHz 1990 MHz 1930 MHz 2620 MHz 1920 MHz 2400 MHz 1900 MHz 2010 MHz 1850 MHz 1930 MHz 1910 MHz 2570 MHz 1880 MHz 2300 MHz 1920 MHz 2025 MHz 1910 MHz 1990 MHz 1930 MHz 2620 MHz 1920 MHz 2400 MHz TDD TDD TDD TDD TDD TDD TDD TDD 704 MHz 716 MHz 734 MHz 746 MHz FDD fUL_donja 1920 MHz 1850 MHz 1710 MHz 1710 MHz 824 MHz 830 MHz 2500 MHz 880 MHz 1749,9 MHz 1710 MHz 1427,9 MHz 698 MHz 777 MHz 788 MHz Uzlazna veza fUL_gornja 1980 MHz 1910 MHz 1785 MHz 1755 MHz 849 MHz 840 MHz 2570 MHz 915 MHz 1784,9 MHz 1770 MHz 1452,9 MHz 716 MHz 787 MHz 798 MHz fDL_donja 2110 MHz 1930 MHz 1805 MHz 2110 MHz 869 MHz 875 MHz 2620 MHz 925 MHz 1844,9 MHz 2110 MHz 1475,9 MHz 728 MHz 746 MHz 758 MHz Silazna veza fDL_gornja 2170 MHz 1990 MHz 1880 MHz 2155 MHz 894MHz 885 MHz 2690 MHz 960 MHz 1879,9 MHz 2170 MHz 1500,9 MHz 746 MHz 756 MHz 768 MHz FDD FDD FDD FDD FDD FDD FDD FDD FDD FDD FDD FDD FDD FDD

Vrsta dupleksa

Tablica pokazuje da frekvencijska podruja rada LTE mrea ne odgovaraju u potpunosti mogunostima koje se otvaraju u buduoj prenamjeni spektra, a do koje e doi nakon prelaska na digitalno odailjanje televizije. Tu takoer nema novih frekvencijskih podruja koja su na WRC-07 predloena za primjenu u IMT. Zbog toga e budue inaice LTE (Release 9 i 10) nadopuniti postojei spektar s novim pojasevima za mobilne komunikacije. Identificirana su (u inaici 9, LTE Advanced) sljedea podruja rada na koje e se vjerojatno nadograditi sadanji LTE:
Studija:

450 MHz, UHF podruje (698-960 MHz), 39

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

2,3 GHz, C-podruje (3400-4200 MHz).

Po specifikacijama LTE moe raditi u RF kanalima razliitih irina. Tablica 1.16. prikazuje mogue irine pojasa frekvencija kanala.
Tablica 1.16. irine pojasa frekvencija RF kanala

irina kanala BW [MHz] Broj osnovnih skupova dodjeljivanja NRB

1,4 6

3 15

5 25

10 50

15 75

20 100

to se tie modulacijskih postupaka, za prijenos korisnikih podataka, upotrebljavaju se; QPSK, 16-QAM i 64-QAM. U pogledu viestrukog pristupa, u sluaju silazne veze koristi se OFDMA, a u uzlaznoj vezi SC-FDMA postupak. LTE definira i uporabu MIMO tehnologije. U silaznoj vezi postoji vie konfiguracija, od odailjakog diverzitija do prostornog multipleksiranja. Maksimalna definirana konfiguracija je 44. U sluaju uzlazne veze najvjerojatnija je uporaba viekorisnikog kooperativnog MIMO-a. Detaljniji prikazi i objanjenja ovih kljunih tehnikih parametara obradit e se u naredim poglavljima.

1.4.3. Tehnike viestrukog pristupa


Prijenos podataka kod LTE temelji se na postupku OFDMA (Orthogonal Frequency Division Multiple Access) u silaznoj vezi i SC-FDMA (Single-Carrier Frequency Division Multiple Access) u uzlaznoj vezi. Ako se usporedi CDMA (osnova UMTS tehnologije) i OFDMA (osnova LTE tehnologije) zakljuuje se da OFDMA ima mnogo prednosti: moe se prilagoditi na razliite irine kanala, otporan je na viestazno irenje, jednostavnija je izrada ekvalizatora u prijamniku, lake se primjenkuje MIMO. osjetljivost na Dopplerov pomak (pomak frekvencije), osjetljivost na fazni um, velike su razlike izmeu vrnih i srednjih snaga signala (PAPR, Peak to Average Power Ratio).

Ipak OFDMA ima i neke nedostatke:

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

40

Frekvencijska irina kanala Podnosioci Zatitni interval Simboli Frekvencija

Vrijeme

Slika 1.26. OFDM signal u frekvencijskoj i vremenskoj domeni

Veliki PAPR problematian je za mobilni ureaj kako zbog izvedbe izlaznog pojaala tako i zbog potronje baterije pa je za uzlaznu vezu 3GPP skupina razvila postupak SC-FDMA. To je hibridni postupak koji kombinira niski PAPR prijenosa jednim nosiocem (kao kod GSM i kod CDMA) s dugim vremenom trajanja simbola i fleksibilnom dodjelom frekvencija OFDMA tehnologije.

Slika 1.27. Primjer frekvencijskog planiranja elija kod LTE

Za razliku od CDMA, na rubovima elija kod OFDMA zahtijeva se odreeni oblik frekvencijskog planiranja. Slika 1.27. prikazuje oblik frekvencijskog planiranja radi izbjegavanja meuelijske interferencije. utom bojom predstavljena je cjelokupna irina kanala, dok ostale boje predstavljaju ua razliita frekvencijska podruja koja odvajaju elije. U ovoj studije detaljnije se prikazuje SC-FDMA koji se koristi u uzlaznoj vezi. Simboli podataka iz vremenskog podruja prebacuju

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

41

se u frekvencijsko podruje koritenjem postupka diskretne Fourierove transformacije (DFT). Nakon toga se dobiveni uzorci u frekvencijskom podruju preslikavaju na eljene podnosioce unutar frekvencijskog podruja i vraaju se natrag u vremensko podruje koritenjem IFFT-a. Na kraju se signalu dodaje zatitni interval. Generiranje SC-FDMA signala prikazano je na slici 1.28.
Brzina prijenosa kodiranih simbola = R Preslikavanje na podnosioce Dodavanje zatitnog intervala

DFT
NTX simbola

IFFT

Slika 1.28. Generiranje SC-FDMA signala

1, 1 Q

-1,-1

-1, 1

1, -1

-1,-1

1,1

1, -1

-1,1

-1,1

1,1 I

Vrijeme

-1,-1

1,-1

V
O F si DM m A bo l

A M F D ol C- imb S s

CP

ije m

ije m

fc

15 kHz

Frekvencija

fc

60 kHz

Frekvencija

OFDMA Simboli podataka zauzimaju 15 kHz unutar jednog OFDMA simbola

SC-FDMA Simboli podataka zauzimaju M15 kHz unutar 1/M SC-FDMA simbola

Slika 1.29. Usporedba OFDMA i SC-FDMA

Zbog ovakvog postupka generiranja signala esto se za ovu tehniku koristi i naziv DFT-SOFDM (Discrete Fourier Transform Spread OFDM). Grafika usporedba izmeu OFDMA i SC-FDMA prikazana je na slici 1.29. Radi jednostavnosti, u ovom primjeru koristi se samo 4 etiri (M) podnosioca unutar dva simbola. Ulazni podaci su QPSK modulirani simboli. Podsjetiti se treba da su realni LTE signali raspodjeljeni na
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

SC s i - FD m M bo A l

CP
O F sim DM bo A l

Vr

Vr

42

jedinkama od 12 susjednih podnosilaca. Kao to se vidi, kod OFDMA svaki simbol se prenosi na jednom podnosiocu, dok se kod SC-FDMA na svakom podnosiocu prenose etiri simbola. Trajanja OFDM i SC-FDMA simbola su meusobno jednaka. To znai da OFDMA prenosi etiri simbola paralelno (jedan po podnosiocu) dok se kod SC-FDMA serijski prenose 4 modulacijska simbola. Rezultat svega je smanjenje razlike izmeu vrnih i srednjih snaga izlaznog signala to omoguava jednostavniju izvedbu pojaala. Za razliku od bazne postaje (eNB) korisnika oprema ne odailje u cjelokupnoj frekvencijskoj irini kanala. Tipina konfiguracija veze dana je na slici 1.30.
Channelirina kanala Bandwidth [MHz]

Konfiguracija odaslanog signala Transmission Bandwidth Configuration [RB] Osnovni skup dodjeljivanja irina odaslanog Transmission signala Bandwidth [RB]

Rub kanala

Active Resource Blocks Aktivni blokovi

Center subcarrier (corresponds to DC in Sredinji podnosilac baseband) is not transmitted in downlink (samo u silaznoj vezi)

Slika 1.30. Definicije irine kanala i konfiguracije odailjanja

1.4.4. Arhitektura mree, protokolarni sloaj i slojevi mree


Dananje mobilne mree imaju kompleksnu arhitekturu. Jedna od namjera 3GPP-a bila je pojednostavljenje te arhitekture u novijim inaicama. Osim pojednostavljenja u radijskom dijelu mree (EUTRAN), pojednostavljen je i jezgreni dio mree. Projekt dugoronog razvoja arhitekture sustava (SAE, System Architecture Evolution) treba definirati i optimirati cjelokupnu mreu za paketski prijenos podataka.

Rub kanala

Channel edge

Channel edge

Resource block

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

43

Slika 1.31. Arhitektura mree

Kao to se vidi sa slike 1.31., E-UTRAN se sastoji od baznih postaja, koje se u ovom sluaju zovu eNB. eNB predstavlja protokolarno zakljuenje korisnike i kontrolne ravnine prema korisnikoj opremi. Bazne postaje su meusobno povezane sueljem X2, tako da je izbjegnuto da se njihova meusobna komunikacija odvija posredstvom sklopa za kontrolu radijske mree (RNC, Radio Network Controller) kako je bio sluaj u prethodnim arhitekturama. Bazna postaja je nadalje povezana sueljem S1 s jezgrenim dijelom mree, koji se u ovom sluaju naziva EPC (Evolved Packet Core). Preciznije gledano, bazna postaja je povezana sa sljedee dvije jedinice: jedinicom za upravljanje mobilnou (MME, Mobility Management Entity) i poveznikom za opsluivanje (S-GW, Serving Gateway). Ova arhitektura sugerira da je kod LTE bazna postaja preuzela obavljanje vie funkcija u odnosu na ranije arhitekture. Slika 1.32. to i dokazuje. EPC se povezuje na druge mree (npr. Internet) putem poveznika za paketski prijenos (P-GW, Packet Data Network Gateway). eNB obavlja sljedee funkcije: upravljanje radijskim resursima, kompresija i kriptiranje IP zaglavlja, izbor MME-a,

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

44

usmjeravanje korisnikih podataka (iz korisnike ravnine) prema S-GW, rasporeivanje i prijenos pozivnih poruka i informacija za emitiranje, mjerenja mobilnosti i prijave konfiguracija.

Slika 1.32. Funkcijska podjela izmeu E-UTRAN-a i EPC-a


(preneseno u izvornom obliku iz 3GPP TS 36.300)

Slika 1.33. Protokolarni sloaj korisnike ravnine (U - Plane)

Funkcije MME-a ukljuuju distribuciju pozivnih poruka prema eNB-u, sigurnosnu kontrolu, kontrolu mobilnosti kad nema odai-

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

45

ljanja korisnikih podataka (stanica u mirovanju), osnovnu kontrolu SAE-a. S-GW omoguava mobilnost korisnika unutar mree, zakljuenje paketa iz korisnike ravnine namijenjenih pozivanju. Protokolarna arhitektura E-UTRAN podijeljena je i specificirana na dvije ravnine: korisniku i kontrolnu (slike 1.33. i 1.34).

Slika 1.34. Protokolarni sloaj kontrolne ravnine (C - Plane)

Kao i svaka druga mrea, i ova se sastoji od vie slojeva. Razglabanje o njima i detaljnije opisivanje pojedinih slojeva prelazi okvire ove studije. Stoga, zadravamo se samo na najosnovnijim injenicama, a detaljnije e se razraditi samo fiziki sloj (sloj 1, Layer 1). Prema slici 1.35. zakljuuje se da je fiziki sloj povezan s MAC podslojem sloja 2 pomou transportnih kanala. Takoer se vidi da logiki kanali predstavljaju vezu izmeu MAC i RLC podsloja unutar 2 sloja. Postoji i izravno suelje izmeu fizikog sloja i sloja 3 (RRC sloj).

Layer 3 Control / Measurements

Radio Resource Control (RRC)

Logical channels Medium Access Control Transport channels Physical layer

Layer 2

Layer 1

Slika 1.35. Povezanost fizikog sloja s viim slojevima (preneseno u izvornom obliku iz 3GPP TS 36.201)

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

46

Fiziki sloj obavlja sljedee funkcije: otkriva pogreke na transportnim kanalima i obavjetava o tome vie slojeve, obavlja FEC kodiranje/dekodiranje transportnih kanala, indicira o potrebi ponovnog odailjanja, prilagoava brzine prijenosa transportnih kanala na fizike kanale, preslikava kodirane transportne kanale na fizike kanale, pridjeljuje razliite razine snage fizikim kanalima, modulira i demodulira fizike kanale, obavlja vremensku i frekvencijsku sinkronizaciju, obavlja radijska mjerenja i o tome obavjetava vie slojeve, obavlja MIMO procesiranje, radi odailjaki diverziti, oblikuje dijagram zraenja.

Definirano je preslikavanje izmeu logikih i transportnih kanala, kao i preslikavanje izmeu transportnih i fizikih kanala. Preslikavanja su razliita sa silaznu i za uzlaznu vezu. Fiziki sloj bazne postaje i fiziki sloj korisnike opreme povezani su radijskim sueljem. LTE radijsko suelje sastoji se od fizikih kanala i fizikih signala. Fiziki kanali u silaznoj vezi su: fiziki podatkovni kanal za silaznu vezu (PDSCH, Physical Downlink Shared Channel) prenosi korisnike podatke; fiziki kanal za viekorisniko odailjanje (PMCH, Physical Multicast Channel) prenosi informacije namijenjene viekorisnikom odailjanju; fiziki kontrolni kanal za silaznu vezu (PDCCH, Physical Downlink Control Channel) prenosi informacije o rasporeivanju resursa korisnicima, informacije za potvrdi ispravnosti u prijenosu (ACK/NACK); fiziki kanal za sveobuhvatno odailjanje (PBCH, Physical Broadcast Channel) prenosi specifine informacije o eliji; fiziki kanal za kontrolu indikacije formata (PCFICH, Physical Control Format Indicator Channel) definira broj PDCCH OFDMA simbola po podokviru (1, 2 ili 3); fiziki kanal za indikaciju ARQ (PHICH, Physical Hybrid ARQ Indicator Channel) prenosi HARQ ACK/NACK.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

47

Fiziki kanali u uzlaznoj vezi su: fiziki kanal za sluajni pristup (PRACH, Physical Random Access Channel) uspostava poziva, fiziki podatkovni kanal za uzlaznu vezu (PUSCH, Physical Uplink Shared Channel) prenosi korisnike podatke, fiziki kontrolni kanal za uzlaznu vezu (PUCCH, Physical Uplink Control Channel) prenosi informacije o rasporeivanju, informacije za potvrdi ispravnosti u prijenosu (ACK/NACK).

Fiziki signali (esto puta se i oni nazivaju kanalima) u silaznoj vezi su: primarni sinkronizacijski signal (kanal) (nema slubenog akronima, ali se esto puta oznaava kao P-SCH, Primary Synchronization Signal) omoguava traenje i identifikaciju elije korisnicima, sadri dio identifikacijskih podataka, sekundarni sinkronizacijski signal (kanal) (nema slubenog akronima, ali se esto puta oznaava kao S-SCH, Secondary Synchronization Signal) omoguava traenje i identifikaciju elije korisnicima, sadri preostali dio identifikacijskih podataka, referentni signal ili pilot (RS, Reference Signal) koristi se za procjenu kanala u silaznoj vezi,

dok u uzlaznoj vezi postoji samo referentni signal (RS) koji slui za sinkronizaciju s korisnikom opremom i procjenu kanala u uzlaznoj vezi. Detaljniji opis pojedinih kanala te njihov stvarni izgled bit e dan u nastavku studije.

1.4.5. Strukture okvira


Kod LTE definiraju su dvije strukture okvira: struktura okvira vrste 1 (FS1, Frame Structure type 1) i, struktura okvira vrste 2 (FS2, Frame Structure type 2).

Struktura FS1 koristi se kod FDD, a struktura FS2 kod TDD. Ove strukture okvira prikazane su na slikama 1.36. i 1.37. Kod strukture FS1 radio okvir traje 10 ms i podijeljen je na 20 jednako dugakih odsjeaka duljine 0,5 ms. Podokvir se sastoji od dva odsjeka (traje 1 ms) tako da jedan radio okvir sadri 10 podokvira. Ts predstavlja najmanju jedinicu u vremenu koja je jednaka 1/30,72 MHz. Ova struktura okvira optimirana je da koegzistira s 3,84 Mbit/s UMTS sustavima. Budui da se ovakva struktura rabi u FDD sustavima, ona pokriva i silaznu i uzlaznu vezu.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

48

Okvir = 10 ms, Tf = 307200 x Ts = 10 ms Odsjeak = 0,5 ms, Todsjeak = 15360 Ts = 0,5 ms

#0

#1

#2

#3

#18

#19

Podokvir = 1ms

Slika 1.36. Struktura okvira FS1

Jedan okvir, Tf = 307200 x Ts = 10 ms Jedan poluokvir, 153600 x Ts = 5 ms Jedan podokvir, 30720 x Ts = 1 ms


#0 #2 #3 #4 #5

Za 5 ms periodu prekapanja, sadri specijalni podokvir


#7 #8 #9

DwPTS GP

UpPTS

Jedan odsjeak,
Todsjeak =15360 x Ts = 0,5 ms

Za 10 ms periodu prekapanja, ne sadri specijalni podokvir

Slika 1.37. Struktura okvira FS2

Struktura FS2 je mnogo fleksibilnija u odnosu na strukturu FS1. Kod nje je okvir trajanja 10 ms podijeljen na dva poluokvira od 5 ms, a svaki poluokvir na pet podokvira. Podokviri se takoer sastoje od dva odsjeka duljine 0,5 ms. Osim uobiajenih podokvira, postoje i specijalni podokviri. Oni se sastoje od tri polja: odsjeka pilota za silaznu vezu (DwPTS, Downlink Pilot Timeslot), zatitnog pojasa (GP, Guard Period) i odsjeka pilota za uzlaznu vezu (UpPTS,Uplink Pilot Timeslot). Ta polja imaju konfigurabilnu individualnu duljinu, a ukupno trajanje iznosi im 1 ms. Perioda prekapanja definirana je razmakom izmeu dva specijalna podokvira, a postoje dva sluaja: prekapanje u iznosu od 5 i u iznosu od 10 ms. Dakle specijalni podokviri se mogu nalaziti u jednom ili oba poluokvira. U ovisnosti o iznosu prekapanja definirano je sedam razliitih konfiguracija odailjanja. Valja istaknuti da su podokviri 0 i 5 te polje DwPTS uvijek namijenjeni silaznoj vezi, a polje UpTS i podokviri koji slijede iza specijalnih podokvira namijenjeni uzlaznoj vezi. Tablica 1.17. prikazuje mogue konfiguracije, gdje slovo D oznaava silaznu vezu, slovo U uzlaznu, a slovo S specijalni podokvir.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

49

Tablica 1.17. Mogue konfiguracije strukture okvira FS2 Konfiguracija 0 1 2 3 4 5 6 Perioda prekapanja 5 ms 5 ms 5 ms 10 ms 10 ms 10 ms 5 ms Oznaka podokvira 2 3 4 5 6 7 U U U D S U U U D D S U U D D D S U U U U D D D U U D D D D U D D D D D U U U D S U

0 D D D D D D D

1 S S S S S S S

8 U U D D D D U

9 U D D D D D D

1.4.6. Elementi fizikih resursa u silaznoj vezi


Najmanja jedinica za prijenos podataka u vremensko-frekvencijskoj domeni naziva se element dodjeljivanja (RE, Resource Element), a predstavlja jedan simbol kojeg nosi jedan podnosioc. Skup od dvanaest uzastopnih podnosioca u frekvencijskoj domeni koji ima trajanje jednog odsjeka predstavlja osnovni skup dodjeljivanja (RB, Resource Block). Svaki prijenos sastoji se od jednog ili vie osnovnih skupova dodjeljivanja. Dakle, moe se rei da je jedinica za prijenos osnovni skup dodjeljivanja. Jedan odsjeak u silaznoj vezi kod kojeg se koristi normalni zatitni interval (CP, Cyclic Prefix) sadri sedam OFDM simbola. Veliina zatitnog intervala uzima se takvom da bude vea od vremenskog rasprenja radijskog kanala. U sluaju LTE, normalni zatitni interval iznosi 4,69 s to omoguava sustavu da funkcionira kada je razlika izmeu staza rasprostiranja elektromagnetskog vala manja od 1,4 km. Dulji zatitni interval se moe koristiti kod veih elija i u sluaju nekih specifinih aplikacija. U tom sluaju sustav moe tolerirati razliitost staza do 10 km, ali uz smanjeni kapacitet. Ako znamo da je trajanje OFDM simbola 66,7 s, vidimo da nam se kapacitet i uz koritenje normalnog zatitnog intervala smanji za 7%.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

50

1 podokvir =1 ms = 14 OFDM simbola (uz normalni zatitni pojas) 1 odsjeak = 0,5 ms = 7 OFDM simbola (uz normalni zatitni pojas)

Osnovni skup dodjeljivanja: RB - Resource Block (12 podnosilaca u frekvencijskom podruju, 1 odsjeak u vremenskom podruju)

Podnosioci (oznaeni s indeksom k )

Element dodjeljivanja: RE - Resource Element (k,I)

k=0

l=0 OFDM simboli (oznaeni s indeksom l )

Slika 1.38. Frekvencijsko-vremenski prikaz dodjeljivanja resursa (podnosilaca)

Tablica 1.18. Konfiguracije osnovnog skupa dodjeljivanja

Konfiguracija Normalni zatitni interval Produeni zatitni interval


f = 15 kHz f = 15 kHz
f = 7,5 kHz

Broj podnosilaca 12 24

RB N sc

DL Broj simbola N simb

7 6 3

Iz tablice 1.18. zakljuuje se da konfiguraciju osnovnog skupa dodjeljivanja, osim zatitnog pojasa, odreuje i razmak izmeu podnosilaca. Treba naglasiti da je tipini razmak izmeu podnosilaca f = 15 kHz i on se najee koristi (standardni LTE). Razmak f = 7,5 kHz koristi se samo prilikom E-MBMS-a (Enhanced Multi Broadcast Multicast Service) te se on stoga vie nee razmatrati.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

51

1.4.7. Dodjeljivanje fizikih resursa u silaznoj vezi


Slika 1.39. posluit e u prikazu postupka dodjele fizikih resursa. Ona detaljnije prikazuje strukturu okvira FS1 kod silazne veze i pozicioniranje signala i kanala.
DL N simb OFDM simboli (= 7 OFDM simbola, normalni CP)

160 CP

2048

144 CP

2048

144 CP

2048

144 CP

2048

144 CP

2048

144 CP

2048

144 CP

2048

(x Ts)

1 odsjeak = 15360Ts = 0,5 ms

Ts = 1/(150002048) = 32,6 ns
0 1 2 3 4 5 6 0 1 2 3 4 5 6

P-SCH - Primary Synchronization Channel S-SCH - Secondary Synchronization Channel

1 podokvir
= 2 odsjeka = 1 ms

PBCH - Physical Broadcast Channel PDCCH -Physical Downlink Control Channel PDSCH - Physical Downlink Shared Channel Referentni signal (RS) (Pilot)

#0

#1

#2

#3

#4

#5

#6

#7

#8

#9

#10

#11

#12

#13

#14

#15

#16

#17

#18

#19

1 okvir
= 10 podokvira = 10 ms

Slika 1.39. Dodjeljivanje fizikih resursa u silaznoj vezi za strukturu okvira FS1

Kroz cjelokupni okvir od 10 ms, uz prijenosni (PDSCH), prenosi se i kontrolni kanal (PDCCH). Struktura okvira nacrtana je na slici u ovisnosti o Ts, koji je najkrai vremenski interval u sustavu, a definiran je kao Ts = 1/(150002048) s = 32,6 ns. U navedenom primjeru, preslikavanje fizikih signala u silaznoj vezi izvedeno je na sljedei nain: Referentni signali (RS, Reference Signal) odailju se unutar nultoga i etvrtog OFDMA simbola u svakom odsjeku. Ovaj poloaj se primjenjuje kad se koristi jedna odailjaka antena, a u sluaju MIMO (do 4 antene) konfiguracije su drukije. RSovi slue prijemniku u postupku procjenjivanja kanala. Referentni signali su generirani iz pseudosluajnih sljedova, a modulirani su po shemi QPSK. Oni su razliiti za razliite elije. U navedenom primjeru (jedna antena) postoje 4 referentna signala unutar osnovnog skupa dodjeljivanja. Primarni sinkronizacijski kanali (signali) (P-SCH, Primary Synchronization Channel) odailju se u estom OFDMA simbolu nultog i desetog odsjeka unutar svakog okvira. Sadre 62 podnosioca centriranih oko sredinjeg podnosioca. Sekundarni sinkronizacijski kanali (signali) (S-SCH, Secondary Synchronization Channel) odailju se u petom OFDMA

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

52

simbolu nultog i desetog odsjeka unutar svakog okvira. Sadre 62 podnosioca centriranih oko sredinjeg podnosioca. Fiziki kanali za sveobuhvatno odailjanje (PBCH, Physical Broadcast Channel) odailju se od nultog do treeg OFDMA simbola unutar prvog odsjeka unutar svakog okvira. Sadre 72 podnosioca centriranih oko sredinjeg podnosioca. Fiziki kontrolni kanali za silaznu vezu (PDCCH, Physical Downlink Control Channel) nalaze se unutar prva tri simbola svakog podokvira. Fiziki podatkovni kanali za silaznu vezu (PDSCH, Physical Downlink Shared Channel) prenose podatke korisnicima.

Slika 1.40. izlae frekvencijsko-vremenski prikaz jednog podokvira s fizikim kanalima i signalima. Pokazuje se da se sredinji podnosioc ne koristi.

P-SCH - Primary Synchronization Channel S-SCH - Secondary Synchronization Channel PBCH - Physical Broadcast Channel PDCCH -Physical Downlink Control Channel PDSCH - Physical Downlink Shared Channel Referentni signal (Pilot) 16-QAM 64-QAM QPSK

Vrijeme Frekvencija

Slika 1.40. Frekvencijsko-vremenski prikaz jednog podokvira s fizikim kanalima i signalima u silaznoj vezi

1.4.8. Dodjeljivanje fizikih resursa u uzlaznoj vezi


Kao to je ve prije objanjeno, struktura okvira FS1 u uzlaznoj vezi jednaka je strukturi u silaznoj vezi u pogledu trajanja okvira, odsjeka i duljini podokvira. Rasporeivanje resursa uzlazne veze korisnicima obavlja se u baznoj postaji (eNodeB). Ona dodjeljuje vremensko-frekvencijske resurse korisnicima (korisnikoj opremi) i formate prijenosa. Odluke o rasporeivanju mogu se bazirati na parametrima kvalitete usluge, statusu privremenog spremnika korisnike opreme, kvaliteti pojedinog uzlaznog kanala, mogunostima korisnike opreme i slino. U uzlaznoj vezi, podaci se alociraju takoer u obliku viekratnika osnovnog skupa dodjeljivanja
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

53

(RB). Da bi se pojednostavlo procesiranje u uzlaznoj vezi, dozvoljeni su samo viekratnici 2, 3 i 5. Takoer, korisnikoj opremi se pridjeljuju samo kontinuirani osnovni skupovi dodjeljivanja. Korisniki podaci se prenose na fizikom podatkovnom kanalu za uzlaznu vezu (PUSCH, Physical Uplink Shared Channel). Na slici 1.41. je primjer preslikavanja PUSCH kanala u uzlaznoj vezi za strukturu okvira FS1.
UL N simb OFDM simboli (= 7 SC-FDMA simbola, normalni CP)

160 CP

2048

144 CP

2048

144 CP

2048

144 CP

2048

144 CP

2048

144 CP

2048

144 CP

2048

(x Ts)

1 odsjeak = 15360Ts = 0,5 ms

Ts = 1/(150002048) = 32,6 ns
0 1 2 3 4 5 6 0 1 2 3 4 5 6

1 podokvir
= 2 odsjeka = 1 ms

PUSCH - Physical Uplink Shared Channel Referentni signal za demodulaciju PUSCH kanala

#0

#1

#2

#3

#4

#5

#6

#7

#8

#9

#10

#11

#12

#13

#14

#15

#16

#17

#18

#19

1 okvir
= 10 podokvira = 10 ms

Slika 1.41. Preslikavanje PUSCH kanala u uzlaznoj vezi za strukturu okvira FS1

Broj simbola unutar odsjeka ovisi o duljini zatitnog intervala SCFDMA simbola. U sluaju normalnoga zatitnog intervala ima ih 7, a u sluaju produenoga njihov je broj jednak 6. Referentni signali za demodulaciju odailju se u etvrtom simbolu odsjeka na svim podnosiocima dodijeljenog RS-a. Oni slue za procjenu uzlaznog kanala tako da bazna postaja moe ispravno demodulirati signal. Fiziki kontrolni kanal za uzlaznu vezu (PUCCH, Physical Uplink Control Channel) sadri kontrolne informacije uzlazne veze, informacije o potvrdi paketa u silaznoj vezi, izvjea o kvaliteti kanala, informacije o kodiranju, informacije o MIMO-u i zahtjeve za rasporeivanje (SR, Scheduling Requests). PUCCH se odailju na odreenima frekvencijskim podrujima koji su konfigurirani na viim slojevima. PUCCH blokovi locirani su na krajevima frekvencijskog podruja uzlazne veze. Korisnika oprema koristi PUCCH i u sluajevima kad ne prenosi podatke na PUSCH kanalu. Primjer preslikavanja PUCCH kanala u uzlaznoj vezi za strukturu okvira FS1 nalazi se na slici 1.42.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

54

OFDM simbola (= 7 SC-FDMA simbola, normalni CP)


160 CP 2048 144 CP 2048 144 CP 2048 144 CP 2048 144 CP 2048 144 CP 2048 144 CP 2048 (Ts)

1 odsjecak = 15360Ts = 0,5 ms

UL N simb
0 1 2 3 4 5 6 0 1 2 3 4 5 6

Ts = 1/(150002048) = 32,6 ns

1 podokvir
= 2 odsjecka = 1 ms

PUCCH - Physical Uplink Control Channel Referentni signal za demodulaciju PUCCH kanala (PUCCH format 0/1, normalni CP)

#0

#1

#2

#3

#4

#5

#6

#7

#8

#9

#10

#11

#12

#13

#14

#15

#16

#17

#18

#19

1 okvir
= 10 podokvira = 10 ms

Slika 1.42. Preslikavanje PUCCH kanala u uzlaznoj vezi za strukturu okvira FS1

Primjer dodjeljivanja fizikih resursa uzlazne veze jednom korisniku prikazan je na slici 1.43 . On je valjan za konstantnu dodjelu te prikazuje frekvencijsko-vremenski prikaz jednog podokvira s fizikim kanalima i signalima uzlazne veze.

PUSCH

64-QAM

16-QAM

QPSK

BPSK(1a)

QPSK(1b)

Referentni signal za demodulaciju (za PUSCH) PUCCH Referentni signal za demodulaciju za PUCCH formata 1a/1b

Zadoff-Chu QPSK
PUSCH 3RB PUSCH < 3RB ili PUCCH

Vrijeme

Frekvencija

Slika 1.43. Frekvencijsko-vremenski prikaz jednog podokvira s fizikim kanalima i signalima u uzlaznoj vezi

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

55

Slika 1.44. prikazuje moda najjasniji i najjednostavniji primjer dodjeljivanja fizikih resursa korisnicima. Openito on se odnosi i na silaznu i na uzlaznu vezu, s razlikom da u prvom sluaju govorimo o OFDMA simbolima, a u drugom sluaju o SC-FDMA simbolima. S TTI (Transmition Time Interval) oznaen je vremenski interval odailjanja.
Jedan osnovni skup dodjeljivanja (1 RB) = 180 kHz = 12 podnosilaca

Razmak izmeu podnosilaca = 15 KHz

Frekvencija
1 odsjeak = 0,5 ms = 7 OFDM simbola

1 podokvir = 1 ms = 1 TTI = 1 par osnovnog skupa dodjeljivanja

Vrijeme

QPSK, 16-QAM ili 64-QAM modulacija

Slika 1.44. Prikaz dodjeljivanja fizikih resursa korisnicima

1.4.9. MIMO u tehnologiji LTE


Koncept nazvan MIMO (Multiple-Input Multiple-Output) osniva se na uporabi vie antena na odailjakoj i na prijamnoj strani radijskog sustava.
Osailjake antene Radijski kanal Prijamne antene

Slika 1.45. Koncepcije uporabe vie antena na odailjakoj i/ili prijamnoj strani radijskog sustava

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

56

Koritenje viestrukih antena poboljava obiljeja radijskog prijenosa po vie osnova: prostorno multipleksiranje, diverziti postupak, oblikovanje dijagrama zraenja (ne spada u MIMO tehniku, ve se s njom kombinira). SISO (Single-Input Single-Output) odgovara klasinome radijskom sustavu koji koristi jednu antenu (ili antenski sustav) na odailjakoj strani i jednu antenu (ili antenski sustav) na prijamnoj strani, a tehnike uporabe vie antena se uvijek usporeuju u odnosu na ovaj sluaj. MISO (Multiple-Input Single-Output) sustav koristi vie antena na odailjakoj i jednu antenu na prijamnoj strani, a naziva se i odailjaki diverziti. Odailjaki diverziti poveava robusnost sustava i u tom smislu poveava odnos signal/um, odnosno smanjuje uestalost pogreke (BER). Kod njega se isti podaci odailju na obje odailjake antene (naravno uz odgovarajue kodiranje tako da prijamnik moe razluiti svako odailjanje) te nema poveanja u smislu brzine prijenosa podataka. SIMO (Single-Input Multiple-Output) obiljeava uporaba jedne antene na odailjakoj i vie antena na prijamnoj strani, a naziva se i prijamni diverziti. Kao i MISO pogodan je za koritenje u situacijama malog omjera signal/um (npr. rub elije), te takoer ne poveava brzinu prijenosa podataka. Kod MIMO se upotrebljava prostorno multipleksiranje, tj. razliiti tokovi podataka se istodobno odailju na razliitim antenama to poveava brzinu prijenosa (kapacitet sustava). Preduvjet za to je da nema korelacije izmeu odgovarajuih staza irenja. Dakle, MIMO najbolje funkcionira u uvjetima viestrukog irenja uz visoki odnos signal/um (nema optike vidljivosti izmeu odailjaa i prijamnika, urbani okoli). Ako je razliit broj prijamnih i odailjakih antena, onda uz prostorno multipleksiranje postoji i prostorni diverziti. Razlaganje MIMO sustava moe se proiriti i na nain da se u odailjaki i prijamni dio ukljui vie baznih postaja (eNB) i vie korisnikih ureaja (UE). Na taj nain mogu se definirati: jednokorisniki MIMO (SU-MIMO, Single-User MIMO), viekorisniki MIMO (MU-MIMO, Multi-User MIMO), kooperativni MIMO (Co-MIMO, Coperative MIMO). Slika 1.46. prikazuje takvu podjelu MIMO sustava.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

57

Osailjake antene

Radijski kanal

Prijamne antene

Slika 1.46. Prikaz jednokorisnikog, viekorisnikog i kooperativnog MIMO

Prvi sluaj na slici 1.46. prikazuje SU-MIMO i to je najei nain izvedbe MIMO tehnike. On se moe upotrijebiti u silaznoj i u uzlaznoj vezi, a primarna svrha mu je poveanje brzine prijenosa prema/od jednog korisnika. Zahvaljujui tome dolazi i do ukupnog poveanja kapaciteta u eliji. Izvorni tokovi podataka na odailjakoj strani u ovom primjeru su kodirani crveno i plavo. Oni se nadalje kodiraju i mijeaju te dolaze na odailjake antene (roza i ljubiasto u baznoj postaji). Prolaze kroz kanal gdje se nadalje mijenjaju i dolaze do korisnike opreme koja se sastoji od dva prijamna niza. Nakon digitalne obrade, signali se ponovno zdruuju u originalne podatke. Problemi kod ovakvog prijenosa ponajprije postoje na korisnikoj opremi koja je malih dimenzija, a treba izbjei spregu izmeu antena. Ovaj problem se ispoljava posebice na niim frekvencijama (ispod 1 GHz) i predstavlja ogranienje uporabe ove tehnike. Drugi sluaj opisuje 22 MU-MIMO koji se koristi samo u uzlaznoj vezi. MU-MIMO ne poveava pojedinanu brzinu prijenosa podataka korisnika, ali se poveava brzina prijenosa (kapacitet) unutar elije. Vea udaljenost izmeu korisnika poveava nekoreliranost izmeu staza u odnosu na SU-MIMO. Korisnika oprema mora sadravati samo jedan odailjaki niz (jeftinije rjeenje u odnosu na prvi sluaj), a kapacitet elije raste. Sluaj kooperativnog MIMO ukljuuje meusobnu vezu izmeu vie baznih postaja koje komuniciraju s barem jednim istim korisnikom. U sluaju Co-MIMO-a u silaznoj vezi najvei dobitak ostvaruje se na rubu elije. Tamo je odnos signal/um najgori, ali je

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

58

i velika nekoreliranost izmeu staza te se mogu poboljati svojstva prijenosa. Co-MIMO je mogu i u uzlaznoj vezi, ali je teko realizirati vezu izmeu korisnikih oprema te je stoga i vjerojatnost koritenja u praktinim sustavima zanemariva. LTE podrava u silaznoj vezi tri inaice viestrukog koritenja antena: MISO ili odailjaki diverziti, SIMO ili prijamni diverziti i MIMO (prostorno multipleksiranje). Odailjaki diverziti temelji se na uporabi prostorno-frekvencijskog blokovskog kodiranja (SFBC, Space-Frequency Block Coding) a prikazuje ga slika 1.47.

Simboli

Odailjanje na anteni 1

Odailjanje na anteni 2

Slika 1.47. Prikaz prostorno-frekvencijskoga blokovskog kodiranja

Slika 1.48. Postupci kombiniranja primljenih signala kod prijamnog diverzitija

Druga shema u silaznoj vezi, tj. prijamni diverziti, je obvezujua prilikom konstrukcije korisnike opreme. Koristi se tzv. MRC-

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

59

postupak kombiniranja (Maximum Ratio Combining) primljenih signala, a koji je prikazan na slici 1.48. Posljednja shema u silaznoj vezi je prostorno multipleksiranje (MIMO). Podran je 22 i 42 MIMO. Iako je definiran i etvero kanalni prijamnik u korisnikoj opremi, nije vjerojatno da e se u skoroj budunosti koristiti 44 MIMO. Najira uporaba bit e rezervirana za 22 SU-MIMO. U sluaju uzlazne veze kod LTE osnovna konfiguracija korisnike opreme ima jedan odailja. Ona je izabrana radi smanjenja trokove izrade korisnikog ureaja i potronju baterije, a podrava MUMIMO. Opcijska konfiguracija je SU-MIMO. Osnovna konfiguracija bazne postaje podrazumijeva koritenje 2 ili 4 prijamne antene.

1.5. Frekvencijska podruja rada mobilnih tehnologija i rezultirajua pokrivenost

Slika 1.49. Prikaz dodijeljenog spektra mobilnim komunikacijskim mreama u RH (Izvor podataka: Web stranice Hrvatske agencije za
potu i elektronike komunikacije, www.hakom.hr)

Trenutno najzastupljenija mobilna tehnologija na svijetu je GSM. Ona sa svojim nadogradnjama (GPRS, EDGE), omoguava

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

60

mobilni pristup, ali njega ne moemo okarakterizirati kao irokopojasni pristup. Uzrok tome lei u maloj irini kanala od svega 200 kHz. GSM je kod nas implementiran u podrujima 900 MHz i 1800 MHz, a dodijeljene su koncesije trima operatorima. Osnovna namjena GSM bila je pruanje mobilnih govornih usluga, a tek kasnije stvorila se potreba za prijenosom podataka. Trea generacija mobilnih sustava (UMTS, WCDMA), uz prijenos govora, obratila je pozornost i prijenosu podataka, ali vrna brzina prijenosa osnovne inaice od 384 kbit/s takoer ne prua zadovoljavajuu brzinu prijenosa. Tek s nadogradnjama UMTS, tj. primjenom HSDPA i HSUPA tehnologije moe se govoriti o neto veim brzinama prijenosa.Valja imati na umu da i takve brzine prijenosa ne udovoljavaju pravom znaenju termina "irokopojasni pristup". Naime, u usporedbi s brzinama prijenosa, koje se ostvaruju u nepokretnoj mrei (npr. ADSL) one su znatno manje, realno neusporedive. Veina WCDMA mrea (ukljuujui i HSPA nadogradnje) u svijetu realizirana je u podruju 19201980/21102170 MHz. Takva situacija je i kod nas, s nadopunom pojasa od 1900 1920 MHz za TDD nain rada. U Hrvatskoj postoje 3 operatora koji dijele spomenuto frekvencijsko podruje. Ulogu u dodjeli spektra imala je primijenjena tehnologija. Za GSM su dodijeljeni blokovi koji su viekratnik irine GSM kanala od 200 kHz, dok su kod UMTS dodijeljeni blokovi koji su viekratnik irine kanala od 5 MHz. Dananje pravilo u dodijeli spektra zahtijeva i tehnoloku neutralnost tj. prilikom dodjele se ne specificira tehnologija, ve se ona ostavlja na izbor operateru.
Tablica 1.19. Plan dodjele za frekvencijske pojaseve 880915/925-960 MHz i 1710-1785/1805-1880 MHz

Frekvencijski pojas [MHz] 880-915/925-960 1710-1785/1805-1880

Podruje uporabe Republika Hrvatska Republika Hrvatska

Primjena GSM UMTS GSM UMTS

Raster [kHz] 200 200 200 200

irina kanala 200 kHz Nominalno 5 MHz 200 kHz Nominalno 5 MHz

Napomena 2 1, 2 2 2

1 - nije doputena uporaba nosioca frekvencije 882,4 MHz kod uzlazne veze i 927,4 MHz kod silazne veze; 2 - minimalni razmak u nekoordiniranom nainu rada izmeu dva operatora izmeu UMTS i GSM nosioca iznosi 2,6 MHz, a izmeu dva UMTS nosioca 5 MHz. Sukladno tome valja pozdraviti i odluku hrvatskog regulatora da prilikom obnove koncesije GSM operatorima dozvoli i koritenje tehnologije UMTS u pojasima koji su ranije bili namijenjeni iskljuAnaliza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

Studija:

61

ivo za GSM. Treba imati na umu da dodijeljene irine blokova u pojasevima 880915/925960 MHz i 17101785/18051880 MHz nisu optimirane za UMTS. Ukupno dodijeljeni spektar za javne mobilne komunikacijske mree trenutno sadri pojaseve: 35+35 MHz (GSM900), 75+75 MHz (GSM1800), 60+60 MHz (UMTS FDD, UMTS2100) i 20 MHz (UMTS TDD), to ukupno iznosi ~360 MHz. Slina situacija je u veini europskih drava. to se tie podruja pokrivanja, znamo da se na niim frekvencijama, uslijed boljih propagacijskih uvjeta, poveava podruje pokrivanja. Najbolju ilustraciju toga dat e nam slika 1.50.

Normirani broj lokacija baznih postaja

Sredinja frekvencija [MHz]


Napomena: Referentna frekvencija je 700 MHz, dijagram je valjan za suburbano podruje uz 5 dB vei dobitak antene na 2,1 GHz te 6 dB vei dobitak antene na 2,6 GHz od dobitka na 700 MHz

Slika 1.50. Ilustracija stupnja pokrivanja podruja signalom u ovisnosti o frekvenciji odailjanja

Pokazuje se da dvostruko via frekvencija odailjanja (uz istu snagu odailjanja) rezultira i potrebom poveanja broja lokacija baznih postaja od ~2,2 puta. Poznato je da radijski dio mree

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

62

predstavlja i najvei troak cjelokupne mree (prema Ericssonu on iznosi 70 80% ukupnih trokova). U radijskom dijelu najvei troak otpada na izgradnju lokacija baznih postaja (prema Ericssonu na te trokove otpada 70 80% radijskih trokova). Dakle, snienje frekvencije odailjanja (nia frekvencijska podruja) pridonosi smanjenju ukupnih trokova za operatore.

Relativni CAPEX [%]

Frekvencijsko podruje izgradnje mree Relativni CAPEX Radijus elije

[MHz]

Napomena: CAPEX je raunan za suburbano podruje Izvor: Intel analysis

Slika 1.51. Iznos CAPEX-a u ovisnosti frekvencijskom podruju u kojem se izgrauje mrea (izvor 1)

Broj baznih postaja


14 12 10 8 6 4 2 0

10

15

20 x12

x7 x5 x3 x1
700
UHF
Izvor: SCF Associates Study

x1,5
850 2100 2600 3500 5800MHz Capex

Slika 1.52. Iznos CAPEX-a u ovisnosti frekvencijskom podruju u kojem se izgrauje mrea (izvor 2)

Potvrdu navedenog moe se nai i u drugima dostupnim izvorima (slike 1.51. i 1.52). Ako se usporedi izgradnja mree u podruju 2500 MHz u odnosu na onu u podruju od 700 MHz (poetak

Radijus elije [km]

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

63

podruja koji se moe osloboditi uslijed digitalne dividende) izlazi da su na 2,5 GHz trokovi vei oko 4,5 puta. Procjene, dobivene iz oba prikazana izvora, neznatno se razlikuju. Stavljajui se u ulogu investitora (operatora) logian je zakljuak da e oni biti puno vie zainteresirani za podruje koje bi se moglo osloboditi uslijed digitalne dividende nego li za pojas na 2500 MHz. Posebno to vrijedi za Hrvatsku gdje ne treba oekivati prevelik broj operatora (vie od 3) za razliku od situacija u nekim zapadnoeuropskim zemljama gdje je uvedeno i 5 operatora. Stoga u Hrvatskoj operatori mogu raunati na vie spektra i zadovoljenje kapaciteta mree. Najuoljivija prednost podruja 2500 MHz je mogunost boljeg koritenja MIMO tehnologije i time ostvarenja bolje spektralne uinkovitosti. Naravno, na tom podruju ima mogunosti za dodjelu ireg spektra i ostvarenje veeg kapaciteta mree. Investitori e se suoiti sa irom lepezom mogunosti i izazova u pogledu izbora tehnologije i frekvencijskog podruja implementacije. Ovo poglavlje studije zakljuujemo konstatacijom da na podruje pokrivanja (osim frekvencije odailjanja) znatno utjee i dupleksni nain rada. FDD nain rada predstavlja puno bolju opciju u pogledu pokrivenosti.

Slika 1.53. Ilustracija veliine podruja pokrivanja signalom u ovisnosti o vrsti koritenog dupleksa

1.6. Razvoj usluga u mobilnim mreama


Poznato je da su prve mobilne mree bile optimirane i realizirane za prijenos govora, tj. za pruanje govornih usluga. Razvoj mobilnih mrea kretao se u smjeru zadravanja kvalitete u pruanju govornih usluga i poveanjem paketskog prijenosa podataka. U literaturi ne pronalazimo previe podataka vezanih uz razmatranje udjela prijenosa govora i paketskog prijenosa podataka u ukupnom
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

64

optereenju mree. Razlog tome lei u injenici da operatori takve podatke smatraju poslovnom tajnom. Da bi mogli pokazati dinamiku rasta i ukupnog udjela pojedine vrste prijenosa podataka u mobilnim mreama posluit emo se slikama 1.54. i 1.55.

Relativno optereenje mree

ru. 06.

lipanj 07.

Brzi paketski podaci

Paketski podaci

Prijenos govora

Slika 1.54. Podatkovni promet u UMTS-HSPA mreama u razdoblju od rujna 2006. do listopada 2008. (izvor Ericsson)

Relativno optereenje mree

Paketski podaci

Prijenos govora

si. 07.

si. 08.

si. 09.

lipanj 08.

Slika 1.55. Podatkovni promet u UMTS-HSPA mreama u razdoblju od sijenja 2007. do svibnja 2009.(izvor: studija HSPA to
LTE-Advanced, Rysavy Research / 3G Americas, rujan 2009.)

svi. 09.

sr. 07.

sr. 08.

listo. 08.

si. 07.

si. 08.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

65

Iz slika 1.54. i 1.55. moe se zakljuiti da se koliina podataka namijenjenih prijenosu govora nije tako znaajno promijenila kao to se promijenila koliina podatkovnih podataka. Obje slike potvruju da promet podataka znaajno premauje promet govornih podataka. Tendencija je da e u budunosti na sam promet podacima otpadati jo vei udio. Drugim rijeima, u nekom skorom razdoblju doi e do zasienja (i time i stagnacije) u pruanju govorne usluge, dok e prijenos ostalih podataka i dalje znaajno rasti, posebice pruanjem usluge mobilnog irokopojasnog pristupa. Dokaz tome vidimo i na slici 1.55. (dobivenoj usrednjavanjem rezultata od strane vie operatora), kod koje primjeujemo da je rast podataka za pruanje govorne usluge u razdoblju od sijenja 2007. do svibnja 2009. godine bio dva puta, dok je istovremeno rast u prijenosu ostalih paketskih podataka bio 18 puta. Znai u svibnju 2009. govorne usluge predstavljale su svega 20% optereenja mree dok je u lipnju 2007. na njih otpadalo 50% ukupnog prometa. Sukladno tendencijama u rastu i vrsti prometa u mobilnim mreama moe se pratiti i razvoj mobilnih usluga na tritu (slika 1.56).
Broj i vrsta usluga na tritu

Jeftine medijske usluge bogatog sadraja


Najkvalitetnije 3G i multimedijske usluge

Mobilni Internet i pristup intranetu Osnovne poruke Govorna usluga

Izvor: Northstream

Slika 1.56. Vrste usluga i njihova zastupljenost na tritu

Zakljuno moe se rei da tehnoloki razvoj mobilnih mrea predstavlja osnovu za pruanjem naprednih usluga, a domiljatost u smiljanju novih usluga diktirat e i rast prometa u mrei. Veliki kapacitet mree omoguit e daljnju personalizaciju u pruanju

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

66

usluge i daljnji pad cijene u odnosu na koliinu prenesenih podataka.

1.7. Trite mobilnih komunikacija


Strategije Trite mobilnih komunikacija kako u svijetu, a tako i kod nas biljei stalni i veliki rast. To je moda najpropulzivniji i najisplativiji segment trita elektronikih komunikacija, jer biljei rast i u pogledu usluge prijenosa govora i kratkih tekstualnih poruka te u pogledu prijenosa podataka. Tijekom 2008. godine na tritu elektronikih komunikacija u Hrvatskoj uvedeno je mjerenje irokopojasnog pristupa Internetu putem mobilnih mrea. Dakle, pristup Internetu pomou WCDMA i njegovih naprednijih inaica HSDPA/HSUPA poeo se tretirati kao mobilni irokopojasni pristup.

Slika 1.57. Ukupni prihodi prema glavnim segmentima mree u Hrvatskoj

irokopojasni pristup Internetu putem mobilnih mrea na kraju 2008. godine u RH je dosegnuo 158 530 prikljuaka (slika 1.58). To predstavlja gustou od 3,57 posto s obzirom na broj stanovnika. U isto vrijeme, zastupljenost irokopojasnog pristupa Internetu putem mobilnih mrea u zemljama EU bila je neto iznad 13 posto, odnosno vie od 42 milijuna pretplatnika. Valja naglasiti da se u ovoj projekciji nalaze svi aktivni korisnici usluge brzog prijenosa podataka bilo putem tzv. inteligetnog tele-

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

67

fona ili prijenosnog raunala. U EU se radi i statistika koja ukljuuje samo korisnike koji putem prijenosnih raunala i odgovarajuih kartica i USB modema imaju pristup mobilnim mreama.

Slika 1.58 Gustoa prikljuaka irokopojasnog pristupa u Hrvatskoj

Gustoa prikljuaka irokopojasnoga mobilnog pristupa (sijeanj 2009.)

Slika 1.59. Gustoa prikljuaka mobilnog irokopojasnoga mobilnog pristupa u lanicama EU-a

Smatramo kako ovaj drugi nain voenja statistike daje realniju sliku o pravim korisnicima (koji su zakupili odreene pakete usluga) te preporuamo da i na regulator uvede ovu dodatnu statistiku.
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

68

Rezultati ove po naem miljenju realnije projekcije daju rezultat od 2,8% gustoe prikljuaka, to je znatno manje od prije navedenih 13%. Pokretai ovakvom velikom broju korisnika nalaze se u atraktivnim tarifnim modelima mobilnih operatora koji ukljuuju i druge pogodnosti usluga mobilnih mrea te stoga one postaju prihvatljivije od usluge nepokretnog pristupa Internetu.

Gustoa prikljuaka irokopojasnog mobilnog pristupa (sijeanj 2009.) uz koritenje prijenosnog raunala, odgovarajuih kartica i USB modema

Slika 1.60. Gustoa prikljuaka mobilnog irokopojasnog pristupa u lanicama EU-a (uz koritenje prijenosnog raunala i odgovarajuih kartica i USB modema)

U mobilnim mreama najvei se prihod ostvaruje pruanjem govornih usluga i kratkih podatkovnih poruka (SMS-a). Meutim, treba imati na umu da e i u mobilnim mreama doi do zasienja (kao to je i sa sluajem govornih usluga u nepokretnoj mrei) te da vie nee biti rasta prihoda na osnovu ovih dviju usluga. Kao jedini prostor za rast prihoda namee se poveavanje podatkovnog prometa putem mobilnoga irokopojasnog pristupa. Prvi preduvjet poveavanja podatkovnih usluga je rast UMTS korisnika, odnosno prijelaz GSM korisnika u UMTS korisnike. Osim toga znaajan iskorak u tomu pravcu predstavlja poveanje "stalnih" pretplatnika u odnosu na tzv. pre-paid korisnike. Trenutno stanje UMTS korisnika, stalnih i pre-paid korisnika kao i strukturu prihoda u mobilnoj mrei u RH naazi se u tablici 1.20., dok se dokaz rasta UMTS korisnika u zadnjih nekoliko godina najbolje vidi na slici 1.61.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

69

Tablica 1.20. Trite mobilnih komunikacija (preuzeto iz Mid-term forecasting of electronic communication markets development in Croatia, June 2009., A.R.S. Progetti)
2006. 2007. 2008. cagr [%] * Ukupni prihodi Prihodi od prometa Ostali prihodi Ulaganja u infrastrukturu i opremu Broj zaposlenika Broj pretplatnika u mobilnim mreama Vrste korisnika Korisnici "pre paid" Korisnici "post paid" Tehnologija GSM UMTS Gustoa korisnika mobilne mree Promet Broj poslanih SMS-ova Broj poslanih MMS-ova
* cagr - sloena godinja stopa rasta

Milijuna eura Milijuna eura Milijuna eura Milijuna eura Ukupno U tisuama U tisuama U tisuama U tisuama U tisuama U postocima U milijunima minuta U milijunima U milijunima

1088 869 219 126 2148 4395 3435 960

1113 860 253 113 2166 5035 3824 1211

1228 948 280 147 2205 5880 4398 1482

6,2 4,4 13,1 8,0 1,3 15,7 13,2 24,2 7,7 239,6 15,6 7,7 24,3 50,5

4321 4768 5014 75 267 865 99,1 113,5 132,5 5300 6722 6152 2511 2724 3876 19 22 44

UMTS korisnici po operatorima (izraeno u tisuama)

Slika 1.61. Broj UMTS mobilnih pretplatnika po operatorima


(preuzeto iz Mid-term forecasting of electronic communication markets development in Croatia, June 2009., A.R.S. Progetti)

1.8. Prognoze telekomunikacijskog trita u RH u razdoblju do 2011. godine


Za davanje prognoze razvoja telekomunikacijskog trita posluit e podacima objavljenim u dokumentu Mid-term forecasting of
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

70

electronic communication markets development in Croatia, iz lipnja 2009., a koji je izradio A.R.S. Progetti. Najznaajniji rezultati navedenog dokumenta sadrani su u tablici 1.21. i na slici 1.62.
Tablica 1.21. Prognoze telekomunikacijskog trita do 2011. (prihodi)* (preuzeto iz Mid-term forecasting of electronic communication
markets development in Croatia, June 2009., A.R.S. Progetti)

Prognoza 2008. 2009. 2010. 2011. cagr [%] Fiksna mrea Telefonski promet, fiksni Prijenos podataka Pretplata Interkonekcija Ostalo Mobilna mrea Promet Ostalo Pristup Internetu Pristup modemom (dial-up) ADSL Iznajmljeni vodovi FttH/FttB Druge vrste pristupa VOIP promet Iznajmljeni vodovi CATV Ukupno 666 343 10 188 38 87 1136 948 188 127 11 80 26 0 5 5 31 14 1974 641 320 8 185 42 86 1210 990 220 150 7 100 24 6 7 6 26 16 2043 605 290 6 180 45 84 1265 1020 245 163 4 110 15 20 9 5 21 17 2071 544 250 4 170 40 80 1315 1040 275 177 3 105 10 45 11 3 15 17 2068 -6,5 -10,0 -26,3 -3,3 1,7 -2,8 5,0 3,1 13,5 11,7 -35,2 9,5 -27,3 173,9 30,1 -15,7 -21,5 6,7 1,6

* Prihodi su izraeni u milijunima eura

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

71

Trite telekomunikacijskih usluga do 2011. (izraeno u milijunima eura)

CATV iznajmljene linije pristup Internetu mobilna telefonija nepokretna telefonija

Slika 1.62. Trite telekomunikacijskih usluga do 2011. (preuzeto iz


Mid-term forecasting of electronic communication markets development in Croatia, June 2009., A.R.S. Progetti)

Zakljuci iz navedenog dokumenta mogu se sumirati na nain kako je prikazano u nastavku. a) Ukupno telekomunikacijsko trite Oekuje se skromni rast cjelokupnog telekomunikacijskog trita (1,6% na godinjoj razini). To je poveanje od 90 milijuna eura do 2011. Glavni razlozi ovoga skromnog rasta lee u injenici da e se trite nepokretne telefonije smanjivati (6 7 % na godinjoj razini). Smanjivanje je uzrokovano zamjenom nepokretne s mobilnom tehnologijom i veim koritenjem irokopojasnih usluga. Vodei pokreta rasta trita je podruje mobilne tehnologije. Iako se oekuje smanjenje govornih usluga u podruju mobilne tehnologije, rast u mobilnom podruju temeljit e se na novim uslugama kao to je mobilni irokopojasni pristup.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

72

Upitno je kako e se trei (najnoviji) operator na podruju mobilne tehnologije nositi u budunosti. injenica je da ostvaruje slabe financijske rezultate na hrvatskom tritu. Na podruju nepokretnog dijela mree i irokopojasnog pristupa doi e do konsolidacije, odnosno oekuje se manji broj operatora ponajprije zbog loih financijskih rezultata koje ostvaruju neki od njih. Dominantni operator u podruju nepokretne telefonije i irokopojasnog pristupa i dalje e zadrati svoj neprikosnoveni poloaj. Njegova pozicija bit e nadalje uvrena budui je zapoeo s izgradnjom optike pristupne mree. Oekuje se da e u ukupnom tritu i dalje imati udio vei od 60%. irokopojasni pristup putem kabelske mree (CATV) nee se znaajnije mijenjati. Udio trita mobilnog dijela mree ostat e dominantan i iznosit e iznad 63% trita, a udio nepokretnog irokopojasnog pristupa na ukupnom tritu iznosit e 8 9%. b) Trite mobilnog dijela mree Openito Oekuje se jaka trina utakmica izmeu postojea 3 operatora, posebice na podruju mobilnog irokopojasnog pristupa. T-Mobile i VIPnet imaju tehnoloko i trino vodstvo. Ne oekuje se ulazak novog operatora na trite. Korisnici Broj e im i dalje rasti, negdje po stopi od 10% godinje. Oekuje se preraspodjela stalnih pretplatnika i pre-paid pretplatnika. Na kraju 2011. oekuje se udio od 40% stalnih pretplatnika. Baza korisnika mobilnog irokopojasnog pristupa i dalje e se poveavati, a na kraju 2011. pretpostavlja se da e ih biti 1 milijun. Cijene Nee se mijenjati, ne oekuje se znatno sniavanje cijena na podruju mobilnog irokopojasnog pristupa. Promet Usluga prijenosa govora smanjivat e se godinje za oko 5%. SMS promet e i dalje rasti i to 8% godinje. c) Trite pristupa Internetu Openito FTTH e postati komercijalno dostupan u drugoj polovici 2009. u 4 najvea grada u RH. VOIP e biti standardni dio ponude buduih paketa. Iako se oekuje udvostruenje

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

73

korisnika putem CATV mree, taj broj je i dalje puno manji od ostalih pristupa. Korisnici Na kraju 2009. oekuje se 50000 FTTH prikljuaka, a na kraju 2011. oko 150000. Veinom u velikim gradovima. ADSL e dosegnuti svoj limit u korisnicima krajem 2010. kada ih se oekuje oko 650000. Tada e neki zamijeniti ADSL s FTTH-om. Stabilizacija broja ADSL korisnika oekuje se od 2011., a pad od 2012. godine. Spajanje putem dial-up-a dosegnut e brojku od 200000 korisnika u 2011. I dalje e egzistirati u onim djelovima zemlje bez ADSL-a i FTTH-a. Iznajmljene linije (kao sredstvo pristupa Internetu) nadomjestit e se optikom. Cijene Uvoenjem FTTH cijene ADSL e padati po stopi od 4-5% godinje. Predviaju se cijene paketa triple play od 25 eura mjeseno. d) Utjecaj TK sektora na drutvo Ako se eli sagledati direktni ukupni utjecaj TK sektora (iskljuivi pristup Internetu zbog nepouzdanih podataka) na gospodarstvo u RH vidimo da on u 2008. predstavlja 1,8 % BDP-a. (874 milijuna eura), a ne oekuje se vei rast u narednim godinama. Oko 5% radne snage u RH je prisutno u TK sektoru. Oekuje se smanjenje tog broja u razdoblju 20092011. TK sektor je po inozemnim ulaganjima rangiran kao trei od 19932008., a veina investicija napravljena je od 19992001.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

74

Tablica 1.22. Doprinos TK sektora na hrvatsko gospodarstvo* (preuzeto iz Mid-term forecasting of electronic communication markets development in Croatia, June 2009., A.R.S. Progetti)

2006. 2007. 2008. cagr [%] Ukupni prihod Fiksna mrea Mobilna mrea Iznajmljeni vodovi CATV Trokovi Fiksna mrea Mobilna mrea Iznajmljeni vodovi CATV Nastala dodana vrijednost Fiksna mrea Mobilna mrea Iznajmljeni vodovi CATV Investicije Fiksna mrea Mobilna mrea Iznajmljeni vodovi CATV Rezultirajui ukupni udio u HR gospodarstvu Fiksna mrea Mobilna mrea Iznajmljeni vodovi CATV Ukupni izravni doprinos u % od BDP-a Fiksna mrea Mobilna mrea Iznajmljeni vodovi 1697 672 972 41 12 1395 515 860 5 15 302 157 112 36 -3 297 118 167 9 3 599 275 279 45 0 1,5 0,7 0,7 0,1 1720 666 1010 32 12 1447 515 907 7 18 273 151 103 25 -6 276 113 145 14 4 549 264 248 39 -2 1,3 0,6 0,6 0,1 1847 666 1136 31 14 1316 572 716 9 19 531 94 420 22 -5 343 159 163 15 6 874 253 583 37 1 1,8 0,5 1,2 0,1 4,3 -0,4 8,1 -13,0 8,0 -2,9 5,4 -8,8 34,2 12,5 32,6 -22,6 93,6 -21,8 29,1 7,5 16,1 -1,2 29,1 41,4 20,8 -4,1 44,6 -9,3

9,7 -12,9 31,3 -17,6

* Prihodi su izraeni u milijunima eura

Projekcije rasta u iduem razdoblju pokazuju da e se broj korisnika mobilnih mrea novije generacije poveavati, a istodobno e se poveavati i zahtjevi za irokopojasnim mobilnim pristupom. Kako bi operatori mogli pruiti zadovoljavajuu kvalitetu usluga u novim

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

75

okolnostima, koje e ukljuivati vei broj korisnika, trebat e nadograivati postojee mree, a u konanici i prijei na novu tehnologiju LTE. Nain na koji e prijei na novu tehnologiju te kako e nadograivati postojeu mreu predstavljaju izvjesne rizike za operatora (investitora). Na regulatoru ostaje zadatak da omogui nesmetani razvoj trita kroz ostvarivanje preduvjeta za pruanjem usluga. Akcije regulatora e u prvom redu ukljuivati dodjeljivanje ireg spektra frekvencija operatorima i omoguavanje potenoga trinog nadmetanja. Pravilnim i pravovremenim djelovanjem u pogledu upravljanja spektrom, zadovoljit e se budue potrebe korisnika na zadovoljavajui nain. Te potrebe se svode na bri pristup, bilo gdje i bilo kada, a sve po prihvatljivoj cijeni.

1.9. Uloga regulatora


Kao to smo vidjeli u prethodnim poglavljima trite mobilnih komunikacija e rasti. Prvenstveno se to odnosi na mobilni irokopojasni pristup. Dakle, rasti e potreba i za potrebnim kapacitetima koje moe osigurati mobilna mrea. Poveanje kapaciteta (slika 1.63) se moe ostvariti na tri naina: poveanjem spektralne uinkovitosti (bit/s/Hz), poveanjem broja elija i uporabom ireg frekvencijskog spektra.

Uinkovitost

Sp

ek ta r

Broj elija

Slika 1.63. Kapacitet sustava

Uvoenjem novih tehnologija poboljava se spektralna uinkovitost (vidi tablicu 1.23. i sliku 1.64). Dakle, prelaskom na HSPA, HSPA+, LTE poveavamo i ukupni kapacitet.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

76

Tablica 1.23. Razvoj mobilnih tehnologija

Godina 1992. 2002. 2006. 2009/10. 2010/11. 2012. 2013. 2015.

Sustav GSM W-CDMA HSDPA HSDPA+ 64-QAM uz 22 MIMO LTE LTE 22 MIMO LTE 44 MIMO IMT-Advanced (cilj)

Vrna brzina prijenosa 9,6 kbit/s 384 kbit/s 14 Mbit/s 42 Mbit/s 100 Mbit/s 172,8 Mbit/s 326,4 Mbit/s 1 Gbit/s

irina kanala 200 kHz 5 MHz 5 MHz 5 MHz 20 MHz 20 MHz 20 MHz 100 MHz

Spektralna uinkovitost [bit/s/Hz]


100
LTE 802.16e

Vrna uinkovitost

10

HSDPA 1xEV-DO W-CDMA

1
GPRS

IS-95C EDGE LTE cilj 1xEV-DO(A) EGPRS2 1/3 HSDPA (R7)

Prosjena uinkovitost

0,1

GSM AMPS

0,01 1980 1985 1990


Prosjena uinkovitost

W-CDMA (R99) HSDPA (R5) EGPRS 1/3 (R99) EGPRS 4/12 (R99)

1995

2000

2005

2010

2015

Vrna uinkovitost

Slika 1.64. Spektralna uinkovitost i pojedini sustavi (izvor Agilent)

O uvoenju novih tehnologija prvenstveno e odluivati investitori (operatori), a uloga regulatora je da ne odreuje tehnologiju mobilnih mrea. Na broj elija, takoer e ponajprije utjecati operatori. Regulator moe sa svoje strane poticati rast broja elija na nain da se potie zajedniko koritenje izgraene infrastrukture i zajednika izgradnja budue infrastrukture. Prvenstvena uloga regulatora u poveanju sadanjeg kapaciteta ide u smjeru poveavanja dodijeljenog spektra mobilnim mreama. Vidjeli smo da trenutni spektar koji je u Hrvatskoj namijenjen mobilnim mreama iznosi ~360 MHz i za pretpostaviti je da on nee biti dostatan za sve

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

77

budue primjene. U pogledu dodjele spektra regulator ima na raspolaganju dvije mogunosti koje moe realizirati u skoroj budunosti: prva mogunost je dodjela novog spektra iz podruja digitalne dividende, druga mogunost je dodjela spektra u podruju 25002690 MHz. Da bi se postigla uinkovitost u primjeni novih tehnologija, osim poveanog spektra, pozornost treba obratiti i na kontinuiranost spektra koji e biti dodijeljen pojedinom operatoru. Naime, nema smisla dodjeljivati blokove ue od 10 MHz, a bilo bi dobro kad bi oni mogli biti irine 20 MHz. Znamo da LTE svoju punu operativnost pokazuje pri irini kanala od 20 MHz, a smanjivanjem irine kanala opada i spektralna uinkovitost. Navedenu injenicu najbolje ilustrira slika 1.65.

Spektralna uinkovitost u odnosu na onu u kanalu irine 20 MHz [%]

irina kanala [MHz]


Slika 1.65. Spektralna uinkovitost LTE kao funkcija irine kanala

Mislimo da je za sada prerano govoriti o blokovima irine 100 MHz (za IMT-Advanced) i da je to stvar dalje (daleke) budunosti. Ovdje se nee analizirati prva mogunost dodjele novog spektra, jer e se o tome opirnije govoriti u nastavku studije. Pozornost se posveuje drugoj mogunosti, tj. dodjeli spektra u pojasu 2500 2690 MHz, koji se smatra najveim novim resursom za mobilne irokopojasne usluge u skoroj budunosti. Taj pojas prepoznat je od strane ITU-a kao podruje proirenja IMT, a koje je potrebno uslijed porasta prometa u 3G/HSPA mreama. To podruje je dovoljno iroko kako bi se omoguilo da vie operatora moe ugraditi tehnologije koje rade na irim kanalima, primjer ega je i dodjela 2 20 MHz kanala za LTE. Podjela tog frekvencijskog

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

78

podruja od strane CEPT-a sadrana je u ECC/DEC/(05)05 (ECC Decision of 18 March 2005 on harmonised utilisation of spectrum for IMT-2000/UMTS systems operating within the band 2500 2690 MHz), a prihvaena je i od strane RH. Plan je sadravao obvezu da se ovaj spektar uiniti slobodnim od 2008. godine, ovisno o zahtjevima trita. Podjela ovog podruja ptovedena je na sljedei nain: 2 70 MHz upareni FDD spektar, odvojen s 50 MHz neuparenim spektrom za FDD silaznu vezu (eksternu) ili, TDD (vidi sliku 1.66).

Podruje od 2500 2570 MHz namijenjeno je za uzlaznu vezu, a podijeljeno je na 14 blokova irine 5 MHz. Podruje od 2620 2690 MHz koristi se za silaznu vezu i ima takoer 14 blokova irine 5 MHz. Dupleksni razmak iznosi 120 MHz. U podruju 2570 2620 MHz ostavlja se mogunost lokalnim administracijama da odrede potrebne zatitne pojaseve za osiguranje kompatibilnosti. Operatorima se dodjeljuju blokovi koji su viekratnici od 5 MHz (irine jednog bloka). Potvrda stava Europske unije u pogledu dodjele navedenog spektra nalazi se i u odluci Komisije EU-a broj 2008/477/EC od 13.06.2008 (Commission Decision of 13 June 2008 on the harmonisation of the 2500 2690 MHz frequency band for terrestrial systems capable of providing electronic communications services in the Community, EC decision 2008/477/EC). vedska je bila prva drava koja je implementirala ovu odluku i koja je prva dodijelila navedeni spektar. Nain na koji su veani dodijelili koncesije u tom podruju prikazan je na slici 1.67. Njenim primjerom krenule su i ostale europske drave koje su raspisale natjeaje za dodjelu koncesije (npr. Danska, Nizozemska...). Oekuje se da e do kraja 2010. godine negdje oko polovice lanica EU-a dodijeliti ove koncesije. Smatramo da Hrvatska ne smije gubiti dragocjeno vrijeme, ve se i ona treba pridruiti tom drutvu zemalja.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

79

Slika 1.66. Mogunosti dodjele spektra u podruju 2500 2690 MHz

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

80

Slika 1.67. Primjer dodjele koncesija u podruju 2500 2690 MHz u vedskoj

Na primjeru vedske proizlazi da se spektar 2500 2690 MHz dijeli izmeu pet operatora. U Hrvatskoj teko moemo oekivati vie od tri operatora te e stoga svakom biti dodijeljeni i vei resursi. Stoga, nema opravdanja dodijeliti operatorima irine manje od 20 MHz u kontinuitetu. Naime, iako nije specificirano koja tehnologija e se tu primijeniti, najvjerojatnije je da e LTE mree ovdje najprije zaivjeti. LTE (Release 8) ima definirano i ovo 81

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

Nositelji koncesije

frekvencijsko podruje rada, dok frekvencijska podruja rada koja pokrivaju podruje digitalne dividende nisu specificirana u toj inaici LTE. Na operatorima ostaje da ovisno o svojim strategijama razvoja odlue kad e i da li e raditi u ovom podruju (vie frekvencije i vei trokovi izgradnje mree) te koju e tehnologiju upotrijebiti. injenica je da je trenutno tehnoloki najnapredniji sustav LTE i da e LTE ureaji, koji pokrivaju ovo podruje frekvencija, biti prvi na raspolaganju.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

82

2. Prijelaz na digitalno odailjanje u televiziji uinkovito koritenje spektra frekvencija u VHF i UHF podruju
2.1. Dokumenti i odluke u svezi prijelaza na digitalno odailjanje u televiziji
Zavrni dokument Regionalne radiokomunikacijske konferencije RRC'06, odrane u enevi od 15. svibnja do 16. lipnja 2006. godine, propisao je naine uporabe spektra za potrebe radiodifuzije za podruje Regije 1 (Europa, Afrika i dijelovi Azije). Rezultati te konferencije, koji se jo nazivaju i sporazumom GE-06, omoguili su poetak procesa prijelaza na digitalno odailjanje televizije i radija (DVB-T i TDAB) u frekvencijskim podrujima VHF III (174 230 MHz) i UHF IV/V (470 862 MHz). GE-06 utvrdio je da dne 17. lipnja 2015. godine u 00,01 sati UTC zavrava proces prijelaza na digitalno odailjanje (DSO, Digital Switch-Over). Nakon toga prestaje obveza administracija pojedinih zemalja za tienjem analognog odailjanja u susjednim zemljama i one mogu slobodno koristiti kanale koji su im dodijeljeni u zavrnom dokumentu GE06. Administracijama je ostavljena mogunost primjene plana GE-06 i prije krajnjeg roka prijelaza na digitalno odailjanje u koordinaciji sa susjednim zemljama. Na traenje nekih afrikih i arapskih zemalja produljen im je krajnji rok za zavretak toga prijelaznog perioda za odailjanje u frekvencijskom podruju VHF III za 5 godina tj. do 2020. godine. Pojas VHF I (47 68 MHz), koji se vrlo malo koristio za analogno odailjanje televizije, nije predvien za digitalno odailjanje.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

83

Slika 2.1. Zavrni dokument RRC'06

Slika 2.2. Vremenske odrednice za prestanak analognog odailjanja televizije u svijetu (podaci s poetka 2009. godine)

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

84

DE

CH

HR

Prijelaz je zavren

Prijelaz zavrava prije kraja 2010.

Prijelaz zavrava prije kraja 2012.

Slika 2.3. Stanje prijelaznog procesa u Europi

Zemlje Europske unije odluile su prestati s analognim odailjanjem televizije najkasnije do kraja 2012. godine (ASO, Analog Switch Off). Vlada Republike Hrvatske donijela je 31. srpnja 2008. godine Odluku o poetku digitalnog emitiranja i prestanku analognog emitiranja televizijskih programa u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 91/2008.). Prema toj odluci emitiranje televizijskih programa u analognoj tehnologiji prestaje najkasnije s danom 31. prosinca 2010. godine i od 1. sijenja 2011. godine televizijski programi nakladnika elektronikih medija, koji se emitiraju putem zemaljske mree odailjaa u Republici Hrvatskoj, emitirat e se iskljuivo u digitalnoj tehnologiji. Slijedom te odluke Vlade, izraena je u srpnju 2008. Strategija prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je dne 11. prosinca 2008. godine Pravilnik o prelasku s analognog na digitalno odailjanje radijskih i televizijskih programa te pristupu poloajima u multipleksu u zemaljskoj digitalnoj radiodifuziji (Narodne novine br. 148 od 19. prosinca 2008.).

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

85

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE


2901 Na temelju lanka 30. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003 i 30/2004), a u vezi sa lankom 4. stavkom 1. Zakona o elektronikim komunikacijama (Narodne novine, broj 73/2008), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 31. srpnja 2008. godine donijela

ODLUKU
O POETKU DIGITALNOG EMITIRANJA I PRESTANKU ANALOGNOG EMITIRANJA TELEVIZIJSKIH PROGRAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
I. Televizijski programi nakladnika elektronikih medija, koji se emitiraju putem zemaljske mree odailjaa u Republici Hrvatskoj, od 1. sijenja 2011. godine, emitirat e se iskljuivo u digitalnoj tehnologiji. II. Emitiranje televizijskih programa iz toke I. ove Odluke u analognoj tehnologiji prestaje najkasnije s danom 31. prosinca 2010. godine. III. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Narodnim novinama. Klasa: 612-12/08-02/06 Urbroj: 5030116-08-3 Zagreb, 31. srpnja 2008. Predsjednik dr. sc. Ivo Sanader, v. r.

Slika 2.4. Odluka Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine br. 91/2008.)

Slika 2.5. Strategija Vlade RH

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

86

2.2. Podruja dodjele i kanali za digitalno odailjanje u Hrvatskoj


Zakljucima Regionalne radiokomunikacijske konferencije RRC'06 pojedinoj zemlji na nacionalnoj je razini obino omoguena jedna DVB-T i tri T-DAB mree u VHF III pojasu i 7 8 DVB-T mrea u UHF pojasu. Prema tim zakljucima Hrvatska je za potrebe odailjanja televizije podijeljena na 6 zemljopisnih cjelina (digitalnih regija) u VHF III podruju i 9 zemljopisnih cjelina (digitalnih regija) u UHF podruju. Te digitalne regije odgovaraju podrujima dodjele (allotment) i one uglavnom slijede granice upanija. U svakom se podruju dodjele postavlja SFN mrea, s tim da se u svakome od njih u RH moe koristiti: na VHF-u jedna frekvencija, a na UHF-u do 7 frekvencija za potrebe nacionalnog pokrivanja (postoji 7 tzv. slojeva layer).

DB0 DC0

DA0

DD0

DE0

DF0

DG0

Slika 2.6. Digitalne regije za odailjanje televizije u VHF III pojasu

Tablica 2.1. Kanali za odailjanje televizije u VHF III pojasu

Digitalna regija Kanal

DA0 8

DB0 9

DC0 9

DD0 11

DE0 8

DF0 9

DG0 6

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

87

D3
D41 D52 D51

D4 D6

D2

D1

D5

D71

D7
D72 D81

D8 D9
2.7. Digitalne regije za odailjanje televizije u UHF pojasu Tablica 2.2. Kanali za odailjanje televizije u UHF pojasu za nacionalno pokrivanje

Digitalna regija

D1 21 36 38 44

D2 23 26 39 43 58 62 69

D3 21 34 36 44 56 63

D4 25 28 40 42 48 53 68

D5 29 39 43 46 53 57 68 23 28

D6 30 34 36 44 54 56 63

D7 21 27 45 51 59 61 64 22 31 66

D8 23 33 34 41 43 53 68

D9 22 28 29 45 51 59 66 21

Kanali

51 56 63

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

88

Tablica 2.3. Kanali za odailjanje televizije u UHF pojasu za regionalno i lokalno pokrivanje

Dig. regija

D41 22 31 46 51 57 60

D51 21 27 31 33 34 35 41 45 51 59 61 64 66 67

D52 34 45 61

D71 33 34 35 41 67

D72 28 29 35 46 57 67

D81 22 28 29 35 46 57 67

Kanali

29

Osim toga, Hrvatskoj su odobrene dodatne mogunosti za regionalno i za lokalno pokrivanje pojedinih podruja kako je to naznaeno na slici 2.7. i u tablici 2.3. Na temelju provedenog natjeaja Vijee Hrvatske agencije za potu i elektronike komunikacije dodijelilo je u travnju 2009. tvrtki Odailjai i veze d.o.o. iz Zagreba pojedinanu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra za pruanje usluga upravljanja dvjema elektronikim komunikacijskim mreama digitalne televizije (multipleksi: MUX A i MUX B). Temeljem toga izgrauju se mree za odailjanje dvaju televizijskih multipleksa. Te mree koriste u pojedinim regijama kanale prema tablici 2.4.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

89

Tablica 2.4. Kanali za pokrivanje pojedinih digitalnih regija u prva dva multipleksa

Digitalna regija D1

upanije Osjeko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, dio Brodsko-posavske Dio Bjelovarsko-bilogorske, Virovitiko-podravska, Poeko-slavonska, dio Brodsko-posavske Meimurska Varadinska, Koprivniko-krievaka, dio Bjelovarsko-bilogorske Grad Zagreb Zagrebaka, Sisako-moslavaka, dio Krapinsko-zagorske, dio Karlovake Primorsko-goranska, Istarska, dio Liko-senjske Dio Karlovake, dio Likosenjske Zadarska, ibenskokninska, dio Liko-senjske Splitsko-dalmatinska, dio Dubrovako-neretvanske Dio Dubrovakoneretvanske

Kanal u mrei za MUX A 44

Kanal u mrei za MUX B 38

D2

23

39

D3

44

48

D4

42

48

D5 D6 D7 D8 D9

28 44 51 33 51

53 30 59 53 59

2.3. Zahtjevi u pogledu spektra za digitalno odailjanje u televiziji


Tehnologija za digitalno odailjanje televizijskog signala predvia koritenje radiofrekvencijskih kanala irine 7 MHz u VHF-u odnosno 8 MHz u UHF-u kao i u ranijoj analognoj tehnologiji. Jedan multipleks zauzima jedan radiofrekvencijski kanal i putem njega moe se odailjati 4 do 6 pa i vie televizijskih programa u tzv. standardnoj kvaliteti slike (SD, Standard Definition). U Hrvatskoj je predvieno odailjanje 5 programa u jednom multipleksu. Slika 2.8. prikazuje granice spektra odailjanog signala u jednom kanalu

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

90

prema odgovarajuoj normi. U Hrvatskoj se koristi 8k inaica OFDM tehnologije sa 6817 podnosilaca.

Slika 2.8. Teorijske granice spektra odailjanog DVB-T signala u UHF pojasu (8 k mode) pri najveem zatitnom intervalu u OFDM tehnologiji (ZI = T0/4, preuzeto iz ETSI EN 300 744)

Fleksibilnost i poveani kapacitet digitalne platforme za odailjanje televizijskog signala iskoritava se za unaprjeenje kvalitete televizijskog signala (HDTV, High Definition Television), nuenje vie interaktivnih osobina programa i omoguavanje robusnog prijama u pokretu, npr. u vozilima, ili pomou prijenosnih runih prijamnika. Odailjanje signala visoke kvalitete (HD) zahtijeva prijenos digitalnog signala velike irine pojasa. Odailjani signali moraju se uklopiti u postojee kanale ponajprije na UHF-u. Koritenjem uinkovitih postupaka saimanja slike u jednome DVB-T multipleksu moe se odailjati jedan do dva programa HD kvalitete. Tehnologija (DVB-H, Digital Video Broadcasting Handheld) osniva se na normi za digitalno odailjanje televizije putem zemaljske mree DVB-T pri emu su dodani funkcionalni elementi za prijam u mobilnim uvjetima i za ekonomino koritenje baterije mobilnog terminala. Osim slike i zvuka DVB-H omoguuje i odailjanje drugih podataka koritenjem internetskog protokola IP. Tehnologije DVB-T i DVB-H koriste jednaki fiziki sloj to ini DVB-H povratno kompatibilnim s DVB-T.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

91

Slika 2.9. Mobilni terminal za prijam DVB-H signala

Pomou jednog multipleksa moe se odailjati 15 do 30 programa prema mobilnim prijamnicima. Posebna je kvaliteta tehnologije da DVB-T i DVB-H mogu dijeliti kapacitet istog multipleksa. Drugim rijeima jednim odailjaem, u okviru jednog multipleksa, mogu se odailjati i DVB-T i DVB-H signali odnosno programi (slika 2.10).

Slika 2.10. DVB-H signali mogu se zdruiti s DVB-T signalima u jedan multipleks

Iako bi bilo korisno za te tehnologije koristiti zasebni pojas frekvencija, npr. 174 230 MHz ili 14521492MHz, u konanici, UHF radiodifuzijski pojas 470 862 MHz pokazao se najboljim kompromisom u pogledu dometa i pokrivenosti i dimenzija antene posebno na prijamnoj strani. Projektanti daju prednost donjem dijelu UHF radiodifuzijskog podruja (UHF pojas IV 470 582 MHz) za primjenu u DVB-H mreama. Te nie frekvencije omoguuju bolje propagacijske osobine elektromagnetskih valova. DVB-H koristi tzv. 4k inaicu OFDM tehnologije sa 3409 podnosilaca.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

92

2.4. Uloga mree zemaljskih odailjaa u prijamu televizije


Tradicionalni nain prijama televizijskih signala putem mree zemaljskih odailjaa veinski je jo zastupljen u nekim zemljama pa i u Hrvatskoj. Pokazuje se meutim da se broj korisnika zemaljske mree smanjuje tijekom vremena, tako da u nekim zemljama prevladava koritenje drugih platformi ponajprije kabelskih mrea, posebice nakon njihove digitalizacije, i satelitskog prijama. Slika 2.11. ukazuje na velike razlike u pogledu platforme koja se danas koristi za prijam televizije u pojedinima europskim zemljama.

HR

IPTV

Satelitski prijam

Kabelska mrea

Zemaljska mrea

Slika 2.11. Udio pojedinih platformi u prijamu televizije u pojedinima europskim zemljama (podaci s polovice 2009. godine)

U narednim godinama oekuje se daljnji porast broja korisnika raznih oblika IP tehnologije za prijam televizije. Operatori telekomunikacijskih mrea nude uslugu prijama televizije putem zatvorene IP mree i posebnoga mrenog prijamnika (IPTV, Internet Protocol Television). Za koritenje takve usluge plaa se pretplata ili se usluga naplauje prema stupnju njezina koritenja (pay-per-view). Tradicionalne radiodifuzijske kue orijentiraju se na ponudu tzv internetske televizije (on-line TV) koja se koristi webovskim sueljem i program se prati na raunalu. Internetskoj televiziji pogoduje stalno poveavanje raspoloivih brzina irokoStudija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

93

pojasnih mrea i pad cijena za njihovo koritenje. Usluga se financira uz pomo reklama ili posebnih pristojbi. Na tritu su sve ee ponude za tzv. Triple-play uslugu koja uz televiziju ukljuuje i telefon te irokopojasni pristup Internetu. Sve su to razlozi zbog kojih se korisnici odluuju za platforme prijama televizije koje ne ukljuuju mreu zemaljskih odailjaa. Neke procjene pokazuju da e se za samo nekoliko godina zemaljskim odailjaima koristiti manjina gledatelja televizije u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi te Aziji i Pacifiku, dok e tim prijamom u Istonoj Europi i na Bliskom istoku koristiti tek neto vie od polovice gledatelja (slika 2.12).

Sjeverna Amerika

Zapadna Europa

Azija, Pacifik

Istona Europa, Bliski Istok

Latinska Amerika

Slika 2.12. Procjena rasta stupnja koritenja platformi za prijam televizije koje se ne osnivaju na mrei zemaljskih odailjaa

Izneseni podaci pokazuju opadanje stupnja koritenja mree zemaljskih odailjaa u prijamu televizije. Prema tome, manjina korisnika koristit e prednosti novouvedene DVB-T tehnologije. Zato se postavlja pitanje opravdanosti dodjele irokog pojasa frekvencija za odailjanje televizije putem zemaljskih odailjaa kad se time koristi sve manje gledatelja.

2.5. Pojam digitalne dividende i mogua irina osloboenog pojasa frekvencija


Digitalnu tehnologiju odailjanja televizije obiljeava, izmeu ostalog, i vea uinkovitost koritenja zauzetog spektra. Dok se u analognoj tehnologiji odailjao samo jedan TV program u jednome RF kanalu irine 7 odnosno 8 MHz digitalna tehnologija praktino omoguuje odailjanje 4 do 6 programa standardne kvalitete ili jedan do dva programa visoke kvalitete u okviru jednake irine pojasa. Imajui to u vidu kao i injenicu o padu znaaja zemaljskog odailjanja televizije moe se osloboditi dio spektra, ranije namijeStudija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

94

njenog odailjanju televizije, za druge usluge. Tako se dolo do pojma digitalna dividenda, a koji oznauje osloboeni dio spektralnog kapaciteta nakon prijelaza na digitalno odailjanje u televiziji. Prema Pravilniku o prelasku s analognog na digitalno odailjanje radijskih i televizijskih programa te pristupu poloajima u multipleksu u zemaljskoj digitalnoj radiodifuziji, digitalna se dividenda definira kao dio radiofrekvencijskog spektra, namijenjenog zemaljskoj radiodifuziji televizijskog signala u VHF radiofrekvencijskom pojasu III i UHF radiofrekvencijskim pojasima IV i V, koji se u potpuno digitalnom sustavu oslobaa za nove radiodifuzijske usluge i sadraje te za druge elektronike komunikacijske usluge.

Dodatni SDTV kanali

irokopojasne mobilne usluge

Lokalna TV

Kuna radijska mrea

HDTV

Mobilna TV

Slika 2.13. Oekivanje usluga i podruju spektra digitalne dividende

Digitalnoj dividendi mogli bi se pribrojiti i tzv. bijeli prostori izmeu dvaju podruja pokrivanja (interleaved spectrum) u koje se mogu ubaciti radijske usluge ograniene po prostoru.

Slika 2.14. ITU Regija 1

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

95

Na Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji WRC-07, odranoj u okviru Meunarodne unije za telekomunikacije u enevi 2007. godine, donijeta je odluka da se dio UHF pojasa i to pojas od 790 862 MHz (u Regiji 1), tradicionalno namijenjenog samo televiziji, osim televiziji na primarnoj osnovi namijeni i fiksnima te mobilnim slubama. Za drave, koje su potpisnice GE-06 Sporazuma za digitalnu radiodifuziju, uporaba ovog UHF potpojasa za mobilne slube mora biti predmetom procedure koordinacije specificirane ovim sporazumom. Samim tim, identifikacija dijela UHF pojasa za mobilne slube ne uspostavlja njihov prioritet u odnosu na slube kojima je pojas od ranije dodijeljen na primarnoj osnovi, a to je radiodifuzija.

Slika 2.15. Odluke Svjetske radiokomunikacijske konferencije WRC-07

Studijska skupina Meunarodne unije za telekomunikacije ima zadatak da u vremenu do naredne Svjetske konferencije, koja e se odrati 2011. godine, provede istraivanja vezana za zajedniko koritenje tog UHF potpojasa od strane radiodifuzijskih, fiksnih i mobilnih slubi, kao i da utvrdi kriterije zatite u tehnikom smislu kao i uvjete koegzistencije radiodifuzijskih, mobilnih i fiksnih slubi u pojasu od 790 862 MHz. Neophodno je da administracije svih drava samostalno ocijene svoje realne potrebe u odnosu na postojee usluge kao i one koje planiraju u budunosti. Prilikom donoenja takve odluke administracije e morati uzeti u obzir rjeenja susjednih zemalja s kojima moraju uskladiti svoje planove i aktivnosti. Odluka po tom pitanju mora se osnivati na regionalnom konsenzusu.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

96

470 MHz

Digitalno odailjanje televizije DVB-T

790 MHz

Osloboeno Df

320 360 MHz

72 MHz

D VB -T 320 MHz 82% O s loboeno 18%


Slika 2.16. Prijedlog raspodjele UHF spektra tema je harmonizacije u Europi.

Osloboeni pojas irine 72 MHz pokazuje se nedovoljnim za postavljanje nekoliko ultra brzih radijskih mobilnih mrea, to je jedan od temeljnih zahtjeva. Iz razloga kompetittivnosti u ovaj se pojas eli uvesti nekoliko operatora, a mree moraju osiguravati prijenos podataka visokim brzinama kako bi se uspjeno zadovoljile potrebe korisnika. Svaka uporaba radiofrekvencijskog spektra podlijee raznim ogranienjima radi spreavanja nastanka tetnih smetnji za ostale korisnike spektra. Pojas digitalne dividende nalazi se unutar pojasa koji je na meunarodnoj razini predvien za odailjanje televizije to ini ova ogranienja jo kompleksnijima. Plan GE-06 predvia tone frekvencije, snage i lokacije za digitalno odailjanje televizije u pojedinim zemljama. GE-06 sporazum odobrava zemljama potpisnicama koritenje tih kanala na primarnoj osnovi za druge zemaljske slube ako se tom uporabom u drugim zemljama ne stvaraju jakosti polja vie od onih predvienih u GE-06 planu. Na jednaki su nain te alternativne emisije zatiene os smetnji iz susjednih zemalja kao to bi bile zatiene emisije televizije. Svaki RF kanal, dio digitalne dividende, mora ispuniti zahtjeve iz plana GE-06. Smetnje radu drugih slubi ne dolaze samo iz drugih zemalja koje rade na istom kanalu nego i iz DVB-T mree u vlastitoj zemlji od odailjaa koji rade na susjednim kanalima, a koji se nalaze u blizini. Na osnovama WRC-07 CEPT je utvrdio TV kanale od 61 do 69 najprikladnijim potpojasom za harmoniziranu uporabu irokopoStudija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

97

862 MHz

jasnima mobilnim mreama na europskoj razini. Kod nekih je zemalja potrebno napraviti izmjene u GE-06 planu kako bi se omoguilo oslobaanje ovog UHF potpojasa. Iskljuivanje predloenih devet kanala iz pojasa za radiodifuziju ima za posljedicu gubitak dva do tri multipleksa, ovisno o pojedinoj zemlji, u odnosu na mogunosti koje prua plan GE-06.

61

62

63

64

65

66

67

68

69

Slika 2.17. Prijedlog harmonizacije frekvencijskog pojasa za nove irokopojasne mobilne usluge

Europska komisija snano podupire zemlje lanice da iskoriste mogunosti to im prua digitalna dividenda. Predlau da se ovaj UHF potpojas iskoristi za tzv. sveeuropske usluge, tj. da taj dio spektra prihvate sve lanice EU kako bi se stvorila kritina masa korisnika novih tehnologija. To bi omoguilo iskoritavanje znaajnih prednosti ekonomije obujma. Komisija predlae da se upravljanje spektrom provodi po trinim naelima te da se zainteresiranim stranama dopusti vea sloboda u odluivanju kako koristiti dodijeljene im frekvencije. Potrebno je smanjiti ogranienja u pristupu spektru te omoguiti trgovanje s pravima uporabe frekvencije. Komisija predlae ope i usklaeno uklanjanje prepreka u koritenju frekvencija u zemljama lanicama kako bi se pospjeile nove digitalne usluge. Znaajni dio spektra, oko treina frekvencija ispod 3 GHz, moe biti fleksibilna i predmetom trgovanja ve nakon 2010. godine. Komisija istie da je upravo spektar, koji e se osloboditi prijelazom na digitalno odailjanje televizije, prikladan za fleksibilnu uporabu i trgovanje.

2.6. Osobitosti VHF III pojasa frekvencija


ITU je predvidio digitalnu televiziju u pojasima VHF III i UHF IV/V. Televizija se ponajprije predvia u UHF pojasu, jer se tu raspolae dovoljnim brojem RF kanala. Ona se moe realizirati i u VHF III pojasu koji je, uz televiziju, namijenjen i za digitalnu radiodifuziju zvuka T-DAB. Pri razmatranju naina koritenja VHF III pojasa treba voditi rauna o dvije injenice: analogno odailjanje televizije u VHF III pojasu zadrati e se dulje nego u UHF-u, u VHF III pojasu raspolae se vrlo malim brojem RF kanala irine 7 MHz.

To je razlogom to jo uvijek postoji dilema treba li VHF III, uz DAB, uope koristiti za DVB ili u tom pojasu predvidjeti iskljuivo

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

98

digitalnu radiodifuziju zvuka iako GE-06 sporazum odobrava DVB-T mreu u VHF-u. Uz tehnologiju DAB raspoloiva je i poboljana inaica DAB+, a postoje i norme za audio/video tehnologiju DMB (Digital Multimedia Broadcasting). DMB se osim za odailjanje zvuka pokazuje uinkovitom za odailjanje videosadraja namijenjenog prijamu na mobilnim telefonima i slinim ureajima. DAB tehnologija zapoela se koristiti u pojasu 12. kanala (223 230 MHz) i u vie zemalja, pa i u Hrvatskoj, ona se jo uvijek nalazi samo na tim frekvencijama. Ne moe se meutim zanemariti injenica o postojanju interesa za digitalno odailjanje televizije u VHF podruju. Italija npr. odailje jedan multipleks u VHF-u, a na to se spremaju jo neke zemlje kao npr. Nizozemska i vedska. Nasuprot tome ima zemalja, npr. Francuska, koje ne namjeravaju VHF III pojas koristiti za odailjanje televizije.

2.7. Planovi nekih europskih zemalja


Strategije pojedinih europskih zemalja znatno se razlikuju u pogledu iskoritavanja dijela neiskoritenog spektra nakon prijelaza na digitalno odailjanje televizije. Takve se razlike pokazuju i meu zemljama lanicama Europske unije. Europska komisija donijela je dne 10. srpnja 2009. dokument Transforming the digital dividend opportunity into social benefits and economic growth in Europe i uputila ga na javnu raspravu. Komisija najavljuje izradu viegodinjeg plana upravljanja radiofrekvencijskim spektrom u okviru kojeg razmatra plan o harmoniziranju pojasa od 800 MHz (tonije pojasa od 790 862 MHz) za novu generaciju irokopojasnih mobilnih komunikacija. Oekuje se zauzimanje stajalita da sve zemlje lanice oslobode pojas frekvencija od 790 862 MHz i da ga do 2015. godine dodijele za potrebe irokopojasnoga radijskog pristupa. Pojedine zemlje mogle bi samostalno odluiti o obliku postupka dodjele frekvencija ali se ne bi uvjetovalo koritenje neke tehnologije niti obvezne usluge sukladno WAPECS naelu Europske komisije (WAPECS, Wireless Access Policy for Electronic Communications Services). Neke lanice ele brzo ovaj novi potencijal iskoristiti za radijsko rjeenje punoga irokopojasnog pristupa Internetu. Zemlje Europske unije moraju se hitno dogovoriti o zajednikom pristupu toj problematici. Komisija predlae prihvaanje smjernica za EU. Ovaj dragocjeni resurs ne moe se uinkovito iskoristiti bez koordinacije meu zemljama, jer odluke jedne zemlje utjeu na mree postavljene na teritorijima koji su i stotine kilometara udaljeni od nje.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

99

Plan za UHF potpojas


Namjena iskljuivo za radijske irokopojasne i druge usluge Razmatra se namjena za radijske irokopojasne i druge usluge Nije donesena odluka o namjeni pojasa od 790 862 MHz Planira se cijelu digitalnu dividendu namijeniti za DVB

Zemlje lanice
DE, FI, FR, SE, UK CZ, HU, IE, LU, LV, SK AT, BE, BG, CY, DK, EE, EL, IT, NL, PL, PT, RO, SI ES, LT, MT

Slika 2.18. Pregled stanja po zemljama EU glede namjene UHF potpojasa

Austrija Mrea zemaljskih odailjaa, odnosno DVB-T, ne predstavlja glavnu televizijsku platformu u Austriji. Jo nije donesena nikakva odluka o koritenju dijela UHF pojasa za neradiodifuzijske svrhe. Austrija namjerava svoju odluku donijeti na temelju preporuke Europske komisije. Radijski mikrofoni sad koriste pojas 174 216 MHz dok se za pomone svrhe u odailjanju i proizvodnji programa (SAB/SAP, Services Ancillary to Broadcasting and Programme making) koristi cijeli pojas od 470 862 MHz na dijeljenom naelu s odailjanjem televizije, ali u podreenom rangu. Austrija je uvela dva multipleksa na nacionalnoj razini, a u postupku je uvoenje treega za potrebe regionalnih i lokalnih programa. etvrti je multipleks namijenjen za mobilni prijam (DVB-H) i trenutno pokriva etiri najvea grada u zemlji. Koristi se SFN mrea odailjaa, osim u brdskim krajevima gdje je u uporabi MFN inaica. Nadleno ministarstvo izrazilo je spremnost da dopusti tritu donoenje odluke o odrivosti HDTV, dodatnih DVB-T kanala ili DVB-H kanala i njihovu uporabu u spektru digitalne dividende. Korisnicima SAB/SAP ureaja ostat e na raspolaganju neto ui spektar za koritenje i dalje na dijeljenim naelima. Oni ne bi trebali biti ograniavajui faktor eventualnom uvoenju novih irokopojasnih usluga u spektru digitalne dividende. Poetkom 2009. godine donesena je odluka da se do donoenja konane odluke o namjeni UHF potpojasa nee davati dozvole za

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

100

rad TV odailjaa u tom pojasu frekvencija. Austrijski TelekomControl-Kommission ne podrava ideju da se i nakon 2015. godine pojas od 790 862 MHz koristi u podreenom rangu za irokopojasne mobilne komunikacije. Finska Finska je ve zavrila proces prijelaza na digitalno odailjanje i koristi potpuno digitalnu platformu za odailjanje i prijam televizije putem zemaljskih odailjaa. Koristi se ukupno etiri multipleksa u UHFu. Jedan je za DVB-H, a jo dva su u pripremi, po jedan u UHF i u VHF pojasu. Mree su MFN vrste. Za odailjanje televizije koristio bi se uz UHF i VHF III pojas u kojem bi se odailjala HDTV. Vlada je u lipnju 2008. donijela odluku kojom se pojas od 790 862 MHz namjenjuje za irokopojasne mobilne komunikacije. Koritenje tog pojasa bit e meutim, barem neko vrijeme, ogranieno jer se u Rusiji TV kanali 45, 54, 55 i 5869 ne koriste za televiziju ve u druge svrhe, npr za navigaciju zrakoplova. Slobodni dio UHF potpojasa namijenjenog mobilnim komunikacijama, a koji nastaje izmeu pojasa za silazne veze i onog za uzlazne veze, koristio bi se za SAB/SAP. Finska je donijela odluku o namjeni pojasa frekvencija na 450 MHz (450 470 MHz) za potrebe pruanja irokopojasnih usluga. Propagacijska svojstva u tome frekvencijskom podruju pokazuju se iznimno prikladnima za primjenu u rijetko naseljenim podrujima kao to su mnoge regije u Finskoj. U tom je pojasu (453 457 MHz i 463 467 MHz) ranije radila analogna mobilna mrea vrste NMT. Francuska Odgovarajue aktivnosti u Francuskoj odvijaju na osnovama akcijskog plana France numrique 2012. U okviru toga akcijskog plana Vlada je u listopadu 2008. godine donijela dokument Plan de dveloppement de lconomie numrique. U dokumentu je predvieno da se do kraja 2012. godine cjelokupnom stanovnitvu osigura irokopojasni pristup Internetu. Trenutno se koristi 6 multipleksa na nacionalnoj razini, a jedan od njih je za HDTV. U postupku je uvoenje novog multipleksa za DVB-H s konanim ciljem francuske vlade o dva multipleksa za mobilni TV prijam. Mrea odailjaa trenutno predstavlja mjeavinu SFN i MFN vrste. Oekuje se poveanje udjela SFN inaice. Francuska je u prosincu 2008. godine izmijenila svoj plan namjene frekvencija i pojas od 790 862 MHz je predvidjela za potrebe mobilnih usluga nakon prestanka analognog odailjanja televizije
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

101

(ASO) 30.studenog 2011. Oekuje se skoro provoenje postupka dodjele koncesija za taj pojas. Francuska namjerava VHF III pojas koristiti iskljuivo za digitalnu radiodifuziju zvuka. U postupku je proces dodjele koncesija. Italija Iz dokumenata talijanskog regulatora AGCOM (Autorit per le Garazie nelle Comunicazioni) i Ministarstva telekomunikacija ne moe se odrediti kako Italija namjerava koristiti spektar koji e se osloboditi nakon prestanka analognog odailjanja televizije. Na temelju iskustva o do sad sporo primjenjivanom planu raspodjele frekvencija u Italiji, miljenja smo da nam situacija u toj zemlji ne moe posluiti u donoenju kvalitetnih zakljuaka u ovoj studiji. Madarska Madarski regulator NHH provodi aktivnosti u svezi prijelaza na digitalno odailjanje sukladno smjernicama i rokovima koji su postavljeni pred lanice Europske unije. Odobreno je koritenje etiri DVB-T i jednoga DVB-H multipleksa na nacionalnoj razini, ali do konanog ASO raspoloive su samo frekvencije za dva DVB-T i jedan DVBH multipleks. Mrea e biti SFN vrste. U uporabi su trenutno dva multipleksa. U dokumentima regulatora nema nikakvih naznaka o razmiljanjima glede digitalne dividende. Realno je oekivati da e se Madarska, kao lanica EU, uklopiti u harmonizirani spektar unije i UHF potpojas namijeniti za nove korisnike. To, meutim, nee biti raspoloivo prije 2015. godine, jer neke Madarskoj susjedne zemlje namjeravaju tititi svoje analogno odailjanje do krajnjeg roka. Njemaka Njemaka je zavrila prijelaz na digitalno odailjanje televizije u prosincu 2008. godine. Vrlo je mali udio DVBT platforme u primanju TV signala. Za SAB/SAP usluge privremeno se koriste pojasi 174 216 MHz u VHFu te 470 862 MHz i 863 865 MHz u UHF-u. U neprofesionalne svrhe koriste se pojasi 790 814 MHz i 838 862 MHz na dijeljenom naelu i sekundarnoj osnovi. Javni nakladnici televizije sad

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

102

koriste tri multipleksa, a privatni jednoga. Jedan je multipleks predvien za DVB-H. Nacionalne mree koriste SFN, dok se u sluajevima lokalnog pokrivanja koristi MFN. Zanimljivo je da se nije predvidjelo odailjanje HDTV. Ako se takva odluka donese vjerojatno e se HD programi ukljuiti u okvire postojeih SD multipleksa. Mnogi kabelski operatori nude, meutim, HD programe u svojim mreama. Odlukom iz srpnja 2009. pojas od 790 862 MHz namijenjen je iskljuivo za irokopojasne mobilne komunikacije na primarnoj osnovi i taj se pojas nee koristiti za televiziju. On e posluiti za irokopojasni pristup Internetu poglavito u ruralnim podrujima s nerazvijenom fiksnom infrastrukturom, a i u mobilnim uvjetima. Pojas od 470 790 MHz koristit e se za odailjanje televizije na primarnoj osnovi, a tzv bijeli pojasi u tom podruju sluit e za rad radijskih mikrofona i za pomone usluge u radiodifuziji (SAB/SAP) na sekundarnoj osnovi. Njemaki regulator BNA (Bundesnetzagentur fr Elektrizitt, Gas, Telekommunikation, Post und Eisenbahnen) namjerava u drugom kvartalu 2010. godine odrati veliku drabu koncesija za potrebe mobilnih slubi. U tu drabu bit e, uz frekvencijski pojas digitalne dividende na 800 MHz, ukljueni i frekvencijski blokovi na: 1,7 GHz, 1,8 GHz, 2 GHz i 2,6 GHz. Najvee se zanimanje pokazuje za podruje od 800 MHz na kojem je ponueno ukupno 60 MHz (est uparenih blokova frekvencija irine 5 MHz). Slovenija Dodijeljene su koncesije za dva multipleksa za DVB-T, a trenutno nema planova vezanih uz mobilni prijam televizije. Odluka o odailjanju HD programa ostavljena je za budunost. Mrea odailjaa e biti SFN vrste. Prema dostupnim dokumentima Slovenija, odnosno njezin regulator APEK (Agencija za poto in elektronske komunikacije), jo nije donijela eksplicitnu odluku o koritenju pojasa digitalne dividende. Uvidom u radnu verziju plana namjene radiofrekvencijskog spektra (Sploni akt o nartu uporabe radijskih frekvenc, NURF-1) pokazuje se da se pojas od 470 790 MHz namjerava u najveoj mjeri koristiti za digitalno odailjanje televizije. Pojas od 790 862 MHz koristio bi se osim za televiziju i za mobilne slube. Pojas od 410 430 MHz, u kojem je ranije radila NMT analogna mrea (411 415 MHz i 421 425 MHz) Slovenija je namijenila za: irokopojasni radijski pristup (BWA, Broadband Wireless Access), sustave za zatitu i spaavanje (PPDR, Public Protection and Disaster Relief) te privatne i javne mobilne radiokomunikacije (PMR/PAMR, Private Mobile Radio / Public Access Mobile Radio) u okviru kojeg se spominje tehnologija TETRA.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

103

vedska Postupak prijelaza na digitalno odailjanje je zavren. U funkciji je pet multipleksa u UHF pojasu, a planiraju se jo dva i to uz UHF, a ako to bude potrebno, koristio bi se i VHF pojas. Koristi se kombinacija SFN i MFN. Nije donesena odluka u svezi odailjanja HDTV. vedska je bila prva zemlja koja je nakon WRC-07 potpojas 790 862 MHz namijenila za mobilne komunikacije na koprimarnoj osnovi. Koncesije za taj pojas dodjeljivat e se neovisno o uslugama i tehnologiji koja e se primijeniti. Korisnici spektra na dijeljenoj osnovi moraju raunati na neto smanjeni pojas u UHF-u. vedski regulator PTS (Post & Telestyrelsen) dobio je zadatak izrade novoga plana koritenja frekvencija koji bi ukljuivao est televizijskih multipleksa u pojasu 470 790 MHz i 174 230 MHz. Malo je zanimanja iskazano za frekvencije u pojasu VHF I. Potencijalni interes pokazali su radio amateri i oruane snage. Ujedinjeno kraljevstvo DVB-T predstavlja vitalnu platformu za isporuku TV signala u Ujedinjenom Kraljevstvu. Trenutno se koristi est multipleksa za televiziju u UHF pojasu, a nekoliko DAB multipleksa na nacionalnoj i lokalnoj razini radi u pojasu VHF III. Razmilja se o reorganizaciji programa u okviru postojeih multipleksa kako bi se uvelo odailjanje HD televizije. Nije sauvan spektar za uvoenje multipleksa namijenjenog mobilnom prijamu televizije. Veina mrea u UK rade u MFN reimu. Odluka o prijelazu na SFN nain rada preputena je operatorima multipleksa pa se stoga to ne moe predvidjeti. UK regulator Ofcom, vrlo je rano zapoeo s planiranjem spektra za koritenje nakon DSO. Stoga su i osloboeni pojasi frekvencija u tradicionalno radiodifuzijskom podruju bili malo drugaije rasporeeni u odnosu na zakljuak WRC-07. U elji da korisnicima u UK omogui sve pogodnosti povoljnoga i uinkovitog komuniciranja Ofcom je pristupio reviziji svog plana namjene frekvencija koji e sad biti usuglaen s ostalim europskim zemljama, poglavito lanicama EU, u dijelu od 790 862 MHz. UK regulator namjerava u UHF radiodifuzijskom pojasu osloboditi jo nekoliko TV kanala. Tome namjeravaju dodati jo 16 MHz koji su ranije bili namijenjeni za potrebe aeronautikih radara i radioastronomije. Osloboeni pojasi nalazili bi se u podruju 800 MHz (790 862 MHz, kanali 6169) i u podruju 600 MHz (550 606 MHz, kanali 3137) to bi dalo ukupno 128 MHz raspoloivog

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

104

pojasa frekvencija. Koncesije ne bi uvjetovale uporabu odreene tehnologije niti pruanje odreenih usluga.
PMSE

Osloboeno

DVB-T

Osloboeno

Slika 2.19. Osloboeni pojasi u planu namjene radiofrekvencijskog spektra u UK

UK tradicionalno koristi jedan kanal za potrebe proizvodnje programa odnosno kod posebnih dogaaja (PMSE, ProgrammeMaking & Special Events). Do sad se u te svrhe koristio kanal 69, a prema novom planu to bi bio kanal 38. vicarska vicarska je vrlo brzo potpuno prela na digitalno odailjanje u televiziji. Trenutno se na nacionalnoj razini koristi po jedan multipleks za DVB-T odnosno DVB-H uz dodatna etiri multipleksa na lokalnoj razini. Mrea na nacionalnoj razini je SFN vrste. Svi se multipleksi nalaze u UHF podruju. U ovom se trenutku jo ne razmilja o odailjanju HDTV preko mree zemaljskih odailjaa. Postoje velike potrebe za koritenjem spektra na dijeljenoj osnovi u sekundarnom prioritetu. Nacionalni je parlament donio odluku o izmjeni plana koritenja frekvencija kojim se uvodi gornji UHF potpojas i za potrebe mobilnih usluga. vicarska je i do sad prevladavajue koristila nie UHF frekvencije za odailjanje televizije. S obzirom na broj nakladnika televizije realno je oekivati da nee biti potrebno koristiti sve mogunosti koje toj zemlji prua GE-06 plan. Savezni ured za komunikacije (BAKOM, Bundesamt fr Kommunikation) zaduen je za provoenje potrebnih aktivnosti. Iako je regulator provodio raspravu o moguoj uporabi digitalne dividende za sad nema nikakvih dokumenata o tome.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

105

Bosna i Hercegovina Iz dokumenta Strategija prijelaza s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim pojasima 174-230 MHz i 470-862 MHz u Bosni i Hercegovini moe se iitati da BiH namjerava prestati s analognim odailjanjem televizije u pojasima UHF IV/V dne 1. prosinca 2011. godine u 0,01 sati. Prepoznata je obveza donoenja odluke o najprihvatljivijem modelu iskoritenja digitalne dividende. Srbija U Strategiji i akcijskom planu za prijelaz s analognog na digitalno odailjanje radio i televizijskog programa u Republici Srbiji, donesenih 2009. godine, odlueno je da se kanali 61 69 nee koristiti u planiranju mree za digitalno odailjanje televizije kako bi se ostavila mogunost koritenja tog pojasa u okviru digitalne dividende nakon ASO, a koje je predvieno za 4. travnja 2012. godine. Istaknuta je vanost da Republika Srbija to prije, a najkasnije od 4. travnja 2012. godine pone razmatrati raspoloivost frekvencijskog pojasa od 790 862 MHz za digitalnu dividendu i da izmeu 2012 i 2015. godine donese neophodnu odluku o tome. Crna gora Crna gora je 2008. godine donijela dokument Strategija prelaska sa analognih na digitalne radio-difuzne sisteme u Crnoj Gori. Iz njega se moe utvrditi da se predvia postepeni prestanak analognog odailjanja televizije do 31. prosinca 2012. godine. Naznauje se postojanje digitalne dividende, ali za sad nema nikakvih naznaka o razmiljanjima kako ju koristiti.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

106

3. Osiguravanje spektra frekvencija za nove mobilne usluge


Europska unija je zajednica 27 drava koje surauju kroz kljune ustanove Unije: Europski parlament, Vijee Europske unije i Europsku komisiju. Kljunu ulogu u provedbi politike Europske Unije ima Europska komisija. Za informacijsko drutvo odgovorna je Opa uprava za informacijsko drutvo i medije (Directorate General for Information Society and Media) Europske komisije. Za razvoj digitalnih komunikacija, odnosno informacijskih tehnologija vana je inicijativa eEurope koja je prvi puta predloena na zasjedanju Vijea EU u Feiri (Portugal) krajem 1999. godine za vrijeme portugalskog predsjedanja EU. Kao takva postala je sastavni dio Lisabonske strategije (temeljna strategija razvoja) modernizacije europskog gospodarstva s ciljem "da Europa do 2010. godine postane najkompetitivnije i najdinaminije trite na svijetu, sposobna za odrivi ekonomski rast s veom i boljom mogunosti zapoljavanja te veom socijalnom kohezijom". eEurope inicijativa posluila je kao osnovica na temelju koje su se kasnije utvrivali akcijski planovi djelovanja za ostvarenje njezinih ciljeva. Ciljevi eEurope su omoguiti svakom graaninu, koli i poduzeu pristup Internetu kako bi se iskoristio itav potencijal koje pruaju nove informacijsko komunikacijske tehnologije u pogledu rasta, zapoljavanja i osiguranja ravnopravnosti svih drutvenih skupina. U tom pravcu svakako je vana i uloga gospodarenja frekvencijskim spektrom. Politika upravljanja spektrom u EU bazira se na koordiniranju upravljanja koje se provodi unutar samih lanica, a sveobuhvatni cilj je podrati i unaprijediti trite radijskih komunikacija i poticati inovacije u sektoru elektronikih komunikacija. itava politika gospodarenja spektrom zapoela je 2002. godine usvajanjem odluke o radijskom spektru (Radio Spectrum Decision, Decision no. 676/2002/EC of the European Parliament and of the Council). Sukladno toj odluci osnovana su dva tijela: Skupina za upravljanje radijskim spektrom (RSPG, Radio Spectrum Policy Group),
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

107

Obor za radijski spektar (RSC, Radio Spectrum Committee). RSPG pomae radu Komisije u smislu savjetovanja na podruju voenja politike gospodarenja spektrom, a RSC pomae Komisiji u tehnikim pitanjima. Komisija, takoer, daje ovlatenje CEPT-u (European Conference of Postal and Telecommunications Administrations), koji nije organizacija unutar EU-a, da se bavi tehnikim pitanjima vezanima uz razvoj i implementaciju. Proces donoenja odluka u EU, a koje se tiu gospodarenja spektrom, je dosta sloen i kompliciran. Najbolje to ilustrira slika 3.1.

Slika 3.1. Pojednostavljeni prikaz procesa donoenja odluka u EU (preuzeto u izvornom obliku iz prezentacije Current state of the radio spectrum policy in the EU, autor Ale Brabnek, CEPT/ECC WG FM Civil/Military meeting - Kristiansand, Norway)

3.1. Zakonska regulativa i harmonizacija spektra


Trenutno su u EU na snazi sljedee odluke (navedene su samo najznaajnije i najnovije odluke koje se tiu se konteksta ove studije): Odluka Komisije broj 2009/766/EC o harmonizaciji spektra u podruju 900 i 1800 MHz za zemaljske sustave sposobne za omoguavanje paneuropskih usluga elektronikih komunikacija u Zajednici (Commission Decision 2009/766/EC on the harmonisation of the 900 MHz and 1800 MHz frequency bands for terrestrial systems capable of providing pan-European electronic communications services in the Community) od 16. listopada 2009.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

108

Odluka Komisije 2008/673/EC koja unosi izmjene odluke 2005/928/EC o harmonizaciji spektra u podruju 169,4 169,8125 MHz u Zajednici (Commission Decision 2008/673/EC amending Decision 2005/928/EC on the harmonisation of the 169,4169,8125 MHz frequency band in the Community) od 13.08.2008. Odluka Komisije broj 2008/477/EC o harmonizaciji spektra u podruju 25002690 MHz za zemaljske sustave sposobne za omoguavanje usluga elektronikih komunikacija u Zajednici (Commission Decision 2008/477/EC on the harmonisation of the 25002690 MHz frequency band for terrestrial systems capable of providing electronic communications services in the Community) od 13. lipnja 2008. Odluka Komisije broj 2008/432/EC koja unosi izmjene odluke 2006/771/EC o harmonizaciji spektra namijenjenog ureajima kratkog dometa (Commission Decision 2008/432/EC amending Commission Decision 2006/771/EC on harmonisation of the radio spectrum for use by short-range devices (SRD)) od 23.05.2008. Odluka Komisije broj 2008/411/EC o harmonizaciji spektra u podruju 34003800 MHz za zemaljske sustave sposobne za omoguavanje usluga elektronikih komunikacija u Zajednici (Commission Decision 2008/411/EC on the harmonisation of the 34003800 MHz frequency band for terrestrial systems capable of providing electronic communications services in the Community) od 21. svibnja 2008.

Vano je tom kontekstu spomenuti i Direktivu broj 2009/114/EC Europskog parlamenta i Vijea koja unosi izmjene Direktive Vijea broj 87/372/EEC o frekvencijskim podrujima namijenjenima za primjenu javnih paneuropskih digitalnih zemaljskih mobilnih komunikacija u Zajednici (Directive 2009/114/EC of the European Parliament and of the Council amending Council Directive 87/372/EEC on the frequency bands to be reserved for the coordinated introduction of public pan-European cellular digital landbased mobile communications in the Community) od 16. rujna 2009. godine. Gledajui u smislu mobilnih usluga i harmonizacije spektra na europskoj razini mogu se izvesti sljedei zakljuci: u frekvencijskim podrujima 900 i 1800 MHz dozvoljava se, osim GSM, uporaba i drugih tehnologija (npr. UMTS); frekvencijsko podruje 2500 2690 MHz otvara se za nove usluge; frekvencijsko podruje 3400 3800 MHz otvara se za usluge elektronikih komunikacija (valja se prisjetiti da se tu imple-

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

109

mentiraju radijske pristupne mree, najee po tehnologiji WiMAX).


Tablica 3.1. Zahtjevi za primjenu UMTS-a u 900 i 1800 MHz (preuzeto iz odluke broj 2009/766/EC)

Sustavi
UMTS koji zadovoljava norme objavljene od ETSI, posebice EN 301 908-1, EN 301 908-2, EN 301 908-3 i EN 301 908-11.

Tehniki parametri
1. Razmak nosilaca izmeu dviju susjednih UMTS mrea od 5 MHz ili vie. 2. Razmak nosilaca izmeu susjedne UMTS mree i GSM mree od 2,8 MHz ili vie.

Rok primjene

9 svibanj 2010.

Podruje 2500 2690 MHz obraeno je u prethodnom dijelu studije, a podruje 3400 3800 MHz nije zanimljivo za daljnju razradu s obzirom da je ova studija ograniena na UHF pojas. Nadalje, prema provedenim postupcima produljivanja koncesija u podrujima 900 i 1800 MHz, razvidno je da nacionalni regulator primjenjuje odluke i preporuke Europske komisije.

3.2. Stajalita Europske komisije glede koritenja digitalne dividende


U pogledu digitalne dividende, na nivou EU-a nema jo donesenih odluka i direktiva Komisije. Kao neki znaajniji dokument valja izdvojiti komunikaciju COM(2007)700 Final izmeu Komisije i Europskog parlamenta, Vijea, Europskog odbora za gospodarstvo i socijalna pitanja i Odbora za regije (Communication COM (2007)700 final from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions) pod nazivom Ostvarivanje pune koristi od digitalne dividende u Europi: Zajedniki pristup u koritenju spektra osloboenog prijelazom na digitalno zemaljsko televizijsko odailjanje (Reaping the full benefits of the digital dividend in Europe: A common approach to the use of the spectrum released by the digital switchover). Druga znaajna inicijativa u pogledu digitalne dividende je naruena studija pod nazivom Iskoritavanje digitalne dividende - europski pristup (Exploiting the digital dividend a European approach), a koju su napravile konzultanske tvrtke Analysys Mason, DotEcon i Hogan & Hartson. Zakljuak navedene studije bi se ukratko mogao opisati na nain da se vea korist u drutvu ostvaruje oslobaanjem frekvencijskog podruja 790 862 MHz u korist mobilnoga irokopojasnog pristupa (WBB), nego u sluaju zadravanja postojeih frekvencija za zemaljsku televiziju. Kao realni datum oslobaanja tog podruja na

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

110

razini Europe spominje se 2015. godina. Preporuka Komisiji je da se to zahtijeva od drava lanica. U studiji se nadalje predlae da se drave lanice potiu na dodjelu spektra po naelu tehnoloke neutralnosti i neutralnosti u pruanju usluga, da drave izmeu sebe razmjenjuju planove dodjele spektra, a kao tehnoloka osnova sugerira se FDD frekvencijski plan koji e preporuiti CEPT. Navedene preporuke Komisiji spadaju u kratkorone aktivnosti, a miljenje autora ove studije je da e djelovanje Komisije i ii u tom smjeru. Budui da nema slubenih odluka i direktiva, stajalita Komisije moemo ocijeniti samo iz nekih popratnih dokumenata. Jedan od njih je i dokument Komisije o javnim konzultacijama glede digitalne dividende pod nazivom Iskoritavanje digitalne dividende za drutveni napredak i gospodarski rast u Europi (Transforming the digital dividend opportunity into social benefits and economic growth in Europe) od 10. srpnja 2009. godine. U njemu se istie kako se digitalna dividenda gleda kao znaajna prilika u ispunjavanju Lisabonske strategije u pogledu konkurentnosti Europe, gospodarskog rasta i ispunjavanju socijalnih, kulturnih i ostalih potreba graana. Iz tog razloga Plan gospodarskog oporavka (Economic Recovery Plan, Presidency Conclusions, Council of the European Union, Brussels, 12 December 2008 17271/08.) ima za cilj postii 100% pokrivenost irokopojasnim pristupom izmeu 2010. i 2013. godine. Znaajni doprinos u postizanju tog cilja treba dati i radijski irokopojasni pristup. Posebice se to odnosi na ruralna i slabije razvijena podruja u kojima bi se implementacija mobilnih irokopojasnih mrea u frekvencijskim podrujima, osloboenima prijelazom na digitalno zemaljsko odailjanje televizije, mogla iskoristiti za potpunu pokrivenost teritorija irokopojasnim pristupom. Kao to je vie puta istaknuto taj prijelaz bi se trebao dogoditi tijekom 2012. godine. U tom dokumentu predlau se sljedee akcije: osiguranje visokih standarda za prijamnike zemaljske digitalne televizije; poveanje digitalne dividende koritenjem postupaka koji vode daljnjem boljem iskoritenju spektra; otvaranje frekvencijskog podruja 800 MHz (790 862 MHz) mreama za elektronike komunikacije male i srednje snage slijedei principe uslune i tehnoloke neutralnosti; otvaranje frekvencijskih praznina (bijeli prostori ili engl. white spaces) kao moguih proirenja digitalne dividende; osiguranje daljnjeg razvoja radijskih mikrofona i ostalih sekundarnih korisnika u UHF podruju; bolju koordinaciju sa susjednim dravama koje nisu lanice EU; prepoznavanje buduih izazova.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

111

Hitne akcije, koje se navode u tom dokumentu, ukljuuju: ubrzavanje prijelaza na digitalno zemaljsko televizijsko odailjanje (trebao bi se prijelaz ubrzati tako da do njega doe do 1. sijenja 2012. godine); otvaranje podruja 800 MHz za elektronike komunikacije usvajanjem harmoniziranih tehnikih uvjeta koritenja spektra u Europi.

Komisija e dostaviti RSC-u, u skladu s Odlukom o radijskom spektru (Decision No 676/2002/EC), radnu verziju odluke EC o tehnikoj harmonizaciji podruja 790 862 MHz radi dobivanja miljenja regulatora u jesen 2009. Zavrno usvajanje odluke od strane Komisije oekuje se poetkom 2010. godine. U meuvremenu, preporuka je dravama lanicama da se uzdre od bilo kojih regulatornih akcija u navedenom podruju koje e oteavati tehniku harmonizaciju na razini EU. Oekuje se da e Komisija poetkom 2010. uputiti odluku Europskom parlamentu i Vijeu na usvajanje. Znaajni dokument, koji ukazuje u kojem smjeru e ii djelovanje Komisije, je i radna inaica dokumenta RSPG-a pod nazivom Miljenje RSPG-a o digitalnoj dividendi (RSPG Opinion on the Digital Dividend) od 13. svibnja 2009. godine. Stavovi u tom dokumentu su ustvari sukladni onima iz dokumenta Iskoritavanje digitalne dividende za drutveni napredak i gospodarski rast u Europi te se stoga nee posebno analizirati. Kao posljednji, autorima studije dostupan dokument, je radna inaica preporuke Komisije od 28.10.2009. pod nazivom Facilitating the release of the digital dividend in the European Union. Navedeni dokument i najoitije pokazuje namjere Europske komisije u pogledu digitalne dividende, te smo ga stoga i prikazali u skraenom obliku na slici 3.2. Autori ove studije htjeli bi zavriti ovaj odjeljak konstatacijom kako su u pogledu digitalne dividende na razini EU svakodnevno prisutne nove aktivnosti i kako e vjerojatno uskoro biti poznate i slubene odluke te direktive Komisije. Stoga se moe dogoditi da e ve prilikom isporuke ove studije naruiteljima, neki obraeni dokumenti djelovati arhaino. Namjera nam je bila (pomou dostupnih podataka) obraditi i pokazati stajalite Komisije, a s velikom sigurnou konstatiramo da se ono nee bitno promijeniti od stajalita navedenih u obraenim dokumentima.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

112

. . .
HEREBY RECOMMENDS: 1. That Member States should take all the measures necessary to ensure that all terrestrial television broadcasting services use digital transmission technology and cease using analogue transmission technology on their territory by 1 January 2012; 2. That Member States should support regulatory efforts towards harmonised conditions of use in the Community of the 790-862 MHz sub-band for electronic communications services other than, and in addition to, broadcasting services, and refrain from any action that might hinder or impede the deployment of such communications services in that sub-band. 3. This Recommendation is addressed to the Member States.

Done at Brussels,

For the Commission Viviane Reding Member of the Commission

Slika 3.2. Radna inaica Preporuke Komisije

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

113

3.3. Harmonizirani uvjeti koritenja spektra u podruju 790 862 MHz


Iz ranijeg izlaganja postalo je razvidno da je za optimalno koritenje digitalne dividende nuno i harmonizirati uvjete koritenja spektra u podruju 790 862 MHz. Tehniko harmoniziranje spektra radi se u okviru CEPT-a. Kao kljuni dokumenti u tom pogledu prepoznaju se: CEPT-ovo izvjee broj 31 pod nazivom Frekvencijska raspodjela kanala u podruju 790 862 MHz (Frequency (channelling) arrangements for the 790 862 MHz band) i, ECC odluka ECC/DEC/(09)03 pod nazivom Harmonizirani uvjeti za koritenje mobilnih/fiksnih komunikacijskih mrea (MFCN) u frekvencijskom podruju 790 862 MHz (Harmonised conditions for mobile/fixed communications networks (MFCN) operating in the band 790 862 MHz). U navedenim dokumentima, kao preferiranu frekvencijsku raspodjelu, predlae se sljedee: FDD uparena frekvencijska raspodjela 230 MHz s time da je silazna veza u niem frekvencijskom podruju, a uzlazna u viemu; podruja su podijeljena na blokove irine 5 MHz; ostavlja se 1 MHz razmaka od donje granice podruja tj. od 790 MHz; izmeu silazne i uzlazne veze je zatitni pojas od 11 MHz (dupleksni zatitni pojas).

791796

796801

801806

806811

811816

816821

821 - 832

832837

837842

842847

847852

852857

857862

Silazna veza
30 MHz (6 blokova irine 5 MHz)

Zatitni pojas 11 MHz

Uzlazna veza
30 MHz (6 blokova irine 5 MHz)

Slika 3.3. Preferirana frekvencijska podjela unutar podruja od 790 862 MHz
790-797 797802 802807 807812 812817 817822 822827 827832 832 837 837 842 842 847 847852 852857 857862

Zatitni pojas 7 MHz

Neupareno
65 MHz (13 blokova irine 5 MHz)

Slika 3.4. TDD frekvencijska podjela unutar podruja od 790 862 MHz

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

114

Frekvencijska raspodjela za TDD nain rada predstavlja samo opciju. Ona se sastoji od 13 blokova irine 5 MHz s razmakom od 7 MHz u odnosu na donju granicu podruja. Administracijama koje ne ele (ili iz nekog razloga ne mogu) koristiti preferiranu frekvencijsku raspodjelu (FDD nain rada) ostavlja se mogunost da:
Option Opcije

parcijalno implementiraju preferiranu raspodjelu za FDD; koriste TDD raspodjelu sukladno slici 3.4.; upotrijebe kombiniranu FDD i TDD raspodjelu.
806811 DL4 DL4 DL4 5 MHz TDD TDD TDD TDD 811816 DL5 DL5 5 MHz TDD TDD 5 MHz TDD TDD 816821 DL6 5 MHz TDD TDD TDD TDD TDD 5 MHz TDD TDD TDD TDD TDD TDD TDD 5 MHz 5 MHz 5 MHz 5 MHz TDD 5 MHz TDD 821-832 832837 UL1 UL1 UL1 UL1 TDD TDD TDD TDD 837842 UL2 UL2 UL2 UL2 TDD 5 MHz TDD 5 MHz 842847 UL3 UL3 UL3 UL3 TDD TDD TDD TDD 847852 UL4 UL4 UL4 5 MHz TDD TDD TDD TDD 852857 UL5 UL5 5 MHz TDD TDD TDD TDD TDD TDD TDD TDD TDD TDD TDD 857862 UL6

791796 DL1 DL1 DL1 DL1

796801 DL2 DL2 DL2 DL2 TDD TDD

801806 DL3 DL3 DL3 DL3 TDD TDD TDD TDD

1 2 3 4 5 6 7 8

sredinji zatitni Centre gap pojas

zatitni band Guard pojas

ogranieni Restricted block blokovi

Slika 3.5. Mogue raspodjele frekvencijskog podruja od 790 862 MHz

Slika 3.5. prikazuje 8 najboljih raspodjela frekvencija u sluaju FDD, TDD i kombinirane FDD/TDD raspodjele. Ove podjele napravljene su uz veliinu bloka od 5 MHz, nesinkronizirani TDD, te uz irinu ogranienih blokova od 5 MHz izmeu TDD blokova razliitih operatora i izmeu TDD i FDD blokova. Kao to se vidi na slici, opcije 5 i 7 predstavljaju najbolje rjeenje za dvije TDD mree, dok opcije 6 i 8 predstavljaju najbolje opcije za tri TDD mree. injenica je da za Hrvatsku najbolje rjeenje pokazuje opcija 1, tj. preferirana FDD raspodjela.
791796 796801 801806 806811 811816 816821 821 - 832 832837 837842 842847 847852 852857 857862

Operator 1

Operator 2

Operator 3

Zatitni pojas

Operator 1

Operator 2

Operator 3

Slika 3.6. Preporuena frekvencijska podjela unutar podruja od 790 862 MHz za Hrvatsku

Autori studije predlau naruitelju da se opredijeli za ovu preferiranu raspodjelu i FDD nain rada. Naime, ona omoguuje implementaciju tri FDD mree (3 operatora) od kojih svaka od njih moe

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

115

dobiti 210 MHz. Smatramo da tako podijeljeni spektar ostavlja mogunost za najbolju implementaciju irokopojasnih pristupnih mrea i s druge strane da jami dovoljnu konkurentnost, jer su mogua 3 operatora. U Hrvatskoj je teko oekivati vie od tri operatora, a to potvruje i dosadanja praksa. U sluaju da se eli uvesti vei broj operatora (vie od 3) i dalje preporuamo preferiranu frekvencijsku raspodjelu. injenica je da se dodjeljivanjem uparenog para od samo 25 MHz znaajno smanjuju mogunosti za irokopojasni pristup. Nae miljenje je da se dodjeljivanjem ovog spektra za radijski irokopojasni pristup donekle rjeava problem irokopojasnog pristupa u ruralnima i slabije razvijenim podrujima i potie ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske.

3.4. Mogui korisnici osloboenog pojasa frekvencije


"Digitalna dividenda" namijenit e se u Hrvatskoj za razliite svrhe sukladno Strategiji prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj kao to su: dodatni programi digitalne zemaljske televizije na dravnoj razini, i to standardne kvalitete (SDTV) ili visoke kvalitete (HDTV), programi digitalne zemaljske televizije na regionalnoj i lokalnoj razini, usluge za prijam televizije (DVB-H) na mobilnim telefonima i drugim vrstama mobilnih video ili multimedijskih ureaja, mobilne komunikacije (glasovno biranje ili informacije), irokopojasne radijske komunikacijske usluge, radijski mikrofoni za kazalita, proizvodnju televizijskog i radijskog programa, te za glazbene dogaaje, radijske aplikacije kratkog dometa, kao to je fiksni radijski pristup u kuanstvima, usluge javne sigurnosti, kao to su radijske komunikacijske usluge u sluaju opasnosti. Komunikacijske usluge; o o o postojee komunikacijske usluge, nove javne komunikacijske usluge, usluge pokretne televizije.

Nadalje, u Strategiji su prepoznate sljedee tri skupine usluga:

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

116

Informacijske usluge; o o o nove informacijske usluge nakladnika televizije, nove informacijske usluge gospodarskih subjekata iz podruja elektronikih medija, usluge izrade, odravanja i dostave elektronikih programskih vodia.

Interaktivne usluge usluge koje osobito obuhvaaju elektroniku trgovinu, elektroniko bankarstvo, interaktivne igre i kvizove, kao i odreene vrste usluga javne uprave.

U pogledu digitalne dividende slina je situacija i u EU. Kao pet glavnih potencijalnih korisnika identificirani su: digitalna zemaljska televizija (DTT, digital terrestrial TV ili DVB-T), mobilna radiodifuzijska televizija (broadcast mobile TV ili DVB-H), irokopojasni radijski pristup, irokopojasne radijske usluge za javnu sigurnost (zatitu) i uklanjanje posljedica, pomone usluge u radiodifuziji i izradi programa (SAB/SAP, Services Ancillary to Broadcasting and Programme making).

Postoji jo potencijalnih korisnika, a ovdje su navedeni samo oni koje ocjenjujemo najvanijima i najvjerojatnijima.

3.5. Mogunosti zajednikog odnosno dijeljenog koritenja frekvencije


U ovom poglavlju analizirat e se ponajprije frekvencijsko podruje od 470 862 MHz. Do sada je to podruje bilo primarno namijenjeno zemaljskoj analognoj televiziji. SAB/SAP sustavi (ukljuujui radijske mikrofone) bili su takoer implementirani u ovome frekvencijskom podruju u svim zemljama lanicama EU kao sekundarna opcija u odnosu na zemaljsku TV ali i na drugim frekvencijama. SAB/SAP sustavi ponajprije koriste spektar na dijeljenom naelu (interleaved spectrum), odnosno upotrebljavaju spektar koji je ostao slobodan na nekome lokalnom ili regionalnom podruju, a koji se inae ima drugu namjenu. Na primjer jedan UHF TV odailjaa pokriva odreeno geografsko podruje odailjui signal na nekom kanalu. Taj se isti kanal moe koristiti za neku dragu namjenu u onim dijelovima zemlje koji nisu pokriveni izvornim TV signalom spomenutog odailjaa, vodei pritom rauna da se ne ometa primarna namjena spektra. Neke lanice EU-a (npr. UK) dodijelile su i posebni kanal na razini cijele

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

117

zemlje za SAB/SAP sustave. esto puta se takvi sustavi nazivaju i oznauju s PMSE (Program Making and Special Events). Moe se, dakle, zakljuiti da su u frekvencijskom podruju od 470 862 MHz ranije, u analogno doba, koegzistirali samo ovi, ranije navedeni, sustavi (negdje je dio spektra bio namijenjen i za vojne potrebe). Stoga nije bilo prevelikih problema u gospodarenju spektrom i meusobnoj koegzistenciji razliitih sustava. Oslobaanjem digitalne dividende i otvaranjem mogunosti za razliite nove primjene nastaju novi problemi vezani uz koegzistenciju. Oni se ponajprije svode na smetnje izmeu signala razliitih sustava. Openito, mogu nastati dva oblika smetnji: istokanalne smetnje (co-channel interference) koje nastaju kad sustavi rade na istoj frekvenciji, a nalaze se u susjednima geografskim podrujima i, smetnje od susjednih kanala (ACI, Adjacent Channel Interference) kad signali u susjednim kanalima ometaju prijam signala u eljenom kanalu.

U pogledu smetnje od susjednih kanala u frekvencijskom podruju 470 862 MHz CEPT je proizveo tri izvjea koji otkrivaju kljune scenarije i probleme oko kompatibilnosti. Ta tri izvjea su: CEPT izvjee broj 21 izvjee A (Compatibility issues between cellular / low power transmitter networks and larger coverage / high power / tower type of networks); CEPT izvjee broj 22 izvjee B (Technical feasibility of harmonising a sub-band of bands IV and V for fixed/mobile applications (including uplinks), minimising the impact on GE0-6); CEPT izvjee broj 24 izvjee C (A preliminary assessment of the feasibility of fitting new/future applications/services into non-harmonised spectrum of the digital dividend (namely the so-called "white spaces" between allotments)).

Navedena izvjea pokrivaju problematiku kompatibilnosti u susjednim kanalima izmeu: radiodifuzijske mobilne TV i DVB-T (oboje su simpleksni sustavi), DVB-T i irokopojasnoga radijskog pristupa te, budue primjene kao to je spoznajni (cognitive) radio.

Vano je napomenuti da kompatibilnost u odnosu na SAB/SAP sustave nije razmatrana u ovim izvjeima, ve se to preputa nekome buduem radu. Kljune zakljuke navedenih dokumenata obradit e se u nastavku. Dostupnost dijeljenog (interleaved) spektra smanjila se kao rezultat GE-06 sporazuma i odluka WRC-07. Kontrolirani pristup 118

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

SAB/SAP sustava u dijeljeni spektar nastavit e se u veini drava koje su lanice CEPT organizacije. Mogunosti koritenja spoznajnog radija jo nisu istraene na praktinoj razini te je jo prerano govoriti o koritenju te tehnologije.

3.5.1. Kompatibilnost izmeu radiodifuzijske mobilne TV i DVB-T


Radiodifuzijske mobilne TV mree (DVB-H) mogu koristiti GE-06 plan uz pretpostavku da njihove tehnike karakteristike ne uzrokuju veu smetnju od one definirane za DVB-T u navedenom planu. Razliite metode se mogu koristiti za minimiziranje ACI. Najbolja konfiguracija je zajedniko koritenje lokacija i antenskih sustava za pokrivanje odreenog podruja u sluaju mobilne TV i DVB-T. ACI je najproblematiniji u prvome susjednom kanalu. Najvei rizik za DVB-T prijamnik postoji u blizini odailjaa za mobilnu TV. Koegzistencija mobilne TV ili radijskoga irokopojasnog pristupa i DVB-T je mogua unutar dogovora GE-06 uz primjenu odgovarajuih tehnika i paljivo planiranje mree.

3.5.2. Kompatibilnost izmeu DVB-T i irokopojasnoga radijskog pristupa


Harmonizacija dijela spektra (dio pojasa unutar podruja 470 862 MHz) za irokopojasni radijski pristup je izvediva po tehnolokom, regulatornom i administrativnom naelu. Razina signala smetnje, koja bi nastala implementacijom GE-06 plana, onemoguila bi koritenje harmoniziranog dijela spektra za radijski irokopojasni pristup u bilo kojoj europskoj dravi. U tom sluaju bila bi neophodna koordinacija izmeu susjednih drava. Uzlazne veze nisu pokrivene GE-06 sporazumom i stoga nisu zatiene ITU koordinacijom. Za tienje DVB-T prijamnika od silazne veze irokopojasnoga radijskog pristupa nije potreban zatitni pojas, ve samo paljivo planiranje i koritenje tehnika za smanjivanje smetnji. S druge strane, DVB-T prijam se titi razmicanjem uzlazne veze irokopojasnog pristupa za barem 16 MHz (2 DVB-T kanala). Zbog toga se odstupilo od uobiajene prakse pa je tako silazna veza u bloku nie frekvencije, a uzlazna veza u bloku vie frekvencije. U sluaju primjene TDD u irokopojasnom pristupu predlae se razmak od 7 MHz u odnosu na DVB-T kanal. ACI od silazne veze irokopojasnoga radijskog pristupa na DVB-T kanal nastaje kad je velika razlika u razini polja od signala iroko-

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

119

pojasnog pristupa i od DVB-T signala. To se moe dogoditi na rubnim podrujima pokrivanja DVB-T signalom.

3.5.3. Najnovije aktivnosti unutar CEPT-a


Na 22. sastanku (skupu) ECC-a u Beu, odranom u oujku 2009. godine, odlueno je da se izradi Odluka o harmoniziranim tehnikim i regulatornim uvjetima u podruju 790 862 MHz (Decision on harmonised technical and regulatory conditions in the band 790 862 MHz). Posljedica toga je usvajanje ECC odluke pod brojem ECC/DEC/(09)03 od 30. listopada 2009. pod nazivom Harmonizirani uvjeti za koritenje mobilnih/fiksnih komunikacijskih mrea (MFCN) u frekvencijskom podruju 790 862 MHz (Harmonised conditions for mobile/fixed communications networks (MFCN) operating in the band 790 862 MHz). U navedenoj odluci nalaze se: preferirani harmonizirani frekvencijski raspored (FDD) kanala (blokova), drugi mogui frekvencijski raspored blokova (TDD), mogunosti uporabe PMSE ureaja u frekvencijskom podruju izmeu silazne i uzlazne veze kod FDD, izgled spektralnih maski (BEM, Block-Edge Masks) i, dozvoljeni EIRP kao i tehniki uvjeti za koritenje PMSE ureaja.

Ukratko reeno, ova odluka u potpunosti regulira MFCN mree u frekvencijskom podruju 790 862 MHz i njihovu koegzistenciju s DVB-T mreom na niemu frekvencijskom podruju i koegzistenciju s PMSE mreom u istome ovom frekvencijskom podruju. Odluka se naslanja na CEPT izvjea broj 30 i 31 (The identification of common and minimal (least restrictive) technical conditions for 790 862 MHz for the digital dividend in the European Union; Frequency (channelling) arrangements for the 790 862 MHz band). ECC je takoer napravio studije u pogledu meugranine (meudravne) koordinacije i kontinuirane uporabi PMSE ureaja u podruju 470 862 MHz. Ta dva dokumenta su: CEPT izvjee broj 29 (Guideline on cross border coordination issues between mobile services in one country and broadcasting services in another country) i, CEPT izvjee broj 32 (Recommendation on the best approach to ensure the continuation of existing Program Making and Special Events (PMSE) services operating in the UHF (470-862 MHz), including the assessment of the advantage of an EUlevel approach).

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

120

Valja naglasiti da su sva ova navedena izvjea novijeg datuma. (izvjea br. 30 32 objavljena su 30.10.2009., a na web stranicama su postala dostupna sredinom studenog 2009.; izvjee br. 29 objavljeno je 26.06.2009.), a nastala su kao posljedica Drugog mandata koji je EK dala CEPT u svezi digitalne dividende. Razvidno je da je situacija u ovom pogledu jako dinamina i da je iskoritavanje digitalne dividende jedna od trenutno najvanijih tema u Europi. Osvrt na CEPT izvjee br. 29, pokazuje da se u njemu zakljuuje da GE-06 sporazum predstavlja osnovu za postupak meudravne koordinacije izmeu TV radiodifuzije u jednoj dravi i mobilnih usluga u drugoj dravi. Temelj koordinacije predstavljaju tzv. kritine razine smetajueg polja koje zahtijevaju koordinaciju (coordination trigger field strength). Tablica 3.2. pokazuje da su bazne postaje najosjetljivije na istokanalnu smetnju. U praksi to znai da e smetnja od zemaljske televizije (u podruju 790 862 MHz) koja se emitira u jednoj dravi zahvatiti bazne postaje u susjednim dravama. Drugim rijeima, bez oslobaanja tog pojasa i u susjednim dravama nema mogunosti primjene mrea za irokopojasni pristup u navedenom podruju. Gledajui hrvatsko okruenje, moe se zakljuiti kako bi ova injenica mogla postati glavnom preprekom u primjeni digitalne dividende za irokopojasni pristup. CEPT se slae da treba izraditi detaljnu metodologiju koordinacije na osnovu multilateralnih dogovora.
Tablica 3.2. Kritine razine smetajueg polja sukladno sporazumu GE-06

Kritine razine smetajueg polja u sluaju tienja TV radiodifuzije, na visini 10 m, prekoraenje kojih zahtijeva meudravnu koordinaciju Zatita prijamnika digitalne TV: 25 dBV/m/8 MHz na granici Kritine razine smetajueg polja u sluaju tienja mobilnih usluga na visini 10 m, prekoraenje kojih zahtijeva meudravnu koordinaciju Zatita mobilne postaje: Zatita bazne postaje: 49,2 dBV/m/8 MHz (NB) 11,6 dBV/m/8 MHz (NA) 8,2 dBV/m/8 MHz (NB)

Napomena: NA i NB su definirani oblici mobilnih sustava Puno manji problem predstavlja istokanalna smetnja od mrea za irokopojasni pristup u susjednim dravama, a najlake je napraviti koordinaciju (najmanje ima smetnje) u sluaju izgradnje FDD mrea u susjednim dravama. Ta injenica ide u prilog da se izabeStudija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

121

re preferirani frekvencijski raspored za irokopojasni pristup u podruju 790 862 MHz.. U pogledu SAB/SAP (ili PMSE) ureaja (CEPT izvjee br. 32) moe se zakljuiti kako e oni i dalje raditi u podruju od 790 862 MHz i to na privremenoj (sekundarnoj) osnovi u tzv. dijeljenom (interleaved) spektru. ERC/REC 70-03 i ERC/REC 25-10 predstavljaju regulatorni okvir za PMSE ureaje. Nema znaajnijih razlika u pogledu koegzistencije izmeu SAB/SAP ureaja i digitalne TV ili prijanje analogne. injenica je da je velika veina SAB/SAP ureaja analogna, a da se prijelazom na digitalnu tehnologiju poveava uinkovitost. Spektralne maske za PMSE ureaje nalaze se u normi EN 300 422.

3.5.4. Zakljuak vezan uz koritenje frekvencijskog podruja 470 862 MHz


Koritenje frekvencijskog pojasa 790 862 MHz i koegzistencija razliitih sustava unutar njega, prema naem miljenju, trebala bi se provesti na sljedei nain: potpojas 790 862 MHz treba osloboditi za primjenu radijskog irokopojasnog pristupa (WBB), a harmoniziranje tog pojasa obraeno je u odjeljku 3.3., za izvedbu WBB koristiti naelo tehnoloke neutralnosti tj. ne treba definirati koritenje odreene tehnologije (WAPECS naelo), moe se razmisliti (da li postoji potreba) da se dozvoli uporaba PMSE sustava unutar potpojasa 790 862 MHz i to u podruju 790 791 MHz te 821 832 MHz (zatitni pojas izmeu podruja silazne veze za WBB i posljednjeg DVB-T odnosno DVB-H kanala, zatitni pojas izmeu silazne i uzlazne veze za WBB), pojas 470 790 MHz koristit e se za digitalno odailjanje televizije na primarnoj osnovi, unutar pojasa 470 790 MHz dozvoliti uporabu PMSE (SAB/SAP) ureaja na sekundarnoj osnovi tj. u tzv. dijeljenom spektru (kao i ranije), dodatno oslobaanje pojasa 470 790 MHz za PPDR primjenu u skoroj budunosti nije potrebno, praktina uporaba spoznajnog radija ne oekuje se u skoroj budunosti.

Za ostvarivanje koegzistencije razliitih sustava i smanjivanje istokanalne smetnje i smetnje od susjednih kanala koristiti se preporukama i naelima iz u ovom odjeljku navedenih CEPT dokumenata. Najvei problem za realizaciju predloenog naina koritenja spektra predstavljat e mogue odailjanje TV sadraja u podruju 790
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

122

862 MHz u susjednim dravama (istokanalna smetnja na koju je najosjetljiviji prijamnik bazne postaje WBB sustava). Ta injenica odredit e poetak mogue izgradnje WBB mree. Miljenja smo da je Europska komisija na putu oslobaanja potpojasa 790 862 MHz za irokopojasni pristup te e ona vjerojatno utjecati na ponaanje i djelovanje lanica EU-a. Vei problem predstavljat e situacija u nama susjednim dravama koje nisu lanice EU-a, a s kojima se navedeni problemi mogu rjeavati samo na osnovu bilateralnih sporazuma.

3.6. Spektar frekvencija u kojem se ranije koristila NMT mobilna tehnologija


U frekvencijskom podruju 410 MHz ranije se na podruju Hrvatske i nekih susjednih zemalja (SLO, BiH, SRB, MK i MNE) koristila analogna NMT mobilna tehnologija. U veem dijelu Europe NMT se koristio u podruju 450 MHz.
Tablica 3.3. Radna podruja frekvencija NMT mree

Oznaka mree NMT 410 NMT 450

Podruje primjene SLO, HR, BiH, SRB, MK i MNE Vei dio Europe

Radno podruje frekvencija Uzlazna veza


411,675 ... 415,850 MHz 453,0 ... 457,5 MHz

Silazna veza
421,675 ... 425,850 MHz 463,0 ... 467,5 MHz

Slika 3.7. Izvadak iz Pravilnika o namjeni radiofrekvencijskog spektra (NN br. 136/2008) Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

123

Prestankom rada NMT mree oslobodio se odgovarajui pojas frekvencija. Prema Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra iz studenog 2008. godine frekvencijsko podruje od 410 430 MHz u glavnini je namijenjeno za privatne (profesionalne) mobilne radijske mree (PMR, Private (Professional) Mobile Radio) odnosno za mobilne radijske mree s javnim pristupom (PAMR, Public Access Mobile Radio).

Slika 3.8. Izvadak iz plana namjene frekvencija u Njemakoj (Frequenznutzungsplan) iz travnja 2008. godine

Raspoloiva irina pojasa onemoguuje da se na tim frekvencijama ostvaruju jako visoke brzine u pristupu. Kao dobar primjer za Hrvatsku smatramo rjeenje njemakog regulatora BNA (slika 3.8). Pojas od 410 420 MHz namijenjen je kopnenima mobilnim slubama. Koriste se uskopojasne veze (irina pojasa 25 kHz ili
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

124

12,5 kHz), najvea efektivna izraena snaga (ERP) za uzlaznu vezu ograniena je na 12 W odnosno na 6 W. Pojas od 420 430 MHz koristi se za silaznu vezu u istoj slubi. Doputene su efektivne izraene snage (baznih postaja odnosno repetitora) do 200 W odnosno do 100 W. Neke procjene pokazuju da preko 60% poslovnih radijskih korisnika upotrebljava mree u pojasevima od 410 430 MHz i od 450 470 MHz. Razmatrano podruje frekvencija (410420/420430 MHz) predstavlja jedno od dva tipina frekvencijska podruja rada mobilnih mrea koje se osnivaju na tehnologiji TETRA (Terrestrial Enhanced Trunked RAdio). Ovaj je pojas frekvencija namijenjen za komercijalne TETRA mree PMR ili PAMR vrste. Osim navedenoga, za TETRA mree koristi se i pojas od 380 400 MHz, ali on je namijenjen mreama koje upotrebljavaju hitne i spasilake slube. U tom su pojasu postavljene mree po tehnologiji TETRA u Hrvatskoj.
TETRA Rezervirano za hitne i spasilake slube PMR/PAMR TETRA za komercijalne namjene

380

390

400

410

420

430

MHz

Slika 3.9. Radna podruja frekvencija mobilnih mrea tehnologije TETRA

TETRA tehnologija osniva se na rasteru kanala od 25 kHz ime je ona postala kompatibilna s kanalima koji su se koristili u analognoj mobilnoj mrei. Ona slui za prijenos govora i podataka manjim brzinama. Deklarirane su brzine prijenosa od 2,4 28,8 kbit/s. Vie europskih zemalja eksplicitno navode TETRA tehnologiju u svojim planovima namjene radijskih za pojas od 410 430 MHz frekvencija (Portugal, vicarska, Slovenija, ...). Republika Hrvatska mora usuglasiti svoje planove namjene frekvencija s odgovarajuim planovima drugih zemalja u Europi. Imajui to u vidu kao jedino rjeenje vidimo da se spektar, koji je ostao osloboen prestankom rada analogne NMT mree, namijeni za potrebe uskopojasnih mobilnih komunikacija za koritenje u privatnome (profesionalnom) okruenju. Pri tome ne treba zatvoriti mogunost pruanja javnih usluga uskopojasnoga mobilnog prijenosa ako bude zainteresiranih za takav posao. Sukladno novim tendencijama ne bi trebalo propisima nametati uporabu neke odreene tehnologije u dodijeljenom dijelu spektra, ali u ovom trenutku na raspolaganju je tehnologija TETRA.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

125

Slika 3.10. Frekvencije na kojima se mogu koristiti 3G tehnologije

Odreeni broj operatora u sredinjoj i istonoj Europi nadomjetava analognu NMT-450 mreu digitalnom 3G tehnologijom, tzv. CDMA450. U sutini radi se o tehnologiji CDMA2000, koja se temelji na IMT-2000, a koja je primijenjena na frekvencijsko podruje od 450 MHz. Mree koje koriste ovu tehnologiju mogu se smjestiti u pojas ranijih NMT mrea. Kako je taj pojas bio irok 4 5 MHz on bi mogao posluiti za 3 4 CDMA450 kanala s obzirom da se za jedan kanal zahtijeva spektar od 21,25 MHz. Primjenom standardne inaice, tj CDMA 1X, mogu se postii brzine pristupa od 153 kbit/s, dok naprednija inaica CDMA2000 1xEV-DO omoguuje brzine od 2,4 Mbit/s.
Zatitni pojas

Preferred CDMA450 Frequency bands

Uzlazna veza

Zatitni pojas

Silazna veza

Slika 3.11. Primjer rasporeda kanala u preporuenom potpojasu za CDMA450

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

126

Osim brzoga pristupa Internetu CDMA450 prua i govorne komunikacijske usluge kako u fiksnima tako i u mobilnim uvjetima. Nasuprot tehnologiji TETRA, koja je izrazito uskopojasna, CDMA450 nudi odreenu irokopojasnost. U pogledu kapaciteta mree CDMA450 zaostaje za mreama na viim frekvencijama, ali mali potrebni broj baznih postaja na terenima koji nemaju prepreka ini ju ekonominom za zemlje u razvoju koje imaju manje telekomunikacijske potrebe stanovnitva i gospodarstva u ruralnim podrujima. Najvei broj mrea ove vrste postavljen je u Istonoj Europi, Aziji i junoj Americi.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

127

4. Gospodarski i socijalni uinci proirenja irokopojasne pristupne infrastrukture


4.1. Gospodarski uinci irokopojasnih mobilnih mrea u dijelu pojasa digitalne dividende
Gospodarske politike na nadnacionalnoj razini (EU npr.), na nacionalnoj ili regionalnoj razini, glede irokopojasne pristupne infrastrukture, imaju ciljeve koji se mogu saeti u est cjelina: pospjeivati rast, novine i konkurenciju u pruanju komunikacijskih usluga, poveavati javnu vrijednost, olakati sveobuhvatni pristup temeljnim uslugama, poduprijeti regionalnu politiku, postaviti javne sustave za zatitu i spaavanje, poticati jedinstveno trite za opremu i usluge. Korisnici danas trae irokopojasne mobilne usluge s jednakom zemljopisnom pokrivenou teritorija kao i u sluaju govornih usluga, a jednakih osobina kao kod fiksnih irokopojasnih mrea. Spektar u okviru digitalne dividende igra znaajnu ulogu u ostvarenju tih oekivanja. irokopojasna mobilna mrea prua usluge za odmor, obrazovanje i posao. Ona poveava mogunosti zapoljavanja u ruralnim podrujima pa je i to razlogom rasta potranje. Rasporeivanjem dijela spektra digitalne dividende za potrebe mobilnih mrea ima znaajni pozitivni gospodarski uinak: poveava BDP-a i pozitivno utjee na gospodarske aktivnosti znatno vie nego to pokazuje prihod te grane gospodarstva,

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

128

poveava prihode drave od poreza izravno, ali i neizravno od gospodarskih sektora koje je povukao dinamini telekomunikacijski sektor, potie zapoljavanje ne samo izravno u telekomunikacijskim drutvima i u tvrtkama koje izgrauju telekomunikacijsku infrastrukturu, nego i neizravno i u drugim podrujima gospodarstva koja poveavaju svoje aktivnosti i uinkovitost koristei se telekomunikacijskim uslugama, poboljava produktivnost, a time i kompetitivnost, zbog poveane uinkovitosti zaposlenika. Brzina veze, kojom se pristupa Internetu, ima izravni uinak na produktivnost, socijalni se uinak vrlo dobro ogleda u premoivanju tzv. 'digitalnog jaza' ('digital divide') odnosno razlika izmeu sredina koje imaju dobar pristup informacijskima i komunikacijskim tehnologijama i onih koje to nemaju. Mobilne pristupne tehnologije mogu nadmaiti tehnologije s fiksnom vezom u regijama sa slabijom fiksnom telekomunikacijskom infrastrukturom. Ulaganjima u telekomunikacijsku infrastrukturu proiruju se granice trita i tijeka informacija, a potiu se i ulaganja u druge sektore. Ulaganje u vei broj televizijskih kanala donosi manju izravnu gospodarsku korist.

Vrijednost koju stvara mobilna Vrijednost koju stvara televizija

% dosadanjeg UHF pojasa koji se namjenjuje za televiziju

Slika 4.1. Ukupna neto sadanja vrijednost (NPV, Net Present Value) u ovisnosti o raspodjeli dosadanjega UHF radiodifuzijskog pojasa na pojas za televiziju i pojas za mobilne komunikacije

Analiza ukupne vrijednosti koju stvaraju radiodifuzija (televizija) i mobilne mree u UHF radiodifuzijskom pojasu pokazuje da je, glede tog aspekta, optimalno za mobilne usluge prenamijeniti 20 30% dosadanjega radiodifuzijskoga UHF pojasa. Zakljuak WRC o prenamjeni 72 MHz tog pojasa za potrebe mobilnih mrea vrlo je blizu vrijednosti kojom se stvara najvea dodatna vrijednost u europskom gospodarstvu kao cjelini. Neke procjene ukazuju da bi ova prenamjena spektra svojim ukupnim uinkom mogla poveati

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

129

godinji porast BDP-a europskog gospodarstva za oko 0,6% do 2020. godine. Poveanje stupnja rairenosti irokopojasnog pristupa za 1% utjee na porast zaposlenosti za oko 0,2 do 0,3% godinje. Radiodifuzija, odnosno u ovom konkretnom sluaju televizija, ima znaajni socijalni i javni uinak kojeg je teko kvantificirati. Analiza osjetljivosti po tom pitanju vrlo malo mijenja zakljuke o najprikladnijoj raspodjeli UHF spektra izmeu televizije i mobilnih mrea.

4.2. Naela ulaganja rizik i dobit


Trino se gospodarstvo oslanja na izgledne dobiti kako bi privuklo ulagae. Potencijal za stjecanjem visokih dobiti potie ulaganje i operativnu uinkovitost. On takoer podupire inovacije i poboljanje kvalitete usluge. Poslovno okruenje s malim rizikom privlai vie davatelja usluga i ulagaa. Zbog konkurencije korisnici dobivaju nie cijene pa su i dobiti manje. Ulagai e, meutim, oklijevati s ulaskom u zemlje s visokim politikim rizikom ili ako je telekomunikacijski sektor rizian osim ako ne oekuju visoke prinose koji bi kompenzirali mogua velika kolebanja dobiti. Ta e situacija rezultirati viim cijenama dobara i usluga. Nastali poveani povrat ulaganja naziva se 'premijom rizika'. Financijska teorija prepoznaje dvije vrste rizika: sustavni rizik i svojstveni rizik. Sustavni rizik povezan je s opim svojstvom gospodarstva da prolazi cikluse npr. Taj se rizik ne moe diversificirati pomou portfelja ulaganja. Postoji posebni pokazatelj osjetljivosti kompanije na takve promjene u gospodarstvu. On se odreuje kao statistika mjera uspjenosti kompanije u odnosu na prosjek trita. Kompanije koje su osjetljivije od prosjeka obiljeava via cijena kapitala zbog manje vjerojatnosti njegova povrata. Ulagai kao uvjet za ulaganje tad trae dodatni prihod u odnosu na onaj koji oekuju kad nema tog rizika. Potrebna ulaganja osiguravaju se obino kombinacijom zaduivanja i izdavanja dionica. Zahtijevani povrat za obje vrste ulagaa, a koji ukljuuje kamate kreditoru i nadoknadu ulagau koji ulazi u sustavni rizik, naziva se 'ponderirani prosjeni troak kapitala'. Svojstveni rizik odnosi se na rizik svojstven nekom gospodarskom sektoru. Ti rizici pogaaju neke dijelove poslovnog plana tj. neke stavke trokova i prihoda. To su stavke u kojima se nalazi tehnoloki rizik, rizik od toga kako e korisnici reagirati na nove proizvode, udio na tritu, vrijeme potrebno da kompanija pone stvarati povrat sredstava te razina kapitala i operativni trokovi.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

130

Dodavanjem premije, zbog rizika, na ponderiranu prosjenu vrijednost kapitala dolazi se do 'zahtijevane stope povrata' kapitala. U sluajevima veeg rizika vii su zahtjevi na povrat kapitala odnosno trai se krae vrijeme do povrata ulaganja. Tad se kompanije odluuju za opremu s kojom e maksimirati dobit na kratki rok (npr. na 2 4 godine) umjesto tehnologije koja je optimalna kad se rauna s ulozima na dui period (npr. na 10 12 godina). Postoji obino velik broj mogunosti ulaganja u neku kompaniju. Svako od tih ulaganja ima svoj oekivani povrat uloga. Zahtijevana stopa povrata ulaganja predstavlja minimalnu graninu vrijednost ispod koje ulaganje ne bi bilo odrivo. Smanjenje zahtijevane stope povrata ulaganja, koje je posljedica stabilne okoline, otvara nova odriva ulaganja i to doprinosi rastu gospodarskog sektora i koristi potroaa.
Zahtijevana stopa povrata

Smanjenje zahtijevane stope

Dodatni investicijski projekt

Investicijski projekti rangirani po zahtijevanoj stopi povrata

Slika 4.2. Rizici i projekti ulaganja

Nesigurnost utjee i na vremenske odrednice ulaganja. Teorija financija pokazuje da ulaganje moe biti odgoeno kad je suoeno s nesigurnou. Primjenom naela 'ekanja i promatranja' mogu se razbistriti okolnosti pa se i rizik ulaganja moe smanjiti. Ovo pravilo vrijedi i u situacijama kad onaj, koji prvi ue na trite, stie neke pogodnosti. Kako bi se novi proizvodi ili usluge stavili na trite u pravo vrijeme vano je prepoznati odnos izmeu nesigurnosti i pravovremenog ulaganja. Operator mobilne mree mora u konanici svojim prihodima pokriti svoje trokove. Svako smanjenje trokova moe se onda preliti u nie cijene za korisnike usluga. Time se potie poveanje penetracije mobilnih korisnika kao i obujma koritenja usluga.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

131

4.3. Analiza trokova i koristi


Analiza trokova i koristi ustanovljuje gospodarski uinak poveane potranje za irokopojasnima mobilnim uslugama na europsko gospodarstvo. Ona ukljuuje i trokove raznih struktura mree koje zadovoljavaju tu potranju.

Slika 4.3. Procjenjivanje trokova i koristi

Trokovi i dobit dijele se na tri podruja: izravne dobiti, neizravne dobiti i popratne dobiti. Izravne koristi nastaju od izravnog koritenja irokopojasnih mobilnih usluga. One se dijele na viak kojeg ostvaruju proizvoai i viak kojeg ostvaruju korisnici (potroai). Proizvoaki trokovi ukljuuju: trokove mree, trokove spektra kao i trokove subvencioniranja korisnika s ureajima, a viak se ostvaruje iz prihoda od prijenosa podataka. U ovom sluaju pojam proizvoai ukljuuje: operatere mobilnih mrea, prodavatelje opreme kao i trgovce na malo koji konanu robu prodaju izravno potroau. Davatelji irokopojasnih mobilnih usluga primarno ostvaruju dobit koja je rezultat smanjenja trokova mree. Ovu dobit mogu zadrati operateri mrea odnosno njihovi dioniari ili se ona dijelom ili pak cijela moe iskoristiti u sniavanje cijena radi vee kompetitivnosti. Potroai ostvaruju korist od koritenja mobilnih usluga. Ona se izraunava kao razlika iznosa koje je potroa spreman platiti za uslugu i iznosa koji on stvarno plaa. Neizravne koristi nastaju od neizravnog utjecaja trita mobilnih usluga na trita drugih proizvoda ime se mogu jo pove-

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

132

ati koristi potroaa i proizvoaa. Dodatni prihodi od irokopojasnih mobilnih usluga mogu nastati npr. od oglaavanja. Popratne koristi predstavljaju ire gospodarske koristi drutvu kao cjelini, a koje ne uzimaju u obzir potroa ili proizvoa kad kupuju odnosno prodaju proizvod ili uslugu. Procjenom gospodarske koristi projekta odreuje se, za drutvo, steena korist i trokovi od koritenja konanih dobara. Procjena gospodarske koristi za drutvo od postavljanja novih mobilnih irokopojasnih mrea u UHF pojasu zahtijeva odreivanje trokova i koristi od uporabe: 1. novih irokopojasnih mobilnih usluga, 2. drugih krajnjih proizvoda i usluga koje su bile pod izravnim ili neizravnim utjecajem mobilne mree. Ova analiza nee ukljuivati samo nove usluge, koje prua mobilna mrea (pregledavanje podataka, uitavanje podataka, strujanje podataka) i odgovarajue opreme za koritenje novih usluga (runi terminal, podatkovna kartica za raunalo i sl.) nego i proizvode odnosno usluge ija potronja odnosno koritenje raste zbog postojanja novih mobilnih usluga. Neto gospodarska korist drutvu je dodatna korist nastala od uporabe UHF pojasa (uz druga podruja frekvencija) za irokopojasne mobilne mree.
Cijena
Potranja Viak kod potroaa Viak kod proizvoaa Ponuda

Plaena cijena

Konzumirana koliina

Koliina

Slika 4.4. Dijagram ponude i potranje i viak koji nastaje kod proizvoaa odnosno potroaa, ukupno zasjenjeno podruje predstavlja gospodarsku korist

Izravni viak kod proizvoaa odgovara razlici prihoda od prodaje proizvoda i usluga potroaima i trokova proizvodnje odnosno pruanja usluga. U poslovnom sektoru irokopojasnih mobilnih usluga operatori mrea su glavni proizvoai. Oni ostvaruju prihod od pretplate ili naknade za spajanje i od koliine prenesenih podaStudija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

133

taka. Operatori mobilnih mrea mogu stjecati prihod i od oglaavanja. Taj prihod nije izravni rezultat koritenja njihovih usluga ili sadraja njihovih usluga pa se oni ne smatraju izravnom koristi za operatore. Operatoru trokovi nastaju u mrei, sadraju, od marketinga i subvencije za ureaje. Postoje i drugi proizvoai, uz operatore mrea, koji su angairani u ponudu irokopojasnih mobilnih usluga kao npr. prodavatelji runih terminala i trgovci na malo, a koji e profitirati od prodaje ureaja izravno korisnicima. Ukupna gospodarska korist, kao i njezine promjene, procjenjuju se na temelju promjena koristi od proizvodnje i uporabe krajnjeg dobra (slika 4.4). Viak kod potroaa (korisnika) odgovara razlici vrijednosti koju korisnici daju koritenju proizvoda ili usluge i trokova njezina koritenja. Za potrebe ove studije izravni viak kod korisnika u vezi je s koritenjem irokopojasnih mobilnih usluga u novododijeljenom UHF potpojasu. Vrijednost, koju korisnici daju uslugama, ukljuuje: nove usluge pristup veem broju irokopojasnih mobilnih usluga u odnosu na sadanje irokopojasne fiksne usluge, veu brzinu i tonost pristupa sadanjima, a i novim uslugama, zbog pridodanoga novog spektra za mreu, bolju kvalitetu sadanjih usluga, uvoenje poboljanih usluga kao i via kvaliteta usluge, pristup postojeim uslugama koje ranije neki korisnici nisu mogli koristiti. Smanjenje trokova mree i ostale utede operatori prenose korisnicima u obliku niih cijena. Povoljnije cijene usluga poveavaju obujam njihova koritenja to rezultira vikom kod korisnika za svaki dodatno koriteni MB. Nagib krivulje potranje na slici 4.5. pokazuje tzv. elastinost cijene, tj. koliko promjena cijene utjee na kvantitativno poveanje potranje. Oekivano smanjenje trokova izgradnje i odravanja mree u UHF podruju digitalne dividende izazvat e poveanje vika kod korisnika irokopojasnih mobilnih usluga. Taj viak sastoji se od koritenja dosadanjih usluga po novim niim cijenama te novim oblicima koritenja koji su postali svrsishodni zbog niih cijena. Potencijalna unaprjeenja irokopojasne mobilne usluge, nastala bilo kao rezultat poboljanja kvalitete usluge, u odnosu na one u drugima frekvencijskim podrujima, ili kao unaprjeenje kvalitete primjene usluge, kao rezultat ireg prihvaanja irokopojasnih mobilnih usluga pa i veeg opsega razvoja aplikacija, pomaknula bi krivulju potranje u desno prema veim koliinama zbog poveane spremnosti za plaanje. Prvi od spomenutih razloga smatraju dominantnim strunjaci koji rade na razvoju mobilne tehnologije. Oni 134

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

smatraju da radiodifuzijski UHF pojas ima inherentnu prednost u kvaliteti za pruanje irokopojasnih mobilnih usluga. Drugi se razlog podudara s razvojem irokopojasnih aplikacija koje su eksponencijalno rasle i dosegnule ve kritinu masu na razvijenim tritima.

Slika 4.5. Korisnik poveava svoj viak uslijed snienja cijene i poveanja opsega koritenja usluga

Neke dodatne prihode operateri ostvaruju od oglaavanja, a ne od pretplatnika. Prihodi od oglaavanja, meutim, ne predstavljaju gospodarsku dobit, ve je to tijek novca prema ili od oglaivaa ovisno o njegovoj marketinkoj strategiji. Ono rezultira poveanom prodajom i koristi na drugima paralelnim tritima. Prihod od oglaavanja predstavlja minimalni viak koji, od poveane prodaje, oekuje proizvoa na drugom tritu (npr. oglaiva). Oekuje se da e, zbog poveanja opsega koritenja mobilnih usluga, oglaivai nai razloga da ulau vie novca u oglaavanje putem novih mrea i usluga. Dio tih prihoda doi e iz drugih medija pa zato nee doprinositi dodatnoj koristi za drutvo. Korisnici takoer ostvaruju viak od potronje na paralelnim tritima. Vikovi potroaa i proizvoaa predstavljaju izravnu ili neizravnu gospodarsku korist za korisnika i prodavatelja usluge. Oni ne trebaju predstavljati znaenje koju drutvo postavlja na koritenje ovih usluga. Popratne dobiti imaju iru drutvenu vrijednost, koja izlazi iz koristi usluga za graane, a ne samo potroae. One predstavljaju doprinos koji usluge daju drutvu, a ne pojedincima, a ukljuuju i izvore vrijednosti izvan drutvenih okvira (npr. u pogledu okolia, smetnji ).

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

135

Kad su irokopojasne mobilne mree odnosno usluge u pitanju onda koristi drutvu nastaju od: poveane mobilnosti i produktivnost zaposlenika, stvaranja radnih mjesta, podupiranja povezane industrije to je na korist stanovnitvu i drutvu u cjelini. Poboljanja irokopojasnog pristupa u ruralnim podrujima i poveana kompetitivnost glede irokopojasnog pristupa takoer su primjeri koji su potencijalno relevantni za proirenje irokopojasnih mobilnih usluga. U negativne uinke moe se ubrojiti smetnje koje se mogu stvarati drugim korisnicima spektra.

4.4. Gospodarska vrijednost UHF potpojasa


Kvaliteta UHF potpojasa za pruanje irokopojasnih mobilnih usluga procjenjuje se odreivanjem razlike prema pruanju tih usluga u drugim pojasima frekvencija. Potrebno je utvrditi samo vrijednosti koje su posljedica uporabe UHF potpojasa.

Vrijednost (privatna i popratna)

Vrijednost razlike

U spektru digitalne dividende

U alternativnima podrujima frekvencija

Slika 4.6. Kvaliteta UHF potpojasa

Predmetom rasprave moe biti tvrdnja da e vrsta pruane usluge biti ista bez obzira na koriteni radiofrekvencijski spektar i da nema neke dodatne koristi od koritenja UHF potpojasa. To je djelomino i tono. injenica je meutim da postoji razlika u veliini vika kod potroaa i proizvoaa kad se usporeuju scenariji postavljanja mree u UHF potpojasu i na nekima viim frekvencijama tj. postoje dodatne koristi kao odraz poveanog koritenja usluga od strane potroaa. Realno je onda oekivati puni popratni uinak tih dodatnih koristi. Kad bi se, u cilju usporedbe, proraun radio samo za irokopojasnu mobilnu mreu u UHF potpojasu pokazali bi se poveani vikovi kod proizvoaa i potroaa pa zato i poveana popratna korist. Razlika ili dodana vrijednost, koju daju irokopo-

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

136

jasne mobilne mree u podruju od 800 MHz, u najveoj je mjeri prisutna u dopuni nedostajuih kapaciteta prijenosa u mreama na 900 MHz posebice dok se jo koristi GSM tehnologija. Trokovi koritenja spektra sastoje se od dvije komponente: trokova sudjelovanja na nadmetanju za dobivanje koncesije na odreenome frekvencijskom bloku i, trajnih trokova koritenja koncesije. Kad se trokovi nadmetanja za koncesiju ukljue u proraun to nema utjecaja na visinu vika proizvoaa, ve se samo dio tog vika prebacuje dravnoj administraciji odnosno vladi. Gledajui na dui rok UHF potpojas mogao bi posluiti za postizanje daljnjih uteda. Kad bi operatori nadomjestili svoje mree na 2,1 GHz ili na 2,6 GHz (novo podruje za mobilne mree) mreom na 800 MHz oni bi mogli utedjeti na trokovima rada mree ponajprije zbog potrebe za manjim brojem UHF baznih postaja za ostvarenje zahtijevanog pokrivanja teritorija.

Viak kod proizvoaa

Javna vrijednost

Viak kod potroaa

Ostali izvori popratnih vrijednosti

Privatna vrijednost

Popratna vrijednost

Ukupna vrijednost

Slika 4.7. Odreivanje ukupne vrijednosti digitalne dividende u UHF potpojasu

U UHF potpojasu mrea moe dati novu kvalitetu irokopojasnome mobilnom pristupu. Kvalitetu podatkovnih usluga znatno je tee kvantitativno odrediti od kvalitete govornih usluga. Kvaliteta prijenosa podataka izravno ovisi o: kvaliteti prijamnog signala na odreenim podrujima, otpornosti usluge i viim prosjenim brzinama prijenosa.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

137

5. Strategijske teme za Hrvatsku


5.1. Zadaci plana koritenja frekvencijskog pojasa digitalne dividende i pojasa ranije NMT tehnologije
Zavrni Plan koritenja frekvencijskog pojasa digitalne dividende u Hrvatskoj treba dati odgovor o namjeni frekvencija u cijelome ili dijelovima pojasa VHF I, VHF III i UHF IV/V, a koji nisu potrebni za digitalno odailjanje televizije u obujmu u kojem se odailjala televizija analognom tehnologijom. Glavne potencijalne korisnike frekvencijskog spektra iz pojasa digitalne dividende utvrdila je Strategija prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj, a to je prikazano u odjeljku 3.4. Sve ove primjene sasvim sigurno nee sudjelovati s jednakom teinom u raspodjeli spektra digitalne dividende. Zato treba: donijeti odluku o nacionalnim prioritetima u koritenju nastalih poveanih komunikacijskih kapaciteta, pokuati procijeniti traenja spektra i mogunosti ispunjenja tih zahtjeva ili drugim rijeima procijeniti hoe li potranja za spektrom nadmaivati ponudu. U izradi plana treba krenuti od temeljnog polazita da e se on u Hrvatskoj izraditi u okvirima koje odreuje zavrni sporazum GE06 i zakljuci WRC-07. Hrvatska nema formalnu obvezu usklaivanja uporabe spektra u okvirima plana GE-06, a koji se ne koristi za radiodifuzijske svrhe, sve dok te uporabe ne stvaraju smetnje u susjednim zemljama iznad razine odreene planom GE-06. Sasvim je jasno da Hrvatska mora usko suraivati sa susjednim zemljama u cilju usklaivanja uporabe frekvencija za te svrhe radi postizanja ujednaenosti uporabe frekvencija na to veem teritoriju u Europi. Na taj se nain omoguuje graanima i operaterima koritenje svih pogodnosti ekonomije obujma, jer za odgovarajue ureaje postoji veliko trite. Plan mora biti rezultat dobrog balansa izmeu komercijalnih i javnih potreba kako bi se maksimirala drutvena korist uporabe
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

138

radija. U cilju poboljanja hrvatske kompetitivnosti dostatni spektar se namjenjuje korisnicima koji mogu ostvariti najveu gospodarsku vrijednost iz uinkovite uporabe tog spektra u doputenima spektralnim okvirima i tehnolokim mogunostima. Iskustva nekih zemalja pokazuju da je teko odrediti tonu vrijednost neke uporabe spektra ili digitalne dividende u cjelini. Jako je neizvjesno kako e korisnici prihvatiti usluge koje su produkt tehnolokog razvoja i koliko su spremni platiti za njih. Razumno je postaviti pitanje o svrsishodnosti rezervacije velikog obujma spektra za zemaljsku televiziju na podlozi nepoznatih sklonosti korisnika i za neto ega ve ima u izobilju. Ovo pitanje ima posebice veliki znaaj u zemljama u kojima je mala zastupljenost platforme zemaljske mree kao prijamne platforme za televiziju. Nadalje pitanje je dali e koliina ponude ii u korak s kvalitetom, a ako ne to emo sa spektrom namijenjenim u te svrhe. Za pomone svrhe u proizvodnji TV programa (SAB/SAP, PMSE) treba i dalje osigurati potrebni spektar kao i do sad. Ta potreba ne bi trebala utjecati na odreivanje namjene spektra s obzirom na male potrebe tih slubi. One i dalje mogu koristiti spektar na dijeljenoj osnovi (interleaved spectrum) zbog vrlo ogranienoga zemljopisnog podruja primjene. Strategijsko je pitanje koliko spektra, iz tradicionalno radiodifuzijskog podruja, prenamijeniti u druge svrhe. Sukladno usvojenim stajalitima u dodjeli se koristi trini pristup i naelo neovisnosti o tehnologijama i uslugama. Glavnina osloboenog spektra namijenila bi se za odailjanje televizije, a u pogledu preostaloga spektra javljaju dva miljenja: cijeli osloboeni spektar (digitalnu dividendu) namijeniti za televiziju, dio osloboenog spektra namijeniti za televiziju, a dio za druge perspektivne svrhe. U studijama, koje su izradile razne konzultantske tvrtke, analizira se i radikalno rjeenje po kojem bi se cijela digitalna dividenda prenamijenila u neradiodifuzijske svrhe. Nije nam poznato da li je izraena potreba za dodatnim kapacitetima, a time i spektrom, za potrebe javnih sigurnosnih i spasilakih slubi uz one predviene u pojasu od 380 400 MHz ponajprije u okviru tehnologije TETRA. Miljenja smo da u pojasu 470 862 MHz za sad nema potrebe za spektrom koji bi bio namijenjen tim slubama. Uvoenje irokopojasnih mobilnih usluga u dijelu UHF pojasa koji je predmetom zanimanja donosi znaajnu dodatnu vrijednost: povoljne osobine propagacije elektromagnetskih valova smanjuju trokove infrastrukture kako za operatore koji ve djeluju na tritu tako i za one koji namjeravaju ui na to trite,
Studija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

139

stupanj postignute usklaenosti u Europi glede upotrijebljenog dijela UHF spektra utjee na trokove postavljanje mree, stupanj potranje za novima mobilnim irokopojasnim uslugama koja je od umjerene u urbanim sredinama do velike u nacionalnim razmjerima. Ostaje otvorenom dilema treba li ovaj dio UHF spektra koristiti samo za pokrivanje ruralnih podruja, u kojima pokazuje nesumnjive prednosti u odnosu na druge frekvencije, ili uz ruralna pokrivati i urbana podruja. Zahtjevi za spektrom iskazani su u Europi u obujmu od 10 MHz do 50 MHz po operatoru. Mogua irina osloboenog pojasa i davanje prednosti uparenim blokovima frekvencija predstavljaju najvei ograniavajui faktor u donoenju ove odluke. Hrvatska, kao budua lanica Europske unije, mora u potpunosti prihvatiti pravila koja se predviaju uvesti u veini zemalja Europske unije. To je razlogom da e se u ovom poglavlju pretpostaviti prihvaanje smjernica Europske komisije i CEPT-a glede namjene spektra i njegove organizacije. Glede plana namjene frekvencija ranije analogne NMT mree najmanje je otvorenih pitanja, jer se Hrvatska po tom pitanju mora uskladiti s veinom Europskih zemalja i te frekvencije namijeniti za PMR/PAMR mree u trenutno raspoloivoj TETRA tehnologiji. Moe se razmiljati i o ogranieno irokopojasnim mreama kao i u zemljama naeg okruenja (Slovenija).

5.2. Potrebni spektar frekvencija za digitalno odailjanje televizije u fiksnome i mobilnom prijamu
U Hrvatskoj je znaajna zastupljenost mree zemaljskih odailjaa kao glavne platforme u prijamu televizijskog signala. Ne treba, meutim, izgubiti iz vida injenicu o velikom rastu uporabe IP platforme (IPTV) u zadnjih godinu dana. Kako se sad u Hrvatskoj odailje samo etiri TV programa na nacionalnoj razini, a za to je dovoljan jedan multipleks, svi ostali multipleksi, dodijeljeni po GE-06, predstavljaju digitalnu dividendu. Sigurno je da postoje potrebe za osiguravanjem mogunosti odailjanja dodatnih televizijskih signala, a koji se nisu odailjali u analognoj tehnologiji. U to su ukljueni programi: televizije standardne (SD) i visoke kvalitete (HD) kao i programi za mobilni prijam. Miljenja smo da se Hrvatska moe uklopiti u europske smjernice raspodjele UHF radiodifuzijskog podruja po kojem bi se za potrebe televizije zadrao pojas od 470 790 MHz. Prema podacima iz odjeljka 2.2. izlazi da bi se bez ikakvih intervencija u dio plana GEStudija: Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

140

06, koji se odnosi na Hrvatsku, moglo koristiti 5 multipleksa na nacionalnoj razini. esti je multipleks vrlo izvjestan, jer za njega su predviene frekvencije iznad 790 MHz, samo u tri digitalne regije i to u D2 (sredinja i zapadna Slavonija), D3 (sjeverozapadna Hrvatska) i D7 (Zadarska i ibensko-kninska upanija). Uvjereni smo da bi se preradom plana GE-06 moglo nai rjeenje i za te regije. Sa est multipleksa u Hrvatskoj bi se moglo odailjati 30 SD programa na nacionalnoj razini ili odgovarajua kombinacija SD, HD i DVB-H programa. Miljenja smo da su to sasvim sigurno dovoljni kapaciteti ne samo za sadanjost nego i za budunost. Uz ovaj kapacitet odailjanja u UHF-u treba dodati i est podruja u Hrvatskoj (zapadna Istra, Rijeka, Zadar, ibenik, Split i Zagreb) kojima ostaju mogunosti odailjanja dodatnih multipleksa za regionalno i lokalno pokrivanje. Glede problematike televizije za prijam u mobilnim uvjetima (DVB-H) pokazuje se da je ona komercijalno uvedena u malo zemalja, a negdje samo djelomino (Austrija, Finska, Italija, Nizozemska, Njemaka). Za te je svrhe koriten jedan multipleks iz dijela namijenjenog za DVB-T po planu GE-06. Situacija u Hrvatskoj je takva da se ne moe procijeniti obujam zanimanja za pruanje usluga odailjanja televizije za prijam na mobilnima runim ureajima. Poznato nam je da je bilo eksperimenata na tom polju i u Hrvatskoj. S obzirom na to kao i injenicu da se preko jednog multipleksa moe ponuditi veliki broj DVB-H programa ne smatramo svrsishodnim cijeli multipleks namijeniti za DVB-H. Operatorima multipleksa olakao bi se poloaj na tritu kad bi u okviru jednog multipleksa mogli nuditi i DVB-T i DVB-H i to na fleksibilnoj osnovi, a u svakom sluaju na nacionalnoj razini. I u Europi prevladavaju miljenja da se to podruje ne treba jako normirati. Gledajui rjeenja drugih zemalja glede VHF pojaseva u ovom trenutku ne vidimo neko zanimanje za VHF I pojas (47 68 MHz) niti vidimo njegovu namjenu u Hrvatskoj. Moda bi mogao biti zanimljiv oruanim snagama kako se to pokazuje u vedskoj. Hrvatska sad nema potrebe koristiti VHF III pojas za odailjanje televizije iako joj je odobren jedan multipleks u tom podruju frekvencija. Moda e se u budunosti ovaj pojas pokazati vrijednim za digitalnu radiodifuziju zvuka po tehnologiji T-DAB ili nekoj drugoj. Iskustva drugih zemalja pokazuju da je vrlo dvojben uspjeh digitalnog radija i u tom pogledu treba vidjeti u kojem smjeru e ii zanimanje sluateljstva. ini nam se da je veina sluatelja zadovoljna onim to im pruaju emisije u VHF II pojasu u analognoj FM tehnologiji i ne osjeaju potrebu za neim drugim.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

141

5.3. Prenamjena pojasa od 790 862 MHz za potrebe pruanja irokopojasnih usluga
Politiki i gospodarski zamah u prilog usvajanja potpojasa od 790 862 MHz je takav da niti jedna druga konfiguracija frekvencija ne izgleda poeljnom. Analize pokazuju potencijalno veliku gospodarsku vrijednost u usvajanju ovog potpojasa kroz ekonomiju obujma, roaming i sigurnost za proizvoae. Ostvarenje te koristi ovisi o kritinoj masi zemalja koje e se odluiti za takav potpojas. Izgledno je da e se preferirati tehnologije HSDPA/HSUPA ili LTE, a oekivane koristi moi e se postii samo ako zemlje lanice EU i neke druge prihvate jednaki plan dodjele uparenih frekvencijskih blokova. Vea irina potpojasa za prenamjenu nije ostvariva, barem ne u kratkom roku, jer bi mnoge zemlje morale znaajno mijenjati frekvencijske planove za odailjanje digitalne televizije. U strukturama Europske unije vrsto je opredjeljenje za prenamjenu ovog potpojasa za rirokopojasne pristupne svrhe i prisutna su razmiljanja kako natjerati sve zemlje lanice da oslobode taj pojas od televizije i do koje mjere ograniiti uporabu tog potpojasa s obzirom na usluge koje se pruaju kao i u pogledu koritene tehnologije radi harmonizacije uporabe u cilju iskoritavanja ekonomije obujma. Nadalje, postavlja se pitanje vremenskih odrednica za koritenje ovih mogunosti. Slijedei odgovarajue procese u veini zemalja Europske unije, a i preporuke Europske komisije Hrvatska bi trebala donijeti odluku da se pojas od 790 862 MHz, nakon prestanka analognog odailjanja televizije, nee koristiti za digitalno odailjanje televizije te ga prenamijeniti za pruanje irokopojasnih radijskih usluga. Time bi se Hrvatska i u tom dijelu spektra uskladila s veinom lanica EU i mogla bi biti korisnikom svih pogodnosti harmoniziranog spektra za irokopojasni pristup. Sad je vrlo povoljan trenutak za donoenje takve odluke u Hrvatskoj. U izgradnji su mree za odailjanje dva multipleksa. U tim mreama ne namjeravaju se koristiti kanali iznad 60. (tablica 2.4). Prvih pet multipleksa ne zadire u pojas koji se namjerava prenamijeniti pa nema potrebe za preinakom frekvencijskog plana za digitalno odailjanje televizije odnosno nema nikakvih dodatnih trokova zbog potrebe za preinakom. U mreama za odailjanje daljnjih multipleksa, za koje su raspisani natjeaji, moe se primijeniti isto naelo. Glede plana koritenja namjenski preinaenoga UHF potpojasa miljenja smo da se treba odluiti za FDD tehnologiju i u pojasu odrediti uparene blokove frekvencija prema zajednikom planu CEPT-a (pojas 791 821 MHz uparen s pojasom 832 862 MHz). Imajui u vidu situaciju na telekomunikacijskom tritu u Hrvatskoj miljenja smo da bi u podruje 800 MHz trebalo uvesti tri operatora, a to bi osiguralo zdravu konkurenciju. U podruju bi se utvrdila po tri uparena bloka frekvencija irine po 10 MHz. Ovo nam se rjeenje ini optimalnim, jer bi omoguilo koritenje ve

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

142

raspoloive tehnologije HSDPA/HSUPA (zahtijeva 5 MHz po RF kanalu), a uklopilo bi se i u buduu LTE tehnologiju koja bi uz pojas irine 10 MHz mogla osigurati idealno 100 Mbit/s u silaznoj i 50 Mbit/s u uzlaznoj vezi. Ovim rjeenjem u ovom pojasu frekvencija ne bi bile u potpunosti iskoritene mogunosti LTE tehnologije u pogledu ostvarive brzine. LTE daje maksimum u RF kanalu irine 20 MHz, a to se ne moe dodijeliti u podruju 800 MHz. Kako se pojas od 800 MHz namjerava ponajprije koristiti za pokrivanje ruralnih podruja s malom gustoom stanovnitva onda donekle smanjene performanse ne predstavljaju neki vei nedostatak. Hrvatskoj se ostavlja puna sloboda u pogledu odabira naina dodjele koncesija za te frekvencije. Postupak bi se provodio u proceduri propisanoj zakonima Republike Hrvatske.

5.4. Mogunosti koritenja osloboenog pojasa frekvencija prije 2015. godine


U zakljucima vie studija, koje su izraene na traenje Europske komisije ili administracija pojedinih zemalja, prevladava miljenje da postupke dodjele frekvencijskih blokova u pojasu 800 MHz treba zavriti najkasnije do 2015. godine. Moe se oekivati da neke zemlje nee uspjeti zavriti postupak prijelaza na digitalno odailjanje televizije prije tog roka. Takvih situacija ima i u Europskoj uniji. Poljska npr. planira prestati s analognim odailjanjem tek 2015. godine. Nastavak analognog odailjanja u nekoj zemlji onemoguuje uspostavu UHF potpojasa za mobilne komunikacije ne samo u toj zemlji nego i u njoj susjednim zemljama. Susjedne zemlje ne mogu onda koristiti kanale od 60 69 za nita drugo osim za odailjanje televizije putem digitalnih odailjaa velike snage. Hrvatska se u pogledu mogunosti koritenja osloboenog UHF potpojasa nalazi u dosta nezgodnom poloaju, jer nekoliko susjednih zemalja nisu lanice EU i njih ne obvezuju smjernice i zakljuci tijela EU. Ne oekuju se ogranienja u pogledu uspostave i koritenja tog potpojasa od susjednih zemalja koje su lanice EU. Sve tri susjedne zemlje, koje nisu lanice EU, po svojim strategijama i akcijskim planovima namjeravaju prestati s analognim odailjanjem do kraja 2012. godine (Srbija 4. travnja 2012.; Bosna i Hercegovina 1. prosinca 2011.; Crna Gora 31. prosinca 2012.). Jedino je Srbija, meutim, zakljuila da kanale 61 69 nee koristiti u planiranju mree za digitalno odailjanje televizije, a u vremenu od 2012. do 2015. Srbija namjerava donijeti odluku kako iskoristiti taj potpojas. Temeljem tih injenica moe se oekivati da iz Srbije nee dolaziti smetnje kad se u Hrvatskoj bude koristio UHF potpojas za neradiodifuzijske svrhe. BiH je u svojim dokumentima prepoznala postojanje digitalne dividende, ali nije donijela

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

143

nikakve zakljuke i nainju njezina koritenja. Slina je situacija u Crnoj Gori. Kad se pogledaju aktivnosti u te tri susjedne zemlje nije nerealno oekivati da neke od njih nee uspjeti ostvariti DSO do rokova koje su naznaile u svojima razvojnim dokumentima. Takva kanjenja, a posebice u BiH, mogla bi onemoguiti koritenje UHF potpojasa na gotovo cijelom teritoriju Hrvatske. Situacija u Crnoj Gori utjee samo na krajnji jug Hrvatske. Hrvatska je u tom pogledu potpuno ovisna o stanju u susjednim zemljama te smatramo korisnim da predstavnici Hrvatske budu u stalnim kontaktima sa tijelima susjednih zemalja pri emu ih valja poticati da ne planiraju odailjanje televizije iznad 60. kanala i da to prije uspostave potpojas od 790 862 MHz za potrebe irokopojasnih mobilnih komunikacija. Prema dananjoj situaciji, dakle krajem 2009. godine, ne postoje veliki izgledi da bi Hrvatska mogla koristiti UHF potpojas prije 2015. godine, a i taj krajnji rok je donekle neizvjestan. Aktivnosti u susjednim zemljama sljedee godine mogu promijeniti ovu procjenu. Neovisno o tome, nae je miljenje da Hrvatska treba nastaviti aktivnosti, bez obzira na naznaene probleme, i donijeti odluke o prenamjeni frekvencijskog potpojasa o kojem govorimo u rokovima predvienima za lanice EU. Postupak dodjele koncesija bi se onda proveo kad e biti izgledno da nee biti smetnji iz susjednih zemalja bilo od analognog ili od digitalnog odailjanja televizije.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

144

Zakljuak
Digitalno odailjanje televizije u Hrvatskoj u obujmu, u kojem se ona odailjala analognom tehnologijom, zahtijevalo bi samo jedan multipleks. Taj bi multipleks bio dovoljan za odailjanje sva etiri sad postojea programa na nacionalnoj razini, a koji se odailju u analognoj tehnologiji. On ak nebi bio potpuno iskoriten, jer putem jednog multipleksa u Hrvatskoj odailje do pet televizijskih programa. Primjena osnovne definicije digitalne dividende na situaciju u Hrvatskoj vodi do zakljuka da je u svakoj digitalnoj regiji dovoljno koristiti samo jedan multipleks odnosno jedan RF kanal za odailjanje. Cijelo preostalo UHF frekvencijsko podruje za radiodifuziju predstavlja onda digitalnu dividendu. Tome treba dodati cjelokupne pojaseve VHF I i VHF III. Hrvatska je ve zapoela koristiti frekvencije iz digitalne dividende uglavnom za proirenje obujma odailjanja televizije. Odobrena je dozvola za odailjanje drugog multipleksa (MUX B), a u tijeku su natjeaji za daljnje multiplekse. UHF frekvencijsko podruje televizije predstavlja vrlo dobar kompromis izmeu mogunosti pokrivanja teritorija dovoljne veliine i ne prevelikih dimenzija antena koje koriste krajnji (korisniki) ureaji. Mree novih mobilnih tehnologija smjetaju se na sve vie frekvencije usprkos nedostataka visokih frekvencija, sad je aktualno podruje 2,6 GHz, jer na niim frekvencijama nema slobodnog pojasa. Koritenje digitalne dividende u UHF pojasu, npr. na 800 MHz, pokazuje se moda ak i optimalnim rjeenjem za izvedbu irokopojasnoga mobilnog pristupa posebice u ruralnim podrujima. Pridruivanje Hrvatske tendencijama u zemljama lanicama Europske unije i donoenje odluke da e se pojas od 790 862 MHz namijeniti iskljuivo za irokopojasne mobilne mree uinit e Hrvatsku dijelom suvremenoga telekomunikacijskog drutva koje koristi sve pogodnosti novih tehnologija. Podjelu frekvencija predlaemo napraviti prema preporuci CEPT-a tj. formirati dva uparena bloka, svaki irine 30 MHz, i preporuiti FDD nain rada.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

145

Imajui u vidu situaciju na tritu mobilnih usluga predlaemo u taj pojas uvesti tri operatora, svakom od kojih bi se dodijelilo 2 10 MHz. Takva raspodjela omoguuje primjenu UMTS tehnologije, koja je ve raspoloiva na 800 MHz (koritenje po dva uparena bloka od 5 MHz), a u budunosti tehnologije LTE koja bi u pojasu od 10 MHz omoguavala dovoljne brzine prijenosa u ruralnim podrujima. Situacija u VHF III pojasu za sad jo nije jasna u mnogim zemljama. Izgleda da Hrvatska nema potrebe koristiti dodijeljeni joj multipleks na tim frekvencijama. Tehnologije za odailjanje audio programskih sadraja nisu jo istaknule tehnologiju koje bi se nametnula prevladavajuom. Miljenja smo da treba pratiti dogaaje na tom polju i stjecati iskustva eksperimentalnim odailjanjem programa u tehnologiji T-DAB ili nekoj drugoj koja e se nametnuti. Miljenja smo da nije izgledno da e trite prihvatiti neku tehnologiju za digitalni radio u skoroj budunosti, tj. sve dok se odailjanja u pojasu VHF II i odgovarajua analogna FM tehnologija smatra sasvim zadovoljavajuom. Ovaj pojas sigurno nije primjeren za mobilne komunikacijske tehnologije zbog preniskih frekvencija. Za VHF I pojas nema ba nekog zanimanja ni u drugima europskim zemljama i autori ove studije nemaju argumenata za iznoenje prijedloga o koritenju tog poja sa za potrebe radijskih komunikacija. Nalaenje rjeenja za namjenu ovih frekvencija nije jako hitno s obzirom da e se analogno odailjanje televizije na VHF frekvencijama zadrati dulje nego u UHF pojasu. Rjeenje za namjenu pojasa frekvencija, koje je ranije koriteno za analognu mobilnu mreu po tehnologiji NMT, namee se samo po sebi. Hrvatska se i u tom pogledu treba uskladiti sa zemljama lanicama EU i zato taj pojas namijeniti za radijske mree PMR/PAMR vrste sad po tehnologiji TETRA, koja je dostupna. Opravdano je razmotriti svrsishodnost namjene za ogranieno irokopojasne mree, tehnologija CDMA450 npr. za to ima primjera u Europi.

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

146

Ovu studiju je izradila ekspertna skupina Zavoda za radiokomunikacije, Sveuilita u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i raunarstva.

U Zagrebu, 10. prosinca 2009. godine

Voditelj ekspertne skupine Fakulteta elektrotehnike i raunarstva

prof.dr.sc. Tomislav Kos

Odgovorna osoba Fakulteta elektrotehnike i raunarstva

prof.dr.sc. Borivoj Modlic

Studija:

Analiza uinaka digitalnog odailjanja televizije na spektar frekvencija u VHF i UHF pojasu

147