ARHEOLOGIJA I POVIJEST SREDNJEG VIJEKA

PREGLED PREDAVANJA: 1. UVOD (arheoloke metode-povijesne metode, izvori, kronologije, literatura, institucije) 2. POVIJESNA I ARHEOLOKA GEOGRAFIJA 3. ROMANIZIRANI STAROSJEDIOCI NA PODRUJU PROVINCIJE PANONIJE I DALMACIJE 4. VELIKA SEOBA NARODA-Provincija Panonija od 400.- 568. g. 5. VELIKA SEOBA NARODA-Provincija Dalmacija, bizantska Dalmacija 6. AVARI I SLAVENI 7. DOLAZAK HRVATA arheoloki i povijesni izvori 8. ZBIVANJA OKO 800. g. 9. KRISTIJANIZACIJA SLAVENA I HRVATA U PANONIJI I DALMACIJI 10. PANONIJA U 9. STOLJEU ustanak kneza Ljudevita 11. NAJVANIJA PANONSKA SREDITA- organizacija prostora 12. DOLAZAK MAARA U PANONSKU NIZINU 13. HRVATI U PANONIJI arheoloki i povijesni izvori 14. PANONSKA NIZINA OD 10. DO 13. st. 15. KOLOKVIJ

RAZVOJ SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ

-nakon 2. sv. rata poela su istraivanja srednjovjekovnih lokaliteta- posebno u Dalmaciji -poeci suvremenih istraivanja u Dalmaciji- revizijska istraivanja -Stjepan Gunjaa-Crkvina u Biskupiji, Lopuka glavica, Stupovi u Biskupiji, Gospin otok kod Solina, Putalj -ve do kraja 50-tih godina bile su poznate karakteristike crkava esterolisnog tipa i groblja - u kontinentalnoj Hrvatskoj istraivanja su vrena u Vukovaru-Lijeva bara i Mrsunjskom lugu - Zdenko Vinski- glavni interes mu je rani srednji vijek, brojni radovi u kojima je tematizirao iroku skalu problema ukljuujui razliite barbarske nalaze iz razdoblja seobe naroda; prvi profesor srednjovjekovne arheologije na novooformljenoj katedri za opu srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju (1954.-1961.) - pie i skuplja nalaze iz vremena 1. avarskog kaganata - objavljeni nalazi iz aavice, fibula iz Stenjevca, paljevinsko groblje iz Vinkovaca - Stojan Dimitrijevi bavio se istraivanjem slavenskih grobalja (Otok- Gradina kod Vinkovaca) - germanska groblja u Dalmaciji istaeno je najvee kompleksno groblje romaniziranih starosjedioca i Ostrogota Knin-Greblje (Jelovina, Vinski) - o Ostrogotima piu: J. Beloevi, J. Medini, A. Uglei - istrauju se avaro-slavenska groblja: Bijelo brdo, Otok kraj Vinkovaca, Brodski Drenovac,Privlaka-Gole njive, Stari Jankovci - istraivanja grobalja bjelobrdske kulture-akovo upna crkva (K. Filipec), Veliki Bukovac i Zvonimirovo (. Tomii), Vinkovci- Meraja (I.I. Janoi) - u Dalmaciji se istrauju groblja poganskog horizonta i kristijaniziranog horizonta - Z. Gunjaa i J. Beloevi pripisuju ranosrednjovjekovna groblja u Dalmaciji Hrvatima - groblje u Dubravicama- naene starohrvatske naunice iz 9. st-povezanost poganskog i starohrvatskog horizonta

Glavice kod Sinja (M. Petrinec)- dva sloja grobova koji se mogu pripisati poganskom i kristijaniziranom horizontu- kontinuirano sahranjivanje tokom 8. i 9. st.; kosturno i paljevinsko groblje kasnosrednjovjekovna groblja- groblja na Putalju i Vrh Rici o crkvenoj arhitekturi Lj. Karaman, Rapani, I. Petriciolli, T. Marasovi, M. Jurkovi, B. Migotti ranosrednjovjekovna epigrafija- V. Delonga, . Rapani istraivanje naselja- u Dalmaciji i Istri vanost imaju kasnoantiki gradovi koji u srednjem vijeku kontinuirano ive istraivanje crkve sv. Kria u Ninu u kontinentalnoj Hrvatskoj slaba istraenost;utvrda Torec, Gornji grad- Opatovina, crkva sv. Franje, Varadin (M. imek), Stari grad na Ivanici, katel Konjina, Lobor (K. Filipec)

INSTITUCIJE I ASOPISI - 1878.-osnovano je Hrvatsko arheoloko drutvo koje izdaje asopis Vijesnik hrvatskog arheolokog drutva - 1888. fra Lujo Marun osniva Kninsko starinarsko drutvo - 1889. osniva se Hrvatsko starinarsko drutvo - 1894. don Frane Buli je osnovao drutvo Biha - 1935. osnovan je narodni muzej u Zagrebu - nakon 2. sv.rata prof. Sui pokree asopis Diadora - Starohrvatska prosvjeta - VAHD- Vijesnik za arheologiju i historiju Dalmacije - Histria arheologica izdanje muzeja u Puli - Arheoloki Vestnik- izdaje ga Slovenska akademija znanosti i umjetnosti - Archeological Ertesitu-najstariji maarski asopis - Germania - Acta archeologica, Archeologica Hungarica POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA: ii F., Povijest Hrvata u doba narodnih vladara, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske 1990. 2-izd.; Klai N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb: kolska knjiga 1972; POPIS LITERATURE KOJA SE PREPORUUJE KAO DOPUNSKA: Brandt, M., Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1995. Groer Atlas zur Weltgeschichte, 2. Auflage Westermann Schulbuchverlag GmbH, Braunschweig 1999. Klai, N., Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971. Lotter, F., Brato, R., Castritius, H. Premiki ljudstev na obmoju Vzhodnih Alp in Srednjega Podonavja med antiko in srednjim vekom (375-600). Ljubljana 2005.. Nodilo, N., Historija srednjega vijeka I, Zagreb 1898. POVIJESNI IZVORI: HISTORIJA nauka kojoj je zadatak da kao i sve ostale nauke pronalazi i iznosi istinu gradi se na izvorima OSTACI - TRADICIJA ( slikana, usmena , pismena) HISTORIJSKA KRITIKA ui nas da su izvori bistri ivjerodostojni - kako ih tumaiti kad se njima sluimo - kako ih upotrijebiti i obraditi 4. PRAVILA ZA KRITIKO I OBJEKTIVNO PISANJE POVIJESTI 1. izvor prvog reda samo je suvremena vijest; treba se strogo i oprezno kontrolirati s kasnijim podacima kronika i pisaca pogotovo ako su u proturjeju 2. u izvorima nema tumaenja 3. pisce u izvorima treba kritiki protumaiti 4. treba dobro poznavati jezik u kojem je izvor u originalu napisan Izvori hrvastke povijesti do 16.st.: STRANI PISCI

 Einhardovi anali (796.-829.) i anali ostalih franakih ljetopisaca - vani za povijest Panonske Hrvatske Konstantin VII. Porfirogenet (912.-959.)-izmeu 948.-952. napisao djelo kasnije nazvano De
administrando imperio poglavlja od 29.-36. iznio je najstarije vijesti o Hrvatima i Srbima od njihova doseljenja do 10. st. akon Ivan - mletaki ljetopisac, tajnik duda Petra II. Orseola; u svojoj mletakoj kronici iznio nekoliko dragocjenih podataka na osnovu starijih zapisa o hrvatsko- mletakim odnosima 9. i 10. st. DOMAI PISCI Ljetopis popa Dukljanina sastavljen od dva dijela; - 1. dio je nerazumljiv ( o vladanju kralja Budimira-Svatopluka i o bitkama s Maarima na Savi i Drini); u 14. st. dodan je opiran opis o smrti kralja Zvonimira - 2. dio o dogaajima u Duklji u 11. i 12. st. Toma arhiakon (1201.-1268.)- djelo Historia Salonitana (povijest crkve od rimskih vremena); najveu vanost dio koji govori o djelu splitskog nadbiskupa Lovre u doba hrv. kraljeva Petra Kreimira IV., Slavca, Dmitra Zvonimira i o tatarskoj najezdi za vladanja kralja Bele IV. Miha, sin Madijev (14. st)- De gestis Romanorum imperatorum et summorum pontificum- sauvan samo jedan dio drugog dijela; o hrvatskim i svjetskim dogaajima izmeu 1290. i 1330. g. 17. st. razvoj Hrvatske historiografije Juraj Rattkay, Pavao Ritter-Vitezovi, Ivan Lui,Adam Kreli,Franjo Raki, Ivan Tkali, ime Ljubi 20. stoljee- SUVREMENA HISTORIOGRAFIJA Ferdo ii Nada Klai Ivo Goldstein Tomislav Raukar Neven Budak Izvori za povijest europskih naroda: IZVORI ZA HUNE PRISK (415.-472.) -putujui diplomat bizantskog dvora, boravio je na dvoru Atile u funkciji tajnika i savjetnika Maximina, poslanika cara Teodozija II (408.-451.) -djelo: HISORIAE BYZANTIAE- sauvano u etrdeset fragmenata; odnosi se na dogaaje od 434. do 472.g. -prua podatke o nekim naim gradovima u 1. polovici 5. st (Salona, Sirmijum..) JORDANES (500.-552.) -djela: ROMANA prikaz povijesti svijeta od stvaranja, zasnovan na sv. Jeronimu - GETICA- saeto Kasiodorovo djelo Podrijetlo i djela Gota, neki djelovi su prepisani (Kasiodorovo djelo je izgubljeno) COMES MARCELINUS 1. pol. 6. st. - napisao je djelo CHRONICON koje je 1893. g . Izdao Mommsen opisuje tok hunskih osvajanja , te osvajanje Sirmijuma, Viminaciuma, Singidunuma.. APOLINAR SIDON -govor u ast Anteniusove pobjede nad Hunima 560. g IZVORI ZA GOTE KASIODOR (490.-583.) -rimski politiar, povjesniar i filozof, poznat i kao Senator -u doba gotskog vladanja obnaao je ulogu visokog dravnog funkcionera u Italiji i Dalmaciji -540.g. se povukao u samostan gdje je skupljao rukopise i upuivao redovnike da prevode grka djela DJELA: Chronica, Vivarium Epistolarum, Povijest Gota... PROKOPIJE IZ CEZAREJE (kraj 5. ili po. 6. st.) -tajnik i savjetnik vojskovoe Belizara kojeg prati na vojnim pohodima -DJELA: De Bellis- u osam knjiga, pie o ratovima koje je vodio Justinijan (perzijski rat, vandalski rat, rat s Ist. Gotima)- pie o obiajima Slavena i Anta; Hisoria Arcana- djelo koje je napisao nakon smrti Prokopija i

Justinijana-napada Justinijana i njegovu enu Teodoru; De Aedificiis- u 4. knjizi pie o Justinijanovim gradnjama u Iliriku i Podunavlju AGATIJAS SKOLASTIK (536.-582.) -pie dogaaje o d 552.-558. -DJELO: O Justinijanovoj vladavini- pie o ratovima koje je Bizant pod Narzesom vodio protiv Gota, Franaka,Vandala i Perzijanaca- nastavlja tamo gdje je Prokopije stao, daje nekoliko podataka o Slavenima u slubi bizantske vojske ENODIJE Teodorihov suvremenik koji je 507. g. Napisao panegirik u njegovu slavu IZIDOR SEVILJSKI-napisao djelo Historia Gota, Vandala i Sveva EUGIBIJE, COMES MARCELINUS,JORDANES,PRISK IZVORI ZA AVARE MENANDAR PROTEKTOR -obradio je period od 558. do 582. -njegovo djelo spada meu najvanije izvore 6. st. Iako je sauvano samo u fragmentima kod Konstantina Porfirogeneta -daje vane podatke o Sirmijumu, Singidunumu, Antima, Slavenima i Avarima TEOFILAKT SIMOKATA -tajnik cara Heraklija i prefekt -DJELO: Historija u osam knjiga je opisao vladavinu cara Maurikija; to je osnovni izvor za borbe Bizanta s Avarima i Slavenima u dunavskim provincijama na kraju 6. i u 7. st. -pouzdan je povjesniar MIRACULA SANCTI DEMETRII -sastavljena u 2. polovici 7. st., a dijele se na 13 poglavlja u ast slunskog udotvorca sv. Dimitrija; -MIRACULA I,MIRACULA II -opisuje dogaaje iz 5. st. i opisi napada na Solun, avaro-slavenske opsade, gladi i kuge u tom gradu i okolici, gdje je vladala nestaica ita, te graanski rat u Solunu -daju obilje informacija o Solunu, bizantskoj Makedoniji, Slavenima i njihovoj materijalnoj kulturi CONVERSIO BAGOARIORUM CARANTANORUM -nepoznati salburki sveenik iz 871. g. -cilj mu je bio da se obrane privilegije salburke crkve u Panoniji i Karantaniji koje je ugrozio Metod novostvorenom nadbiskupijom -govori o Karantaniji i Donjoj Panoniji koje su sainjavale Panonsku Sklaviniju TEOFAN -vaan je za povijest od 2. pol 6. st. do po. 9. st. -HRONOGRAFIJA (810./811. i 814./815.); vaan izvor za povijest Huna, te jedini bizantski izvor koji govori o ivotu Junih Slavena IZVORI ZA SLAVENE PSEUDO CEZARIJE -DJELO:Dijalozi Pseudo Cezarija;sastavljeni po. 5. st. -najstariji izvor o Slavenima koji su tada ivjeli negdje pored Dunava -najstariji bizantski podatak o ivotu i obiajima balkanskih Slavena IVAN MALALA -napisao je Svjetsku Kroniku u kojoj u 17 knjiga opisuje dogaaje od Adama do 565. g.; izgubljen dio koji se odnosi na period od 565. do 574.g. -netoni i povrni podaci KONSTANTIN VII PORFIROGENET PROKOPIJE PSEUDO MAURIKIJE MENANDAR PROTEKTOR PRISK AGATIJAS TEOFILAKT SIMOKATA SREDNJI VIJEK???

TERMIN pojavljuje se u 15. st. kod talijanskih humanista htjeli oznaiti prijelazno razdoblje izmeu antike i novih vremena renesanse; smatrali sred. vijek vremenom barbarskog nazadovanja PERIODIZACIJA- o periodizaciji, kronologiji i granicama sr. vijeka raspravlja se ve pola tisuljea EUROPSKA POVIJEST SREDNJEG VIJEKA HRVATSKA POVIJEST SREDNJEG VIJEKA Tradicionalne periodizacije: POETAK SREDNJEG VIJEKA Dioklecijanova reforma (284.-305.) 313. g.- Konstantinovo preobraenje na kranstvo 330. g- osnivanje Carigrada-najava budue podjele Carstva na dva dijela 375.g.- 1. seoba naroda, dolazak Gota na Crno more-pokrenuli val barbarskih naroda na granice Rimskog Carstva 378. g.- pobjeda Vizigota kod Hadrijanopola nagovjetava poplavu barbara na Carstvo 395. g.-Teodozijeva smrt- raspad Carstva na dvije polovice 476.g.- svrgavanje Romula Augustula-nestanak Zap. Rim.Carstva neki htjeli produiti antiko doba do smrti Justinijana (565.g.) ili Karla Velikog (814.g) KRAJ SREDNJEG VIJEKA 1453. g.-pad Carigrada pod vlast Turaka 1492. g.- Kolumbo otkriva Ameriku 1517.g poetak Luterove reformacije 1526.g.- bitka na Mohakom polju 1648.g.- kraj tridesetogodinjeg rata 1642.-1649.g.-Engleska buroazijska revolucija 1789. g. Francuska revolucija

* PERIODIZACIJA kronoloko-predmetna konstrukcija sloenih povijesnih procesa i njihovo rasporeivanje u pregledna vremenska razdoblja

HRVATSKO SREDNJOVJEKOVLJE:

Hrvatska historiografija prisiljena je odrediti periodizaciju po nekim specifinim domaim dogaajima i procesima, uz potrebu da se takva objanjenja prilagode dogaajima i procesima na europskom prostoru

ARHEOLOKI IZVORI: Prema tematskim cjelinama koje predstavljaju glavni predmet prouavanja srednjovjekovne arheologije: POJEDINANI NALAZI POJEDINANI GROBOVI (kneevski grobovi) OSTAVE (radionike, blago) SREDNJOVJEKOVNA GROBLJA germanska groblja iz epohe seobe naroda 5. i 6. st. avaro - slavenska groblja od 7. do 9. st. groblja bjelobrdske kulture (10.-13. st.) CRKVENE GRAEVINE arhitektura plastika epigrafiki spomenici

SREDNJOVJEKOVNA NASELJA ranosrednjovjekovna naselja (na kasnoantikim osnovama, samostalna) kasnosrednjovjekovna naselja (seoska naselja i utvreni gradovi) KRONOLOGIJA I TIPOLOGIJA osnovne arheoloke metode arheoloki nalazi kao kronoloka uporita - POJEDINANI NALAZI - KNEEVSKI GROBOVI HILDERIKOV GROB ( Tournai, Belgija) 5. st. (482.) ARNEGUNDIN GROB (St. Denis)- 6.st. GROBOVI U KOLNSKOJ KATEDRALI - 6. st. AAVICA 6. po. 7.st. - OSTAVE OSTAVA BRONANIH MATRICA IZ BISKUPIJE OSTAVA BRONANOG NOVCA CARA HERAKLIJA

- SREDNJOVJEKOVNA GROBLJA NEKROPOLA U KRANJU, RIFNIKU germansko groblje OTOK kraj Vinkovaca, GOLE NJIVE (Vinkovci), STARI JANKOVCI avaro slavenskoa groblja AKOVO UPNA CRKVA, BIJELO BRDO bjelobrdska groblja - CRKVENE GRAEVINE LOBOR-Majka Boja Gorska, RUDINA, BISKUPIJA - SREDNJOVJEKOVNA NASELJA *TABULA PEUTINGERIANA Tabula Peuntigeriana je kopija kasnorimske zemljopisno-itinerarne karte zemalja od Hispanije do Indije. Nazvana je po Konradu Peutingeru, humanistu iz Augsburga, koji ju je posjedovao. Kopija na pergameni nastala je najvjerojatnije u 11. ili 12. stoljeu na temelju rimskog izvornika iz 3. stoljea. - Glavni povijesni izvor o Francima je galsko-rimski kroniar Grgur iz Toursa u dijelu Povijest Franaka (Historia Frankorum), koja pokriva vrijeme do 594., a sadri citate drugih starijih autora (Sulpicije, Aleksandar i Frigerid) te biljeke o vlastitim kontaktima s vanijim osobama u Franakoj. Pored Grgurove Povijesti postoje i raniji rimski izvori, kao to su Amijan Marcelin i Sidonije Apolinar koji spominju Franke. OPEKA IZ SIRMIJUMA -zidna rimska opeka s urezanim grkim natpisom nepoznatog autora koja govori o opsadi Sirmijuma 582. g. KRISTE GOSPODE, POMOZI GRADU I ZAUSTAVI AVARE, ZATITI RIMSKOO CARSTVO I ONOGA KOJI JE OVO NAPISAO. AMEN. BRANIMIROV NATPIS (TEMPORE DVCIS) BRANIMIRI. ANNOR(um) XPI SACRA DE VIRG(ine) CARNE VT SV(m)PS (it).S (eu) DCCCXXX ET VIII. VI.Q (ue) INDIC(tione). = U VRIJEME KNEZA BRANIMIRA OTKAD JE KRIST UZEO SVETO TIJELO OD SVETE DJEVICE GODINE 888.VI., INDIKCIJE . TRPIMIROV NATPIS DRISLAVOV NATPIS ATALARIKOV NATPIS - ostrogotski kralj, unuk Teodorika , kojeg je nasljedio 526.g. (malodoban, umjesto njega je vladala njegova majka Amalasvinta) - natpis govori o radovima u amfiteatru u Paviji u Atalarikovo ime SARKOFAG KRALJICE JELENE *(pogledaj slajd) HILDERIK merovinki kralj, vladao je od sredine 5. st. u Tournai u (antiki Tornacum); umro je 482. godine -franaki kralj i rimski oficir (naseljeni u Galiji kao federati Carstva; uvali granice od Saksa, Gota i Alana) -oenio se tirinkom princezom koja e biti majka Klodvika (482.-511.) - grob je naen 1653.g. - datira se tono po njegovoj smrti 481. g. i slae se za znanstvenim znaenjem nalaza ranog srednjeg vijeka -ukopan u grobnu komoru obloenu drvom NALAZI U GROBU: zlatni peatnjak sa njegovim likom i natpisom CHILDERICI REGI pored se nalazi dio enskog groba ukop konja zlatne lukoviaste fibule (Zwiebelknopffibel- dao mu ih rimski car kao rimskom oficiru) preko 100 rimskih zlatnika Teodozije (450.g) do Zenona (476.-491.) 200 rimskih srebrnih novaca od vremena Republike do Konstantina II. zlatna narukvica dugi uski udarni ma ukraen almandinima zlatne kloazonirane garniture maa

 konjska oprema ukraena almandinima i privjescima u obliku ivotinja

kope, zlatno odijelo, remen, kope za cipele ARNEGUNDIN GROB - kripta u opatiji St. Denis -otkriven 1961. g. -Klotarova druga ena (520.-565./570.) -izvor: spisi opata Grgura Tourskog -grob vaan za rekonstrukciju nonje laneno platno (koulja) crvena svila (haljina) arape (bijelo laneno platno) okovi obue (vezana kopom na vrhu potkoljenice) veo NALAZI: stylos igla igle ukosnice za veo koaraste naunice ploaste fibule s motivom kria kopa sa titastim trnom velika pojasna garnitura pojasni jezici (dva sa obue, dva su podvezica) kope s obue prsten s monogramom natpis: ARNEGUNDA REGIO GROBOVI U KLNSKOJ KATEDRALI GROB DJEAKA-drvena grobna komora s drvenim leajevima NALAZI: -oruje (spata, franciska, ango, trobridna strelica) -umbo tita -ljem na provjesla -staklene posude -drvene vedrice sa eljeznim i bronanim obruima -rukavice, drveni skeptar, rog za pie, korice noa,bronana zdjela na noicama, amuletna kapsula, narukvica -novac Teodeberta I -prije 575.g. ENSKI GROB ukopan nakon 525. g NALAZI: - jedan par ploastih fibula - lune fibule -rovaeni jezici AAVICA KNEEVSKI GROB kasno 6.po. 7. st. -pripisuje se Martinovskoj kulturi - 1. avarski kaganat -vjerovatno muki kneevski grob ili grob putujueg zlatara NALAZI: ma (nestao) masivna ogrlica s rombinim motivom par narukvica ukraene elijama i staklenom pastom granulirane naunice zvjezdolikog tipa pseudo-fibula, kopa 3 gravirana jezica Keramika ***pogledaj na prezentacijama od 39 slajda na dalje, fale ti neke stvari koje nisi mogla kopirati

POVIJESNA I ARHEOLOKA GEOGRAFIJA

- 476. g. najei datum za poetak srednjeg vijeka- pad Zapadno -Rimskog Carstva - dugotrajna kriza Carstva poinje u 2. st. duboka kriza sveukupne organizacije i strukture tadanjeg drutva - 3 bitne komponente u nastajanju srednjovjekovlja NOVI PROIZVODNO-DRUTVENI ODNOSI- naputanje klasinog robovlasnikog poretka KRANSTVO glavna ideologija srednjovjekovlja BARBARSKI NARODI- germanski, slavenski RIMSKA OSVAJANJA- do Dunava i Rajne i Britanije - zap. Europa: Iberci i Kelti - Sjeverna i srednja Europa:ostala nepokorena i naseljena Germanima SITUACIJA U 1. STOLJEU RAZMJETAJ BARBARSKIH PLEMENA: KVADI- svebsko pleme; sliv rijeke Morave BASTARNI-istono od Kvada DAANI- istono od Dunava JAZIGI sarmatsko pleme; izmeu Tise i Dunava KOTINI keltsko pleme; na granici izmeu Kvada i Markomana, u sjevernim maarskim plemenima LIMES: oznaava granicu rimskog Carstva prema barbarima - poetak gradnje u 1. st- priprema za rat s Daanima i za obranu dunavske granice 10.g.- Ilirik je podijeljen na provincije: DALMACIJA (Gornji Ilirik) PANONIJA (Donji Ilirik) Domicijan- 85. g. Daani preli Dunav i ruili utvrde na limesu Trajan- Daki ratovi (101.-102.,105.-106.)- pobijedio Daane, osnovao provinciju Dakiju -po zavretku 1. dakog rata proveo reorganizaciju provincija - podjela Panonije: GORNJA (ZAPADNA)-PANONNIA SUPERIOR DONJA (ISTONA)- PANONNIA INFERIOR DIOKLECIJAN (284.-3o5.) podjela Carstva na: 4 PREFEKTURE: Galija, Ilirik, Orijent i Italija 12 DIJECEZA 101 PROVINCIJA - PANONIJA=4 PROVINCIJE - GORNJA PANONIJA :Panonnia Savia-Ripariensis (Siscija) i Panonnia Prima Superior (Savarija) - DONJA PANONIJA:Panonnia Secunda- Inferior (Sirmijum) i Panonnia Valeria (Sopijane) KONSTANTIN (324.-337.)-zadrao Dioklecijanove reforme, suvladar mu je Licinije, Konstantin vlada na zapadu 4 PREFEKTURE 14 DIJECEZA 114 PROVINCIJA TEODOZIJE (379.-395.) - 395. nakon smrti podijelio je Carstvo na Istono i Zapadno granica je Drina - barbari na granicama Carstva- limes Panonije Sekunde i Panonije Valerije poprilino razbijen GERMANI -do 2. stoljea na europskom kontinentu iskristalizirala se germanska plemena: INGVEONI ISTVEONI HERMIONI

-SKANDINAVSKI GERMANI: Svioni (jezero Molar), Gauti (Gotland), Heruli - Norveka:Rugijci i Harudi - Baltiko more: Burgundi, Vandali Silinzi, Langobardi - skandin. Germani od 3. st. pr. Kr. naputaju svoje ishodite i sele se u Sjevernu Europu -JEZGRA ISTONIH GERMANA:ine je doseljenici iz Skandinavije u Europu -JEZGRA ZAPADNIH GERMANA: starosjedioci na europskom kontinentu- Ingveoni, Istveoni, Hermioni ( ine puno manjih plemena od Danske i sj. Nizozemske, izmeu Rajne i Odre do eskih planina i korita Majne) - KELTI: zauzimaju jug srednje Europe -1. ETAPA PREGRUPIRANJA GERMANA od 2. polovice 1. stoljea pr. Kr. do 2. stoljea - ive relativno mirno u svojim ustaljenim boravitima - sredina 2. stoljea- preseljenje Gota s Donje Visle na sjeverne obale Crnog mora;poelo je novo ope kretanje koje se pretvorilo u Veliku seobu naroda ODNOSI RIMA S GERMANIMA: - prvi doticaj Rimljana i Germana 2. st. pr. Kr. provale Germana iz Danske i sj. Njemake (Cimbri, Teutoni, Ambroni) u Galiju, Hispaniju i sj. Italiju - od Cezara pa iduih 100. godina Rimljani htjeli prei preko Rajne i pomaknuti granicu na Labu tj. podvlastiti sve kontinentalne Germane - 1. stoljee - poinje epoha defanzive Rima prema Germanima radi se limes na Rajni, te od gornjeg toka Rajne do gornjeg toka Dunava LIMES GERMANICUS dovren za Antonina Pia u 2. stoljeu- obrambeno podruje izmeu gornje Rajne i gornjeg Dunava i limesa naselili pokorenim domaim plemenima AGRI DECUMANTES -2. stoljee 166. g.- provale Kvada i Markomana u alpske provincije, Panoniju , Meziju i sj. Italiju- UZROK: preseljenje Gota s junih obala Baltika na sjeverne obale Crnog mora -3. stoljee- otkupljivanje mira s Germanima - zapoele masovne provale Franaka, Alemana i drugih zapadnih Germana - Goti napali Dakiju, a sa Vandalima Panoniju - pod Dioklecijanom unutranji mir i obrana i utvrivanje limesa na Rajni i Dunavu -4. stoljee- nakon 337. Franci, Alemani, Sasi pustoili podruje podruja oko Rajne - Franci zauzeli Toksandriju- naselili se tamo kao federati Carstva - Goti rade pritisak na dunavski limes - 370.- Huni napadaju dravu istonih Gota (Ostrogota) u sjev. Pricrnomorju REZULTAT: izazvali cijeli niz germanskih migracija po Europi-Istoni Germani osnivaju na ruevinama Carstva svoje drave u Italiji, Galiji, Hispaniji i sj. Africi GOTI - istono-germanski narod kojeg antika historiografija smjeta u 1. i 2. stoljeu na ue Visle - u 1. st.-iz june vedske doli na ue Visle gdje su pokorili Vandale - izmeu 150.-200. g.- nalaze se na obalama Crnog mora -pol. 2. st.- dolaze do Dnjestra i rade pomutnju meu Slavenima, Bastarnima i Alanima - 3. stoljee- upadaju na obale Crnog i Egejskog mora - razdvajaju se na OSTROGOTE (Greutunge) i VIZIGOTE (Tervinge)- granica na Dnjestru - Ostrogoti prodiru na Krim gdje se mjeaju s autohtonim stanovnitvom- KRIMSKI GOTI - 4. st. Meu Gotima dolazi do vjerskog raskola- KRANSTVO I ARIJANSTVO - izvori spominju kralja ATANARIKA (365.-376.)- vizigotski kralj - 375. g.- provala Huna, prisiljavaju Atanarika da se preseli u Karpate - Vizigoti se sele u Trakiju, dio Ostrogota se pridruilo Vizigotima, a dio Hunima - 378.g.- poetak seobe naroda- bitka kaod Hadrijanapolisa- Goti porazili vojsku cara Valensa -Vizigoti se sele u Panoniju - Ostrogoti s Atilinom vojskom sudjeluju u Atilinom hunskom savezu - 451. sudjeluju u napadu na sjevernu Italiju OSTROGOTI

456. g.- sklapaju ugovor s istonorimskim carem Marcijanom, zaposjedaju Panoniju (izmeu Save i Blatnog jezera) - 2. grupe Ostrogota: -u Donjoj Meziji s Teodorikom na elu -s Vizigotima u Trakiji -Teodorik ujedinio Ostrogote -476. svrgnut Romul Augustul od germana Odoakara- proglasio se kraljem Germana u Italiji - postao tiranim i odbijao poslunost ist.rimskom Caru - 488. Teodorik kao saveznik ist.rim. Carstva napao Italiju i Odoakara - 489. Teodorik osvaja Italiju kao mandatar ist.rimskog Cara - Goti- vladali u Italiji,Noricumu,Panoniji Saviji, Panonija Sirmijensis i Dalmaciju - Ostrogotska drava se protee od srijemkog Podunavlja do Provanse, centar je u Raveni - TEODORIK najjai vladar 5. i 6. st. - porazio Gepide -uvrstio granice na Dunavu - uvruje mo kod germanskih naroda politikom dinastikih vjenanja - umire 526. g. - 535. poinje dvadesetgodinji rat izmeu Ostrogota i Bizanta koji je unitio ostrogotsku dravu - do 562. g. cijela Italija dola pod vlast Bizanta VIZIGOTI - 376.g.- nastanjeni su kao federati u Panoniji gdje se pred Hunima povlae u Italiju - 382.g. odobreno im naseljavanje u Donjoj Meziji - nakon 395. tj. smrti cara Teodozija napad Vizigota na Carigrad- otkupiljen mir - kao saveznici Carstva naselili Epir, a njihovom vojskovoi Alarihu dali vlast nad Ilirikom - nekoliko puta napadali Italiju od 401.-406. povukli se u Istru, Dalmaciju i Savsku Panoniju - tri puta napadali Rim-408.-410. - 410. spalili i opljakali Rim - Alarih krenuo prema Siciliji u namjeri da preu u Afriku- umro, pokopan prema legendi u koritu rijeke Busento - Vizigoti se povlae u Galiju gdje osnivaju dravu sa sjeditem u Toulousi (418.-507.) TOLOZATSKO KRALJEVSTVO - za vrijeme Teodoriha II prodiru u Hispaniju - 475.g. Julije Nepot sklopio sporazum s vizigotskim kraljem, abdicirao - 476.g. Odoakar smjenio Romula Augustula, pad ZRC - Vizigoti vladali podrujem od Atlantika i Sredozemlja i od Loire do Pirineja - 507. g. Franci kao federati Carstva porazili Vizigote - sele iz Galije i premjetaju prestolnicu u Toledo LANGOBARDI -zapadnogermansko pleme -postojbina Langobarda je vjerovatno juna Skandinavija; krajem 1. st. pr. Kr. doselili se oko donjeg toka Labe tamo ive u 1. i 2. stoljeu -u 3. stoljeu se sele u srednje Podunavlje - za vrijeme Huna padaju pod Atilinu vlast - prvi datum o njihovom naseljavanju 489.g. kad su porazili Rugijce (donja Austrija) - u 6. st. Zauzeli su dravu Herula u Slovakoj i preselili se u junu Moravsku, eku i Donju Austriju - 546. Justinijan im dao pravo naseljavanja u zapadnoj Panoniji postali susjedi Gepida (skand. Doseljenici +Goti) - 567. Langobardi i Bizant ratovali s Gepidima, u pomo im doli Avari, potukli Gepide - Avari- zauzeli podruje od Crnog mora do istone Panonije - 568. Langobardi odlaze u Italiju i tako otvorili put tj. Zapadnu Panoniju nenaseljenu Slavenima ****pogledaj slajdove 11-16!!!!!!! (karte!)

ROMANIZIRANI STROSJEDIOCI NA PODRUJU PROVINCIJE PANONIJE I DALMACIJE

ILIRI najstarije povijesno stanovnitvo Balkana negdje ouvali identitet do ranog srednjeg vijeka - rasprostranjenost ilirskih plemena na teritoriju ranosrednjovjekovne Hrvatske: HISTRI LIBURNI DELMATI uz obalu do Cetine, Livanjskog, Duvanjskog i Glamokog polja DAORSI- donji tok Neretve ARDIJEJCI- ue Neretve PLEREJI ENHELEJI JAPODI- Lika i zapadna Bosna MEZEJI- prema Vrbasu DESITIJATI-srednja i istona Bosna JASI-SZ Hrvatska BREUCI- istona Slavonija i Srijem KELTI- 4. st. pr. Kr.- nisu promjenili etniku sliku, utjecali na kulturni razvoj-nositelji kulture mlaeg eljeznog doba RIMLJANI- 1. st. pr. Kr.- osnovana provincija Ilirik- GORNJI ILIRIK (blie Jadranu) - DONJI ILIRIK (blie Dunavu) -sukobi Ilira i Rimljana- politiko slabljenje Ilira 228. g. pr. Kr. - slom Ilira 6.-9.g. - rimska pacifikacija Ilirika vrlo teka - od 8. g. zasebne provincije Dalmacija i Panonija - od 1. st. Ilirske pokrajine doivjele gospodarski i kulturni razvoj - autohtona ilirska kultura u simbiozi s importiranom klasinom kulturom traje do kasne antike - rimski gradovi stvarani na plemenskim podrujima ilirskih i keltskih plemena - 3. i 4. st. reforme Konstantina Velikog i Dioklecijana- uvrena obrana na limesu koju su u 3. st. poljuljali Germani - razdoblje od 380. g.- najezda Huna i Gota - stanovnitvo se seli u utvrena visinska naselja- vei gradski centri opustoeni, ali se u njima nastavlja ivot Siscia, Salona, Sirmijum- radioniki centri - manjak stanovnitva nadoknaivao se naseljavanjem iz istonih provincija - osnova gospodarstva postaju veleposjedi-LATIFUNDIJE-na kojima se diu vile rustike - najvaniji dokaz ivota u kasnoantikom razdoblju su nekropole koje govore o kontinuitetu ivota i pokapanja- TRBINCI ,ZMAJEVAC, TRETANOVCI, SLADOJEVCI ,gradske nekropole starosjedilako + germansko stanovnitvo (ogrlice od metalnih perli, staklene konine ae) -370. g Huni potisnuli Gote - 379. car Gracijan je poeo naseljavati u Panoniju Alane, Ostrogote, Hune - 454. Gepidi porazili Hune - ist. dio Panonije Gepidi - zap. dio Panonije Ostrogoti (naselili se u Panoniji oko 450. g. kao federati cara Marcijana) - 476. svrgavanje Romula Augustula, Odoakar se proglasio carem Gremana u Italiji - 488. g. IRC Zenon sklapa sporazum s Teodorikom Velikim protiv Odoakara - seoba Gota u Italiju kroz savsko-dravsko meurjeje - 493. g. Teodorik svrgnuo Odoakara- proirio vlast od Sicilije, june Italije, do Alpa, Rone tj. na provincije Norik, Panoniju i Dalmaciju - podijelio kraljevstvo na Italiju (Savska Panonija, Sirmijska Panonija, Dalmacija i Norik) i Galiju - izvor za Gote- Kasiodor i Prokopije - 526. umro Teodorik

centri vlasti Ostrogota- Salona, Siscija, Sirmijum ostrogotska naselja tj. lokacije bile su grupirane u tri regije: DALMATINSKA ZAGORA- Kai, Knin, Unei, Sinj, Salona OKO NERETVE- od Narone do Korita kod Duvna OKO VRBASA I SANE-do Rakovana - nisu stvorili urbanu kulturu ni bitno izmjenili etniku sliku Dalmacije i Panonije -asimilacija Ostrogota sa romaniziranim starosjediocima GROBLJA NA REDOVE KNIN- GREBLJE SALONA- MANASTIRINE I CRKVINE UNEI kod Drnia KAI SINJ RAKOVANI kod Prijedora DUVNO- KORITA HAN- POTOCI pojedinani nalazi- Salona, Narona, Burnum SLOVENIJA Kranj, Rifnik, Ljubljana- Dravlje KNIN-GREBLJE - nekropola sa 218 grobova- najvee istraeno groblje na redove u Hrvatskoj - - naseobinskog obiljeja- kasnoantiki katel Curcum - datacija: 5. st. -1. i 2. polovica 6. st. - veina grobova pripada romaniziranom starosjedilakom stanovnitvu - manji broj grobova pripada ostrogotskom stanovnitvu - nastavljeno pokapanje do 600. g. tj. do dolaska Avara i Slavena - tipini starosjedilaki elementi u grobovima: PREICE KOPE POLIEDARSKE I KOARASTE NAUNICE IGLE KOTANI PREDMETI T- FIBULE S LUKOVICAMA ELJEVI PLOASTE I KRIOLIKE FIBULE - GERMANSKI ELEMENTI U GROBOVIMA ROVAENE LUNE FIBULE ROVAENE POJASNE KOPE S MOTIVOM PLETENICA I ALMANDINIMA MOTIV GLAVE PTICE GRABILICE RIFNIK KOD CELJA -visinska kasnoantika naseobina- mea panonske Savije i junog Norika -100 grobova na redove- slino Kranju -osnovica je starosjedilaka, rijetki ostrogotski tragovi, tragovi Alemana, te nekoliko langobardskih grobova -karakteristika : brojne poliedarske naunice- 400.-600. g i koaraste- oko 550. g. LJUBLJANA- DRAVLJE - manje groblje na redove 60 grobova - uglavnom grobovi bez priloga, od priloga jedino eljezne preice i naunice s poliedrom - naena 2 ostrogotska enska groba- par lunih fibula, zlatna dijadema, pojasna kopa - 1 grob s bojnim noem i merovinkom lunom fibulom- moda Alemani KRANJ - LAJH -kompleksa naseobinska nekropola sa 750 grobova kasnoantiki katel Carnium- zapadni dio panonske Savije, groblje se nalazi iznad naseobinske nekropole - prevladavaju grobovi romaniziranog kasnoantikog stanovnitva - 500.-540.- boravila ostrogotska posada

546.-548.-Langobardi se sele u panonsku Saviju doputenje cara Justina I. - grobovi Ostrogota, Langobarda i moda Alemana - datira se u prvu polovicu 6. st - grobovi starosjedioca- najvie zastupljeni, malo ili bez nalaza -NALAZI: lune fibule i pojasne kope-ostrogotske- sekundarno u langobardskim grobovima- proizvedene u gepidskim radionicama najbrojnije su S-fibule i fibule sa sokolskim motivima- langobardske ploaste fibule, igle, krstoliki nakit, eljevi ,perle,preice, okovi, kresiva alat za vunu i kou pojava ranobizantskih mediteranskih kopi- lokalne radionice- poprimili ih Langobardi, a upotrebljavaju ih u Italiji BLED PRISTAVA - 100 grobova na redove - alpsko- romanizirani starosjedioci bez germanske etnike prisutnosti - NALAZI: - eljezni predmeti - igle - ploaste fibule- bule - poliedarske i koaraste naunice - fibula u obliku pauna- kranski simbol datira se u 2. polovicu 6. st. i poetak 7. st.- starosjedioci zaklonjeni Alpama ivjeli nesmetano tamo do dolaska Slavena ISTRA -regionalno zaklonjeno podruje -po grobljima se vidi kontinuitet pokapanja i ivota do 8. st. i neposrednogg dodira sa Slavenima - nakon povlaenja Ostrogota 540. g.- to podruje je kontinuirano bilo pod bizantskom vlasti - niz groblja- MEJICA, VELI MLUN,ELEGA, BRKA, DVOGRAD KASNOANTIKA URBANA SREDITA NASTAVILA SE RAZVIJATI I POD GERMANIMA I BIZANTOM PROIZVODNI CENTRI (Salona, Siscija, Sirmijum...)

SEOBA NARODA - PANONIJA

OSTROGOTI -prisutnost Ostrogota u Panoniji: 1. RAZDOBLJE (378./379.- 408.) - poetni napadi, naseljavanje i nemiri meu pripadnicima tronarodne ostrogotsko-alanske-hunske pripadnosti - prije sklapanja federatskog odnosa 380. g. junopanonske oblasti nisu bile izloene neposrednoj opasnosti od federata - organizirana barbarska vojska uljevala je strah i nesigurnost stanovnitvu 2. RAZDOBLJE (455.-473.) - 455. g. Valamirovi Ostrogoti dobili dozvolu cara Marcijana za naseljavanje u Panoniji - Ostrogoti se naselili u 3. skupine:pod Valamirovim vodstvom, u Drugoj Panoniji i istoni rub Panonije Savije -centar vlasti im je bio u Sirmiju - poeli se iseljevati iz Panonije 473.g. - nakon njih se u Panoniju Saviju doselili Svevi 3. RAZDOBLJE - Teodorik Veliki- sreuje prilike u Panoniji- vojnostrateki i politiki cilj

podjela teritorija: - Panonija Savija + Dalmacija- postale jedinstvena upravna cjelina - Druga Panonija-Sirmijska Panonija-ustrojena kao zasebna jedinica - najbrojniji Ostrogotski nalazi iz ovog razdoblja - Teodorik umire 526. g.- slabi ostrogotska drava - 528. Ostrogoti u Sirmiju odbili Gepide - 535. g. Istono Rimsko Carstvo pokree rat protiv Ostrogota - 537. g. izgubljena je Panonija Savija -asimilacija Ostrogota sa romaniziranim starosjediocima GROBLJA NA REDOVE; - KNIN- GREBLJE - SALONA- MANASTIRINE I CRKVINE - UNEI kod Drnia - KAI - SINJ - RAKOVANI kod Prijedora - DUVNO- KORITA - HAN- POTOCI - pojedinani nalazi- Salona, Narona, Burnum,Beli Manastir, Dalj, Sotin, Ilok,Vinkovci, Osijek - SLOVENIJA Kranj, Rifnik, Ljubljana- Dravlje - tipini starosjedilaki elementi u grobovima: PREICE KOPE POLIEDARSKE I KOARASTE NAUNICE IGLE KOTANI PREDMETI T- FIBULE S LUKOVICAMA ELJEVI PLOASTE I KRIOLIKE FIBULE - germanski elementi u grobovima: ROVAENE LUNE FIBULE ROVAENE POJASNE KOPE S MOTIVOM PLETENICA I ALMANDINIMA MOTIV GLAVE PTICE GRABILICE GEPIDI - 473. g. Ostrogoti su otili iz Panonije (454.-473.)- Gepidi se poeli iriti - Gepidi- pod Hunima naselili g. Tisu do rijeke Maros- do kraja 5. st. Naselili su prostor izmeu Tise, Dunava, Olta i Karpata - po odlasku Ostrogota iz Panonije njihov prostor zauzeli Gepidi (do druge polovice 6. st.) - Gepidi oko 473. g. uli u Drugu Panoniju- IRC ratovalo sa Gotima u Trakiji ZATO SE GEPIDI NASELJEVAJU NA PROSTOR DRUGE PANONIJE? neposrednim naseljevanjem na Carskom podruju mogli su ostvariti dodatne povlastice Gepidi za IRC bili druga sila Htjeli dokazati svoju nazonost kao nova sila u Podunavlju Moda dobili i direktan nalog od IRC -1. razdoblje gepidske vladavine podudara se sa 2. razdobljem ostrogotske dominacije - Istvan Bona- podruje koje su drali Gepidi: cijela Druga Panonija (CIBALE, MURSA, BASIJANE)- do Murse koju nisu naselili, izuzetak Cibale ARHEOLOKI NALAZI 1. FAZE: - Kukcij (Ilok), Netin, Novi Banovci (Burgena),Srijemska Mitrovica (Sirmij),Zemun (Taurun), Mavanska Mitrovica teite naseljavanja- istoni Srijem do Vinkovaca, Sirmij je sredite -boravak Gepida u junoj Panoniji nepomuen do dolaska Teodorika Velikog -488. sukob Ostrogota i Gepida ( zapoeo kod Zemuna, nastavio se kod Sirmija)

489.- velika bitka kod rijeke Vuke- u movarnom dijelu izmeu Vukovara i Vinkovaca- poginuo je gepidski kralj Traustila - srijemski Gepidi jako oslabljeni - 504. Teodorik odluio unititi u potpunosti Gepide u Drugoj Panoniji - 523.-526.- Teodorik seli gepidsko stanovnitvo iz Panonije u Galiju tj. Provansu kao tit na granici s Burgundima 2. GEPIDSKO KRALJEVSTVO: 536.-551./567. - 526. g.umire Teodorik- promjenio se odnos snaga - IRC odluilo jaati utjecaj u Panoniji - Gepidi pokuali osvojiti Sirmij- 527., 528., 530.- nisu uspjeli ( moda u napadu sudjelovali i Heruli i IRC) - 535. IRC pokree rat protiv Ostrogota- kad su carske snage poele napredovati u Dalmaciju, Ostrogoti se poeli povlaiti iz Panonije - 535. g. carska vojska osvja Sirmij - 536. g.- Gepidi zauzimaju Sirmij- Justinijan je raskinuo ugovor s Gepidima ARHEOLOKI NALAZI 2. FAZE: - GROBOVI: BATAJNICA blizu Zemuna, KORMADIN- Jakovo, VINKOVCI - POJEDINANI NALAZI: BELEGI (Srijem), KUZMIN (S. Mitrovica), NOVI BANOVCI, SRIJEMSKA MITROVICA, VINKOVCI -GEPIDSKE KOVNICE NOVCA: DALJ (Teutoburgij), SRIJEMSKA MITROVICA, NOVI BANOVCI GEPIDSKO PODRUJE U 2. FAZI: od Zemuna do Vinkovaca i Dalja + herulska oblast u Donjoj Panoniji i Prvoj Meziji (Singidunum) dva najvea gepidska naselja: SIRMIJ I CIBALE SIRMIJ (Srijemska Mitrovica) centar, sjedite kralja, stolovao arijanski biskup, sjedite gepidskog predstolonasljednika otkriveno gepidsko naselje od drvenih koliba- ukopane u temelje rimskih zgrada+ sporadini ukopi CIBALE (Vinkovci) naselje ukopano u rimsku arhitekturu, mrtve sahranjivali meu sruene antike objekte groblje- govori o stabilnoj i organiziranoj populaciji obnova kovnice i keramiarskih radionica Gepidi nisu bili skloni mjeanju s lokalnim romaniziranim starosjediocima- tamonji Rimljani bili gepidski podlonici- plaali porez 536. g. Justinijan raskida ugovor s Gepidima - 539. sporazum Justinijana i Gepida - Carstvo doputa Langobardima da se nasele u Panoniji- novo suparnitvo Langobardi- Gepidi - 549., 551. poraz Gepida od Langobarda- Gepidi izgubili posjede u Basijanama i Cibalama - mir vladao do 565. g.-do smrti cara Justinijana - 566.novi sukob Langobarda i Gepida, saveznici su im Avari i IRC - 567. kompletni poraz Gepida - 568. Langobardi idu u Italiju HERULI - istonogermanski narod - 2. pol. 5. st.- obitavali na podruju: j. Moravske, zap. Slovake, gornje Austrije - 508. g- unitili ih Langobardi- dio ih otiao u Norik, dio ih se sklonio kod Gepida i Ostrogota, dio se vratio u Skandinaviju - 512. g.- naselili se po nalogu cara Anastazija u Ilirikoj prefekturi- oko Singidunuma i Basijane - Heruli sluili na istonim granicama kao tit protiv Ostrogota - nisu bili pouzdani kao federati- napadali i pljakaliu puanstvo LANGOBARDI - 80- tih godina 5. st. spustili se iz eke na podruje Rugijaca sjeverno od Dunava - potpali pod vlast Herula oko 505. spustili se u Donju Austriju

508. g.- sukob Herula i Langobarda- Langobardi pobijedili 526. ugovor s IRC- zaposjeli sjevernu Panoniju do Drave - 547. g- IRC ( sukobi s Ostrogotima, Francima, Gepidima) -Justinijan sklapa sporazum s Langobardima- naselili se u Norik, Panoniju Saviju- utvrde: Celje, Ptuj - prostor koji je preuzet od Ostrogota - TEITE LANGOBARDA: sjeverno od Drave PANONIJA SAVIJA: lokaliteti SISCIJA- masivna srebrna fibula,mkriolika fibula, bronana jabuica maa SAMOBOR- zlatni prsten s ispupenom krunom OKOLICA KOPRIVNICE: ulomak ukaste posude s reetkastim ukrasom VELIKA MALENCA (Breice): langobardski vr s peatnim ukrasom ZIDANI GABER: keramika i pojasna kopa DRUGA PANONIJA (Sirmijensis): lokaliteti OSIJEK: dva langobardska novca koja govore o langobardskoj posadi koja je boravila u Mursi i primala plau za pograninu slubu VINKOVCI:pozlaena S- fibula s rovaenim ukrasom NOVI BANOVCI: lijevana i rovaena fibula u obliku slova E OZALJ: kasnoantiki kastrum- kriolika fibula, keramika autohtono stanovnitvo + Langobardi Langobardi ivjeli odmah do Gepida- RATOVALI 549, 550. g-sklopljen mir, posredovalo IRC - 551. g.-BITKA NA POLJU BOGOVA- sukob Langobarda i Gepida- pobijedili Langobardi - Gepidi se odrekli Cibala, ostao im Sirmij -sporazum IRC, Gepida, Langobarda protiv Ostrogota 552. g.- susreli se u Italiji, nakon bitke protiv Ostrogota Langobardi se vraaju u Panoniju - 565. umro Justinijan - 566. sukob Langobarda i Gepida, sporazum Gepida i cara Justina II. i Langobarda i Avara - 567. g.- prestala postojati gepidska drava, Kunimund poginuo - 568. sukob Avara i IRC- smatrali Sirmij svojim posjedom - 568. Langobardi odlaze u Italiju i sa sobom vode dio autohtonog stanovnitva - NOVI VLADARI KARPATSKE KOTLINE--- AVARI AVARI -izbjegli iz JZ Sibira pred jaanjem zapadno-turskog kaganata -ponudili usluge IR Carstvu -zavladali podrujem od Crnog mora do Podunavlja -562. g.- zauzeli Dobruu- Justinijan im dao da nasele podruje uz Savu u Srbiji i uvaju granicu od Gepida -napadaju granicu na Labi-suzbijen od Franaka -567. g.- kagan Bajan sklopio savez sa langobardskim kraljem Alboinom i IR carem protiv Gepida katastrofalan poraz Gepida -sredite avarske drave istona Panonija od Dunava do Karpata + vrhovnitvo nad svim zemljama u Pricrnomorju -568. g.- Langobardi krenuli u Italiju RAZLOG- strah od Avara kao nove sile - dogovor s Avarima oko podjele interesnih sfera - !!! doseljenje Avara u Panoniju i seoba Langobarda u Italiju otvorila prostor za doseljenje Slavena - avarska jezgra se u istonoj Panoniji nala oblivena slavenskom strujom sa istoka i zapada 576.g.- Avari zauzeli Srijem 582.g.- pao Sirmij - do 580.g.- Slaveni zauzeli cijelu Vlaku nizinu ( izmeu Dunava i j. Karpata- stvorili plemensku politiku organizaciju SKLAVINIJU - niz slavenskih provala- Trakija, Ilirik, Grka- Slaveni ostaju na teritoriju Carstva - Slaveni poetkom osamdesetih godina 6. st. sklapaju sporazum s Avarima -

- 583. g.- avaro-slavenska vojska napada Carstvo - 585. g.- Slaveni prodrli do Dugog zida - 586.g.- avaro-slavenska vojska doprla do Soluna- 7 dana opsade NAPADI SLAVENA 567.-591. 1. iz Sklavinije prema Trakiji i Iliriku do Makedonije i Grke 2. iz Zakarpaa preko ekih i slovakih zemalja u zapadnu Panoniju i istone Alpe - do 580. g.- Slaveni zauzimaju dolinu Mure i Drave, gornji tok Save i dolinu Soe - Avari sele teite na zapad i pridruuju se penetraciji Slavena iz zapadne Panonije u istone Alpe prema Furlaniji - 597.- sklapaju sporazum o razgranienju s Francima - mir s Langobardima - iz Sklavinije napadaju Makedoniju, Grku i Dalmaciju - napad na Carigrad- sprijeila ih kuga - mir sa Bizantom- kagan se odrekao vlasti izmeu Dunava i Balkana i vrhovne vlasti u Sklaviniji 600. g.- Avari doivjeli poraze u Potisju - KRIZA KOD AVARA - KRIZA U CARSTVU NAKON JUSTINIJANA - 614. g.- Slaveni doli do Jadrana - 616. g.- avaro-slavenska vojska dola pred Carigrad, opustoili dijelove M. Azije, otoke - 619. g. car Heraklije sklapa mir s Avarima - 626. g.- opsada Carigrada BIZANT poetak 7. st. problemi s Langobardima u Italiji problemi s Vizigotima na Pirinejskom poluotoku opsada Carigrada kriza u Carstvu nakon smrti Justinijana I. napadi Slavena - AVARI poetak 7. st. 626.g. poraz pod Carigradom 630. g. umro kagan Bajan slavenski savezi ustanci Slavena SLAVENI - podloni Avarima- u proirenom plemenskom savezu ( plaali Avarima danak, sudjelovali u vojnim pohodima, poslunost avarskom kanu) - PODRUJE POD SLAVENIMA: Izmeu Tise i Karpata, izmeu junog poluluka Karpata i donjeg Dunava, zapadno od Blatnog jezera, u istonim Alpama GRUPE SLAVENA - zapadnopanonski Slaveni, alpski Slaveni, Slaveni u Moravskoj i ekoj ( pod Avarima do Samovog ustanka 623.g.) - Slaveni u bivoj rimskoj provinciji Dalmaciji - Slaveni iz Vlake nizine- glavni saveznici Avara do 626. g. SLAVENI U DALMACIJI - od 6. st. Avari i Slaveni provaljuju u Dalmaciju - Od 614./615. g.- najvei val prema Dalmaciji- razoreni dalmatinski gradovi - 619. g. mir s Avarima - 622. g. nova opasnost od Avara- Heraklije pokrenuo val junoslavenske seobe - Slaveni + Hrvati iz Bijele Hrvatske (Zakarpae) kroz Moravsku i zapadnu Panoniju prodrli u Dalmaciju - slavenski ustanci protiv Avara u Moravskoj,ekoj i zapadnoj Panoniji---. - ---- stvorili snaan savez- SAMOV SAVEZ

SAMOVA DRAVA od eke do sjeverne Istre - izazvali neprijateljstvo Franaka - pridruila im se i Karantansko-slavenska kneevina u JI Alpama - 658.- nakon smrti Sama, raspala se drava AVARI OSLABILI 626. poraz pod Carigradom Samova drava ustanci Hrvata i autohtonog stanovnitva u Dalmaciji umro kagan Bajan 630. g. izgubili sva podruja drali sueno podruje Panonske nizine

AVARI - PERIODIZACIJA - MAARSKA PODJELA STARIJA FAZA (568.-679.)- premoan bizantski utjecaj PRIJELAZNA FAZA (679.-720.) MLAA FAZA (720.-896.) - PERIODIZACIJA ILONE KOVRIG 1. PRVA GRUPA sredina 6. st.-sredina 7. st. (rano avarsko doba; Avari u zajednici s Protobugarima- pleme 1. avarskog kaganata istono od Tise) materijal srodan Martinovka grupi pojasni okovi od srebrnog tijetenog lima dugi maevi lukovi tobolci ukraeni kotanim ploama konjska oprema okovi ukraeni resama naunice s kuglastim ili piramidalnim privjescima keramika i srebrno posue KARAKTERISTINO: grobovi s ukopom konja i simbolini konjski ukopi 2. DRUGA GRUPA zadnja desetljea 7. st. - jaki mongoloidni elementi MATERIJAL: tijeteni i glatki okovi sa staklenim umecima, gravirani motiv pletenice zailjeni pojasni jezici luk sa irokim krajevima sablja bojna sjekira male zlatne naunice s granulacijom KARAKTERISTINO: ukop konja je rjei nego u prvoj grupi 3. TREA GRUPA 8. stoljee MATERIJAL: pozlaeni pojasni okovi ukraeni grifonima i viticama etvrtasti bronani pojasni okovi s kolutima i trokutastim izrezima lijevani bronani pojasni okovi HRVATSKA PERIODIZACIJA 1. AVARSKI KAGANAT 2. pol. 6. st.- 1. pol. 7. st. PRIJELAZNA FAZA 7. st.- do oko 670. g. 2. AVARSKI KAGANAT kraj 7. st. do 800. g. 1. AVARSKI KAGANAT 2. pol. 6. st.-prva pol. 7. st. nalazi centralnoazijskog porijekla nain sahrane: u konjanikim grobovima

konjaniko-nomadska osnovica s pontskim oblicima dvosjeni i jednosjeni maevi bez nakrsnicetijeteni ukrasi - koritenje plemenitih metala za pojasne garniture i konjsku ormu - geometrijski motivi ili motivi pletenice - grobovi putujuih zlatara - zlatne naunice - ranobizantsko zlato i novac PRIJELAZNI PERIOD do 670. g. - zajednike znaajke 1. i 2. kaganata - sahrana u konjanikim grobovima s konjem i opremom - refleksni luk - kotani i metalni uloci sedla i tobolca - trokrilne strelice - keramika 2. AVARSKI KAGANAT do 800. g. -puno mongoloidniji pripadnici - nakit proizveden u skromnijoj izradi lokalnih radionica po uzoru na bizantski - uglatiji stremeni - avarski pala i sablja - drvene vedrice okovane eljezom - bronane pojasne garniture ukraene viticama i vinovom lozom, ivotinjski motivi, grifoni - keramika uta i siva keramika - gnjetena keramika POTISKI TIP - raena na kolu PODUNAVSKI TIP -groblja pjeaka -konjaniki grobovi -malobrojna groblja na redove ** pogledaj slajdove 16 i 17 1. AVARSKI KAGANAT POJEDINANI GROBOVI AAVICA BISKUPIJA PLISKOVO ZMAJEVAC PRIJELAZNI PERIOD BIJELO BRDO BAJER OSIJEK 2. AVARSKI KAGANAT 7. i 8. st. SRIJEM NOVI BANOVCI, SLANKAMEN, SOTIN, BOROVO, DALJ UZ DRAVU- OSIJEK ZELENO POLJE, PRELOG UZ SAVU SRIJEMSKA MITROVICA, SISAK, ZAGREB-KRUGE VRIJEME SLOMA AVARA- oko 800. g. -savsko-dravsko meurjeje, Dunav, Dalmacija OTOK KRAJ VINKOVACA ZEMUN BRODSKI DRENOVAC POEKI BRESTOVAC SMRDELJI KOD SKRADINA POJAVLJUJU SE SLAVENSKA GROBLJA NA REDOVE VELIKA GORICA OTOK KOD VINKOVACA BRODSKI DRENOVAC DALMACIJA razabire se najstariji horizont starohrvatskih grobova

 BISKUPIJA CRKVINA NIN - STARI JANKOVCI avarsko- slavensko groblje, 7 i 8.st - GOLE NJIVE (Vinkovci) avarsko slavensko groblje, 8. i po 9.st - OTOK GRADINA kod Vinkovaca avarsko slavensko groblje iz 8.st

SLAVENI, AVARI I BIZANTSKO CARSTVO U 7. I 8. STOLJEU (DOLAZAK HRVATA)

-626.- slabljenje avarske moi -doba cara Heraklija (610.-641.) borbe s Perzijom -627.-bitka kod Ninive- 628.- poraeni Perzijanci- Heraklije se vratio u Carigrad kao trijumfator -PROBLEMI CARSTVA- AVARI -SLAVENI -PERZIJANCI - ARAPI -LANGOBARDI U ITALIJI - FRANCI ARAPI izrazito ratniki narod prvo im je na udaru bila Perzija propala izmeu 635.-640. napali biz. provincije osvojili Palestinu i Siriju, pred carevu smrt osvojili Egipat pomorci prijetnja na Sredozemlju

BIZANT - spao na podruja M. Azije, Balkan + rastresena podruja na zapadu - dinastike borbe - 641. umro Heraklije - Konstantin II i Herakleonas - Konstantin III (641.-668.) izgubio Afriku i Siciliju - 659. Arapi pod Carigradom sklopljen mir danak - 663. nove najezde Arapa - napadi Slavena pljakaki pohodi trajno naseljavanje poslije smrti Maurikija (602.) Germani organizirano naseljavanje pod kraljevima Alarik i Teodorik Slaveni bez organizacije pod Avarima - na teritoriju Carstva, Slaveni nisu priznavali carsku upravu -Konstantin IV Pogonat (668.-665.) -672. mir nakon 7 godina ratovanja s Arapima Arapi plaali danak -Carstvo se osiguralo na istoku cilj im je vratiti vlast u Panoniji -678. Avari i Slaveni sklopili mir s carem -nova prijetnja - Bugari BUGARI -ogranak srednjoazijske turske gomile, Huni -5.st.- istono od Azovskog mora i Dona raspad na Utigure i Kutrigure s kanom na elu Utriguri

-6. st. sa Slavenima pljakali Srijemsku Panoniju i desnu obalu Donjeg Dunava -na istoku Azovskog mora osnovali crnomorsku bugarsku dravu -Kutrigure pokorili Avari -7.st. osloboeni Kutriguri i Utriguri osnovali na uu Dunava staru Veliku Bugarsku -Heraklijev saveznik protiv Avara KUBRAT KAN -tri ogranka Bugara u staroj domovini, u Panoniji s Avarima, u Besarabiji -doputenjem cara Konstantina III naselili se u Dobrui na desnoj strani Dunava -proirili se izmeu donjeg Dunava, istonog Balkana i Crnog Mora -Slaveni sklopili ugovor s Arapima: -protiv Carstva -protiv Avara -679. Carstvo sklopilo mir s Bugarskom priznali Bugarsku dravu NAJVANIJI DOGAAJ NA BALKANU ISTOK Bugari se stopili s Slavenima -Bugari donijeli vojnu i dravnu organizaciju meu Slavene ZAPAD grko i romansko stanovnitvo prepustilo sve Slavenima -Grci Istra i Srijem -Romani unutranjost i otoci -Vlasi -Vlasi ime za sve Romane u unutranjosti i na otocima -Crni Vlasi (gornja Drina, Trebinje, Dubrovnik, Kotor, Neretva, Travnik, Split, Klis, Sinj, od Zrmanje do Srijema -s vremenom postali nomadski pastiri od 13. st. ime ne znai narodnost nego zanimanje -Slaveni -napadali Vlahe i Romane meu njima ostaci ilirskih stanovnika -Avari -izmeu Nina, Zrmanje, Velebita, Une i Velike Kapele sjeverna Dalmacija, Lika, Gacka, Krbava, SZ Bosna Hrvati (po Konstantinu Porfirogenetu) -oko ninskog i primorskog kraja -dio se odvojio i otiao u Panoniju -hrvatsko ime od 10. do 12. st. Koruka, tajerska, Mura -Makedonija i Grka DALMACIJA -romansko stanovnitvo priznavalo italskog egzarha u Raveni -prirodni zatitnik nakon pada Salone -Dubrovnik nakon pada Epidaura sluio kao zbjeg -Split Toma Arhiakon legenda o Severu koji je odveo stanovnitvo u Dioklecijanovu palau nema vijesti od Konstantina Porf. -Salona poela propadati sporazum stanovnitva s bizantskim carem da im vrati prostor varoi -jezgra romanskog stanovnitva otoci Cres, Krk, Lastovo, Mljet vezani uz italski egzarhat u Raveni *slajd 20 IZVORI -PAPA IVAN IV (640. 642.) -641.g. kroz rimsku Dalmaciju i Istru poslao OPATA MARTINA da otkupi zarobljenike od pogana -odnio u Rim moi dalmatinskih muenika SV. VENANCIJA i SV. DUJMA (prvi dalmatinski biskupi) -papa Ivan IV poloio moi dalmatinskih muenika u kapelu Sv. Stjepana i ukrasio je mozaikom (spomenik kao vjeni svjedok doseljenja Hrvata na jug) -NATPIS SALONITANSKIH I EPETIJSKIH BJEGUNACA -oko 670.g. -Rab i Zadar kontinuitet nakon Slavena sijelo biskupa i zastupnika carske vlasti -Osor i Krk biskupije u 8.st.

IZVORI HRVATSKE POVIJESTI DO 16.ST: STRANI PISCI Einhardovi anali (796.-829.) i anali ostalih franakih ljetopisaca - vani za povijest Panonske Hrvatske Konstantin VII. Porfirogenet (912.-959.)-izmeu 948.-952. napisao djelo kasnije nazvano De administrando imperio poglavlja od 29.-36. iznio je najstarije vijesti o Hrvatima i Srbima od njihova doseljenja do 10. st. akon Ivan - mletaki ljetopisac, tajnik duda Petra II. Orseola; u svojoj mletakoj kronici iznio nekoliko dragocjenih podataka na osnovu starijih zapisa o hrvatsko- mletakim odnosima 9. i 10. st. DOMAI PISCI Ljetopis popa Dukljanina sastavljen od dva dijela; - 1. dio je nerazumljiv ( o vladanju kralja Budimira-Svatopluka i o bitkama s Maarima na Savi i Drini); u 14. st. dodan je opiran opis o smrti kralja Zvonimira - 2. dio o dogaajima u Duklji u 11. i 12. st. Toma arhiakon (1201.-1268.)- djelo Historia Salonitana (povijest crkve od rimskih vremena); najveu vanost dio koji govori o djelu splitskog nadbiskupa Lovre u doba hrv. kraljeva Petra Kreimira IV., Slavca, Dmitra Zvonimira i o tatarskoj najezdi za vladanja kralja Bele IV. Miha, sin Madijev (14. st)- De gestis Romanorum imperatorum et summorum pontificum- sauvan samo jedan dio drugog dijela; o hrvatskim i svjetskim dogaajima izmeu 1290. i 1330. g. -642.g. zabiljeeni napadi Slavena protiv italskih Langobarda u dogovoru sa bizantskim carem Bizantsko carstvo poetak 7. st. LEON III (717. 741.) -obnovio carski ugled i mo -odbio Arape na istok i spasio kranstvo REFORME -reorganizacija provincija po temama -prvi edikt zabranio oboavanje ikona -drugi edikt zabranio svako potovanje ikona, naredio njihovo

unitavanje

Zapad Italija poetak 7. st. PAPA GRGUR II -buna protiv carske vlasti (javno nastupao protiv cara i njegove autokracije) -732.g. papi oduzeta ovlast nad Sicilijom, Sardinijom, Ilirikom, donjom Italijom, carskom Dalmacijom podvrgnute carigradskom patrijarhu -konfiscirana imanja crkva Sv. Petra i Pavla -ODLUKA DA SE DRAVNE GRANICE POKLAPAJU S VJERSKIM niti jednoj drugoj religiji nema mjesta u Carstvu, nezavisnoj od cara -jaz izmeu pape i cara nije se rijeio ni nakon njihove smrti. - Nasljednici: Konstantin V i papa Stjepan III PAPA STJEPAN III -predao se zatiti franakog kralja Pipina (754.g.) -PAD BIZANTSKO EGZARHATA U RAVENI 751.g. Langobardi zauzeli Ravenu, unitili egzarhat -utjecaj na istonu jadransku obalu Romani usko povezani egzarhatom od 614.g. -mirni odnosi Slavena i Romana -poetak obnove administrativne i vjerske vlasti TOMA ARHIAKON -pie o legendarnoj linosti biskupa IVANA RAVENJANINA -izabran za biskupa, potvren od pape,obnavljao crkve u Slavoniji i Dalmaciji, redio biskupe, pokrtavo Slavene -Jupiterov hram pretvorio u crkvu -prenjeo tjelo Sv. Dujma iz salonitanske balzilike -Toma preuzeo podatke iz legende o Sv. Dujmu iz 11. st. prikaz Ivana Ravenjanina kao reorganizatora dalmatinske crkve i misionara prema Slavenima (650.g.) FRANJO BULI -ne priznaje 650. g.

KRAJ 8. st. -provedena reorganizacija carske Dalmacije u vojno administrativnim poslovima -sainjavala je varoi: ZADAR, TROGIR, SPLIT, DUBROVNIK, KOTOR, KRK, OSOR, RAB, VERGADA -veliki utjecaj i asimilacija sa Slavenima -pred 9.st. postojale su oblasti s knezovima na elu - izmeu ua Rae i Cetine, Jadranskog mora, Vrbasa i rjeke Bosne--HRVATSKA (Liburnija i Dalmacija) - od ua Cetine do Neretve NERETLJANSKA OBLAST - od Neretve do Dubrovnika ZAHUMLJE - od Dubrovnika do Kotora TREBINJSKA OBLAST - od Kotora do Drima DUKLJA - podruje Bosne OBLAST BOSNA - porjeje Pive, Tare, Lima, g. Drine SRBIJA - izmeu Drave i Save, od Risnjaka do Pljeivice SLAVONIJA -774.g. pad langobardske drave iri se franaka vlast nad Furlaniju i Bavarsku -pod bavarskom vlasti noriki Slaveni 629.g. oslobodili se avarske vlasti oko gornje Drave sredite Krnski Grad -748.g. Avari napali Karantaniju vojvoda Borut se obratio Bavarcima za pomo protjerali Avare iz tajerske, Borutove Slovence podvrgnuli franakoj valsti -zapoinje kristijanizacija Slovenaca -Gorazd prvi slovenski krteni vojvoda, od 772. proireno kranstvo meu Slovencima -788.g. Bavarci i Slovenci pali pod vlast Karla Velikog FRANAKA VLAST SE PRIMIE PANONSKOJ HRVATSKOJ, DALMATINSKOJ HRVATSKOJ, AVARSKOM KAGANATU, I BIZANTSKOM CARSTVU Prvi avarski rat (782.g.) sklopljen mir -791.g. buknuo sukob izmeu Avara i Franaka -Karlo Veliki osvojio podruja do ua Rabe u Dunav, osloboene Kranjska i Donja tajerska -u ratu se Karlu Velikom pridruio panonsko hrvatski knez VOJNOMIR Drugi avarski rat (792./795.) -pod vodstvom furlanskog markgrofa Eriha i Vojnomira -osvojena podruja izmeu Dunava i Tise centar avarske drave -796.g. kralj Pipin unitio avarsku dravu do kraja -Panonija do Drave podlona Bavarskoj i salzburkom biskupu -vlast nad Slovencima i panonskim Hrvatima do Srijema -8.st. panonski Hrvati podreeni Akvileji biskupu koji je stolovao u edadu -797.g. kralj Pipin vjerovatno upao u Dalmatinsku Hrvatsku -799.g.prvi potvreni sukob sa Francima -800.g. Karlo Veliki se okrunio za rimskog cara DO 803.g. PROSTOR OD RAE DO CETINE, JADRANSKOG MORA I VRBASA PRIPAO FRANCIMA

SLAVENI
SLAVENI U PRAPOVIJESTI

-europska koljevka Slavena- iza Karpata, izmeu rijeke Odre, Baltikog mora, Dona i Karpata - Slaveni se veu uz Luiku kulturu, ali nema dokaza za to poljski arheolozi - susjedi Slavena: zap.- Germani, sj.-Balti, SI- udi-Fini, JI-Skiti, J- Traani

3. grane ZAPADNI (esi, Slovaci, Poljaci, Luiki Srbi, Polalpski Slaveni) - ISTONI (Rusi, Ukrajinci) - JUNI (Slovenci, Hrvati,Srbi, Bugari) -prvi spomen Slavena- ruski ljetopisac iz 12. st.- MONAH NESTOR- teorija o pradomovini Slavena oko Dunavapoistovjeuje ih sa Ilirima i Panonima -rimski pisci- Plinije, Tacit, Ptolomej nazivaju ih VENEDIMA ILI VENETIMA-smjetaju ih izmeu Karpata i Baltikog mora - Grci i Rimljani ih upoznali preko Germana, Kelta - ime nije objanjeno slavensko ime- prvi put kod bizantskih pisaca u 5. i 6. st. - javlja se i ime Anta- u 6. i 7. st. -ime se spominje od Herodota - TABULA PEUTINGERIANA (4. st.)- smjeta Venete na sjever Dakije i ua Dunava - seoba naroda- seoba Slavena 2 vala - preko Rusije i Poljske na istok - na zapad od Visle prema Odri - u 2. st. neke se grupe naselile u Slovaku preko Karpata - do 6. st. ne provaljuju na Balkanski poluotok - Jordanes i Prokopije- dijele ih na Slavene (zap. skupina) i Ante (ist. skupina)- dijeli ih Dnjestar SLAVENI I SKITI prvi doticaj Slavena sa Skitima (provalili iz srednje Azije na Crno more) nametnuli se Slavenima nomadski pastiri i lovci Herodot- razlikuje : ratarske Skite vjerovatno Slaveni : nomadske Skite -4. st. vlast Skita se raspada pred Sarmatima (lijeva obala Dona) - preokret nastaje dolaskom Gota SLAVENI I GERMANI prvi doticaj- BASTARNI ratovi s Bastarnima- prvi ratovi izmeu Germana i Slavena jak utjecaj Bastarna na Slavene SLAVENI I GOTI Slaveni oko Karpata, gornje i srednje Visle, Buga, Pripetja i Dnjestra doli pod vlast Gota Jordanes ostrogotski kralj ERMANRICH oko 350. g. pokorio Slavene i Litavce -

SLAVENI I HUNI -Anti digli ustanak protiv Ostrogota- pogubili antskog kralja Boa - 375. g. Huni unitili Ostrogote, a Slaveni pali pod Hune - poetak slavenskog kretanja na jugozapad - Huni protjerali Gote na zapad, ovladali Gepidima u Panonskoj nizini- 453. umro Atila - Gepidi s Gotima protjerali Hune u istonu Vlaku i Pontsku ravnicu - jaaju Gepidi do Teodorika Velikog -504. g. - 535. bizantsko-gotski rat - jaaju Langobardi u Panoniji- 546. g. - do 580.g.- Slaveni zauzeli cijelu Vlaku nizinu ( izmeu Dunava i j. Karpata- stvorili plemensku politiku organizaciju SKLAVINIJU - niz slavenskih provala- Trakija, Ilirik, Grka- Slaveni ostaju na teritoriju Carstva - Slaveni poetkom osamdesetih godina 6. st. sklapaju sporazum s Avarima - 583. g.- avaro-slavenska vojska napada Carstvo - 585. g.- Slaveni prodrli do Dugog zida - 586.g.- avaro-slavenska vojska doprla do Soluna- 7 dana opsade - NAPADI SLAVENA 567.-591. 1. iz Sklavinije prema Trakiji i Iliriku do Makedonije i Grke

2. iz Zakarpaa preko ekih i slovakih zemalja u zapadnu Panoniju i istone Alpe - do 580. g.- Slaveni zauzimaju dolinu Mure i Drave, gornji tok Save i dolinu Soe - Avari sele teite na zapad i pridruuju se penetraciji Slavena iz zapadne Panonije u istone Alpe prema Furlaniji - 597.- sklapaju sporazum o razgranienju s Francima - mir s Langobardima - iz Sklavinije napadaju Makedoniju, Grku i Dalmaciju - napad na Carigrad- sprijeila ih kuga - mir sa Bizantom- kagan se odrekao vlasti izmeu Dunava i Balkana i vrhovne vlasti u Sklaviniji RASPROSTRANJENOST SLAVENA U 7. ST. - SJEVER do obale Baltika - JUG- vei dio Balkanskog poluotoka, dio Grke i njezinog arhipelaga - ZAPAD preko Labe i Sale do gornje Majne duboko u Alpe, do mletakog prostora - ISTOK do ua Dnjepra i Dona, cijela srednja Rusija sve do gornjeg Dona i Dnjepra iako tono znamo gdje su Slaveni ivjeli, arheoloki materijal 5.-8. st. Jo uvijek nije sigurno utvren vjerovatno je to zbog siromatva tadanje slavenske kulture i seobe neto vie arheolokog materijala koji se moe pripisati Slavenima 6. i 7. stoljea ima u Podunavlju (Panonija, Alpe) gdje dolazi sa hunskim i avarskim materijalom

-krajem 1. tisuljea Slaveni vie nisu jedinstveni: zapadni Slaveni: eka plemena u ekoj i Moravskoj slovaka plemena oko malih Karpata srpska plemena oko gornje Majne i u Sudetima plemena oko Labe i Odre poljska plemena izmeu donje Visle, Buga, Karpata i Krkonoa juni Slaveni:Slovenci u alpskim predjelima sve do Salzburga Hrvati u primorsko dalmatinskom podruju Srbi oko Bosne, Drine i Morave Bugari iznad grkog pojasa od Soluna do bugarskog zaljeva istoni Slaveni: niz plemena koja su jednostrana do 12. st., a zauzimaju prostor od zapadnog Buga na istok NASELJA I STANOVI naselja su slabo istraena i slabo poznata zemunice vie ili manje ukopane u zemlju prostorije za stanovanje i predvorje kosi krov od granja, trave ili slame, u sreditu ognjite ili pe. sojenice sjeverna Poljska

ORUJE - Slaveni u 6. i 7. st. slabo naoruani - car Konstantin ih naziva bez oruja

koplje od 6. do 10. st. eljezna, listolika s tuljcem tit od 10. do 11. st. drveni tit bademastog oblika oklop preuzeli posredstvom Germana orijentalni kariasti oklop ljem koninog oblika gotski ljemovi Vid kod Metkovia bojni no rijetkost Biskupija kod Knina ma germanskog, franakog ili vikinkog porijekla iz germanske spata sablja pod utjecajem orijentalnih naroda Avari, Maari luk i strijela najranije slavensko oruje sjekira iz kasnorimskih oblika bradva s jedne strane trostrano sijeivo, a s druge strane eki

NAKIT - do 10. st. uglavnom uvozno, a od tada domaa izrada bizantske ploaste fibule ploaste kope dugmad preice s-kariice; tipian za sve Slavene, vjerovatno poprimljene u panonskom Podunavlju. bizantske naunice grozdolike lunulaste naunice alpske oblasti trojagodne bizantske naunice ogrlice jantar, staklo, kauri puii privjesci pletene ogrlice narukvice od pletene ice prstenje KERAMIKA -najei i najbrojniji nalazi u grobovima J. Poulik i J. Eisner kronologija slavenske keramike - 4 stupnja po Eisneru: PREDGRADINO DOBA od pol.6. st. do slavenske migracije , keramika PRAKOG tipa, bez kola i naglaenog ruba STARIJE GRADINO DOBA od 650. do 800. SREDNJE GRADINO DOBA od 800. do 950. MLAE GRADINO DOBA 950. do 1150. - 4 stupnja po Pouliku: I- do sred. 7. st. horizont PRAKE keramike, grobalja sa paljenim ukopom II- grobna keramika, ide do 800. godine (odvajanje Slavena od Avara, promjena izrade keramike) PODUNAVSKI I POTISKI TIP; vrlo skromni naseobinski nalazi III- razdoblje Moravske drave, 800. do sredine 10. st. IV - u ovom stupnje se poklapaju Poulikov i Eisnerov stupanj LOKALITETI SLAVENSKA PALJEVINSKA GROBLJA VINKOVCI DUGA ULICA 99 DONJI STENJEVEC (BELIE ZAGAJCI, LOBOR MBG) SMRDELJI KRAJ SKRADINA KAI- MAKLINOVO BRDO DUBRAVICE KRAJ SKRADINA SVETI LOVRE KOD IBENIKA GLAVICE KRAJ SINJA VELIM KRAJ BENKOVCA MINJ VINKOVCI DUGA ULICA 99 -10 grobova, 9 urni + 1 kosti poloene u raci

-urne kune posude kune uporabe, sporo rotirajue kolo, eljaste valovnice i crte -nalazi nedefinirani eljezni predmeti, no, vedrica, strelice -grobovi prekriveni rimskom opekom -kraj 7. poetak 8. st. paljevinsko slavensko groblje zatvorena skupina DONJI STENJEVEC - slavenska fibula 7. st. enski grob SMRDELJI DEBELJAK - Lujo Marun 1895. g. - nalaz gara nije znao kako protumaiti KAI MAKLINOVO BRDO - 50. m od starohrvatskog groblja - ulomci slavenske keramike i kostiju rekonstrukcija 13 posuda - bez lomae, nad grobovima zemljani humak - J. Beloevi prva polovica 7. st. vee ih uz Hrvate -Z. Vinski 8. i prva polovica 9. st. biritualno groblje (A. Miloevi) DUBRAVICE KOD SKRADINA - 50 starohrvatskih grobova + 6 paljevinskih urni - ostaci vatrita - urne poklopljene poklopcima - urne starije od kosturnih grobova - od 7. do poetak 8. st. / 8. do poetak 9. st. SVETI LOVRO KOD IBENIKA - brojni grobovi 9. do 15. st. - 2 keramike urne obje ispod kosturnih grobova, rune izrade bez kola - 7. poetak 8. st., nije rije o biritualnom ukopu GLAVICE - GLUVINE KUE II - u blizini kosturnih grobova naene jame s paljevinom - nisu vatrita nego jame u koje je poloena paljevina JOJINE KUE _ tri jame s paljevinom VELIM KOD BENKOVCA - 115 kosturnih grobova, 16 paljevinskih jame s paljevinom AVAROSLAVENSKA KOSTURNA GROBLJA STARI JANKOVCI -slavensko i avarsko kosturno groblje i naselje - 88 grobova - ratnik s konjem dijelovi opreme kovano i tijeteno srebro - keramike posude raene rukom i na kolu PRIVLAKA - GOLE NJIVE - 230 grobova, slavensko i avarsko groblje - 8. 1. polovica 9. st. - ratnik s konjem s luksuznim dijelovima opreme od pozlate - lijevane bronane naunice sa zvjezdolikim privjeskom slavenski nakit OTOK- GRADINA - slavensko i avarsko kosturno groblje - 22 groba - 8. 9. st - keramika eljaste valovnice, ratnik s konjem, par lunulastih srebrnih naunica sa zvjezdolikim privjeskom enska osoba slavenskog plemstva KOSTURNI UKOPI SLAVENA ZAGREB KRUGE VELIKA GORICA VISOKI BRIJEG POEKI BRESTOVAC BRODSKI DRENOVAC

ZAGREB KRUGE - 2 groba bez priloga, 1 grob sa sjekirom i podunavskim tipom posude i 1 VELIKA GORICA VISOKI BRIJEG - 5 kosturnih grobova s keramikom podunavskog tipa - nalazi slavenski oko 800. g. - 1 avarski nalaz pojasni jeziac ukraen lozicom, eljezne strelice i bojni BRODSKI DRENOVAC - 32 groba, 3 ukopa konja, 1 dvojni grob - prva polovica 9. st. - slavensko kulturno dobro nakit - avarsko kulturno dobro sablja, pala, vale s vertikalnim prekama u naunice s staklenim privjeskom -pokopani Slaveni i vjerovatno Avari doba Hazarske provale

konjaniki grob avarski

no

obliku slova S, stremeni,

9. STOLJEE - zapadni dio meurjeja Save i Drave pod Francima - pojavljuju se groblja i sluajni nalazi koji se pripisuju Avarima u franakoj slubi i Slavenima pod dominacijom Franaka LOKALITETI -BRODSKI DRENOVAC -PODSUSED Slavenski ratnik sa karolinkom X spatom -MEDVEDIKA ma, sjekira i no 800. g., Slaven u franakoj slubi -CIRKOVLJAN -VARADIN SLOVAKA - DEVINSKA NOVA VES - 7. st.- 10. st. - AKAJOVCE 7. st. 12. st. - BERNOLAKOVO 7. st. kraj 8. st. MORAVSKA -BRECLAV POHANSKO 6. st. druga polovica 7. st 8. st. MAARSKA -POKASZEPETEK 7.st. BUGARSKA -BABOVO -DOLNI LUKOVIT RUMUNJSKA -SARATA MONTEORU

FRANCI MEROVINZI
-Ime Franci sredina 3. stoljea -zapadnogermanska skupina izmeu Rajne i Wesere tri jezgre Franaka 1.sjeverna skupina Salijski Franci prema Nizozemskoj i Belgiji 2.podruje Kolna Ripaurski Franci 3.istolni Franci -357.g. saveznici Rimskog carstva federati naseljeni u Toksandriji -KRALJ MEROVEJ (448. 458.) -sudjelovao u bitci protiv Huna (Mauricijakovo polje) -zaposjeo cijelu sjevernu Galiju -KRALJ KLODVIK (481. 511.) -proiruje vlast do Loire -oenio burgundsku princezu Klotildu povezanost s katolikim

grupacijama

-prihvatio katolicizam -zatitnik galorimskog stanovnitva -507.g. bitka kod Vuje Vizigoti se povukli iz Galije, Akvitanija pripala Francima -dobar odnos sa Bizantskim carstvom dobio naslov konzula, nije podloan Carigradu -prestolnica Pariz centar vlasti se seli u Galiju iz Belgije KLOTAR I (511. 561.) -borio se s Burgundima protiv burgundsko ostrogotskog saveza -534. g. poraz Burgunda -zauzeo podruje do Labe, Sale i srednjeg Dunava KLOTAR II (613. 628) -dao mnoge koncesije aristokraciji -jaanje majordoma -razni ustupci crkvi i feudalcima DAGOBERT I (629. 639.) -dobri odnosi sa carstvom i Vizigotima -pokuao slomiti SAMOV SAVEZ, doivio poraz -pokorio Sase -jaanje aristokracije majordom Grimoald zbacio dinastiju Merovinga HILDERIK II -vladar Austrazije -zdruio franake posjede -posljednji kralj iz dinastije Merovinga PIPIN HERISTALSKI sin KARLO MARTEL po njemu cijela kua dobiva naziv Karolinzi HILDERIK merovinki kralj, vladao je od sredine 5. st. u Tournai u (antiki Tornacum); umro je 482. godine -franaki kralj i rimski oficir (naseljeni u Galiji kao federati Carstva; uvali granice od Saksa, Gota i Alana) -oenio se tirinkom princezom koja e biti majka Klodvika (482.-511.) - grob je naen 1653.g. - datira se tono po njegovoj smrti 481. g. i slae se za znanstvenim znaenjem nalaza ranog srednjeg vijeka -ukopan u grobnu komoru obloenu drvom NALAZI U GROBU: zlatni peatnjak sa njegovim likom i natpisom CHILDERICI REGI pored se nalazi dio enskog groba ukop konja zlatne lukoviaste fibule (Zwiebelknopffibel- dao mu ih rimski car kao rimskom oficiru) preko 100 rimskih zlatnika Teodozije (450.g) do Zenona (476.-491.) 200 rimskih srebrnih novaca od vremena Republike do Konstantina II. zlatna narukvica dugi uski udarni ma ukraen almandinima zlatne kloazonirane garniture maa konjska oprema ukraena almandinima i privjescima u obliku ivotinja kope, zlatno odijelo, remen, kope za cipele ARNEGUNDIN GROB -kripta u opatiji St. Denis -otkriven 1961. g. -Klotarova druga ena (520.-565./570.) -izvor: spisi opata Grgura Tourskog -grob vaan za rekonstrukciju nonje laneno platno (koulja) crvena svila (haljina) arape (bijelo laneno platno) okovi obue (vezana kopom na vrhu potkoljenice) veo

NALAZI: stylos igla igle ukosnice za veo koaraste naunice ploaste fibule s motivom kria kopa sa titastim trnom velika pojasna garnitura pojasni jezici (dva sa obue, dva su podvezica) kope s obue prsten s monogramom natpis: ARNEGUNDA REGIO

POETAK 8. STOLJEA -pobuna Frigijaca, Alamana i Bavaraca -709. 712. osnovana biskupija u Salzburgu irenje kranstva -Karlo Martel na prijestolje doveo zadnjeg merovinkog kralja Teodorika IV -pokorili Sase, Frigijce, Alamane, ratovi s Arapima u vizigotskoj panjolskoj -732.g. bitka kod Poitiersa poraeni Arapi Akvitanija priznala Franaku -ostavio vlast KARLOMANU u Austraziji -PIPIN MALI u Neustriji, Burgundiji i Provansi PIPIN MALI -751. SABOR U SOISSONSU proglasili ga kraljem Franaka -papa trai zatitu od Langobarda u Italiji -Franaka kao jedini oslonac papinstvu 755., 756. porazio Langobarde -potvrdio papi teritorij egzarhata i Rimski dukat (PAPINSKA DRAVA in protiv Bizanta) 768. nasljeuju ga KARLO Austrazija i Neustra -KARLOMAN Burgundija, Provansa KARLO VELIKI (768.) (771. 814.) -Karloman nastupa kao zatitnik pape -Karlo u saveznitvu s langobardima -nakon Karlomanove smrti Karlo preuzeo sve njegove posjede -774. Karlo obnovio Pipinovu povelju iz 754.g. potvrdio papinske posjede -pokorio langobarde i proglasio se kraljem Langobarda KRALJ FRANAKA, LANGOBARDA I RIMSKI PATRICIJ (time je istakao vlast nad Langobardima i papinskom Italijom) 780.g. dolazi u Rim cjelokupna italska podruja ujedini pod nazivom KRALJEVINA ITALIJA -BIZANT: Napuljski dukat, Kalabrija, istona Apulija, Sicilija -LANGOBARDI: Benvent -788.g. Istra oteta Bizantu i pripojena Italiji RATOVI KARLA VELIKOG -SASI - ratovi od 772.g. do 804.g. -BAVARCI od 540. g. priznavali franaku vlast -SALZBURKA BISKUPIJA pokrtavanje stanovnitva u Alpama i Panoniji -KARANTANIJA jedina se ouvala kao samostalna kneevina nakon raspada Samovog saveza - od Dunava do dan. granice Hrvatske sa Slovenijom - knez Borut opasnost od Avara koji su obnovili plemenski savez - saveznici su im Bavarci uz njihovo posredstvo Karantanija priznala franaku vlast - Karantanija ula u sastav Franake sauvala svoju samoupravu biranje knezova), primila kranstvo AVARI postali susjedi Francima (Gornja i Donja Panonija, Donja tajerska, izmeu Dunava i Tise) -774. Furlanija organizirana kao markgrofovija za obranu od Avara- markgrof Erih

-791.-prodori u Donju i Gornju Panoniju prema avarskim centrima 796.-presudna bitka Erih i panonski knez Vojnomir zauzeli glavni teritorij Avara -Panonija priznala vrhovnu vlast Franaka 796.- 799.- CIJELI TERITORIJ AVARSKE DRAVE PODVRGNUT FRANAKOJ ISTONA GRANICA FRANAKE DRAVE- ue Rabe u Dunav, ist. obala Blatnog jezera, Dunav kod Mohaa, zapadni obronci Fruke gore PODRUJE HRVATSKE - prvi napadi na Primorsku Hrvatsku za vrijeme borbe s Avarima - 799.- poraz Eriha kod Trsata - bitku nastavio markgrof Kadolah - do 803.-cijela Primorska Hrvatska je pod vlau Franaka OSVOJENA PODRUJA: ---FURLANSKA MARKA Donja Panonija, Donja tajerska,Kranjska, Hrvatska - vezana uz Kraljevinu Italiju ---ISTONA MARKA zemlje uz Dunav do Rabe, Karantanija - vezana uz Bavarsku - podruja sjeverno od Drave pod Salzburkom nadbiskupijom podruja juno od Drave- pod jurizdikcijom akvilejskog patrijarha u Cividaleu - 812. g- MIR U AACHENU nagodba izmeu Bizanta i Franake - Franaki teritorij Istra + dvije hrvatske kneevine - Bizantski teritorij Venecija, dalmatinski gradovi i otoci LUDOVIK POBONI -817. ORDINATIO IMPERI odbaen naslov kralja Franaka i Langobarda, ostavljen naslov IMPERATOR AUGUSTUS -vojni pohodi: -pokorenje Panonske Hrvatske -819.g 822.g. Franci vodili 6 pohoda sa 10 vojski protiv Ljudevita Posavskog USTANAK LJUDEVITA POSAVSKOG -799.g. prvi poznati sukob sa Franakom kod Rijeke gdje je ubijen markgrof Erih -nasljeuje ga markgrof Kadolah -803.g. 878.g. Dalmatinska Hrvatska pod vlau Fanaka (od mora do Rae, Vrbasa i Cetine) -doputenje da Hrvati biraju kneza uz obavezu darivanja -poelo pokrtavanje Hrvata franaki misionari iz edada (Slovenci i sveenstvo iz dalamntinskih gradova) -prvi krteni knez Vieslav (oko 800.g.) sredite u Ninu -upan GODESLAV sagradio crkvu Svetog Kria u Ninu najstariji hrvatski natpis dao uklesati u crkvu -803.g. ureene crkvene prilike u Istri -812.g. Ahenski mir -Ludovik Poboni 814. 840. pokorila mu se oba hrvatska kneza -Ljudevit Posavski (810. 823.) panonski knez (Savija i Srijemska Panonija Sisak) -Borna (810. 821.) dalmatinski knez -819.g. ustanak Ljudevita zbog loeg odnosa Franake drave (Kadolah) -izvor: Annales regni Francorum -saveznici Ljudevita Posavskog: Slovenci, dalmatinski Hrvati i Timoani (Srbi) -dalmatinski knez Borna nije stao uz Ljudevita ? -819.g. BITKA NA KUPI Borna poraen od Ljudevita 820.g. - sabor franakih velikaa i Borne plan da se na Ljudevita poalju tri vojske 1.iz Italije 2.preko Karantanije 3.iz Bavarske -poraz Ljudevita kod Siska, Franci na povratku pokorili Slovence 821.g. sabor u Achenu tri vojske protiv Ljudevita 822.g. 10. vojska po redu Ljudevit pobjegao Timoanima (ubio njihovog upana) -odluio se predati Ludoviku

-ubijen u Dalmatinskoj Hrvatskoj PANONSKI CENTRI: SIRMIJUM -582.- Avari zauzeli grad -interesna zona Bizantinaca, Gepida, Avara i Slavena -vano sjecite puteva- ceste prema Balkanu, prov. Dalmaciji, Makedoniji, Grkoj -7. st. gubi mo i urbanu funkciju koju je imao u antici -trend depopulacije SISCIJA -pretrpio krizu u 6. st. -skromni arheoloki podaci novac Justinijana, Justina, Foke -nedostatak podataka do Panonskog ustanka u 9. st. -pojavljuje se u franakim Analima stoji na poetku hrv. tj. panonske povijesti -na glavnim prometnicama prema istoku -prestaje biti sredite ivota utopivi se u mnotvo doseljenika -SISCIJA, SIRMIJUM, CIBALE pedagoko-vjerska praksa, biskupi, propovjednici, uitelji crkvena tradicija - imali temelj za irenje kranstva franaki misionari i vrhovnici ISTRA -prva osvajanja Karla Velikog preko istarskog podruja -ulaz prema Panoniji- Sisciji -misionarska djelatnost Franaka- ideja mirnog pokrtavanja -pismo pape Hadrijana Karlu Velikom- 778. g.-Vrela- o pokuaju pokrtavanja biskupa Mauricija, neslavno zavrio - Istra pokorena poetkom 9. st. bizantski zapovjednik zamjenjen franakim inovnikom dux - na granicama Istre Karlo Veliki vodio ratove s Avarima -788.-790., 791.-799., 805. NERETVANSKO PODRUJE - malo se spominje u izvorima - franaki utjecaj do toke zanimljive vojnicima, propovjednicima i trgovcima - MOGORJELO na Neretvi, VRBLJANI na Sani, do Vrbasa HRVATSKA KNEEVINA - stvarana za vrijeme Karla Velikog i Ludovika Pobonog - 821.g. smrt kneza Borne- knez franake vazalne kneevine Dalmacije-zapisana u Analima kao vaan dogaaj (opisan i postupak biranja novog kneza) - kneeva nasljednika birao narod kneevine, a potvrdu je morao dobiti od cara - 819.-821.- Bornina kneevina je igrala glavnu ulogu u guenju velikog Ljudevitovog ustanka - kako su nastajale kneevine nema izvora do 9. st.

HRVATSKI ETNIKI PROSTOR od porjeja Save do obale, od Istre na zapadu do dinarskih planina i
rijeke Cetine na istoku - trokut zemljita-omeen Zrmanjom, Cetinom i morem - centri: NIN, KNIN, ZADAR - 796. prvi put se spominju slavenske postrojbe u okviru franake vojske pod Vojnomirom (moda panonski knez) protiv Avara -803.- SABOR U REGENSBURGU- sudjelovali Huni i Slaveni -818. g.- FRANAKI ANALI- spominju plemena tj. nove slavenske politike jedinice na obodu Carstva - OBORITI SI granica Carstva - HLIVNO (Luneburg) - GAANI (Gacka?) - BUANI oko rijeke Bug

-DLAMO (Glamo) --- plemena- ideoloki oslonac- u krvnom srodstvu s poglavicom - lokalitet REETARICA kod Livna nekropola iz 9. st - arheoloki lokaliteti od Panonije do Jadrana: - POJAVA NOVOG KULTUROLOKOG TIPA - KAROLINKI ELEMENTI: od oruja do predmeta svakodnevne uporabe - Franci pokrenuli slavenski val oko 800. g. - Hrvate iz Bijele Hrvatske ( eka i Poljska do Krakova) ukljuio u rat s Avarima

HRVATI ARHEOLOKI I POVIJESNI IZVORI

Hrvati na prostor Dalmacije doselili kao organizirana skupina- imali svijest o pripadnosti zapovjednik na granici Carstva- spominje se knez Pribina knez Donje Panonije poglavar Hrvata u dalmatinskoj kneevini DUX DALMACIAE podreen furlanskom markgrofu od Drave do Jadrana Panonska kneevina Ljudevit knez Donje Panonije - vladao zapadnim dijelovima Panonske nizine do rijeke Rabe - sjedite mu je u Balatonu - vlast imao do rijeke Save - nema puno izvora o kneevini ni Ljudevitovom ustanku - identitet nije bio jak Maari dolaze u 9. i 10. st. - Ljudevitov ustanak se spominje u pol. pamfletu VIZIJA KARLA V. - nakon ustanka 822. g.- Borna se proirio na sjever - nakon pokorenja Avara i slavenskihh kneevina nastao limes prema Bugarima i Bizantu - AACHENSKI MIR podjela bizantskog i franakog utjecaja -

dux TRPIMIR ne zna se tono poetak njegove vladavine - prvi sauvani pisani trag o postojanju hrvatske kneevine isprava kojom Trpimir daje neke posjede splitskoj crkvi, naznauje svoju podinjenost Lotaru (italskom kralju) - 40-ih godina 9.st. u hrvatsku kneevinu s dvora furlanskog markgrofa dolazi teolog GOTTSCHALK spominje Trpimira kao REX - EDADSKI EVANELISTAR popis hodoasnika, kod Trpimira dodano ime DOMNUS (gospodar) utjecaj, ugled hrvatskog kneza

BRANIMIR hrvatski knez - 80-ih godina 9.st. dovodi na elo splitske nadbiskupije Teodozija - Teodozije uzima titulu salonitanskog nadbiskupa, po posveenje odlazi u Akvileju 878/888.g. pisma pape i Branimira, pape sa Teodozijem HRVATSKI KNEZ ODLUIO PREKINUTI VEZE S CARSTVOM prekid oko 888.g. biljei i Konstantin Porfirogenet - KNEZ gentilni voa Hrvata DUX CROATORUM, DUX SCLAVORUM Branimir DUX i COMES pet kamenih natpisa

POKRTAVANJE
-istarski samostani odigrali glavnu ulogu u pokrtavanju - AKVILEJSKI PATRIJARH povjeren furlanskom markgrofu zadaa mu je provoditi misionarsko djelovanje na teritoriju od Jadrana do Drave SALZBURKA NADBISKUPIJA misionarsko djelovanje sjeverno od Drave -Karlo Veliki pisma s akvilejskim patrijarhom Maksencijem opisuje obiaj pokrtavanja -825.g. Ludovikov sin, Lotar posebnim kapitularom odreuje italske gradove gdje e se kolovati mladii za duhovni poziv

-EDAD hodoasniki centar, tamo zabiljeen Trpimir i Branimir EDADSKI EVANELISTAR -knez i upan se pridruuju pokrtavanju -misionarske zadae preuzimaju BENEDIKTINCI -na kamenim spomenicima pojavljuju se neka imena: TEUDEBERTUS, GUMPERTUS, ALDEFREDUS. crkva SV. MARTE U BIJAIMA -4 natpisa na nadvratnicima crkve akon Gumpert sagradio i posvetio crkvu -benediktinci djeluju pod kneevom zatitom -knezovi poinju podizati svoje crkve SAMOSTAN U RIINICAMA pored Salone -pisani dokumenti i arheoloki nalazi za vrijeme Trpimirove vladavine SAMOSTAN U NINU -kasinje i rezidencija hrvatskih biskupa -Nin centar franakog misionarstva, kult svetaca CRKVA SV. SPASA na Cetini -graena po uzoru na franake crkve -upan GOSTIHA gradi crkvu, i njezin je vlasnik -upanu i njegovoj obitelji pripada poseban prostor unutar sakralnog objekta na uzdignutom dijelu zapadnog proelja WESTWERK -dio za vjernike i dio za sveenika razdijelnica je oltarna pregrada natpis na gornjem dijelu ograde -gospodar koji skrbi za duhovnu dobrobit i spasenje due ZLATNICI BIZANTSKIH CAREVA (Konstantina V Kopronima) -dio obiteljskog blaga koje je imao vladarski sloj onodobne Hrvatske -moda su ga nabavili oko 803.g. kad su Franci nakratko zauzeli dalmatinske gradove TERITORIJALNA IRINA I POLITIKI UTJECAJ HRVATSKOG VLADARA -Nin Sv.Kri -Dubravice kod Skradina -Bajagi kod Sinja -Trilj CRKVA SV. MARIJE U BISKUPIJI (kod Knina) -starokranska nekropola, ranosrednjovjekovno groblje iz 8.st. -nad grobovima dostojanstvenika u prvoj polovici 9.st. sagraen mauzolej ili grobna kapela stupovima podijeljena u tri dijela, formirani boni brodovi sa grobovima u sarkofazima -u istoni zid mauzoleja sagraena je crkva Sv. Marije -karolinka obiljeja: -westwerk -kripta -mauzolej -crkva ima nekoliko faza -kasnoavarsko groblje i groblje autohtonog stanovnitva GROBOVI S KAROLINKIM NALAZIMA: -djeje ostruge u 2 groba -oblici grobova -nalazi bronanih praporaca uz ostruge -nedostatak keramikih lonaca i ostalih nalaza vezanih uz autohtono st. -najvjerovatnije izdvojen vladarski sloj Hrvata etnika istoa KAROLINKI NALAZI:

-dugaki dvosjekli maevi (spate) -masivna koplja sa krilcima -veliki bojni noevi MAEVI: -15 lokaliteta = 17 maeva od kraja 8. do 10. st. -maevi tipa K (9 primjeraka), tipa H (4 primjerka), posebnog tipa 1 -za nae podruje specifian K tip tipoloki nasljednik merovinkih maeva -produkt zapadnofranakih radionica (Norveka i Hrvatska, rijetki u srednjoj europa) -veina poklonjena nakon 800. g. hrvatskim velikaima -slubeno oruje karolinke vojske POJASNE KOPE -iz razdoblja 2. avarskog kaganata dio ratnog plijena, nisu dio avarske odore ve plijen iz ratova s Avarima -BISKUPIJA, SV. KRI, DUVANJSKO POLJE blatnica stil OSTALI NALAZI -jezici, kope, krioliki nakit, eljezni kljuevi, drvene vedrice, kresiva, posude, POSEBNI PREDMETI -bronano posue tava (Crkvina kod Biskupije) -staklo, ae (Nin drijac) -grozdolike naunice (filigranske) najei oblik u karolinkim grobovima