^

SADRAJ

P R E D G O V O R .................................................................................................. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. U V O D ........... ............. ........................................................................................ VRSTE O P TE R E E N JA ..... .......................................................................... N A P R E Z A N J E .................................................................................................. D E F O R M A C IJ A ................................................................................................ M EUSOBNA OVISNOST NAPREZANJA I D E F O R M A C IJA ............... PRORAUNSKO I DOPUTENO N A P R E Z A N JE .................................... AKSIJALNO O P T E R E E N JE ....................................................................... 7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 8. Analiza naprezanja i deformacija...................................................... Proraun aksijalno optereenihtapova........................................... Statiki neodreeni za d a c i................................................................. Poetna i toplinska naprezanja.......................................................... Koncentracija naprezanja.....................................................................

1 3 5 6 10 12 15 16 16 19 22 24 29 31 31 33 36 40 43 43 46 49 49 49 54 (56 \J 57 62 65

STANJA N A P R E Z A N JA ................................................................................ 8.1 8.2 Jednoosno stanje naprezanja............................................................. Dvoosno stanje naprezanja................................................................. 8.2.1 Mohrova krunica naprezanja........................................... 8.2.2 Tankostijene tlane posude...............................................

9. v

S M IC A N J E ......................................................................................................... 9.1 9.2 Analiza naprezanja i deformacija....................................................... Proraun konstrukcijskih elemenata na smicanje...........................

10.

GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH P R E S JE K A ................ 10.1 10.2 10.3 Statiki momenti povrine................................................................. Momenti tromosti povrine............................................................... Momenti otpora povrine...................................................................

11

U V IJ A N J E .......................................................................................................... 11.1 Naprezanja i deformacije tapova okruglog presjeka................... 14-.2 Dimenzioniranje tapova optereenih na uvijanje.... .................... 11.3 Statiki neodreeni za d a ci......................... .......................................

12 .

SAVIJANJE 12.1 12.2 Ravno isto savijanje.......................................................................... 12.2.1 Naprezanja i deformacije ta p a ..................................... Ravno savijanje silama^. _______ -............................ ,............ 12.2.1 Analiza naprezanja ta p a ............................................... 12.2.2 Proraun vrstoe........................................................... 12.2.3 Elastina linija.................................................................. 12.2.4 Statiki neodreeni zad aci............................................. Koso savijanje.......................................................................................

67 68 68 71 71 78 82 85 86 90 92 35* 97 97 100 103 111 117

12.3 13.

IZ V IJ A N J E ........................................................................................................ 13.1 13.2 13.3 Izvijanje u elastinom podruju......................................................... Izvijanje u plastinom podruju.......................................................... Proraun tapova na izvijanje ....:......................................................

14.

SLOENO O P TE R E E N JE .......................................................................... 14.1 14.2 14.3 Teorije vrstoe.................................................................................... Aksijalno optereenje i savijanje tapova........................................ Savijanje i uvijanje tapova okruglog presjeka................................

D O D A T A K ........................................................................................................ LITERATURA

VRSTOA MATERIJALA

1. UVOD
Svako vrsto tijelo pod djelovanjem vanjskog optereenja mijenja svoj oblik i volumen, a u njemu se pojavljuju unutranje sile. Promjena oblika i volumena tijela naziva se deform acija, a specifino optereenje tijela izazvano njegovim unutranjim silama predstavlja naprezanje. Veliina i oblik deformacije ovise o vanjskom optereenju, temperaturi i fizikomehanikim svojstvima m aterijala od kojeg je tijelo izgraeno. Deform acija raste sve dok se ne uspostavi ravnotea izmeu vanjskih i unutranjih sila, kada tijelo poprim a odreeni ravnoteni poloaj. U tom se poloaju deformirano tijelo nalazi u napregnutom stanju. Analizu naprezanja i deformacija tijela u okviru mehanike vrstih tijela, mogue je provesti na dva naina koji se meusobno razlikuju u pristupu i metodam a rjeavanja. Prvi nain koristi teorija elastinosti, znanstvena disciplina koja obrauje problem ponaanja vrstih tijela na osnovi strogih i tonih postavki. Time matematike operacije pri rjeavanju postaju sloene, i prem da daju tone rezultate, mogunost njihove praktine primjene je ograniena. Drugi, praktini nain, koristi nauka o vrstoi koja svoje metode prorauna osniva na nizu pretpostavki potvrenih eksperimentima, ali i na rezultatima dobivenim s pomou teorije elastinosti. To je tehnika disciplina koja prouava vrstou, krutost i stabilnost dijelova konstrukcija i strojeva te jednostavnijih konstrukcijskih cjelina. vrstoa konstrukcije je njezina sposobnost da prenese optereenje bez loma, trajnih deformacija ili oteenja (pukotina). D a bi neka konstrukcija ouvala svoju vrstou, najvea naprezanja na njezinim kritinim mjestima ne smiju biti vea od doputenih vrijednosti naprezanja za materijal od kojeg je konstrukcija izgraena. Slika 1.1 prikazuje lom broda Schenectady na dva dijela zbog nedostatne vrstoe konstrukcije. K rutost konstrukcije podrazumijeva njezinu otpornost prema deformiranju. Pri tome, vee deformacije mogu dovesti do loma konstrukcije, a manje mogu poremetiti njezinu funkcionalnost. Zbog toga se zahtijeva da najvee deformacije konstrukcije ostanu unutar doputenih granica. Stabilnost jest sposobnost konstrukcije da zadri poetni ravnoteni oblik. Gubitak stabilnog ravnotenog oblika moe biti opasan kao i lom konstrukcije, je r brojni primjeri iz prakse pokazuju da nestabilnost ravnotenog oblika konstrukcije neizbjeno vodi prema njezinom unitenju.

Slika 1.1 Pored ovih bitnih zahtjeva, kojima je uvjetovan siguran rad svake tehnike konstrukcije, od nje se trai da bude ekonomina a esto i sa to manjom vlastitom teinom. Zahtjevi sigurnosti i ekonom inosti meusobno su proturijeni. Prvi zahtijevi vode ka poveanju utroka materijala, a drugi ka smanjenju. Problem je pronai takvo rjeenje konstrukcije koje je u uvjetima normalne eksploatacije sigurno i istodobno ekonomino uz utroak minimalne koliine materijala. Iznijeti zahtijevi, odreuju osnovne zadatke nauke o vrstoi:

Zlatan Kulenovi

Stvaranje proraunskih m etoda za procjenu vrstoe, krutosti i stabilnosti konstrukcija, s ciljem postizanja sigurnosti i ekonom inosti njihovih praktinih ijeenja. Primjena dobivenih proraunskih metoda za odreivanje jedne od moguih nepoznanica traenog najboljeg (optimalnog) rjeenja razmatrane konstrukcije u ovisnosti o njezinoj namjeni, a to je oblik, dim enzije, doputeno optereenje ili materijal.

Matematiko opisivanje odnosa izmeu vanjskog optereenja, naprezanja i deformacija, znatno oteavaju sloeni oblici realnih vrstih tijela te raznovrsna fiziko-mehanika svojstva njihovih materijala. Zato se u nauci o vrstoi uvode odreene pretpostavke o svojstvima materijala i o nainu deformiranja koje idealiziraju vrsta tijela. Time se u znatnoj mjeri olakavaju i pojednostavljuju utvrivanje pomenutih odnosa, pri emu pogreka uglavnom ostaje unutar granica inenjerske tonosti (< 5 %). O snovne pretpostavke su: N eprekinutost materijala. Tijelo je potpuno ispunjeno materijom i ponaa se kao neprekinuta sredina (kontinuum). Iako realno tijelo predstavlja sustav materijalnih estica (molekula), tj. diskretnu sredinu, ova pretpostavka nalazi svoje opravdanje u injenici da se u vrlo malom volumenu tijela nalazi vrlo veliki broj estica. H om ogenost materijala. Tijelo ima jednoliku strukturu po cijelom volumenu, to znai da su mu i fiziko-mehanika svojstva u svim tokama jednaka. V eina realnih tijela izgraena od metalnih materijala imaju takva svojstva. Ako realno tijelo ima nejednoliku strukturu, tada je ono nehomogeno. Izotropnost materijala. Tijelo ima jednaka fiziko-mehanika svojstva u svim pravcima. Neka realna tijela, posebno ona vlaknaste strukture (npr. drvo), odlikuju se razliitim svojstvima u pravcima vlakana i okomito na njih. Takva su tijela anizotropna. M ale deform acije. Deform acije tijela pod djelovanjem vanjskog optereenja su male u usporedbi s dimenzijama tijela. Ova je pretpostavka redovito ispunjena pri deformiranju tehnikih konstrukcija, a omoguuje primjenu statikih uvjeta ravnotee i na deformabilno tijelo, je r se pomaci hvatita sila prilikom deformiranja mogu zanemariti. Elastinost. Ovakvo svojstvo ima tijelo koje se nakon prestanka djelovanja vanjskog optereenja vraa u svoj prvobitni oblik i dimenzije, a deformacije koje nestaju nakon optereenja su elastine deformacije. Eksperimenti pokazuju da tijelo zadrava svojstvo elastinosti samo do odreene granice koja je specifina za pojedini materijal. Kada se ta granica prekorai, tijelo se vie ne vraa u svoj prvobitni oblik ve dobiva trajne ili plastine deformacije. Takve deformacije nisu doputene je r vode tehniku konstrukciju prema lomu. Rastezljivo (ilavo) tijelo nakon poetnih elastinih deformacija pokazuje sposobnost znatnih plastinih deformacija prije loma, za razliku od krh ko g tijela koje se lomi bez znaajnijih plastinih deformacija. Svaka je tehnika konstrukcija sastavljena od vie posebnih dijelova ili konstrukcijskih elem enata razliitog oblika. M nogi od tih elemenata imaju jednostavne i esto pravilne geometrijske oblike, tako da se njihova prouavanja u nauci o vrstoi uglavnom svode na odreivanje naprezanja i deformacija u tapovima, ploama i ljuskama. tap je konstrukcijski element kod kojeg je jedna dimenzija (duina) znatno vea od ostalih. Os tapa je crta koja spaja teita svih poprenih presjeka. Ona moe biti ravna i zakrivljena, a njegov popreni presjek uzdu te osi moe biti konstantan (prizmatini tap) ili promjenljiv, slika 1 .2 a.

VRSTOA MATERIJALA

b)
Slika 1.2

c)

Ploa je konstrukcijski element kod kojeg je jedna dimenzija (debljina) znatno manja od ostalih. Srednja povrina ploe je ravna i prepolavlja njezinu debljinu, slika 1.2b. L ju ska je konstrukcijski element koji ima zakrivljenu srednju povrinu, slika 1.2c.

2. VRSTE OPTEREENJA
Vanjske sile koje djeluju na vrsto tijelo potjeu od drugih tijela u njegovom okruenju. Prema mjestu djelovanja ove sile mogu biti povrinske i volumenske, slika 2.1. Povrinske sile djeluju na cijeloj povrini tijela ili n ajed n o m njezinom dijelu, a ne ovise o masi tijela (npr. meusobni pritisak tijela pri dodiru, tlak tekuine ili plina na tijelo itd.). Ako je povrina na koju djeluje povrinska sila vrlo malena (toka), govori se o koncentriranoj sili. U suprotnom, radi se o kontinuiranom optereenju koje moe biti ravnomjerno ili neravnomjerno raspodijeljeno po povrini. Volum enske sile djeluju na svaki djeli tijela i u veini sluajeva razmjerne su njegovoj masi (npr. gravitacijske sile, inercijske sile itd.). Slika 2.1 Ovisno o promjeni tijekom vremena, vanjske sile mogu biti statike (stalne) i dinam ike (promjenljive). Iskustvo i ispitivanja pokazali su da je izdrljivost konstrukcijskih elemenata pri dinamikom opereenju nia nego pri statikom. Kakve e deformacije vrstog tijela nastupiti pod utjecajem vanjskih sila, ovisi o vrsti optereenja. To se moe pokazati na primjeru tapa kao najvanijeg i najjednostavnijeg konstrukcijskog elementa. Sila, moment sile i spreg sila kao osnovni statiki elementi, uzrokuju sljedee osnovne vrste optereenja'.

Zlatan Kulenovi

A
A ksijalno (osno) optereenje. Sile djeluju uzdu osi tapa, tako da njegovo optereenje moe biti vlano (rastezanje), to izaziva produljenje tapa, slika 2 .2 a, ili tlano (sabijanje), koje proizvodi skraenje ta p a , slika 2 .2 b. Sm icanje, Sile djeluju u ravnini poprenog presjeka tapa i nastoje izazvati klizanje jednog njegovog dijela u odnosu na d ru g i, slika 2 .2 c. Uvijanje (torzija). tap je optereen spregovima sila koji lee u ravnini njegovog poprenog presjeka, slika 2 .2 d. Savijanje. Takvo optereenje tapa moe biti spregovima sila, slika 2.2e, ili silama u ravnini koja prolazi kroz njegovu os, slika 2.2f. U prvom se sluaju radi o istom savijanju, dok drugi sluaj predstavlja savijanje silama. Izvijanje. Tlano optereenje vitkog tapa (dug i tanak tap), kada sila prijee odreenu graninu vrijednost, dovodi do iskrivljenja osi tapa, tj. do njegovog bonog izvijanja, slika 2.2g. Izvijanje je, zapravo, gubitak elastine stabilnosti tapa.

F a)

b)

c)

Slika 2.2 U praksi su esti i sluajevi istodobnog optereenja tapova s dva ili vie osnovnih vrsta optereenja. U tom se sluaju govori o sloenom optereenju.

3. NAPREZANJE
Ako na neko tijelo djeluju vanjske sile, one nastoje da priblie ili razdvoje pojedine estice tijela, emu se suprotstavljaju unutranje sile koje djeluju meu esticama. Pretpostavimo da se tijelo pod djelovanjem vanjskih sila F, (; = 1,2,..., n) nalazi u ravnotei. Ovo znai da je uspostavljena ravnotea izmeu vanjskih i unutranjih sila i da je deformiranje zavreno. Za odreivanje nepoznatih unutranih sila primjenjuje se metoda

VRSTOA MATERIJALA

presjeka, prem a kojoj tijelo zamiljeno presijecamo ravninom na dva dijela. Svaki dio tijela mora ostati u ravnotei pod djelovanjem vanjskih sila koje na njega djeluju, te unutranih sila koje zamjenjuju utjecaj odstranjenog dijela. U opem sluaju, te unutranje sile imaju neravnomjernu raspodjelu po presjeku. M jera intenziteta ovih sila naziva se naprezanje, i podrazumijeva veliinu unutranje sile na jedinicu povrine u promatranoj toki presjeka.

N eka u nekoj toki O presjeka, koja se nalazi na elementarnoj povrini A A , djeluje elementarna unutranja sila A F , slika 3.1. N aprezanje u toki O presjeka definirano je vektorom: AF = lim AA-* o a j

dF dA

(3.1)

Jedinica za naprezanje j e p a sk a l [Pa = N/m ]. U opem sluaju, vektor p n s s vanjskom normalom n presjeka ini kut <, slika 3.2. p Zato se vektor naprezanja rastavlja na dvije komponente: norm alno naprezanje a n okomito na presjek (pravac normale n ) i tangencijalno naprezanje r koje lei u ravnini presjeka (pravac tangente 1 ). Veliine tih komponenata naprezanja odreene su izrazima: cr = pcoscp, r n = psm (p (3.2)

Tangencijalno naprezanje obino se dalje rastavlja na dvije meusobno okomite komponente u pravcima / i m , pa se moe napisati: P = ^ -n + T ,-l + r nm-m gdje su: n , l i ih , jedinini vektori. (3.3)

Zlatan Kulenovi

Kroz svaku toku tijela mogue je povui beskonano mnogo presjeka, a svakom od njih pripada razliit vektor naprezanja p n . Prema tome, vektor naprezanja kao i negove komponente cr, r, i r nm, ovisi o mjestu na povrini presjeka ali i o orijentaciji presjeka koju odreuje njegova vanjska normala n . Skup svih vektora naprezanja p n u nekoj toki tijela, odreuje stanje naprezanja u toj toki. Za potpuno definiranje stanja naprezanja u odreenoj toki tijela, potrebno je i dovoljno poznavati vektore naprezanja za tri meusobno okomita presjeka kroz tu toku. N a svakom od tih presjeka vektor naprezanja se rastavlja na tri komponente, to znai da je u opem sluaju stanje naprezanja u toki odreeno s devet komponenata naprezanja, tri normalna i est tangencijalnih naprezanja. U skladu s tom injenicom, izdvojimo iz nekog napregnutog tijela beskonano maleni element oblika kocke (elementarni volumen), ija tri brida prolaze kroz promatranu toku O i lee na osima pravokutnog koordinatnog sustava xyz, slika 3.3. N a svaku povrinu presjeka (plohu) toga elementa, djeluje jedno normalno i dva tangencijalna naprezanja.

Komponente naprezanja oznaavaju se s odgovarajuim indeksima. Norm alno naprezanje a ima indeks koordinatne osi s kojom je paralelno (npr. crx je naprezanje paralelno osi x). Prvi indeks tangencijalnog naprezanja r odreen je orijentacijom presjeka (pravac vanjske normale) na kome djeluje, a drugi indeks pokazuje koordinatnu os s kojom je to naprezanje paralelno (npr. rxy je naprezanje na presjeku ija vanjska normala ima pravac osi x, a djeluje paralelno osi y). Ona povrina presjeka ija vanjska normala ima smjer pozitivne koordinatne osi uzima se kao pozitivna, a ako su smjerovi suprotni, presjek je negativan. Komponenta naprezanja je pozitivna ako na pozitivnom presjeku djeluje u pozitivnom smjeru koordinatne osi ili ako u negativnom presjeku djeluje u negativnom smjeru koordinatne osi. U sluaju da su predznaci presjeka i smjera suprotni, komponenta naprezanja je negativna. Sve komponente naprezanja prikazane na slici 3.3, su pozitivne.

VRSTOA MATERIJALA

Devet komponenata naprezanja koje karakteriziraju stanje naprezanja u toki O, mogu se sloiti u kvadratnu matricu koja glasi:

r xy Ty* T*
Ova se matrica naziva se matrica tenzora naprezanja ili, krae tenzor naprezanja. Svaki horizontalni redak te matrice sadri komponente naprezanja koje djeluju u presjeku s istom orijentacijom, dok svaki vertikalni stupac matrice ine komponente naprezanja koje su paralelne s istom koordinatnom osi. U m noak svake komponente naprezanja i pripadne povrine presjeka na kojem ona djeluje, predstavlja odgovarajuu unutranju silu. Kako sve te sile moraju biti u ravnotei, njihova momentna jednadba za os x, koja prolazi sreditem napregnutog elementa paralelno o six , slika 3.3, glasi: Y j M x, = ( j yzdxdz)dy - ( r Zydxdy)dz = 0 Na osnovi ove jednadbe, te analognih momentnih jednadbi za osi y , i z t , slijedi:
T z y = T yz

(3.4)

>

Tx y = %

T ~ = T *z

( 3-5)

Ovaj izraz predstavlja pravilo o recipronosti (konjugiranosti) tangencijalnih naprezanja, prema kome su na dva meusobno okomita presjeka tangencijalna naprezanja jednaka i usmjerena prem a zajednikom bridu elementa, ili od njega. Moe zakljuiti d a je matrica tenzora naprezanja, izraz (3.4), simetrina u odnosu na glavnu dijagonalu, to znai da je stanje naprezanja u toki definirano sa est razliitih komponenata naprezanja. Ovakvo stanje naprezanja naziva se prostorno ili troosno stanje naprezanja.

H =

Slika 3.4 Ako su naprezanja na dvije nasuprotne povrine presjeka jednaka nuli, npr. crz = rzx = *xz ~ 0 , preostaju samo su tri meusobno razliite komponente naprezanja, tj. ax , <y i zxy = y Tyx, slika 3.4. Takvo stanje naprezanja predstavlja ravninsko ili dvoosno stanje naprezanja.

10

Zlatan Kulenovi

Kod linearnog ili jednoosnog stanja naprezanja postoji samo je d n a komponenta naprezanja , npr. < na slici 3.5. jx

Slika 3.5 Ravninsko i linearno stanje naprezanja konstrukcijskih elemenata mnogo se ee susreu u tehnikoj praksi, pa emo ih kasnije podrobnije razmotriti.

4. DEFORMACIJA
Pod djelovanjem optereenja, promjene temperature i drugih vanjskih utjecaja, vrsto tijelo se deformira, pri emu mijenja svoj oblik i volumen. Pri deformiranju, pojedine estice tijela pomiu se u nove poloaje. Promjena poloaja neke estice tijela opisuje se vektorskom veliinom koja se naziva pom ak. N a slici 4.1, prikazan je vektor pomaka 8 koji spaja poetni i konani poloaj neke estice, odnosno toku O u nedeformiranom tijelu, s tokom Oi u deformiranom tijelu. Kao i svaki vektor, pomak je odreen svojim projekcijama na osi pravokutnog koordinatnog sustava.

Slika 4.1

VRSTOA MATERIJALA

11

Osim s pomakom, deformiranje okolia neke toke moe se opisati pomou duljinskih i kutnih deformacija. Slika prikazuje toku O i njoj bliske toke A i B nedeformiranog tijela. N eka male duine OA i OB lee na meusobno okomitim pravcima l i m . Nakon deformiranja, promatrane toke su se pomaknule u nove poloaje Oi, At i Bi, pri emu su duine promijenile svoje duljine, a promijenio se i pravi kut izmeu njih.

D uljinska deform acija s definira se kao relativno produljenje neke elementarne duine, tj. kao omjer produljenja i poetne duine. Oznaka e ima indeks pravca odnosno osi s kojom je duina paralelna. Duljinska deformacija u toki O za pravac / , data je izrazom: 0 ,A ,-0 A M e, = lim --------= lim oa-> o OA oa-> i o (4.1)

K utna deform acija y definira se kao promjena prvobitnog pravog kuta izmeu dvije elementarne duine. Oznaka y ima indekse pravaca odnosno osi s kojim a su duine paralelne. Kutna deformacija u toki O za pravce l i m , glasi: y. = lim (Z O A B - Z O .A .B .) = - - lim a oa-> q i 1 1 2 oa-*o
OB-tO O B -*0

(4.2)

Kod izotropnih materijala duljinsku deformaciju s izaziva normalno naprezanje a, a kutnu deformaciju y izaziva tangencijalno naprezanje r. Zato se katkad duljinska deformacija naziva normalnom, a kutna deformacija tangencijalnom. Osim duljinskih i kutnih deformacija, ponekad se koristi i volum enska deform acija ev. Ona izraava relativnu promjenu volumena malenog napregnutog elementa tijela u promatranoj toki, tj: , AK ev = lim ----(4.3)

v->o V

Duljinska, kutna i volumenska deformacija bezdim enzionalne su veliine. Skup svih duljinskih i kutnih deformacija za sve mogue pravce koji prolaze kroz neku toku tijela, definira stanje deform acije u toj toki. Za potpuno definiranje stanja deformacije u odreenoj toki tijela, potrebno je i dovoljno poznavati duljinske i kutne deformacije za tri meusobno okomita pravca kroz tu toku. Ako su ti pravci paralelni s osima pravokutnog koordinatnog sustava xyz, tada postoje tri duljinske deformacije: ex , ey , Sz iest kutnih deformacija: />,, - yyx, yyz = Yzy. "fa - Yxz Ranije je pokazano da je stanje naprezanja u nekoj toki tijela mogue opisati s tri normalne i est tangencijalnih komponenata naprezanja, koje ine matricu tenzora naprezanja. N a osnovi analogije, moe se zakljuiti da je i stanje deformacije u toki odreeno sa est meusobno neovisnih komponenata deformacije. Duljinske deformacije i polovice kutnih deformacija, elementi su matrice tenzora deformacije ili krae tenzora deform acije, koji glasi:

12

Zlatan Kulenovi

2 rw
1

2 1

^ (4.4)

H=
1 1

y 2 Y zx 2 7zy

2 Yyz

Ova je kvadratna matrica simetrina u odnosu na glavnu dijagonalu, a opisuje opi sluaj stanja deformacije pri kojem je napregnuti element promijenio i oblik i volumen, kako to pokazuje slika 4.2. U tehnikoj praksi komponente deformacija vrlo su male, reda veliine IO' 3 i manje. Takve male deformacije samo se i razmatraju u nauci o vrstoi, kako je to u uvodu istaknuto.

5. MEUSOBNA OVISNOST NAPREZANJA I DEFORMACIJA

Optereenjem tijela u njemu se pojavljuju naprezanja, a ono se pri tome deformira. Poveanjem optereenja rastu naprezanja ali se poveavaju i njegove deformacije. Takoer, moe se utvrditi da deformacije tijela ovise i o vrsti njegovog materijala. Prema tome, postoji odreena veza izmeu naprezanja i deformacija svakog vrstog tijela, koja ovisi o fizikomehanikim svojstvima materijala od kojeg je tijelo izgraeno. Za praktine proraune tehnikih konstrukcija od razliitih materijala, potrebno je poznavati meusobnu ovisnost naprezanja i deformacija. Ova se ovisnost odreuje ispitivanjem standardnih uzoraka materijala, tzv.epruveta, pokusim a rastezanja, sabijanja, smicanja itd. Najee se izvodi pokus rastezanja epruvete u obliku tapa krunog poprenog presjeka, mjerne duljine / i promjera d, kao na slici 5.1. N a posebnom stroju za kidanje, postupno se poveava vlana sila F sve do prekida epruvete. Tijekom pokusa epruveta se produljuje za AI, a istodobno se njezin promjer smanjuje za Ad. D ijeljenjem sile F poetnom povrinom poprenog presjeka A , dobiva se naprezanje:

To je tzv. konvencionalno naprezanje. Stvarno naprezanje je vee, je r se povrina poprenog presjeka smanjuje tijekom pokusa. Ako se produljenje A l podijeli poetnom duljinom /, dobiva se relativno produljenje epruvete ili uzduna duljinska deformacija-.

VRSTOA MATERIJALA

13

A/ =1

(5.2)

O mjer smanjenja promjera Ad i poetnog promjera d, predstavlja relativno suenje epruvete ili poprenu duljinsku deform aciju: Ad ~7 (5.3)

U praktinoj upotrebi, rezultati pokusa najee se prikazuju dijagramom u kojem se daje ovisnost konvencionalnog naprezanja a o uzdunoj duljinskoj deformaciji e . Takav dijagram rastezanja ili a - s dijagram za jedan meki (konstrukcijski) elik , ima izgled kao na slici 5.2.

J i

Slika 5.1

Slika 5.2

N a dijagramu rastezanja uoavaju se karakteristine vrijednosti naprezanja: granica proporcionalnosti crp, granica elastinosti & , granica teenja a f , granica vrstoe e i granica kidanja <k . J Dok je naprezanje manje od p , ovisnost naprezanja i deformacije je linearna (OP pravac). Kad naprezanja postane vee od p , ta ovisnost postaje nelinearna, ali se materijal i dalje ponaa elastino, to znai da se epruveta nakon rastereenja vraa u prvobitni oblik i dimenzije. N akon to naprezanje postane vee od e , materijal se poinje ponaati neelastino ili plastino, je r nakon rastereenja u materijalu zaostaju trajne ili plastine deformacije ( s pl, slika 5.2). Kad naprezanje dostigne t , deformacije dalje rastu bez poveanja naprezanja, koje ak moe i malo padati. Ova se pojava naziva teenje materijala.

14

Zlatan Kulenovi

N akon odreene deformacije, naprezanje ponovno raste, dostie maksimalnu vrijednost (?m koja se naziva i vlana vrstoa, a zatim pada do <k , kada se epruveta lomi. j Produljenje epruvete pri rastezanju, prati suenje njezinog poprenog presjeka. Do pojave teenja materijala to je suenje jednoliko po cijeloj duljini, a jednolika su i naprezanja i deformacije u cijeloj epruveti. Kad se naprezanje priblii granici teenja, poinje naglo suenje n ajed n o m m jestu epruvete (vrat), gdje naprezanja i deformacije postaju izrazito vee nego u ostalom dijelu epruvete. Zato se sve do toke T dijagrama rastezanja, konvencionalno i stvarno naprezanje neznatno razlikuju, a poslije te toke njihove razlike postaju sve vee. Dijagrami rastezanja razliitih tehnikih m aterijala vrlo su razliiti po obliku i vrijednostima naprezanja, ali se ipak mogu svrstati u etiri osnovne skupine, kako to pokazuje slika 5.3. Pokusi sabijanja daju sline a - s dijagrame kao i pokusi rastezanja. Kod rastezljivih materijala (npr. meki elik, bakar, bronca itd.), granici teenja pri rastezanju odgovara granica gnjeenja pri sabijanju, kada poinju znatnije plastine deformacije materijala. Vlanoj vrstoi odgovara granica vrstoe pri sabijanju ili tlana vrstoa. Krhki materijali (npr. kaljeni elik, sivi lijev, beton itd.) ne mogu se plastino deformirati, to znai da nakon elastinih deformacija praktiki odmah dolazi do razaranja meterijala. Treba istaknuti da je kod krhkih materijala tlana vrstoa znatno vea od vlane vrstoe (npr. za sivi lijev priblino 4 puta).

Slika 5.3

Z a sve vrste dijagrama rastezanja, slika 5.3, pri malim deformacijama postoji linearna ovisnost odnosno proporcionalnost naprezanja a i deformacija s . Ta su podruja u dijagramu izvuena debljom crtom. Takoer, pokusim a je pokazano da postoji proporcionalnost izmeu poprene e P i uzdune duljinske deformacije s , pri emu su one uvijek suprotnog predznaka (pri rastezanju epruveta se produljuje uz smanjenje presjeka, a pri sabijanju nastupa skraenje epruvete uz poveanje presjeka). Te dvije zakonitosti mogu se prikazati izrazima: cr E ; ep = -v - (5.4)

Ovi izrazi predstavljaju H ookeov zakon jednoosnog stanja naprezanja. To je temeljni zakon nauke o vrstoi, je r sva dobivena rjeenja vrijede u njegovim granicama, tj. do granice proporcionalnosti a p . Koeficijenti proporcionalnosti u izrazima (5.4), su: E - Youngov m o d u l elastinosti i v Poissoitov koeficijent. To su konstantne veliine za odreeni materijal. Modul elastinosti ima dimenziju naprezanja pa mu je jedinica paskal. Npr. za elik je E = 210 GPa. Poissonov koeficijent je

VRSTOA MATERIJALA

15

bezdimenzijska veliina koja za izotropne materijale iznosi 0 < v< 0,5. Za veinu m etala je v 0,3. Pokusima smicanja moe se utvrditi ovisnost izmeu tangencijalnih naprezanja r i kutnih deformacija y za neki materijal. Takva se ovisnost prikazuje x - y dijagramom , koji je slian a - s dijagramu, slika 5.4. I u ovom sluaju pokazano je da postoji podruje proporcionalnosti naprezanja i deformacije, to znai da H ookeov zakon smicanja glasi: r = G -y (5.5) Koeficijent proporcionalnosti u ovom izrazu je: G m odul sm icanja (klizanja). Modul smicanja je takoer konstantna veliina za odreeni materijal. N jegova jedinica je paskal. Npr. za elik vrijedi G = 80 GPa.

Slika 5.4

Poto karakteriziraju elastina svojstva vrstoga tijela, veliine E , G i v , nazivaju se konstante elastinosti. Njihove se veliine za razliite tehnike materijale mogu pronai u tehnikim prirunicima.

6. PRORAUNSKO I DOPUTENO NAPREZANJE

Elementi tehnikih konstrukcija proraunavaju se tako da budu u eksploatacijskim uvjetima sigurni, to znai da se pod djelovanjem optereenja ne deformiraju trajno ili da ne dostignu granicu loma. D a bi se proraun naprezanja i/ili deformacija konstrukcijskih elemenata mogao provesti, razmatranu konstrukciju potrebno je m odelirati kako geometrijski, tako i po osnovi opereenja. Zbog toga se stvarna konstrukcija prikazuje proraunskom shem om , na kojoj su ucrtane samo glavne dimenzije i pretpostavljeno optereenje. N a slici 6.1a, kao primjer, p rikazanje elini nosa T profila koji je n ajed n o m kraju vrsto zavaren za vertikalnu stijenku, a na njegovom slobodnom kraju privren je elektromotor. N a proraunskoj shemi te konstrukcije oblika konzole, slika 6.1b, optereenje je prikazano teinom konzole Gk , teinom elektromotora G em i promjenljivom centrifugalnom silom Fc = me a 2, gdje su: m ,e \ co - masa, ekscentricitet i kutna brzina rotora elektromotora.

a)

b)

16

Zlatan Kulenovi

Zbog ovakvog pristupa pri proraunu, treba razlikovati stvarno i proraunsko naprezanje. Stvarno naprezanje je ono koje se u konstrukcijskom elementu pojavljuje u radnim uvjetima, a proraunsko naprezanje predstavlja oekivanu vrijednost naprezanja u konstrukcijskom elementu dobivenu proraunom. Proraunsko naprezanje razlikuje se od stvarnoga, a za to postoji vie razloga: nedovoljno poznavanje optereenja koje djeluje na konstrukciju, neodgovarajui izbor proraunske sheme kojom nisu uzeti u obzir svi detalji stvarne konstrukcije, ograniena tonost izraza koji se koriste u nauci o vrstoi, postojanje dodatnih naprezanja (poetna, montana i toplinska) koja su najee nepoznata, itd. Zbog svega toga, proraunsko naprezanje samo je procjena stvarnog naprezanja. Da se konstrukcija ne bi slomila, jasno je da stvarno naprezanje mora biti manje od vrstoe materijala. M eutim, u mnogim sluajevima ne smije se dopustiti pojava niti najmanje plastine deformacije. Prema tome, stvarno naprezanje u rastezljivim materijalima treba da bude manje od granice teenja, a kod krhkih materijala znatno manje od granice vrstoe. Budui da stvarno naprezanje moe biti vee od proraunskog, potrebno je osigurati da najvee proraunsko naprezanje bude manje od nekog doputenog naprezanja < odnosno Jd, t d , slika 6 .2 .

Doputeno naprezanje rastezljivih materijala definira se izrazima:

(6 . 1)

a za krhke materijale vrijedi:

(6 .2)
gdje je: a T- granica teenja, r T- smina granica teenja, crM- vlana odnosno tlana vrstoa, r M- smina vrstoa materijala, S - koeficijent sigurnosti. Izbor koeficijenta sigurnosti S ovisi o mnogim faktorima, a neki od njih su: vrsta optereenja i njegova promjenljivost tijekom vremena, oblik i vanost konstrukcije, mogua opasnost za ljudski ivot itd. Uvijek se uzima da je S > 1, najee 1,5 < S < 2,5, ali ponekad moe biti i S > 10!

(7 . AKSIJALNO OPTEREENJE
7.1 ANALIZA NAPREZANJA I DEFORMACIJA N eka je ravni prizm atini tap proizvoljnog poprenog presjeka, na krajevima optereen koncentriranim silama F koje djeluju du njegove osi z, slika 7.1a.

VRSTOA MATERIJALA

17

Slika 7.1 tap se nalazi u napregnutom stanju, to znai da se u njemu pojavljuju unutranje sile. Za odreivanje veliine i raspodjele tih sila, koristit emo metodu presjeka. Presijecimo popreno tap ravninom na dva dijela, a utjecaj odbaenog dijela zamijenimo sustavom unutranjih sila raspodijeljenih po povrini presjeka. N jihova rezultanta djeluje u teitu T presjeka i ima pravac osi tapa, pa predstavlja uzdunu silu N u promatranom presjeku. U ovom je sluaju uzduna sila pozitivna jer je optereenje tapa vlano. Pri tlanom optereenju tapa, uzduna sila je negativna. Jasno je da su i pravci svih unutranjih sila paralelni osi tapa z, to znai da se u svakoj toki presjeka povrine A, javlja samo normalno naprezanje a . N a svakoj elementarnoj povrini dA djeluje unutranja sila a - d A, kako to pokazuje slika 7.1b. Promatrani dio tapa nalazi se u ravnotei, pa mora biti ispunjen uvjet: (7.1)
A

Da bi se ova jednadba mogla rijeiti, potrebno je poznavati zakon raspodjele normalnog naprezanja u po poprenom presjeku, tj. zakon raspodjele unutranjih sila. Raspodjela naprezanja ovisi o poloaju presjeka tapa. U presjeku koji se nalazi u blizini kraja tapa gdje djeluje koncentrirana sila F, raspodjela naprezanja je neravnomjerna zbog q pojave lokalnog naprezanja. M eutim, prema Saint-V enantovom principu udaljavanjem od m jesta djelovanja optereenja, neravnomjernost raspodjele naprezanja po presjeku sej^ q smanjuje, pa se dovoljno daleko od krajeva tapa moe uzeti ravnomjeran rasp o red Z C 3D naprezanja. Eksperimenti potvruju, da je na udaljenosti h (najvea dimenzija p o p r e n o g } presjeka) od krajeva tapa, raspodjela naprezanja po presjeku praktiki jednolika, tj. a konst., slika 7.2. Prema tome, jednadba (1) glasi: odnosno
A

a -A = F

pa je naprezanje'.

(7.2)

18

Zlatan Kulenovi

CT* konst.

(J = konst.
fir h / ------------------ 1------------------------------ -

Slika 7.2

Slika 7.3

U sluaju vlanog optereenja tapa (N > 0), naprezanje je pozitivno (cr > 0 ) , a kod tlanog optereenja (N < 0), naprezanje je negativno ( a < 0). Aksijalno optereenje tapa uzrokuje promjenu njegove duljine, slika 7.3. Ukupna promjena duljine tapa (produljenje ili skraenje), razlika je njegove duljine nakon deformiranja l\ i duljine prije deformiranja /: A/ = /, - / (7.3)

Pri vlanom optereenju A/ > 0, a pri tlanom A/ < 0. Poto je u praksi redovito duljina tapa mnogo vea od njegove poprene dimenzije ( / h), utjecaj ruba moe se zanemariti i uzeti jednolika raspodjela deformacija kako po presjeku, tako i po duljini tapa. Uzimajui u obzir Hookeov zakon, uzduna duljinska deform acija tapa u tom sluaju glasi:

Ako se u izraz (4) uvrsti izraz (2), slijedi ukupno produljenje (skraenje) tapa: (7.5)

Veliina E A naziva se aksijalna krutost tapa i predstavlja mjeru opiranja tapa deformiranju u pravcu njegove osi.

Slika 7.4

Slika 7.5

VRSTOA MATERIJALA

19

U sluaju da se popreni presjek tapa ili njegovo optereenje mijenjaju skokovito, tj. ako tap ima vie dijelova (i = 1 , 2 ,..., ri) razliite aksijalne krutosti ili su u njegovim pojedinim presjecima uzdune sile razliite, slika 7.4, tada ukupno produljenje tapa iznosi:

A/ = Z y X gdje je: /, duljina i- tog dijela tapa na kojem je N,= konst i E,Ai= konst.

(7-6)

Ako je prom jena presjeka ili opereenja du osi z tapa duljine / kontinuirana, slika 7.5, izraz (7.6) dobiva oblik: rNdz (7 -7)

7.2 PRORAUN AKSIJALNO OPTEREENIH STAPOVA Temeljni zahtjev pri proraunu svakog konstrukcijskog elementa u obliku tapa optereenog vanjskim silama uzdu svoje osi, jeste osigurati da njegova eksploatacija protekne bez opasnosti od loma ili trajnih deformacija. Ovo znai da maksimalno normalno naprezanje <7max, koje se pojavljuje u tokama poprenog presjeka tapa, m ora biti manje od odgovarajueg doputenog naprezanja a d . Stoga je iz dijagrama uzdunih sila koje izazivaju normalna naprezanja, potrebno dobiti najveu vrijednost uzdune sile N mm, a zatim odrediti najvee naprezanje u poprenom presjeku. Prema tome, uvjet vrstoe tapa glasi: (7.8)

N a osnovi ovog izraza, mogu se rjeavati sljedei praktini zadaci:

1. Za zadane vanjske sile i doputeno naprezanje, odrediti potrebnu povrinu poprenog presjeka tapa: N A >

Rjeavanje ovoga zadatka naziva se dim enzioniranje. 2. Za zadane vanjske sile i poznatu povrinu presjeka tapa, provjeriti stvarno naprezanje: Nm

Dobivena vrijednost naprezanja slui za procjenu vrstoe tapa. 3. Za zadanu povrinu presjeka i doputeno naprezanje tapa, odrediti veliinu vanjske sile kojom se tap smije aksijalno opteretiti:

20

Zlatan Kulenovi

F < a d -A Osim vrstoe tapa, potrebno je osigurati i da njegova maksimalna deformacija m ax bude manja od doputene deformacije s d , to znai da maksimalno produljenje (skraenje) tapa m ora biti manje od doputene promjene duljine Ald . Dakle, potrebni uvjet krutosti tapa je: A/m x = % ^ A / rf a EA (7.9)

PRIMJER 1

elini tap konstantnog presjeka optereen je silama du svoje osi kao na slici. Odrediti naprezanja u dijelovima 1, 2 i 3 tapa, te ukupnu promjenu njegove duljine. Zadano: /<, = 5 0 k N ,F 2 = 15 k N , Fj = 10 k N , F a = 4 5 k N , = 200 G P a ,,4 = 500 m m 2, /, = 0,5 m ,
/2

p c1

Ii
11.

U
X EA

Fi N, N
2

f4

= 1m ,

/3

= 1,5 m . N,

Na osnovi dijagrama uzdunih sila N slijede: Naprezanja: a-, = N. A F. A 50-10" 500 -10 -6 = 100 MPa

cr, =

N 2 _ Fi ~ F2 _ ( 5 0 - 1 5 ) -103 =70 M Pa A 500-10 45 -1 0 ' 500-10"

o-, =Promjene duljina: A/, N I EA ' N 2l2 EA ^ 3 EA

200 2 00

= 90 MPa

50-0,5 o O
1

IO" 6

= 2 ,5 - 1 0 4 m

oO N

LA O o

A/ 2 =

35-1 IO" 6

A/,

45-1,5 200-106 -500-10"

o 0

= 3,5-IO ' 4 m

= 6,75-IO " 4 m

VRSTOA MATERIJALA

21

Ukupna prom jena duljine, u ovom sluaju izduenie tapa, iznosi: Alv = A/, + Al2 + A/ 3 = (2,5 + 3,5 + 6,75) IO' 4 = 12,75 IO"4 m = 1,275 mm

PRIMJER 2

Kruta horizontalna greda AB zanemarljive teine, oslonjena je zglobno u toki A a u toki B povezana je s vertikalnim bakrenim tapom BC, pravokutnog presjeka kao na slici. Odrediti potrebne dimenzije poprenog presjeka tapa BC te pomak toke B, ako se greda AB optereti ravnomjerno raspodijeljenim kontinuiranim optereenjem q. Zadano: q = 16 k N /m , / = 4m , = 100G P a, a d = 40 M Pa . ( M f ^

tC CM

m
- q - l +F -l = 0

V eliinu sile F koja optereuje tap BC na vlak, mogue je dobiti na osnovi jednadbe ravnotee grede AB: ' i M A = o

?A< UJ.__:

E>

/7 = i ! = i ^ i = 3 2kN
2 2

Potrebne dimenzije presjeka tapa slijede iz njegovog uvjeta vrstoe:

Pomak toke B = produljenje tapa BC.

22

Zlatan Kulenovi

8 =M = l

E -A

= ________ ______________
100-IO6 -0,02-0,04
1 ,6

= 1,6 -IO -3 =
deform iranja

mm

7.3 STATIKI NEODREENI ZADACI U tehnikoj praksi este su statiki neodreene konstrukcije kod kojih je broj nepoznatih sila vei od broja raspoloivih, meusobno neovisnih statikih uvjeta ravnotee (u opem sluaju postoji est uvjeta ravnotee u prostornim, a tri u ravninskim problemima). Takve je zadae mogue rijeiti postavljanjem potrebnog broja dopunskih uvjeta deform acije, koji slijede iz geometrijske analize naina deformiranja tijela. Pri tome se uvaava injenica da veze dijelova razmatrane konstrukcije (tijela), prije i poslije deformiranja m oraju ostati nerazdvojene (uvjet kom patibilnosti deformacija). Uvjetima deformacije opisuju se odreene funkcionalne veze izmeu promjena duljina pojedinih elemenata sustava, a oni se najee izvode na osnovi nacrtanog p la n a pom aka. Pri postavljanju uvjeta deformacije esto se koristi princip superpozicije. Prema njemu, ako je tijelo optereeno s vie sila, pomak neke njegove toke jednak je zbroju pomaka te toke zbog svake sile pojedinano. Ovaj se postupak smije upotrijebiti samo za konstrukcije kod kojih su pomaci linearno ovisni o optereenju, tj. za konstrukcije za koje vrijedi H ookeov zakon. U Nauci o vrstoi uglavnom se razmatraju samo takve konstrukcije. Postupak rjeavanja statiki neodreenih zadataka pokaimo na prim jeru konstrukcije sastavljene od tri elastina tapa jednake krutosti E A , koji su spojeni u toki A i optereeni silom F , kako to pokazuje slika 7.6.

Ako se vor A oslobodi veza, slika 7.7, moemo pisati: 1. ^ X = 0 Uvjeti ravnotee: 2 .2 _ ,Y = 0 - S i c o s a - S 2 - F - S 3c o s a = 0 sin a + S 3 sin a 0

VRSTOA MATERIJALA

23

Dakle, dvije su jednadbe ravnotee a tri nepoznate sile u tapovima S t , S 2 i 5 3. Prema tome, zadatak je je d a n p u t statiki neodreen. Zato je potrebno postaviti jo jedan dopunski uvjet deformacije, to se moe uiniti na osnovi plana pom aka koji prikazuje poloaj konstrukcije prije i poslije deformiranja, slika 7.8. Valja naglasiti da su svi pomaci mnogo manji od dimenzija razmatrane konstrukcije, a prikazani su pretjerano velikim da bi slika bila jasnija.

Vidljivo je da se svi tapovi nakon optereenja produljuju, zbog ega se toka A vertikalno sputa i pomie u novi poloaj Ai. Pomaci A]A 2 i AAj predstavljaju produljenja tapova A/, i A12 . Zbog malih pomaka moemo dovoljno tono luk AA 2 zamijeniti okomicom AA 3 na tap 1, pri emu se kut a nije promijenio. Iz trokuta A A 1A 3 slijedi:

Uvjet deform acije:

3. A /,= A /2c o s a

s
Kako je

A/, = ----- c o s a EA

1 l .
i

s / A/ 2 = , uvjet deformacije izraen preko sila, glasi: EA S { = S 2 cos 2 a

Konano, rjeavanjem jednadbi 1, 2, i 3, slijede veliine nepoznatih sila u tapovima: c p F co s2 a l + 2 cos a p F l + 2 cos a

PRIMJER 3

tap sastavljen iz dva razliita dijela, uklijeten je na svojim krajevima i u toki C optereen aksijalnom silom F. Odrediti reakcije u ukljetenjima A i B. Zadano: F , l , E A .

24

Zlatan Kulenovi

Oslobodimo tap veza dodavanjem nepoznatih reakcija FA i Fa , kao na gornjoj slici. Jedini uviet ravnotee ie:
1.

z =

- ^ , + ^ - ^ = 0

Zadatak je jedanput statiki neodreen je r imamo dvije nepoznanice, to znai da je potrebno postaviti jo jedan dopunski uvjet deformacije. On slijedi iz injenice da su oba kraja tapa nepomina, to znai da je uzduni pomak svakog od njih jednak nuli. Odaberemo li npr. kraj B koji smo prethodno oslobodili ukljetenja, za njega moemo napisati potrebni uviet deform acije: 2. S = 0

Prim jenom metode superpozicije, ukupni pomak SB toke B jednak je zbroju pomaka SBF zbog djelovanja sile F (produljenje) i pomaka SB uzrokovanog reakcijom FB (skraenje), B

S '= S m * S m =

EA

- f e ^ +4 ^ l = 0

l 2EA

EA

Iz ove jednadbe slijedi: FB =

2F F_ 3 '

Uvrtavanjem te vrijednosti u uvjet ravnotee, dobiva se: FA

7.4 POETNA I TOPLINSKA NAPREZANJA

U statiki neodreenim konstrukcijama mogu se pojaviti naprezanja koja nisu posljedica djelovanja vanjskog optereenja. Obino se to dogaa pri sastavljanju (montai) konstrukcije zbog netonosti izrade njezinih pojedinih elemenata, ili zbog promjene njihove

VRSTOA MATERIJALA

25

temperature. U prvom sluaju radi se o poetnim naprezanjim a, dok se u drugom sluaju pojavljuju toplinska naprezanja. Takva naprezanja vrlo su opasna je r se teko otkrivaju, a pri optereenju konstrukcije zbrajaju se s naprezanjima koje izaziva vanjsko optereenje. Rezultat moe biti lom konstrukcije, iako je naprezanje koje potjee od vanjskog optereenja manje od doputenog. Pojavu poetnog naprezanja pokaimo na primjeru horizontalne krute grede koju treba povezati s dva vertikalna tapa, slika 7.6. izrade karai za 8 od potrebne duljine. Za spajanje, potrebno je istodobno sabiti tap 1 za A h , i rastegnuti tap 2 za Ah .

Kao rezultat takvog postupka u tapovima s povrinama presjeka 4 S, i ^ 2 , koje izazivaju poetna naprezanja: S A

i i , , pojavljuju se sile

crsl =

(tlano naprezanje),

S < S2 = (vlano naprezanje) j A

V alja naglasiti da konstrukcija pri montai nije izloena nikakvom vanjskom optereenju. Pojam toplinske deformacije pojasnimo na slobodnom tapu koji na temperaturi t ima duljinu /, slika 7.7. Zagrijavanjem tapa za At, on e se produljiti za: Al = a lA t (7.10)

gdje je: a - koeficijent toplinskog rastezanja [C 1 ili K '1 ]. Za male promjene temperature (A t = 100 C do 200 C), on se moe smatrati konstantnim.

t + At
F
I

____

Slika 7.7

Slika 7.8

Duljinska deformacija tapa izazvana promjenom temperature iznosi:

26

Zlatan Kulenovi

K ada je tap istodobno optereen aksijalnom silom na vlak i zagrijan, tada je njegova ukupna duljinska deformacija:
e

= ef + s T = +

aAt

(7.12)

Ako je irenje tapa sprijeeno, npr. zbog nepominih i krutih stijenki izmeu kojih je on uvren, slika 7.8, ukupna deformacija jednaka je nuli, tj.: = + aA t = 0 (7.13)

Odavde slijedi toplinsko naprezanje u tapu: a = ~aEAt (7.14)

U ovom sluaju naprezanje u tapu je tlano (a < 0), je r je temperatura poviena (A t > 0). Pri smanjenju temperature (At < 0), u tapu bi se pojavilo vlano naprezanje (a > 0).

PRIMJER 4

Kruta ploa povezana je sa tri vertikalna ravna tapa jednake povrine A. Srednji tap je krai za 8 od potrebne duine, kako to pokazuje slika. Odrediti poetna naprezanja u tapovima naskon sp ajan ja. Zadano: A = 1 cm 8 = 0 , 6 mm , / = 1 m. 200 GPa

o
Nakon spajanja, koje je izvedeno sabijanjem krajnjih tapova i rastezanjem srednjeg tapa, u tapovima e se pojaviti sile. Odredimo njihove veliine.

nakon spajanja
1. ] T y = o S t - S 2 + S } = 0 __ 2 . ^ M o =0 S ^ a - S . - a ^ O

Uvjeti ravnotee:

VRSTOA MATERIJALA

27

Zadatak je oigledno jedanput statiki neodreen, pa dodatni uvjet dobivamo na osnovi poloaja sustava nakon spajanja. Uvjet deformacije: 3. A /.+ A /, = S ili SI SI - + - = S ^ EA EA

Rjeavanje:

iz (1) => S 2 = 2 S t , iz (2) SEA

=> S, = S 3, to uvrteno u (3) daje:

0 ,6 -10 ~3 -200-10 -1-10~ 3-i

Poetna naprezanja u tapovima (naprezanja prije optereenja konstrukcije vanjskim optereenjem) su: S,
<T, = u , =
1 3

4 -1 0 ' 1-10'

L = -------------

= -4 0 M Pa

(tlano naprezanje)

o-, =-

8-10 = 80 M Pa r 1-10

(vlano naprezanje)

PRIMJER 5 elini valjak 1 i bakreni cilindar 2 , nose krutu plou teine G. Za koliko se mora promijeniti temperatura da bi: a) sila u valjku 1 nestala b) sila u cilindru 2 nestala c) sile u oba dijela postale jednake Zadano: G = 20 kN, E, = 210 GPa, E 2 = 120 GPa, A\ = 10 cm2, A 2 = 5 cm2, a , = 125-IO-7K '1, 2=165-IO ' 7 K '1.

I2
Y /A

N akon optereenja i promjene temperature, u dijelovima 1 i 2 pojavljuju se sile F\ i F 2, kako to pokazuje slika. A /, = A l2 U vjet ravnotee: 1. Y i = 0 F . + F 2 - G = 0

nakon deform ii anja

^

o v jj e su nepoznate sile, pa je potrebno postaviti uvjet deformacije, koji se dobiva na osnovi slike pomaka.

28

Zlatan Kulenovi

Uvjet deformacije:

2. A/, = Al2

Kako promjena duljine dijelova nastaje uslijed vanjskog optereenja (teina) i promjene temperature, uvjet deformacije se moe napisati na sljedei nain: 2. A/ir - A/lf = Al2T - Al2F , gdje indeks T oznaava promjenu zbog temperature a indeks F promjenu uslijed optereenja. ili:

Fi l = a J A t -1 F Ja 2lA t------------ E tA t ' E 2A2

a) U trenutku kada sila u valjku 1 nestaje, optereenje preuzima cilindar 2. Fx = 0 =>(1)=> F2 = G =>(2)=>

At = _____________________________________________________ ------------= ----------^ --( a 2 - a l)E 2A2 (165-125) IO7 -120-IO6 -5-10 " 4 Dakle, temperatura se mora poveati za 83,3 C.

b) Kada nestaje sila u cilindru 1, valjak 2 preuzima sav teret. F2 = 0 =>(1)=> FX= G =5>(2)=>
________________

At _

(a , - a 2)E lAl

^0______________ = _23 g c (125 -1 6 5 ) 107 -210-10 6 10-10 4

U ovom je sluaju potrebno smanjiti temperaturu za 23,8 C.

c) V aljak 1 i cilindar 2 jednako su optereeni. F,=F2 =>(!)=> Fx= F 2 = I =>(2)=>

At = - G (i ~ a 2) \ E [ A {

= ... = 29,8 C

E 2A 2 j

Potrebno je zagrijati sustav za 29,8 C.

VRSTOA MATERIJALA

29

7.5 KONCENTRACIJA NAPREZANJA

U praksi su kod aksijalno optereenih dijelova oblika tapa, zbog konstrukcijskih ili eksploatacijskih razloga, esto prisutni razliiti oblici nagle promjene njegovog poprenog presjeka: suenja, zarezi, utori, otvori i si., kako to pokazuje slika 7.9.

N a mjestima takvih geometrijskih diskontinuiteta koji oslabljuju presjek tapa, ali i na mjestima djelovanja koncentriranih sila tc moguih, defekata u strukturi materijala, raspodjela naprezanja vie nije jednolika, je r dolazi do lokalnog poveanja naprezanja. Ta se pojava naziva koncentracuja naprezanja, pri emu na svakom takvom mjestu maksimalno naprezanje moe viestruko premaiti proraunsko naprezanje i dovesti u pitanje nosivost konstrukcije. Odreivanje naprezanja u blizini diskontinuiteta vrlo je sloeno i ne moe biti napravljeno analitikim metodama nauke o vrstoi. Iako su neki jednostavniji i za praksu vani sluajevi rijeeni metodam a teorije elastinosti, danas se problemi koncentracije naprezanja rjeavaju eksperimentalnim i numerikim metodama. Koncentracija naprezanja aksijalno optereenog tapa koju izazivaju dva polukruna utora prikazana je na slici 7.10.

Slika 7.10 Kao mjera koncentracije naprezanja slui koeficijent koncentracije naprezanja a K. On predstavlja omjer maksimalnog lokalnog naprezanja <rm i nazivnog (proraunskog, ax prosjenog) naprezanja crn u oslabljenom presjeku povrine An, tj:

30

Zlatan Kulenovi

a K = ?JSSL an
a F gdje je: a = . 4,

(7.15)

Koeficijent koncentracije

naprezanja

a K ovisi

od oblika

i veliine geom etrijskog

diskontimdteta, te od vrste optereenja.

Slika 7.11

Slika 7.12

Ilustraciju raspodjele naprezanja oko sredinjeg krunog otvora u aksijalno vlano optereenom plosnatom tapu daje fotografija na slici 7.11. Fotografija je nastala kao rezultat primjene eksperimentalne fotoelasticimetrijske metode, esto koritene u analizi koncentracije naprezanja optereenih konstrukcijskh elemenata. Ovisnost koeficijenta koncentracije naprezanja o veliini sredinjeg krunog otvora u tapu, data je na slici 7.12. Openito vrijedi: koncentracija naprezanja j e vea to j e prijelaz nagliji, zarez i utor otriji, a p olum jer otvora manji. Koncentracija naprezanja naroito je opasna kod statiki optereenih konstrukcijskih elemenata izraenih od krhkog materijala, je r moe biti uzrok pojave pukotina i izazvati lom. Posebno valja istaknuti da prvorazrednu vanost koncentracija naprezanja dobiva kod dinamikog optereenja bez obzira da li je materijal krhak ili rastezljiv, je r je utvreno da se izdrljivost konstrukcijskog elemenata oslabljenog presjeka bitno smanjuje. Slika 7.13, prikazuje dinamiki lom (tzv. zam orni lom) koljenaste osovine klipnog motora na rukavcu leaja izazvan koncentracijom naprezanja.

Slika 7.13

VRSTOA MATERIJALA

31

8. STANJA NAPREZANJA
8.1 JEDNOOSNO STANJE NAPREZANJA

Analiza naprezanja aksijalno optereenog tapa provedena je u njegovom poprenom presjeku (Poglavlje 7.1). M eutim, eksperimenti pokazuju da slom tapa nastaje ne samo po ovom presjeku, ve i po presjecima koji s osi tapa zatvaraju odreeni kut. Iz toga slijedi d a je potrebno poznavati stanje naprezanja u svim tokama i svim presjecima (poprenim i kosim) tapa, kako bi se analizom toga stanja utvrdili neophodni uvjeti za njegov ispravan proraun. Analizu naprezanja na proizvoljnom kosom presjeku provest emo na primjeru prizmatinog tapa optereenog aksijalnim silama F na vlak. Zamislimo da smo tap presjekli nekom kosom ravninom ija normala n zatvara kut (p s osi tapa z , slika 8 . la.

Slika 8.1 Kut (p je pozitivan ako raste u smislu suprotnom gibanju kazaljke na satu. Povrina poprenog presjeka je A , a povrina kosog presjeka je An. N a slici 8.1b, prik azan je lijevi dio tapa odvojen kosim presjekom na kome djeluje vektor naprezanja p n u pravcu osi tapa. Iz uvjeta ravnotee toga dijela tapa, slijedi: Z Z = 0 - F +p-An = 0 gdje je p n- rezultanta unutranjih sila na presjeku. A K ako je An = -------, a normalno naprezanje u poprenom presjeku tapa prema izrazu (7.2) cos cp iznosi (j = slijedi: p n =<7cos<p (8.2) (8.1)

Dakle, naprezanje na kosom presjeku ovisi od njegovog kuta (p. Veliine normalne i tangencijalne komponente ovoga naprezanja moemo izraunati pomou izraza (3.2), i one iznose:

32

Zlatan Kulenovi

Analizom ovih izraza dolazimo do sljedeih zakljuaka:

1.

za (p -

(popreni presjek)

=>a = a = crm = a , ax r =
0

K . za (p = (uzduni presjek)

=>cr, =

= crmiI1 = er2
0

r =

M aksimalnu, odnosno minimalnu vrijednost normalnog naprezanja na kosom presjeku nazivamo glavna naprezanja i obiljeavamo ih sa cr^ i cr2 . Pravci (1) i (2), na kojima djeluju glavna naprezanja nose naziv glavni pravci naprezanja. Presjeci na kojima djeluju glavna naprezanja, odnosno presjeci kojim a su glavni pravci normale, zovu se glavni presjeci. U glavnim presjecim a nem a tangencijalnih naprezanja (r = 0 ). M aksimalno tangencijalno naprezanje presjekom zatvara kut e p - n r / 4 . U sluaju aksiialno optereenog tapa, postoji samo jedno glavno naprezanje i to cr, = a , dok je drugo cr2 = 0 . Glavni presjek je popreni presjek, a glavna os (1) je os tapa z . Prema tome, ovakvo stanje naprezanja predstavlja jednoosno stanje naprezanja. Tenzor naprezanja ima samo jedno glavno naprezanje, tj: r m lei u presjeku koji s poprenim ax

M = h ]

(8-4)

PRIMJER 6 Poluga jednog brodskog stroja povrine poprenog presjeka A, optereena je u radu aksijalno silama F na vlak. Provjeriti vrstou poluge u kosom presjeku koji je nagnut za kut a , kako to pokazuje slika. Zadano: F = 1 MN, A = 0,01 m2, a = 30, crd = 140 M Pa doputeno normalno naprezanje, Td = 7 0 M Pa - doputeno tangencijalno naprezanje.

VRSTOA MATERIJALA

33

Naprezanje u poprenom presjeku poluge: 'V A ct = = = 100 MP a A 0,01 e N orm ala n kosog presjeka zatvara kut

y n e " " " 'T , V n

cp = a = 30 s osi tapa z . N orm alna i tangencijalna komponenta naprezanja u kosom presjeku iznose: < = crcos 2 (p = lOOcos2 30 = 75 M Pa 7n r = y s i n 2 ^ = -^ -s in (2 -3 0 ) = 43,3 MPa

Kako je:

cr < < (140 M Pa) i r < r rf(70M Pa) , vrstoa poluge zadovoljava. Jd

8.2 DVOOSNO STANJE NAPREZANJA

Ako u nekoj toki optereenog tijela komponente naprezanja za bilo koji presjek kroz tu toku lee u jednoj ravnini, odnosno ako u njoj djeluju dva glavna naprezanja, tada u toj toki postoji dvoosno stanje naprezanja. U takvom se stanju naprezanja nalazi npr. tanka. ploa optereena.po konturi silama /'(/' ~
1 , 2 ..... n)

koje djeluju u ravnini ploe xy, slika 8 .2 .

Budui d a je debljina ploe h mala u odnosu na njene druge dimenzije, mogue je promatrati samo srednju povrinu ploe. N a izdvojeni napregnuti element ploe koji predstavlja okolicu neke toke O, djeluju tri komponente naprezanja: a x , a y i = r yx, kako to pokazuje slika 8.3. Sve prikazane komponente naprezanja su pozitivne (vidi 3. Poglavlje).

Slika 8.2

Slika 8.3

34

Zlatan Kulenovi

Prikazane komponente naprezanja ovise o orijentaciji presjeka za koji je vezan koordinatni sustav. Odredimo njihove veliine za presjek proizvoljne orijentacije kroz toku O. Za odreivanje stanja naprezanja u pomenutoj toki, presijecimo napregnuti element nekim kosim presjekom, ija normala x (itamo iks potez), zatvara kut (p s osi x, slika 8.4. N a tom presjeku djeluju komponente naprezanja a x i r .

Slika 8.4 Dobiveni pravokutni trokutni element ima stranice d x, dy i d y , te debljinu h. Jednadbe statike ravnotee unutranjih sila promatranog elementa, skraene s debljinom h, glase:

1 . X = 0 < x - d y - T xy j dys\n (p-(jx -dycos<p-Tyx -dxcos<p-cry -dxsin(p = 0

(8.5)

2 . ^ 7 = 0 Fxy - d ^ - z ^ dycos<p + crx dysm(p + z yx dxsm(p-<jy -dxcos<p = 0

dx dy , = simp i = cos(p, rjeavanjem jednadbi (8.5) slijedi: dy dy
crx = a x cos2 < + u y sin2 (p + 2 r xy sin^cos^? p
t

Kako je r

=r

( 8 . 6)

= - ( a x - (Ty ) sin cpcos (p + x (cos2 ^ o -s in 2 <p)

Uzimajui

obzir
2

relacije

poznate . i

iz

trigonometrije:

sin < = p

2 ___ l - 2 c o s2 ii>

2 l + 2 co s 2 cos < = ------------- , p napisati u obliku:

sm ^ co sip = sm 2 ^

? , 2 ^ . . . cos cp - s i n (p = cos2cp, ovi se izrazi mogu

< v+ t

ct

u , cr
-cos2(p + zx s m 2 c p

(8.7) crr - cr -sin 2cp + t co s 2 cp

Izrazima (8.7), definirana je prom jena normalnog i tangencijalnog naprezanja na kosom presjeku u ovisnosti o d njegove orijentacije (kut (p). U prethodnom je poglavlju pokazano da se ekstremne vrijednosti normalnog naprezanja - glavna naprezanja cr, i a 2 , pojavljuju u presjecima u kojima nem a tangencijalnih naprezanja. Stavljajui xy= 0 i (p = <0 u izraze (8.7), slijedi kut glavnih p pravaca odnosno kut koji jedno od glavnih naprezanja ini s osi x, slika 8.5:

VRSTOA MATERIJALA

35

, lT tan 2<p0 = ------*y

( 8.8)

Slika 8.5

Slika

8 .6

Oito je da izraz ( 8 . 8 ) daje dva rjeenja i to <'0 i (p" , koja se meusobno razlikuju za p a Vrijedi pravilo: vee glavno naprezanje a , ini kut manji od naprezanjem ( crt ili cry). Na osnovi izraza (8.7) i ( 8 .8 ), slijede veliine glavnih naprezanja: crr - er
7r/ 4

jt/ 2

s veim normalnim

+ Tr.

(8.9)

gdje predznak (+) odgovara glavnom naprezanju er, = crmax, a predznak (-) odgovara glavnom naprezanju a 2 = <rmin. M aksimalno tangencijalno naprezanje r m djeluje u presjecima koji ine kut od tt/4 ax s glavnim presjecima, slika 8 .6 , i iznosi: o-,. - cr

+ T*y = -

(8. 10)

Za odreivanje deformacija napregnutog elementa sa slike 8.3, primijenimo princip superpozicije, slika 8.7. Crtkano je prikazan poetni oblik elementa, a punom crtom njegov deformirani oblik pod djelovanjem pojedinanih komponenata naprezanja. Normalna naprezanja izazivaju samo duljinske deformacije (uzdunu i poprenu), dok je tangencijalno naprezanje uzrok jedino kutne deformacije.

i"

Slika 8.7

36

Zlatan Kulenovi

Sve pojedinane komponente deformacije mogu se odrediti primjenom Hookeovog zakona, izrazi (5.4) i (5.5). Ukupne deformacije dobivaju se zbrajanjem odgovarajuih pojedinanih komponenata, tj:
<i JX a , = - K y E E

1 X

Izraz (8.11) predstavlja H ookeov zakon za ravninsko stanje naprezanja. Pomoi njega mogu se odrediti deformacije kada su poznata naprezanja i konstante elestinosti E, G i v . Ako su poznate deformacije, Hookeov se zakon moe napisati u sljedeem obliku: E , X a * = J l ( * + yy)
17 v = T ~ ~ j ( y + V x )
1- V

> S II

(8.11)

Txy =

8.2.1 MOHROVA KRUNICA NAPREZANJA Promjena normalnog i tangencijalnog naprezanja na kosom presjeku pri njegovom zakretanju, osim s pomou izraza (8.7), moe se zorno pratiti s pomou M ohrove krunice naprezanja. Ako se iz izraza (8.7) eliminira kut ep, kvadriranjem i zbrajanjem njegovih jednadbi, dobiva se neposredna ovisnost komponenata naprezanja, tj.: 2 ff. + cr i
(

+ (r xy ) = f \

Izraz (8.13) jednadba je krunice u koordinatnom sustavu o r , sa sreditem S

\2

( 8- 12)

Grv

i7r - cr x y 2

\ (8.13) J +< y - ,o

i polumjerom

R =

Ova se krunica naziva M ohrova krunica tj. dvije

naprezanja. Svaka njezina toka odreena je s dvije koordinate a x i r

komponente naprezanja koje djeluju na nekom presjeku. Kako dva okomita presjeka predstavljaju dijametralno suprotne toke krunice, za njezino crtanje predznak tangencijalnog naprezanja se mora definirati drukije, tj. na sljedei nain: pozitivno tangencijalno naprezanje je ono koje zarotirano za 90 suprotno smjeru kretanja kazaljke na satu, pada na pravac normale presjeka. Za normalno naprezanje raniji

VRSTOA MATERIJALA

37

dogovor o predznaku ostaje nepromijenjen, tj. vlano naprezanje je pozitivno, a tlano negativno. Slika 8 . 8 , pokazuje pravilo o predznacima kom ponenata naprezanja za crtanje M ohrove krunice.

Slika

8 .8

Slika 8.9

38

Zlatan Kulenovi

Da bi se mogla nacrtati M ohrova krunica za dvoosno stanje naprezanja, potrebno je poznavati komponente naprezanja na dva meusobno okomita presjeka. Postupak je u tom sluaju sljedei: 1. Skicirati napregnuti element, oznaiti dva meusobno okomita presjeka A i B te ucrtati poznate komponente naprezanja, slika 8.9a. 2. U koordinatnom sustavu a r nacrtati toke A ( a x , r xy) i B (a y , z yx), ija spojnica sijee os a u sreditu krunice S. Konstruirati krunicu koja prolazi tokama A i B. slika 8.9c. 3. M ohrova krunica sijee os cr u tokama 1 i 2, ime su odreene veliine glavnih naprezanja cr, i cr2 . N jihove pravce tj. glavne pravce (1) i (2), odreujemo pomou pola normala P. Pol P dobivamo kao presjecite normala presjeka u tokama A i B. Pravci povueni iz pola P kroz toke 1 i 2, glavni su p ra v c i, a kut je kut glavnih pravaca naprezanja, slika 8.9c. Napregnuti element s glavnim naprezanjima prikazan je na slici 8.9b. 4. elimo li odrediti komponente naprezanja na nekom presjeku C, slika 8.9a, potrebno je iz pola P povui paralelu s normalom presjeka x . Ta paralela sijee krunicu u toki C, ije su koordinate ( a x , xy) traene komponente naprezanja, slika 8.9c.

PRIMJER 7 Dvoosno stanje naprezanja u toki presjeka optereenog dijela brodskog stroja, dato je matricom tenzora naprezanja: -10 - 4 MPa H = -4 8 Odrediti: a) komponente naprezanja na presjeku ija normala ini kut ep = -3 0 s osi x zadanog presjeka, b) glavna naprezanja i njihove pravce.

y
a) Veliine komponenti naprezanja u toki zadanog presjeka, na osnovi matrice tenzora naprezanja, su: a x = -1 0 M P a , c v = 8 MPa, rxy ~ ryx = MPa.

Napregnuti element ima izgled kao na slici. Komponente naprezanja na kosom presjeku imaju veliine:

VRSTOA MATERIJALA

gx -

(7X + a G x <7 x ^ L + ~^~ 2 L c o s ^ (P + r xy sin 2^7 =

8

= - 1 0 + 8 + -1 0 -

cos(_ 60o^ _ 4 sin(_ 60o) = _

MPa

ax~ a> ~ , z xy = ----------- - s m 2 <>+ r, co s 2 iz = 2 t xy t> _ 1Q_ O = ----- - sin (-6 0 ) - 4 cos(-60) = - 9 ,8 MPa

b) Glavna naprezanja:

r + y

-1 0 2

J f z l 0 z l | + ( _ 4)J VV 2 cr2 = -10 ,9 MPa

cr, = 8,9 M Pa ,

Kut glavnih pravaca: ta n 2 p 0 = 2r, .... 2 - (- 4 )

-

= 0,444

=>

<0 =12 p

ax- a y

10 -

M ohrova krunica naprezanja:

40

Zlatan Kulenovi

8.2.2 TANKOSTIJENE TLANE POSUDE Posude pod unutarnjim tlakom, npr. spremnici, rezervoari, kotlovi i si., imaju oblik osnosimetrinih ljuski tankih stijenki. Povrina takvih ljuski nastaje rotacijom neke ravninske krivulje z = f ( y ) oko osi simetrije z, slika 8 . 1 0 . K ako je debljina stijenke ljuske h malena u usporedbi s ostalim dimenzijama, moe se uzeti da u njoj vlada dvoosno stanje naprezanja. Ovo znai da se pod utjecajem unutarnjeg tlak ap u stijenki ljuske pojavljuju naprezanja samo u meridionalnom (m) i cirkidarnom (ep) pravcu, dok se naprezanje u radijalnom pravcu (pravac normale n na povrinu ljuske), moe zanemariti. Da bismo odredili pomenuta naprezanja, izdvojimo jedan napregnuti element ljuske s pomou dva meridionalna i dva cirkulama presjeka i razmotrimo njegovu ravnoteu, slika 8 . 1 1 .

Slika 8.10 Oznake na slici su: a m, a

Slika 8 .11

- meridionalno i cirkularao naprezanje (to su glavna naprezanja: < v =<j 1, <jm = a 2, j

je r tangencijalnih naprezanja zbog simetrije nema). Rm, R v - polumjeri zakrivljenosti ljuske u meridionalnom i cirkulam om pravcu. dsm = R md & , dsv = R vd(p - duljine stranica elementa u meridionalnom i cirkulamom pravcu. Jednadba ravnotee sila u pravcu normale n glasi:

, , . d 9 di9 Kako su kutovi mali, vrijedi: si n

. i

. dtp dtp sin , pa gornja jednadba dobiva

(8.14)

VRSTOA MATERIJALA

41

Ovo je tzv. Laplaceova jednadba. U njoj se pojavljuju dva nepoznata naprezanja a, i a v , to znai da je za njihovo odreivanje potrebna jo jedna jednadba koja se dobiva razmatranjem ravnotee dijela ljuske iznad neke paralele, slika 8 . 1 2 . Jednadba ravnotee sila u pravcu osi z glasi: ^ F z = 0 p r 1n - u m2rnh%m.9 = 0 pa je meridionalno naprezanje: (8.15)

Jednadbe (8.14) i (8.15), potpuno definiraju stanje naprezanja u tankostijenoj osnosimetrinoj posudi pod konstantnim unutranjim tlakom, i vrijede neovisno o njenom obliku.

Slika 8.12 U praksi su sfem i i cilindrini oblik tlanih posuda najei. N a slici 8.13, prik azan je sfemi, a na slici 8.14, cilindrini spremnik plina.

Slika 8.13

Slika 8.14 A S S \\V s \\

\l \

\
(J 'p =

2crm

>

Slika 8.15

Slika 8.16

42

Zlatan Kulenovi

Odredimo veliine naprezanja u takvim tlanim posudama. Sferna posuda: Kod ovakvog oblika, slika 8.15, vrijedi: R m = Rv = R , r = R s i n # . Ako se ove vrijednosti uvrste u izraze (8.14) i (8.15), slijede veliine naprezanja u stijenki posude:

Dakle, naprezanje u meridionalnom i cirkulamom pravcu je jednako. Cilindrina posuda: Za zatvorenu cilindrinu posudu (bez obzira na oblik dna), slika 8.16, vrijedi: R m =, R9 = R , r = R , & = 7v/ 2 . Uvrtavanjem tih vrijednosti u izraze (8.14) i (8.15), dobivaju se veliine naprezanja u stijenki posude:

Zakljuimo da je naprezanje u cirkulamom pravcu dvaput vee od naprezanja u meridionalnom pravcu, tj: a =2<Jm. Prema tome, za dimenzioniranje i provjeru vrstoe mjerodavno j e cirkidarno naprezanje o .

PRIMJER 8

Cilindrini rezervoar za skladitenje propana prikazan slikom, ima promjer D i polusfem a dna, a izraen je zavarivanjem od elinih ploa debljine h. Radni tlak propana je p . Odrediti raspodjelu naprezanja po duini rezervoara te postojei koeficijent sigurnosti prema lomu, ako je doputeno naprezanje materijala rezervoara crd . Zadano: D = 3 m, h = 2,5 mm, p = 1,7 MPa, a d = 480 MPa.

Odredimo naprezanja u sastavnim dijelovima rezervoara. Cilindrini dio (plat rezervoara): pR pD pR pD a m = = -----, a = = 2h 4h h 2h

VRSTOA MATERIJALA

43

Sfemi dio (polusferno dno rezervoara): cr = a,r = J v 2h

4h po duini rezervoara data je na

Raspodjela meridionalnog a m i cirkulamog naprezanja a

donjoj slici. Pri tome nije uzeto u obzir naprezanje uslijed lokalnog savijanja koje se pojavljuje na m jestima spajanja cilindrinog i sfemog dijela.

Oigledno je da se maksimalno naprezanje pojavljuje u cilindrinom dijelu i to u cirkulamom pravcu. Veliina ovoga naprezanja je: u == 17 ' 3 T = 1 02M Pa M 2h 2-2,5-10 c ( v o L i'C - v ^ v

K oeficijent sigurnosti prem a lomu u tom sluaju iznosi: S =^ = =^ = 4,71 o-m av cr 102

9. SMICANJE
9.1 A N A L IZ A NAPREZANJA I DEFORMACIJA Ako na tap djeluju dvije bliske &il& okomito na njegovu i pomaknu dijelove tapa u njegovom ponren&m presieku. slika 9.1. Ovakvo oprereenje naziVaj>ej2s/fl^ smicanje. M eutim, poprene sile F djeluju na nekom rastojanju e, to znai da se pojavljuje spreg sila momenta M = F - e , koji uzrokuje savijanje. Ipak, kako je krak takvog sprega veom a malen (e ) , savijanje se u praksi obino zanemaruje to znai da se u

44

Zlatan Kulenovi

poprenom presjeku tapa pojavljuje samo tangencijalno naprezanje r , dok je normalno naprezanje u jednako nuli.

Slika 9.1

Slika 9.2

N a svakoj elementarnoj povrini dA presjeka tapa, djeluje tangencijalna unutranja sila r dA. Njihova rezultanta je poprena sila Q. Uvjet ravnotee lijevog dijela tapa povrine presjeka/4, slika 9.2, glasi: y =0 Q F = 0 ili j rdA = F (9.1)

Ovu je jednadbu mogue rijeiti samo ako je poznat zakon raspodjele tangencijalnog naprezanja r po poprenom presjeku. U opem sluaju raspodjela toga naprezanja nije ravnomjerna, ali se za praktine proraune priblino uzima d a j e ono jednako u svim tokama presjeka. To znai da je tangencijalno naprezanje konstantno i jednako nekom srednjem tangencijalnom naprezanju, tj. r = vsr = konst. Izraz (9.1) u tom sluaju dobiva oblik: r JcM = F
A

odnosno

tA

=F

p a je naprezanje'. F T= A ili O T= A ' (9.2)

Ovaj izraz je priblian a koristi se kod dimenzioniranja ili kod provjere vrstoe konstrukcijskih elemenata izloenih smicanju, pri emu se rezultat obino korigira odgovarajuim koeficijentom sigurnosti. Uvjet vrstoe glasi: (9.3) gdje je rd - doputeno naprezanje na smicanje (npr. za eline konstrukcije r d a 0 ,8 crd ). Prema pravilu o recipronosti (konjugiranosti) tangencijalnih naprezanja (Poglavlje 3), napregnuti element tapa izloen istom smicanju ima izgled kao na slici 9.3a. Slika 9.3b,

VRSTOA MATERIJALA

45

prikazuje M ohrovu krunicu naprezanja u tom sluaju, a slika 9.3c daje izgled napregnutog elementa s glavnim naprezanjima. N a osnovi slike 9.3, vidljivo je da su glavna naprezanja cr, = r i cr2 = - r , koja djeluju pod kutom 45 prema tangencijalnim naprezanjima r , pa se moe zakljuiti: isto sm icanje ekvivalentno j e istodobnom rastezanju i sabijanju u meusobno okomitim presjecima.

6 ^ -Z
b) Slika 9.3

"""*

Za analizu deformacija pri istom smicanju, razmotrimo napregnuti element kao na slici 9.4. Kvadratni oblik elementa zbog djelovanja tangencijalnih naprezanja prelazi u oblik romba, pa zbog malih deformacija vrijedi: As (9.4)

gdje je: y - kutna deformacija (relativno smicanje), As - apsolutno smicanje. Slika 9.4 Duljinska deformacija dijagonale napregnutog elementa, prema slici 9.4, iznosi:

Al

AiCOs45

1 As

(9.5)

S ~ T ~ ~ h /. ~~2'~h~27 / sin 45 Ova deformacija nastaje djelovanjem glavnih naprezanja cr, = - c r 2 = r , pa se moe izraziti poznatom relacijom Hookeova zakona za dvoosno stanje naprezanja, izraz (8.11), tj.:

46

Zlatan Kulenovi

Izjednaavanjem izraza (9.5) i (9.6), slijedi:

(9.10)

gdje je:

G = ----------- - modul smicanja (elastina konstanta koja je ve definirana u 2 ( 1 + v) Poglavlju 5). Ovaj izraz predstavlja H ookeov zakon smicanja ije d n a k je izrazu (5.5).

9.2 PRORAUN KONSTRUKCIJSKIH ELEMENATA NA SMICANJE

U tehnikoj praksi postoji niz primjera kod kojih je smicanje dominantno nad drugim vrstam a optereenja konstrukcijskih elemenata, tj. kada tangencijalno naprezanje r ima primarnu ulogu. Tipini su primjeri spojevi dijelova konstrukcija ostvareni zakovicama, zavarivanjem, klinovima, svomjacima, itd.

d
Slika 9.5 Razmotrimo zakovini spoj dva lima koji je optereen silama F kao na slici 9.5. Kako je debljina lim a h mala, normalno naprezanja u zakovici promjera d zbog savijanja spregom sila M = F - h , zanemarljivo je u odnosu na tangencujalno naprezanje koje se pojavljuje uslijed smicanja poprenom silom F u njenom crtkanom presjeku. Ako je sila F dovoljno velika, trup zakovice bit e prerezan u tom presjeku, slika 9.6.

VRSTOA MATERIJALA

47

Uvjet vrstoe na smicanje zakovice je: T = ^ -< rd A (9.11)

gdje je: A = - povrina smicanja, slika 9.7, xd - doputeno tangencijalno naprezanje.

7ld2

Pri dimenzioniranju zakovice, obino se kontrolira i veliina bonog povrinskog tlaka p , koji izaziva lim djelovanjem na njezin trup. Zakon raspodjele povrinskog tlaka nije poznat je r na njega, izmeu ostalog, utjee i obrada rupe zakovice. Meutim, ako se pretpostavi da je srednja vrijednost tlaka konstantna i da on djeluje okomito na dodirnu polucilindrinu povrinu, tada uvjet vrstoe na povrinski tlak glasi:

P =-^ -iP d Ap Slika 9.8 gdje je:

(9-12)

Ap = d -h - povrina uzdunog presjeka dijela trupa zakovice, slika 9.8, pd - doputeni povrinski tlak ( a 1,7-i-2 ,2 a d).

Drugi primjer tehnikog smicanja jest preklopni zav aren i spoj dva lima optereen silama F kao na slici 9.9a. Popreni presjek zavara najee ima oblik istokranog trokuta stranice h, slika 9.9b. N ajm anja irina poprenog presjeka je a = /?cos45, pa najmanji odnosno najslabiji presjek zavara duljine l ima povrinu A = a /. N a tom se presjeku pojavljuje i normalno a i tangencijalno naprezanje r . M eutim, kako je vrstoa na smicanje elika m anja nego njegova vrstoa na rastezanje ( r d < a d), proraun se provodi samo na smicanje.

Slika 9.9

48

Zlatan Kulenovi

Uz pretpostavku da je srednja vrijednost tangencijalnog naprezanja r presjeku, uvjet vrstoe zavara glasi:

konstantna po

gdje je: A = a - I = 0,7 h l - povrina smicanja.

PRIMJER 9

Zglobna veza kao na slici, optereena je silama F. Odrediti potrebni prom jer d osovinice, ako je poznato doputeno tangencijalno naprezanje njezinog materijala zd . Zadano: F = 60 kN, rd = 80 MPa.

Osovinica je optereena na smicanje, a u ovom sluaju sudjeluju njezina dva poprena presjeka od kojih svaki ima povrinu presjeka A = 4 , kako to pokazuje slika:

t t - .

Uvjet cvrstoce na smicanje osovmice je:

. . .

r = < rd

* ^

=>

nd2

A = --------- >

Odavde slijedi: d > I----- > > 0,0219 m V^-80-l0: 1 ItT . Konano, usvajamo potrebni promjer osovinice: d = 22 m m .

VRSTOA MATERIJALA

49

10. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA

U izrazima nauke o vrstoi pojavljuju se geometrijske veliine koje ovise o obliku, dimenzijam a i poloaju ravnih presjeka tapa. Takve veliine su statiki m omenti povrine, momenti tromosti povrine i momenti otpora povrine.

10.1 STATIKI MOMENTI POVRINE

Razmotrimo proizvoljan ravni presjek povrine A s ucrtanim koordinatnim sustavom xy i teitem T, slika 10.1. Ako su x T i y T koordinate teita presjeka, a dA veliina elementarne povrine, tada su statiki m om enti povrine oko osi x i y definirani sljedeim izrazima: S x = \y d A = y TA
A

( 10.1)

S y = jxdA = x TA

Prema izrazima (10.1) slijedi da statiki moment povrine moe biti pozitivan, negativan ili jednak nuli za os koja prolazi kroz njezino teite. Dimenzija statikog momenta jest [m3].

10.2 MOMENTI TROMOSTI POVRINE Prema slici 10.1, definicije momenata tromosti (inercije) povrine su kako slijedi A ksija ln i m om enti trom osti oko osi x i y : Ix = \/d A
A

( 10.2)

I y = \ x l dA

P olarni m om ent trom osti oko pola O: = j r 2A (10.3)

Kako je r = jc + y , izraz (10.3) moe se napisati na sljedei nain: (10.4)

50

Zlatan Kulenovi

C entrifugalni m om enti trom osti oko osi x i y :

J xy = ! yX = \xydH

(10.4)

Polarni i aksijalni i momenti tromosti uvijek su pozitivni, dok centrifugalni moment tromosti moe biti pozitivan, negativan ili jednak nuli. Centrifugalni moment tromosti jednak je nuli, ako je bilo koja od osi x ili y ujedno i os simetrije presjeka. N a primjer, na slici 10.2, prikazana je povrina simetrina s obzirom na os x. Vidljivo je da svakoj elementarnoj povrini dA koja se nalazi vie osi x, odgovara simetrino postavljena elementarna povrina dA ispod te osi, pa centrifugalni moment tromosti cjelokupne povrine prema definiciji iznosi: 4 , = \[xy + x ( - y ) ] d A = 0

Jedinica svih m omenata tromosti povrine je [m ]. N a osnovi same definicije momenata tromosti povrine, slijede dva pravila korisna za njihovo izraunavanje: Pravilo zbrajanja. M oment tromosti sloenog presjeka za neku os jednak je zbroju momenata tromosti pojedinih njegovih dijelova za istu os.

Slika 10.3 Tako je prema slici 10.3, aksijalni moment tromosti prikazanog sloenog presjaka za os x:
Ix ~ Ix\

+A v2

Ixi

Ix*

Pravilo paralelnog pom aka. M oment tromosti presjeka za neku os nee se promjeniti ako se itav presjek ili jedan njegov dio pomakne paralelno s tom osi. N a slici 10.4, prikazanje niz presjeka jednake povrine koji se mogu dobiti iz prvog presjeka paralelnom pom icanjem njegovih dijelova paralelno s osi x. Aksijalni momenti tromosti I x svih prikazanih presjeka, jednak je.

VRSTOA MATERIJALA

51

m m ' 1 i i 1 1 X

Slika 10.4 Momenti tromosti povrine ovise o poloaju koordinatnog sustava. Razmotrimo kako se mijenjaju momenti tromosti pri njegovoj translaciji odnosno rotaciji.

a / I Va

y
X V T

.____. rt

ri A

Translacija koordinatnog sustava. N eka su poznati momenti tromosti I x , I i I s obzirom na k. osi x i y, koje prolaze kroz teite presjeka T. Odredimo momente tromosti s obzirom na paralelno pomaknute osi x ' i y \ kako to pokazuje slika 10.5.

X b

Veza izmeu starih i novih koordinata glasi:

X'
pa prema definiciji aksijalni moment tromosti za translatiranu os x ' iznosi: Slika 10.5 I'x = \ y ' 2dA = j ( y + b)2dA = ^ y 2dA + 2b ^ydA + b 2 JdA

lanovi gornjeg izraza imaju vrijednosti: JdA = A .

A

j y 2dA = I x , jy d A = S x = 0 (os x je teina os) i

A A

N a analogan nain moe se dobiti vrijednost aksijalnog momenta tromosti za translatiranu os y', te centrifugalnog momenta tromosti za osi x ' i y'. Konani izrazi za momente tromosti pri translaciji koordinatnog sustava jesu:

K = I ,+ b \A
I'y = Iy +a 2A
l'xy - Ixy + bA Izrazi (10.5) predstavljaju tzv. Steinerovo pravilo. lanovi I x , 1y i 1xy esto se nazivaju i vlastiti momenti tromosti, a lanovi a 2A , b2A i abA poloajni momenti tromosti. (10.5)

52

Zlatan Kulenovi

Oigledno je da od svih momenata tromosti za skup paralelnih osi, najmanju vrijednost ima onaj u odnosu na teinu os.

Rotacija koordinatnog sustava. N eka su poznati momenti tromosti I x, I i I s obzirom na k. sustav xy. Odredimo momente tromosti za k. sustav x y , koji je zakrenut oko teita presjeka T za kut ep, slika 10.5. V eza izmeu starih i novih koordinata u ovom sluaju glasi:

x = xcosq> + ysirup y = - x sin (p + y c,os ep Slika 10.5 Aksijalni moment trom osti za zakrenutu os x prema definiciji je: I x = j y 2dA = j ( - x s i n p + yc o sip )2dA = sin2 < J x 2d A -2 sin tp c o stp jxydA + cos2 < J y 2dA p p
A A A A A

lanovi ovoga izraza imaju vrijednosti:

j x 2dA = I y , jxydA = I xy i j y 2dA = I x .

A A A

N a analogan nain moe se dobiti vrijednost aksijalnog momenta tromosti za zakrenutu os y , te centrifugalnog m omenta tromosti za osi x i y . Nakon trigonometrijskih transformacija, slijede konani izrazi za momente tromosti pri rotaciji koordinatnog sustava u obliku:

cos 2cp - 1 r cos 2 ep + / sin 2cp + 1 cos 2 (p

sin 2 ip sin 2(p ( 10.6)

Usporedimo li izraze (10.6) s izrazima (8.7), koji daju promjenu naprezanja na presjeku pri njegovom zakretu (Poglavlje 8.2), vidimo da meu njim a postoji potpuna analogija: normalnom naprezanju <jx odgovara aksijalni moment tromosti I x , normalnom naprezanju a y odgovara aksijalni moment tromosti l y , a tangencijalnom naprezanju r xy odgovara centrifugalni moment tromosti I . Prema tome, svi zakljuci izvedeni za naprezanja mogu

se primijeniti i na momente tromosti. Po analogiji, aksijalni i centrifugalni momenti tromosti komponente su tenzora tromosti, ija je matrica simetrina i dana izrazom:

VRSTOA MATERIJALA

53

(10.7)

Izrazi (10.6) pokazuju kako se mijenjaju veliine momenata tromosti u ovisnosti od kuta rotacije koordinatnog sustava (p. Oito je da mora postojati odreeni par k. osi zakrenut za neki kut, za koje aksijalni momenti tromosti imaju ekstremne vrijednosti, dok je centrifugalni moment tromosti jednak nuli. To su glavne osi tromosti (1) i (2), za koje glavni momenti tromosti 1 1 = / m i / 2 = ax iznose:

gdje je cpa kut to ga glavne osi tromosti (1) i (2) ine s koordinatnim osima x i y. Kao i pri naprezanju, izraz ( 1 0 .8 ) daje dva rjeenja i to <'0 i ep", koja se meusobno razlikuju za n / 2 . p I ovdje vrijedi pravilo: Vei glavni moment tromosti /> ini s veim aksijalnim momentom tromosti ( I x ili I y ) kut manji od n /A . Napomenimo jo jednom d a je za glavne osi tromosti povrine presjeka centrifugalni moment tromosti / 12 = 0 . Ako glavne osi tromosti prolaze kroz teite presjeka T, nazivaju se glavne centralne osi tromosti, a momenti tromosti za te osi nazivaju se glavni centralni momenti tromosti. U sluaju da je bar jedna teina os ujedno i os simetrije prasjeka, tada su teine osi glavne centralne osi tromosti. N a slici 10.6 prikazan je pravokutni presjek sa svojim glavnim centralnim osima tromosti. Slika 10.7 pokazuje poloaj glavnih centralnih osi presjeka jednog brodskog nosaa, sloenog od dva standardna profila.

Slika 10.6

Slika 10.7

54

Zlatan Kulenovi

P olum jeri trom osti presjeka povrine A definirani su ovako:

(10.9)

Jedinica radijusa tromosti je fm]. Geometrijsko znaenje radijusa tromosti slijedi iz same definicije. Naime, prema izrazu (10.9) vrijedi: I x = i] A , to pokazuje da je polumjer tromosti udaljenost na koju treba koncentrirati svu povrinu da se njezin moment tromosti za odreenu os ne bi promijenio, slika 1 0 .8 .

Slika 10.8

Slika 10.9

10.3 MOMENTI OTPORA POVRINE M omenti otpora povrine definirani su prema slici 10.9. A ksija ln i m om enti otpora oko osi x i y :

Wx = - ^ ~ V j max

W =
X max

(10.10)

gdje su x m i j m najvee udaljenosti konture presjeka od koordinatnih osi. ax ax Polarni m om ent otpora : Wp = ^ ~ rmax ( 1 0 .1 1 )

gdje je rm najvei polum jer konture presjeka (vrijedi samo za krune i prstenaste prasjeke). ax

VRSTOA MATERIJALA

55

Jedinica za momenate otpora je [m ]. V alja pomenuti da pravilo zbrajanja za momente otpora povrine ne vrijedi.

PRIMJER 10 Odrediti momente tromosti i momente otpora za teine osi sljedeih jednostavnih presjeka koji su esti u tehnikoj praksi: a) pravokutnog b) krunog c) prstenastog.

a) Ix = f y 2d A .

Prema slici je:

dA = b d y , to

uvrteno u prethodni izraz daje:

dA
bh3
10 12

---------

I x = b \ y 2dy = b

h _
2

. , > Pa Je: K

2
h

.* r; yV

Tf

N a slian se nain moe napisati: b 2 htf_ I y = h | x 2d y , pa slijedi: I y =

12

Teine osi x i y su osi simetrije, to znai da je:

I xy = 0 . bh

Prema slici je: _ym = , te slijedi: Wx = - ^ y - i konano: ax 2 _ 6 2 hb2 Analogno: W = ----- . I i W za neokruglepresjeke se ne upotrebljavaju! 6

FF = y.

b)

I p = j r 2dA .
A

Prema slici je: dA = 2 r x d r (element

povrine je u obliku prstena), to uvrteno u prethodni izraz daje: _ ,

Kako je svaka os koja prolazi kroz sredite kruga teite T ujedno i os simetrije, vrijedi: I x = I y .

56

Zlatan Kulenovi

Poto je: I p - 1x + I y , dobiva se: I x = I y = , odnosno I x = I = 2 64 / =

0

(simetrija).

Wx =W y =-

Poto je: y m = -J , konano slijedi: ax D Oigledno vrijedi: rmax= , pa je: W =

Wx =W y = ~ 7tP 3 16

Wp = - .

c) Prema 1 P = 1

pravilu

zbrajanja

momenata

tromosti,

vrijedi:

1 P nD 32 32 _ i ^ ,

Ako se uvede omjer unutranjeg i vanjskog promjera y/ = ~ * gornji izraz poprima oblik: I p = ^ I u o vom sluaju:
(1

- i / / 4). odnosno:

I x = I y = -^ (simetrija).

vT) I,- = / = ( ! - ( / ) . 64 .-A . Oigledno vrijedi: y m = ax

max

= 0

Wx =W y = =

, slijedi:
kD

;r > 3

).

Z> Kako je: rmax= , dobivae:

( 1 - ^ ) .

-*-0

Ako na tap djeluju momenti iji vektori imaju pravac njegove uzdune osi, slika 11.1, tada je on optereen na uvijanje ili torziju. U opem sluaju uvijanja u tapu se pojavljuje prostorno stanje naprezanja, meutim u ovisnosti od oblika poprenog presjeka tapa, mogue je uvesti odgovarajue pretpostavke kojima se znatno pojednostavljuje rjeavanje i dobivaju izrazi pogodni za inenjersku praksu.

VRSTOA MATERIJALA

57

11.1 NAPREZANJA I DEFORMACIJE TAPOVA OKRUGLOG PRESJEKA

Najvei broj konstrukcijskih elemenata optereenih na uvijanje u praksi ima oblik ravnog tapa krunog ili prstenastog poprenog presjeka. Analiza naprezanja i deformacija u tom se sluaju provodi uz sljedee pretpostavke: 1. Pri deformiranju tapa popreni presjeci ostaju ravni i okomiti na uzdunu os tapa. 2. Popreni presjeci zakreu se kao krute figure, tj. ne deformiraju se u svojoj ravnini. 3. Norm alno naprezanje jednako je nuli. Razmotrimo okrugli tap ukljeten na jednom kraju, a na drugom optereen vanjskim momentom uvijanja M ,, slika 11.2. Eksperimenti pokazuju da se svaka njegova izvodnica nakon deformiranja zakree za neki konstantan kut y . Kvadrat na povrini tapa poprima oblik romba, to znai da je izloen smicanju tangencijalnim naprezanjima r . Kao zorni prikaz moe posluiti slika 11.3, koja pokazuje izgled okruglog gumenog tapa prije i poslije uvijanja. Svaki popreni presjek tapa zakree se oko osi tapa u odnosu na susjedni presjek za kut ep, koji se naziva kut uvijanja.

V \\\\\\\\\\\ \ \ \ \ \ \ \ \

Slika 11.2

Slika 11.3

Izdvojimo iz tapa jedan elementarni cilindar duine dz i polumjera r, slika 11.4. Njegov desni presjek pri uvijanju zakree se u odnosu na lijevi za kut d(p, a izvodnica AB zakree se za kut y i dolazi u poloaj A B|. Kako je kut y vrlo mali, moe se pisati: BB, = y d z = rd<p p a je kutna deformacija:
y = r9 (i
(11.1)

Slika 11.4

58

Zlatan Kulenovi

gdje je: 9 =

dz

- relativni kat uvijanja (analogan s kod aksijalnog optereenja tapa)

Izraz (11.1) daje raspodjelu kutnih deformacija. Vidljivo je kutna deformacija linearno raste od nule u osi tapa ( r = 0 ), do maksimalne vrijednosti na povrini tapa ( r = R ).

N adalje, razmotrimo ravnoteu jednog dijela tapa, slika 11.5. S lijeve strane na njega djeluje vanjski moment M t , a s desne strane unutranje sile raspodijeljene po povrini presjeka. N a svaku elementarnu povrinu dA djeluje unutranja sila r - d A . U vjet ravnotee dijela tapa glasi: X X - =0 r d A -r -M ,= 0 (11.2)

|y |,

Slika 11.5 Da bi se ova jednadba m ogla rijeiti, potrebno je poznavati raspodjelu tangencijalnog naprezanja r po povrini presjeka. Ako se u Hookeov zakona smicanja r = G y , uvrsti izraz ( 1 1 . 1 ), slijedi: T = G r9 to uvrteno u izraz ( 1 1 .2 ), daje: G 9 j r 2dA = M,
A

(11.3)

Kako je j r 2dA = I p - polarni moment tromosti povrine presjeka, izraz (10.3), dobiva se
A

relativni k u t uvijanja: M 9 =- G Ip Veliina Glp naziva se krutost na uvijanje (torzijska krutost). Uvrtavanjem izraza (11.4) u izraz (11.3), slijedi naprezanje'. T=^ r
P

(11,4)

(11.5)

Pomou ovoga izraza mogue je dobiti vrijenost tangencijalnog naprezanja u bilo kojoj toki presjeka. Oito je da naprezanje linearno raste od nule u osi tapa, do maksimalne vrijednosti na povrini tapa ( r = rm = R ). Veliina maksimalnog naprezanja je: ax

r ax = ^ r 'm j 7p

max

Tjr

(1 1 6 ) VA

gdje je W - polarni moment otpora povrine presjeka, izraz ( 1 0 . 1 1 ).

VRSTOA MATERIJALA

59

N a slici 11.6a, pokazana je raspodjela naprezanja po krunom presjeku, a slika 11.6b, daje raspodjelu naprezanja po prstenastom poprenom presjeku tapa.

a)

-max

b)

-max

Slika 11.6 Kako su u okomitim presjecima tangencijalna naprezanja meusobno jednaka (pravilo o recipronosti tangencijalnih naprezanja - Poglavlje 3), raspodjela tangencijalnih naprezanja u uzdunim presjecim a tapa jednaka je kao i u poprenim, slika 11.7. Sve ostale komponente naprezanja u tim presjecim a jednaka su nuli. Prema tome, pri uvijanju se ostvaruje isto smicanje koje je ekvivalentno istodobnom sabijanju i rastezanju u dva meusobno okomita pravca (Poglavlje 9.1). Glavna naprezanja u tom sluaju ine kut od 45 s uzdunom osi tapa z, kako je to pokazano na slici 1 1 . 8 .

Slika 11.8 Kao potvrda izvedenih zakljuaka moe posluiti izgled loma tapa optereenog na uvijanje, koji je izraen od razliitih materijala. Poznato je da kod rastezljivih m aterijala lom pri uvijanju izaziva najvee tangencijalno naprezanje, a kod krhkih materijala uzrok takvog loma je najvee normalno vlano naprezanje. N a slici 11.9, prikazanje lom tapa od aluminija (rastezljiv materijal) ija je povrina okomita je na uzdunu os tapa. Lom nastaje uz prethodne plastine deformacije po ravnini u kojoj je tangencijalno naprezanje r najvee. N asuprot tome, lom tapa od sivoga lijeva (krhak materijal), nastaje pod kutom od 45 prema uzdunoj osi, tako d a je povrina loma okomita na pravac glavnog naprezanja cr,, slika 1 1 . 1 0 .

60

Zlatan Kulenovl

Slika 11.9

Slika 11.10

Elementarni kut zakreta dva bliska presjeka tapa je d<p = 9 d z , pa je uzimajui u obzir izraz (11.4), k u t uvijanja < izmeu dva krajnja presjeka tapa duljine /: p

< P = \d < p = )^ j-d z

0

(11.9)

Ako je po cijeloj duljini tapa M t = konst. i G I = konst. , tada izraz (11.9) poprima oblik:

ep-.
Jedinica za kut uvijanja je [rad].

M .l G I.

( 11. 10)

U sluaju da se popreni presjek tapa ili njegovo optereenje mijenjaju skokovito, tj. ako tap ima vie dijelova (i = l , 2 ,...,n) razliite krutosti na uvijanje ili su u njegovim pojedinim presjecima momenti uvijanja razliiti, slika 1 1 . 1 1 , tada je ukupni kut uvijanja:

( 11. 12)

gdje je:

duljina /-tog dijela tapa na kojem je M ti = konst. i G , I , = konst.

VRSTOA MATERIJALA

61

PRIMJER 11 elini tap promjenljivog krunog poprenog presjeka ukljeten je na kraju A, a na slobodnom kraju C optereen je momentom uvijanja M , . Odrediti: a) M aksimalno naprezanje u oba dijela tapa, b) Kut zakreta slobodnog kraja tapa u odnosu na ukljetenje. Zadano: M , = 150 Nm, / = 1 m, d = 25 mm, G = 80 GPa.

0
<M 1

m
"S

(D
-o l -...^

IVU

B
N epoznati reaktivni moment u ukljetenju A, dobiva se iz uvjeta ravnotee: Y jM z = 0 - M
m a a

+ M ,= 0

= m , 150 N m .

Dijagram m om enata uvijanja tapa ima izgled kao na slici.

M.

naprezanja a) M aksimalna pojavljuju se na vanjskim rubovim a dijelova tapa i iznose:

i)
= 6,1 MPa

i<max2

u
BA <P, CA

1615010 n \ 2 -25 -IO 3 ) 3

U/p

= 8 r m = 48,8 MPa ax!

Prema tome, dio 2 ima osam puta vee maksimalno naprezanje od dijela 1. Dijagram promjene r naprezanja uzdu tapa dat je na gornjoj slici. Nije uzeta u obzir koncentracija naprezanja koja se pojavljuje u presjeku B (mjesto nagle promjene presjeka tapa). M aksimalna vrijednost naprezanja na tom mjestu moe se odrediti pomou koeficijenta koncentracije naprezanja , koji ovisi od oblika zaobljenja u prijelaznom podruju. Slika pokazuje priblinu raspodjelu naprezanja u zoni koncentracije naprezanja. -

62

Zlatan Kulenovi

b) Ukupni kut zakreta presjeka C u odnosu na presjek A, jednak je zbroju kuteva zakreta oba dijela tapa (metod superpozicije). Moemo pisati: M ,, l
PCA ~ VcB
*"

M ., I
^

M. I

P bA ~

G Ip2

G Ip X

n { ld y 32

nd 32

32-150 -1

= 5 ,2 -IO 3 rad )

;r-80-10 l (2-25-10

(25-10

ili

------

<" Pca

180 180 = -----<Pca=------ 5,2-10

3_

Dijagram promjene kuta z a k r e ta ^ uzdu tapa, dat je na prethodnoj stranici.

11.2 DIM ENZIONIRANJE TAPOVA OPTEREENIH NA UVIJANJE

Dimenzioniranje odnosno odreivanje promjera tapova optereenih na uvijanje provodi se na osnovi uvjeta vrstoe i uvjeta krutosti. Uvjet vrstoe: Prema ovom uvjetu (kriteriju), vrstoa tapa e biti ouvana ako je maksimalno tangencijalno naprezanje r m manje od doputenog tangencijalnog naprezanja r d ,tj: ax

(11.13)

Uvjet krutosti: Prema ovom uvjetu (kriteriju), krutost tapa je zadovoljavajua ako je maksimalni relativni kut uvijanja < m manji od doputenog relativnog kuta uvijanja 9 , tj: 9 ax

(11.14)
G Ip

Na osnovi gornjih izraza moe se zakljuiti da polarni moment otpora presjeka W karakterizira vrstou tapa pri uvijanju, a polarni moment tromosti presjeka I p karakterizira krutost tapa protiv uvijanja. Odredimo veliine potrebnog promjera tapa krunog poprenog presjeka, slika 11.12a.
JLLJ -J V IVI M ^ ^ JMNa osnovi izraza (11.13) je W > , , odnosno 1 > < . Konano slijedi:

VRSTOA MATERIJALA

'\ H

63

1%

, Slika 11.12

\ h {

D>

16 M ,
3

(11.15)

Izraz (11.14) daje / V

>

ili > .N a osnovi ovoga dobivamo: G 9d 32 G 9d 32M ,

>4

(11.16)

Na analogan nain mogu se dobiti veliine potrebnog promjera tapa prstenastog poprenog presjeka kod kojeg je (// = ) slika 11.12b. Iz uvjeta vrstoe slijedi:

\6 M .
Z)>3

(11.17) )rd

a uvjet krutosti daje: 12M ,

4

D>

n ( \ - V ') G 9 d

(11.18)

Valja naglasiti da se uvijek usvaja vea od dvije vrijednosti promjera dane izrazima (11.15) i (11.16), odnosno (11.17) i (11.18), jer ona zadovoljava oba kriterija.

Konstrukcijski elementi oblika tapa koji slue za prenos rotacijskog gibanja i snage kod strojeva jesu vratila. Ona u radu prenose momente uvijanja, ali i poprene i uzdune sile od elemenata koje nose (remenice, zupanici, zamanjaci i si.). To su tzv. teka vratila koja su izloena uvijanju, savijanju i aksijalnom optereenju (npr. brodska vratila), koja e biti razmatrana u Poglavlju 14. Laka vratila prenose samo momente uvijanja, slika 11.13, i pripadaju ovom Poglavlju.

64

Zlatan Kulenovi

Slika 11.13 Ako je poznata snaga P koju takvo vratilo prenosi i njegov broj okretaja n , moment uvijanja M , se moe odrediti pomou izraza: 30 P M ,= -

n n

(11.19)

gdje su jedinice veliina sljedee: P [W], [m in -1] i M , [Nm],

PRIMJER 12 Dimenzionirati uplje elino vratilo s etiri remenice kao na slici. Pogonska rem enica 0 dobiva snagu od motora, dok remenice 1, 2 i 3 tu snagu predaju. Zadano: P, = 40 kW. P 2 = 2 0 k W , P3= 30 kW, n = 1000 m in ', yz = d D = 0,6, rd = 4 5 MPa, / 3 = 2 /m, G = 85 GPa.

Snaga na pogonskoj remenici je: P0 = Pt + P2 + P3 = 40 + 20 + 30 = 90 kW. Dijagram raspodjele snage P uzdu vratila, prikazan je na gornjoj slici. Oito je da maksimalna proraunska snaga iznosi jPm =P0 - P l = 50 kW. ax .................................., , 30 P 30 50-103 M aksimalni moment uvijanja pri toj snazi je: M ,m = ------ = ------------ = 477,5Nm. ax n n 7i 1000 M r D > si
n ( \ - y / )rd

16M /T -

\ x - ( 1 - 0,6

) *

4 5 * 10

S 0,0396 m.

VRSTOA MATERIJALA

65

1
fb -

0
.M ,f ,
A
-

2
/ ',

3
/)F i

Vi

/i p1
..E ....I
pm ax 1 / i

fp \
p3

.... FT "
......... m

p,

Uvjet krutosti:

,9m = ax
P

< 9d . Pri tome je ^

= ^ - 2 =0 , 0 3 5 ^ .

Potrebni vanjski promjer vratila koji zadovoljava ovaj uvjet je:

D > J .... - 2 A/p ~.... = J 3 f 4 7 7 5 , 1 * 0,0370 m. ] 7i(\ - y/4 )G 9 d ] j x - 0,64) 85 10 9 0,035 (1 Usvajamo veu vrijednost vanjskog promjera vratila (prema uvjetu vrstoe) i zaokruujemo je na standardnu vrijednost D = 40 mm. Unutranji promjer vratila u tom je sluaju d = y/ = 0,6 = 24 m m . D 40

11.3 STATIKI NEODREENI ZADACI K od rjeavanja problema uvijanja u praksi se pojavljuju statiki neodreeni zadaci, kod kojih raspoloivi broj statikih jednadbi ravnotee nije dovoljan za odreivanje svih nepoznatih veliina. Pri rjeavanju takvih zadataka primijenjuje se isti princip kao i u sluaju statiki neodreenih zadataka pri aksijalnom optereenju (Poglavlje 7.3). U z statiki uvjet ravnotee, u ovakvim se sluajevima koristi i dodatni uvjet deformiranja koji se osniva na odgovarajuim kutovima uvijanja. Ponovimo, kut uvijanja predstavlja zakret jednog presjeka tapa u odnosu na drugi.

66

Zlatan Kulenovi

PRIMJER 13 tap promjnljivog presjeka uklijeten je na svojim krajevima A i B, a na sredini optereen je momentom uvijanja M ,. Dio 1 ima puni kruni a dio 2 prstenasti popreni presjek. Odrediti reaktivne momente u ukljetenjim a i skicirati dijagram momenata uvijanja tapa. Zadano: M , , /, G, I pl = 2 I p2.

U ukljetenjima se pojavljuju reaktivni momenti M A i M B . Uvjet ravnotee: 1. m 2 = o M a - M , + M b =0

Dakle, zadatak je jedanput statiki neodreen, pa je potreban jo jedan dopunski uvjet deformacije. Kako su oba kraja tapa nepomina, njihov meusobni kutni zakret ne postoji. Ako zamislimo da smo npr. kraj B oslobodili ukljetenja (vidi sliku), tada njegov zakret u odnosu na kraj A mora biti jednak nuli, to znai da uvjet deformacije glasi:
2

. <B = 0 p

Primjenom metode superpozicije, ukupni kutni pomak kraja B, jednak je zbroju kutnih pomaka dijelova tapa zbog djelovanja momenata uvijanja M B i M , , pa uvjet deformacije poprima oblik:

VRSTOA MATERIJALA

67

M b l M l M .l + ---------- = 0, G I., G1 P1 G IP1 , , Iz uvjeta ravnotee sada slijedi: M A = 2 M,

. , . ... .. M iz kojeg se dobiva: M = L B 3

D ijagram m omenata uvijanja M , prikazan je na gornjoj slici.

12. SAVIJANJE

tap je optereen na savijanje kada vanjsko optereenje djeluje u ravnini koja prolazi kroz njegovu uzdunu os z. Ta se 'ravnina naziva ravnina optereenja, slika 12.1. Konstrukcijski element oblika tapa oslonjen o podlogu i optereen na savijanje, uobiajeno nosi naziv greda, pri emu on dobiva zakrivljeni oblik, slika 1 2 .2 . U nekom presjeku tako optereenog tapa pojavljuju se unutranje sile. Ako se_u poprenimpresjecima od unutranjih sila pojavljuje samo moment- savijanja, tap je optereen na isto savijanje. U sluaju da se osim momenta savijanja pojavljuju i poprene sile, tada se govori o savijanju silam a: U ovisnosti od poloaja ravnine optereenja, razlikujemo ravno savijanje i koso savijanje. Kod ravnog savijanja ravnina. optereenja prolazi kroz je dnu od glavnih osi tromosti .presjeka tapa, slika 12.3a. Ako to nije sluaj, radi se o kosom^savajaiijii, slika 12.3b.

ravnina optereenja

>/ /

k %
b)
Slika 12.2 Slika 12.3

68

Zlatan Kulenovi

12.1 RAVNO ISTO SAVIJANJE

12.1.1 NAPREZANJA I DEFORMACIJE TAPA N eka je ravni prizmatini tap optereen na krajevima spregovima sila momenta M, koji djeluju u ravnini yz, slika 12.3. Pretpostavimo da popreni presjek tapa ima os simetrije y, pa savijanje nastaje u ravnini optereenja yz. M omenat savijanja jednak je uzdu tapa, a poprenih i uzdunih sila nema.

Slika 12.3 N akon djelovanja optereenja tap se deformira, a njegova uzduna os prelazi u zakrivljenu crtu koja se naziva elastina linija. U ovom sluaju elastina linija ima konstantnu zakrivljenost (polumjer zakrivljenostip = k o n st.), to znai d a je to krunica, slika 12.4a.

Slika 12.4 Oito je da se uzduna vlakna na gornjoj strani tapa skrauju a na donjoj produljuju. Naravno, postoje vlakna koja ne mijenjaju svoju duljinu a lee u neutralnoj povrini tapa iji se presjek s ravninom optereenja naziva neutralna Unija, a njezin trag po poprenom presjeku zove se neutralna os, slika 12.4b. N a osnovi takvog razmatranja, pri istom savijanju uvode se sljedee pretpostavke o deformiranju i raspodjeli naprezanja: 1. Popreni presjeci nakon deformiranja ostaju ravni i okomiti na elastinu liniju. 2. Postoji samo komponenta naprezanja crz (jednoosno stanje naprezanja). Naglasim o da i u ovom sluaju smatramo da su deformacije malene i da vrijedi Hookeov zakon.

VRSTOA MATERIJALA

69

Da bismo doveli u vezu deformacije vlakana s naprezanjima, razmotrimo jedan deformirani element tapa izmeu dva bliska poprena presjeka koja meusobno zatvaraju kut d a , slika 12.5. Vlakno na udaljenosti y od neutralne linije koje prije deformiranja ima duljinu CD = AB = dz = p d a , produljuje se za ED = Adz = y d a , pa je nakon deformiranja njegova duljina dz + A d z. Uzduna deformacija toga vlakna, prema definiciji iznosi:

dz

pda

(12.D

Izraz (12.1) pokazuje da se deformacija mijenja linearno po visini presjeku tapa. Kako je izduenje vlakna posljedica djelovanja naprezanja, prema Hookeovom zakonu i izrazu (12.1), slijedi naprezanje: = E S z= ~ y ( 12.2)

Da bismo odredili poloaj neutralne osi i polumjera zakrivljenosti neutralne linije p , presijecimo popreno tap zamiljenom ravninom na dva dijela i razmotrimo ravnoteu lijevog dijela. N a slici 12.6, prikazanje taj izdvojeni dio na koji s lijeve strane djeluje vanjski spreg momenta M, a s desne strane unutranje sile raspodijeljene po poprenom presjeku povrine A. N a svaku elementarnu povrinu dA s koordinatama x i y, okomito djeluje unutranja sila a 2 d A , pa uvjeti ravnotee toga dijela tapa glase:

L Z =0 2. ^ M x = 0 3. ^ M y = 0

jcrdA = 0
A

M -^c rd A -y = 0
A

ja d A -x = 0
A

U vrtavajui izraz (12.2) u iz: njegove jednadbe dobivaju oblik: 1. ~ j y d A = 0 Slika 12.6 Kako je * 0 , mora biti (ydA = S X = 0 (statiki moment povrine). P i

70

Zlatan Kulenovi

Ovo znai da os x prolazi kroz teite T presjeka i da je ujedno i njegova neutralna os (x = n -n ). 3. \xydA = 0 P a Poto je jxydA = I xv = 0 (centrifugalni moment povrine), moemo zakljuiti da su osi x i y
A

glavne centarlne osi tromosti poprenog presjeka. Dakle, kod ravnog savijanja jedna od teinih osi presjeka predstavlja neutralnu os a kroz drugu teinu os prolazi ravnina optereenja. 2. M - [ y 2dA = 0 P a Po definiciji je j y 2dA = I x (aksijalni moment tromosti povrine), pa iz gornje jednadbe

slijedi zakrivljenost elastine linije tapa:

1

P = T Ix ET

(12'4)

Veliina E IX naziva se krutost na savijanje. Budui da je M = konst. i E IX = konst., slijedi da je polum jer zakrivljenosti elastine odnosno neutralne linije tapa pri ravnom istom savijanju p = k o n st., to znai da elastina linija ima oblik krunog luka. Ako se izraz (12.4) uvrsti u izraz (12.2), dobiva se konani izraz za norm alno naprezanje'. o\ = y (12.5)

Pomou ovog izraza mogue je odrediti naprezanje u bilo kojoj toki presjeka tapa. Moe se zakljuiti d a je raspodjela normalnog naprezanja < z linearna po visini poprenog presjeka. U j tokama neutralne osi (y = 0 ), naprezanja nema, dok se najvea naprezanja pojavljuju u tokama presjeka koje su najudaljenije od neutralne osi ( y = y max), slika 12.7.

VRSTOA MATERIJALA

71

Prema tome, maksimalna vrijednost normalnog naprezanja u poprenom presjeku tapa optereenog na ravno isto savijanje iznosi: _M _ t I

T y max

_M _ wr
r

(12. ) 6

N a osnovi izraza (12.6), moe se zakljuiti da se najmanja naprezanja pri istom optereenju pojavljuju kod tapova iji popreni presjeci imaju najvei otporni moment Wx uz najmanju povrinu A (najmanja teina). Popreni presjek zadane visine h imao bi najvei moment otpora kada bi njegova povrina A bila raspodijeljena u dva tanka pojasa povrine A /2 , koja su povezana rebrom zanemarljive debljine, slika 12.8a. M oment otpora takvog idealnog presjeka iznosi: W, = Ah (12.7)

U stvarnosti pojasovi moraju imaju odreenu debljinu kao i rebro koje ih povezuje. N a taj nain nastaje I profil, slika 12.8b. Omjer m omenta otpora stvarnog presjeka i momenta otpora idealnog presjeka naziva se iskoritenost presjeka, tj: a) Slika 12.8 ( 12.8) b)

Npr. za kruni presjek

tj =

0,25, za pravokutni presjek

tj -

0,33, a za I profil tj - 0,61 - 0,65,

to znai d a je on najblii idealnom presjeku te ima veliku primjenu u praksi.

12.2 RAVNO SAVIJANJE SILAMA

12.2.1 ANALIZA NAPREZANJA TAPA K od savijanja silama u nekom poprenom presjeku tapa osim momenta savijanja M, pojavljuje se i poprena sila Q, slika 12.9. M oment savijanja uzrokuje normalno naprezanje < z , a poprena sila uzrok je pojave tangencijalnog naprezanja r zy, i predstavlja rezultantu j svih unutranjih sila koje djeluju u poprenom presjeku, tj: Q = \ T:ydA
A

(12.9)

Za rjeavanje ove jednadbe potrebno je poznavati raspodjelu tangencijalnog naprezanja po poprenom presjeku, koja nije ravnomjerna. To znai da pomaci svih elementarnih povrina dA presjeka pri deformiranju nisu meusobno jednaki, to ima za posljedicu iskrivljenje

72

Zlatan Kulenovl

(deplanaciju) poprenog presjeka. M eutim, u teoriji elastinosti pokazano je da su takvi pomaci zanemarljivi u usporedbi s pomacim a zbog rotacije presjeka, pa pretpostavka da popreni presjeci i nakon deformiranja ostaju ravni i okomiti na elastinu liniju, priblino vrijedi i u sluaju savijanja silama. Prema tome, normalno naprezanje a z moe se odrediti kao i pri istom savijanju pomou izraza (12.5), tj: M

Slika 12.9 V eliinu tangencijalnog naprezanja xzy dobit emo razmatranjem elementa duljine dz izdvojenog iz tapa optereenog silama na savijanje kao na slici 12.10. Na bone stranice elementa djeluju unutranje sile M i Q, odnosno M + d M i Q, kako to pokazuje slika 1 2 . 1 1 . Promotrimo ravnoteu donjeg sloja toga elementa na udaljenosti y od neutralne linije, koji je na slici rafiran. Taj sloj je posebno prikazan prostorno slikom 1 2 . 1 2 , sa svim naprezanjima koje na njega djeluju. N a bonim presjecima p o v rin e^ ,, zbog djelovanja momenata savijanja M i M + d M djejuju normalna naprezanja a z i crz + d a z , te tangencijalna naprezanja x:v izazvana Slika 12.10 poprenim silama Q.

i
f
F, t
1 1 -i rdz

P.f

t
' '

(Q) 1
'h

fF

F 1 3

CzdA1 T

( O z + d a J d A .,

Slika 12.11

Slika 12.12

VRSTOA MATERIJALA

73

Prema pravilu recipronosti tangencijalnih naprezanja, na gornjoj plohi sloja irine b, djeluje tangencijalno naprezanje r K = t , ija se raspodjela moe smatrati konstantnom po povrini bdz . U vjet ravnotee elementa sa slike 12.12, glasi:
2

> o

- k
A,

dAj - r y2 bdz + J ( a \ + d a , )dA t = 0

A,

Uvrtavanjem izraza (12.5) i rjeavanjem, slijedi: dM Tyz dz fy d A , bi

Budui d a je prema definiciji iz statike < ~ = Q , konani izraz za tangencijalna naprezanja ^ dz moe se napisati u obliku: ( 12.10)

gdje je: S x = jy d A t - statiki moment povrine At sloja, oko osi x.

Izraz (12.10) daje raspodjelu tangencijalnih naprezanja po visini poprenog presjeka tapa optereenog na savijanje silama. N a osnovi njega moemo zakljuiti da se najvee tangencijalno naprezanje r m pojavljuje u tokama presjeka koje lee na neutralnoj osi (os x), ax je r statiki moment povrine sloja tada ima najveu vrijednost. Tangencijano naprezanje jednako je nuli u svim tokama presjeka koje su najudaljenije od neutralne osi (rubne toke), poto povrina sloja ne postoji. Izmeu tih vrijednosti, tangencijalna naprezanje se gotovo uvijek mijenjaju po zakonu parabole. Tako npr. za pravokutni p r e s je k , slika 12.13, vrijedi:

'max

m m

im
m

m
im

Slika 12.13

74

Zlatan Kulenovi

f'j. (fm + y S * = A\ yi = b \ - - y v / Ako se ove dvije vrijedosti uvrste u u izraz (12.10), dobivamo: 60 r h2 T - ^ \ ( 12.11) I = bh 3
12
'

Dakle, tangencijalna naprezanja ovise o kvadratu koordinate y, tj. raspodijeljena su po zakonu parabole. M aksimalno naprezanje javlja se u neutralnoj osi ( y = 0) i iznosi:

= _30 = 30
rmax 2 bh 2A

( 12.12)

Kako je srednje tangencijalno naprezanje uzeto pri smicanju zsr = (Poglavlje 9.1), oito je /1 d a je maksimalno tangencijalno naprezanje 50% vee od srednjeg naprezanja ( r m = 1,5Tsr). ax N a slian nain za kruni presjek, slika 12.14, moe se dobiti:

Vidljivo je da su i u ovom sliaju tangencijalna naprezanja raspodijeljena po zakonu parabole. Naprezanje ima maksimalnu vrijednost za y = 0 i iznosi: 4Q rmax 3r 2K 4Q 3A (12.14)

to znai da je maksimalno tangencijalno naprezanje 33% vee od srednjeg naprezanja Omax = l , 3 r s,).

VRSTOA MATERIJALA

75

Slika 12.15, prikazuje jedan popreni presjek grede oblika I-profila s unutranjim silama, m om entom savijanja M i poprenom silom Q. Data je raspodjela normalnog naprezanja crz i tangencijalnog naprezanja r zy po visini presjeka. Skok u dijagramu tangencijalnih naprezanja na prijelazu rebra i pojasa, izazvan je naglom promjenom irine presjeka. Pri tome koncentracija naprezanja nije uzeta u obzir.

Slika 12.15

b)

76

Zlatan Kulenovi

Provedena analiza pokazuje da u tokama tapa optereenog na ravno savijanje silama, vlada dvoosno stanje naprezanja. Zato je vano pri analizi naprezanja odrediti ekstremne vrijednosti naprezanja, odnosno glavna naprezanja. To moemo uiniti na osnovi ve poznatih izraza ( 8 . 8 ) i (8.9) (Poglavlje 8.2), koji daju veliine i pravce glavnih naprezanja, a koji u ovom sluaju glase:

N a primjeru konzole pravokutnog poprenog presjeka koja je optereena jednolikim kontinuiranim optereenjem q , slika 12.16a, prikaimo raspodjelu normalnih i tangencijalnih naprezanja po visini poprenog presjeka, te glavna naprezanja i njihove pravce. N orm alna naprezanja mijenjaju se po linearnom zakonu, a tangencijalna naprezanja po zakonu parabole. Na neutralnoj liniji, a , je nula, a t zy ima maksimalnu vrijednost. N asuprot tome, na rubovima a z ima maksimalnu vrijednost, dok je t zy jednako nuli. U presjeku z, prikazano je pet napregnutih elemenata s odgovarajuim naprezanjima. U presjeku z 2 prikazani su elementi s glavnim naprezanjima. Du rubova je a z jedno glavno naprezanje, dok je drugo jednako nuli. U sredini tapa vlada isto smicanje, pa glavna naprezanja ine s osi z kut od 45. N a slici 12.16b, prikazane su trajektorije naprezanja. To su dvije ortogonalne skupine krivulja ije tangente podudaraju s pravcima glavnih naprezanja u odgovarajuoj toki. Njihovo poznavanje vano je za praksu pogotovo u sluaju nosivih armiranih konstrukcija, a posebno ako su one izgraene od armiranog betona. Unutranja elina armatura takvih nosaa mora se, sto je mogue vie, poklapati s pravcima glavnih vlanih naprezanja.

PRIMJER 14 Greda pravokutnog presjeka b x h, optereena je kontinuiranim optereenjem q. Odrediti glavna naprezanja u prikazanoj toki C. B Zadano: q = 15 kN/m, = 100 mm, h = 2b, y = 50 mm, z = 0,3 m, / = 3 m. -ir I J' }

Da bismo odredili traena naprezanja, potrebno je odrediti unutranje sile u presjeku z: Poprena s il a : Moment savijanja: Qz = A - q z = ^ - - q z = ^ - ~ 15-0,3 = 18kN M ,= A z 0 , 3 - l ^ = 6,08kNm

Izraunate vrijednosti su naznaene na Q i M s dijagramu grede.

VRSTOA MATERIJALA

77

y \ i \ \ i

c t>

ty

Odredimo geometrijske karakteristike poprenog presjeka grede, koje su potrebne za izraunavanje naprezanja i to: Statiki moment povrine za os x u toki C (rafirana povrina na slici): (u
2

: y 2

A C M
2

= 3,75-IO *4 m 3

.. , , r bh3 0 ,1 - 0 ,2 3 , a _5 4 Aksijalm moment tromosti povrine presjeka za os x: I x = -y^- = = 6,67 -10 m

Naprezanja u toki C: Norm alno naprezanje: cr. = *-y = _5 0,05 = 4558 Pa Ix 6,67-10 T Q SX 18-3,75-IO "4 ini1T1 Tangencijalno naprezanje: r = - = ----------------- r = -1 0 1 2 Pa S J F J * bi 0,1-6,67-105

a naprezanje je pozitivano a r naprezanje je negativano, prema pravilu o predznacima naprezanja (Poglavlje 3). Izraunata naprezanja su prikazana na

Glavna naprezanja:

cr, = 4773 + ( - 1012)2

ct2 =

-2 1 5

Pa

tan2 <0 = p

a.

= - ^ , l2> = -0,444 \ 4558

=*

<0 = -12 p --------------

78

Zlatan Kulenovi

N apregnuti element u toki C s glavnim naprezanjima i M ohrova krunica naprezanja:

12.2.2 PRORAUN CVRSTOCE U poprenom presjeku tapa optereenog na savijanje silama, u opem sluaju pojavljuju se i normalno i tangencijalno naprezanje. Praksa pokazuje da je za uobiajene duljne i oblike presjeka tapa, normalno naprezanje znatno vee od tangencijalnog, pa se proraun vrstoe izvodi prema najveem normalnom naprezanju < max. Naime, na mjestu 7 gdje je normalno naprezanje najvee, tangencijalno je naprezanje jednako nuli. Prema tome, uvjet vrstoe glasi:

(12-16)

gdje je: M m - maksimalni moment savijanja u opasnom presjeku tapa. ax Izraz (12.16), primjenjuje se za tapove izraene od rastezljivog materijala koji ima jednaku vlanu i tlanu vrstou. Kod takvih tapova preporuuje se upotrijebiti popreni presjek simetrian u odnosu na neutralnu os (x os). U sluaju da je materijal tapa krhak, njegova vlana vrstoa je nekoliko puta m anja od tlane, pa posebno valja provjeriti vrstou u vlanom a posebno u tlanom podruju. Tada je povoljno koristiti poprene presjeke nesimetrine prema neutralnoj osi tapa, slika 12.17. Uvjeti vrstoe u tom sluaju glase: M

s vm ax

vd

(12.17) Mm
- s t max < (7 td V j

gdje je: crvd i a td - doputeno vlano odnosno tlano naprezanje, udaljenost toaka konture presjeka u vlanom odnosno tlanom podruju.

i y ,m - najvea 3X

VRSTOA MATERIJALA

79

CJtr

max

yv,

Slika 12.17 Koritenjem izraza (12.16) ili (12.17), prilikom odreivanja potrebnog oblika i dimenzija poprenog presjeka tapa, oito je da e samo u njegovom opasnom presjeku biti (Tmia=crd- U svim ostalim presjecima du tapa je crmax<<r(/, to znai da je tap predim enzioniran. Dakle, njegov materijal nije u potpunosti iskoriten, a kao posljedica toga je i poveanje teine. Kod racionalnog oblika tapa, u svakom njegovom presjeku z mora biti ispunjen uvjet: M

a = = <7j max z w
Xz

pa m oment otpora povrine njegovog poprenog presjeka mora biti: Wr. = M j . (12.18)

Takav oblik tapa naziva se idealni oblik i predstavlja tap jednake vrstoe na savijanje. Konstrukcijski elementi jednake vrstoe na savijanje imaju iroku primjenu u praksi. Kao prim jer razmotrimo jednostavnu gredu optereenu vertikalnom silom F u sredini raspona, slika 12.18. Odredimo njezin idealni oblik za dva razliita poprena presjeka, kruni i pravokutni. M oment savijanja u presjeku z iznosi:

Za kru n i popreni p resjek moment otpora presjeka je Wxz = nd] ~32

2

7td,

, pa izraz (12.18) glasi:

Fz <x,

Odatle je porebni promjer grede:

16Fz

Dakle, promjer grede se mijenja po kubnoj paraboli. Na slici 12.18a, prikazanje idealan oblik grede (paraboloid) koji zadovoljava gornji izraz. U praksi se idealni oblik grede zamjenjuje stepenastim oblikom, pri emu on obuhvaa idealni oblik i nigdje ga ne presjeca. Tako se

80

Zlatan Kulenovi

redovito oblikuju osovine, slika 12.19. Osovine su konstrukcijski elementi koji slue za prijenos rotacijskog gibanja i u radu su optereene samo na savijanje, za razliku od vratila koja su izloena savijanju, uvijanju a ponekad i aksijalnom opreteenju (Poglavlje 11.2).

praktini oblik

Slika 12.18 Kod pravokutn og poprenog presjeka konstantne visine h i promjenljive irine bz , moment b h2 otpora iznosi Wxz = ,p a n a o s n o v i izraza (12.15) slijedi potrebna irina presjeka:

3Fz h a Vidljivo je da se irina grede m ijenja po linearnom zakonu, pa je idealni oblik grede kao na slici 12.18b. Zbog velike irine, ovakva se greda u praksi uzduno razrezuje u vie elemenata (lamela) jednake debljine, koji se slau jedan na drugi. Tipian primjer je lisnata opruga (gibanj), slika 1 2 .2 0 .

Slika 12.19

Slika 12.20

VRSTOA MATERIJALA

81

PRIMJER 15 y ti z z
B

/ft/rt

VTTTTT

az
h /2

Odrediti potrebne dimenzije poprenog presjeka elinog grednog nosaa (h = ?), koji je na prepustu optereen kontinuiranim oprereenjem q. Zadano: q = 4 k N /m , / = 1 m,

o\, = 120 M Pa.

Iz dijagrama momenata savijanja M s vidljivo je d a j e opasni presjek toka A, gdje moment ima maksimalnu vrijednost: M m l7 2 q / max ' W = I > M m a*

Uvjet vrstoe:

5h 4 Kako je :

ql^_ 2 a,.

hhf {2
12

2____
12

5/ ) 4
8

y a* = h ,

slijedi: ------> h

pa je:

4 q l2 4-4-1 > 0,0299 m. h > \ \ - >3 5crrf V5 - 1 2 0 - 1 0 J

Usvajamo: h = 30 mm.

Na slici su prikazane potrebne dimenzije poprenog presjeka grede, koje osiguravaju njegovu nosivost pri zadanom optereenju.

82

Zlatan Kulenovi

12.2.3 ELASTINA LINIJA Elastina linija predstavlja mjeru deformacije tapa pri savijanju. Poznavanje oblika elastine linije vano je pri ispitivanju krutosti ovako oprereenih konstrukcijskih elemenata, analizi njihovih vibracija pri dinamikom optereenju te kod rjeavanja statiki neodreenih zadataka, je r se na osnovi nje dobivaju potrebni uvjeti deformiranja.

Na slici 12.21, prikazan je gredni nosa koji se deformira zbog optereenja silama F ,(/ = l,2 ,...n ). Pretpostavlja se da su deformacije male i da je utjecaj poprene sile neznatan. U tom se sluaju zakrivljenost elastine linije moe definirati kao i kod istog savijanja izrazom (12.4), koji u ovom sluaju glasi: E l EI (12.19)

P Slika 12.21

gdje je p polum jer zakrivljenosti elastine linije grede u presjeku z, u kome djeluje moment savijanja M ,. Budui da se moment savijanja mijenja du raspona grede, m ijenja se i polumjer zakrivljenosti u skladu s izrazom (12.19). Iz matem atike je poznato da se zakrivljenost krivulje y = y(z), izraena preko njenih derivacija po promjenljivoj z, moe odrediti na osnovi formule: d^y d z2 P
3/2

l +f ^

l3/2 :(l + / 2):

( 12.2 0 )

\d z

Izjednaimo izraze (12.19) i (12.20). Zbog malih deformacija, za praktine proraune moe se uzeti d a j e y ' 2 zanemarljivo mala veliina u odnosu na jedinicu, pa slijedi:

v' =

EJ

( 12.21)

Predznak

(+)

ili

(-),

uzima se

prema izboru koordinatnog sustava. Uobiajena orjentacija koordinatnih osi je kao na slici 1 2 .2 2 . Slika 12.22

y >0

VRSTOA MATERIJALA

83

Elastina linija je konveksna prema pozitivnom smjeru o siy (y " < 0) uz djelovanje pozitivnog momenta savijanja (M > 0), a konkavana ( y > 0) pri negativnom momentu (M < 0). Ovo znai da su y" i M z uvijek imaju suprotne predznake. Prema tome, izraz (12.21) poprima oblik:

(12. ) 22
X

Ovo je diferencijalna jednadba elastine linije. M oment savijanja M z uvrtava se s predznakom dogovorenim u Statici. Izraz (12.22) predstavlja linearnu diferencijalnu jednadbu drugoga reda, koja se analitiki rjeava dvostrukim integriranjem. Nakon prvog integriranja dobiva se y '(z ) = ta n ^ <p, tj. nagib tangente na elastinu liniju. To je ujedno i kut zakreta poprenog presjeka oko neutralne osi x. N akon drugog integriranja, slijedi jednadba elastine linije y = y ( z ) , koja daje vertikalni pomak teita presjeka tapa odnosno tzv. progib. Dakle, analitiki postupak rjeavanja diferencijalne jednadbe elastine linije je sljedei:

Nagib Progib

=> =>

(12.23)

Konstante integracije C, i C2 odreuju se iz rubnih uvjeta, koji slijede iz naina oslanjanja krajeva tapa i neprekinutosti njegove elastine linije, kako je to pokazano na slici 12.23.

za z = 0

y = 0 (nema progiba u toki A)

Z
za z = 0 y = 0 (nema progiba u toki A) y ' = 0 (nema nagiba u toki A)

za z, = z 2

y t = y 2 (jednaki progibi) y'i = y'i (jednaki nagibi)

Slika 12.23

84

Zlatan Kulenovi

PRIMJER 16 N ai progib i nagib slobodnog kraja B konzole optereene silom F kao na slici. Zadano: F , / , E IX.

Moment savijanja u presjeku z: 0 < z< l M z = - M A + A - z = F (z - l )

tA=F
Diferencijalna jednadba elastine linije moe se napisati na sljedei nain: E Ixy " = - M z = - F { z - l ) Integriranjem ovog izraza, dobiva se nagib:

E Ixy ' = ~ ^ j ^ - + C,

N akon ponovnog integriranja, slijedi progib:

E Ixy = -

+ C tz + C2

Odreivanje konstanti integracije: Uvjeti oslanjanja => l)zaz = 0 >>=0,2)zaz = 0 F l2 .

6

y '= 0

F/3 I z (1 )je: 0 = + C 2, slijedi C2

6

F l2 F l2 I z (2 )je: 0 = - + C , , slijedi C, = ^ y Uvrtavanjem vrijednosti konstanti u gornje izraze, nakon sreivanja dobiva se:

VRSTOA MATERIJALA

85

Elastina linija, dakle, predstavlja parabolu treeg reda. N a slobodnom kraju B konzole je z = / , pa traeni nagib i progib na tom mjestu imaju veliine: , F l2 < = y n = ------pn y a ~ O T7T F l1 yny D ---------'lT T T

Uoimo da je u ovom sluaju cpB = <pm i y B = y m = f (uobiajena oznaka za maksimalni ax ax progib).

12.2.4 STATIKI NEODREENI ZADACI U tehnikoj praksi esti su primjeri statiki neodreenih grednih nosaa kod kojih je broj nepoznatih reakcija u osloncima vei od broja statikih uvjeta ravnotee. Princip ijeavanja takvih statiki neodreenih zadataka pri savijanju, jednak je kao kod aksijalnog optereenja odnosno uvijanja tapova. To znai d a j e osim uvjeta ravnotee potrebno postaviti onoliko uvjeta deformacije, koliko je zadatak puta statiki neodreen. Pri tome se statiki neodreeni sustav svodi na statiki odreen - osnovni sustav, uklanjanjem prekobrojnih veza i njihovom zamjenom nepoznatim reakcijama. Uvjeti deformacije obino izraavaju injenicu da je odgovarajui pomak na mjestu uklonjene veze jednaki nuli.

PRIMJER 17

1.

B
1

Za konzolu poduprtu i optereenu prema slici, odrediti reakcije u osloncima A i B. Zadano: F , l , E IX.

r h . 7Z Z2

F Uvieti ravnotee: ( i. r =o 2 .J ^ M a = 0 A -F +B =0
2 2

B
t
1 1

-A_ 77777?, |B

- M A- F +B =0 1/2 1/2

|A

86

Zlatan Kulenovi

Zadana greda jedanput je statiki neodreena, je r ima 3 napoznate reakcije u osloncima: A, M A i 5 , a na raspolaganju imamo samo dva postavljena uvjeta ravnotee. Pretvorimo ovu statiki neodreenu gredu u statiki odreenu - osnovnu gredu (konzolu), uklanjanjem oslonca B kao statiki prekobrojne veze. Umjesto njega dodajmo njegovu nepoznatu reakciju B. Oigledno je da vertikalnog pomaka - progiba toke B u stvarnosti nema, pa iz te injenice slijedi potrebni uviet deformacije: 3-A=0

B,

Prim jenom m etode superpozicije, pomak toke B je:

f B = f BF + f B B

gdje je:

5 F /3 f BF = ----- progib u toki B zbog djelovanja samo sile F 48E IX B I3 / \ f B = --------- (T) - progib u toki B zbog djelovanja samo reakcije B B 3 E IX

Vrijednosti progiba f BF i f BF izraunate su analitiki (vidi Poglavlje 12.2.3), ali se mogu nai i u odgovarajuim tablicama. Uvrtavanjem dobivenih vrijednosti u uvjet deformacije, on glasi: 5F l3 487 B I3 3E I 5F B = . 16

3.

= 0 , pa nije teko dobiti nepoznatu reakciju u toki B:

v . . 11F . Nepoznate reakcije u toki A slijede na osnovi uvjeta ravnotee i iznose: A = i

____ _ 1 6

Ma= A 16

Fl

12.3 KOSO SAVIJANJE Kada ravnina optereenja kosa i ne prolazi kroz glavne centralne osi tromosti x i y poprenog presjeka tapa, nastaje koso savijanje, slika 12.24. Presjek ravnine optereenja s poprenim presjekom je trag optereenja R, koji s pozitivnim smjerom osi x zatvara kut <p. Koso savijanje nastupa i u sluaju da je trag optereenja vertikalan a presjek tapa zakrenut, ili su mu glavne centralne osi tromosti kose, slika 12.25. U svim tim sluajevima, deformiranje tapa ne zbiva se u ravnini optereenja.

VRSTOA MATERIJALA

87

/o p te re e n ja '

\< p T(
X

Slika 12.25 Razmotrimo konzolu pravokutnog poprenog presjeka optereenu na slobodnom kraju silom F, koja s osi x kao glavnom centralnom osi tromosti zatvara kut ep, slika 12.26. U nekom presjeku z ovako optereenog tapa, pojavljuju se unutranje sile Q i M . Poprena sila Q izaziva tangencijalno naprezanje u presjeku, dok je moment savijanja M uzrok pojave normalnog naprezanja. M eutim, tangencijalno naprezanje je maleno u usporedbi s normalnim, pa se obino zanemaruje. Vektor momenta savijanja M okomit je na trag optereenja R , a moe se rastaviti na dvije komponente M x i M y , kako to pokazuje slika

V eliine ovih vektora su: M x = -M sin< p , M y = -M cos< p (12.24)

Predznak ( - ) u skladu je s dogovorom iz Statike (gledano s desne strane).

88

Zlatan Kulenovi

Prema tome, koso savijanje predstavlja istodobno savijanje oko osi x i y. U toki C (x ; y) prvog kvadranta, komponente momenata savijanja izazivaju vlana naprezanja: Mv a " = x 2 T

= -j-y >

(12.25)

Prema metodi superpozicije, ukupno naprezanje crz u toki C jednako je algebarskom zbroju normalnih naprezanja cr' i a ", pa uzimajui u obzir izraz (12.24), slijedi: i \ sm cos y + -----x

a , = cr' + cr" = - M

(12.26)

U ovom izrazu moment savijanja M uvrtava se s odgovarajuim predznakom u datom presjeku z. Geometrijsko mjesto toaka poprenog presjeka u kojima je normalno naprezanje jednako nuli predstavlja neutralnu os tapa. Dakle, stavljajui crz = 0 u izraz (12.26), slijedi jednadba neutralne osi: y = - COt (D K1* (12.27)

To je jednadba pravca koji prolazi kroz teite presjeka T, a njegov kut nagiba prem a osi x je: y l \axiy/ = = - c o t q > x I.. (12.28)

Neutralna os dijeli popreni presjek na vlanu i tlanu zonu, slika 12.28. U svim sluajevima kada je I x * I neutralna os n-n nije okomita na trag optereenja R . Kod poprenih presjeka kod kojih je I x = / (npr. krug i kvadrat), kosog savijanja nema. Izraz (12.26) pokazuje da je raspodjela naprezanja a , linearna funkcija od koordinata toke x i y. To znai da se najvee naprezanje <rraax pojavljuje u toki presjeka koja je najudaljenija od neutralne osi. N a slici 12.28, prikazana je raspodjela ukupnog naprezanja po poprenom presjeku. Vidljivo je da toke A i B imaju jednako najvee naprezanje po veliini, tj. & a Jn 0 av C m Slika 12.28

VRSTOA MATERIJALA

89

Jasno je da ta najvee naprezanje mora biti manje od doputenog, to znai da uvjet vrstoe tapa pri kosom savijanju glasi: sin COSC?
y

------ s max H - X max V -------r

a -.
J

(12.29)

gdje je M mm - maksimalni moment savijanja u opasnom presjeku tapa. Kako se kod kosog savijanja radi o istodobnom savijanju u dvije meusobno okomite ravnine, u ku p n ip ro g ib 8 tapa u promatranom presjeku z, dobiva se geometrijskim zbrajanjem komponentnih progiba Sx u pravcu osi x i 8 u pravcu osi j', slika 12.29, i iznosi: S= (12.30)

Pravac vektora ukupnog progiba 8 okomit je na neutralnu os nSlika 12.29

PRIMJER 18 Pravokutni presjek dimenzija b x /? drvene grede optereene i oslonjene kao na slici, nagnut je za kut a . Odrediti maksimalno naprezanje u gredi. Zadano: q = 3 kN/m, / = 3 m, b = 150 mm, h = 200 mm, a = 18,5.

Opasni presjek grede nalazi se na sredini raspona, gdje moment savijanja ima maksimalnu vrijednost, koja iznosi: a l2 3 -3 2 M max= ^ = ^ - = 3,375 kNm

Momenti tromosti presjeka za osi x i y su: bh* I =12

0,15-0,23
12

= 1 -1 0 -4 m 4 = 5,625-105 m 4

/ib3
Iy 12

0,2-0,153
12

90

Zlatan Kulenovi

Kut traga optereenja R\

(p = 90 - a = 90 -18,5 = 71,5 1 ^ c o tm = ----- i r cot71,5 = -0,595 5,625-IO '5 y/ = -30,7

Kut neutralne osi n-n: ta n w =

N a osnovi slike presjeka s ucrtanim tragom optereenja i neutralnom osi, moe se zakljuiti da se maksimalno naprezanje pojavljuje u tokama C i D, je r su one najudaljenije od neutralne osi n-n. Koordinate toke C: xc = - - = - = -0,075 m

2 a y r = h = ------ = - 0, 1 ,m c 2 2

^"m ax

CTC

^ m a x

sin^t cos cp ~ yc ^ xc cos71,5 5,6251-10"5

= -3 ,3 7 5 10"

sin71,5 x 1 T 0 -4

( - 0 , 1) +

(-0,075) = 4,3 M Pa (vlak).

Naprezanje u toki D ima isti iznos ali je suprotnog predznaka, tj: a D = -4 ,3 M Pa (tlak).

13. IZVIJANJE

Pod djelovanjem vanjskog oprereenja elementi konstrukcija kao elastina vrsta tijela, deformiraju se i poprimaju novi ravnoteni oblik, koji se razlikuje od poetnog. Pri tome se im a u vidu ravnotea vanjskih i unutranjih sila. Jasno je da jedan konstrukcijski element moe zauzeti vie razliitih deformiranih oblika ovisno o rasporedu i veliini oprtereenja, a takav ravnoteni oblik moe biti stabilan, indiferentan i labilan. Od izuzetne je vanosti da konstrukcijski element bude u stabilnoj ravnotei, je r su u suprotnom mogue njegove velike deformacije pod optereenjem i vjerojatni lom, iako su naprezanja u takvom elementu daleko manja od doputenih. Ovo znai da sigurnost konstrukcijskog elementa iji ravnoteni oblik nije stabilan, zapravo i ne postoji. Prema tome, osim vrstoe i krutosti konstrukcije, prvorazredno znaenje ima i pitanje njezine stabilnosti. Ovo je posebno izraeno u suvremenim konstrukcijama, gdje se do minimuma smanjuju

VRSTOA MATERIJALA

91

poprene dimenzije zbog uporabe otpornijih materijala i nastojanja da se teina to vie smanji. Pojam stabilnosti ravnotee oblika pojasnimo na primjeru prizmatinog tapa, koji je na donjem kraju uklijeten, a na gornjem optereen silom F na tlak, slika 13.1a. Pretpostavlja se da je tap idealno ravan, izraen od homogenog materijala i idealno centrino optereen. Pod djelovanjem sile, tap e se skratiti, ali e zadrati ravni oblik. Zamislimo da na tako optereeni tap kratkotrajno djeluje mala bona sila A H . Stap se savija u stranu odnosio izvija, pri emu dobiva krivocrtni oblik, slika 13.1b. Nakon prestanka djelovanja bone sile, mogua su sljedea tri sluaja ponaanja tapa: a) tap se vraa u prvobitni pravocrtni oblik. On se nalazi u stabilnoj elastinoj ravnotei. To se dogaa uvijek kada je sila manja od neke kritine sile F kr, slika 13.2a. b) Stap zadrava izvijeni krivocrtni oblik ali se dalje ne deformira. Radi se o indiferentnoj elastinoj ravnotei. koja nastupa pri kritinoj sili, slika 1 2 .2 b. c) tap se jako izvija u stranu, pri emu moe doi do njegovog loma. Ovo je nestabilna elastina ravnotea, koja nastupa kada je sila vea od kritine, slika 13.2c. Slika 13.1

Odstupanje od ravnog oblika, nehomogenost materijala ili ekscentrinost optereenja, u praksi imaju jednak uinak kao i mala bona sila A H , to znai da do izvijanja tapa dolazi uvijek kada tlana sila prijee kritinu vrijednost. Zato je osnovna zadaa u ovom poglavlju, odreivanje veliine kritine sile F h. za razliite oblike i dimenzije tapova izraenih od razliitih materijala.

92

Zlatan Kulenovi

13.1 IZVIJANJE U ELASTINOM PODRUJU Razmotrimo tap zanemarljive teine, zglobno oslonjen na krajevima i optereen tlanom silom F. U trenutku kada sila dostigne kritinu vrijednost F kr, tap se izvija a njegova uzduna os prelazi u elastinu liniju y = y ( z ) , kako to pokazuje slika 13.3. Diferencijalna jednadba elastine linije u tom sluaju ima oblik: M, y
= -

iy
Ako se uvede oznaka:

E IX

K-y E IX

(13.1)

k2= ^ -

EI

(13.2)

slijedi:

y" + k 2y = 0

(13.3)

Ovo je homogena diferencijalna jednadba drugog reda s konstantnim koeficijentima, ije ope rjeenje glasi: y = C1sin fc + C2c o ste (13.4)

Slika 13.3

gdje su C, i C2 konstante integracije koje se odreuju iz rubnih uvjeta.

Rubni uvjeti (uvjeti oslanjanja) su: 1. za z = 0 , y = 0 (nema progiba u toki A), to uvrteno u izraz (13.4) daje: C 2 = 0 . 2. za z = / , y = 0 (nema progiba u toki B), pa izraz (13.4) postaje: C, sin kl = 0 . Ovaj e izraz biti zadovoljen ako je: a ) C , =
0

ili b ) s i n W =

U sluaju a), dobivamo y = 0 , tj. elastina linija je pravac, to znai d a j e pravocrtni oblik jedan od moguih ravnotenih oblika tapa. U sluaju b), slijedi: k = , = 0,1,2,... (13.5)

pa jednadba elastine linije izvijenog tapa, izraz (13.4), poprima oblik:

. nn y = C, sin z ' /

(13.6)

a izraz (13.2) daje veliinu kritine sile: HV EI

(13.7)

VRSTOA MATERIJALA

93

Elastina linija moe imati vie oblika (formi), ovisno o tome koju vrijednost ima n. Svakom takvom obliku odgovara druga vrijednost sile izvijanja. Ako je n = 0 , elastina linija je pravac a kritina sila je nula. Za praksu je od najveeg interesa sluaj kada kritina sila ima najmanju vrijednost, to se oigledno javlja za n = 1 , kada elastina linija ima oblik sinusnog poluvala, slika 13.3. Pokusi su pokazali da izvijanje nastaje oko one osi poprenog presjeka za koju je krutost tapa najmanja, a to je glavna osi tromosti (2), slika 13.4. Dakle, ako se u izraz (13.7) uvrsti n = 1 i I x = / 2 = 7min, slijedi: n 2E l

Fk = r

(13.8)

gdje je l0 - slobodna duljina izvijanja. Ova se vrijednost kritine sile naziva i E ulerova kritina sila, a vrijedi za proizvoljno uvrene krajeve tapa. D uljina izvijanja / predstavlja razmak izmeu dvije susjedne toke infleksije elastine linije izvijenog tapa (duljina sinusnog poluvala). N a slici 13.5, prikazani su osnovni oblici i slobodne duljine izvijanja za razliite naine uvrenja tapa.

a)

b) Slika 13.5

c)

U trenutku izvijanja tapa, kritino naprezanje iznosi:

94

Zlatan Kulenovi

gdje je:

A=

bezdimenzijska karakteristika tapa koja se naziva vitkost tapa, ^m in - minimalni polumjer tromosti presjeka tapa.

Izraz (13.9) prik azan je grafiki na slici 13.10 i ima oblik hiperbole. Budui da je pri rjeavanju diferencijalne jednadbe elastine linije pretpostavljeno E = konst., ovaj izraz vrijedi samo u elastinom podruju, tj. za: crkr < o P (granica proporcionalnosti). Uvrtavajui crkr= a P i A = ZP u izraz (13.9), dobiva seg ra n in vitkost:

Ap = n \ v v

(13.10)

Dakle, izrazi (13.8) i (13.9) vrijede samo ako je A > AP .

13.2 IZVIJANJE U PLASTINOM PODRUJU Kod tapova kod kojih je /i < Ar , izvijanje se odvija u plastinom (neelastinom) podruju za koje ne vrijedi Hookeov zakon, to znai da se izraz (13.9) ne moe primijeniti. U plastinom podruju za izraunavanje kritinog naprezanja koriste se izrazi dobiveni eksperimentalno.

Tetmajerov pravac

VRSTOA MATERIJALA

95

Ako je XT vitkost tapa pri granici teenja

07

, tada se u praksi za podruje XT < X < XP,

najee primjenjuje Tetm ajerov izraz za kritino naprezanje koji glasi: a kr= a - bX (13.11)

gdje su a i b koeficijenti koji ovise o vrsti materijala i mogu se nai u tehnikim prirunicima. Npr. za meki elik kod kojeg je XT 6 0 i XP 1 0 0 , vrijedi a = 310 i = 1 ,1 4 , pri emu je a kr [MPa], Grafiki prikaz izraza (13.11) ima oblik pravca, slika 13.11. Za podruje 0 < X < XT uzima se da je kritino naprezanje priblino konstantno i jednako naprezanju na granici teenja, tj: crkr = a T .

13.3 PRORAUN TAPOVA NA IZVIJANJE Prema dijagramu crkr( X ) , slika 13.11, vidljivo je da postoje tri podruja u kojima se aksijalno tlano optereeni tapovi razliito ponaaju i proraunavaju. To su: I. podruje: 0 < X < XT To su kratki tapovi u kojih se teenje materijala pojavljuje prije nego izvijanje. Dakle, izvijanja nema, a tapovi se proraunavaju kao aksijalno tlano optereeni (Poglavlje 7.2). II. podruje: XT < X < Xp Ovo su srednje dugki tapovi, koji se proraunavaju na izvijanje s pomou Tetmajerovog izraza (13.11). III. podruje: X > Xp Takvi vitki tapovi, proraunavaju se na izvijanje prema Eulerovom izrazu (13.9). Bez obzira 0 kojem se podruju izvijanja radi, mora se voditi rauna da tap ima izvjesnu sigurnost protiv izvijanja, to znai da se doputeno naprezanje pri izvijanju definira kao:

gdje je: S - koeficijent sigurnosti (stabilnosti). On ovisi faktorima. Npr. za elik vrijedi S = 1,5 -s- 3 i vie.

materijalu, vitkosti i drugim

Pri proraunu tapova na izvijanje, u praksi se ponekad koristi i tzv. a> - postupak. U tom sluaju, proraun na izvijanje svodi se na proraun tlanog optereenja. Da bi se tap osigurao protiv izvijanja, uzima se co puta vea sila optereenja od stvarne, tj:

96

Zlatan Kulenovl

co-F

(13.13)

gdje je: co - koeficijent izvijanja, a d - doputeno tlano naprezanje. Koeficijent co ovisi od materijala i vitkosti tapa, a moe se nai u tehnikim prirunicima.

PRIMJER 19

Odrediti promjer d spojne poluge AB klipnog mehanizma jedne brodske crpke, ako se zahtijeva da poluga u radu ostane u elastinom podruju. M aksimalna tlana sila u poluzi je F max, a potrebni koeficijent sigurnosti protiv izvijanja je S. Zadano: F m = 4 , l k N , / = 1 m , = 2 1 0 G P a , 5 = 4 . ax

S obzirom da je spojna poluga tlano optereena i zglobno vezana na svojim krajevima za pogonski lan OA i klip B, proraunski model ima izgled kao na slici. \ Poto se zahtijeva da pri radnom opterenju \ poluga ostane u elastinom podruju, pri proraunu na izvijanje treba koristiti Eulerov / izraz za kritinu silu, koji u ovom sluaju / glasi:

Fkr

lo=l

kr

^ ,2

m[n
max '

jzd Kako je / m = ----- , slijedi potrebni promjer poluge: in 64 64F - S-l 2

ti ' E

d =i

64 - 4,1 - 4 -1 Vn 1 210 IO6

0,02

m=

20

mm.

Potrebno je jo provjeriti vitkost poluge pri usvojenim dimenzijama. 7id4 64 7id2 ~T~ pa je: X = 1000 = 200. Budui d a j e X > XP ( 1 0 0 ), proraun je ispravno proveden.

Vitkost poluge: X = , / = / = 1 m = 1000 mm, /m = . l ^ 1- = in

20

44

= 5 mm,

VRSTOA MATERIJALA

97

PRIMJER 20 Tlano optereeni elini tap neke reetkaste konstrukcije, pravokutnog je poprenog presjeka i zbog velike duljine ima dva bona oslonca kao na slici. Odrediti kritinu silu izvijanja pri kojoj tap gubi svoju stabilnost. Zadano: b = 50 mm , h = 80 mm , / = 2,5 m , E = 210 GPa , a P = 230 MPa.

e p

Pri kritinoj sili elastina linija izvijenog tapa dobiva oblik kao na donjoj / 2,5 slici. Dakle, slobodna duljina izvijanja je / 0 = = = 1,25 m. Izvijanje nastupa oko osi s minimalnim momentom tromosti presjeka, pa minimalni polum jer tromosti iznosi:

mm

= 14,4 mm.
(

2 )>
m in

V itkost tapa: A = 14,4

= g6

Granina vitkost: AP = tt.

= n

12 1 0 - 1 0 3 V 230

% %
= 95.

(1 )

% 9a
}

Poto je

A < AP , izvijanje tapa se odvija u plastinom podruju, to znai da za proraun

treba treba koristiti Tetmajeriv izraz: a kr = 3 1 0 -1 ,14A = 3 1 0 -1 .1 4 -8 6 ,8 = 211 MPa. N a osnovi veliine kritinog naprezanja, kritina sila u razmatranom sluaju ima vrijednost: Fkr = cr^ = 2 1 1 - 5 0 1 0 3 - 8 0 1 0 - 0. 844 MN.

14. SLOENO OPTEREENJE

14.1 TEORIJE VRSTOE Analizirajui osnovne oblike optereenja tapa pojedinano (aksijalno optereenje, smicanje, uvijanje i ravno isto savijanje) utvrdili smo da niz faktora, kao to su najvee normalno naprezanje < max, najvee tangencijalno naprezanje r max, najvea linijska 7

98

Zlatan Kulenovi

deformacija -max, najvea kutna deformacija / m i si., mogu imati utjecaj na pojavu ax njegovog kritinog stanja tj. loma ili plastinog (trajnog) deformiranja. Ako je tap optereen bilo kojom kombinacijom takvih osnovnih optereenja, radi se o sloenom optereenju, to podrazumijeva i sloeno stanje naprezanja (dvoosno ili troosno). U tom je sluaju teko dati odgovor koji od navedenih faktora ima najvei utjecaj na kritino stanje, je r se svi oni pojavljuju istodobno i meusobno su neodvojivi, a bitan utjecaj imaju i svojstva materijala konstrukcijskog elementa. Teorijsko rijeenje ovoga problema jo nije pronaeno, a eksperimenti kojim bi se utvrdila pojava kritinog stanja za sve mogue kombinacije utjecajnih faktora, bili bi skupi, dugotrajni a esto i tehniki neizvedivi. Zbog toga pojavile su se razliite hipoteze o slomu materijala ili teorije vrstoe, koje nastoje predvidjeti pojavu kritinog stanja pri sloenom optereenju konstrukcijskog elementa, na osnovi eksperimentalnih podataka dobivenih pri rastezanju. Svaka od takvih teorija vrstoe uzima jedan od faktora kao najutjecajniji, a zatim pretpostavlja da (T j kritino stanje sloeno optereenog elementa nastaje onda kada maksimalna vrijednost najutjecajnijeg faktora dostigne graninu vrijednost istog faktora, pri kojoj se aksijalno optereeni tap izraen od istog materijala lomi 0 * 1 ili plastino deformira. Zato se uvodi pojam ekvivalentnog naprezanja a ukv, jednoosnog naprezanja koje izaziva isto stanje kao i sloeno naprezanje tapa. V anost teorija vrstoe je u tome da omoguuju procjenu vrstoe nekog konstrukcijskog elementa bez provoenja ispitivanja neposredno do loma, odnosno trajnih deformacija.

Slika 14.1

Postoji vie teorija vrstoe ali nijedna od njih nije sveobuhvatna, tj. nije upotrebljiva za sve vrste materijala. N avest emo samo najvanije teorije vrstoe, koje su se potvrdile u praksi. Sve one polaze od glavnih naprezanja cr, > cr, > cr3, slika 14.1. 1. Teorija najveeg norm alnog naprezanja Ovo je najstarija teorija prema kojoj kritino stanje nastupa kada najvee normalno naprezanje dostigne kritinu vrijednost. Od triju glavnih naprezanja mjerodavno je samo ono koje ima najveu apsolutnu vrijednost. Uvjet vrstoe tada glasi: ^ v = a , ^ o d gdje je: (14.1)

crekv - ekvivalentno naprezanje (u opem sluaju to je odreena kombinacija

naprezanja), <rm - najvea apsolutna vrijednost normalnog naprezanja (kod rastezanja ax a mo. = G\ kod sabijanja crm = | cr3 1), a d - doputeno naprezanje (kod rastezljivih materijala ax a d = Gt/ s , kod krhkih materijala a d = M ). / Teorija najveeg normalog naprezanja pokazala se dobrom samo za krhke materijale u podruju vlaka. Ako su sva glavna naprezanja tlana, ona tada ne daje dobre rezultate ni krhke materijale.

VRSTOA MATERIJALA

99

2.

Teorija najveeg tangencijalnog naprezanja

Prema toj teoriji kritino stanje nastupa kada najvee tangencijalno kritinu vrijednost. Uvjet vrstoe glasi:
max

(14.2) cr, - a. ^

Kako je kod troosnog stanja naprezanja r m = ax

i rd =

pa izraz (14.2) postaje:

(14.3) Za dvoosno stanje naprezanja (ct 3 = 0 ) , taj izraz poprima oblik: (14.4) Ova teorija daje dobre rezultate kod rastezljivih materijala.

3.

Teorija najvee distorzijske energije

Ovo je novija teorija koja se naziva i H M H teorijom vrstoe, prema autorima koji su na njoj radili (M. T. Huber, R. von Mises, H. Hencky). Pod utjecajem vanjskog optereenja tijelo se deformira, pri emu ono m ijenja svoj oblik i volumen. Rad vanjskih sila pri tome se pretvara u potencijalnu energiju deformiranja, koja se jednim dijelom troi na promjenu oblika tijela i naziva energija distorzije, a njezin drugi dio otpada na promjenu volumena tijela i nosi naziv energija dilatacije. Prema ovoj teoriji, kritino stanje nastaje kad gustoa distorzijske energije dostigne kritinu vrijednost. Uvjet vrstoe tada glasi:

uM < (uJd

(14.5)

gdje je: Uod - gustoa distorzijske energije, (UM )d - doputena gustoa distorzijske energije. U nauci o vrstoi izvodi se izraz za gustou distorzijske energije preko glavnih naprezanja u sljedeem obliku: (14.6)

Doputena gustoa distorzijske energije dobije se uvrtavanjem a , = a d i cr2 = c r 3 = 0 (jednoosno stanje naprezanja) u izraz (14.6) i iznosi: (14.7)

100

Zlatan Kulenovi

Ako se u uvjet vrstoe (14.5) uvrste izrazi (14.6) i (14.7), konano slijedi:

(14.8)

Za dvoosno stanje naprezanja ( <r3 = 0 ) , ovaj izraz postaje: (14.9) Ova teorija dobro opisuje rastezljive materijale, dok se kod krhkih materijala pojavljuju izvjesna odstupanja. U poprenim presjecim a sloeno optereenih tapova javlja se istovremeno vie komponenata unutranjih sila, slika 14.2, koje uzrukuju kako normalna tako i tangencijalna naprezanja. Openit pristup pri analizi naprezanja i provjeri vrstoe u takvim sluajevima je primjena metoda superpozicije, ako je materijal linearno elastian. To podrazumijeva zbrajanje odgovarajuih komponenata naprezanja uzrokovanih osnovnim optereenjima. Nakon toga odreuje se ekvivalentno naprezanje a ekv prema nekoj od teorija vrstoe, koje se zatim usporeuje s doputenim naprezanjem <jd . N eka od sloenih optereenja konstrukcijskih elemenata oblika tapa ve su ranije razmatrana. Bilo je to savijanje silama, kao kombinacija istog savijanja i smicanja, te koso savijanje koje predstavlja istovremeno savijanje oko dvije meusobno okomite osi. Analizirajmo jo dvije kombinacije osnovnih optereenja koja su esta u praksi i to aksijalno optereenje i savijanje, te savijanje i uvijanje.

Slika 14.2

14.2 AKSIJALNO OPTEREENJE I SAVIJANJE TAPOVA

Razmotrimo prizm atini tap pravokutnog presjeka koji je istovremeno optereen na vlak silama F i momentim a M n a savijanje u ravniniyz, kako to pokazuje slika 14.3. U nekom poprenom presjeku z tapa uslijed uzdune sile N = F, pojavljuje se normalno naprezanje cr'2 koje iznosi:

(14.10)

VRSTOA MATERIJALA

101

M om ent savijanja M X = M , u istom presjeku uzrokuje pojavu normalnog naprezanja a " koje glasi: M Mr = - y (14.11)

Slika 14.3 U kupno normalno naprezanje u nekoj toki promatranog presjeka, dobiva se algebarskim zbrajanjem naprezanja izazvanih aksijanim optereenjem i savijanjem, tj: < C + < = f- y 7 T 7 1 A I y
n

(14.12)

i
T

Slika 14.4

102

Zlatan Kulenovi

N a slici 14.4, prikazana je raspodjela naprezanja po visini poprenog presjeka tapa zbog aksijalnog optereenja i savijanja, te ukupnog naprezanja nakon njihovog zbrajanja. Oigedno je da se ekstremne vrijednosti normalnog naprezanja javljaju na gornjem odnosno donjem rubu presjeka tapa, te da se razlikuju po veliini i predznaku. Ovo znai da se neutralna os n-n ne poklapa s osi x, ve je paralelno pomaknuta i dijeli presjek na dvije nejednake zone, tlanu i vlanu. Poto predznaci ispred komponenata naprezanja cr' i er" ovise od smjerova unutranjih sila N odnosno M x u promatranom presjeku, veliina maksimalnog normalnog naprezanja cr.m u opem sluaju moe se dobiti na osnovi izraza: ax

C zmax= T A Wr

(14.13)

PRIMJER 21

Dimenzionirati pravokutni popreni presjek okvira stege (h = ?), koja je nakon pritezanja optereena kako to pokazuje slika. Koliki je u tom sluaju pomak neutralne osi poprenog presjeka? Zadano: F = 20 kN , / = 120 mm , b = 20 mm , a d = 120M Pa .

a ;

VRSTOA MATERIJALA

103

H orizontalni dio okvira stege moemo promatrati kao tap pravokutnog popranog presjeka koji je sloeno optereen aksijalno i na savijanje. U svakom presjeku toga dijela, unutranje sile imaju veliine: N = F i M x = F - l . N a slici je pokazana raspodjela normalnih naprezanja po visini presjeka okvira, izazvanih uzdunom silom N i momentom savijanja M , . M aksimalno naprezanje pojavljuje se u toki A na gornjem rubu presjeka, pa uvjet vrstoe glasi: N M F F- I ^ m x=<m + < m = 7 +^ r ^ a ax Hi + ~bhr ~ < T

N akon uvrtavanja zadanih podataka, slijedi:

120h 2 - h - 0,72 > 0 [m].

Ova kvadratna jednadba ima dva rjeenja. Usvajamo pozitivno rjeenje, to znai da je potrebna visina poprenog presjeka tijela stege h = 0,082 m = 82 mm.

Jednadba neutralne osi je:

N Ma, = +* v = A I F F -l ----- + i 3 - j = . i r V ih + bh3 '

ili

12
Rjeavanjem ove jednadbe, nakon sreivanja, dobiva se pomak y = -4 ,6 7 m m . v neutralne osi n-n :

14.3 SAVIJANJE I UVIJANJE TAPOVA OKRUGLOG PRESJEKA

N eka je tap krunog poprenog presjeka istodobno optereen na savijanje momentom M X = M i na uvijanje momentom M z = M n koji su na slici 14.5 prikazani svojim vektorima. U tokam a bilo kojeg poprenog presjeka tapa koje ne lee na osi z, javlja se normalno naprezanje a 2 zbog momenta savijanja i tangencijalno naprezanje r zbog momenta uvijanja, to znai da u tim tokama vlada dvoosno stanje naprezanja. Slika 14.6, daje raspodjelu ovih naprezanja po poprenom presjeku tapa. Najvee normalno naprezanje crm pojavljuje se o tokama A i B presjeka koje su najudaljenije od osi x, dok najvee ax tangencijalno naprezanje r m djeluje po itavom obodu krunog presjeka. ax

104

Zlatan Kulenovi

Slika 14.5

Slika 14.6 Maksmalna naprezanja u tokama A i B krunog presjeka iznose: M .M * J max = ---- > V , i M' Tmax = T = --- j M , _ M, Wp

(14.14)

Napregnuti elementi oko toaka A i B s ucrtanim naprezanjima, zorno su prikazani su na slici 14.7 u prostornoj i ravninskoj projekciji. Na osnovi izraza (12.12), slijede veliine glavnih naprezanja u tokama A i B