UDK 624.21:624.041/.046 Primljeno 24. 7. 2009.

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 901

Ocjenjivanje postojeih
konstrukcija
Jure Radi, Ana Mandi, Ivona Augustinovi
Kljune rijei
postojee konstrukcije,
postupci ocjenjivanja,
prikupljanje podataka,
metode prorauna,
ibenski most,
djelovanje vjetra
J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi Izvorni znanstveni rad
Ocjenjivanje postojeih konstrukcija
Pregledno su prikazani postupci ocjenjivanja postojeih konstrukcija kroz naine prikupljanja
podataka, metode prorauna i same dokazne postupke. Teorijski se postupci ocjenjivanja dijele u tri
razreda i pet razina ocjenjivanja, a u praksi se prilagoavaju postavljenim zahtjevima ocjenjivanja i
tipu konstrukcije. Na taj je nain ocijenjen ibenski most izloen djelovanju vjetra, kao primjer
ocjenjivanja konstrukcije u vie koraka kojima se poveava sloenost, a time i tonost.
Key words
existing structures,
assessment procedures,
data collection,
analytical methods,
ibenik bridge,
wind action
J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi Original scientific paper
Assessment of existing structures
Procedures used in the assessment of existing structures are presented systematically, through appropriate
data collection methods, analytical methods, and validation procedures. Assessment procedures are
theoretically divided into three categories and five levels of assessment and, in practice, these procedures are
adapted to specific assessment needs and to a particular type of structure. Similar methodology was used to
assess the ibenik Bridge, which is highly exposed to wind action. This particular case is a good example of
multiple-step structural assessment characterized by higher complexity, and hence by greater accuracy.
Mots cls
structures existantes,
procds d'valuation,
collecte de donnes,
mthodes analytiques,
pont de ibenik,
action de vent
J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi Ouvrage scientifique original
Evaluation des structures existantes
Les procds utiliss dans l'valuation des structures existantes sont prsents de manire systmatique, en
utilisant les mthodes appropries de collecte des donnes, d'analyse et de validation des rsultats. En
thorie, les procds d'valuation sont diviss en trois catgories et cinq niveaux d'valuation et, en pratique,
ces procds peuvent tre adapts aux besoins spcifiques d'valuation, et aux types individuels des
structures. La mthodologie similaire a t utilis dans l'valuation du pont de ibenik, qui est trs expos
l'action de vent. Ce cas particulier est un bon exemple de l'valuation structurelle plusieurs pas, qui est
caractrise par une complexit plus leve, mais aussi par une plus grande prcision.

,
,
,
,
,

. , . , . Op

,
, .
,
.
, . ,
, .
Schlsselworte
bestehende
Konstruktionen,
Bewertungsverfahren,
Datensammlung,
Berechnungsmethoden,
ibenik-Brcke,
Windeinfluss
J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi Wissenschaftlicher Originalbeitrag
Bewertung bestehender Konstruktionen
bersichtlich sind Verfahren der Bewertung bestehender Konstruktionen dargestellt, durch Methoden der
Datensammlung, Methoden der Berechnung und die eigentlichen Beweisverfahren. Theoretisch teilt man die
Bewertungsverfahren auf drei Teile und fnf Bewertungsgrade, und in der Praxis werden sie den gestellten
Forderungen der Bewertung und dem Konstruktionstyp angepasst. Auf diese Art und Weise bewertete man die
Brcke von ibenik unter Windbelastung, als Beispiel der Bewertung einer Konstruktion in mehreren
Schritten, wodurch die Kompliziertheit und somit auch die Genauigkeit anwchst.
Autori: Prof. dr. sc. Jure Radi, dipl. ing. gra.; dr. sc. Ana Mandi, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu,
Graevinski fakultet; Ivona Augustinovi, dipl. ing. gra., Institut IGH, Laboratorij za beton i opeku, Pula
Ocjenjivanje postojeih konstrukcija J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi
902 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912
1 Uvod
Tijekom godina konstrukcije stare, a njihova se otpor-
nost mijenja. Do dotrajalosti konstrukcije dolazi zbog
vremenskih procesa (npr. korozija, zamor) ili oteenja
konstrukcije nekim izvanrednim dogaajima. Kombina-
cija agresivnih uvjeta izloenosti, neprikladne izvedbe
detalja, zanemarivanje trajnosnih problema, pogreke u
izvedbi te podcjenjivanje vanosti odravanja mogu re-
zultirati ozbiljnim oteenjima. Potom, tijekom vremena
dogaaju se i promjene optereenja (npr. poveanje pro-
metnog optereenja na mostovima) ili se zahtijeva pro-
duljenje vijeka trajanja konstrukcije.
Osim toga, zahtjevi za konstrukcije mijenjaju se i s raz-
vojem i osuvremenjivanjem propisa i norma u skladu s
novostima u pristupu konceptu nosivosti i uporabljivosti
graevina te u skladu s novim istraivanjima. esto
postojee konstrukcije, proraunane prema zastarjelim
metodama i postupcima, ne zadovoljavaju danas zahti-
jevane razine pouzdanosti. Ovdje poglavito naglaava-
mo seizmiku pouzdanost konstrukcija, uinke ekstrem-
nih vjetrova ili, primjerice, valova kod graevina uz
more.
Naime, djelovanje vjetra i potresa ne mijenja se vremen-
ski na nain kako se mijenja i razvija, na primjer, prometno
optereenje mostova (teine, brzine). No u povijesti su
djelovanja vjetra i potresa esto bili uzrokom oteiva-
nja i ruenja. Nakon toga ova se djelovanja poinju de-
taljnije prouavati i istraivati te se razvijaju nove spoz-
naje o ovim djelovanjima i njihovim uincima na kon-
strukcije odnosno o ponaanju nosivih konstrukcija pri
ovim djelovanjima (npr. vitke i dinamiki podatne kon-
strukcije osjetljivije su na djelovanje vjetra, mogui raz-
voj plastinih zglobova u stupovima visokih vijadukata
u seizmikim podrujima). Osim toga, uvodi se i nova
filozofija prorauna koja se oslanja na vjerojatnost otka-
zivanja odnosno vjerojatnost preivljavanja konstrukcija,
pa to ima za posljedicu i potrebu za inovacijama propisa
za optereenja. Vjetar se npr. rauna za 50-godinji
povratni period, odnosno godinji rizik premaaja 0,02 u
svakoj godini uporabe konstrukcije [2]. Potres se rauna
za povratni period 475 godina ili vjerojatnost premaaja
u 50 godina od 10 % (0,1).
Valja istaknuti da u naoj zemlji esto seizmiko djelo-
vanje moe biti za neke dijelove konstrukcije mjerodav-
no, a prije se ili nije uzimalo u obzir pri projektiranju ili
se na potres projektiralo po zastarjelim propisima. S druge
strane, prema novim hrvatskim normama referentne br-
zine vjetra, poglavito u priobalju, mogu zahtijevati mno-
go vee optereenje vjetrom od onog na koje su kons-
trukcije proraunane.
Na temelju svega iznesenog oita je sve vea vanost
ocjenjivanja postojeih konstrukcija radi odabira prik-
ladnih metoda njihova odravanja.
Ocjenjivanje stanja postojeih konstrukcija temelji se na
istim osnovnim postavkama kao i projektiranje novih.
Meutim, postoji vrlo bitna razlika. Naime, kada se
konstrukcija projektira, konzervativizam proraunskih
modela optereenja i otpornosti openito je povoljan jer
pokriva nesigurnosti i osigurava pojednostavljenje pro-
cesa projektiranja za razliite tipove konstrukcija. Osim
toga, postizanje vee pouzdanosti u fazi projektiranja ne
poveava bitno trokove cijele konstrukcije. Meutim,
kad se ocjenjuje postojea konstrukcija, trokovi zbog
prekonzervativnih mjera mogu biti mnogo vei. Stoga je
opravdano razmatranje stvarnih djelovanja i otpornosti
postojee konstrukcije.
Ocjenjivanje postojeih konstrukcija moemo definirati
kao proces kojim se utvruje s kolikom je pouzdanou
postojea konstrukcija sposobna preuzeti sadanja i bu-
dua djelovanja, ispunjavajui pri tome zadau svog
postojanja u planiranom vremenu uporabe.
Kako bi se dobile informacije o postojeoj konstrukciji
prikupljaju se podaci (toka 2), provode se prorauni
(toka 3) te se ocjenjuje pouzdanost postojee konstruk-
cije. irok je spektar postojeih metoda ocjenjivanja raz-
liitih sloenosti, a odabir odgovarajue metode uvelike
ovisi o postavljenim zahtjevima ocjenjivanja (toka 4).
Kljuno je na poetku odrediti najznaajnija granina
stanja. S tim graninim stanjima vezane su odreene va-
rijable, koje valja ispitati, a onda i primjenljive metode
ocjenjivanja. Granina su stanja izvan kojih konstrukci-
ja vie ne zadovoljava projektom predviene zahtjeve, a
to su nosivost i uporabljivost. U radu [13], koji se teme-
lji na radu [12], razmatrana su tako i granina stanja no-
sivosti i granina stanja uporabljivosti, i to rasponskih
sklopova grednih mostova na prometno optereenje te
lukova izloenih djelovanju vjetra i lukova u seizmikoj
proraunskoj situaciji.
Ovim radom opisan je cjelokupni postupak ocjenjivanja
postojee konstrukcije na primjeru ibenskog mosta iz-
loenog vjetrovnom optereenju [1].
2 Prikupljanje podataka o konstrukciji
Kako bi se odredili uinci djelovanja, potrebno je priku-
piti podatke o svojstvima materijala, svojstvima konstruk-
cije, izmjerama, kao i o prethodnim, sadanjim i budu-
im optereenjima konstrukcije. Uvjeti okolia fizikal-
ne, kemijske i bioloke prirode mogu imati uinke na
svojstva materijala. Metode prikupljanja podataka razli-
ite su tonosti i razliite skupoe [18], a izbor odgova-
rajue ovisi o ciljevima ocjenjivanja konstrukcije, a time
i o samom postupku ocjenjivanja. Najee se jednos-
tavne metode, kao npr. pregled dokumentacije, rabe za
nie razine ocjenjivanja, dok je za vie razine ocjenjiva-
nja potrebno smanjiti nesigurnosti pregledom konstruk-
J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi Ocjenjivanje postojeih konstrukcija
GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 903
cije i ispitivanjem materijala. Gdje god je mogue bolje
je odabrati nerazorne metode ispitivanja. Osim pribav-
ljanja podataka koji opisuju trenutano stanje konstruk-
cije, valja prikupiti i informacije o vremenskim procesi-
ma kao to je dotrajalost, to se moe postignuti periodi-
nim ili trajnim mjerenjima (praenje stanja konstrukcije).
Rezultati prikupljanja podataka trebaju biti u istom obli-
ku, kako bi se mogli usporeivati podaci dobiveni razli-
itim metodama i kako bi se oni mogli upotrijebiti u bu-
duim postupcima ocjenjivanja.
Najjednostavniji je nain prikupljanja podataka o kons-
trukciji prouavanje dokumentacije o projektiranju i gra-
enju te izvjetaja o prethodnim pregledima i odrava-
nju. Naravno, treba se uvjeriti da su podaci toni. Opte-
reenja se odreuju iz vaeih propisa za optereenja, a
uvjeti okolia iz izvjetaja o pregledu konstrukcije. Svoj-
stva otpornosti, dakle svojstva materijala i konstrukcije
dobivaju se iz propisa, crtea, nekih dijelova projekta
graevine (proraun, geotehniki elaborat), dokumenta-
cije o izgradnji (isporuka materijala) i iz izvjetaja o
prethodnim pregledima i odravanju.
Kako bi se smanjile nesigurnosti o djelovanjima i otpor-
nosti, valja prikupiti podatke na tono odreenoj lokaciji
graevine ispitivanjem optereenja, same konstrukcije i
materijala. Ispitivanja konstrukcije provode se (i ponav-
ljaju) da bi se ustanovili procesi dotrajalosti kao korozi-
ja, zamor i promjene u konstrukcijskom sustavu. Ispiti-
vanja materijala mogu biti razorna ili nerazorna, a pro-
vode se na gradilitu ili u laboratoriju. Ispituju se sljede-
a svojstva odgovarajuim metodama:
- promjene poprenih presjeka i uzdune geometrije
od preoptereenja (oteenja, pukotine, napuknua) i
od procesa dotrajalosti (korozija, ljutenje, pukotine
od zamora) utvruju se uporabom lasera, ultrazvu-
nih ureaja, kliznih mjerila i elektronikih mjerila, ...
- cjelovitost konstrukcije (traenje skrivenog oteenja
ili nehomogenosti) uporabom, primjerice ispitivanja
udarnim odzvanjanjem (ispitivanje impact echo)
- vrstoa materijala odreuje se s pomou vlanih i
tlanih ispitivanja na uzorcima, metodom skleromet-
ra, ispitivanja izvlaenjem, upanjem, kidanjem ili
cijepanjem
- svojstva koja utjeu na vlastitu teinu ili dodatno
stalno optereenje (gustoa materijala, stalna oprema)
- svojstva vezana za poloaj konstrukcije i vijek traja-
nja (uvjeti okolia, karbonatizacija i sadraj klorida u
betonu) odreuju se ispitivanjem pH, nekim drugim
kemijskim ispitivanjima, analizom sadraja klorida
na uzorcima
- svojstva uporabljivosti (irine pukotina, stanje kol-
nika na cestama).
Kada se uporabom prethodnih naina prikupljanja poda-
taka o konstrukciji ne moe utvrditi ponaanje konstruk-
cije ili se dobivaju neoekivani rezultati, valja ispitati
ponaanje konstrukcije, odnosno na koji nain ona ispu-
njava uvjete koji su joj postavljeni. Statiko i/ili dina-
miko ponaanje mjeri se jednom, periodino ili stalno,
kako bi se dobili podaci o zahtijevanim svojstvima kon-
strukcije.
Na temelju praenja stvarnih djelovanja na konstrukciju
razvijaju se lokalizirani modeli promjenjivog opteree-
nja koji se kod viih razina ocjenjivanja rabe umjesto
normiranih modela djelovanja.
2.1 Pregledi dokumentacije o ibenskom mostu
Izvorni nacrti ibenskog mosta nisu pronaeni te su po-
daci o projektiranoj konstrukciji prikupljeni iz knjiga,
lanaka u asopisima i zbornicima [14, 20, 21, 22]. Ovi
se podaci uvijek ne poklapaju u potpunosti te upozora-
vaju na iznimnu vanost stvaranja baze podataka o kon-
strukciji ve pri njezinu projektiranju.
Luku ibenskog mosta raspona 246 m i strelice 30,8 m,
sanduastoga poprenog presjeka s tri komore postupno
se poveava debljina od peta prema tjemenu. Izveden je
konzolnim postupkom uz pomo privremenih prednjih
zatega i stranjih zatega koje su bile usidrene u masivne
upornjake s kamenom ispunom. Prilazni i nadluni sklop
projektirani su kao nizovi slobodno oslonjenih rotiljnih
konstrukcija sastavljenih od predgotovljenih prednape-
tih nosaa monolitno povezanih na mjestu poprenim
gredama nad leajima i u treinama raspona. Pri projek-
tiranju mosta naglaeno je bilo rjeavanje tehnologije
graenja pa su predvieni mali zatitni slojevi betona,
to je kasnije donijelo trajnosne probleme.
2.2 Pregledi vaeih propisa u doba projektiranja
i danas kada se provodi ocjena
ibenski je most izgraen 1966. godine te je projektiran
prema tadanjim Privremenim tehnikim propisima. Stoga
je valjalo ove propise prouiti i usporediti ih s dananjim
zahtjevima, u ovom primjeru, s obzirom na vjetrovno
optereenje.
Prema starim Privremenim tehnikim propisima za
optereenja mostova na putovima iz 1949. godine [6],
rasponska se konstrukcija pod prometom proraunava
na jednak pritisak vjetra u pojedinoj zoni bez obzira na
visinu nad terenom I-0,6, II-0,9 i III-1,3 kN/m
2
, dok se
promjena pritiska vjetra s visinom moe primijeniti kod
stupova i lukova primjenom Privremenih tehnikih pro-
pisa za optereenje zgrada. Iznad prometne povrine vjetru
je izloen prometni trak visine 2,0 m. Most neoptereen
prometom mora se ispitati na djelovanje pritiska velii-
ne 2,5 kN/m
2
.
Ocjenjivanje postojeih konstrukcija J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi
904 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912
Proraun vjetrovnog optereenja u skladu s vaeom
hrvatskom normom HRN ENV 1991-2-4 [8], koja je
preuzela europsku prednormu iz 1995. godine, mnogo je
sloeniji i kada se za dinamiki umjereno osjetljive kon-
strukcije primjenjuje zamjenjujue statiko optereenje.
Sile vjetra djeluju na most u svim smjerovima, a dobiva-
ju se mnoenjem usporednoga tlaka srednje brzine vjet-
ra q
ref
s koeficijentom izloenosti c
e
(z
e
), dinamikim ko-
eficijentom odziva konstrukcije na udar vjetra c
d
, aero-
dinaminim koeficijentom sile vjetra c
f
i usporednom
plotinom djelovanja vjetra A
ref
. Usporedni tlak srednje
brzine vjetra ovisan je o usporednoj brzini vjetra v
ref
koja se odreuje prema osnovnoj vrijednosti usporedne
brzine vjetra v
ref,0
koja je prikazana u zemljovidu Hrvat-
ske za podruja optereenja vjetrom u nacionalnom do-
datku za primjenu norme, a korigira se s obzirom na
nadmorsku visinu.
Najnovijom europskom normom EN 1991-1-4 iz 2005.
godine [4] proraun je izmijenjen, i to ponajprije stoga
to se dinamiki koeficijent odziva konstrukcije na udar
vjetra c
d
iz hrvatske norme ovdje na upotrebljava, prim-
jenjuju se neto izmijenjene vrijednosti koeficijenata
izloenosti c
e
(z
e
), a usporedni tlak srednje brzine vjetra
q
ref
zamjenjuje se osnovnim tlakom vjetra q
b
. Osnovna
brzina vjetra v
b
odreuje se prema temeljnoj vrijednosti
osnovne brzine vjetra v
b,0
pri emu europska norma ne
daje korekciju ovisno o nadmorskoj visini.
Slika 1. Pogled na ibenski most na kojem je niveleta prognuta
Proraun u skladu s hrvatskom i europskom normom
potanje je opisan i usporeen u [19].
Prema propisima iz doba projektiranja ibenskog mosta,
optereenje vjetrom na prometom neoptereen rasponski
sklop iznosi 4,48 kN/m, dok se prema dananjoj hrvats-
koj normi to optereenje penje iznad 10 kN/m. Razlika
u optereenju vjetrom rasponskog sklopa pod promet-
nim optereenjem ipak je neto povoljnija, 4,55 kN/m
prema starom PTP-5, odnosno 7,80 kN/m prema HRN
ENV 1991-2-4.
2.3 Pregledi konstrukcije ibenskog mosta,
geodetska mjerenja i ispitivanja materijala
Osim podataka o projektiranoj konstrukciji, presudno je
skupiti i podatke o promjenama koje su se dogodile tije-
kom njezina trajanja odnosno uporabe [11].
Niveleta ibenskog mosta projektirana je kao jednostra-
no nagnuta te joj je pri izgradnji dano konveksno nadvi-
enje od svega 5 cm. Ve 10 godina nakon putanja mosta
u promet ostvarile su se deformacije luka vee od pred-
vienih te je niveleta mosta u tjemenu luka 30 do 35 cm
nia od projektirane.

Slika 2. Oteenja luka u peti i oteenja stupa

Na temelju vizualnog pregleda koje je 1989. godine pro-
veo Zavod za konstrukcije Graevinskog instituta Split
[9], ustanovljeno je da je od svih dijelova mosta kolni-
ka konstrukcija najvie oteena zbog vode s kolnika,
pojave poprenih reki u kolniku na mjestima oslonaca
te neizvedene hidroizolacije. U sklopu ovog pregleda
navedene su mjere koje treba hitno poduzeti da bi se
smanjilo daljnje propadanje nosive konstrukcije (skida-
nje zastora, izrada hidroizolacije te izrada novih zavr-
nih slojeva na mostu) te je dan program istranih rado-
va. Ove mjere i radovi nisu provedeni.
Godine 1995. Hrvatski institut za mostove i konstrukcije
(HIMK) proveo je glavni pregled i ispitivanja s iscrpnom
analizom stanja mosta [9]. Karakteristini elementi kon-
strukcije ispitani su nerazornim ispitivanjem mehani-
kih svojstava betona (ultrazvukom, sklerometrom, pull-
out testom), ispitivanjem stanja armature (mjerenje iri-
ne pukotina, mjerenje potencijala korozije, ispitivanje
debljine zatitnog sloja), utvrivanjem tlane vrstoe
betona na valjcima, kemijskom analizom sadraja klori-
da te dubinom karbonatizacije i stupnja lunatosti. Na-
kon ovog pregleda provedena je sanacija manjih otee-
nja te ratnih oteenja na glavnim nosaima primjenom
morta.
J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi Ocjenjivanje postojeih konstrukcija
GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 905
Posljednji glavni pregled ibenskog mosta takoer je
proveo HIMK u proljee 2005. godine [9]. Tada je pro-
veden detaljni vizualni pregled svih dijelova prometne
povrine i opreme mosta te masivnih dijelova konstruk-
cije uz primjenu pokretne skele za pregled teko dostup-
nih dijelova, kao to su podgled glavnih nosaa i konzo-
la pjeakih staza, popreni nosai, vijenci, gornji dije-
lovi stupova, zid upornjaka, vanjski zidovi i donja ploha
tjemene konstrukcije luka. Provedeno je i mjerenje iri-
ne pukotina, mjerenje prodora klorida i mjerenje deblji-
ne zatitnog sloja.
Geodetskim mjerenjem provjereni su karakteristini pres-
jeci na kolniku u 7 mjernih toaka (presjeci na upornja-
cima, iznad stupova, u sredinama raspona te iznad tje-
mena luka, i to u toki osi nivelete, ruba kolnika uz rub-
njake, gornjeg ruba rubnjaka i vanjskog ruba vijenaca) a
gornji rub luka na udaljenostima od 5,0 m.
Ovim pregledom potvrene su informacije o loem sta-
nju betona i koroziji armature glavnih nosaa i popre-
nih nosaa iznad stupova i daljnje pogoranje stanja nad-
lune konstrukcije. Sva oteenja vidljiva na stupovima
(ljuskanje betona, mjestimino odlomljen beton zatit-
nog sloja i korodirani glavna armatura i vilice) posljedi-
ca su loe ugradbe betona, malog zatitnog sloja i ratnih
razaranja. Oteenja unutarnjih ploha luka uglavnom su
posljedica nekvalitetne izvedbe, a oteenja vanjskih
ploha luka dogodila su se ponajprije zbog malog zatit-
nog sloja betona do armature, pa je korodirana armatura
vidljiva pri petama luka, pogotovo na strani prema ibe-
niku.
3 Rekonstrukcija nacrta, proraunski model
konstrukcije i metode prorauna
Na temelju prikupljenih podataka o konstrukciji rekon-
struiraju se nacrti mosta te se kreira odgovarajui pro-
raunski model, uzimajui u obzir svojstva materijala
(kvaliteta betona i armature), djelotvornost armature,
smanjenje poprenog presjeka, eventualne promjene
poloaja osi konstrukcije, raspodjelu masa itd. Proraunski
model valja to je mogue vie uskladiti sa stvarnim
stanjem na postojeoj konstrukciji on mora prikladno
pokazivati ponaanje konstrukcije, otpornost njezinih
dijelova i optereenja na konstrukciju. Razlikujemo jed-
nostavne, sloene i prilagoavajue metode prorauna.
Za nie razine ocjenjivanja esto je djelotvorno prorau-
navati uinke djelovanja osnovnim metodama na jed-
nostavnim proraunskim modelima, uzimajui u obzir
stranu sigurnosti. Tipine jednostavne metode prorauna
su one koje se provode na prostornim okvirima i rotilji-
ma (tapni elementi), uzimajui u obzir pojednostavlje-
ne raspodjele optereenja i linearnoelastino ponaanje
materijala, to rezultira rjeenjem ravnotee na donjoj
granici.
Kada je nia razina ocjenjivanja zakazala, valja rabiti
detaljnije odnosno sloene metode prorauna. One uk-
ljuuju metodu konanih elemenata i nelinearne metode
(analiza granice poputanja) koje mogu rezultirati veim
kapacitetom nosivosti. Specifino modeliranje vremen-
ski promjenjivog ponaanja materijala (skupljanje i pu-
zanje armiranobetonskih i prednapetih betonskih kon-
strukcija), te uzimanje u obzir meudjelovanja izmeu
sastojaka nekog materijala (prianjanje, utjecaj ugraene
armature), otkrit e skrivene rezerve konstrukcije i sma-
njiti utjecaj jednostavnijih metoda.
Kako bi se u sklopu ocjenjivanja konstrukcije upotrije-
bile nove informacije o njezinom ponaanju (npr. zbog
dugotrajnog promatranja), proraunske modele treba
prilagoavati. Prilagoavajuim modelima mogue je
obnoviti konstrukcijske varijable (npr. svojstva krutosti)
uporabom izmjerenih podataka, kao to su promjene u
pomacima, deformacijama, vrijednostima oteenja
(npr. irine pukotina).
3.1 Model ibenskog mosta
Proraun ibenskog mosta izloenog vjetrovnom opte-
reenju bilo je potrebno provesti na modelu cjelokupne
konstrukcije. Primijenjen je prostorni proraunski model
sastavljen od tapnih konanih elemenata luka, stupova
i rasponskog sklopa kojima su pridrueni odgovarajui
popreni presjeci na temelju rekonstruiranih nacrta [1, 12].
U presjecima lukova i stupova upisana je stvarno ugra-
ena armatura. Podaci o koliini i rasporedu armature u
presjecima stupova nisu bili dostupni, pa su posluili
podaci o armaturi stupova Pakog mosta koji su pribli-
no jednakog poprenoga presjeka kao i na ibenskom
mostu, uz kontrolu minimalno potrebne armature u iz-
nosu od 0,4% betonskog presjeka.
1
7
x
4
O
1
2
/
1
0
5
x
4
O
1
6
/
1
0
,
5
2O25/25
O
6
/
2
5
4O12/25
2O12/25
2
O
1
6
/
2
5
2O25/25
O
6
/
2
5
2
O
1
2
/
1
0
,
5
8 15 25 12 16 6x25 16 6 25 8x25
6
0
64 14
1
0
4
x
1
0
,
5
1
7
x
1
0
1
7
x
1
0
4
x
1
0
,
5
6
0
1
7
0
6
0
64 176 14 242 14 176 64
750
2
9
0
2
O
1
2
/
1
0
Slika 3. Popreni presjek s armaturom u peti luka
Prednapeti su glavni nosai nadlune konstrukcije iznad
stupova meusobno povezani poprenim nosaem koji
Ocjenjivanje postojeih konstrukcija J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi
906 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912
je svojim donjim krajem vertikalnom armaturom usid-
ren u stup ispod njega, dok je u njegovu gornjem dijelu
po sredini poprenog presjeka po itavoj duljini popre-
nog nosaa izvedena vertikalna razdjelnica. Stoga je
spoj stupova s nadlunom konstrukcijom modeliran tako
da su dva stupa pri vrhu fiksno spojena s poprenim no-
saem, a nadluni sklop je nepominim vezama spojen
za krajnje toke poprenih nosaa.
Na krajevima svakog raspona, zbog dilatacije iznad stu-
pova, modeliraju se zglobovi da bi rasponska konstruk-
cija djelovala kao niz slobodno oslonjenih greda. voro-
vi na mjestu upetosti stupova u temelje i luk modeliraju
se potpuno upetima, a leajevi nad upornjacima kao zglo-
bovi sa sprijeenim pomacima i osloboenim zaokreta-
njem oko poprene osi.
3.2 Modeliranje optereenja za ocjenu ibenskog
mosta
Vlastita se teina proraunava raunalnim programom
na temelju povrina zadanih poprenih presjeka i volumnih
masa materijala koje su im dodijeljene. Dodatno stalno
optereenje po cijeloj irini mosta svodi se na kontinui-
rano u uzdunom smjeru. Dodatno se zadaju i opteree-
nja od dijelova koji u modelu nisu zadavani kao elemen-
ti, npr. dijafragme luka i popreni nosai u treinama
raspona.
Optereenje vjetrom se mijenja s visinom promatranog
elementa konstrukcije nad terenom te ga je potrebno ra-
unati za razliita visinska podruja. Osim toga, razlii-
tog je intenziteta vjetar koji pue na most kojim ne tee
promet i na most pod prometnim optereenjem. Nadalje,
potrebno je razmotriti i djelovanje vjetra poprijeko i dje-
lovanje vjetra uzdu osi mosta [1].
(kN/m )
2
2
0
0
1
3
5
b/2 = 1060/2 (cm)
6
0
d


=

2
3
9
1
W *
(kN/m )
2
d


=

3
5
8
2
(kN/m)
(kN/m)
ograda
1
7
9
neopt W * opt
W neopt
W opt
visina
prometnog
traka
otvorena
) kN/m ( ) (
2
1
1 f,1 e
2
b,1 neopt
d c z c v w = , m/s 35
b,1
= v
) kN/m ( ) (
2
1
2 f,2 e
2
b,2 opt
d c z c v w = , m/s 23
b,2
= v
Slika 4. Djelovanje vjetra na rasponsku konstrukciju
Na primjeru ibenskog mosta valjalo je prvo razmotriti
djelovanje vjetra na rasponsku konstrukciju za most ko-
jim ne tee promet i za most pod prometnim opteree-
njem. Ova su optereenja promjenljiva du mosta s ob-
zirom na promjenljivu visinu nad terenom od upornjaka
do podruja iznad tjemena luka. Eksentrino opteree-
nje vjetrom na rasponsku konstrukciju izaziva i dodatni
moment torzije. Djelovanje vjetra uzduno na rasponsku
konstrukciju uzima se kao 25 % vrijednosti sile prora-
unate za popreni smjer.
Vjetar na stupove, osim to se poveava s visinom stu-
pa, razliitog je intenziteta kada djeluje popreno odnos-
no uzduno na os mosta jer razliiti odnosi dimenzija
poprenog presjeka stupa rezultiraju razliitim aerodi-
naminim koeficijentom sile.
Djelovanje vjetra na luk mijenja se s visinom osi luka
nad terenom, a uz to je zbog promjenjive visine popre-
nog presjeka luka od pete prema tjemenu promjenjiv i
aerodinamini koeficijent sile. Djelovanje vjetra uzdu-
no na luk moe se uzeti sa 25 % vrijednosti djelovanja
vjetra popreno na luk.
Slika 5. Prikaz optereenja vjetrom popreno na os mosta
4 Ocjenjivanje postojeih konstrukcija
Ocjenjivanja postojeih konstrukcija mogue je provo-
diti postupcima razliite sloenosti i uz ulaganje razlii-
tih napora. Openito se postupci ocjenjivanja dijele u tri
razreda [18]:
Ocjene temeljene na mjerenjima metode su u kojima
se uinci djelovanja odreuju izravnim mjerenjima, a ne
proraunima konstrukcije. Kako se mjere uporabljivosti
mogu odrediti samo izravnim mjerenjima ovo su meto-
de ocjene iskljuivo graninih stanja uporabljivosti.
Ocjene temeljene na modelima metode su u kojima se
uinci djelovanja odreuju proraunskim modelima.
Ovim se metodama mogu modelirati, pa stoga i ocjenji-
vati, i granino stanje nosivosti i granino stanje uporab-
ljivosti. Metode se sastoje od tri koraka: 1. prikupljanja
podataka o djelovanjima i otpornosti konstrukcije 2.
prorauna uinaka djelovanja na modelu konstrukcije 3.
ocjene nosivosti i uporabljivosti.
J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi Ocjenjivanje postojeih konstrukcija
GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 907
Neformalne ocjene metode su temeljene na iskustvu i
prosuivanju inenjera koji se ocjenjivanjem bavi. Sta-
nje konstrukcije ocjenjuje se na temelju vizualnog preg-
leda. Stoga su vie-manje subjektivne i primjenjuju se
samo izvanredno.
Predloene razine ocjenjivanja u tablici 1 [17, 18], ob-
janjene u nastavku, nisu stroge i granice meu njima su
fleksibilne. Postupak ocjenjivanja valja prilagoditi tipu
konstrukcije. Preporuuje se ocjenjivanje zapoeti jed-
nostavnim postupcima nie razine i ako se takva ocjena
pokae nezadovoljavajuom zapoeti detaljniju, viu
razinu ocjenjivanja. U radu [12] razvijen je, izmeu os-
talog, i postupak ocjene stanja lukova izloenih vjetrov-
nom optereenju u tri koraka: linearni proraun, neli-
nearni proraun, procjena pouzdanosti (vidi [13]). Ovdje
je primjena tog postupka na cjelokupni ibenski most
detaljno prikazana.
Ocjena ispunjavanja uvjeta uporabljivosti (razina 1)
Na razini 1 uinci djelovanja odreuju se mjerenjima te
se uporabljivost postojee konstrukcije ocjenjuje uspo-
redbom izmjerenih i graninih vrijednosti koje su ili da-
ne propisima ili odreene individualno. Ocjenjivanje se
provodi pod stvarnim ili pod pokusnim optereenjem.
Uobiajena je primjena ove metode:
- pri ispitivanju uporabljivosti ili sigurnosti prometa
prije promjena uvjeta uporabe mjerenjem statikih i
dinamikih parametara (npr. progibi stropova u zgra-
dama, progibi, nagibi, ubrzanja i prirodne frekvenci-
je eljeznikih mostova za poveane brzine vlakova)
- pri nadziranju dinamikih optereenja mjerenjem di-
namikih parametara kao to je poveanje amplituda
osciliranja zbog loeg stanja kolnika na cestovnim
mostovima (dinamiki koeficijent)
- pri nadziranju ponaanja gotovo neprikladnih kons-
trukcija mjerenjem statikih i dinamikih parametara
(npr. progibi, rast pukotina).
Ocjena pristupom parcijalnih koeficijenata temeljena
na pregledu dokumentacije (razina 2)
Parcijalni se koeficijenti pronalaze u propisima ili smjerni-
cama. Ako ne postoje smjernice za ocjenjivanje posto-
jeih konstrukcija s odgovarajuim vrijednostima parci-
jalnih koeficijenata rabe se njihove vrijednosti dane u
propisima za projektiranje novih konstrukcija. Na razini
2 ocjenjuje se nosivost i uporabljivost postojee kons-
trukcije na jednostavnim proraunskim modelima (po-
nekad se zahtijevaju detaljniji prorauni i metoda konanih
elemenata) uporabom podataka o otpornosti konstrukci-
je i djelovanjima iz glavnih i izvedbenih projekata, ins-
Tablica 1. Razredi i razine ocjenjivanja konstrukcija i odgovarajui postupci
RAZREDI OCJENJIVANJA
Cilj ocjenjivanja razina ocjene
POSTUPAK OCJENJIVANJA

NEFORMALNE OCJENE
Kvalitativne ocjene
stanja
razina 0
Vizualni pregledi
Ocjenjivanje uinaka dotrajalosti (pukotine, ljutenje, odlamanje, korozija) po
iskustvu inenjera

OCJENE TEMELJENE NA
MJERENJIMA
Odreivanje uinaka djelovanja Dokaznipostupak
Kvantitativno
ocjenjivanje
uporabljivosti
razina 1
Mjerenje vrijednosti odreenih parametara pod
uporabnim optereenjem
Usporedba izmjerenih i
graninih vrijednosti

OCJENE TEMELJENE NA
MODELIMA
Prikupljanje podataka Model prorauna Dokazni postupak
razina 2
Iz projekata i propisa
Pregledi
Osnovni modeli
Detaljniji modeli
Deterministiki (izvanredno)
Poluprobabilistiki
(parcijalni koeficijenti)
razina 3
Detaljni modeli (MKE,
nelinearni prorauni)
Prilagoeni modeli
Poluprobabilistiki
(parcijalni koeficijenti)
razina 4
Pregledi konstrukcije
(izmjere) i ispitivanja
materijala
Praenja (monitoring) za
prepoznavanje sustava
Praenje optereenja
Dokazna optereenja
Detaljni modeli (MKE,
nelinearni prorauni)
Prilagoeni modeli
Poluprobabilistiki
(parcijalni koeficijenti)
Pribline probabilistike
metode (FORM, SORM)
Kvantitativno
ocjenjivanje nosivosti
i uporabljivosti
razina 5
Kao za razine 3 i 4
+
Statistika svojstva
podataka
Jednostavni i
prilagoeni modeli
Stohastiki modeli
konanih elemenata
Pribline probabilistike
metode (FORM, SORM)
Simulacijske probabilistike
metode (MCS)
Ocjenjivanje postojeih konstrukcija J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi
908 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912
pekcijske dokumentacije i propisa. Iznimka su specifi-
ne vrijednosti koje su uzrokovale potrebu za ocjenjiva-
njem, kao npr. oteenja konstrukcije ili izvanredna op-
tereenja. Mogue je u ocjenu ukljuiti i spoznaje o kon-
strukciji dobivene na temelju vizualnih pregleda. Uobi-
ajena je primjena ove metode:
- pri dokazivanju nosivosti i uporabljivosti nakon nas-
tanka oteenja uzrokovanih izvanrednim djelova-
njima kao to su izvanredno prometno optereenje,
udari, potres, oluja ...
- pri dokazivanju nosivosti i uporabljivosti nakon stva-
ranja oteenja zbog dotrajalosti (posljedice zamora,
korozija ili neki drugi proces dotrajalosti)
- pri utvrivanju nosivosti i uporabljivosti zbog prom-
jena uvjeta uporabe konstrukcije, (npr. prenamjena
neke prostorije zgrade u skladite ili oekivani prije-
laz izvanrednih vozila preko mosta na to konstruk-
cije nisu izvorno proraunane).
Slika 6. Dinamiko i statiko ispitivanje jednoga staroga eljeznikog
mosta
Ocjena pristupom parcijalnih koeficijenata temeljena
na dodatnim ispitivanjima (razina 3)
Kao i u prethodnoj razini 2 i u razini 3 ocjene, parcijalni
koeficijenti pronalaze se u propisima ili smjernicama.
Kada prethodna ocjena nije zadovoljavajua, potrebno
je tonije odrediti svojstva materijala (mehanika i ke-
mijska), geometrijske izmjere i skrivena oteenja ili
nehomogenosti. Ispitivanja materijala provode se na
graevini ili u laboratoriju i to na odreenom broju uzo-
raka. Rezultati se statistiki obrauju da bi se odredile
karakteristine vrijednosti ispitanog svojstva na samoj
graevini. Geometrijske izmjere primjenjuju se s naziv-
nim vrijednostima.
Na ovoj razini obino postaju potrebni detaljniji prora-
unski modeli, a valja provjeriti njihovu usklaenost sa
stvarnou. Stoga je preporuljivo odrediti pokazatelje
kao to su progib u sredini raspona, deformacije (odnos-
no naprezanja), prirodne frekvencije i modalne oblike
ije vrijednosti usporeujemo na stvarnoj konstrukciji i
na proraunskom modelu. U proraunske modele valja
ukljuiti parametre konstrukcije: krutost poprenog pre-
sjeka (modul elastinosti, izmjere, krutost rasponskog
sklopa i dodatnih elemenata), zglobove i fleksibilnost
leajeva, raspodjelu masa i svojstva priguenja i prisilne
deformacije koje utjeu na ponaanje konstrukcije (npr.
vanjsko prednapinjanje).
Kada se ocjenjuju rasponski sklopovi mostova, zbog raz-
liitih prometnih uvjeta na razliitim vrstama cesta (lo-
kalne, dravne, autoceste), razliitih dinamikih uinaka
(neravnosti kolnika) i razliite poprene raspodjele, nor-
mirana prometna optereenja zamjenjuju se onima prila-
goenim danoj lokaciji mosta sa smanjenim uincima.
Kada je nakon odreenog vremena uporabe konstrukci-
je, pri ponovljenom ocjenjivanju, potrebno dopuniti zna-
nje o otpornosti konstrukcije ili nekog njezina dijela, na
samoj se graevini provode ispitivanja pojedinih kons-
trukcijskih elemenata ili ponaanje konstrukcije u cije-
losti. Na temelju novih podataka dopunjuju se prethodne
funkcije raspodjele pojedinih svojstava, a time i njihove
karakteristine vrijednosti.
Ocjena ciljane pouzdanosti uz modificirane parcijalne
koeficijente (razina 4)
Na osnovi svojstava pouzdanosti odreene konstrukcije,
ciljana se pouzdanost uspostavlja kao kriterij ocjene ra-
zine 4. Vrijednosti parcijalnih koeficijenata prilagoa-
vaju se za grupu konstrukcija sa slinim konstrukcijskim
ponaanjem ili djelovanjima da bi se prikazala modifi-
cirana granica pouzdanosti. Specifina svojstva pouz-
danosti konstrukcije jesu:
- povijest optereenja na primjer ako je most bio u
uporabi dovoljno dugo, razumno je pretpostaviti da
je mogao biti izloen nekom izvanrednom djelovanju
- posljedice otkazivanja male, srednje, velike i vrlo
opasne posljedice otkazivanja s obzirom na koje se
konstrukcije dijele, i to na temelju odnosa ukupnih
trokova (koji ukljuuju trokove izgradnje i troko-
ve zbog otkazivanja) i trokova izgradnje konstrukcije
- zalihe ili rezerve konstrukcije prema kojima se kon-
strukcije dijele u skladu s vrstom sloma, ako se slom
dogaa, na duktilne konstrukcije s visokim rezerva-
ma nosivosti i konstrukcije s krhkim slomom
- upozorenje pred slom vrijednost ciljane pouzdanosti
moe se smanjiti ako je periodinim ispitivanjem ili
sustavom praenja omogueno uoiti upozorenje
sloma.
Potpuna probabilistika ocjena (razina 5)
Glavni rezultat probabilistike ocjene na razini 5 jest
vjerojatnost otkazivanja odnosno odgovarajui indeks
pouzdanosti konstrukcije ili njezina elementa. Za razli-
ku od koncepta parcijalnih koeficijenata, gdje su prora-
unski parametri konani, a nesigurnosti se uzimaju u
J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi Ocjenjivanje postojeih konstrukcija
GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 909
obzir parcijalnim koeficijentima, vjerojatnost otkaziva-
nja izravno ovisi o nesigurnostima u parametrima opte-
reenja i otpornosti.
Nesigurnosti se modeliraju primjenom odgovarajuih
funkcija raspodjele za svaku osnovnu varijablu te se za
definirano granino stanje proraunava vjerojatnost ot-
kazivanja odnosno odgovarajui indeks pouzdanosti za
pojedine dijelove konstrukcije ili konstrukciju u cijelosti.
Vrlo je vano da inenjer koji se bavi ocjenjivanjem kon-
strukcije bude svjestan toga da je proraunani indeks
pouzdanosti konstrukcije pokazatelj pouzdanosti, a ne
apsolutna mjera nosivosti i uporabljivosti. Ovaj se in-
deks usporeuje s prihvatljivom razinom nosivosti i
uporabljivosti (ciljana pouzdanost).
Postupak probabilistike ocjene prikazan je na slici 7.
Ciljana pouzdanost
Vjerojatnosti otkazivanja valja usporediti s doputenom
graninom vrijednou koja se izraava kao traena ili
ciljana vrijednost indeksa pouzdanosti |
target
. Teorija
pouzdanosti konstrukcija ne daje pravila za izbor trae-
ne razine pouzdanosti. Pitanje je koju razinu zahtijevati
da bi konstrukcija (ili njezin pojedini dio) u okviru ras-
poloivih informacija mogla biti proglaena dovoljno
pouzdanom.
Treba istaknuti da je potrebno razlikovati traene pouz-
danosti za razliita granina stanja. Traena pouzdanost
za granino stanje uporabljivosti moe biti manje stroga
negoli ona traena za granino stanje nosivosti. Na sli-
an nain, posljedice otkazivanja, kao i tip sloma (krhki
ili plastini), moraju utjecati na proraun prihvatljivih
vjerojatnosti. I konano referentni period valja ukljuiti
u proraun. Godinje su vjerojatnosti otkazivanja, naravno,
manje od vjerojatnosti otkazivanja u uporabnom vijeku
konstrukcije.
Na primjer, osnovna europska norma EN 1990 [6] daje
prihvatljivu godinju vjerojatnost otkazivanja 1,3 x 10
-6
kojoj odgovara indeks pouzdanosti | = 4,7 i 50-godinju
vjerojatnost otkazivanja 7,2 x 10
-5
(| = 3,8) za granino
stanje nosivosti te godinju 1,4 x 10
-3
(| = 3,0) i 50-go-
dinju 7,0 x 10
-2
(| = 1,5) za granino stanje uporabljivosti.
Navedeni indeksi pouzdanosti upotrebljavaju se pri pro-
jektiranju novih konstrukcija. No ovaj je problem mno-
go ozbiljniji za postojee konstrukcije kojih velik broj
vie ne zadovoljava nove norme, a fondovi za njihovo
pojaanje su ogranieni. Stoga postoji jak ekonomski
poticaj za potpuno odreivanje i kapaciteta i vijeka kon-
strukcija.
Probabilistika modelska pravila JCSS (Joint Committee
on Structural Safety) [5] predlau indekse pouzdanosti
prema tablici 2. vodei rauna da ciljana pouzdanost ovisi
o posljedicama otkazivanja konstrukcije ali i o relativ-
nim trokovima koje valja uloiti za poveanje pouzda-
nosti. Vea je vrijednost indeksa pouzdanosti potrebnija
to su vee posljedice otkazivanja i to su ulaganja za
osiguranje odgovarajue pouzdanosti manja.
Kada djelovanja imaju statistiki neovisne maksimalne
godinje vrijednosti, indeks pouzdanosti za razliite pov-
ratne periode moe se odrediti prema sljedeem odnosu [3]:
| |
target
e
e'
r'
r
|
e
PREPOZNAVANJE GRANINOG STANJA
posmino otkazivanje na
poprenim nosaima
otkazivanje savijanjem
na glavnim nosaima
otkazivanje uslijed zamora na
spojnim (elinim) elementima
r
podruje
sigurnosti
podruje
otkazivanja
povrina graninog
stanja
ODREIVANJE POVRINE (JEDNADBE)
GRANINOG STANJA
PROBABILISTIKO MODELIRANJE OSNOVNIH
VARIJABLI I NEPOUZDANOSTI MODELA
vrstoa materijala i
geometrijske izmjere
stalno i promjenljivo
optereenje
nepouzdanosti
modela
PRORAUN VJEROJATNOSTI OTKAZIVANJA
I POUZDANOSTI
USPOREDBA S CILJANOM VRIJEDNOU
POUZDANOSTI
Slika 7. Shema postupka probabilistike ocjene [18]
Ocjenjivanje postojeih konstrukcija J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi
910 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912
( ) ( ) | |
n
1 n
| | =
gdje je:
- funkcija raspodjele standardizirane normalne
varijable

n
- indeks pouzdanosti za povratni period od n godina

1
- indeks pouzdanosti za jednogodinji period
Tablica 2. Ciljane vrijednosti indeksa pouzdanosti prema
JCSS [23] pretvorene s jednogodinjega na
50-godinje razdoblje
Granino stanje nosivosti
Relativni
trokovi za
postizanje
pouzdanosti
manje
posljedice
otkazivanja
umjerene
posljedice
otkazivanja
velike
posljedice
otkazivanja
veliki = 1,7 = 2,0 = 2,6
uobiajeni = 2,6 = 3,2 = 3,5
mali = 3,2 = 3,5 = 3,8
4.2 Linearni proraun ibenskog mosta
U prvom koraku ocjenjujemo ibenski most na djelova-
nje normiranoga vjetrovnog optereenja linearnim pro-
raunom uz uzimanje u obzir geometrijske nelinearnosti.
U presjecima lunih nosaa pojavljuju se uzdune sile
od stalnog optereenja koje mogu imati u kombinaciji s
momentima savijanja od vertikalnog stalnog optereenja
i horizontalnog optereenja vjetrom povoljne uinke.
Stoga provjeravamo dvije kombinacije djelovanja:
1,35 G + 1,5 W
1,00 G + 1,5 W
Proraun je proveden posebno za optereenje vjetrom
popreno i posebno za optereenje vjetrom uzduno na
most, odakle se dobiva potrebna povrina armature za
stupove i luk. Mjerodavni su rezultati za prvu kombina-
ciju i popreno djelovanje vjetra prikazani u tablici 3. [1].
Na temelju linearnog prorauna mogue je donijeti slje-
dee zakljuke:
- kod luka najkritinija su prva dva odsjeka uz pete
luka, dakle 8 % ukupne duine luka sa svake strane,
gdje je potrebna armatura ak 3-3,8 puta vea od
postojee.
- najkritiniji su stupovi S5 i S6 uz tjeme luka koji tre-
baju ak 6 puta veu povrinu armature od postojee.
Tablica 3. Mjerodavni rezultati linearnog prorauna
ibenskog mosta na vjetrovno optereenje
Element konstrukcije A
potrebna
/ A
postojea
1. odsjeak luka uz petu lijevo 3,81
2. odsjeak luka uz petu lijevo 3,16
3. odsjeak luka od pete lijevo 1,10
4. odsjeak luka od pete lijevo 1,06
4. odsjeak luka od pete desno 1,06
3. odsjeak luka od pete desno 1,10
2. odsjeak luka od pete desno 2,71
1. odsjeak luka uz petu desno 2,99
S2 uz rasponsku konstrukciju
duljine 4,9 m
1,55
S2 uz luk duljine 4,76 m 2,26
S3 uz rasponsku konstrukciju
duljine 4,9 m
1,30
S3 uz luk duljine 6,0 m 1,95
S5 cijeli stup 6,26
S6 cijeli stup 5,97
S8 uz luk duljine 4,75 m 1,07
4.3 Nelinearni proraun ibenskog mosta
U drugom koraku proraun provodimo uzimajui u ob-
zir geometrijsku i materijalnu nelinearnost. Armaturu
ograniavamo na stvarno ugraenu, a promjenjivo opte-
reenje zadajemo u koracima do konanog sloma kon-
strukcije. I ovdje provjeravamo dvije kombinacije
djelovanja:
1,35 G +
W
W
1,00 G +
W
W
gdje parcijalni koeficijent za promjenjivo djelovanje vjetra
poveavamo u koracima
W
= 0; 0,5; 0,6; 0,7; ..... ;1,5;
1,6; 1,7 .... Konstrukcija prolazi kroz korake optereenja
pri emu se u njoj mijenjaju krutosti presjeka te napre-
zanja. Takvim nainom prorauna pratimo pri kojoj ra-
zini optereenja, odnosno vrijednosti parcijalnog koefi-
cijenta za vjetar
W
dolazi do sloma. Kao rezultat prora-
una u poprenom smjeru promatra se pomak u tjemenu
luka, a pri proraunu u uzdunom smjeru pomak u pod-
ruju raspona luka.
U sklopu ovog koraka razlikujemo tri razine prorauna.
Ponajprije smo proraun proveli provjeravajui elemen-
te luka i elemente svih stupova zajedno. Rezultat je ove
faze parcijalni koeficijent za vjetar
W
= 1,25 to je ma-
nja vrijednost od normiranog
W
= 1,5. Kako je linearni
proraun pokazao da su tjemeni stupovi najkritiniji, u
drugoj fazi oni su izostavljeni iz razmatranja te dobiveni
parcijalni koeficijent za vjetar iznosi
W
= 1,7, to je za-
J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi Ocjenjivanje postojeih konstrukcija
GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 911
dovoljavajue. U treoj su fazi razmatrani samo elemen-
ti luka, pri emu parcijalni koeficijent za vjetar iznosi

W
= 1,9. Dakle sam luk ima jo veu sigurnost na vjet-
rovno optereenje nego kad se promatra zajedno sa
stupovima.
parcijalni koeficijent
W
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2 1.4 1.6
Odnos pomaka tjemena luka i raspona luka (cm/m)
Slika 8. Dijagram ovisnosti parcijalnog koeficijenta za vjetar i
pomaka u tjemenu luka u odnosu na raspon luka za
nelinearni proraun elemenata luka
4.3 Procjena pouzdanosti ibenskog mosta
U treem koraku za priblinu procjenu pouzdanosti lu-
nih mostova u obliku indeksa pouzdanosti primjenjuje
se metoda standardiziranih FORM koeficijenata (stan-
dardiziranih vrijednosti koeficijenata osjetljivosti) [7, 12].
parcijalni koeficijent
W
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00
beta |
LUK
LUK+STUPOVI, OSIM TJEMENIH
LUK+STUPOVI
( ) ( ) { } | | o|
t
u + ln ln 577 , 0
6
1 V
3.43 2.90 1.44
1.25
1.70
1.90
Slika 9. Parcijalni koeficijenti za vjetar i odgovarajui indeksi
pouzdanosti
Norma EN 1990 [3] preporuuje parcijalni koeficijent
1,5 za djelovanje vjetra kao dominantno djelovanje pri
provjeri graninog stanja nosivosti. Ovaj smo koefici-
jent i primijenili u linearnom proraunu. S druge strane,
nelinearnim proraunom dobivamo vrijednosti parcijal-
nih koeficijenata do kojih konstrukcija moe podnijeti
djelovanje vjetra.
Za poznati parcijalni faktor dobiven iz druge ocjene lu-
kova na djelovanje vjetra, uz odreenu varijancu optere-
enja od vjetra, a s pomou izraza za proraunsku vri-
jednost Gumbelove raspodjele, odreen je odgovarajui
indeks pouzdanosti i valja ga usporediti s ciljanom vri-
jednou.
Ciljanu vrijednost indeksa pouzdanosti za granino sta-
nje nosivosti biramo iz tablice 2. za velike posljedice
otkazivanja, uz visoka ulaganja za osiguranje odgovara-
jue pouzdanosti
target,GSN
= 2,6, te zakljuujemo da pro-
cijenjena pouzdanost nije dovoljna ako se promatra cijeli
most kada se provjeravaju elementi luka i svih stupova,
no ako izuzmemo tjemene stupove iz razmatranja, pro-
cijenjena pouzdanost luka i svih ostalih stupova je zado-
voljavajua.
5 Zakljuak
Ocjenjivanje postojeih konstrukcija koje su dotrajale
zbog izloenosti agresivnim uvjetima, neprikladne ili
pogrene izvedbe, zanemarivanja problema trajnosti ili
su manje pouzdane zbog promjene zahtjeva za konstruk-
ciju, vano je zbog odabira prikladne metode odrava-
nja. U svijetu se ve vie desetljea takvi postupci ocje-
njivanja primjenjuju, razvijaju te ponegdje i propisuju
[15, 16, 17]. Kod nas nema sustavnog pristupa ovoj pro-
blematici i tek se u novije vrijeme vie pozornosti pos-
veuje suvremenim metodama ocjenjivanja postojeih
konstrukcija koje se temelje na probabilistikom pristupu.
U ovom su radu opisani postupci ocjenjivanja razliite
sloenosti kroz naine prikupljanja podataka, metode
prorauna i same dokazne postupke. Postojee su meto-
de razliitih sloenosti, a odabir prikladne metode, od-
nosno slijeda metoda razliite sloenosti, ovisit e o
postavljenim zahtjevima ocjenjivanja te o samoj vrsti
konstrukcije (i broju slinih) koja se promatra.
Postupak ocjene graninih stanja mostova izloenih dje-
lovanju vjetra detaljno prikazan u primjeni na ibenski
most, samo je jedan od primjera ocjenjivanja postojee
konstrukcije u vie koraka kojima se sloenost, a time i
tonost, poveava.
Za mostove koji ne zadovoljavaju uvjete koraka ocjene
opisanih u ovom radu, potrebno je detaljnije analizirati
djelovanje vjetra na danoj lokaciji mosta te primijeniti
tonije metode prorauna vjerojatnosti otkazivanja kon-
Ocjenjivanje postojeih konstrukcija J. Radi, A. Mandi, I. Augustinovi
912 GRAEVINAR 61 (2009) 9, 901-912
strukcija i prikladne raunalne programe. Mogue je
analizom stvarnog djelovanja vjetra na lokaciji svakog
pojedinog mosta utvrditi drukiju raspodjelu, manju va-
rijancu, a time i vei indeks pouzdanosti.
Svakako je vano istaknuti da bismo sline metode tre-
bali i dalje istraivati i unapreivati te to prije ukljuiti
u praksu odravanja postojeih graevina.
IZVORI
|1| Augustinovi, I.: Ocjena ibenskog mosta izloenog
normiranom vjetrovnom optereenju, diplomski rad,
Graevinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 2009.
|2| Cook, N.:: Designers' Guide to EN 1991-1-4 Eurocode 1:
Actions on structures, General actions, Part 1-4: Wind actions,
Thomas Telford, 2007.
|3| EN 1990: Basis of structural design, European Committee for
Standardization, Bruxelles, April, 2002
|4| EN 1991-1-4: Actions on structures Part 1-4: General actions
Wind actions, European Committee for Standardization,
Bruxelles, April 2005.
|5| Faber, M.H., Srensen, J.D.: Reliability Based Code
Calibration, Paper for the Joint Committee on Structural Safety,
2002.
|6| Furundi B.: Privremeni tehniki propisi za optereenje
mostova na putovima PTP-5 (1949), Zbirka tehnikih propisa u
graevinarstvu, Izdavako preduzee Graevinska knjiga,
Beograd, 1969.
|7| Gulvanessian, H., Calgaro, J.A., Holick, M.: Designers' Guide
to EN 1990 Eurocode: Basis of structural design, Thomas
Telford, 2002.
|8| HRN ENV 1991-2-4 Eurokod 1: Osnove projektiranja i
djelovanja na konstrukcije 2-4. dio: Djelovanja na
konstrukcije Optereenje vjetrom (ENV 1991-2-4: 1995)
|9| Izvjee o Glavnom pregledu ibenskog mosta na D8, HIMK,
Zagreb, 2005.
|10| Joint Committee of Structural Safety. Probabilistic Model
Code, 2001., http://www.jcss.ethz.ch/
|11| Junakovi, M.: ibenski most u seizmikoj proraunskoj
situaciji, diplomski rad, Graevinski fakultet, Sveuilite u
Zagrebu, 2009.
|12| Mandi, A.: Granina stanja postojeih mostova, disertacija,
Graevinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 2008.
|13| Mandi, A., Radi, J., avor, Z.: Ocjenjivanje graninih stanja
postojeih mostova, Graevinar 61 (2009) 6, str. 533 545.
|14| Medak, M., Radi, J., Veverka, R., Bleiziffer, J., Kuer, A.,
Kalafati, I.: Main inspection of ibenik Arch Bridge,
Proceedings of the International Conference on Bridges,
SECON HDGK, Dubrovnik, 2006, pp. 961-968.
|15| Management of bridges/Gestion des ponts, Highway agency-
Service d'Etudes Techniques des Routes et Autoroutes-
Transport Research Laboratory-Laboratorie Central des Ponts
et Chausses, Thomas Telford, 2005.
|16| O'Brien, E.J., nidari, A., Brady, K., Gonzlez, A.:
Procedures for the assessment of highway structures,
Proceedings of the Institution of Civil Engineers, Transport
158, 2005 Issue TRI, pg. 17-25.
|17| Radi, J., Mandi, A. : Ocjenjivanje postojeih konstrukcija,
Poglavlje VII, Betonske konstrukcije Sanacije, Hrvatska
sveuilina naklada, Sveuilite u Zagrebu Graevinski
fakultet, SECON HDGK, Andris, Zagreb, 2008., str. 463-506.
|18| Rcker, W., Hille, F., Rohrmann, R. : F08a - Guideline for the
Assessment of Existing Structures, SAMCO Final Report,
Federal Institute of Materials Research and Testing (BAM),
Division VII.2 Buildings and Structures, Berlin, Germany,
2006.
|19| avor, Z., Radi, J., Mandi, A.: Neke usporedbe hrvatskih i
europskih norma za djelovanja, Graevinar 58 (2006) 8, str.
641 648
|20| imuni, ., Pavlovi, B., Kuer, A., Janju, G., uto, G.,
Mekjavi, I.: Dinamiko ispitivanje ibenskog mosta, Zbornik
radova Petog opeg Sabora HDGK, Brijuni, 2001., str. 325-
330.
|21| ram, S.: Gradnja mostova - Betonski mostovi, Golden
marketing, Zagreb, 2002.
|22| ram, S.: Most preko ibenskog zaljeva, Ceste i mostovi 34
(1988) 11-12, str. 469-472.
|23| Vrouwenvelder, T.: Reliability Based Code Calibration The
use of the JCSS Probabilistic Model Code, Joint Committee on
Structural Safety, Paper for the Workshop on Code Calibration,
2002.