1.1.

Brzina vjetra

Strujanje vjetra najede je nestacionarno, zbog ega je neophodno obraivati anemografske podatke (srednje satne vrijednosti) pomodu kojih se dobiva vjerojatnost pojave odreene brzine vjetra. Zato je odreivanje razdiobe uestalosti brzina vjetra od velikog znaenja za obradu podataka mjerenja. Od postojedih teoretskih razdioba opde je usvojena Weibullova razdioba brzine vjetra, prihvadena kao dobra metoda za procjenu vjerovatnosti pojave vjetra odreene brzine na datoj lokaciji. Osnovni oblik dvoparametarske Weibullove raspodjele pokazuje sljededa jednadba

( )

( )

( )

(1.1)

C m/s - parametar mjere K - parametar oblika Funkcija razdiobe za sve brzine ima oblik ( )
( )

(1.2)

Na slici 1.1. i 1.2. prikazane su krivulje uestalosti brzina vjetrova za dane c i k vrijednosti odreenih lokacija. Anemografski podaci brzine vjetra koji biljee srednje satne ili deset minutne vrijednosti brzine vjetra statistiki se obrauju u srednje mjesene, sezonske i srednje godinje vrijednosti. Izraunavanje srednje brzine vjetra za neko razdoblje provodi se prema formuli (1.3)

Prema navedenoj literaturi autora ove knjige, uveden je pojam srednje energetske brzine vjetra o emu de bit rijei kod projektiranja VT, a definicija se prikazuje u poglavlju 1.3. Pomodu eksponencijalnih zakona odreuje se promjena brzine vjetra s visinom, prema izrazu ( (1.4) gdje su Z1 i Z2 visine nad tlom u m, se izrazom srednje brzine vjetra, a eksponent p odreuje ) ( )( )

(1.5)

U (1.5) Zo je parametar hrapavosti tla [m], koji se mijenja u skladu s vrstom terena. Tako se prema navedenoj literaturi vrijednosti za Z0 kredu od 0,0001 za povrinu mirnog

mora, Z0 = 0.35-0.5 za poumljen teren, do Z0 =1,1-3 |m| za vrlo brdovit teren. U tabeli 1.1. prikazane su te vrijednosti prema danskim izvorima navedene literature, a na slici 1.4, njihov utjecaj na promjenu brzine vjetra.

Po logaritamskom zakonu brzina vjetra U2 na visini Z2 izraunava se pomodu poznate U1 na visini Z1, za hrapavost Z0 prema formuli

( (

) )

(1.6)

Tabela 1.1.

Iz podataka za hrapavost za dati teren moe se napraviti proraun i za planinska podruja do 10 km duine. Na brdovitim terenima, gdje vrhovi planina uvjetuju poremedaje pritiska i do polovice troposfere (ako se proteu vie od 10 km u horizontali), stvaraju se sloeni sistemi vjetrova. Za takve prilike postavljaju se matematiki modeli kojima se opisuju sloene konfiguracije i njihov utjecaj na poremedaje strujanja vjetrova. Dobiva se digitalizirana slika terena koja se koristi za numeriko modeliranje izraunavanja polja strujanja vjetrova. Slika 1.3 prikazuje primjer takve obrade za podruje otoja Cape Verde.

1.2. Snaga vjetra

Prema metodi srednje brzine vjetra, koju bi vjetar mogao predati jedinici povrine diska turbine, izraunava se prema izrazu [W/m2]

izrazu je p gustoda zraka |kgm_3|, a v/ms-1 srednja brzina vjetra.

Specifina snaga vjetra je, dakle ovisna o tredoj potenciji srednje brzine. Izraunavanje snage vjetra mogude je i pomodu teoretskih raspodjela te tabela kontigencije, odnosno trajanja brzina vjetra a prema jednadbi

[W/m2]

(1.8)

gdje je - gama funkcija distribucije. Gustoda zraka odreuje se na temelju sezonskih i godinjih vrijednosti apsolutne temperature T |K| i pritiska zraka p |Pa| prema izrazu

[kg/m3]

Tekoda u odreivanju potencijala vjetra na nekoj zadatoj lokaciji i visini, ako tu nisu obavljena viegodinja mjerenja, svodi se na upotrebu metoda interpolacije na temelju podataka meteoroloke stanice i korekcija za dati teren i visinu. Te se metode mogu koristiti ako nisu velike razlike terena zadanog mjesta i poloaja meteoroloke stanice. Europi se koriste tzv Insovent mape u kojima se na bazi tih lokalnih podataka (slika 1.4) ucrtavaju crte, krivulje jednakih brzina vjetrova na visini od 10 m te unose brzine vjetrova na udaljenostima i po vie kilometara. Kako vrsta terena utjee na pad brzine vjetra, odnosno omjera energije vjetra, moe se vidjeti iz literature i slike 1.4. navedene literature. Tabela 2. Potencijali vjetra oznaenih mjesta na visini od 10 m

Za usporedbu iz koje je vidljivo da potencijali u okviru poznatog u Hrvatskoj ne zaostaju za srednjim europskim, pokazuje karta vjetrova Europe obraena za EZ.

1.3. Energija vjetra

Trajanje snage vjetra izraunava se pomodu vremena trajanja svake pojedine brzine vjetra vi u intervalima ti. kupna godinja specifina energija vjetra odreene lokacije dobiva se zbrajanjem pojedinih energija svih brzina vjetrova prema izrazu

[Wh/m2]

(1.10)

Ako se pojedinano za svaku brzinu, odnosno njezinu godinju srednju vrijednost, izrauna pripadna specifina energija |kWh/m2| i podijeli s iznosom brzine |m/s|, povrina ispod krivulje na si. 1.5. prikazuje specifinu gustodu energije po sezonama za oznaenu lokaciju. [ i

Srednja energetska brzina spomenuta i 1.2. izraunava se pomodu jednakosti energije

Pomodu prije prikazanih podloga mogu se nainiti karte potencijala energije vjetra u kWh/m2, a za odreene visine nad tlom (si. 1.6) i (si. 1.7). Karta specifine snage vjetra |W/m2| za Europsku zajednicu takoer je izraena, gdje su unesene i srednje godinje brzine vjetrova. tabeli 2. prikazani su podaci za sedam mjesta najviih do sada izmjerenih potencijala vjetra Jadranske obale i otoka. Iznose specifine energije vjetra na kontinentima pokazuje si. 1.7.

Kriteriji izbora mjesta rada vjetroelektrane i uvjeti prikljuenja na mreu

Prema iskustvima europskog laboratorija Riso, koji je s drugim istraivakim centrima za program EZ-a utvrdila kriterije odabira mjesta VE, u nastavku se iznose uvjeti odabira mjesta postavljanja vjetroagregata, razraeni u okviru etiriju glavnih taaka.

1.

Kriterij energetskih potencijala vjetra

Glavni je odabir mjesta prema kriteriju dostupnog iznosa energetskih potencijala vjetra. sporeuju se energetske znaajke vjetrova na vie razliitih mjesta: golo tlo, bez vegetacije; tlo s niskom vegetacijom i vodne povrine te tlo pokriveno visokim raslinjem, iji su utjecaji hrapavosti na energiju vjetra izneseni u poglavlju 1. - podruja uz morsku obalu. Biraju se mjesta najvedih potencijala. Konaan izbor ovisi i o ostalim potrebama i ekonomskim kriterijima otkupa i ureenja tla i morske povrine. Kriterij odabira zemljita s gledita ostalih potreba prema grupama. Zatidene su zone: povrine odreene za urbana podruja (turistika i druga naselja), aerodromi, odmaralita
2.

3.

ptica i vojni objekti, rezervati ivotinja, poljoprivredne plantae, zone radija i TV. daljenost VE od urbanog podruja ne smije biti manja od 200 i 300 m.

Kriterij gustode broja agregata na jedinici povrine zemlje ukljuuje udaljenost izmeu agregata koja se odreuje prema produktu 7 x DT, to ini nunu udaljenost na kojoj je zanemariv utjecaj meusobnih smetnji (DT - promjer radnog kola turbine).
3.

svrhu vedeg koritenja povrine zemlje, lokacije dobrih potencijala vjetra, stavljaju se agregati vodoravnog stroja na 2-3 razliite visine od tla kada se studijom sustrujanja u ovisnosti o veliini i tipu turbine te obliku tla odreuju udaljenosti izmeu njih i visinskih razina postavljanja vjetroagregata.

4.

vjeti izgradnje VE na morskoj povrini

Nasute morske povrine isturene uz obalu (mola) prikladna su mjesta za VE, jer ne zadiru u imovinske, najede privatne interese, to je takoer vano. Postavljanje vjetroagregata na morske dokove zahtijeva dubine mora vede od 10 m (za dok dubine gaza do 6 m). Za te lokacije na moru potreban je dogovor s poduzedem za plovne putove, ribolovnim organizacijama, telekomunikacijama te vladom, zbog navigacije i ostalih razloga u nadlenosti vladinih organa. Prouavajudi mogudnosti postavljanja vjetroagregata na morskim dokovima, Danci su npr. utvrdili 20 lokacija za 3 300 vjetroturbina s godinjom proizvodnjom od 21 TWh/god na svom morskom prostoru.

vjeti prikljuenja vjetroturbinskih agregata na mreu energetskog sustava prema danim propisima

Tehniki i opi uvjeti prikljuenja

Dijelovi za prikljuenje i ostala oprema za povezivanje s mreom mora se odabrati i koristiti prema propisima elektroprivrednih i distributerskih organizacija, jer oni preuzimaju nadzor i odravanje, najede i financiranje izgradnje elektrana na vjetar.
-

Dijelovi opreme moraju sadravati automatsku sklopku za potrebe iskljuenja iz mree, bilo zbog funkcije mree ili loeg rada opreme.
-

Elektrina oprema vjetrosistema ne smije biti uzrokom poremedaja u mrei.

Osoblje elektrane na vjetar koje rukuje prikljunom opremom mora biti struno radi sporazumijevanja sa strunim radnicima elektrodistribucije, odnosno elektroprivrede. Odgovorne tehnike osobe imaju pravo iskljuiti iz mree VE sistem u sluaju potrebe rekonstrukcije i rada na mrei.
-

Prava investitora (potroaa) u VE sisteme, ako to nije Elektroprivreda, jesu olakice, od investicijskih kredita do cijene elektrine energije koju kupuje, odnosno prodaje mrei.
-

-Vjetroturbina - elektrogenerator vezuje se na mreu pri sinhronoj brzini (pri dostatnoj brzini vjetra) a automatski se iskljuuje ako pone apsorbirati snagu iz mree, a vlasnik VE, ako je i potroa, prebacuje se automatski na mreu.
-

Posebnim elektrinim ureajima spreava se nagli tok elektrine struje kako ne bi dolo do poremedaja.
-

Promjena napona odreena je meunarodnim standardima a ograniava se tiristorskom opremom.

-

Indukcijski generatori, koji rade pomodu mree, redovito se ugrauju u VT agregate. Zatita frekvencije nalae toleranciju od 50 1 Hz.

Preko naponska zatita propisuje razinu prijelaza napona koje elektrogeneratori ne smiju prijedi. Simetrija faza moe se poremetiti ako je jedna od njih iskljuena vie od 10-20 sek. Zato postoje automatski prikljuivai.
-

Na otocima mora, gdje su veliki potencijali vjetra, zatvorena elektrina mrea napajana iz elektrane na vjetar moe rasteretiti elektroenergetski sistem zemlje.
-

Prema danskim iskustvima otone su mree kombinirani VE-Dresel elektrosustavi koji utede 50% tekudeg goriva, a za isti iznos i elektrinu energiju iz integralnog sustava.
-

Na slikama 6.1, 6.2.16.3. prikazani su sustavi VE u Europi.

SI. 6.2. Vjetroelektr ana od 10 MW Zeebrugge, Belgija SI. 6.3. Grupa suvremenih turbina u radu