OpenOffice Base

Igor Kos, dipl.
inf
OpenOffice.org prirunik Base baze podataka
Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet HrOpen za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku Zagreb, 2008.
Naslov knjige: Autor: Nakladnik: Urednici: Recenzenti: Grafike: Tisak: Dozvola uporabe:
OpenOffice.org prirunik: Base baze podataka Igor Kos, dipl.inf. Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet - HrOpen, Unska 3, 10000 Zagreb, http://www.open.hr/ za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku Kristijan Zimmer, dipl.ing. Vlatka Paunovi, dipl.ing. Doc.dr.sc. Gordan Gledec Kristijan Zimmer, dipl.ing. Andrija Lonar, dipl.ing. Elektrostrojarska kola Varadin
Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2. 5 Hrvatska Slobodno smijete:
umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati ovo djelo preraivati ovo djelo Imenovanje. Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je specificirao autor ili davatelj dozvole. Nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe. Dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate koristei ga, preradu moete distribuirati samo pod istovjetnim uvjetima sadranim u ovoj dozvoli
Pod sljedeim uvjetima:
U sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja obvezu primjene uvjeta sadranih u dozvoli uporabe ovog djela. Od svakog od tih uvjeta mogue je odstupiti, ako dobijete doputenje nositelja autorskog prava. Prethodno ni na koji nain ne utjee na zakonska ogranienja autorskog prava.
Cjelovit tekst dozvole nalazi se na kraju knjige.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 650719 ISBN 978-953-7560-02-7
Sadraj 1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org.................................5

1.1 Ciljevi ovog poglavlja..............................................................................5 1.2 Uvod u OpenOffice.org...........................................................................5 1.2.1 Projekt OpenOffice.org.....................................................................5 1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke..............................................6 1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org...............................................7 1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org.............................................7 1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org.....................................11 1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org.....................................12 1.3.1 Instalacija uredskog paketa OpenOffice.org.......................................12 1.3.2 Koraci instalacije...........................................................................12 1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org.................................18 1.4 esta pitanja.......................................................................................18 1.5 Zadaci za vjebu..................................................................................19
2 Koritenje programskog alata Base...................................21

2.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................21 2.2 Pojam baze podataka............................................................................22 2.2.1 to znai pojam baza podataka....................................................22 2.2.2 Kako je baza podataka organizirana.................................................22 2.2.3 Pojam primarnog kljua.................................................................23 2.2.4 Pojam indeksa..............................................................................24 2.2.5 Svrha povezivanja tablica u bazi podataka.........................................24 2.2.6 Vanost definiranja pravila povezivanja..............................................25 2.3 Prvi koraci u radu s bazama podataka......................................................26 2.3.1 Pokretanje (i zatvaranje) programskog alata Base...............................26 2.3.2 Otvaranje i prijava na postojeu bazu podataka..................................27 2.3.3 Kreiranje nove baze podataka..........................................................28 2.3.4 Spremanje baze podataka na odreenu lokaciju.................................29 2.3.5 Koritenje funkcije pomoi..............................................................29 2.3.6 Zatvaranje baze podataka...............................................................30 2.4 Promjena osnovnih postavki...................................................................31 2.4.1 Promjena vrste pogleda na tablice, obrasce i izvjetaje........................31 2.4.2 Prikazivanje i sakrivanje ugraene trake programskog alata..................31 2.5 esta pitanja.......................................................................................32
OpenOffice.org Base
3 Tablice........................................................................33
3.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................33 3.2 Osnovne operacije................................................................................33 3.2.1 Kreiranje i spremanje tablice - odreivanje polja i tipova podataka........33 3.2.2 Dodavanje i brisanje slogova (zapisa) u tablici....................................36 3.2.3 Dodavanje polja u postojeu tablicu.................................................37 3.2.4 Dodavanje i prilagodba podataka u slogu..........................................38 3.2.5 Brisanje podataka iz sloga...............................................................38 3.2.6 Koritenje funkcije za ponitavanje izmjena (undo) .............................38 3.2.7 Navigacija unutar tablice................................................................39 3.2.8 Brisanje tablice.............................................................................39 3.2.9 Spremanje i zatvaranje tablice.........................................................39 3.3 Definiranje kljueva..............................................................................41 3.3.1 Definiranje primarnog kljua...........................................................41 3.3.2 Postavljanje indeksa u odreeno polje, bez doputanja duplikata...........42 3.4 Priprema tablice...................................................................................43 3.4.1 Promjena postavki polja: veliine polja, oblika broja i datuma..............43 3.4.2 Posljedice promjene postavki polja u tablici........................................45 3.4.3 Promjena irine stupca u tablici.......................................................45 3.5 Povezivanje tablica................................................................................46 3.5.1 Stvaranje veza izmeu tablica (1:1 i 1:N).........................................46 3.5.2 Brisanje veza izmeu tablica............................................................48 3.5.3 Primjena pravila referencijalnog integriteta.........................................49 3.6 esta pitanja.......................................................................................50
4 Obrasci........................................................................53
4.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................53 4.2 Rad s obrascima (formama)...................................................................53 4.2.1 Otvaranje obrasca.........................................................................53 4.2.2 Izrada i spremanje obrasca..............................................................54 4.2.3 Koritenje obrasca za unos, izmjenu i brisanje zapisa..........................59 4.2.4 Navigacija unutar obrasca..............................................................60 4.2.5 Brisanje obrazaca..........................................................................60 4.2.6 Spremanje i zatvaranje obrazaca......................................................60 4.3 esta pitanja.......................................................................................61
5 Dobivanje informacija.....................................................63
5.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................63 5.2 Osnovne operacije................................................................................63 5.2.1 Pronalaenje odreene rijei, broja ili datuma u slogu........................63 2 OpenOffice.org Base
5.2.2 Primjena filtra na tablicu i obrazac...................................................64 5.2.3 Uklanjanje filtara s tablice...............................................................65 5.3 Upiti...................................................................................................65 5.3.1 Kreiranje i spremanje jednostavnog upita..........................................65 5.3.2 Operatori u uvjetu upita..................................................................68 5.3.3 Ureivanje upita dodavanjem i brisanjem uvjeta.................................68 5.3.4 Ureivanje upita: dodavanje, brisanje, sakrivanje i prikazivanje polja .....69 5.3.5 Pokretanje upita............................................................................69 5.3.6 Brisanje upita................................................................................70 5.3.7 Spremanje i zatvaranje upita...........................................................70 5.4 Sortiranje zapisa (slogova) .....................................................................70 5.4.1 Sortiranje podataka u tablici, obrascu ili rezultatu upita ......................70 5.5 esta pitanja.......................................................................................71
6 Izvjetaji.......................................................................73
6.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................73 6.2 Kreiranje izvjetaja................................................................................73 6.2.1 Kreiranje i spremanje izvjetaja temeljenog na tablicama i upitima........73 6.3 Ureivanje izvjetaja..............................................................................77 6.4 Brisanje izvjetaja..................................................................................78 6.5 esta pitanja.......................................................................................78
7 Priprema izlaznih rezultata..............................................79
7.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................79 7.2 Postavke stranice..................................................................................79 7.3 Ispis podataka......................................................................................80 7.3.1 Ispis podataka u PDF dokument......................................................81 7.4 esta pitanja.......................................................................................82
8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org..............83 9 Primjer za vjebu i ponavljanje.........................................87

9.1 Kreiranje tablica (Tables) ......................................................................87 9.2 Kreiranje upita (Queries) .......................................................................88 9.3 Kreiranje obrazaca (Forms) ...................................................................88 9.4 Kreiranje izvjetaja (Reports) ..................................................................89
Literatura.........................................................................91 Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst).............................93

OpenOffice.org Base 3
1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org

1.1 Ciljevi ovog poglavlja
Nakon ovog poglavlja moi ete: definirati osnovne karakteristike uredskog paketa OpenOffice.org i slobodnog softvera, ukratko prikazati povijest paketa OpenOffice.org, navesti dijelove paketa OpenOffice.org, instalirati i pokrenuti OpenOffice.org.
1.2 Uvod u OpenOffice.org

1.2.1 Projekt OpenOffice.org
OpenOffice.org je projekt temeljen na filozofiji slobodne programske podrke (Free Software). U ovom trenutku njegov razvoj
podrava i velikim dijelom omoguava tvrtka Sun Microsystems. Kao i kod mnogih drugih programa otvorenog koda, toan broj programera koji sudjeluju na njegovoj izradi nije mogue odrediti, budui da su svi pozvani sudjelovati na njegovom unaprjeenju i poboljanju. Prema zadnjim podacima, broj sudionika projekta procjenjuje se na vie od 180.000 osoba iz cijelog svijeta. Za instalaciju i koritenje paketa OpenOffice.org nije potrebno plaati licenciju, ve se on moe koristiti bez ikakve naknade za sve namjene, kako u komercijalne tako i u obrazovne namjene.
OpenOffice.org je raspoloiv na velikom broju platformi. To korisnicima omoguava
znatno jednostavniju promjenu platformi ako se za to odlue. U ovom trenutku OpenOffice.org se moe preuzeti u izvrnom obliku za ove platforme: Microsoft Windows, GNU / Linux, Solaris, FreeBSD, MAC OS X. OpenOffice.org mogue je preuzeti i u obliku izvornog koda ime se omoguava njegovo prenoenje i na druge platforme za koje jo nije raspoloiva instalacija. OpenOffice.org Base 5
Osim dostupnosti na velikom broju platformi i jednostavne prenosivosti, OpenOffice.org je dostupan i na velikom broju jezika (vie od etrdeset) a za vie od sedamdeset jezika, ukljuujui i hrvatski, dostupne su provjere pravopisa i rastavljanja rijei. Svi dijelovi paketa OpenOffice.org imaju slino suelje i meusobno su dobro integrirani. To omoguava jednostavnu razmjenu podataka i brz prijelaz iz jednog dijela u drugi. Svi dijele zajednike provjere pravopisa i ostale programske alate koji se koriste dosljedno u svim njegovim dijelovima. Prilikom otvaranja datoteke, OpenOffice.org e sam zakljuiti koji od programskih alata je najprikladniji za njeno ureivanje. Tako je, na primjer, iz programskog alata Calc otvoriti datoteku koja je pisana u programskom alatu Writer. U tom sluaju automatski e se pokrenuti Writer u kojem e se uitati datoteka.
OpenOffice.org koristi otvoreni zapis datoteka Open Document Format (ODF) ija
norma je javno dostupna, te prihvaena ISO/IEC 26300. Temelji se na XML obliku koji je zajedno sa slikama saet u jednu datoteku upotrebom standardnog zapisa ZIP.
Otvorena norma omoguava pristupanje podacima i iz nekog drugog programa. Tako je, na primjer, lako izraditi program koji e otvoriti dokument pisan u Writeru, u njega upisati neki tekst i zatim ga spremiti u toj istoj datoteci. Sve ovo je mogue bez instalacije programskog alata Writer na raunalu na kojem se izvodi ova radnja.
1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke

Slobodna programska podrka omoguava svim zainteresiranim osobama izravno sudjelovanje u unapreenju programa temeljenog na ovoj filozofiji. Sudionici projekta ne trebaju prolaziti razliite razine ispitivanja, zapoljavanja ili potpisivanja ugovora o tajnosti podataka kako biste mogli raditi na unaprjeenju postojeeg programa. Za sudjelovanje je dovoljno samo imati znanja, vremena i dobre volje. Prednosti ovakvih projekata su otvorenost prema svim sudionicima i otvoreni poziv drugima na aktivno sudjelovanje. Sama filozofija slobodnog softvera temelji se na etiri osnovne slobode: 1. sloboda uporabe programa za sve namjene; 2. sloboda uvida u rad programa i prilagodbe potrebama za ovo je potrebno imati pristup izvornom kodu programa; 3. sloboda irenja kopija programa; 4. sloboda poboljanja programa i dijeljenje te poboljane inaice drugima. 6 OpenOffice.org Base
1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org

Povijest uredskog alata OpenOffice.org zapoinje 1994. godine kada njemaka tvrtka StarDivision, osnovana 1986. godine, zapoinje razvoj svojeg alata StarOffice suite. 1999. godine tvrtku StarDivision i sva prava nad njenom razvijenom programskom podrkom kupuje tvrtka Sun Microsystems kako bi imala proizvod koji moe konkurirati istovrsnim komercijalnim uredskim alatima. Nedugo nakon preuzimanja 2000. godine, Sun Microsystems nudi svim privatnim korisnicima potpuno besplatno, uredski alat StarOffice 5.2. Iste godine pokree se i projekt OpenOffice.org. U ovom trenutku aktualna je inaica OpenOffice.org 2 koja je prevedena i na hrvatski jezik.
1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org

OpenOffice.org se sastoji od nekoliko osnovnih programskih alata:
Writer Obrada teksta, Calc Tabline kalkulacije, Impress Prezentacije, Draw Vektorska grafika, Base Baza podataka, Math Prikaz matematikih formula i jednadbi. Writer obrada teksta
moe itati i snimati podatke u nekoliko zapisa kao to su: ODT vlastiti zapis temeljen na otvorenoj normi ISO/IEC 26300 za elektronike uredske dokumente, DOC inaica zapisa Microsoft Word dokumenata, HTML Hypertext Markup Language zapis dokumenata weba, XHTML Extended Hypertext Markup Language proireni zapis dokumenata weba, XML Extended Markup Language proireni zapis dokumenata weba, PDF Portable Document Format samo kreiranje, ne i otvaranje .pdf dokumenata, i mnogi drugi. Prema svojim karakteristikama Writer se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Word, WordPerfect.
Writer je program za obradu teksta, izradu pisama, izvjetaja, broura i drugih dokumenata. U svaki od dokumenata mogue je umetnuti grafiku i objekte. Writer
OpenOffice.org Base
Slika 1: Writer - program za pisanje i obradu teksta
Calc tabline kalkulacije Calc omoguava sve napredne mogunosti programa za izradu tablinih kalkulacija kao to su: prorauni, analiza podataka, izrada grafova te mogunosti donoenja odluka. Ukljuuje vie od 300 razliitih funkcija za financijske, statistike i matematike operacije. Na temelju unesenih podataka mogue je izraditi velik broj razliitih 2D i 3D grafikona koji se mogu jednostavno ukljuiti u druge dokumente. Podaci se mogu zapisati u obliku sukladnom istovrsnim komercijalnim alatima. Prema svojim karakteristikama Calc se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Excel, Word Perfect - Quattro Pro.
Slika 2: Calc - program za tabline kalkulacije
OpenOffice.org Base
Impress prezentacije
Impress ima sve karakteristike naprednih programskih alata za izradu prezentacija

kao to su rad sa specijalnim efektima, prijelazima izmeu slajdova i animacijama. Integriran je s naprednim grafikim mogunostima koje pruaju programski alati Draw i Math. Prezentacije se mogu dodatno istaknuti uporabom specijalnih efekata teksta, zvuka i video zapisa. Svi podaci, osim u vlastitom formatu ODP, mogu se zapisivati u obliku sukladnom srodnom komercijalnom alatu, a ugraena je i mogunost izravnog pohranjivanja u obliku Macromedia Flash (SWF). Prema svojim karakteristikama Impress se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft PowerPoint, WordPerfect Presentations.
Slika 3: Impress program za prezentacije
Draw vektorska grafika jednostavni crtei, grafikoni, sve do 3D grafika. Koritenjem mogunosti Smart Connectors jednostavno je povezivanje elemenata koji ine grafiku uporabom strelica. Grafika izraena u programskom alatu Draw moe se koristiti u svim drugim programskim alatima u uredskom paketu OpenOffice.org. Draw moe snimiti podatke u vie od 20 razliitih zapisa, a neki od popularnijih su: PNG, HTML, PDF, Flash. OpenOffice.org Base 9
Draw omoguava izradu vektorske grafike kojom se mogu grafiki prikazati
Slika 4: Draw - vektorska grafika
Base baze podataka
Base omoguava pristup i rad s bazama podataka koritenjem jednostavnog

grafikog suelja. Upotrebom arobnjaka mogue je brzo kreirati obrasce, izvjetaje, upite, tablice, poglede i odnose.
Kao osnovni oblik baze, Base koristi relacijsku bazu podataka HSQLDB. Osim ove baze bez instalacije dodatnih alata moe koristiti i dBASE, Microsoft Access, MySQL i Oracle, ali i sve druge baze koji su dostupne putem suelja ODBC i JDBC. Prema svojim karakteristikama Base se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Access, WordPerfect Paradox.
Slika 5: Base - baza podataka
10
OpenOffice.org Base
Math Ureivanje matematikih formula i jednadbi sloenih formula mogue je koristiti grafiko suelje koje ukljuuje simbole i znakove koji inae nisu dostupni u uobiajenom fontu. Math se moe koristiti kao samostalni programski alat, ali i kao dio drugih programskih alata OpenOffice.org. Kao samostalni alat podatke moe snimati u normi MathML namijenjenoj zapisu matematikih formula na Webu. Uz grafiko suelje, formule je mogue unositi i u tekstualnom obliku, to u nekim sluajevima moe znatno ubrzati unos i ureivanje sloenih formula bez uporabe mia.
Math je namijenjen izradi i ureivanju matematikih formula i jednadbi. Za izradu
Slika 6: Math - program za ureivanje matematikih formula i jednadbi
1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org

OpenOffice.org nudi mogunost proirenja u obliku pisanja makro naredbi i u obliku izrade dodatnih programa (plug-inova) koji proiruju postojee mogunosti.
Za izradu makro naredbi OpenOffice.org koristi programski jezik OpenBasic. Osim njega, makro naredbe za mogue je izraditi u sljedeim programskim jezicima: Beanshell programski jezik nalik na programski jezik Javu, Java napredni programski jezik prema nekim karakteristikama i sintaksi slian programskim jezicima C++ i kasnije nastalom C#, JavaScript jednostavan skriptni jezik prema sintaksi nalik na programske jezike Java i C++ , Python napredni programski jezik. Za izradu dodatnih programa OpenOffice.org nudi mogunost njihove izrade u programskim jezicima C, C++, Java i Python.
OpenOffice.org Base
11
1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org

1.3.1 Instalacija uredskog paketa OpenOffice.org
Za instalaciju paketa OpenOffice.org potrebno je prvo preuzeti instalacijske datoteke. Najjednostavnije ih je preuzeti izravno sa slubene web stranice projekta http://www.openoffice.org, a mogue ih je preuzeti i upotrebom brojnih Peer2Peer protokola kao to je BitTorrent. Osim izravnim preuzimanjem s Interneta mogue je kupiti i CD-ROM distribuciju od nekog od distributera paketa OpenOffice.org. Hrvatsku inaicu najjednostavnije je preuzeti izravno sa stranica projekta lokalizacije: http://lokalizacija.linux.hr koja je rezultat rada Hrvatske udruge Linux korisnika HULK. Nakon preuzimanja datoteke, potrebno je instalirati program dvostrukim klikom na datoteku Setup.exe, nakon ega se pokree instalacija. Ovisno o preuzetoj inaici, instalacija moe biti na hrvatskom, engleskom ili nekom drugom jeziku.
1.3.2 Koraci instalacije

Slika 7: Korak 1 Prvi dijaloki okvir obavjetava da e se OpenOffice.org prvo otpakirati i zatim se automatski pokrenuti postupak instalacije. Za nastavak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next).
12
OpenOffice.org Base
Slika 8: Korak 2 U ovom koraku instalacije odaberite mapu u koju elite otpakirati datoteke potrebne za instalaciju paketa OpenOffice.org. Za odabir nove mape kliknite na gumb Pregledaj (Browse) i odaberite novu mapu. To nije mapa u koju e se OpenOffice.org instalirati ve privremeno mjesto odpakiravanja instalacijskih datoteka. Kliknite na gumb Otpakiraj (Unpack) za nastavak instalacije. Slika 9: Korak 3 Priekajte dok se sve datoteke uspjeno ne otpakiraju u instalacijsku mapu koju ste odabrali u prethodnom koraku i automatski pokrene idui korak.
OpenOffice.org Base
13
Slika 10: Korak 4 Za poetak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next).
Slika 11: Korak 5 U ovom koraku ispisuje se licencija - uvjeti koritenja programa. Za nastavak instalacije proitajte licenciju, odaberite Prihvaam uvjete u licencnom ugovoru (I accept the terms in the licence agreement) te potvrdite nastavak instalacije klikom na gumb Sljedee (Next).
14
OpenOffice.org Base
Slika 12: Korak 6 Prije prelaska na sljedei korak ispunite podatke o korisniku paketa OpenOffice.org. Kada ste sve ispunili, kliknite na gumb Sljedee (Next) za nastavak instalacije.
Slika 13: Korak 7 Odaberite nain instalacije: Zavri (Complete) za potpunu instalaciju ili Prilagoeno (Custom) za prilagoenu instalaciju. Ako niste sigurni, odaberite Zavri (Complete), te kliknite na gumb Sljedee (Next) za nastavak instalacije.
OpenOffice.org Base
15
Slika 14: Korak 8 Ako na raunalu nemate instaliran Microsoft Office, svakako oznaite sve mogunosti kako biste te dokumente mogli izravno ureivati u programskom alatu OpenOffice.org. Za nastavak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next). Slika 15: Korak 9 Sada ste zavrili sa svim pripremama potrebnim za samu instalaciju. Za poetak instalacije kliknite na gumb Instaliraj (Install).
16
OpenOffice.org Base
Slika 16: Korak 10 U ovom koraku trebate priekati da OpenOffice.org instalira sve potrebne datoteke na vae raunalo.
Slika 17: Korak 11 Ako je sve uspjeno instalirano, pojavit e se poruka o uspjenosti instalacije. Odabirom Zavri (Finish) zavrit ete instalaciju.
OpenOffice.org Base
17
1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org

Ako je na raunalu instaliran operativni sustav Microsoft Windows XP, Calc moete pokrenuti na sljedei nain: 1. kliknite na Start (Start) u donjem lijevom dijelu, 2. kliknite na link Svi programi (All programs), 3. odaberite link OpenOffice.org , 4. odaberite odgovarajui programski alat (na primjer: Writer za pisanje teksta).
Slika 18: Pokretanje programskih alata OpenOffice.org
1.4 esta pitanja

Je li ovaj program demo inaica? Ne, ovo nije demo inaica, ve je to potpuni programski paket. OpenOffice.org sadri sve dijelove i ni na koji nain nije ograniena njegova uporaba u skladu s licencijom otvorenog koda. Mogu li slobodno kopirati i distribuirati kopije ovog programskog paketa? Na primjer, snimiti ih kolegama ili dati prijateljima? Da, u skladu s licencijom slobodne programske potpore moete slobodno kopirati i distribuirati kopije ovog paketa bez naknade. Za kopiranje i distribuiranje moete traiti naknadu koja niime nije ograniena. Na koliko raunala smijem instalirati jednu kopiju programskog paketa? Jednu kopiju programskog paketa moete instalirati na neogranieni broj raunala. Mogu li koristiti programski paket u komercijalne svrhe? Programski paket moete koristiti bez ikakve naknade u komercijalne, obrazovne, osobne te bilo koje druge namjene. Zato je ovaj programski alat besplatan, a drugi se plaaju? Izradu ovog programskog alata podrava i sponzorira tvrtka Sun Microsystems a na njoj rade strunjaci dobrovoljci iz cijeloga svijeta koji ne trae naknadu za svoj rad.
18
OpenOffice.org Base
Tko je vlasnik autorskih prava programskog paketa? Vlasnik autorskih prava je tvrtka Sun Microsystems i svi dobrovoljci koji sudjeluju na projektu. Moe li se licencija promijeniti? Hou li biti prisiljen platiti programski paket za nekoliko godina? Licencija koja se koristi (GPL) napisana je tako da se ne moe promijeniti i povui, dakle autori ne mogu uzeti softver natrag. Zato trebam Javu za pokretanje? Je li ovaj program pisan u Javi? Java je potrebna za pokretanje nekih dijelova programa od kojih je najznaajnija relacijska baza podataka HSQLDB. OpenOffice.org pisan je u programskom jeziku C ++, a Java se koristi samo za proirivanje nekih mogunosti. Bez upotrebe Jave mogue je koristiti velik dio mogunosti programa. Mogu li koristiti dijelove programa (ili cijeli program) u sklopu svojeg programa? Moete, ali samo u skladu s pravilima licencije GPL. Je li OpenOffice.org bolji od nekih drugih komercijalnih alata iste namjene? Za izradu raznih vrsta dokumenata, pisama, broura, dokumentacije, znanstvenih radova OpenOffice.org prua mogunosti usporedive s vodeim komercijalnim alatima za istu namjenu. U ovom trenutku neki komercijalni alati pruaju vee mogunosti korisniku nego to to ini OpenOffice.org u obliku razliitih programskih alata i pomagala za bru izradu pojedinih dijelova dokumenta, kao i napredne analize i obrade dokumenata. nego to je to sluaj s komercijalnim alatom.
OpenOffice.org nudi mogunost proirivanja, izmjene i potpunog prilagoavanja
Komercijalne alate nije dozvoljeno koristiti bez plaene licencije, kao niti dijeliti drugima i instalirati na druga raunala za koja nije plaena odgovarajua licencija. Uporaba komercijalnih programa bez odgovarajue licence je kanjivo djelo. S druge strane programski paket OpenOffice.org mogue je mijenjati, dograivati, distribuirati, koristiti i instalirati bez plaanja dodatnih licenci i naknada.
1.5 Zadaci za vjebu

1. Preuzmite instalacijske datoteke uredskog paketa OpenOffice.org sa stranica www.openoffice.org. Instalirajte OpenOffice.org. a) U koliko koraka se provodi instalacija? b) Koje ovlasti trebate imati za instalaciju? OpenOffice.org Base 19
2 Koritenje programskog alata Base

Prije same definicije pojma baze podataka, potrebno je sagledati ga kroz njegovu ulogu i znaaj u svakodnevnom ivotu. S bazama podataka svakodnevno se susreemo a da toga nismo ni svjesni. One su u pozadini poslova koje obavljate rutinski i bez razmiljanja. Kada doete u banku podii novce ili platiti raun, alterski djelatnik upisom broja rauna s platne kartice u nekoliko sekundi vidi na svom zaslonu sve Vae podatke: prezime, ime, adresu, stanje rauna, dozvoljeno prekoraenje, broj ekova itd. Moda ste se koji put zapitali gdje su svi ti podaci pohranjeni. Vjerojatno je odgovor na to bio:Podaci su pohranjeni u memoriji raunala, to je i tono. No, kako to da raunalo na temelju broja rauna svaki put bez greke zna o kojoj je osobi rije? Da li je mogue da sa svojom karticom dignete novce s tueg rauna. Znate i sami da je vjerojatnost za to gotovo nikakva. Drugi primjer bio bi svakodnevna kupovina u samoposluzi. Ubacite mlijeko i kruh u koaricu, doete na blagajnu, platite i gotovo. Sigurno ste se neki put zapitali kako to da se na blagajni samo povue s "onim itaem" (ita bar koda) i automatski na zaslonu vidi naziv i cijenu proizvoda. Kako to da nije za mlijeko ispisana cijena kruha i slino? Prema tome nije vano da su podaci samo pohranjeni u memoriji, nego je od presudne vanosti njihova organizacija tj. nain na koji su zapisani i povezani.

Nakon ovog poglavlja moi ete:

definirati pojmove: Baza podataka, kljua i indeksa te pravila povezivanja, otvoriti programski alat Base, kreirati novu bazu podatka, spremiti i otvoriti bazu podataka, spojiti se na postojei sustav za upravljanje bazom podatka, promijeniti osnovne postavke programskog alata.
OpenOffice.org Base
21
2.2 Pojam baze podataka

2.2.1 to znai pojam baza podataka
Baza podataka je skup (kolekcija) meusobno povezanih podataka, pohranjenih prema unaprijed odreenim pravilima koji se odnose na jedan ili vie objekata. Podaci su injenice o nekom dijelu (segmentu) realnog svijeta. Oni sami za sebe ne znae mnogo. Kako bi bili razumljivi, potrebno ih je interpretirati (obraditi) te od njih dobiti informaciju. Na primjer, podaci kao to su: Leon, 21. 000, 180 sami za sebe ne znae gotovo nita. Meutim, ako ih moemo interpretirati kao naziv automobila (Leon) ija je cijena 21. 000 , a maksimalna brzina 180 km/h, tada oni postaju informacija koja se odnosi na jedan objekt. Alati kao to je OpenOfice. org Base slue za kreiranje (dizajniranje) relacijskih baza podataka u kojima su podaci organizirani i pohranjeni u tablicama (relacijama). Svaka tablica uva podatke o jednom objektu. Baza podataka obino se sastoji od dvije ili ee od vie tablica. Npr. podaci u bazi podataka za evidenciju posuivanja knjiga mogu biti organizirani u tri tablice: knjige, lanovi i posudbe, koje su meusobno povezane.
2.2.2 Kako je baza podataka organizirana

Bazu podataka moemo zamisliti kao veliko prazno skladite ogromnog kapaciteta u koje e se spremati razni proizvodi. Kad ne bismo prije slaganja proizvoda u skladite napravili organizaciju (plan) tj. skladite odijelili u nekoliko cjelina s policama, pretraivanje i snalaenje u njemu bilo bi gotovo nemogue. Identina je situacija i kod kreiranja (dizajna) baze podataka. Korisnik najprije radi plan i organizaciju spremanja podataka. Kao primjer, moe se uzeti relacijska baza podataka za evidenciju studenata i njihovog polaganja ispita. U navedenoj bazi podataka podaci e biti smjeteni u dvije tablice (relacije) : studenti i ispiti koje e meusobno biti povezane. Dakle, svaka relacijska baza podatke uva u tablicama. Tablica ima svoj naziv, a sastoji se od redova i stupaca. Redovi tablice u relacijskoj bazi podataka zovu se zapisi ili slogovi. Svaki slog sadri podatke o jednom studentu. Stupci ili kolone zovu se polja ili atributi koji poprimaju odreene vrijednosti.
22
OpenOffice.org Base
Slika 19: Izgled tablice studenti
Prilikom kreiranja tablice potrebno je odrediti nazive polja i tipove podataka koji e se moi upisati u njega.
Slika 20: Kreiranje tablice studenti
2.2.3 Pojam primarnog kljua

Primarni klju je polje koje jednoznano oznaava pojedini zapis (slog). To znai da ne mogu postojati dva zapisa (sloga) istom vrijednou u polju koje je primarni klju. U naem primjeru sa slike 20 primarni klju je polje br_indeksa. Prema tome, u tablici ne mogu postojati 2 studenta koji imaju isti broj indeksa. Pokuaj unosa novog studenta koji bi imao isti broj indeksa, kao neki od postojeih studenata rezultirao bi greskom. Prezime ili ime u naem primjeru ne bi mogli biti primarni klju. Zato? Zato to e se sigurno pojaviti studenti koji imaju isto prezime, takoer i ime. OpenOffice.org Base 23
Primarni klju ne moe biti nepoznata vrijednost. Zamislite da imate u tablici 1000 studenata i jednoga koji nema upisan broj indeksa. Dogodi li se k tome da postoji jo jedan student s istim imenom i prezimenom onda vaa baza "pada u vodu", tj. nemate polje koje jedinstveno identificira svakog studenta. Primarni klju ima dvostruku vanost. Osim to slui kao identifikator polja, on je u pravilu i veza s drugim tablicama, o emu e biti detaljnije rijei u nastavku.
2.2.4 Pojam indeksa

Indeks je jedno ili vie polja koje omoguava bre pretraivanje i sortiranje zapisa (slogova). Funkcionira slino kao i indeksi na kraju knjige pomou kojih bre pronaete na kojoj stranici se nalazi odreeni pojam. programski alat Base pomou polja koja su indeksirana brzo pronalazi lokaciju na kojoj su spremljeni traeni podaci.
2.2.5 Svrha povezivanja tablica u bazi podataka

Ve je spomenuto da se relacijska baza sastoji od jedne ili vie tablica (relacija). Kako bi se prilikom pretraivanja mogli koristiti podaci iz svih tablica potrebno ih je prethodno povezati. Na slici 3. vide se tablice s nazivima polja u bazi podataka za evidenciju studenata.
Slika 21: Tablice u bazi podataka
Uzmimo na primjer da elite iz baze podataka izdvojiti prezimena i imena studenata kojima je ocjena iz predmeta Matematika vea od 3. Podaci o prezimenima i imenima studenata nalaze se u tablici studenti, a podaci o predmetima i ocjenama u tablici ispiti. Povezane tablice preduvjet su za odabir podataka (query) , izradu maski (forms) i izvjetaja (reports) koji koriste podatke iz vie tablica. Izmeu tablica mogui su sljedei tipovi veza:

jedan prema jedan (one-to-one) 1:1 (jedan student jedna ifra)
jedan prema vie (one-to-many) 1:M (jedan student vie ispita) vie prema vie (many-to-many) M:M (vie studenata vie predmeta) OpenOffice.org Base
24
2.2.6 Vanost definiranja pravila povezivanja

Osim pohrane, najvaniji je zadatak baze podataka ouvanje integriteta podataka (cjelovitosti) tj. podaci moraju biti pravilno pohranjeni te ne smije doi do njihovog djelominog ili potpunog gubitka. Prije samog dizajniranja baze podataka na raunalu, poeljno je napraviti njezinu logiku shemu iz koje e biti vidljive tablice s poljima te veze meu njima. Kod definicije tablica vrlo je vano odrediti polje koje e biti primarni klju. To je polje najee veza prema drugim tablicama. Uvjet za povezivanje dvije tablice je da oba polja putem kojih se povezuju budu istog tipa (npr. cijeli broj). Pogledajte primjer sa slike 22. Tablice Studenti i Ispiti povezane su putem polja br_indeksa. Polje br_indeksa u tablici Studenti naziva se primarni klju (primary key), a polje br_indeksa u tablici Ispiti vanjski klju (foreign key). U svrhu ouvanja integriteta podataka, kod povezivanja se ukljuuje opcija referencijalnog integriteta. To znai da iz tablice Studenti nije mogue obrisati studenta za kojeg postoje podaci o njegovim ispitima u tablici Ispiti. Mogue ga je obrisati tek onda kad se iz tablice Ispiti obriu podaci vezani uz tog studenta.
Slika 22: Logika shema baze podataka
OpenOffice.org Base
25
2.3 Prvi koraci u radu s bazama podataka

2.3.1 Pokretanje (i zatvaranje) programskog alata Base
Pokretanje i zatvaranje programskog alata OpenOffice.org Base izvodi se na poznat nain kao i kod ostalih programa. Kliknite na Start Programs OpenOffice.org 2. 2 OpenOffice.org Base. Base zatvorite koristei izbornik Datoteka (File) Izlaz (Exit) ili klikom na standardnu ikonu za zatvaranje programskih alata u desnom kutu prozora.
Slika 23: Pokretanje programskog alata Base
Slika 24: Izgled prozora i zatvaranje programskog alata
26
OpenOffice.org Base
2.3.2 Otvaranje i prijava na postojeu bazu podataka

Otvaranje postojee baze podataka i spajanje na nju mogue je uiniti na dva naina. Prvi nain je da pomou File managera (npr. Windows Explorer) bazu potraite u mapi gdje je spremljena te je otvorite na nain da kliknete dvostrukim klikom lijeve tipke mia na nju. Drugi je nain da nakon pokretanja programskog alata Base slijedite njezinog arobnjaka (Wizard) koji vas pita: "to elite uiniti?" (What do you want to do?). Vidi sliku 25. U arobnjaku moete odabrati opciju Otvori postojeu datoteku s bazom podataka (Open an existing databese) ispod koje se nalazi i popis nedavno koritenih baza podataka. Gumb Otvori (Open) omoguava traenje te otvaranje baze podataka iz mape i ureaja na kojem je pohranjena (tvrdi disk, USB stick, CD/DVD). Opcija Spoji se na postojeu bazu podataka (Connect to an existing database) omoguava otvaranje i spajanje na druge tipove i formate zapisa baza podataka tj. baza podataka koje su kreirane u nekim drugim programskim alatima (npr. Dbase, MS Access, Oracle).
Slika 25: arobnjak programskog alata Base
OpenOffice.org Base
27
2.3.3 Kreiranje nove baze podataka

Novu bazu podataka takoer moete kreirati pomou arobnjaka u kojem je potrebno odabrati opciju Kreiraj novu bazu podataka (Create a new database). Nakon to kliknite na gumb Dalje (Next) prelazite na korak u kojem treba potvrditi zavretak i spremanje baze podataka klikom na gumb Zavri (Finish). Posljednji je korak odreivanje naziva i mjesta (lokacije) na ureaju za pohranu na koji e baza podataka biti smjetena. Naziv koje OpenOffice.org Base obino nudi je Nova baza podataka (vi dajete eljeno ime), a opcija Automatski dodatak imenu datoteke (Automatic file name extension), koja je najee odabrana, dodaje imenu baze nastavak (ekstenziju) .odb (Open Data Base). Time e kasnije biti mogue automatsko otvaranje baze dvostrukim klikom iz Windows Explorera.
Slika 26: Kreiranje nove baze podataka
Slika 27: Spremanje baze podataka
28
OpenOffice.org Base
2.3.4 Spremanje baze podataka na odreenu lokaciju

Programski alat Base razlikuje se od ostalih alata u OpenOffice.org paketu (Writer, Calc, Impress) u tome to odmah na poetku zahtjeva odreivanje imena baze podataka i njezino smjetanje na ureaj za pohranu (tvrdi disk, USB stick). Dakle, upis podataka u bazu nije mogu ako prazna baza nije prethodno spremljena. Time je osigurana sigurnost podataka tj. sve promjene koje se rade u bazi automatski se pohranjuju. elite li bazu spremiti na neko drugo mjesto ili pod drugim imenom (rezervna kopija) postupak je identian kao i kod veine programskih alata tj. birate izbornik Datoteka (File) Spremi kao... (Save As... ). Nakon toga sljedi poznati postupak dodjele imena i mjesta pohrane.
Slika 28: Spremanje baze podataka
2.3.5 Koritenje funkcije pomoi

Standardna tipka za dobivanje pomoi kao i u veini programskih alata je tipka F1. Osim nje dijaloki prozor za dobivanje pomoi moete dobiti i koristei izbornik Pomo (Help). Funkcija pomoi koristi se na nain da u dijalokom okviru upiete odreeno pitanje, pretraite kljune rijei ili potraite pomo na Internetu. Postoji i mogunost pokretanja pomoi to je ovo? (What is this?). Odabirom ove opcije uz strelicu pokazivaa pojavljuje se upitnik. Pomakom pokazivaa iznad odreenih objekata pojavljuje se kratko objanjenje u novom (eng. popup) prozoru. OpenOffice.org Base 29
Slika 29: Funkcija pomoi
2.3.6 Zatvaranje baze podataka

Baza podataka se zatvara putem izbornika Datoteka (File) Zatvori (Close) ili zatvaranjem programskog alata Base.
Slika 30: Zatvaranje baze podataka
30
OpenOffice.org Base
2.4 Promjena osnovnih postavki

2.4.1 Promjena vrste pogleda na tablice, obrasce i izvjetaje
Programski alat Base sastoji se od 4 modula: Tablice (Tables), Upita (Queries), Obrazaca (Forms) i Izvjetaja (Reports).
Slika 31: Izgled prozora programskog alata Base
Postojee objekte (tablice, upiti, obrasci i izvjetaji) moete vidjeti u ureivakom pogledu (dizajn) ili ga otvoriti i vidjeti njegov konaan izgled. Na slici 31 oznaene su ikone pomou koji se mijenja pogled na objekt. Ako u lijevom donjem kvadrantu odaberete neki od objekata (npr. tablicu) njegov sadraj vidljiv je u donjem desnom kvadrantu pod uvjetom da je odabrana opcija Dokument (Document).
2.4.2 Prikazivanje i sakrivanje ugraene trake programskog alata

Alatne trake (Toolbars) mogu se u glavnom prozoru programskog alata Base prikazati, sakriti ili mijenjati. Nakon to kliknite na izbornik Pogled (View) Alatne trake (Toolbars) - Podesi... (Customize...) otvara se dijaloki prozor za spomenute radnje s alatnim trakama.
Slika 32: Prilagodba alatnih traka
OpenOffice.org Base
31
2.5 esta pitanja

Koji su sve podaci pohranjeni u bazi podataka? Baza podataka sadri podatke o zadanim upitima, izvjetajima, obrascima koji su dostupni u bazi kao i vezu na mjesto gdje su stvarni podaci pohranjeni. Baza sadri i oblik zapisa podatka u sebi. Kakva je to baza ODBC i JDBC? Za razliku od baze HSQLDB koja je predstavljena datotekom na disku ODBC i JDBC predstavlja samo vezu sa stvarnom bazu koja je instalirana na nekom drugom posluitelju. Podrka za pristup takvoj bazi ovisi iskljuivo o instaliranim ODBC odnosno JDBC upravljakim programima (driveri), a ne o alatu Base. Ovim putem mogue se spojiti na sve vodee komercijalne sustave za upravljane bazom podataka. Ako koristim HSQLDB kako mogu izraditi sigurnosnu kopiju? HSQLDB oblik zapisa baze sve podatke sadri u .odb datoteci. Kako bi se izradila sigurnosna kopija ove baze dovoljno je izraditi samo sigurnosnu kopiju ove datoteke. U sluaju drugih oblika zapisa potrebno je pridravati se uputa proizvoaa baze podataka. Zato ne mogu koristiti HSQLDB bazu? Baza HSQLDB zahtjeva instaliranu odgovarajuu inaicu izvritelja programskog jezika Java. Ako na raunalu nije instalairana odgovarajua inaica nije mogue koristiti ovu bazu podataka. Za sam rad alata Base nije potrebna instalacija podrke za programski jezik Java.
32
OpenOffice.org Base
3 Tablice

izraditi i pohraniti nove tablice, zadati tipove podatka u tablicama, ureivati podatke u tablicama, zadati kljueve, indekse, povezati podatke iz vie tablica.
3.2 Osnovne operacije

3.2.1 Kreiranje i spremanje tablice - odreivanje polja i tipova podataka
Usporedite li kreiranje baze podataka sa graenjem kue, onda tablice u bazi podataka moete poistovjetiti s temeljima kue na kojima se grade zidovi i krov. U bazi podataka na temelju tablica kreiraju se upiti (Queries), obrasci (Forms) i izvjetaji (Reports). Prvi je korak da odaberete objekt Tablice (Tables). Nakon toga novu tablicu moete kreirati na dva naina: u pregledu dizajna (Design View) ili pomou arobnjaka (Wizard). arobnjak vam nudi gotove predloke (template) na temelju kojih birate primjere tablica s odreenim poljima. Ovaj nain je dobar ako hoete brzo kreirati tablicu s ciljem istraivanja mogunosti programskog alata Base. Preporuka je da tablice kreirate u dizajn pogledu.
Slika 33: Kreiranje nove tablice
Nakon odabira opcije Kreiraj Tabelu u Pregledu Dizajna... (Create Table in Design View... ) otvara se dijaloki prozor Dizajn tablice (Table Design) u kojem upisujete nazive polja te im odreujete kojeg e biti tipa.
OpenOffice.org Base
33
Na primjer, ako za datum roenja odaberete tip polja Date [DATE] znai da e se u to polje moi upisati podaci iskljuivo u obliku datuma, a ne tekst ili brojevi. Dolazimo do zakljuka da kreirati tablice znai definirati pravila po kojima e se podaci upisivati u njih tj. u bazu podataka. Dobro definirana pravila jame izbjegavanje pogreki kod unosa, a samim time i bazu s tonim podacima.
Slika 34: Kreiranje tablice i odreivanje tipova polja
OpenOffice.org Base nudi vie tipova podataka, a najee su to brojani (cijeli i decimalni) , tekstualni ili datumski tip. Tip polja Tiny Integer BigInt Image Binary Binary (fix) Memo Text (fix) Number Decimal Integer Small integer Float 34 cijeli brojevi slika Binarni broj Binarni broj Tekst Tekst Broj Decimalni broj Cijeli broj od -231 do 231-1 Cijeli broj do -215 - 215-1 Decimalni broj OpenOffice.org Base Opis polja cijeli brojevi od 0 do 255
Tip polja Real Double Text Yes/No Date Time Date/Time Other Realni broj Broj Tekst Da/Ne unos Datum Vrijeme
Opis polja
Datum i vrijeme Ostalo
Tablica 1. Tipovi podataka u OpenOffice.org Base

Nakon dodjele naziva svim poljima te odreivanja tipova polja tablicu je potrebno spremiti ve poznatim postupkom tj. klikom na izbornik Datoteka (File) Spremi (Save). Ako u tablici nije definirano polje koje e biti primarni klju, otvara se prozor s informacijom o nepostojanju primarnog kljua. Klikom na Da (Yes) Base automatski dodaje polje, oznaava ga kao primarni klju i sprema tablicu. U pravilu je to polje tipa INTEGER s nazivom ID. Kliknete li na gumb Ne (No) tablica e biti spremljena bez primarnog kljua.
Slika 35: Spremanje tablice
OpenOffice.org Base
35
3.2.2 Dodavanje i brisanje slogova (zapisa) u tablici

Dodavanje novih slogova (zapisa) u tablicu znai unos podataka u tablicu. Kliknite desnom tipkom mia na tablicu te odaberite opciju Otvori (Open). Drugi nain otvaranje tablice je dvostrukim klikom lijeve tipke mia na nju.
Slika 36: Otvaranje tablice za unos podataka
Ako se dogodi da ne moete upisivati podatke znai da u njoj nije definiran primarni klju. Potrebno je vratiti se u ureivanje tablice i dodati polje koje e biti primarni klju npr. ID (Integer).
Slika 37: Unos novih slogova (zapisa) u tablicu
Kod upisivanja podataka, prijelaz u novo polje moete uiniti pomou tipke Tab na tipkovnici, strelicama lijevo-desno ili klikom mia u njega. Slog (redak) koji elite obrisati najprije oznaite tako da kliknete na selektor sloga (zelena strelica ispred sloga). Vie slogova moete oznaiti tako da drite pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici. Nakon to su slogovi oznaeni pritisnite na tipkovnici tipku Delete. Da biste dovrili brisanje kliknite na gumb Da (Yes). Budui da je brisanje slogova nepovratni proces tj. obrisane slogove vie ne moete vratiti, budite paljivi kako se ne bi dogodilo da izgubite podatke. 36 OpenOffice.org Base
Slika 38: Brisanje slogova
3.2.3 Dodavanje polja u postojeu tablicu

Za dodavanje novog polja, postojeu tablicu trebate otvoriti u pogledu za Ureivanje (desni klik mia na tablicu, naredba Ureivanje (Edit) ). Novo polje jednostavno se dodaje kao i pri kreiranju nove tablice. Upiite naziv polja, odredite njegov tip te prije zatvaranja tablice spremite nastale promjene.
Slika 39: Dodavanje novog polja u tablicu
OpenOffice.org Base
37
Slika 40: Upis podataka u novo polje
3.2.4 Dodavanje i prilagodba podataka u slogu

Podatke u tablicu dodajete tj. unosite tako da kliknete u prvo prazno polje i upiete vrijednost. Prilagodbom tj. ispravkom podataka na mjesto starih vrijednosti upisuju se nove.
3.2.5 Brisanje podataka iz sloga

elite li obrisati podatak iz sloga, kliknite u polje gdje se on nalazi te pritisnite tipku Delete na tipkovnici. Nakon to je podatak obrisan moete upisati novi podatak ili polje ostaviti prazno.
3.2.6 Koritenje funkcije za ponitavanje izmjena (undo)

Funkcija Undo standardna je funkcija koja se koristi u svim programskim alatima, a slui za vraanje prethodnih akcija (koraka). Kod upisa podataka pomou funkcije Undo moete se vratiti nekoliko koraka unatrag tj. ponititi izmjene. Vano je napomenuti da se ova funkcija moe koristiti jedino ako nastale promjene nisu pohranjene. Nakon to spremite promjene, funkcijom Undo vie se ne moete vratiti na prethodne korake.
Slika 41: Naredba Undo
38
OpenOffice.org Base
3.2.7 Navigacija unutar tablice

Navigaciju unutar tablice moete izvoditi pomou tipkovnice ili navigacijskih tipki u tablici koje se nalaze na navigacijskoj alatnoj traci.
Slika 42: Navigacijska traka
Tipke Strelica dolje (Down Arrow) Strelica gore (Up Arrow) Stranica dolje (Page Down) Stranica gore (Page Up) Tab Shift + Tab Home End
Opis Sljedei slog Prethodni slog Jedna stranica dolje Jedna stranica gore Sljedee polje Prethodno polje Prvo polje tekueg sloga Zadnje polje tekueg sloga
Tablica 2. Navigacija pomou tipkovnice
3.2.8 Brisanje tablice

Brisanjem tablice nepovratno se briu i svi podaci u njoj. Jednom obrisanu tablicu ne moete vie vratiti, stoga trebate biti vrlo paljivi kako ne bi izgubili podatke. elite li obrisati tablicu, odaberite je te na tipkovnici pritisnite tipku Delete. Pojavit e se prozor koji vas jo jednom upozorava da e tablica biti obrisana. Klikom na gumb Da (Yes) postupak brisanja je nepovratno zavren.
3.2.9 Spremanje i zatvaranje tablice

Novonastale promjene u tablici spremaju se, kao i u svim programskim alatima, klikom na izbornik Datoteka (File) Spremi (Save) , kombinacijom tipki CTRL+S ili OpenOffice.org Base 39
klikom na ikonu
na alatnoj traci.
Zatvaranje tablice vri se klikom na gumb za zatvaranje kao i u svim programskim alatima u operacijskom sustavu Windows. Ako prije zatvaranja promjene nisu spremljene, Base e vas upozoriti na to i pitati da li elite spremiti promjene.
Slika 43: Spremanje i zatvaranje tablice
40
OpenOffice.org Base
3.3 Definiranje kljueva

3.3.1 Definiranje primarnog kljua
Pojam i znaenje primarnog kljua opisani su u poglavlju Pojam primarnog kljua. Primarni klju definiramo prilikom kreiranja tablice tj. naziva polja s pripadajuim tipovima podataka. U dizajn pogledu ispred polja koje elite da bude primarni klju (selektor polja) , kliknite desnom tipka mia te odaberite opciju Osnovni klju (Primary key). Nakon toga e se uz selektor polja pojaviti oznaka u obliku kljua to je znak da je primarni klju definiran.
Slika 44: Definiranje primarnog kljua
Ukoliko prilikom kreiranja tablice niti jedno polje nije odreeno kao primarni klju, Base e vam prije spremanja tablice ponuditi automatsko definiranje primarnog kljua. Otvorit e se dijaloki prozor s informacijom da ne postoji primarni klju te ako niti jedno polje nije primarni klju ili jedinstven indeks, unos podataka u tablicu nee biti mogu. Klikom na tipku Da (Yes) nastaje polje s imenom ID te tipom podataka Integer.
OpenOffice.org Base
41
Slika 45: Poruka o nedefiniranom primarnom kljuu
Slika 46: Rezultat automatskog definiranja primarnog kljua
3.3.2 Postavljanje indeksa u odreeno polje, bez doputanja duplikata

Za postavljanje indeksa u polje, otvorite tablicu u pregledu dizajna. Nakon toga oznaite budue indeksirano polje. Kliknite na izbornik Alati (Tools) Dizajn indeksa (Index Design. . ). Otvorit e se dijaloki prozor Indeksi kao na slici 47. U njemu ete uoiti pet ikona pomou kojih se mogu izvesti sve akcije vezane uz indeksiranje polja. Klikom na prvu ikonu u nizu kreirat ete novi indeks kojem potom treba upisati naziv ili ostaviti naziv koje Base nudi (Indeks1, Indeks2 itd. ). Nakon toga u sekciji Detalji indeksa (Index details) odaberite polje koje elite postaviti kao indeksirano te hoe li biti sortirano uzlazno ili silazno (Ascending ili Descending). Da bi indeks u polju bio jedinstven, ukljuite opciju (kvaicu) Jedinstven (Unique). Klikom na ikonu spremate nastale promjene te je postavljanje indeksa u polje zavreno. Ako zaboravite spremiti promjene, Base e vas prije zatvaranja dijalokog prozora Indeksi upozoriti na to. Prije postavljanja novog indeksa primijetit ete da ve postoji jedno indeksirano polje s znakom kljua ispred (SYS_IDX). To je zato to u tablici postoji polje koje je 42 OpenOffice.org Base
primarni klju, a ono je automatski i indeksirano, jedinstveno polje. Njega nije mogue obrisati. Vrlo je vano napomenuti da kad jednom u polje postavite indeks s odreenim nazivom, taj naziv kao indeks vie ne moete koristiti u drugoj tablici ak i kad je postojea tablica obrisana tj. svaki novi indeks mora imati novi naziv.
Slika 47: Postavljanje indeksa u polje
Nakon postavljanja indeksa u polje, kao to je ranije ve objanjeno, bre je pretraivanje i sortiranje podataka u bazi.
3.4 Priprema tablice

3.4.1 Promjena postavki polja: veliine polja, oblika broja i datuma
Nakon to je tablica kreirana, moe se pojaviti potreba za promjenom odreenih parametara. Najee se mijenjaju svojstva polja kao to su veliina (duina) i oblik. Promjenu postavki polja uinite tako da:

otvorite tablicu u dizajn pogledu, odaberite polje kojem elite promijeniti svojstva, za duljinu polja upiite novu veliinu, za format broja i datuma odaberite ikonu s tri tokice na kraju svojstva
Primjer formata (Format example),
OpenOffice.org Base
43
Slika 48: Promjena svojstva polja
U dijalokom prozoru odaberite kategoriju te za nju oblik polja.
Slika 49: Promjena oblika broja
Slika 50: Promjena oblika datuma
Osim promjene veliine i oblika, polju moete postaviti svojstvo Unos nuan (Entry required) na Da (Yes), to znai da e se u to polje obavezno morati upisati podatak tj. ne moe ostati prazno.
44
OpenOffice.org Base
3.4.2 Posljedice promjene postavki polja u tablici

Odabir tipa polja i njegovog oblika kljuan je trenutak pri dizajniranju tablica. Naknadne promjene nee izazvati negativne posljedice tako dugo dok u tablicu nisu upisani podaci. Ako se postavke polja mijenjaju, u tablici s upisanim podacima moe doi do njihovog gubitka. Npr., smanjenje veliine tekstualnog polja uzrokovati e gubitak svih podataka koji su vei od nove veliine polja. Kod promjena tipa polja izgubljeni e biti podaci koje Base nije uspio pretvoriti u novoodabrani tip polja (npr. Number [NUMERIC] u Text [VARCHAR]). Prije svake promjene postavki polja preporuljivo je napraviti rezervnu kopiju podataka u tablici (backup).
3.4.3 Promjena irine stupca u tablici

irinu stupca u tablici moete promijeniti (smanjiti ili poveati) na dva naina: 1. Otvorite tablicu za upis podataka (dvostruki klik mia na naziv tablice). Nakon toga kliknite desnom tipkom mia na naziv polja i odaberite opciju irina stupca... (Column width). Otvorit e se dijaloki okvir u kojem moete upisati eljenu irinu stupca (u pikselima, tokama) ili odabrati opciju Automatski (Automatic) koja e odraditi optimalnu irinu koja najbolje odgovara duini podataka.
Slika 51: Promjena irine stupca prvi nain
2. Nakon to oznaite stupac kojem elite promijeniti irinu (klikom na ime polja) pokaziva mia postavite na granicu izmeu stupaca. Drite pritisnutu lijevu tipku mia i pomiite granicu izmeu stupaca u lijevo ili desno, ime se poveava ili smanjuje irina stupca.
OpenOffice.org Base
45
Slika 52: Promjena irine stupca drugi nain
3.5 Povezivanje tablica

Kako bi se istovremeno mogli koristiti podaci iz dvije i vie tablica potrebno ih je povezati i odabrati tip veze meu njima.
3.5.1 Stvaranje veza izmeu tablica (1:1 i 1:N)

Veza tipa 1:1 - jedan-prema-jedan (one-to-one) definira odnos izmeu dvije tablice tako da vrijednost primarnog kljua jedne tablice moe povezati samo jedan vanjski klju u drugoj tablici. Primjer je takve veze odnos brak tj. svaki mukarac u odreenom trenutku moe biti u braku samo s jednom enom i obrnuto. Uvjet za postavljanje veze 1:1 je da polja putem kojeg se tablice povezuju budu definirana kao primarni klju. Za postavljanje veze kliknite na izbornik Alati (Tools) Odnosi... (Relationships... ). Otvorit e se dijaloki okvir u kojem je potrebno odabrati jednu po jednu tablicu koje povezujete i kliknuti na gumb Dodaj (Add). Kad su sve tablice dodane kliknite na gumb Zatvori (Close).
46
OpenOffice.org Base
Slika 53: Dodavanje tablica za povezivanje
U primjeru na slici, za kreiranje veze 1:1 potrebno je lijevom tipkom mia iz tablice zene primiti polje sifra_braka i odnijeti ga nad polje sifra_braka u tablici muskarci i tamo otpustiti tipku mia (akcija povuci i otpusti eng. Drag & Drop). Base e sam ponuditi i kreirati vezu tipa 1:1, to je oznaeno spojnom crtom izmeu tablica te kod svake tablice oznaeno brojkom 1.
Slika 54: Kreiranje veze 1:1
Veza tipa jedan-prema-vie (one-to-many) - 1:M definira odnos meu tablicama tako da vrijednost primarnog kljua iz jedne tablice moe povezivati jednu ili vie vrijednosti iz druge tablice. Primjer takve veze moe biti odnos izmeu studenta i kolegija, tj. jedan student moe polagati vie ispita iz vie kolegija.
OpenOffice.org Base
47
Slika 55: Povezane tablice
Kreiranje veze 1:M identino je kao i kod veze 1:1. Odaberite izbornik Alati (Tools) Odnosi (Relationships) te dodajte tablice koje se povezuju. U primjeru donje slike 55. tablice se povezuju putem polja br_indeksa.
Slika 56: Kreiranje veze 1:M (jedan-prema-vie)
Base e ponuditi i kreirati vezu tipa 1:M to je oznaeno spojnom crtom izmeu tablica. Kod tablice Studenti ta je veza oznaena brojkom 1, a kod tablice Ispiti
slovom n.
3.5.2 Brisanje veza izmeu tablica

Za brisanje veza izmeu tablica najprije trebate otvoriti dijaloki prozor Dizajn relacije (Relation Design). Nakon toga desnom tipkom mia kliknite na vezu (crtu) izmeu tablica te odaberite opciju Obrii... (Delete).
48
OpenOffice.org Base
Slika 57: Brisanje veza izmeu tablica
3.5.3 Primjena pravila referencijalnog integriteta

Povezivanjem tablica u programskom alatu OpenOffice.org Base automatski se ukljuuje referencijalni integritet to znai da se odreeni podaci iz tablice koja sadri vanjski klju ne mogu brisati tako dugo dok postoje s njima povezani podaci u tablici s primarnim kljuem. Na slici 57 prikazane su povezane tablice Ispiti i Studenti. U tablici Studenti polje br_indeksa je primarni klju i slui kao veza s tablicom Ispiti. To znai da iz tablice Ispiti nije mogue obrisati zapise koji imaju br_indeksa koji se nalazi i u tablici Studenti. Tek kad se iz tablice Studenti obrie zapis pojedinog studenta, mogu se brisati i podaci o njegovim ispitima. Ovo pravilo osigurava da se ne dogodi sluaj da se iz baze obriu podaci o studentu, a podaci o njegovim ispitima ostanu. Na primjeru sa slike 57 moe se vidjeti da se iz tablice Studenti ne mogu obrisati zapisi s brojem indeksa 11111-R, 22222-R i 33333-I, a zapis s brojem indeksa 44444-I moe, jer za njega ne postoje podaci u tablici Ispiti. Drugi dobar primjer mogla bi biti baza podataka koju koriste banke. U toj bazi postoje podaci o klijentu (korisniku) i podaci o njegovim raunima (tekui, iro, devizni). U sluaju nepostojanja pravila referencijalnog integriteta, iz baze bi bilo mogue obrisati podatke o klijentu, a podaci o stanju rauna bi ostali. Tek kad se zatvore (izbriu) podaci o svim raunima mogue je iz baze obrisati i podatke o korisniku.
OpenOffice.org Base
49
Slika 58: Primjer referencijalnog integriteta
Pokuate li obrisati podatke iz tablice u kojoj postoji pravilo referencijalnog integriteta, Base e vas upozoriti da to nije mogue, tj. da je dolo do greke kod brisanja.
Slika 59: Poruka o greci prilikom brisanja zapisa
3.6 esta pitanja

Koja je razlika izmeu tablice i pogleda? Tablica sadri podatke koje je mogue unositi, ureivati i mijenjati. Pogled (view) predstavlja samo drugaiji pogled na ve postojee podatke. Podaci u pogledu mogu sadravati podatke iz vie tablica na temelju njihovih odnosa ili samo djelomini prikaz podataka iz neke tablice. Podatke u pogledu nije mogue mijenjati. Promjenom podatka u tablicama automatski se mijenjaju podaci u pogledu. Pogledi se mogu koristiti prilikom definiranja upita. U nekim komercijalnim alatima pogledi nisu dostupni ve se umjesto njih koriste upiti. Moe li se promijeniti naziv tablice? Jednom zadan naziv tablice je mogue jednostavno promijeniti. Pri tome je mogue da neki upiti vie nee biti ispravni pa je prilikom svake ovakve promjene potrebno provjeriti da li i sve aplikacije koje koriste bazu i dalje ispravno rade. 50 OpenOffice.org Base
Moe li se promijeniti tip podatka jednom kad je zadan? Jednom zadan tip podataka je mogue promijeniti samo u srodan tip podataka. Na taj nain mogue je promijeniti podatke iz decimalnih brojeva u cijele brojeve. Prilikom promjene tipa podatka mijenjaju se podaci u samoj tablici. Prilikom promjene tipa podataka mogu je gubitak informacija ako novi tip podataka ne sadri jednaku koliinu informacija kao to je sluaj u promjeni iz decimalnih brojeva u cijele. Kada nije mogue napraviti promjenu tipa podataka zbog ve unesenih sadraja u tablici Base nee napraviti nikakvu promjenu i o tome e obavijestiti korisnika. Prilikom svake ovakve promjene potrebno je prvo provjeriti sve posljedice akcije budui da neki upiti moda pretpostavljaju odreeni tip podataka i nakon promjene mogu postati neispravni. Koliko esto je potrebno snimati podatke prilikom unosa podataka? automatski snima prelaskom na sljedei ili prethodni zapis. emu slue indeksi i kljuevi? Indeksi i kljuevi omoguavaju bri rad baze podataka na nain da znatno ubrzavaju proces pretraivanja i uparivanja podataka. Baza podataka s ispravno postavljenim indeksima i kljuevima radit e viestruko bre od baze koja ih nema postavljenima ili su oni pogreno postavljeni. Indekse i kljueve trebaju postaviti dizajneri baze podataka, a u tu svrhu mogu koristiti i alate razvijene samo u tu svrhu koji analiziraju svaki upit i ispisuju vrijeme izvoenja. Koja je uloga referencijskog integriteta? Referencijski integritet osigurava da su svi podaci u bazi ispravno uneseni i konzistenti. Na temelju zadanih pravila referencijski integritet provjerava da li je podatak mogue upisati i ako nije upozorava korisnika o problemu. Na primjer referencijski integritet se moe koristiti prilikom unosa potanskog broja mjesta prebivalita neke osobe. Na temelju tablice koja sadrava podatke o svim potanskim brojevima baza provjerava da li je uneseni potanski broj ispravan. Mogu li privremeno iskljuiti referencijski integritet s ciljem dodavanja podatka i zatim ga naknadno ukljuiti? Referencijski integritet nije mogue postaviti ako podaci u trenutku postavljanja nisu ispravno uneseni. Zbog toga ako se referencijski integritet ukloni tada je mogue upisati i podatak koji bi ga inae naruio, ali tada vie nee biti mogue vratiti referencijski integritet dok se podatak ne ispravi. Zbog toga nije mogue privremeno ukloniti referencijski integritet.
Base sam snima svaki unos tako da nije potrebno odvojeno snimati unos. Unos se
OpenOffice.org Base
51
4 Obrasci
Obrasci (Forms), forme ili maske grafiko su suelje prema podacima u tablicama, a slue za unos i prikaz podataka. Prednost unosa podataka putem obrazaca u odnosu na izravan unos u tablice je u mogunosti prikaza samo odreenih polja te unosa podataka u polja vie tablica. Obrasci omoguavaju unos samo novih podataka, bez da korisnik ima uvid u ve upisane podatke, to s tablicama nije sluaj.


izraivati i ureivati obrasce, koristiti obrasce za unos, ureivanje i pregledavanje podataka, pohraniti izraene obrasce.
4.2 Rad s obrascima (formama)

4.2.1 Otvaranje obrasca
Slino kao i ostali objekti baze podataka, obrasci se otvaraju dvostrukim klikom lijeve tipke mia na njih putem glavnog prozora programskog alata Base ili desnim klikom tipke mia putem naredbe Otvori (Open).
Slika 60: Primjer obrasca
OpenOffice.org Base
53
4.2.2 Izrada i spremanje obrasca

Obrasci se mogu kreirati na 2 naina: u Pregledu Dizajna (Design View),
pomou arobnjaka (Wizard).
Slika 61: Naini kreiranja obrazaca
Izrada obrazaca u Pregledu Dizajna puno je zahtjevniji nain od izrade pomou arobnjaka te zahtjeva neto vie iskustva i znanja. U nastavku e biti objanjen postupak izrade obrazaca pomou arobnjaka, koji e vas voditi korak po korak do konanog cilja. Najprije odaberite naredbu Kreiraj Formu pomou arobnjaka... (Create Form in Design View). Otvorit e se sljedei dijaloki prozor:
Slika 62: arobnjak za obrasce prvi korak
54
OpenOffice.org Base
U prvom koraku, iz popisa Dostupna podruja (Available fields) odaberite polja za koja elite da se prikau na obrascu. Polja se mogu dodati u Podruje formi (Fields in the forms) jedno po jedno klikom na tipku > ili sva odjednom klikom na tipku >>. Iisti je postupak u suprotnom smjeru, tj. polja se mogu iz Podruja u formi izbrisati klikom na tipke < ili <<. Za prelazak na drugi korak kliknite na gumb Sljedee > (Next).
Slika 63: arobnjak za obrasce - drugi. korak
U drugom koraku moete odabrati umetanje podobrasca tj. mogue je prikazati podatke i iz druge tablice koja je povezana s odabranom tablicom iz prvog koraka. Ako niste odabrali opciju Dodaj podpolje obrasca (Add Subform) trei i etvrti korak se preskae i prelazi se na peti korak. Za prelazak na trei korak kliknite na Sljedee > (Next).
Slika 64: arobnjak za obrasce - trei korak
OpenOffice.org Base
55
U treem koraku dodajete polja u podobrazac identino kao i u prvom koraku. Kliknite na Sljedee > (Next) za prelazak na etvrti korak.
Slika 65: arobnjak za obrasce etvrti korak
Ovaj korak slui za definiranje veze izmeu tablica i otvara se samo onda ako ste u drugom koraku odabrali opciju Podobrazac je baziran na runom odabiru polja (Subform based on manual selection of fields). U suprotnom ovaj korak preskaete i prelazite na peti korak.
Slika 66: arobnjak za obrasce - peti korak
56
OpenOffice.org Base
U petom koraku odabirete raspored polja glavnog obrasca te postavljanje podobrasca. Kliknite na Sljedee (Next) za prelazak na slijedei korak.
Slika 67: arobnjak za obrasce - esti korak
U estom koraku odreujete kako e se podaci unositi u obrasce. Obrazac moe sluiti za unos samo novih podataka, to znai da se ostali podaci ne prikazuju ili prikazuju, ali s raznim dozvolama za izmjenu ili brisanje postojeih podataka te dodavanje novih. Prelaskom na sljedei korak otvara se mogunost primjene stilova tj. odreuje se dizajn obrasca. Na raspolaganju je nekoliko boja izgleda rubova polja, to je vidljivo na donjoj slici.
Slika 68: arobnjak za obrasce - sedmi korak
OpenOffice.org Base
57
U zadnjem osmom koraku odreujete ime obrasca, a klikom na gumb Zavri (Finish) zavravate postupak izrade obrasca pomou arobnjaka.
Slika 69: arobnjak za obrasce - osmi korak
Slika 70: Konani izgled obrasca
Na kreiranom obrascu mogu se primijetiti podaci o studentu te podaci u podobrascu o njegovim ispitima.
58
OpenOffice.org Base
4.2.3 Koritenje obrasca za unos, izmjenu i brisanje zapisa

Najee aktivnosti u obrascu su:

unos novih podataka, promjena (auriranje) postojeih podataka, brisanje postojeih podataka.
Prije unosa novih podataka otvorite obrazac te obratite panju na navigacijsku traku na dnu prozora. Na njoj se nalaze tipke za navedene akcije u obrascima.
Slika 71: Unos, brisanje i auriranje podataka
Na slici ja prikazan obrazac, a brojevima su oznaeni akcijski gumbi na navigacijskoj traci: 1. Traenje podataka, 2. Trenutni zapis, 3. Ukupan broj zapisa, 4. Prvi zapis, 5. Prethodni zapis, 6. Slijedei zapis, 7. Posljednji zapis, 8. Novi zapis, 9. Brisanje zapisa.
OpenOffice.org Base
59
Unos novih podataka slian je unosu podataka u tablicu, tj. podaci se upisuju u polja, a na novo polje dolazi se tipkom Tab ili miem. Podaci se mijenjaju (auriraju) tako da se pozicionirate u odreeno polje i upiete nove podatke. Base automatski sprema promjene prelaskom na slijedei ili prethodni zapis. Kao pomo u auriranju moe posluiti i ikona za traenje podataka (1). Klikom na ikonu za brisanje (9), nakon potvrdnog odgovora u dijalokom prozoru koji se otvara zbog zatite od sluajnog brisanja, brie se trenutni zapis.
4.2.4 Navigacija unutar obrasca

Obrasci mogu prikazivati zapise jedan po jedan ili mogu istovremeno prikazivati vie zapisa. U oba sluaja navigacija (prelazak s jednog na drugi zapis) je identina, a najee se vri na dva naina:

pomou navigacijske trake, pomou tipkovnice (Tablica 2. Navigacija pomou tipkovnice).
Za pozicioniranje na odreeni zapis dovoljno je da u polje u kojem pie trenutni zapis upiete cijeli broj (npr. 4) i pritisnete tipku Enter na tipkovnici.
4.2.5 Brisanje obrazaca

U glavnom prozoru odaberite eljeni obrazac te pritisnite na tipkovnici tipku Delete. Nakon potvrdnog odgovora Obrii (Delete) postupak brisanja nepovratno je zavren, tj. obrisani obrazac vie nije mogue vratiti. Gumb Brii sve (Delete All) aktivan je ako su oznaena dva ili vie obrazaca koja elite obrisati.
Slika 72: Potvrda brisanja obrazaca
S obzirom da je postupak brisanja nepovratan, poruka s gornje slike pojavljuje se kod brisanja svih objekata baze podataka (tablice, upiti, obrasci i izvjetaji).
4.2.6 Spremanje i zatvaranje obrazaca

Spremanje i zatvaranje obrazaca izvodi se slino kao i kod svih programskih alata putem izbornika Datoteka (File) Spremi (Save) i Datoteka Zatvori (Close) ili klikom na ikonu za zatvaranje prozora. Ako kod zatvaranja obrazaca promjene nisu spremljene, Base e vas upozoriti i traiti spremanje. 60 OpenOffice.org Base
4.3 esta pitanja

Koliko podataka je mogue upisati putem obrazaca? Putem obrazaca je mogue upisati neogranien broj podataka. Podaci se putem obrazaca unose jedan po jedan. Kada se koriste obrasci? Obrasci se koriste kada korisnik koji treba upisivati ili pregledavati podatke nije dizajner baze podataka. Takvim osobama je suelje baze podataka nejasno i vrlo nepraktino za koritenje. Obrasci omoguavaju jednostavan unos istovremeno u vie tablica, a takoer je putem njih velik podataka mogue jednostavnije upisati. Na primjer unos potanskog broja prebivalita osobe je mogue izvesti putem padajueg izbornika za nazivima gradovima. Obrasci se obino ne koriste samo u sluajevima velikog broja izmjene podataka na temelju nekih pravila.
OpenOffice.org Base
61
5 Dobivanje informacija

pronai traene podatke u tablici, prikazati samo podatke iz tablice koji zadovoljavaju neki uvjet, izraditi jednostavne upite, poredati podatke u tablici i upitu.
5.2 Osnovne operacije

5.2.1 Pronalaenje odreene rijei, broja ili datuma u slogu
Za pronalaenje odreenih rijei, brojeva ili datuma u slogu otvorite tablicu te kliknite na ikonu za pretraivanje podataka. Nakon toga otvorit e se dijaloki prozor u kojem se definiraju detalji pretraivanja.
Slika 73: Pretraivanje podataka
OpenOffice.org Base
63
Dijaloki prozor za traenje slogova sastoji se od tri dijela: 1. Trai (Search for) - Upisuje se traeni podatak ili odabire opcija Sadraj polja je NULL to znai da e Base pronai sve zapise koji u nekom od polja nemaju upisanu vrijednost. Opcija Sadraj polja nije NULL daje kao rezultat pretraivanja sve zapise koji nemaju polja s neupisanim vrijednostima; 2. Gdje traiti (Where to search) - biranjem opcije Sva polja (All Fields) pretrait e se zapisi po svim poljima, a opcijom Jedno polje (Single field) pretrauju se zapisi samo u odreenom polju (npr. prezime) 3. Postavke (Settings) - dodatno se naznauju uvjeti i nain pretraivanja (treba li paziti na velika/mala slova, u kojem e se smjeru vriti pretraivanje itd.);
5.2.2 Primjena filtra na tablicu i obrazac

Filtri u tablicama i obrascima imaju ulogu ograniavanja prikaza informacija. Filtriranje podataka zapoinje klikom na jednu od ikona: .
daje filtrirane podatke na temelju oznaenog podatka u odreenom Prva ikona polju. Na primjer, ako se nalazite u polju prezime i oznaeno je prezime Horvat, klikom na ikonu Druga ikona podataka. bit e automatski prikazani samo zapisi s prezimenom Horvat. slui za prebacivanje izmeu filtriranog i nefiltriranog pogleda
otvara dijaloki prozor Standardni filtar u kojem se precizno Trea ikona definiraju uvjeti filtriranja podataka. Na donjoj slici filtrirani su zapisi koji u polju placa imaju vrijednost veu od 5000.
Slika 74: Standardni filtar
64
OpenOffice.org Base
5.2.3 Uklanjanje filtara s tablice

Nakon prikaza filtriranih podataka klikom na ikonu na tablini prikaz, odnosno prikaz obrasca. filtar se brie te se vraate
Slika 75: Brisanje filtra
5.3 Upiti
Baza podataka osim sigurne pohrane podataka ima i drugu vrlo vanu funkciju, a to je mogunost brzog izdvajanja eljenih podataka. Primjerice moete postaviti zahtjev (upit) da se iz baze ispiu svi predavai ija je plaa nia od 5.000,00 kn i dolaze iz Zagrebake upanije. Base ima modul Upiti (Queries) pomou kojeg jednostavno dolazimo do traenih podataka iz jedne ili vie tablica.
5.3.1 Kreiranje i spremanje jednostavnog upita

Upite moete kreirati na 3 naina: 1. Kreiraj Upit u Dizajn Pogledu...- "runo" se dodaju polja i uvjeti, 2. Kreiraj Upit u arobnjaka...- korak po korak dolazite do eljenog upita, 3. Kreiraj Upit u SQL pregledu - zahtjeva neto vie znanja o upitnim jezicima pa se ne preporuuje poetnicima u radu s bazama podataka.
Slika 76: Naini kreiranja upita
Najjednostavnije je upit kreirati pomou arobnjaka koji je vrlo slian onome kod kreiranja Obrazaca. U nastavku e biti prikazano kreiranje upita u pogledu dizajn, gdje zadajete filtar, ulazne tablice, imena polja te postavke za sortiranje i grupiranje.
OpenOffice.org Base
65
Nakon odabira opcije Kreiraj upit u Dizajn Pogledu... (Create Query in Design View) prvi je korak dodavanje tablice u upit iz kojeg ete odabrati podatke.
Slika 77: Dodavanje tablica u upit
Oznaite tablicu i kliknite na gumb Dodaj (Add). Kad je postupak dodavanja tablica zavren, kliknite na gumb Zatvori (Close). Sljedi dodavanje polja iz dodane tablice, to moete uiniti dvostrukim klikom lijeve tipke mia na naziv polja ili povlaenjem i putanjem mia u prvom slobodnom retku s nazivom Polje. Znaenje kategorija u donjem dijelu prozora: Polje (Field) - naziv polja koje se koristi u upitu; Alias (Alias) - alternativan naziv polja koji e biti prikazan pri pokretanju upita. Ako ovo polje ostavite prazno, polja u upitu imat e nazive polja iz tablice; Tablica (Table) - tablica kojoj pripada pojedino polje; Razvrstavanje (Sort) - sortiranje polja (uzlazno ili silazno); Vidljivo (Visible) - prikaz polja ili ne u rezultatu upita; Funkcija (Function) - funkcije koje vre izraun vrijednosti polja (suma, prosjek, minimum, maksimum... ); Kriterij (Criterion) - kriterij za odabira polja; Ili (Or) - drugi kriteriji.
66
OpenOffice.org Base
Slika 78: Dodavanje polja u upit i zadavanje kriterija
Kada su sva polja dodana sljedi zadavanje kriterija odabira. U primjeru sa slike 78. zadan je kriterij u polju adresa 'Varadin' to znai da oekujete na izlazu podatke o predavaima koji su iz Varadina. Kreirani upit sprema se putem izbornika Datoteka (File) Spremi (Save) ili klikom na ikonu za zatvaranje prozora, pa e Base pitati elite li izvriti spremanje i pod kojim imenom. Postupak kreiranja upita koritenjem dvije i vie tablica identian je postupku s jednom tablicom.
OpenOffice.org Base
67
5.3.2 Operatori u uvjetu upita

Pri kreiranju upita vrlo esto se postavljaju viestruki (sloeni) uvjeti koritenjem operatora: < (manje od) , <= (manje ili jednako od) , > (vee od) , >= (vee ili jednako od) , = (jednako) , <> (razliito od) , AND (I) , OR (ILI). U primjeru sa slike 79 zadan je uvjet koji daje sve zapise kod kojih je vrijednost u polju placa vea ili jednaka 5000 i manja ili jednaka 6000 tj. rezultat upita su plae iznosa od 5000 do 6000.
Slika 79: Dodavanje uvjeta upitu
5.3.3 Ureivanje upita dodavanjem i brisanjem uvjeta

Za dodavanje ili brisanje uvjeta uinite sljedee:

otvorite upit u pogledu dizajn, kliknite u polje u kojem elite izvriti promjenu, dodajte novi uvjet ili obriite postojei, spremite promjene.
68
OpenOffice.org Base
5.3.4 Ureivanje upita: dodavanje, brisanje, sakrivanje i prikazivanje polja

Dodavanje polja u upit objanjeno je u poglavlju Kreiranje i spremanje jednostavnog upita, a efekt prikazivanja ili sakrivanja polja u rezultatu upita postie se ukljuivanjem ili iskljuivanjem opcije (kvaice) u retku Vidljivo (Visible). U upitu s donje slike nee biti vidljiva polja id_profesora i adresa.
Slika 80: Sakrivanje/prikazivanje polja
5.3.5 Pokretanje upita

Upit se pokree (otvara) dvostrukim klikom lijeve tipke mia na njegov naziv ili klikom na ikonu .
Slika 81: Pokretanje upita
OpenOffice.org Base
69
5.3.6 Brisanje upita

Upit se brie isto kao i svi ostali objekti (tablice, obrasci, izvjea). Oznaite upit klikom na njegov naziv te pritisnite na tipkovnici tipku Delete. Budui da je brisanje upita nepovratna radnja Base e vas prije zavretka brisanja upozoriti i pitati elite li stvarno to uiniti.
5.3.7 Spremanje i zatvaranje upita

Upit moete spremiti putem izbornika Datoteka (File) Spremi (Save), a zatvoriti klikom na ikonu za zatvaranje prozora. Ako prilikom zatvaranja nisu spremljene promjene, Base e vas pitati dali elite spremiti promjene.
5.4 Sortiranje zapisa (slogova)

5.4.1 Sortiranje podataka u tablici, obrascu ili rezultatu upita
Cilj sortiranja podataka u tablici, obrascu ili rezultatu upita njihovo je lake pregledavanje i analiza. Podaci mogu biti sortirani uzlazno (kod brojeva od najmanjeg prema najveem, a teksta abecednim redom od slova A prema Z) ili silazno (kod brojeva od najveeg prema najmanjem, a teksta abecednim redom od slova Z prema A). Postupak sortiranja zapisa je sljedei: otvorite tablicu, upit ili obrazac; oznaite stupac (polje) po kojem e se podaci sortirati; za uzlazno sortiranje kliknite na ikonu ;

za silazno sortiranje kliknite na ikonu
; .
za viestruko sortiranje (po vie polja) kliknite na ikonu
Slika 82: Sortiranje polja
70
OpenOffice.org Base
Na slici 82 podaci su najprije sortirani silazno po polju placa (od najvee prema najmanjoj vrijednosti), a zatim uzlazno po polju prezime (od A prema Z). To znai da ako bi se pojavilo nekoliko zapisa s istim iznosom plae, Base bi ih jo dodatno sortirao po prezimenu. Redoslijed i nain sortiranja kod upita odreuje se prilikom njegove izrade.
Slika 83: Sortiranje podataka kod upita
5.5 esta pitanja

Kako ubrzati pretraivanje? Pretraivanje podataka se moe znatno ubrzati koritenjem odgovarajuih kljueva i indeksa. Pri tome je vano odabrati pretraivanje samo po jednom stupcu u kojem se podatak moe nalaziti. Pretraivanje tonog podatka je znatno bre od pretraivanje po dijelu polja. Mogu li dva upita davati isti rezultat? U nekim sluajevima tablice u bazi podataka mogu biti vrlo sloene, a veze meu njima se mogu uspostaviti na vie razliitih naina. U takvim sluajevima mogue je da dva, naizgled razliita, upita daju jednak rezultat. Vrlo je est sluaj u kojem je vrijeme izvravanja jednog od upita znatno krae od drugog. Upit koji se krae izvrava naziva se optimiziran upit, a cilj svakog dizajnera baze podatka je imati to vei broj ovakvih upita. U nekim sluajevima nije mogue ubrzati vrijeme izvoenja upita jednostavnom promjenom upita. U takvim sluajevima upit se pokua ubrati dodavanjem odgovarajuih kljueva i indeksa. Koje podatke treba dohvatiti u upitu? U upitu je najbolje dohvatiti samo one podatke koji su stvarno korisni. Dohvaanje polja iz tablice, a koja se ne koriste, samo nepotrebno usporava bazu podataka. OpenOffice.org Base 71
6 Izvjetaji
Kao to je prije spomenuto, tablice, upiti i obrasci mogu se osim svoje osnovne namjene iskoristiti i za ispis podataka. Posebni objekti koji slue za ispis podataka su izvjetaji. Osim to ih mogu ispisati, izvjetaji mogu te podatke formatirati i obraditi. Osnovne prednosti koritenja izvjetaja su:

mogunost obrade vee skupine podataka; mogunost usporedbe vee skupine podataka; mogunost grupiranja podataka te odvojeni prikaz podataka po grupama; mogunost umetanja proizvoljnog teksta, grafikona ili slike u izvjetaj.
Najjednostavnija metoda kreiranja izvjetaja je koritenje arobnjaka, to e detaljnije biti opisano u daljnjem tekstu.


izraivati izvjetaje, ureivati postojee izvjetaje.
6.2 Kreiranje izvjetaja

Iako se podaci mogu ispisivati i iz tablica, upita i obrazaca, specijalizirani modul za pripremu izlaznih podataka zove se Izvjetaji (Reports). On slui za formatiranje i ispis odabranih podataka. Izvjetaji omoguuju i grupiranje podataka, odvojeni prikaz pojedinih grupa, mogunost umetanja teksta, slika ili grafikona.
6.2.1 Kreiranje i spremanje izvjetaja temeljenog na tablicama i upitima

U programskom alatu Base izvjetaji se kreiraju pomou arobnjaka za kreiranje izvjetaja (Wizard) koji e vas voditi kroz korake potrebne za kreiranje izvjetaja. arobnjaka za kreiranje izvjetaja moete pokrenuti odabirom opcije Koristi arobnjaka za Kreiranje Izvjea (Use Wizard to Create Report... ) nakon to je u lijevom prozoru odabrana opcija Izvjetaji (Reports). Izvjetaji se stvaraju u est koraka, kao i kod obrazaca. Na svaki sljedei korak prelazi se klikom na tipku Sljedee > (Next >). OpenOffice.org Base 73
U prvom koraku Odabir polja (Field Selection) odreuje se na temelju koje tablice ili upita e izvjetaj biti kreiran tj. od kuda e uzimati podatke. Polja se dodaju jednako kao i pri kreiranju obrazaca (klikom na tipke > ili >>).
Slika 84: Prozor arobnjak Izvjea - prvi korak
Drugi korak - Oznaavanje polja (Labeling fields) - nudi mogunost oznaavanja polja, tj. kako e se oznake (tekst) prikazati ispred podataka. Base za oznake nudi imena polja iz tablice ili upita.
Slika 85: arobnjak Izvjetaja drugi korak
74
OpenOffice.org Base
U treem koraku Grupiranje (Grouping) - definira se jedno ili vie polja po kojima e podaci biti grupirani. Na primjeru sa slike 86 prilikom prikaza podataka o profesorima, podaci e biti grupirani po upanijama.
Slika 86: arobnjak Izvjetaja- trei korak
etvrti korak Razvrstaj opcije (Sort options) - daje mogunost definiranja polja ili vie njih po kojem e podaci biti sortirani (uzlazni ili silazno). Ako je u treem koraku odabrano polje grupiranja tada e u ovom koraku ono biti odreeno kao prvo za sortiranje.
Slika 87: arobnjak Izvjetaja- etvrti korak
OpenOffice.org Base
75
U petom koraku - Odaberi izgled (Choose layout) - Base nudi nekoliko predloaka budueg prikaza izvjetaja pri emu se odreuje raspored podataka (Layout of data), raspored zaglavlja i podnoja (Layout of headers and footers) te orijentacija prikaza (orientation) koja moe biti pejzano (Landscape) ili portretno (Portrait).
Slika 88: arobnjak Izvjetaja- peti korak
U posljednjem, estom koraku - Izradi izvjetaj (Create report) - odreuje se ime izvjetaja te odabire opcija kako nastaviti nakon kreiranja izvjetaja.
Slika 89: arobnjak Izvjetaja- esti korak
76
OpenOffice.org Base
Slika 90: Konani izgled izvjetaja
6.3 Ureivanje izvjetaja

Nakon to je izvjetaj kreiran, moe se pojaviti potreba za promjenom rasporeda polja, promjenom teksta u zaglavlju i podnoju, dodavanjem i brisanjem polja ili promjenom dizajna kompletnog izvjetaja. Moe se dogoditi da arobnjak predvidi premalo polje za prikaz podataka na izvjetaju pa je potrebno runo podesiti veliinu. Za ureivanje izvjetaja potrebno ga je otvoriti u pogledu dizajn klikom na ikonu ili desnim klikom na ime izvjetaja te odabrati opciju Ureivanje (Edit). Za ureivanje izvjetaja Base koristi i otvara alat za ureivanje teksta OpenOffice.org Writer u kojem moete obaviti sve eljene promjene.
Slika 91: Izgled izvjetaja nakon ureivanja
OpenOffice.org Base
77
6.4 Brisanje izvjetaja

Brisanje izvjetaja moe se obaviti pojedinano ili se moe izbrisati odjednom vie njih. Nakon to oznaite izvjetaj pritisnite na tipkovnici tipku Delete ili kliknite desnom tipkom mia na naziv izvjetaja te odaberite opciju Brii (Delete). Vano je ponovno napomenuti da je postupak brisanja nepovratan tj. jednom obrisan izvjetaja vie ne moete vratiti.
6.5 esta pitanja

Koji oblik izvjetaja odabrati? Oblik izvjetaja ovisi o samom sadraju. Nekada se ak izrauje i nekoliko razliitih izgleda izvjetaja na temelju istih podataka. U takvim sluajevima u pravilu izvjetaj primaju razliite osobe s razliitim ciljem. Tako na primjer konani izvjetaj o poslovanju tvrtke sadri podatke o svim poslovnim jedinicama na jednom papiru, dok je izvjetaj za poslovne jedinice ima podatke za svaku od poslovnih jedinica na odvojenom papiru kako bi se mogle lake pregledati. Kako aurirati podatke u izvjetaju? Podaci za izvjetaj se automatski auriraju podacima iz baze svaki puta iznova prilikom otvaranja izvjetaja. Ako se eli sauvati neki izvjetaj potrebno je datoteku izvjetaja odvojeno spremiti. Postoji li pravilo imenovanja izvjetaja? Broj izvjetaja nakon nekog vremena moe postati iznimno velik. Kako izvjetaje nije mogue grupirati savjetuje se neki sustav za njihovo imenovanje. Najee se koristi jedan od ovih naina imenovanja: oznake izvjetaja u skladu s postojeim oznaka tvrtke, ukljuivanje naziva odjela ili osobe kojoj je izvjetaj namijenjen na prvom mjestu, a tek potom navoenje opisa izvjetaja, upotreba godine ili ak cijelog datuma kao prvog dijela naziva kako bi se odvojili stariji, neaktivni izvjetaji. Kada obrisati izvjetaj? Izvjetaji se briu samo ako vie ne dohvaaju ispravne podatke. Ako se izvjetaji vie ne koriste bolje ih je umjesto brisanja samo imenovati dodavanjem nekog prefiksa, na primjer: arhiva. est je sluaj da je potrebno i nakon nekoliko godina ponovo izraditi neki izvjetaj, tada je bolje imati ga arhiviranog nego ga ponovo izraivati od poetka to u nekim sluajevima moe biti i gotovo nemogue.
78
OpenOffice.org Base
7 Priprema izlaznih rezultata

Prije ispisa izvjetaja ili obrasca poeljno je na zaslonu monitora (Print Preview) provjeriti kako e podaci izgledati na papiru. Za pregled podataka prije ispisa, izvjetaj ili obrazac najprije otvorite dvostrukim klikom lijeve tipke mia na njegov naziv, a zatim odaberite izbornik Datoteka (File) Pregled stranice (Page Preview) ili kliknite na ikonu . Pregled stranice zatvorite klikom na ikonu Zatvori pregled (Close Preview).
Slika 92: Pregled podataka prije ispisa

Nakon ovog poglavlja moi ete: pripremiti podatke za ispis, ispisati podatke, izvesti podatke u obliku pogodnom za kasniji ispis.
7.2 Postavke stranice

Prije ispisa izvjetaja ili obrasca obino se odreuje format papira (A3, A4) te definiraju margine tj. koliko pisa mora od lijevog, desnog, gornjeg i donjeg ruba papira ostaviti praznog prostora. Za promjenu postavki stranice uinite slijedee: otvorite izvjee u dizajn pogledu, kliknite na izbornik Oblik (Format) Stranica (Page).
OpenOffice.org Base
79
Nakon toga otvorit e se dijaloki okvir kao na slici 93 u kojem moete definirati parametre ispisa podatka za stranicu, zaglavlje, podnoje, rubove, stupce, fusnote, itd.
Slika 93: Postavke stranice prije ispisa
7.3 Ispis podataka

Izvjetaje ili obrasce je najjednostavnije ispisati klikom na ikonu . Meutim, u tom sluaju podaci se ispisuju na zadani pisa te nemate kontrolu nad ispisom tj. ne moete utjecati na:

koji pisa e se podaci ispisivati, postavke pisaa (npr. kvaliteta ispisa), redoslijed ispisa stranica, njihov broj i broj kopija, orijentaciju papira (portret ili pejza).
Zbog navedenih razloga preporuljivo je ispis izvjetaja ili obrazaca napraviti putem izbornika Datoteka (File) Ispis... (Print), nakon ega se otvara dijaloki prozor u kojem moete podesiti sve opcije ispisa.
80
OpenOffice.org Base
Slika 94: Ispis podataka
Iz slike 94. vidljivo je da je na raunalu instalirano vie pisaa izmeu kojih trebate odabrati pisa na kojem e podaci biti ispisani. Imena pisaa kao to su \\192.168.111.3\HP Officejet 5600 series ili \\192.168.110.153\Canon iP4200 oznaavaju mrene pisae tj. pisae na koje se moe ispisivati sa svakog raunala povezanog u lokalnu mreu. Uvjet za mreni ispis su instalirani pogonski programi (driveri) za mreni pisa kojeg koristite. Programski alat Base moe ispisivati podatake jedino iz obrazaca (Forms) i izvjetaja (Reports). Za ispis podataka obrazac ili izvjetaj najprije treba otvoriti te provesti spomenuti postupak.
7.3.1 Ispis podataka u PDF dokument

Osim to se podaci mogu ispisivati na papir, vrlo esto se izvoze ( export) ili pretvaraju u PDF dokument (Portable Document Format) radi digitalne pohrane i arhiviranja. Pri tome je vano da se sauvaju oblik dokumenta, fontovi i kvaliteta koritenih fotografija. Nakon otvaranja obrasca ili izvjetaja u PDF datoteku se podaci ispisuje na dva naina (slino kao i kod ispisa na papir) :
koristei izbornik Datoteka (File) Izvoz u PDF... (Export as PDF... ), nakon ega sljedi podeavanje parametara ispisa; klikom na ikonu kojim se obavlja izravni izvoz u format PDF bez mogunosti podeavanja parametara ispisa.
Za otvaranje i pregledavanje PDF dokumenata postoji itav niz besplatnih programa, a jedan od najpopularnijih je Adobe Reader.
OpenOffice.org Base
81
7.4 esta pitanja

Zato ispis dokumenta koji koriste prozirnost (eng.trasparency) na pisa ili u PDF traje znatno due? Svojstvo prozirnosti ne moe se slati izravno pisau ve se dijelovi dokumenta koji sadre prozirnost prvo pretvaraju u sliku koju e pisa ispisati. Koliina podataka koja se tada treba poslati pisau znatno raste, ovisno o veliini podruja i rezoluciji ispisa. Kako ubrzati vrijeme ispisa? Vrijeme ispisa moete ubrzati postavkama Alati (Tools) Odrednice (Options) OpenOffice.org (OpenOffice.org) Ispis (Print) gdje moete iskljuiti dodatne mogunosti. Na veini pisaa nee se primijetiti razlika u kvaliteti ispisa, a vrijeme ispisa bit e znatno krae. Mogu li sadraj nekih elija pisati na drugom jeziku i koristiti provjeru pravopisa za taj jezik? Moete, odabirom jezika elije iz padajueg izbornika Jezik (Language) na prozoru Oblikovanje elija (Format Cells) dobivenog odabirom: Oblik (Format) elije (Cells) > Brojevi (Numbers). Zato mi neispravno napisana rije nije oznaena, a koristim provjeru pravopisa? Za koritenje pravopisa trebate imati rjenik. Popis rjenika ima kvaicu kod onih koje imaju. Ako nema rjenik, sve rijei se oznaavaju kao ispravne. Grekom imam dodanu rije u Ignore All listu, kako je obrisati? Odabrati opciju Uredi (Edit) za rjenik IgnoreAllList koji sadri pregled svih rijei koje se ignoriraju. Rjenik moete odabrati odabirom Alati (Tools) Odrednice (Options) Postavke jezika (Language Settings) > Pomagala za pisanje (Writing Aids) > Korisniki definirani rjenici (User defined dictionaries). Ovaj rjenik ne moete obrisati, ali moete obrisati sve rijei iz njega.
82
OpenOffice.org Base
8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org

Komunikacija programskog alata Base s drugim alatima, kao to su OpenOffice.org Calc, OpenOffice.org Writer i OpenOffice.org Impress odvija se putem meumemorije (Clipboard), poznatim operacijama Kopiraj (Copy) i Zalijepi ili Umetni (Paste). Jedini uvjet za razmjenu podataka je da su podaci sloeni u tablicu. elite li iz Calca ili Writera podatke prebaciti u Base trebate uiniti sljedee:

otvorite datoteku s podacima iz Calca ili Writera, oznaite tablicu s podacima, kliknite desnom tipkom mia na nju te odaberite opciju Kopiraj (Copy), kreirajte novu bazu podataka ili otvorite postojeu, oznaite modul Tablice (Tables) u bazi, kliknite desnom tipkom mia u podruje gdje se inae nalazi popis tablica i odaberite Umetni (Paste).
Slika 95: Podaci u Calcu
OpenOffice.org Base
83
Slika 96: Umetanje podataka u Base
Nakon naredbi Kopiraj (Copy) Umetni (Paste), otvara se dijaloki prozor koji e vas u nekoliko koraka voditi do cilja. Base nudi mogunost umetanja podataka zajedno s definicijom tablice (stupaca) te jedno ili drugo odvojeno. U prvom koraku odaberite Odrednice (Options) kopiranja podataka i to:
Definicije i podaci (Definition and data) - kopiranje podataka s definicijom tablice; Definicije (Definition) - kopiranje samo definicije tablice (nazivi polja, tipovi podataka); Tablini pogled (As table view) - podaci se umeu u oblik pogleda (View); Dodaj podatke (Append data) - dodavanje podataka u postojeu tablicu.
Slika 97: Kopiranje tablice u Base
U drugom koraku odaberite polja koja e biti umetnuta u bazu podataka, a u treem definirajte tipove podataka i duinu polja. 84 OpenOffice.org Base
Slika 98: Odabir polja
Slika 99: Formatiranje unosa
Ako nije odabrana opcija automatskog stvaranja primarnog kljua, Base e je ponuditi to je dobro kako bi kasnije mogli mijenjati podatke. U tablici koja nema definirani primarni klju ili indeks nije mogue aurirati podatke.
Slika 100: Definicija primarnog kljua
OpenOffice.org Base
85
Slika 101: Podaci umetnuti u novu tablicu baze podataka
86
OpenOffice.org Base
9 Primjer za vjebu i ponavljanje

Kreirajte novu bazu podataka pod nazivom banka.odb
9.1 Kreiranje tablica (Tables)

U bazi banka.odb kreirajte sljedee tablice: tablicu KLIJENTI koja sadri polja: Naziv polja Jmbg Prezime Ime DatumRodjenja Adresa StrucnaSprema Telefon Opis duina polja - 13 duina polja - 25; Indeksirano duina polja - 25 kratki oblik datuma duina polja - 50 duina polja - 5 duina polja - 25
Napomena: Odredite polje koje e biti klju
tablicu RAUNI koja sadri polja: Naziv polja Jmbg VrstaRacuna BrojRacuna Transakcija Datum Iznos Opis duina polja - 13 duina polja - 10 duina polja - 10 duina polja - 8 kratki oblik datuma Valutni oblik, 2 decimale
Nakon to ste za polja definirali nazive i tipove vrijednosti poveite tablice (potrebno je ukljuiti referencijalni integritet). U tablicu klijenti uvezite podatke iz Calcove tablice popis_klijenti.ods, a u tablicu racuni podatke iz Calcove tablice popis_racuni.ods
OpenOffice.org Base
87
9.2 Kreiranje upita (Queries)

Kreirajte sljedee upite u bazi podataka banka.odb: upit koji e izdvojiti iz baze podataka sve klijente s VSS strunom spremom iz Varadina. Upit spremite pod imenom VSS_Varadin;
upit koji e izdvojiti sve klijente s isplatama s tekueg rauna. Upit spremite pod imenom isplate_TR; upit koji e izdvojiti sve klijente s uplatama na iroraun koje su vee od 2.000,00 kn. Upit spremite pod imenom uplate_R; upit koji e pokazati stanje tekueg rauna svakog klijenta. Upit spremite pod imenom stanje_tekui; upit koji e pokazati stanje iro rauna svakog klijenta. Upit spremite pod imenom stanje_iro; upit koji e prikazati sve transakcije od 1.1.2006 do 1.4.2006. Upit spremite pod imenom transakcije-I-kvartal;
U tablici klijenti razvrstajte (sortirajte) podatke po prezimenu u silaznom smjeru. irinu stupca polja prezime promijenite na 17 toaka.
9.3 Kreiranje obrazaca (Forms)

Pomou arobnjaka (Wizard) kreirajte sljedee obrasce: obrazac na kojem e biti prikazani svi podaci iz tablice klijenti i svi podaci iz tablice rucuni. Obrazac spremite pod imenom placanje;
u zaglavlje obrasca placanje dodajte oznaku (Label) : Zagrebaka banka d. d. Slova neka budu plave boje, Arial, veliina 14, Bold; u podnoje obrasca placanje dodajte oznaku (label) :
Obraunao: Ime i Prezime;
obrazac s nazivom racuni koji e prikazati sve podatke iz tablice racuni.
88
OpenOffice.org Base
9.4 Kreiranje izvjetaja (Reports)

Pomou arobnjaka (Wizarda) kreirajte i uredite sljedea izvjea: stvorite izvjetaj koristei tablicu Klijenti. Podaci neka budu sortirani po polju Prezime, a izvjetaj spremite pod nazivom Lista_klijenata;
Zagrebake banke;
uredite zaglavlje izvjetaja Lista_klijenata tako da pie: Lista klijenata promijenite orijentaciju izvjetaja iz Portret u Pejza (Portrait u Landscape);
stvorite izvjee koristei tablicu rauni u kojem e podaci biti grupirani po datumu transakcije i sortirani po iznosu. Izvjetaj pospremite pod imenom
transakcije;
ispiite izvjetaj Lista_klijenata na pisaa ili u PDF datoteku.
OpenOffice.org Base
89
Literatura
[1] OpenOffice.org - Getting Started, M. Adielsson, R. Barnes, A. Belzunce, C. Bonde, C. G. Cai, D. Carrera, L. Dupreval, T. Kampa, P. Kupfer, I. Laurenson, D. Lewis, A. Madden, P. Miller, M. Pinquier, A. D. Pitonyak, C. Robers, I. Roberts, J. M. Swisher, J. Taylor, A. Thurgood, C. Waterman, J. H. Weber, L. Worthington, , OooAuthors, Prosinac 2005. [2] OpenOffice.org - Migration Guide, A. Belzunce, D. Carrera, L. M. Hall, P. Kupfer, I. Laurenson, P. Miller, D. Rentz, C. Roberts, I. Roberts, J. H. Weber, , OooAuthors, Rujan 2005. [3] OpenOffice.org User Guide for Version 2. x, G. Roderick Singleton, Studeni 2005.
OpenOffice.org Base
91
Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst)
Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 2. 5

PRAVNI SUBJEKT CREATIVE COMMONS NIJE PRAVNA TVRTKA I NE PRUA PRAVNE USLUGE. DISTRIBUIRANJE OVE LICENCE NE USPOSTAVLJA ODNOS PRAVNOG ZASTUPANJA. CREATIVE COMMONS NUDI OVU LICENCNU INFORMACIJU "KAKVA JEST". CREATIVE COMMONS NE JAMI ZA PRUENE LICENCNE INFORMACIJE I NE ODGOVARA ZA TETU KOJA BI MOGLA PROIZAI IZ NJIHOVOG KORITENJA. Licenca DJELO (KAKO JE NIE DEFINIRANO) PONUENO JE POD UVJETIMA OVE CREATIVE COMMONS JAVNE LICENCE (CCJL ILI LICENCA). DJELO JE ZATIENO AUTORSKIM PRAVOM I SRODNIM PRAVIMA TE DRUGIM POZITIVNIM PROPISIMA. SVAKO KORITENJE DJELA KOJE ODSTUPA OD DOPUTENOGA POD OVOM LICENCOM JE ZABRANJENO. KORITENJEM BILO KOJIH OVDJE PONUENIH PRAVA NA DJELO PRIHVAATE I PRISTAJETE DA STE OBAVEZANI UVJETIMA OVE LICENCE. DAVATELJ LICENCE DAJE VAM OVDJE SADRANA PRAVA POLAZEI OD TOGA DA PRIHVAATE TAKVE UVJETE I ODREDBE. 1. Definicije
a. b. c. d. e. f.
Davatelj licence znai fizika osoba koja nudi koritenje Djela pod uvjetima ove Licence. Djelo znai originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera koja je ponuena pod uvjetima ove Licence. "Elementi licence" znai najvie atribute licence koju je izabrao Davatelj licence kako stoje u naslovu ove Licence: Imenovanje, Nekomercijalno, Dijeli pod istim uvjetima. Izvorni autor znai fizika osoba koja je stvorila Djelo. Prerada znai prijevod, prilagodba, glazbena obrada i druga prerada autorskog djela, koja je originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera. Vi znai fizika ili pravna osoba koja koristi prava u skladu sa sadrajem ove licence i nije prethodno prekrila uvjete ove Licence s obzirom na Djelo ili netko tko je primio izriito doputenje od davatelja Licence da koristi prava dana pod ovom Licencom unato prethodnom krenju.
OpenOffice.org Base
93
g.
Zbirka oznaava zbirku samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grae kao to su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl. , koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata ine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora. Tu se ubrajaju i one zbirke koje su ureene po odreenom sustavu ili metodi, iji su elementi pojedinano dostupni putem elektronikih ili drugih sredstava. Za svrhe ove Licence djelo koje tvori Zbirku nee se smatrati Preradom (onako kako je gore definirano).
2. Ogranienja autorskog prava. Ova licenca niime ne umanjuje, ograniava ili onemoguava prava koja proizlaze iz sadrajnih ogranienja autorskog prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima te drugim pozitivnim propisima. 3. Licenciranje. Prema uvjetima i odredbama ove Licence, Davatelj licence Vam ovime dodijeljuje pravo, koje je osloboeno naknade, neiskljuivo, prostorno i vremenski (za trajanja mjerodavnog autorskog prava) neogranieno, da koristite Djelo kako je nie navedeno: a. da reproducirate Djelo, da ukljuujete Djelo u jedno ili vie Zbirki te da reproducirate Djelo kako je ukljueno u Zbirke; b. da stvarate i reproducirate Prerade; c. da distribuirate kopije ili fonograme Djela i priopavate Djelo javnosti, ukljuujui i Djelo kako je ukljueno u Zbirke; d. da distribuirate kopije ili fonograme Prerada i da ih priopavate javnosti. Gore navedena prava mogu se koristiti u svim poznatim i buduim medijima i formatima. Gore navedena prava ukljuuju pravo da se naine one izmjene koje su tehniki nune da bi se koristilo prava u drugim medijima i formatima. Sva prava koja Davatelj licence nije izriito dao ovime su pridrana. 4. Ogranienja. Prava dana lankom 3. izriito podlijeu sljedeim ogranienjima: a. Djelo smijete distribuirati i priopavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, a kopiju te Licence ili njenu internetsku adresu morate ukljuiti u svaku kopiju ili fonogram Djela koji distribuirate ili priopavate javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Djelo koji mijenjaju ili ograniavaju uvjete ove Licence ili primateljevo koritenje prava koja su njome osnovana. Ne smijete podlicencirati Djelo. Morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Ne smijete distribuirati ili priopavati javnosti Djelo pomou tehnolokih mjera koje kontroliraju pristup ili upotrebu Djela na nain koji nije konzistentan s uvjetima ovog Licencnog ugovora. Sve se ovo odnosi i na Djelo kada je ukljueno u Zbirku, ali to ne iziskuje da osim samog Djela cjelokupna Zbirka podlijee uvjetima ove Licence. Ako stvarate Zbirku, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence morate, na nain kako je zatraeno, a u mjeri u kojoj je izvedivo, iz Zbirke ukloniti bilo koju oznaku i priznanje autorstva kakvo je propisano u stavku 4 (d). Ako stvarate Preradu, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence morate, na nain kako je zatraeno, a u mjeri u kojoj je izvedivo, iz Prerade ukloniti bilo koju oznaku i priznanje autorstva kakvo je propisano u stavku 4 (d). b. Preradu smijete distribuirati ili priopavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, pod uvjetima kasnije verzije ove Licence s istim Elementima licence kao to ih ima ova Licenca ili pod uvjetima Creative Commons iCommons licence koja sadri iste Elemente licence kao ova Licenca (npr. Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 2. 5 Japan). Morate ukljuiti kopiju ili internetsku adresu ove Licence ili neke druge licence navedene u prethodnoj reenici u svaku kopiju ili fonogram svake Prerade
94
OpenOffice.org Base
koju distribuirate ili priopavate javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Prerade koji mijenjaju ili ograniavaju uvjete ove Licence ili primateljevo koritenje njome danih prava te morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Ne smijete distribuirati ili priopavati javnosti Preradu pomou bilo kakve tehnoloke mjere koja kontrolira pristup ili upotrebu Djela na nain koji nije konzistentan s uvjetima ovog Licencnog ugovora. Sve ovo se odnosi i na Preradu kada je ukljuena u Zbirku, ali to ne iziskuje da osim same Prerade cjelokupna Zbirka podlijee uvjetima ove Licence. c. Ne smijete iskoristiti niti jedno pravo koje Vam je dano u lanku 3. na nain koji ima za primarni cilj ili je usmjeren na komercijalno iskoritavanje ili privatnu novanu naknadu. Razmjena Djela za druga autorskim pravom zatiena djela putem digitalne razmjene datoteka ili na kakav drugi nain nee se smatrati da ima za primarni cilj ili da je usmjerena na komercijalno iskoritavanje ili privatnu novanu naknadu, pod uvjetom da nema plaanja bilo kakve novane naknade vezane uz razmjenu autorskim pravom zatienih djela. d. Ako distribuirate ili priopavate javnosti Djelo ili bilo kakve Prerade ili Zbirke, morate ostaviti netaknutima sva upozorenja o autorskom pravu za Djelo i, u mjeri u kojoj je primjereno za medije ili sredstva koja koristite, istaknuti: (I) ime Izvornog autora (odnosno, ako je to sluaj, pseudonim) , ako je ime navedeno, i/ili (II) ako Izvorni autor i/ili Davatelj licence u svojoj obavijesti o autorskim pravima, uvjetima usluge ili drugim primjerenim sredstvima odredi da se imenuje neka druga stranka ili stranke (npr. institucija pokrovitelj, izdava, asopis) , ime te stranke ili stranaka; naslov djela, ako je naslov naveden; internetsku adresu vezanu uz Djelo - u mjeri u kojoj je to razumno izvedivo i ako postoji, onako kako ju je specificirao autor, osim u sluaju da se ta internetska adresa ne odnosi na upozorenje o autorskom pravu ili na licencnu informaciju za Djelo; a u sluaju Prerade, naznaku koja upuuje na Djelo koriteno u Preradi (npr. Francuski prijevod Djela Izvornog autora ili Scenarij prema izvornom Djelu Izvornog autora). Takva naznaka moe se navesti na bilo koji nain koji je primjeren; meutim, u sluaju Prerade ili Zbirke uz minimalni uvjet da e se takvo priznanje pojaviti na mjestu gdje se javljaju druga istovrsna priznanja autorstva i na barem podjednako istaknut nain kao druga istovrsna priznanja autorstva. 5. Jamstva OSIM AKO STRANKE NISU DRUGAIJE NAPISMENO UGOVORILE ILI JE ODREENO MJERODAVNIM PRAVOM, DAVATELJ LICENCE NUDI DJELO "KAKVO JEST", BEZ JAMSTAVA BILO KOJE VRSTE VEZANIH UZ DJELO. 6. Ogranienje odgovornosti. OSIM JAMSTAVA IZ LANKA 5. , DAVATELJ LICENCE E SNOSITI ODGOVORNOST SAMO ZA TETE UZROKOVANE NAMJERNO ILI IZ KRAJNJE NEPANJE. 7. Prestanak vaenja a. Licenca i prava koritenja koja su njome dana prestat e automatski vaiti prekrite li uvjete Licence. Za fizike i pravne osobe koje su od Vas primile Preradu ili Zbirku pod ovom Licencom Licenca nastavlja vaiti, pod uvjetom da se te fizike ili pravne osobe u potpunosti pridravaju Licence. lanci 1. , 2. , 5. , 6. , 7. i 8. nastavljaju vaiti i nakon svakog prestanka vaenja ove Licence.
OpenOffice.org Base
95
b. Unutar gore navedenih uvjeta i odredbi ovdje dana Licenca je trajna (za trajanja mjerodavnog autorskog prava na Djelo). Unato tome, Davatelj licence pridrava pravo da izdaje Djelo pod drugaijim licencnim uvjetima ili da u bilo koje doba prestane distribuirati Djelo - pod uvjetom da takvim izborom ne prestaje vaiti ova Licenca (niti druge licence koje su izdane, ili su morale biti izdane, na temelju nje) te da e ova Licenca nastaviti vaiti punom snagom ako nije prestala vaiti prema prethodnom stavku. 8. Zavrne odredbe a. Svaki put kada umnaate, distribuirate ili priopavate javnosti Djelo ili Zbirku, Davatelj licence primatelju nudi licencu na djelo pod istim uvjetima i odredbama kako je Vama dano pod ovom Licencom. b. Svaki put kada umnaate, distribuirate ili priopavate javnosti Preradu, Davatelj licence primatelju nudi licencu na izvorno Djelo pod istim uvjetima i odredbama kako je Vama dano pod ovom Licencom. c. Ako je bilo koja odredba ove Licence nevaea i neprovediva po mjerodavnom pravu, to nee utjecati na provedivost ostalih uvjeta ove Licence, i to bez daljnjeg djelovanja stranaka ovog ugovora, a takva e se odredba preoblikovati u najmanjoj moguoj mjeri potrebnoj da postane vaea i provediva. d. Nee se smatrati da je bilo doputeno odstupanje od bilo kojeg uvjeta ili odredbe ove Licence ili da je dan pristanak na bilo kakvo krenje, ako takvo doputenje ili takav pristanak nisu dani u pismenom obliku i potpisani od stranke koja daje takvo doputenje ili pristanak. e. Licenca ini cjelokupni ugovor izmeu stranaka u pogledu Djela koje je ovdje licencirano. Nema nikakvih daljnjih sporazuma ili usmenih dogovora u pogledu Djela koja nisu ovdje specificirana. Davatelja licence nee obvezivati nikakve dodatne odredbe koje bi se mogle pojaviti u bilo kakvom usmenom dogovoru s Vama. Ova licenca ne moe se mijenjati bez zajednikog ugovora u pisanom obliku izmeu Davatelja licence i Vas.
Creative Commons nije stranka u ovoj Licenci i ne prua nikakvo jamstvo vezano uz Djelo. Creative Commons nee prema Vama ili bilo kojoj stranci snositi odgovornost prema bilo kojoj pravnoj teoriji za bilo kakve tete. Unato prethodne dvije (2) reenice, ako se Creative Commons izriito oitovao kao Davatelj licence pod ovom Licencom, on e imati sva prava i obaveze Davatelja licence. Osim u ogranienu svrhu ukazivanja javnosti da je Djelo licencirano pod CCJL, nijedna stranka nee koristiti zatitni znak Creative Commons bez prethodnog pismenog pristanka od strane Creative Commons. Svaka doputena upotreba pridravat e se u tom trenutku vaeih smjernica za koritenje zatitnog znaka - onako kako su objavljene na Creative Commons web stranici ili na neki drugi nain, na zahtjev, povremeno stavljene na raspolaganje.
Kontakt s Creative Commons mogue je uspostaviti na http://creativecommons. org/.
Tekst licencije preuzet u cijelosti sa: http://creativecommons. org/licenses/by-nc-sa/2.5/hr/legalcode
96
OpenOffice.org Base

OpenOffice Base

Enviado por

Dados do documento

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

OpenOffice Base

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Igor Kos, dipl.

OpenOffice.org prirunik Base baze podataka

Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2. 5 Hrvatska Slobodno smijete:

Pod sljedeim uvjetima:

Cjelovit tekst dozvole nalazi se na kraju knjige.

Sadraj 1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org.................................5

2 Koritenje programskog alata Base...................................21

7 Priprema izlaznih rezultata..............................................79

8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org..............83 9 Primjer za vjebu i ponavljanje.........................................87

Literatura.........................................................................91 Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst).............................93

1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org

1.2 Uvod u OpenOffice.org

OpenOffice.org je raspoloiv na velikom broju platformi. To korisnicima omoguava

1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke

1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org

1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org

Slika 1: Writer - program za pisanje i obradu teksta

Slika 2: Calc - program za tabline kalkulacije

Impress ima sve karakteristike naprednih programskih alata za izradu prezentacija

Slika 3: Impress program za prezentacije

Draw omoguava izradu vektorske grafike kojom se mogu grafiki prikazati

Slika 4: Draw - vektorska grafika

Base baze podataka

Base omoguava pristup i rad s bazama podataka koritenjem jednostavnog

Slika 5: Base - baza podataka

Math je namijenjen izradi i ureivanju matematikih formula i jednadbi. Za izradu

Slika 6: Math - program za ureivanje matematikih formula i jednadbi

1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org

1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org

1.3.2 Koraci instalacije

Slika 10: Korak 4 Za poetak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next).

1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org

Slika 18: Pokretanje programskih alata OpenOffice.org

1.4 esta pitanja

OpenOffice.org nudi mogunost proirivanja, izmjene i potpunog prilagoavanja

1.5 Zadaci za vjebu

2 Koritenje programskog alata Base

2.1 Ciljevi ovog poglavlja

2.2 Pojam baze podataka

2.2.2 Kako je baza podataka organizirana

Slika 19: Izgled tablice studenti

Slika 20: Kreiranje tablice studenti

2.2.3 Pojam primarnog kljua

2.2.4 Pojam indeksa

2.2.5 Svrha povezivanja tablica u bazi podataka

Slika 21: Tablice u bazi podataka

jedan prema jedan (one-to-one) 1:1 (jedan student jedna ifra)

2.2.6 Vanost definiranja pravila povezivanja

Slika 22: Logika shema baze podataka

2.3 Prvi koraci u radu s bazama podataka

Slika 23: Pokretanje programskog alata Base

Slika 24: Izgled prozora i zatvaranje programskog alata

2.3.2 Otvaranje i prijava na postojeu bazu podataka

Slika 25: arobnjak programskog alata Base

2.3.3 Kreiranje nove baze podataka

Slika 26: Kreiranje nove baze podataka

Slika 27: Spremanje baze podataka

2.3.4 Spremanje baze podataka na odreenu lokaciju

Slika 28: Spremanje baze podataka

2.3.5 Koritenje funkcije pomoi

Slika 29: Funkcija pomoi

2.3.6 Zatvaranje baze podataka

Slika 30: Zatvaranje baze podataka

2.4 Promjena osnovnih postavki