Você está na página 1de 184

OBRAZOVNI PROGRAM

GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU

SADRAJ: OPTI DIO ...................................................................................................... 3 1. NAZIV PROGRAMA: GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU .............................. 3 2. NASTAVNI PLAN ........................................................................................... 3 POSEBNI DIO ................................................................................................... 6 1. PREDMETNI PROGRAMI ................................................................................... 6 1.1. OPTEOBRAZOVNI PREDMETI ......................................................................... 6 1.2. STRUNO - TEORIJSKI PREDMETI .................................................................... 7 1.2.1. NACRTNA GEOMETRIJA ............................................................................. 7 1.2.2. TEHNIKO CRTANJE ................................................................................ 13 1.2.3. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE .................................................................... 17 1.2.4. PRIMJENA RAUNARA U GRAEVINARSTVU .................................................... 31 1.2.5. GRAEVINSKI MATERIJALI ......................................................................... 40 1.2.6. STATIKA I OTPORNOST MATERIJALA ............................................................ 46 1.2.7. TEHNOLOGIJA BETONA ............................................................................ 58 1.2.8. ORGANIZACIJA GRAENJA ........................................................................ 64 1.2.9. BETONSKE KONSTRUKCIJE ........................................................................ 71 1.2.10. PROJEKTOVANJE .................................................................................. 76 1.2.11. KUNE INSTALACIJE .............................................................................. 84 1.2.12. PREDUZETNITVO ................................................................................. 89 1.2.13. PRAKTINA NASTAVA ............................................................................. 95 1.3. IZBORNA NASTAVA .................................................................................. 112 1.3.1. STRANI JEZIK II .................................................................................... 112 1.3.2. LIKOVNA KULTURA I CRTANJE ................................................................. 113 1.3.3. OSNOVE GRAEVINARSTVA ..................................................................... 118 1.3.4. EKOLOGIJA I ZATITA IVOTNE SREDINE ..................................................... 122 1.3.5. RAZVOJ ARHITEKTURE ........................................................................... 127 1.3.6. SLOBODORUNO CRTANJE ...................................................................... 132 1.3.7. SAVREMENA ARHITEKTURA ..................................................................... 136 1.3.8. MAKETARSTVO..................................................................................... 139 1.3.9. MEHANIKA TLA I FUNDIRANJE .................................................................. 143 1.3.10. KOMPJUTERSKA VIZUALIZACIJA .............................................................. 148 1.3.11. TEHNOLOGIJA GRAENJA ..................................................................... 152 1.3.12. GEODEZIJA........................................................................................ 160 2. STRUNI ISPIT ........................................................................................... 164 2.1. ISPITNI KATALOZI ZA STRUNO - TEORIJSKI DIO ISPITA ..................................... 164 2.1.1. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE .................................................................. 164 2.1.2. ORGANIZACIJA GRAENJA ...................................................................... 168 2.1.3. PROJEKTOVANJE.................................................................................. 171 2.1.4. BETONSKE KONSTRUKCIJE ...................................................................... 174 2.2. ISPITNI KATALOZI ZA STRUNI RAD .............................................................. 177 2.2.1. ISPITNI KATALOG PRAKTINOG DIJELA STRUNOG ISPITA - STRUNI RAD ............ 177 3. OBAVEZNI NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA ..................................................... 179 4. USLOVI ZA ZAVRETAK OBRAZOVANJA ............................................................ 180 5. NAIN PRILAGOAVANJA PROGRAMA UENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA ............. 180 6. NAIN PRILAGOAVANJA PROGRAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ......................... 181 7. PROFIL STRUNE SPREME NASTAVNIKA I STRUNIH SARADNIKA ............................. 181 8. OBLIK ORGANIZACIJE IZVOENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA ................................. 182 8.1. BROJ ASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE ....................... 182 9. SLOBODNE AKTIVNOSTI ............................................................................... 183 10. PROFESIONALNA PRAKSA ........................................................................... 184

OPTI DIO 1. Naziv programa: GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU 2. Nastavni plan


Redni broj A 1. 2. 3. 4. 5. Nastavni predmeti grupe predmeta I sed. 3 3 2 2 2 2 god. 108 108 72 72 72 72 2 72 2 2 16 2 2 3 2 2 72 576 72 72 108 72 72 3 108 2 2 2 3 72 72 72 108 2 14 2 5 3 72 504 72 180 108 4 144 2 66 12 432 10 330 72 sed. 3 3 2 2 II god. 108 108 72 72 sed. 3 3 2 2 III god. 108 108 72 72 sed. 3 3 2 2 IV god. 99 99 66 66 Ukupno

Opteobrazovni predmeti Maternji jezik i knjievnost Matematika Strani jezik Informatika Fiziko vaspitanje Drutvena grupa predmeta 1. Istorija 2. Geografija 3. Sociologija Prirodna grupa predmeta 1. Hemija 2. Fizika UKUPNO A B Struno - teorijski predmeti 1. Nacrtna geometrija 2. Tehniko crtanje 3. Graevinske konstrukcije Primjena raunara u 4. graevinarstvu 5. Graevinski materijali 6. Statika i otpornost materijala 7. Tehnologija betona 8. Organizacija graenja 9. Betonske konstrukcije 10. Projektovanje 11. Kune instalacije 12. Preduzetnitvo UKUPNO B C Praktina nastava D Slobodne aktivnosti E Izborna nastava 1. Strani jezik II 2. Likovna kultura i crtanje 3. Osnove graevinarstva Ekologija i zatita ivotne 4. sredine 5. Razvoj arhitekture 6. Slobodoruno crtanje 7. Savremena arhitektura 8. Maketarstvo

423 423 288 72 288 72 72 72 72 72 1842 144 72 498 180 72 180 72 138 99 240 66 66 1827 282 141 420 288 72 72

11 2 1 2 2 2 2 2

396 72 36 72 72 72 72 72

13 2 1 2 2

468 72 36 72 72

13 2 1 4 2

468 72 36 144 72

2 3 4 2 2 15 2 1 4 2

66 99 132 66 66 501 66 33 132 66

2 2

72 72 2 2 72 72

72 72 72 72

Redni broj

Nastavni predmeti grupe predmeta

I sed. god. sed.

II god. sed. 2

III god. 72 sed. 2 2 2

IV god. 66 66 66 32 33

Ukupno 72 66 66 66 30 dana 141

9. Mehanika tla i fundiranje 10. Komjuterska vizuelizacija 11. Tehnologija graenja 12. Geodezija F Profesionalna praksa G Sedmini broj asova H Broj radnih sedmica Ukupno (A+B+C+D+E) = 4512

10 dana 32 36

10 dana 32 36

10 dana 32 36

3. Ciljevi i zadaci obrazovnog programa - Produbljivanje i proirivanje opteg obrazovanja u funkciji struke i obezbjeivanje teorijskih i praktinih znanja za samostalno obavljanje zanimanja. - Pripremanje za permanentno obrazovanje i cjeloivotno uenje. - Razvijanje sposobnosti socijalne komunikacije i spremnosti za razvijanje meuljudskih odnosa. - Osposobljavanje za poslove obrade tehnike dokumentacije. - Osposobljavanje za poslove razrade projekta objekata visokogradnje. - Osposobljavanje za poslove razrade projekta izvedenog stanja. - Osposobljavanje za izradu predmjera i predrauna radova. - Uestvovanje u planiranju i izvoenju radova kod objekata visokogradnje. - Osposobljavanje za rukovoenje graenjem objekata porodine stambene zgrade sa najvie dvije etae i pomonih objekata. - Posjedovanje znanja iz informatike i poznavanje stranog jezika. - Razvijanje ekoloke svijesti i svijesti o potovanju mjera zatite na radu i zatite okoline. 4. Uslovi za upis, odnosno za ukljuivanje u program za obrazovanje odraslih - U srednje struno obrazovanje u etvorogodinjem trajanju mogu se upisati lica koja su: - zavrila osnovnu kolu ili - zavrila dvogodinju strunu kolu. - U redovno obrazovanje mogu se upisati i lica koja nijesu starija od 17 godina, - izuzetno lica do 18-te godine uz odobrenje Nastavnikog vijea kole. - Lica koja su napunila 18 godina ukljuuju se u program za obrazovanje odraslih. 5. Trajanje obrazovanja - Obrazovanje po obrazovnom programu Graevinski tehniar za visokogradnju traje etiri godine. 6. Prohodnost - U redovnom obrazovanju uenici napreduju u vii razred ako su iz svih nastavnih predmeta u toku tekue godine postigli pozitivnu ocjenu i obavili profesionalnu praksu. - Lica koja su zavrila dvogodinju strunu kolu mogu se ukljuiti u odgovarajui razred, u zavisnosti od vrste programa prethodnog obrazovanja, uz polaganje dopunskih i diferencijalnih ispita. - Odrasli napreduju po programu u skladu sa Pravilnikom (planom) za izvoenje obrazovnog programa za odrasle, koji donosi nadlena institucija.

7. Obrazovanje koje se stie - Zavretkom obrazovnog programa uenik stie srednje struno obrazovanje u etvorogodinjem trajanju GRAEVINSKI TEHNIAR ZA VISOKOGRADNJU.

POSEBNI DIO 1. PREDMETNI PROGRAMI 1. 1. OPTEOBRAZOVNI PREDMETI 1.1. 1. MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOST 1.1. 2. MATEMATIKA 1.1. 3. STRANI JEZIK 1.1. 4. INFORMATIKA 1.1. 5. FIZIKO VASPITANJE 1.1. 6. ISTORIJA 1.1. 7. GEOGRAFIJA 1.1. 8. SOCIOLOGIJA 1.1.9. FIZIKA 1.1.10. HEMIJA Napomena: Katalozi opteobrazovnih programa su u nadlenosti Zavoda za kolstvo.

1.2. STRUNO - TEORIJSKI PREDMETI 1.2.1. NACRTNA GEOMETRIJA 1. Naziv predmeta: NACRTNA GEOMETRIJA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 42 30 36 36

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno 72 72

78

66

144

3. Opti ciljevi nastave - Razvijanje sposobnosti sagledavanja prostora. - Osposobljavanje uenika za itanje planova. - Sticanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika na ravan crtanja i obrnuto. - Razvijanje preciznosti i preglednosti u izradi tehnikih crtea. - Razvijanje motorike vrijednosti pri crtanju. - Savladavanje predstavljanja ideja na papiru kroz perspektivu. - Osposobljavanje za samostalan rad.

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Projekcije - Razvija sposobnost - Pravi model - Upoznaje sistem sistema opaanja i projekcijskih ravni, projekcijskih ravni. preciznosti. projekcija i - Crta njihov poloaj koordinata. u prostoru. - Nabraja vrste - Oitava vrijednosti projekcija i zna koordinata. njihovu primjenu. - Razlikuje kvadrante. - Uoava razlike izmeu ortogonalne, kotirane i kose projekcije. Ortogonalna projekcija - Razvija sposobnost - Crta projekcije - Upoznaje sagledavanja take u optem i karakteristike prostora. specijalnom ortogonalne poloaju. projekcije. - Crta projekcije - Poznaje osnovne dui i prave u geometrijske optem i oblike: taku, specijalnom pravu, ravan, poloaju. geometrijske slike, - Odreuje prodore geometrijska prave kroz tijela. projekcijske ravni. - Definie vidljivost i kretanje kroz prostor. - Crta projekcije geometrijskih slika u specijalnom poloaju: trougao, kvadrat, pravougaonik, trapez i krug. - Crta projekcije pravilnih geometrijskih tijela sa bazisom paralelnim projektnoj ravni: kupa, valjak i lopta. - Crta tragove zranih ravni normalnih na

Preporuke za izvoenje nastave

Vjeba: - Crta projekcije take u optem i specijalnom poloaju kroz kvandrante. Vjeba: - Crta projekcije dui i prave u optem i specijalnom poloaju. Vjeba: - Crta projekcije, odreuje prodore pravih i njihovo kretanje. Vjeba: - Preko odreivanja prodora uslovljava kretanje prave. Vjeba: - Crta projekcije, odreuje vidljivost pojedinih elemenata. Vjeba: - Konstruie ravan pomou dvije paralelne prave, pomou pravih koje se sijeku, tri nekolinearne take

uenik horizontalnicu, frontalnicu ili profilnicu kao i ravni koje su u proizvoljnom poloaju. - Konstruie tragove kose ravni. - Crta sutranice ravni. - Odreuje nagibnicu i normalu. Transformacija i rotacija - Odreuje pravu - Poznaje pravila veliinu dui i ugla transformacije. koja ona zaklapa sa projektnom ravni. - Poznaje pravila rotacije.

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave i pomou geometrijske slike.

- Razvija sposobnost opaanja.

Vjeba: - Rjeava zadatke odreujui pravu veliinu dui i ugla koji ona zaklapa sa projektnom ravni putem rotacije ili transformacije.

Presjenica - Ilustruje presjek dvije ravni.

- Odreuje presjenicu dvije ravni u meusobno razliitom odnosu. Prodor prave kroz ravan - Odreuje prodor - Poznaje prodor prave kroz zranu prave kroz zadatu ili kosu ravan i ravan. sagledava njenu vidljivost u odnosu na njih.

Vjeba: - Rjeavajui i crtajui zadatke odreuje prodor prave kroz zranu ili kosu ravan i sagledava njenu vidljivost u odnosu na ravan. - Razvija preciznost. Vjeba: - Crta projekcije geometrijskih slika koje lee na zranoj ili kosoj ravni.

Geometrijske slike na ravni - Odreuje - Ilustruje projekcije geometijske slike razliitih na zranoj ravni. geometrijskih slika - Ilustruje vezanih za zranu geometrijske slike ravan. na kosoj ravni. - Odreuje projekcije razliitih geometrijskih slika vezanih za kosu ravan.

Razred: DRUGI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Geometrijska tijela sa bazisom na zadatoj ravni - Razvija sposobnost - Rjeava projekcije - Demonstrira sagledavanja pravilne prizme, poloaj pravilnih prostora. valjka, piramide i geometrijskih tijela - Razvija preciznost konusa sa bazisom iji se bazis nalazi u radu. na zranim na zranoj ili ravnima. proizvoljnoj ravni. - Rjeava projekcije pravilne prizme, valjka, piramide i konusa sa bazisom na proizvoljnoj ravni. Presjeci geometrijskih tijela - Razvija preciznost i - Crta presjek - Demonstrira sposobnost pravilnih presjeke pravilnih uoavanja. geometrijskih tijela geometrijskih tijela zranom ravni. zranom i - Odreuje pravu proizvoljnim veliinu presjene ravnima. slike i razvija mreu. - Objanjava presjek pravilnih geometrijskih tijela (prizme, valjka, piramide i konusa) proizvoljnom ravni i odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija mreu. Kosa projekcija - Razvija sposobnost - Uporeuje razlike - Poznaje pravila opaanja. ortogonalne i kose crtanja i projekcije. karakteristike - Rjeava u kosoj kose projekcije. projekciji sloene geometrijske oblike. Krovovi - Razvija kreativnost - Poznaje rjeavanje - Rjeava krovova. jednostavne u radu. - Objanava slivne krovove u osnovi. ravni. - Rjeava sloene krovove u osnovi. Perspektiva - Upoznaje elemente - Objanjava znaaj - Razvija predstavu o perspektivnog elemenata prostoru. crtanja. perspektive. - Razvija
10

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Crta projekcije pravilne prizme, valjka, piramide i konusa sa bazisom na zranim i proizvoljnim ravnima.

Vjeba: - Crta presjek pravilnih geometrijskih tijela (prizme, valjka, piramide i konusa) zranom ili proizvoljnom ravni. - Odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija sliku.

Vjeba: - Crta u kosoj projekciji sloene geometrijske oblike.

Vjeba: - Crta sloeni krov u osnovi sa izgledom krova. Vjeba: - Crta metodama prodora vidnih

Informativni ciljevi i sadraji uenik - Poznaje elemente frontalne perspektive.

Formativni ciljevi uenik - Ona taka, nedogledi, likoravan, linija horizonta. - Bira poloaj oka u likoravni i visinu horizonta. - Rjeava osnovne geometrijske oblike metodom prodora vidnih zraka i nedogleda. - Odreuje osnovne geometrijske oblike metodom koordinatnog sistema. - Rjeava osnovne oblike enterijera.

Socijalizacijski ciljevi uenik samostalnost u radu.

Preporuke za izvoenje nastave zraka i nedogleda ili koordinatnog sistema sloene aritektonske oblike.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Lj. Gagi: Nacrtna geometrija za prvi i drugi razrad graevinske, trgovinske i drvopreraivake kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988. - B. Nedimovi: Zbirka reenih zadataka iz nacrtne geometrije s osnovama teorije, Tehnika knjiga, Beograd, 1992. - G. Duli, M. Jevti: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije za I i II razred arhitektonske, graevinske, drvopreraivake, umarske i geodetske kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. i 2004. - O. V. Petrovi: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije sa reenim primerima za srednje kole graevinske struke, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Stolovi za crtanje sa odgovarajuim priborom, table za crtanje, raunar, projektor, platno za projektor i modeli geometrijskih oblika. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismene vjebe. - Ocjena grafikih vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - diplomirani inenjer graevinarstva.

11

10. Povezanost predmeta Znanja - Konstruktivni sklop objekta - Rad olovkom i drugim tehnikama - Tehniko prikazivanje raznih geometrijskih arhitektonskih oblika - Definisanje prostornih vrijednosti - Kuna mrea Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Graevinske konstrukcije - Crtanje elemenata graevinskih konstrukcija - Tehniko crtanje - Pravilno kotiranje, formatiziranje crtea - Kompjuterske vjebe - Izrada i obrada tehnike dokumentacije - Elementi projektovanja sa - razradom projekata - Kune instalacije - Izrada i razrada projektne dokumentacije - Obrada projekata

12

1.2.2. TEHNIKO CRTANJE 1. Naziv predmeta: TEHNIKO CRTANJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 16 56

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno 72

16

56

72

3. Opti ciljevi nastave - Razvijanje preciznosti i preglednosti u izradi tehnikih crtea. - Razvijanje motorike sposobnosti pri crtanju. - Osposobljava se za kompozicijsku sreenost u izradi tehnikih crtea. - Razvijanje sposobnosti sagledavanja prostora. - Upoznavanje sa znaajem dimenzija i razmjere. - Sticanje znanja za itanje planova. - Upoznavanje pravila izrade i formatizovanja projektne dokumentacije. - Razvijanje tehnike kulture. - Osposobljavanje za samostalan rad.

13

4. Sadraji/Standardi Razred: PRVI Informativni ciljevi i sadraji uenik Tehniki pribor - Upoznaje znaaj tehnikog crtanja. - Navodi materijal koji se koristi za crtanje. - Nabraja i objanjava pribor za tehniko crtanje. - Objanjava upotrebu papira za crtanje.

znanja predmeta/Operativni ciljevi Formativni ciljevi uenik Razlikuje vrste papira za crtanje: pelir, milimetarski, hamer, paus, ozolit. Koristi razne vrste olovaka, gumu, tu, marker, bojice. Koristi i odrava: sto za tehniko crtanje, tablu, inu, T - lenjir, trouglove, uglomjer, krivuljare, estare, ablone i razliita pera. Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija pravilan odnos prema grafikom izraavanju. Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Upotreba pribora i materijala za tehniko crtanje. Grafika vjeba: - Crta tehniki okvir, peat i odreuje formate A1, A2, A3, A4.

Rad olovkom - Objanjava crtanje linija. - Objanjava ispisivanje brojeva. - Objanjava ispisivanje slova.

- Crta razliite linije: puna, isprekidana, crta taka, rafure. - Ispisuje slova i brojeve slobodnom rukom.

- Razvija smisao za estetiku.

Grafika vjeba: - Crtanje punih linija razliitih debljina. - Crtanje isprekidanih linija crta - taka. Grafika vjeba: - Ispisivanje brojeva i slova slobodnom rukom i ablonom.

Razmjera - Upoznaje znaaj razmjere u tehnikom crteu i njenu primjenu u pojedinim fazama crtanja projektne dokumentacije. Kotiranje - Zna elemente kotiranja: kota, kotna linija, poetak i kraj kotne linije. - Poznaje visinsku kotu. - Poznaje kotiranje otvora.

- Primjenjuje razmjeru. - Koristi razmjernik.

- Razvija preciznost u radu.

Grafika vjeba: - Na jednostavnim oblicima primjenjuje razliite razmjere 1:5, 1:10, 1:25, 1:50, 1:100, 1:500. Grafika vjeba: - Na datoj osnovi i presjeku primjenjuje pravila kotiranja.

- Crta elemente kotiranja. - Primjenjuje visinske kote i kote otvora.

14

Informativni ciljevi i sadraji uenik Oznake materijala - Objanjava grafiko prikazivanje materijala u projektima.

Formativni ciljevi uenik - ita oznake materijala. - Crta rafuru za razliite materijale i opremu.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija sposobnost opaanja.

Preporuke za izvoenje nastave Grafika vjeba: - Crta oznake graevinskog matrijala, namjetaja, sanitarnih ureaja, instalacija i zelenila u osnovi i izgledu. Grafika vjeba: - Crta u zadatoj razmjeri razne oblike, kotira i ispisuje podatke. Grafika vjeba: - Crta konstrukcije mnogouglova, elipse, krivih linija i njihove spojeve sa pravim linijama.

Rad u tuu - Opisuje rad u tuu.

- Priprema pribor, ui punjenje, ienje, radiranje i brisanje.

Idejni projekat - Upoznaje znaaj i sadraj idejnog projekta.

- Uoava karakteristike idejnog projekta.

- Razvija kreativnost i formira stav o vanosti dobijenih informacija.

Grafika vjeba: - Precrtava zadati prilog idejnog projekta u odgovarajuoj razmjeri. Vjeba: - Analizira i objanjava zadati prilog glavnog projekta u razmjeri. Vjeba: - Analizira i objanjava zadati dio izvoakog projekta u razmjeri.

Glavni projekat - Upoznaje sadraj glavnog projekta i ulogu njegovih priloga. Izvoaki projekat - Upoznaje sadraj izvoakog projekta i vanost detalja koji se razrauju.

- Uoava karakteristike glavnog projekta.

- Uoava karakteristike izvoakog projekta.

Naslov i logotip - Vri izradu logotipa - Upoznaje logotip i i njegove njegovu kompozicije. kompoziciju. Kopiranje i formatizovanje projekta - Objanjava - Kopira i kopiranje i formatizuje

- Razvija preduzimljivost i

Vjeba: - Kopira, formatizuje

15

Informativni ciljevi i sadraji uenik formatizovanje projekta.

Formativni ciljevi uenik projekat.

Socijalizacijski ciljevi uenik samostalnost u radu.

Preporuke za izvoenje nastave i slae svoje radove.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - G. Duli: Tehniko crtanje sa itanjem planova, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Stolovi za crtanje sa odgovarajuim tehnikim priborom, table za crtanje sa odgovarajuim priborom za crtanje, raunar, projektor i platno za projektor. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja jednom u klasifikacionom periodu. - Pismene vjebe. - Ocjena grafikih vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - diplomirani inenjer graevinarstva. 10. Povezanost predmeta Znanja - Tehnika crtanja - Tehniko prikazivanje graevinskih konstukcija - Projektna dokumentacija - Projektna dokumentacija - Projektna dokumentacija - Rad olovkom - Razmjera - Projektna dokumentacija - Projektna dokumentacija Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Nacrtna geometrija - Tehnika obrada crtea - Graevinske konstrukcije - Osnove, presjeci, izgled - Graevinski materijali - Kompjuterske vjebe - Elementi projektovanja sa razradom projekata - Statika i otpornost materijala - Kune instalacije - Organizacija graenja - Tehniko prikazivanje raznih materijala - Tehnika obrada crtea - Tehnika obrada crtea (osnove, presjeci, izgledi) i formatizovanje - Grafiko predstavljanje sila, optereenja i rezultante sila - Tehnika obrada crtea - Tehniko prikazivanje materijala i ostalih elemenata

16

1.2.3. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE 1. Naziv predmeta: GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 36 72 72 108 36 108 33 33 177 321

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno 108 180 144 66 498

Vjebe: I razred: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. II razred: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje elemenata koji ine objekte visokogradnje i shvatanje njihovog meusobnog odnosa. - Upoznavanje naina prenoenja optereenja. - Upoznavanje sa nainima izvoenja pojedinih elemenata graenja. - Osposobljavanje za primjenu seizmikih propisa. - Upoznavanje sa primjenom hidroizolacije. - Sticanje znanja o vertikalnim i horizontalnim konstruktivnim elementima zgrada. - Sticanje znanja o vertikalnim komunikacijama u zgradama. - Poznavanje krovnih konstrukcija. - Upoznavanje naina obrade podova i plafona. - Poznavanje vrsta zanatskih radova na objektu. - Upoznavanje naina zatite objekta od spoljnih uticaja. - Upoznavanje sa metalnim konstrukcijama u graevinarstvu. - Poznavanje izrade radionike dokumentacije. - Upoznavanje sa drvenim konstrukcijama u graevinarstvu. - Upoznavanje sa prefabrikovanom gradnjom. - Upoznavanje sa mjerama protivpoarne zatite na objektima. - Osposobljavanje za samostalan rad.

17

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Konstruktivni sklop objekata - Stie pozitivan - Crta eme osnova - Objanjava odnos prema razliitih sistema osnovne zanimanju. gradnje. konstruktivne - Razvija tehniku elemente: masivni, - Uoava razliku kulturu. izmeu podunog, skeletni i poprenog i mjeoviti. mjeovitog - Navodi osnovne sistema. karakteristike - Uporeuje klasini graenja u polumontani i klasinom, montani nain polumontanom i izvoenja. montanom nainu izvoenja. Elementi graenja - Razlikuje nosee - Nabraja elemente elemente, po visini, poloaju i pregradne funkciji. elemente, elemente opreme i elemente obrade. Vertikalni konstruktivni elementi - Razvija - Odreuje poloaj - Upoznaje odgovornost u konstruktivnog vertikalne radu. zida. konstruktivne - Analizira ulogu elemente(uloga konstruktivnih konstruktivnih zidova. zidova i primjena - Na zadatim vertikalnih i osnovama horizontalnih rasporeuje serklaa). vertikalne serklae - Poznaje djelove primjenjujui Pravilnika za Pravilnik za graenje objekata graenje objekata visokogradnje u visokogradnje u seizmikim seizmikim podrujima koji se podrujima. odnose na ab serklae i naine njihove izgradnje. Otvori u zidovima - Zna oznake i mjere - Poznaje otvore u prozorskih otvora. zidovima (uloga prozorskih otvora i - Shvata ulogu nadprozornika. funkcija njihovih - Razlikuje nadprozornika, nadprozornike bez elementi otvora za roletne i sa vrata i uloga roletnom. nadvratnika).
18

Preporuke za izvoenje nastave

Vjeba: - Primjena Pravilnika za graenje objekata visokogradnje u seizmikim podrujima.

Vjeba: - U razmjeri nacrtati otvore za prozore i vrata na osnovi objekta.

Informativni ciljevi i sadraji uenik - Opisuje princip ugraivanja prozora i vrata.

Formativni ciljevi uenik - Crta nadprozornik bez roletne. - Zna mjere i oznake vrata. - Crta naine otvaranja vrata. - Crta detalje lokalnog grijanja od blokova. - Analizira mogunost primjene blokova u konstrukciji dimnjakog kanala. - Planira poloaj dimnjakih kanala. - Skicira meuspratnu konstrukciju oko dimnjakog kanala. - Crta detalje sabirnih dimnjakih kanala. - Crta detalje ventilacionih kanala.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

Dimnjaki kanali - Poznaje dimnjake kanale (uloga i podjela prema blokovima u konstrukciji dimnjakih kanala). - Objanjava princip funkcionisanja sabirnih dimnjaka. - Definie elemente od kojih su sastavljeni sabirni dimnjaki kanali kao i nain izvoenja. Ventilacioni kanali - Upoznaje princip funkcionisanja ventilacionih kanala (pravila primjene i elemente ventilacije). Temelji - Nabraja podjelu temelja prema konstruktivnom sklopu objekata i prema materijalu od kojeg se izvode. - Opisuje karakteristike trakastih temelja, temelja samaca i temeljnih ploa. Hidroizolacija - Objanjava ulogu hidroizolacije. - Navodi materijale koji se primjenjuju za hidroizolaciju, kao i podjelu na

Vjeba: - Rijeiti voenje sabirnog dimnjakog kanala kod viespratnog objekta prema datim uslovima.

- Razumije vanost ouvanja zdrave ivotne sredine.

- Shvata ulogu temelja i princip prenoenja optereenja. - Zna nain izvoenja temelja. - Crta oblike temelja.

- Razvija odgovornost u radu.

Vjeba: - U razmjeri nacrtati temelje za datu osnovu sa oborenim presjecima. Vjeba: - Na osnovama crta oborene presjeke temelja.

- Zna izolaciju podova i podrumskih zidova. - Crta primjenu hidroizolacije na objektu sa


19

Informativni ciljevi i sadraji uenik horizontalnu i vertikalnu.

Formativni ciljevi uenik djelimino ukopanim podrumom.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

20

Razred: DRUGI Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Horizontalni konstruktivni elementi - Crta serklae, - Navodi grede i podvlake. horizontalne - Crta pune ravne konstruktivne ploe sa jednim, elemente. dva i vie oslonaca. - Poznaje funkciju i materijale za - Crta rebrastu izradu meuspratnu horizontalnih konstrukciju. konstruktivnih - Crta sitnorebrastu elemenata. meuspratnu - Poznaje podjelu konstrukciju. meuspratnih - Crta montane ili konstrukcija prema polumontane nainu izvoenja i meuspratne njihove konstrukcije. karakteristike. - Crta armirano - Navodi vrste betonsku oplate. meuspratnu konstrukciju u skeletnom sistemu.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija sposobnost za prostorno predstavljanje.

Preporuke za izvoenje nastave Crtei planovi oplate. Grafika vjeba: - Crta planove oplate pune ploe. Grafika vjeba: - Crta planove oplate rebraste i sitnorebraste meuspratne konstrukcije. Grafiki rad - Prema zadatoj osnovi (u sistemu nosivih zidova i skeletnom sistemu) crta planove oplate horizontalnih konstruktivnih elemenata.

Vertikalne komunikacije - Primjenjuje Stepenice propise za - Definie pojam stepenice. spoljnih i - Grafiki prikazuje unutranjih osnove i vertikalne stepenica. presjeke - Navodi podjelu stepeninog stepenica prema prostora. znaaju, namjeni, - ita crte konstrukciji, stepenic na kosim materijalima, armirano oblicima i nainu betonskim izvoenja. ploama, - Poznaje elemente oslonjenim na stepenica. obrazne nosae. - Poznaje propise za - ita crte stepenice. stepenic na - Poznaje proraun koljenastim ab stepenica. ploama. - Analizira mogunost izbora stepenica prema obliku i konstrukciji. - Rauna stepenice.

- Razvija preciznost.

Grafika vjeba: - Crta stepenite oslonjeno na podestne nosae. - Crta stepenite na koljenastim ploama. Grafiki rad - Prema zadatom stepeninom prostoru u osnovi (u sistemu nosivih zidova i skeletnom sistemu): - proraunava stepenice; - crta osnovu, popreni i poduni presjek; - crta planove oplate stepenita.

21

uenik - Crta stepenite oslonjeno na podestne nosae. - Crta stepenite na Kose rampe koljenastim - Poznaje kose ploama. rampe za pjeake i - Crta spoljanje motorna vozila. stepenice. - Poznaje propise za - Uoava znaaj i dimenzionisanje svrhu liftova. rampi. - Rjeava rampe za vozila i za potrebe invalida. Krovovi i krovne konstrukcije - Razlikuje elemente - Vri podjelu krovnih krovova prema konstrukcija. nagibima, - Crta tesarske materijalima i krovne veze. broju krovnih - Crta drvene ravni. krovove: proste krovove, krovove Drveni krovovi sa raspinjaama i - Upoznaje se sa krovne vjealjke. krovnim - Skicira krovove sa konstrukcijama i nadzitkom. navodi vrste - Skicira mansardne krovnih krovove. konstrukcija. - Poznaje tesarske - Analizira veze. povoljnost - Upoznaje drvene primjene pojedinih krovove: proste krovnih krovove, krovove konstrukcija. sa raspinjaama i - Rjeava tavanski krovne vjealjke. prostor za potrebe - Upoznaje drvene stanovanja. krovove sa nazidkom. - Na zadatoj osnovi - Upoznaje krova crta slivne mansardne povrine. krovove. - ita detalje ravnih krovova. Potkrovlja - Upoznaje - ita detalje zatite potkrovlja. izolacija ravnih - Poznaje funkciju krovova. krovnih prozora. - Obrazlae nain adaptacije potkrovlja. - Obrazlae primjenu

Informativni ciljevi i sadraji uenik Liftovi - Upoznaje liftove.

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

Grafika vjeba: - Crta proste krovove i krovove sa raspinjaama. Vjeba: - Analizirajui povoljnost primjene pojedinih krovnih konstrukcija reava tavanski prostor za potrebe stanovanja. Vjeba: - Crtei ravnih krovova.

22

Informativni ciljevi i sadraji uenik materijala koji doprinose toplotnoj, zvunoj i hidroizolaciji prostora. Ravni krovovi - Definie ravne krovove. - Navodi nedostatke i prednosti ravnih krovova. - Navodi vrste ravnih krovova. - Poznaje slojeve ravnih krovova. - Objanjava nain odvodnjavanja ravnih krovova. - Objanjava zatitu krovnih izolacija. Izolacije - Navodi vrste izolacija. - Objanjava namjenu toplotne, zvune i hidro zatite objekata. - Navodi materijale za izolacije.

Formativni ciljevi uenik

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Skicira toplotnu, zvunu izolaciju i hidroizolaciju zidova i meuspratnih konstrukcija.

23

Razred: TREI Informativni ciljevi i sadraji uenik Podovi i plafoni - Navodi vrste podova prema materijalu i namjeni i objanjava nain izrade. - Navodi slojeve podova. - Navodi vrste plafona i objanjava nain izrade. Pokrivaki radovi - Poznaje vrste krovnih pokrivaa prema materijalu, njihove osobine i primjenu.

Formativni ciljevi uenik - Razlikuje podove prema materijalu. - Razlikuje vrste plafona. - Crta podove i plafone.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija sposobnost za prostorno predstavljanje.

Preporuke za izvoenje nastave Grafika vjeba: - Crta detalj meuspratne konstrukcije sa podom i plafonom.

- Razlikuje krovne pokrivae od azbest - cementnih proizvoda, od opekarskih proizvoda, lima i dr. - Crta detalje pokrivanja krovova. - ita detalje pokrivanja sljemena, grebena i uvala. Limarski i bravarski radovi - ita detalje - Poznaje vrste i oblike limova i ugradnje razliitih njihovu primjenu u vrsta oluka. graevinarstvu. - ita detalje - Nabraja vrste i opivanja limom. oblike metalnih profila, nosivih i nenosivih. - Crta detalje - Navodi vrste oluka i ugraivanja mjesta i nain bravarije. ugradnje. - Skicira detalje - Objanjava metalne ograde. primjenu limenih opava. - Poznaje metalne i PVC prozore i vrata i njihovu primjenu. Stolarski radovi - Navodi vrste drveta - Razlikuje drvene prozore prema i drvene elemente konstrukciji. za stolarske radove
24

- Razvija preciznost.

Vjeba: - Crtei sa detaljima pokrivanja krovova. Grafika vjeba: - Crta detalje pokrivanja krovova.

- Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada. - Crta detalje ugraivanja bravarije.

Grafika vjeba: - Skicira detalje metalne ograde.

- Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.

Grafika vjeba: - Crta detalje ugraivanja

Informativni ciljevi i sadraji uenik i stolarske izraevine. - Navodi vrste prozora prema konstrukciji i njihove mjere. - Nabraja vrste roletni za prozore i balkonska vrata. Metalne konstrukcije - Navodi proizvode od elika i njegovu primjenu u graevinarstvu. - Poznaje osnove za dimenzionisanje elinih konstrukcija. - Nabraja mehanika spojna sredstva. - Nabraja vrste i kvalitet avova. - Poznaje naine zatite elinih konstrukcija od korozije. - Objanjava izradu eline konstrukcije u radionici. - Poznaje radionike i montane nastavke zategnutih i pritisnutih tapova. - Poznaje izradu radionike dokumentacije. - Zna primjenu, proraun i konstruisanje reetkastih nosaa. - Zna primjenu, proraun i konstruisanje punih nosaa. - Nabraja elemente industrijske hale. Drvene konstrukcije - Poznaje klasine

Formativni ciljevi uenik - Crta detalje ugraivanja stolarije.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave stolarije.

- Crta zadate eline profile i kotira potrebne elemente. - Crta sklopni crte dva lima (veza ostvarena pomou vijaka i zavarivanjem). - Rauna naprezanje zategnutog tapa i crta detalje veze. - Rauna naprezanje pritisnutog tapa i crta detalje veze. - Crta radionike i montane nastavke zategnutih i pritisnutih tapova. - Dimenzionie i konstruie nosae. - Crta detalje veza nastavaka punih nosaa. - Crta radioniku dokumentaciju eline industrijske hale. - Crta dispoziciju hale. - Crta elemente eline industrijske hale sa detaljima veze. - Radi specifikaciju materijala.

- Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.

Vjebe: - Crta zadate eline profile i kotira potrebne elemente. - Crta sklopni crte dva lima (veza ostvarena pomou vijaka i zavarivanjem). - Crta radionike i montane nastavke zategnutih i pritisnutih tapova. - Crta detalje veza nastavaka punih nosaa. Grafiki rad: Prema zadatim podacima: - Crta radioniku dokumentaciju eline industrijske hale: - crta dispoziciju; - crta elemente eline industrijske hale sa detaljima veze.

- Rauna naprezanje

Vjeba:

25

Informativni ciljevi i sadraji uenik drvene konstrukcije. - Nabraja fizike i mehanike osobine graevinskog drveta. - Poznaje osnove za dimenzionisanje drvenih konstrukcija. - Nabraja spojna sredstva. - Poznaje nastavke i veze elemenata drvenih konstrukcija. Lijepljene lamelirane - Navodi karakteristike i specifinost lijepljenih lameliranih drvenih konstrukcija. - Opisuje nain proizvodnje lijepljenih lameliranih drvenih konstrukcija. - Nabraja konstruktivne sisiteme.

Formativni ciljevi uenik zategnutog tapa i crta detalje veze. - Rauna naprezanje pritisnutog tapa i crta detalje veze. - Dimenzionie drvene tavanjae.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Stie osjeaj za prostor. - Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.

Preporuke za izvoenje nastave - Prema zadatim podacima rauna naprezanja u zategnutom i pritisnutom tapu i crta detalje veza.

drvene konstrukcije - Crta detalje spajanja elemenata lijepljenih lameliranih krovnih konstrukcija.

- Uoava vanost kvalitetnog i preciznog rada.

26

Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i sadraji uenik Prefabrikovana gradnja - Opisuje osnovne karakteristike industrijske proizvodnje (istorijski razvoj, prefabrikovani konstruktivni elementi objekata visokogradnje). - Upoznaje metode prefabrikovane gradnje (tradicionalni, djelimino prefabrikovan, prefabrikovan nain gradnje, mogua mjesta za prefabrikaciju, metode prefabrikacije). - Nabraja vrste transporta. - Opisuje nain montae prefabrikovanih betonskih elemenata (sredstva za montau, metode montae, redoslijed montae, pravac kretanja krana i dizalice). - Objanjava karakteristike za: skeletni sistem, krupnoblokovski sistem, prostorno elijski sistem, mjeoviti konstruktivni sistem. - Poznaje elemente skeletnog sklopa (temelj, stub,

Formativni ciljevi

uenik - Uoava karakteristike istorijskog razvoja prefabrikovane gradnje. - Razvija preciznost - Razlikuje u radu. prefabrikovane konstruktivne elemente objekata visokogradnje. - Razlikuje metode prefabrikovane gradnje. - Odreuje mjesto za izradu prefabrikovanih elemenata (gradilite, poligon, pogon). - Shvata metode prefabrikacije (sa nepokretnim i pokretnim kalupima, horizontalnim, pojedinanim i u nizu). - Razlikuje unutranji i spoljanji transport. - Predvia nain montae prefabrikovanih betonskih elemenata. - Uoava razliku izmeu sistema prefabrikovane gradnje. - Crta prefabrikovane temelje sa aom", sa "aurom" i u vidu ljuske. - Crta suvi i mokri postupak veza,

Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija pozitivan odnos prema radu i zanimanju.

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Nacrtati u razmjeri vezu temelja i stuba, tri projekcije. Vjeba: - Nacrtati u razmjeri vezu stuba i stuba, tri projekcije. Vjeba: - Nacrtati u razmjeri detalj nastavljanja grednih nosaa u polju.

27

Informativni ciljevi i sadraji uenik gredni nosa, tavanini element). - Obrazlae suvi postupak, mokri postupak i prednaprezanje, kao i veze prefabrikovanih elemenata (stub -temelj, stub - greda, stub greda tavanica).

Formativni ciljevi

uenik stub - temelj i stub - stub. - Crta ostvarivanje veze stub - greda pomou prednaprezanja (sa prepustom i bez prepusta). - Skicira tavanine elemente (punog presjeka, olakanog presjeka, kasetirane). - Zna prefabrikaciju elemenata i nain montae. - Analizira metode povezivanja elemenata. Vertikalne komunikacije - Razlikuje elemente - Navodi elemente stepenica. vertikalnih - Skicira elemente komunikacija gazita sa (nosa, gazite, olakanim i punim elo gazita). presjekom, - Definie dimenzije podesne nosae i otvora za liftove. kose obrazne nosae. - Rjeava poloaj i grupisanje liftova u kolektivnim stambenim objektima visokogradnje. Elementi panelnog sistema - Upoznaje elemente - Skicira poprene presjeke zidnih panelnog sistema panela. (dimenzije i oblici - Crta spojeve zidnih panela, izmeu zidnih dimenzije i oblici panela i to: tavaninih unutranjih elemenata). konstruktivnih, spoljanjih i - Poznaje sklopove unutranjih na elijskih elemenata mjestu ukrtanja i nain nalijeganja. zidova. - Objanjava montau sanitarnih - Crta spoj dvije tavanice iznad elija, nain

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

Vjeba: - Nacrtati u razmjeri tri projekcije veze stub tavanica konzola. Vjeba: - Nacrtati u razmjeri tri projekcije veze tavaninog elementa i fasadnog panela.

28

uenik oslonca i spoj dvije tavanice iznad zajednikog oslonca. - Razlikuje tipove sanitarnih kabina sa sanitarnim ureajima i dimenzijama. Prefabrikovani elementi velikih raspona - Crta zglobne veze - Nabraja elemente temelja i stuba. velikih raspona. - Skicira izgled i popreni presjek nosaa sa dimenzijama. - Crta krovne ploe i fasadne elemente. - Analizira detalje dvozglobnog i trozglobnog luka.

Informativni ciljevi i sadraji uenik podizanja i povezivanja istih.

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Razvija preciznost u radu.

Grafiki rad: - Nacrtati u razmjeri plan montae za svaku vrstu konstruktivnog elementa za objekat porodine zgrade P+1, L=, H=. Grafiki rad: - Nacrtati u razmjeri plan montae za svaku vrstu konstruktivnog elementa za objekat jednobrode hale sa rasponima L1=, L 2=, H=.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B. Blagojevi: Graevinske konstrukcije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2008. - B. Blagojevi: Zavrni graevinski i instalaterski radovi, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990. - V. Kujundi, D. Toi: Metalne i drvene konstrukcije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - D. Buevac: Metalne konstrukcije u zgradarstvu, Graevinska knjiga, Beograd, 2006. - M. Muravljev, B. Stevanovi: Zidane i drvene konstrukcije zgrada, Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2003. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Crtai stolovi, pribor za crtanje, raunar, projektor, platno za projektor, crtei krovnih konstrukcija, modeli krovnih konstrukcija i crtei sa detaljima krovne konstrukcije od lijepljenog lameliranog drveta. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u klasifikacionom periodu). - Pismeno (pismeni zadaci: po dva pismena zadatka u toku kolske godine, po jedan u polugoditu). - Ocjena grafikih vjebi.

29

- Ocjena grafikih radova. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva, konstruktivni smjer; - diplomirani inenjer arhitekture (za I, II i IV razred). 10. Povezanost predmeta Znanja Krovne konstrukcije Bravarski radovi Limarski radovi Zidovi i stubovi Horizontalni konstruktivni elementi Temelji Konstruktivni sklop zgrade Radovi u visokogradnji Osnove, izgledi i presjeci konstruktivnih elemenata Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Graevinski materijali - Drvo i drvena graa - elik - Gvoe - Opekarski proizvodi - Malteri - Beton - Osnovi graevinarstva - Tehniko crtanje - Praktina nastava - Sistemi u graenju - Objekti visokogradnje - Poznavanje tehnikog crtanja graevinskih elemenata - Zidanje zidova i stubova opekarskim proizvodima - Tesarske veze - Izrada drvene oplate za stub - Izrada modela drvene krovne konstrukcije - Osnovni oblici temelja - Elementi objekata visokogradnje - Konstruktivni sklop objekata

- Zidovi i stubovi - Drvene konstrukcije - Meuspratne konstrukcije

- Temelji - Konstruktivni sklop objekata visokogradnje - Prijem i prenos optereenja

- Mehanika tla i fundiranje - Projektovanje - Statika i otpornost materijala

30

1.2.4. PRIMJENA RAUNARA U GRAEVINARSTVU 1. Naziv predmeta: PRIMJENA RAUNARA U GRAEVINARSTVU 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 22 50 38 70

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno 72 108

60

120

180

Vjebe: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Osposobljavanje za rad na raunaru i upoznavanje sa programskim paketima. - Upoznavanje sa znaajem tehnike poznavanja raunara. - Uklapanje estetike i funkcionalnosti - grafika estetika. - Osposobljavanje za upotrebu programa za obradu crtea. - Razvijanje sposobnosti za sagledavanje prostora. - Osposobljavanje za svoenje trodimenzionalnih elemenata na ravan crtanja i obrnuto. - Pripremanje za izradu tehnike dokumentacije. - Upoznavanje sa izradom idejnog, glavnog i izvoakog projekta. - Osposobljavanje za samostalan rad.

31

4. Sadraji/Standardi Razred: PRVI Informativni ciljevi i sadraji uenik Uvod - Upoznaje obradu crtea na raunaru: - predstavljanje crtea u tzv. vektorskim (draw) programima; - projektovanje crtea; - podjela na nivoe i uoavanje simetrije objekata koji se dobijaju pomjeranjem, rotacijom, transformacijom ili modifikacijom drugih objekata.

znanja predmeta/Operativni ciljevi Formativni ciljevi uenik Shvata sutinu vektorskih programa. Analizira projektovanje crtea. Koristi mi. Koristi tastaturu. Shvata logiku programa. Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija pozitivan odnos prema zanimanju. Preporuke za izvoenje nastave

- Upoznaje se sa AutoCAD- om: - grafiki editor programa; - padajui meniji; - palete sa alatkama i njihove funkcije; - otvaranje postojee datoteke i izlaenje iz programa. Definisanja radnog prostora - Shvata dimenziju - Upoznaje radnog prostora. koordinatne - Zna dimenzije sisteme. crtea. - Definie granice crtea i jedinice mjere. - Poznaje naine zadavanja taaka. Oznaavanje objekata na crteu - Razrauje - Poznaje naine oznaavanje oznaavanja objekata. objekata na crteu. - Primjenjuje alate: - Poznaje komande ZOOM, PAN, vezane za prikaz REDRAW, REGEN za crtea. prikaze crtea. - Upoznaje nain snimanja crtea.

- Razvija sposobnost opaanja.

Vjeba: - Zadavanje taaka primjenom elementarnih komandi: POINT, LINE, RECTANGLE.

Vjeba: - Oznaavanje objekata alat ERASE. - Snimanje i uitavanje crtea.

32

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Alati za crtanje - Crta osnovne - Upoznaje alate za geometrijske likove crtanje osnovnih i shvata njihovu geometrijskih meusobnu vezu oblika: CIRCLE; ARC; ELLIPSE; DONUT; POLIGON. - Upoznaje se sa ostalim alatima sa palete DRAW. Osnovne transformacije objekata - Upoznaje komande - Uoava analogiju pojedinih komandi za transformacije sa odreenim objekata sa palete geometrijskim Modify. transformacijama: MOVE = translacija; ROTATE = rotacija; MIRROR = osnovno preslikavanje; SCALE = homotetino preslikavanje. - Upotrebljava alate: MOVE; ROTATE; MIRROR; SCALE; COPY; ARRAY; OFFSET. Izmjene na objektima - Dorauje ivice - Poznaje komande objekata alatima za za izmjene - finu zaobljavanje i doradu objekata: zakoenje. TRIM; EXTEND; LENGTHEM; BREAK; - Mijenja duine objekata. CHAMFER; FILLET. - Rastereuje crte od nepotrebnih elemenata. Pomona sredstva u crtanju - Koristi mreu taaka - Objanjava upotrebu mree SNAP i GRID. taaka SNAP i - Crta u OTRHO GRID. reimu. - Objanjava rad u - Koristi mehanizam ORTHO reimu. Object Snap. - Upoznaje upotrebu razliitih reima rada. - Poznaje mehanizam Object Snap.
33

Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija kulturu tehnikog crtanja. - Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju.

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Crta slobodne kompozicije po linom osjeaju i nahoenju upotrebom novih alata.

- Napreduje u upoznavanju brzih metoda crtanja.

Vjeba: - Crta slobodne kompozicije po linom osjeanju i nahoenju, vjebajui na njoj nove komande. - Crta prve eme prostora i namjetaja.

- Napreduje u upoznavanju brzih metoda crtanja. - Uoava vanost preciznog i kvalitetnog rada.

Vjeba: - Crta kruni i poligonalni niz elemenata, vjebajui na njemu nove komande.

- Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju.

Vjeba: - Crta slobodne kompozicije po linom osjeanju i nahoenju koristei razliite reime rada.

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Crtanje i editovanje sloenih entiteta - Crta polilinije - Upoznaje nain za primjenom alata crtanje polilinija. PLINE. - Upoznaje nain za - Crta prave savitljive crtanje pravih krive primjenom savitljivih krivih. alata SPLINE. Slojevi i rad sa slojevima - Raslojava crte - Upoznaje razloge prepoznajui podjele crtea na slinost elemenata i slojeve. grupiui ih u - Definie svojstva zavisnosti od slojeva. zajednikih - Poznaje karakteristika. dodjeljivanje i rad sa slojevima. Korienje blokova - Oblikuje nove - Objanjava pojam simbole. bloka. - Pravi biblioteku - Poznaje: simbola. - nain definisanja bloka; - Redizajnira - unoenje bloka sa postojee simbole. zadavanjem razmjere i rotiranjem; - rastavljanje i ponovo definisanje blokova; - uvanje blokova. Umetanje rafure na crte - Zna rafiranje - Objanjava povrina. postupak - Precizno koristi rafiranja. rafuru za - Demonstrira naine karakteristine zadavanja sluajeve. zatvorene konture - Mijenja i usklauje za rafiranje. rafirane povrine. - Objanjava atribute rafure.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Formira pravilan odnos prema grafikom izraavanju.

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Crta i mijenja sloene entitete pomou alata PLINE i SPLINE. Vjeba: - Crta zadati arhitektonski prostor sortirajui objekte u zavisnosti od zajednikih karakteristika. Vjebe: - Crta zadati arhitektonski prostor. - Pravi linu biblioteku blokova i koristi je.

- Razvija organizacione sposobnosti.

- Napreduje u upoznavanju brzih metoda crtanja.

- Formira pravilan odnos prema grafikom izraavanju.

Vjeba: - Nadogradnja osnove sa prethodnog asa korienjem novih komandi.

34

Razred: DRUGI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Dodavanje teksta crteu - Bira tekstualni stil. - Obrazlae potrebu za dodavanjem - Dodaje tekst crteu teksta crteu. i formatizuje ga. - Objanjava stilove - Podeava veliinu i teksta i elemente boju. formata teksta. - Koristi posebne - Prikazuje editor za simbole i razlomak. unos teksta. - Prebacuje tekst u mala ili velika slova. - Mijenja tekst. Kotiranje - Stie osjeaj za - Zna komponente - Upoznaje jasno tehniko kotiranja. kotiranje. izraavanje. - Bira stil kotiranja i - Definie tipove i naine kotiranja. elemente kota. - Radi sa alatkama sa - Definie stilove palete dimension. kotiranja. - Crta vertikalne i horizontalne kotne linije. - Kotira u nizu i paralelno. - Kotira neortogonalne objekte. - Mijenja kote. Atributi - Kreira, umee i - Definie svojstva mijenja atribute. atributa. - Poznaje alate za kreiranje i umetanje atributa. - Poznaje alat za izmjenu atributa. Rad sa postojeim crteima i rasterskim slikama - Razvija tehniku - Skenira - Definie datoteku kulturu. dokumente. rasterskih slika. - Objanjava razloge - Uitava rasterske slike. za unoenje skeniranih slika u - Precrtava u AutoCAD-u. razmjeri. - Poznaje rad sa skenerom. tampanje - Odabira tampa. - Poznaje razliite - Razvija tehniku mogunosti - Odreuje veliinu kulturu. tampanja crtea. papira i broj kopija.
35

Preporuke za izvoenje nastave Vjebe: - Crta zadati arhitektonski prostor. - Dodaje odgovarajui tekst crteu.

Vjeba: - Nadogradnja osnove sa prethodnog asa korienjem novih komandi.

Vjeba: - Nadogradnja osnove sa prethodnog asa korienjem novih komandi. Vjeba - Unoenje rasterskih slika na crte i rad sa njima.

Vjeba: - tampa svoju prvu osnovu.

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik - Odreuje razmjeru, orijentaciju crtea. - Vri izbor onoga to eli tampati. - Koristi mii tastaturu. - Uoava logiku programa. - Razvija samostalnost u radu.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

Uvod u 3D - Upoznaje interfejs: standardni meni; tab panel; standardna paleta; vjuport; upoznavanje alata. - Razumije 3D koordinatne sisteme. - Definie korisniki koordinatni sistem u 3D prostoru. Izrada povrina u 3D - Upoznaje crtanje povri pomou alata 3D FACE. - Upoznaje rad sa naprednim alatima za izradu povrina. - Upoznaje obradu mreastih povrina. Pregled modela - Upoznaje pronalaenje ortogonalnog i izometrijskog pogleda. - Upoznaje sjenenje modela. - Upoznaje interaktivno posmatranje u 3D. Pravljenje primitiva - Upoznaje alate sa palete Modeling za pravljenje primitiva: BOX; WEDGE; CONE; SPHERE; CYLINDER; PYRAMID; TORUS. Primjena regiona - Upoznaje primjenu regiona (alat Region sa palete

- Orijentie se u radnom prostoru programa.

- Crta 3D povrine pomou alata 3D FACE. - Koristi napredne komande za izradu povrina. - Oblikuje mree pomou alata 3D MESH. - Sagledava prostor i objekte u njemu.

- Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju i sposobnost prostornog predstavljanja.

Vjeba: - Kreira oblike koristei alat 3D FACE.

Vjeba: - Nadgradnja modela sa prethodnog asa.

- Koristi osnovne alate programa. - Pravi prvi objekat koji prostorno postavlja i doivljava. - Crta objekte, pravi od njih regione. - Razlae regione na
36

Vjeba: - Kreira prve oblike po linom osjeanju i nahoenju.

- Razvija kreativnost i samostalnost.

Vjeba: - Kreira oblike koristei nove

Informativni ciljevi i sadraji uenik Draw). Bulove operacije - Upoznaje Bulove operacije (alati sa palete Solid Editing).

Formativni ciljevi uenik skup linija i lukova. - Primjenjuje Bulove operacije.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Napreduje u upoznavanju brzih metoda modelovanja. - Stie znanja u oblikovanju 3D objekata.

Preporuke za izvoenje nastave alate. Vjeba: - Pravi regione od nekoliko objekata i na njih primjenjuje Bulove operacije. Vjeba: - Izrada arhitektonske osnove i dizanje zidova u 3D.

Sloena geometrijska tijela - objekti - Oblikuje 3D - Upoznaje izradu sloenih objekte geometrijskih tijela izvlaenjem po pomou alata pravoj liniji, u EXTRUDE i pravcu z ose REVOLVE. alat Extrude. - Izvodi 3D tijela kada se neki 2D objekat okrene oko zadate ose - alat Revolve. Primjena Bulovih operacija - Poznaje primjenu - Skriva oblike koji Bulovih operacija. smetaju. - Kreira oblike otvora. - Oduzima otvore sa zida. Opcije za obradu tijela - Upoznaje alate za izmjenu 3D objekata CHAMFER, FILLET. Vri korekciju objekata. Zaobljava ivice. Obara ivice pod uglom. Ureivanje tijela u prostoru - Vri korekciju - Upoznaje alate za objekata. ureivanje - Zaobljava ivice. objekata: - Odsijeca djelove - alat SLICE; izmeu dvije ravni. - alati sa palete; - Solid Editing. - Izvlai, premjeta, - Upoznaje alate za rotira, paralelno ureivanje tijela: pomjera, iskouje, MOVE; COPY; mijenja boju, brie SCALE; ROTATE; 3D stane ili ivice. ARRAY. - Uoava analogiju pojedinih komandi sa odreenim geometrijskim transformacijama.

- Razvija preciznost u tehnikom oblikovanju i sposobnost prostornog predstavljanja.

Vjeba: - Nadgradnja modela sa prethodnog asa: - otvaranje prozora; - otvaranje vrata; - izrada stepenica. Vjeba: - Nadgradnja modela sa prethodnog asa.

- Razvija sposobnosti i sagledava mogunosti modeliranja tijela.

Vjeba: - Nadgradnja modela sa prethodnog asa.

37

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Dodavanje kamere i osvjetljenja - Importuje AutoCAD - Upoznaje crte. dodavanje kamera i - Dodaje i postavlja osvjetljenja kameru. crteu. - Razlikuje vrste - Upoznaje alat svijetla. Render. - Dodaje i mijenja osvjetljenje. - Koristi alat Render. Ureivanje modela pomou materijala - Upoznaje - Upoznavaje vrste ureivanje modela mapa. pomou materijala. - Dodjeljuje materijale - Poznaje alat objektima. Render. - Ureuje materijale. - Selektivno renderuje djelove modela.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija kreativnost i kulturu tehnikog izraavanja.

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Nadgradnja modela sa prethodnog asa.

- Razvija smisao za estetiku.

Vjeba: - Nadgradnja modela sa prethodnog asa.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - G. Omura: AutoCAD 2000, Kompjuterska biblioteka, Beograd, 2001. - B. Burchard, D. Pitzer: Pod lupom - AutoCAD, CET Computer Equipment and Trade, Beograd, 2000. - V. Aleksi: Primjena raunara u graevinarstvu za II razred graevinske kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar sa odgovarajuom programskom opremom, projektor, platno za projektor, tampa i skener. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Ocjena praktinog rada na raunaru i vjebama. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - diplomirani inenjer graevinarstva.

38

10. Povezanost predmeta Znanja - Izrada i obrada tehnike dokumentacije - Tehnika obrada crtea - Izrada i obrada crtea, kotiranje - Izrada priloga projekta - Obrada i izrada crtea - Kotiranje Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Nacrtna geometrija - Tehniko prikazivanje raznih geometrijskih i arhitektonskih oblika - Tehniko crtanje - Projektna dokumentacija - Graevinske konstrukcije - Crtanje elemenata arhitektonskih konstrukcija - Projektovanje - Definisanje prostornih vrijednosti

39

1.2.5. GRAEVINSKI MATERIJALI 1. Naziv predmeta: GRAEVINSKI MATERIJALI 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 72

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno 72

72

72

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje osobina i karakteristika graevinskih materijala. - Razumijevanje procesa dobijanja pojedinih graevinskih materijala. - Upoznavanje pravilne upotrebe graevinskih materijala. - Osposobljavanje za upotrebu standarda. - Razvijanje svijesti o znaaju upotrebe standarda i odgovornosti za potovanje standarda. - Upoznavanje principa zatite ivotne sredine. - Osposobljavanje za samostalan rad.

40

4. Sadraj/Standardi Razred: PRVI Informativni ciljevi i sadraji uenik Uvod - Upoznaje se sa znaajem graevinskih materijala i prefabrikata. - Navodi osobine i metode ispitivanja graevinskih materijala. - Nabraja osnovne podjele graevinskih materijala. Osnovi geologije - Upoznaje geoloke osobine zemlje i zemljine kore. - Upoznaje postanak i osobine magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena. Materijali od kamena - Upoznaje dobijanje i obradu graevinskog kamena. - Objanjava primjenu kamena i njegovu zatitu. - Opisuje sastav, osobine i primjenu agregata. - Nabraja vrste kamena. Voda - Opisuje vodu kao graevinski materijal i kao sredinu u kojoj se nalaze betonske konstrukcije. Keramiki materijali - Nabraja sirovine i opisuje dobijanje keramikih proizvoda. - Objanjava ciglarske

znanja predmeta/Operativni ciljevi Formativni ciljevi uenik - Razlikuje graevinske materijale prema namjeni. - Razlikuje odreene osobine graevinskih materijala. Socijalizijski ciljevi uenik - Razvija sposobnost za produktivnost i ekonominost. Preporuke za izvoenje nastave

- Razlikuje stijene: magmatske, sedimentne i metamorfne.

- Razlikuje naine dobijanja i obrade graevinskog kamena.

- Uoava znaaj vode u graevinarstvu.

- Razlikuje vrste i oblik ciglarskih proizvoda. - Razlikuje keramike


41

- Razvija sposobnost zapaanja.

Informativni ciljevi i sadraji uenik proizvode. - Upoznaje keramike proizvode. - Upoznaje vatrostalne materijale. Zgure i pucolani - Upoznaje karakteristike i primjenu zgure i pucolana u graevinarstvu. Veziva u graevinarstvu - Objanjava osnovna veziva: graevinski kre, gips i cement. - Objanjava sirovine i opisuje dobijanje veziva. - Nabraja osobine veziva. Malteri - Nabraja sastojke mjeavina maltera. - Nabraja vrste maltera i navodi njihovu primjenu. Beton - Nabraja sastojke mjeavine betona. - Nabraja inioce koji utiu na kvalitet betona. - Objanjava marku betona. - Objanjava tehnologiju betona. - Nabraja vrste betona. Metali i legure - Upoznaje dobijanje gvoa i elika. - Obrazlae upotrebu elika u graevinarstvu. - Nabraja vrste elika i armature. - Nabraja osnovne obojene metale. - Obrazlae zatitu elika od korozije.

Formativni ciljevi uenik proizvode i definie njihovu namjenu. Uoava znaaj vatrostalnih materijala. Razlikuje osobine zgure i pucolana u graevinarstvu.

Socijalizijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

Razlikuje veziva i definie njihovu upotrebu.

- Razvija svijest o zatiti ivotne sredine.

Odreuje upotrebu razliitih maltera. Prepoznaje greke pri malterisanju. Razlikuje naine dobijanja betona.

- Razvija odgovornost u radu.

- Posjeta laboratoriji za ispitivanje betona.

Razlikuje vrste armature. Prepoznaje koroziju i definie njeno spreavanje.

42

Informativni ciljevi i sadraji uenik Staklo - Objanjava dobijanje stakla, vrste i obradu. - Navodi primjenu stakla u graevinarstvu. Drvo - Nabraja svojstva i vrste drveta. - Opisuje greke u strukturi drveta. - Obrazlae upotrebu drveta u graevinarstvu. - Obrazlae zatitu drveta. Ugljovodonina veziva - Upoznaje katran i bitumen kao osnovna ugljovodonina veziva. - Opisuje nain dobijanja i primjenu ugljovodoninih veziva. Plastine mase - Upoznaje znaaj plastinih masa. - Upoznaje sirovine.

Formativni ciljevi uenik - Razlikuje vrste i primjene stakla u graevinarstvu.

Socijalizijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Odreuje primjenu drveta u graevinarstvu.

- Razvija osjeaj za ouvanje ivotne sredine.

- Odreuje upotrebljivost veziva.

- Odreuje upotrebljivost plastinih masa. - Uoava znaaj razvoja novih materijala.

Boje, lakovi, kitovi - Razlikuje boje, - Navodi vrste i lakove i kitove. objanjava primjenu boja, lakova i kitova u graevinarstvu. Materijali u funkciji zatite elemenata - Upoznaje materijale - Razlikuje materijale za za zavrnu obradu i zatitu od poara i zatitu gotovih vlage. elemenata. - Navodi i objanjava materijale u funkciji zatite od poara, vlage i sl. Standardi - Upoznaje oznake - Razlikuje oznake

- Razvija odgovornost u radu.

- Standardi

43

Informativni ciljevi i sadraji uenik materijala. - Upoznaje se sa standardima.

Formativni ciljevi uenik materijala. - ita standarde.

Socijalizijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave graevinskih materijala.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - R. Sini-Grebovi: Graevinski materijali, udbenik za I razred srednjih strunih kola, Centar za struno obrazovanje, Podgorica, 2008. - I. Stojiljkovi, D. Mileti: Graevinski materijali sa osnovama geologije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. - I. Stojiljkovi: Graevinski materijali, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1979. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, projektor, projektno platno, uzorci graevinskih materijala (opeka, crijep, keramike ploice, plastine cijevi) i katalozi. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva; - diplomirani inenjer arhitekture. 10. Povezanost predmeta Znanja Drvo i drvena graa elik Gvoe Opekarski proizvodi Malteri Beton Drvo, beton, elik, opekarski proizvodi - Keramiki materijali, boje i lakovi - Tehnike karakteristike materijala i grae Povezanost sa drugim predmetima Predmet - Graevinske konstrukcije Znanja Krovne konstrukcije Bravarski radovi Limarski radovi Zidovi i stubovi Horizontalni konstruktivni elementi - Elementi konstruktivnih sistema - Zavrni radovi u graevinarstvu - Obraunske norme korienja materijala

- Osnovi graevinarstva

- Organizacija graenja

44

Znanja Osnovna veziva Malter Beton Gvoe i elik Drvo Opekarski proizvodi, kamen Boje, lakovi i kitovi Metali i legure Plastine mase Boje, lakovi, kitovi Materijali u funkciji zatite elemenata

Povezanost sa drugim predmetima Predmet - Praktina nastava - Kune instalacije Betonski radovi Armiraki radovi Tesarski radovi Zidarski radovi Fasaderski radovi Znanja

- Sanitarni ureaji - Aparati i armature za vodovodnu mreu - Aparati i armature za protivpoarnu zatitu

45

1.2.6. STATIKA I OTPORNOST MATERIJALA 1. Naziv predmeta: STATIKA I OTPORNOST MATERIJALA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 72 36 108 36 36 72

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

108 72 180

Vjebe: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Usvajajanje osnovnih pojmova, definicija, zakona koji se koriste u statici. - Upoznavanje sa pojmom materijalne take i uslovima ravnotee materijalne take pod dejstvom proizvoljnog ravnog sistema sila. - Upoznavanje sa pojmom krutog tijela i ravnoteom krutog tijela pod dejstvom ravnog sistema sila. - Prepoznavanje statikih sistema u praksi. - Osposobljavanje za rjeavanje linijskih nosaa i statiki neodreenih nosaa. - Sticanje znanja o osnovnim pojmovima iz otpornosti materijala. - Upoznavanje sa vrstama naprezanja u nosaima. - Osposobljavanje za dimenzionisanje nosaa napregnutih na pritisak, zatezanje i savijanje. - Upoznavanje sa ekstremnim statikim uticajima. - Osposobljavanje za analitiku i grafiku obradu podataka.

46

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Uvod - Upoznaje veze - Upoznaje zadatak i - Uoava zadatak i razliitih grana. podjelu mehanike. podjelu mehanike. - Razlikuje tijelo i - Navodi vrste materijalnu taku. kretanja. - Shvata pojam sile. - Objanjava pojam - Crta razliite vrste krutog tijela. sila. - Objanjava pojam sile i mase. Statika ravni - Upoznaje zadatak i - Uoava zadatak i podjelu statike. podjelu statike. - Primjenjuje - Navodi metode metode rada. rada. - Primjenjuje - Upoznaje aksiome aksiome statike. statike. Statika materijalne take - Crta sistem - Razvija tanost, - Upoznaje sistem kolinearnih sila sistematinost kolinearnih sila. koje napadaju preciznost i - Upoznaje materijalnu taku i urednost. rezultantu sistema. odreuje rezultantu - Razvija rutinu, - Objanjava analitiki i grafiki. brzinu i tanost. slaganje dvije sile razliitih pravaca. - Razvija preciznost, - Crta poligon i urednost i - Upoznaje trougao sila. sistematinost. razlaganje sila u - Raunski odreuje dva pravca. rezultantu. - Razvija sistematinost i - Objanjava - Razlae silu na dva preciznost u radu. projekciju sile na zadata pravca. ose Dekartovog koordinatnog - Projektuje sile na sistema. ose x, y. - Poznaje proizvoljan sistem sila koje napadaju materijalnu taku. - Objanjava poligon ili plan sila. - Objanjava grafike uslove ravnotee. - Crta proizvoljan sistem sila. - Crta poligon i plan sila i grafiki odreuje rezultantu. - Prepoznaje grafiki uslov ravnotee. - Rauna rezultantu proizvoljnog sistema sila koji
47

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Grafiko predstavljanje sile u razmjeri.

Vjeba: - Analitiko i grafiko odreivanje rezultante za dvije i vie sila koje napadaju materijalnu taku. - Crtanje poligona i trougla sila. Vjeba: - Brojni primjeri razlaganja sila koje napadaju materijalnu taku na dva zadata pravca. Vjeba: - Projekcija sila na ose Dekartovog koordinatnog sistema. Vjeba: - Odreivanje poloaja i veliine rezultante za proizvoljan sistem sila koji napada

Informativni ciljevi i sadraji uenik - Obrazlae analitiki postupak odreivanja rezultante sistema sila. - Objanjava analitike uslove ravnotee. Statika krutog tijela - Upoznaje pojam momenta sile za taku. - Upoznaje moment rezultante dvije sile - Varinjonova teorema. - Objanjava veliinu i poloaj rezultante dvije paralelne sile istog i suprotnog smjera. - Definie pojam sprega. - Definie moment sprega. - Poznaje teoremu ekvivalentnih spregova. - Objanjava pojam rezultujueg sprega. - Opisuje slaganje sile i sprega. - Upoznaje redukciju sile na taku. - Poznaje proizvoljan sistem sila u ravni. - Objanjava glavni vektor i glavni

Formativni ciljevi uenik napada materijalnu taku. - Rauna silu primjenjujui uslove ravnotee. - Primjenjuje analitike i grafike uslove ravnotee. - Rauna moment sile za taku, geometrijski predstavlja moment sile. - Primjenjuje momentno pravilo. - Odreuje poloaj i rauna veliinu rezultante dvije sile istog i suprotnog smjera. - Crta spreg sila. - Rauna moment sprega. - Analizira sistem spregova koji napadaju materijalnu taku. - Rauna rezultujui spreg. - Primjena Varinjonove teoreme. - Slae silu i spreg. - Redukuje silu u odnosu na taku. - Crta proizvoljan sistem sila u ravni. - Odreuje glavni vektor i glavni

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave materijalnu taku analitiki i grafiki. Vjeba: - Odreivanje veliine i poloaja sile u sistemu na osnovu grafikih i analitikih uslova ravnotee.

- Razvija tanost, sistematinost preciznost i urednost. - Razvija rutinu, brzinu i tanost.

Vjeba: - Brojni primjeri nalaenja momenta sile za taku. Vjeba: - Odreivanje rezultante sistema paralelnih sila u ravni istog i suprotnog smjera primjenom Varinjonove teoreme. Vjebe: - Odreivanje momenta sprega sila. - Odreivanje ekvivalentnog sprega. - Odreivanje rezultujueg sprega. - Slaganje sile i sprega. - Redukcija sile na taku. Vjebe: - Odreivanje rezultante proizvoljnog sistema sila u ravni analitikim putem. - Odreivanje glavnog momenta proizvoljnog sistema sila u

48

Informativni ciljevi i sadraji uenik moment. - Objanjava analitike uslove ravnotee proizvoljnog sistema sila. - Navodi posebne uslove ravnotee. - Objanjava grafiko slaganje sila metodom poligona sila i Verinog poligona. - Objanjava odreivanje poloaja rezultante za dvije ili vie sila metodom Verinog poligona. - Poznaje vezu izmedju plana sila i Verinog poligona.

Formativni ciljevi uenik moment i svodi dati sistem na prosti oblik. - Primjenjuje osnovne oblike uslova ravnotee proizvoljnog sistema sila. - Primjenjuje posebne oblike uslova ravnotee. - Crta poligon sila i Verini poligon. - Grafiki odreuje rezultantu za dvije ili vie sila. - Zna vezu izmeu poligona sila i Verinog poligona.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave ravni. Vjeba: - Odreivanje veliine i poloaja rezultante ravnog sistema proizvoljnih sila metodom poligona sila i Verinog poligona.

- Crta plan sila i Verini poligon. - Poznaje grafike uslove ravnotee. Statiki odreeni nosai - Razlikuje vrste - Navodi vrste oslonaca i veza. oslonaca i veza. - Upoznaje vrste - Prepoznaje vrste nosaa. nosaa. - Objanjava statiku - Odreuje statiku odreenost nosaa. odreenost nosaa. - Navodi vrste - Razlikuje vrste optereenja. optereenja. Statika linijskih nosaa u ravni - Izraunava otpore - Upoznaje odreivanje otpora oslonaca za prostu oslonaca za prostu gredu. gredu analitikim - Odreuje otpore putem. oslonaca za prostu - Upoznaje gredu grafikim odreivanje otpora putem primjenom oslonaca za prostu Varinjonove gredu grafikim teoreme. putem. - Objanjava odreivanje otpora - Izraunava otpore oslonaca za

- Razvija rutinu, brzinu i tanost. - Razvija tanost, sistematinost i urednost u radu.

Vjebe: - Odreivanje otpora oslonaca proste grede za optereenja: koncentrisana sila, raspodijeljeno optereenje, spreg i kombinovano optereenje: - analitikim putem; - grafikim putem.

49

Informativni ciljevi i sadraji uenik oslonaca analitikim putem za konzolni nosa. - Objanjava odreivanje otpora oslonaca grafikim putem za konzolni nosa. - Objanjava odreivanje otpora oslonaca za gredu sa prepustom analitikim putem. - Poznaje odreivanje otpora oslonaca za gredu sa prepustom grafikim putem. - Objanjava unutranje sile u nosau, presjene sile i njihove dijagrame. - Upoznaje presjene sile i njihove dijagrame za prostu gredu. - Upoznaje presjene sile i njihove dijagrame za konzolni nosa. - Upoznaje presjene sile i njihove dijagrame za gredu sa prepustom.

Formativni ciljevi uenik konzolni nosa.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave Vjebe: - Odreivanje reakcija konzolnog nosaa za razne sluajeve optereenja: koncentrisana sila, raspodijeljeno optereenje, spreg, kombinovano optereenje: - analitikim putem; - grafikim putem. Vjebe: - Odreivanje otpora oslonaca grede sa prepustom za razne sluajeve optereenja: koncentrisana sila, raspodijeljeno optereenje, spreg, kombinovano optereenje: - analitikim putem; - grafikim putem. Vjeba: - Odreivanje dijagrama presjenih sila (N, T, M) za prostu gredu. - Odreivanje kritinog presjeka, vrijednost max. momenta. Vjeba: - Odreivanje dijagrama presjenih sila (N, T, M) za konzolni nosa. Vjeba: - Odreivanje dijagrama

- Odreuje otpore oslonaca za konzolni nosa grafikim putem. - Izraunava otpore oslonaca za gredu sa prepustom.

- Odreuje otpore oslonaca za gredu sa prepustom grafikim putem. - Definie unutranje sile u presjecima normalne sile, transferzalne sile i momente savijanja. - Raunski odreuje presjene sile i opasni presjek i crta dijagrame presjenih sila za prostu gredu. - Raunski odreuje presjene sile i crta dijagrame presjenih sila za konzolni nosa. - Raunski odreuje presjene sile i opasni presjek i crta dijagrame presjenih sila za gredu sa presjekom. - Razvija tanost, sistematinost preciznost i urednost u radu.

50

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave presjenih sila (N, T, M) za gredu sa prepustom.

Reetkasti nosai - Zna vrste - Razvija tanost, - Navodi vrste reetkastih nosaa. sistematinost, reetkastih nosaa. preciznost i - Objanjava - Rauna otpore urednost. odreivanje otpora reetkastog nosaa. oslonaca za reetkasti nosa. - Rauna sile u - Upoznaje metode tapovima reetke odreivanja sila u analitikom tapovima metodom. reetkastih nosaa. - Upoznaje - Odreuje sile u odreivanje sila u tapovima reetke tapovima reetke grafikom grafikom metodom - crta metodom Kremonin plan sila. Kremonin plan sila. - Upoznaje - Rauna sile u odreivanje sila u tapovima presjeka tapovima reetke Riterovom analitikim putem metodom. Riterov postupak. Geometrijske karakteristike ravnih povrina - Odreuje teite - Upoznaje teite sloenih povrina osnovnih povrina. analitiki i grafiki. - Upoznaje odreivanje teita - Rauna statiki sloenih povrina. moment povrine. - Objanjava statiki moment povrine - Rauna momente presjeka. inercije ravnih - Opisuje momente povrina inercije ravnih primjenom povrina. tajnerove - Poznaje primjenu teoreme. tajnerove teoreme. - Crta elipsu i rauna - Poznaje pojam poluprenik elipse i inercije. poluprenika - Rauna otporni inercije. moment ravnih - Poznaje otporni povrina. moment ravnih povrina.

Vjebe: - Odreivanje sila u tapovima raetke metodom ravnotee vora. Vjeba: - Odreivanje sila u tapovima reetke grafikom metodom - Kremonin plan sila. Vjeba: - Odreivanje sila u presjeku reetkastog nosaa - Riterova metoda.

Vjeba: - Odreivanje teita sloenih povrina analitiki i grafiki. - Odreivanje statikog momenta povrine. - Odreivanje momenta inercije ravnih povrina. Vjeba: - Odreivanje poluprenika inercije i crtanje elipse. - Odreivanje otpornog momenta ravnih povrina. Godinji rad: Za zadati reetkasti nosa odrediti:

51

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave - reakcije oslonaca analitiki i grafiki; - sile u tapovima reetke Kremoninim planom sila; - sile u zadatom presjeku metodom Ritera.

52

Razred: TREI Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Analiza napona i deformacije - Upoznaje pojam - Zna uzroke pojave napona. napona u - Upoznaje pojam presjecima tijela. elastinog tijela. - Zna ponaanje - Navodi deformacije materijala pod tijela. optereenjem. - Objanjava vezu - Crta dijagram veze izmedju napona i napona i dilatacije. deformacije tijela. - Rauna napon primjenom - Poznaje Hukov Hukovog zakona. zakon. Aksijalna naprezanja - Navodi deformacije - Zna deformacije i napon pri i objanjava napon aksijalnom pri aksijalnom naprezanju. naprezanju. - Rauna stvarni - Upoznaje pojam napon u aksijalno pritisnutih i napregnutim zategnutih elementima. tapova. - Rauna dimenzije - Definie pojam aksijalno stvarnog i napregnutih dozvoljenog elemenata prema napona. dopuenom - Objanjava naponu. dimenzionisanje - Rauna smiui aksijalno napon. napregnutih tapova - smicanje. - Rauna napone u - Poznaje smiua i kosom presjeku tangencijalna tapa. naprezanja. - Navodi vrste - Rauna modul napona u kosom klizanja. presjeku tapa. - Upoznaje deformacije pri smiuem naprezanju. Savijanje - Zna deformacije - Objanjava deformacije savijanja. savijanja. - Definie pojam - Rauna napon pri neutralne linije. istom savijanju. - Objanjava napon - Dimenzionie pri istom presjeke savijanju. napregnute na - Objanjava isto isto savijanje.
53

Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija tanost i preciznost.

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Proraun napona i dilatacije prema Hukovom zakonu.

- Razvija marljivost, tanost i preciznost u radu.

Vjeba: - Dimenzionionisanje aksijalno napregnutih tapova prema doputenim naponima. Vjeba: - Provjera napona u zategnutom ili pritisnutom elementu.

Vjeba: - Odreivanje broja zakivaka u vezi krovnog nosaa.

- Razvija rutinu, samostalnost, tanost.

Vjeba: - Dimenzionisanje presjeka napregnutih na isto savijanje. Vjeba: - Proraun napona pri istom

Informativni ciljevi i sadraji uenik savijanje. - Poznaje osnovnu jednainu savijanja. - Poznaje dimenzionisanje presjeka napregnutih na isto savijanje. - Objanjava glavne napone grede izloene na savijanje silama. - Objanjava smiue napone kod grede savijene silama. Izvijanje - Upoznaje deformacije i napon pri izvijanju vitkih elemenata. - Upoznaje odreivanje kritine sile za osnovne Ojlerove sluajeve izvijanja. - Upoznaje dimenzionisanje tapova na izvijanje za Ojlerove sluajeve. - Upoznaje primjenu Omega postupka kod pritisnutih tapova. - Opisuje odreivanje dimenzija pritisnutog tapa Omega postupkom. Kosi puni nosai - Upoznaje primjenu kosih nosaa u graevinarstvu. - Navodi statike uticaje na kose nosae. - Objanjava odreivanje reakcija oslonaca

Formativni ciljevi uenik - Rauna glavne napone grede izloene na savijanje silama. - Rauna smiue napone kod grede savijene silama.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave savijanju. Vjeba: - Dimenzionisanje presjeka napregnutih na savijanje silama prema normalnim naponima. Vjeba: - Dimenzionisanje presjeka prema smiuim naponima.

- Zna deformacije i napon pri izvijanju vitkih elemenata. - Rauna vitkost tapa. - Rauna kritinu silu. - Rauna nosivost pritisnutih tapova. - Rauna dimenzije pritisnutog tapa pomou Ojlerove jednaine i Omega postupkom.

- Razvija preciznost, tanost i samostalnost u radu.

Vjeba: - Odreivanje dimenzije pritisnutog tapa. Vjeba: - Odreivanje nosivosti pritisnutog tapa.

- Zna primjenu kosih nosaa u graevinarstvu. - Rauna reakciju oslonaca kosog nosaa.

- Razvija preciznost, tanost i samostalnost.

Vjeba: - Odreivanje reakcija oslonaca kosog punog nosaa prema zadatom optereenju. Vjeba: - Dimenzionisati

54

Informativni ciljevi i sadraji uenik kosog nosaa. - Objanjava dimenzionisanje kosih nosaa.

Formativni ciljevi uenik - Rauna dimenzije kosog punog nosaa prema doputenom naponu.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave krovni nosa od drveta ili elika prema doputenom naponu. Vjeba: - Odreivanje reakcija oslonaca, dijagrama presjenih sila i kritinog presjeka za zadati okvirni nosa - ram.

Statiki odreeni okvirni nosai - ramovi - Upoznaje primjenu - Zna primjenu okvirnih nosaa. okvirnih nosaa u - Zna djelove graevinarstvu. okvirnog nosaa. - Navodi djelove - Rauna reakcije okvirnog nosaa. oslonaca okvirnog - Objanjava nosaa za razne odreivanje sluajeve reakcija oslonaca optereenja. okvirnih nosaa. - Crta dijagrame: - Upoznaje - transferzalnih sila; dijagrame - normalnih sila; unutranjih sila u - momenata okvirnom nosau. - savijanja. Elastina linija - Zna oblik elastine - Definie pojam linije. elastine linije. - Zna vezu ugiba, - Definie pojam nagiba i momenta. ugiba i nagiba. - Objanjava metodu odreivanja ugiba i - Crta fiktivan nosa na osnovu uslova nagiba. na granicama - Upoznaje pojam nosaa. fiktivnog nosaa, fiktivnog momenta - Rauna ugib i nagib i fiktivne nosaa metodom transferzalne sile. fiktivnog nosaa. - Poznaje grafoanalitiku - Rauna ugib i nagib metodu nosaa primjenom odreivanja ugiba i tabelarnih nagiba. sluajeva. - Poznaje primjenu grafoanalitike metode. - Poznaje izraunavanje ugiba i nagiba nosaa pomou tabelarnih sluajeva. Statiki neodreeni nosai - Upoznaje stepen - Rauna statiku statike neodreenost neodreenosti nosaa.
55

Vjeba: - Odreivanje maksimalnog ugiba i nagiba elastine linije za zadati nosa i optereenje metodom fiktivnog nosaa. Vjeba: - Odreivanje ugiba i nagiba nosaa u presjecima kao i maksimalnih vrijednosti pomou tabelarnih sluajeva.

- Razvija preciznost u radu.

Vjeba: - Odreivanje reakcija oslonaca

Informativni ciljevi i sadraji uenik nosaa. - Upoznaje odreivanje statiki nepoznatih veliina i dijagrame presjenih sila za statiki neodreen nosa. - Objanjava kontinualni nosa. - Poznaje odreivanje statikih veliina za kontinualni nosa primjenom Klapejronove jednaine. - Poznaje dijagrame presjenih sila za kontinualni nosa.

Formativni ciljevi uenik - Zna metodologiju rjeavanja statiki neodreenih nosaa. - Rauna reakcije oslonaca primjenom osnovnih jednaina ravnotee i dodatnih geometrijskih uslova. - Crta kontinualni nosa. - Zna jednainu triju momenata ili Klapejronovu jednainu.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave za jedanput statiki neodreen nosa. Vjeba: - Odreivanje reakcija oslonaca primjenom Klapejronove jednaine i crtanje dijagrama presjenih sila (N, T, M) za zadati kontinualni nosa.

- Crta dijagrame presjenih sila za kontinualni nosa. Ekstremne vrijednosti statikih uticaja - Zna vrste - Upoznaje analizu optereenja. optereenja na - Analizira graevinske optereenja i objekte. rauna: - Poznaje dejstvo - stalno optereenje; snijega i vjetra. - korisno optereenje; - Objanjava - rauna optereenje najnepovoljniji snijegom; poloaj - rauna optereenje optereenja za vjetrom. sistem proste - Crta razne eme grede, grede sa optereenja i prepustima i njihove konzolnog nosaa. kombinacije. - Rauna reakcije oslonaca za najnepovoljniji sluaj optereenja. - Rauna ekstremne vrijednosti statikih uticaja.

Vjeba: - Proraun stalnog optereenja za zadate sluajeve. - Proraun korisnog optereenja i optereenja snijegom i vjetrom. Vjeba: - Izraunavanje ekstremnih vrijednosti statikih uticaja za zadati nosa. Godinji elaborat - Za ramovski nosa uraditi: - reakcije oslonaca; - dijagrame presjenih sila; - odreivanje kritinog presjeka; - dimenzionisanje nosaa prema naponima savijanja i naponima

56

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave smicanja; - odreivanje maksimalnog ugiba i nagiba elastine linije nosaa.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B. Velikovi, O. Stankovi, O. Damjanovi-Juhas, D. Velikovi, D. Jovanovi: Statika i otpornost materijala za II razred graevinske struke, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - Grupa autora: Zbirka zadataka za II razred graevinske struke, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - L. Vujoevi: Zbirka rijeenih zadataka iz statike, Nauna Knjiga, Beograd, 2002. - B. Velikovi, D. Velikovi, D. Jovanovi, K. Stankovi- Miloevi: Statika i otpornost materijala za III razred graevinske kole, Zavod za udbenike, Beograd, 2006. - V. Lubarda: Otpornost materijala, NIO, , Univerzitetska rije, Titograd, 1985. - M. Proti: Mehanika i otpornost materijala, Nauna knjiga, Beograd, 1998. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, projektor, platno za projektor, grafoskop i folije za grafoskop. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismeno (pismeni zadaci: dva u toku kolske godine, po jedan pismeni zadatak u polugoditu). - Ocjena vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
-

8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta Pozitivna ocjena na kraju kolske godine i pozitivno ocijenjen godinji elaborat.

9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva, konstruktivni smjer. 10. Povezanost predmeta Znanja - Analiza optereenja - Kosi nosai - Predstavljanje nosaa ematski - Analiza optereenja - Predstavljanje sila grafiki Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Graevinske konstrukcije - Debljine upotrijebljenog materijala - Krovne konstrukcije - Konstruktivni elementi objekta - Graevinski materijali - Osobine materijala - Tehniko crtanje - Razmjera crtanja

57

1.2.7. TEHNOLOGIJA BETONA 1. Naziv predmeta: TEHNOLOGIJA BETONA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

36 36

36 36

72 72

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje betona i njegovih komponenti, svojstva, nain spravljanja i primjenu. - Upoznavanje uloge, znaaja, karakteristika i primjena armature. - Upoznavanje elementarnih ispitivanja betona. - Upoznavanje vrsta i oblika oplata i skela. - Upoznavanje osnove prorauna elemenata od nearmiranog betona. - Sticanje svijesti o vanosti preciznog, kvalitetnog i ekonominog rada. - Razvijanje motivacije za praenje savremenih dostignua u oblasti ispitivanja betona. - Upoznavanje sa primjenom sredstava zatite na radu i protivpoarne zatite.

58

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Beton i njegovi komponentni materijali - Stie pozitivnu - Razlikuje - Upoznaje beton i orijentaciju prema komponente njegove zanimanju. betona. komponente. - Nabraja - Razvija ekoloku - Razlikuje vrste karakteristike svijest. betona i njihovu betona: primjenu. prednosti i nedostaci. - Definie primjenu nearmiranog, armiranog i prednapregnutog betona. Cement - Razlikuje vrste - Nabraja vrste i cementa i njihove klase cementa i oznake. njihove oznake. - Zna osobine - Upoznaje osobine cementa. cementa znaajne za kvalitet betona. - Shvata znaaj pravilnog - Upoznaje nain transporta i transportovanja i skladitenja skladitenja cementa. cementa. - Shvata znaaj - Upoznaje nain pravilnog uzimanja uzimanja uzoraka uzoraka cementa. cementa. Agregat - Upoznaje ulogu, vrste i nain dobijanja agregata. - Navodi osobine agregata znaajne za kvalitet betona: - istoa; - vrstoa; - oblik zrna. - Objanjava postupak ispitivanja granulometrijskog sastava svih frakcija agregata. - Upoznaje crtanje grafikona frakcija agregata (propisane i stvarne linije agregata). - Razlikuje vrste agregata prema nainu dobijanja. - Odreuje granulometrijski sastava svih frakcija agregata.

Preporuke za izvoenje nastave

Vjebe: - Crtanje granulometrijske krive. - Ispitivanje povoljnosti grahulometrijskog sastava agregata za spravljanje betona.

- Crta grafikon frakcija agregata.

59

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Voda - Objanjava ulogu - Shvata ulogu vode vode kao kao komponente komponente betona. betona. - Odreuje - Definie kvalitet vodocementni vode za spravljanje faktor. betona i njen uticaj na ugradljivost i svojstva ovrslog betona. - Definie vodocementni faktor i njegov uticaj na svojstva betona. Armatura - Upoznaje ulogu i - Razlikuje vrste znaaj armature. armature. - Upoznaje vrste - Odreuje zatitni elika za sloj betona. armiranje. - Odreuje - Opisuje zatitni sloj dozvoljene napone betona. u armaturi. - Objanjava - Rauna duinu dozvoljene napone sidrenje i u armaturi. nastavljanje - Upoznaje sidrenje i armature. nastavljanje - Rauna duinu armature. ipki kod - Poznaje raunsko armiranja. odreivanje duine ipki kod armiranja. Spravljanje i ugraivanje betona - Razlikuje svojstva - Upoznaje svojstva svjee betonske svjee betonske mase. mase. - Odreuje potrebne - Poznaje razmjere koliine cementa, mijeanja betona. agregata i vode za - Upoznaje nain 1m betona spravljanja, propisane marke. transporta i - Shvata znaaj ugraivanja pravilnog betona. spravljanja, - Upoznaje vrste transporta i mijealica. ugraivanja - Upoznaje nain betona. njegovanja betona. - Definie dodatke za - Razlikuje vrste mijealica. beton i njihovu - Shvata znaaj ulogu.
60

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Odreivanje vodocementnog faktora.

- Razvija preciznost u radu.

Vjebe: - Raunanje duine sidrenja za pojedine vrste armature. - Raunanje duine ipki armature u armaturnom sklopu.

uenik pravilnog njegovanja betona. - Razlikuje dodatke za beton. Svojstva i ispitivanje betona - Shvata razliita - Upoznaje svojstva betona. mehanika svojstva betona: - vrstoa na pritisak; - vrstoa na zatezanje; - vrstoa na smicanje. - Upoznaje teenje i skupljanje betona. - Definie vodo-nepropustljivost - Uoava znaaj betona. ispitivanja betona - Definie otpornost na gradilitu. betona na dejstvo - Razlikuje vrste mraza i toplotu. probnih tijela za - Upoznaje nain odreivanje marke ispitivanja betona betona. na gradilitu. - Definie vrste probnih tijela za odreivanje marke betona. - Upoznaje nain uvanja probnih tijela na gradilitu. Oplata i skela - Razlikuje vrste - Upoznaje vrste i oblike skela. skela i oplata. - Upoznaje vrste i oblike oplate za razliite elemente. Betoniranje - Upoznaje postupak - Shvata znaaj pravilnog betoniranja: betoniranja. - redoslijed; - prekide pri - Analizira postupak betoniranju. betoniranja na - Objanjava mrazu. plastino teenje betona. - Razlikuje posebne - Upoznaje dejstvo vrste betona. potresa prije i poslije vezivanja. - Upoznaje postupak
61

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Stie pozitivnu orijentaciju prema zanimanju.

- Posjeta gradilitu.

- Razvija ekoloku svijest.

Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik betoniranja na mrazu: - tehnike pripreme; - kontrola kvaliteta; - probna optereenja. - Upoznaje posebne vrste betona: - laki; - siporeks; - keramzit. Osnove za proraun elemenata od nearmiranog betona - Razvija preciznost - Poznaje dozvoljene - Odreuje u radu. dozvoljene normalne napone normalne napone za nearmirani za nearmirani beton. beton. - Objanjava - Dimenzionie postupak stubove od dimenzionisanja nearmiranog stubova: betona. - bez izvijanja; - Dimenzionie - sa izvijanjem. temelje od - Poznaje postupak nearmiranog dimenzionisanja betona. temelja od nearmiranog betona.

Preporuke za izvoenje nastave

Vjebe: - Odreivanje sile nosivosti za stubove prostog i sloenog presjeka. - Dimenzionisanje stubova od nearmiranog betona. - Dimenzionisanje temelja od nearmiranog betona.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - I. Stojiljkovi, M. Marjanov, . Bojovi: Beton za III i IV razred, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. - Prirunik za primjenu pravilnika BAB 87 o tehnikim normativima za beton i armirani beton, Savez drutava graevinskih konstruktera Jugoslavije, Beograd, 1989. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, projektor, platno za projektor, grafoskop i folije za grafoskop. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismeno (pismeni zadaci: dva pismena zadatka u toku kolske godine, po jedan u polugoditu). - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva.

62

10. Povezanost predmeta Znanja Agregat Cement Voda Svojstva i ispitivanje betona - Armatura Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Graevinski materijali - Materijali od kamena - Veziva u graevinarstvu - Voda - Beton - Metali i legure

63

1.2.8. ORGANIZACIJA GRAENJA 1. Naziv predmeta: ORGANIZACIJA GRAENJA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

36 33 69

36 33 69

72 66 138

Vjebe: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Koordiniranje, usmjeravanje, planiranje i kontrola aktivnosti organizovanih grupa ljudi radi ostvarenja odreenih ciljeva u graevinarstvu. - Upoznavanje menadmenta kao modernog naina vjetine upravljanja. - Osposobljavanje za analizu izvrenih aktivnosti, pravilnu upotrebu tehnike dokumentacije. - Osposobljavanje za voenje i itanje graevinske dokumentacije. - Izraivanje eme organizacije gradilita za sve objekte visokogradnje. - Upoznavanje graevinske mehanizacije i njene primjene u zavisnosti od vrste rada. - Upoznavanje dinamike izvoenja radova i itanje dinamikih planova. - Korienje normativa i standarda pri izradi predmjera i predrauna i upotrebljavanje kompjuterske tehnike u tu svrhu. - Upoznavanje i korienje mjera zatite na radu i principa zatite prirodne sredine.

64

4. Sadraj/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREI Informativni ciljevi Socijalizacijski Formativni ciljevi i sadraji ciljevi uenik uenik uenik Graevinska djelatnost - Razvija sposobnost - Upoznaje za organizaciju. - Razlikuje organizacione graevinske sisteme i pojam djelatnosti: graevinarske projektantske, djelatnosti i ulogu istraivake menadmenta. institucije, operativne, nadzor. Investiciono tehnika dokumentacija - Razvija - Upoznaje postupak - Razlikuje projektnu odgovornost i izrade tehnike dokumentaciju: obavezu dokumentacije. - projektni zadatak; potovanja - idejni projekat; zakonskih propisa. - Upoznaje odredbe - glavni projekat; Zakona o izgradnji. - izvoaki projekat; - projekat izvedenog stanja. - Shvata osnovne odredbe iz Zakona o izgradnji objekata visokogradnje. Struktura graevinske proizvodnje - Razlikuje razliite - Objanjava radne operacije u proizvodne sklopu proizvodnog procese. procesa. - Zna pravila o dobroj - Navodi podjelu organizaciji radnog rada, faze rada i mjesta. radno mjesto. Faze izvoenja graevinskog objekta - Shvata znaaj - Razlikuje vrste - Nabraja vrste poznavanja zakona gradilita prema: gradilita i uslove i propisa. broju objekata, njegovog spratnosti, povrini osnivanja. - Razvija marljivost i koju zauzima. preciznost. - Razlikuje svu - Objanjava emu potrebnu organizacije - Razvija dokumentaciju za gradilita. sistematinost i formiranje preciznost u radu. gradilita. - Navodi sastav - ita emu osoblja na - Shvata vanost organizacije gradilitu. dobre organizacije gradilita. rada na gradilitu. - Opisuje pripremne - Razlikuje simbole na emi. radove na - Razlikuje tehniku gradilitu. slubu i administrativno 65

Preporuke za izvoenje nastave

Vjeba: - Pregled investiciono tehnike dokumentacije.

Vjeba: - Organizacija radnog mjesta za odreenu radnu operaciju.

Vjeba: - Izrada eme organizacije gradilita za mali i veliki objekat. Vjeba: - Crtanje objekata privrednog gradilita. Vjeba: - Upisivanje podataka u gradilinu dokumentaciju.

Informativni ciljevi i sadraji uenik - Poznaje gradilinu dokumentaciju.

Formativni ciljevi uenik materijalnu slubu. - Razlikuje pripremne radove po redu. - Zna elemente privrednog gradilita. - Zna pripremu materijala.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija odgovornost u radu.

Preporuke za izvoenje nastave Vjebe: - Razrada pojedinih detalja iz projekta. - Popunjavanje liste evidencije radnika. Vjeba: - Posjeta gradilitu i upoznavanje sa nadzorima svih vrsta.

- Objanjava proces izvoenja radova na gradilitu.

- Sastavlja graevinski dnevnik, gradjevinsku knjigu. - Sastavlja privremene, obraunske i okonanu situaciju. - ita izvoaki projekat. - Objanjava - Razrauje detalje iz primopredaju projekta. radova prema - Koordinira izvoenje vaeim zakonima radova. u graevinarstvu. - Evidentira prisustvo radnika na gradilitu. - Sraunava uinak rada radnika. - Razlikuje vrste nadzora. - Priprema sve podatke za tehniki prijem objekta. - Prati i obezbjeuje neophodne dokaze o kvalitetu materijala koji se ugrauje. Normativi i standardi rada u graevinarstvu - Poznaje normative - ita normative i i standarde za standarde. radove u - Razvrstava norme graevinarstvu. prema materijalu, radnoj snazi, vremenu.

- Razvija sistematinost i preciznost u radu.

Vjebe: - itanje graevinskih normi graevinskih radova pomou literature. - itanje graevinskih normi u kompjuterskoj obradi.

Predmjer, predraun i obraun graevinskih radova - Objanjava opise - Pie opis - Razvija preciznost,

Vjeba:

66

Informativni ciljevi i sadraji uenik graevinskih, zanatskih, instalaterskih i montanih radova. - Objanjava predmjer radova. - Objanjava predraun radova. - Oobjanjava obraun radova.

Formativni ciljevi uenik graevinskih i zanatskih radova. Sistematizuje radove prema srodnosti. Povezuje radove prema tehnologiji izvoenja. Rauna potrebne koliine radova prema pozicijama iz glavnog projekta. Sraunava jedinine cijene prema vrsti rada. Analizira kretanje cijena na tritu. Sraunava vrijednost radova prema predmjeru i predraunu.

Socijalizacijski ciljevi uenik sistematinost.

Preporuke za izvoenje nastave - Izrada opisa graevinskih radova za zadati objekat visokogradnje. Vjeba: - Proraun koliina radova za zadati objekat. Vjeba: - Izrada analiza cijena prema pozicijama radova iz zadatog predmjera. Vjeba: - Obraun kotanja objekta po vrstama radova kao i kotanje cjelokupnog objekta. - Posjeta gradilitu. Godinji elaborat: - Izrada elaborata za manji objekat.

- Razvija odgovornost u radu.

Zatita na radu - Upoznaje propise i mjere zatite na radu.

- Usvaja osnovna znanja o glavnim opasnostima na radu, pravila i nain zatite od njih. - Koristi mjere line zatite na radu. - Koristi mjere zatite ivotne sredine.

67

Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Graevinska mehanizacija - Razlikuje - Upoznaje vrste graevinske maine graevinskih po grupama: maina, njihove - prema karakteristike i konstruktivnom upotrebu. sastavu; - prema nainu - Poznaje nain izvravanja radnih obrauna procesa; uinka za svaku - prema vrstama vrstu maina. graevinskih radova. - Objanjava analizu kalkulacije cijena - Proraunava uinak za graevinsku maina za sljedee mehanizaciju. vrste radova: - za iskop i utovar zemlje; - za prenos i dizanje; - za transport i vuu; - za sabijanje tla; - za proizvodnju graevinskih materijala. - ita faktore korekcije date tabelarno kao i druge podatke potrebne za proraun uinka date tabelom. - Proraunava kotanje efektivnog asa rada maine. - Upotrebljava elemente kalkulacije. Analiza tehnolokog procesa - Crta i ita kartu - Opisuje metodu procesa i dijagram izrade karte toka za odreene procesa i dijagrama vrste radova. toka. - Prepoznaje vodeu - Objanjava izbor mainu koja mehanizacije realizuje prema radnim tehnoloki proces. operacijama. - Izabira maine u iri izbor.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Shvata znaaj dobre organizacije preduzea.

Preporuke za izvoenje nastave - Posjeta graevinskom preduzeu - sektor mehanizacija. - Posjeta gradilitu.

- Razvija sposobnost za organizaciju posla.

Vjeba: - Proraun praktinog uinka maina za odreene vrste radova. Vjeba: - Proraun efektivnog asa rada maine.

- Razvija tanost i preciznost.

- Razvija tanost, preciznost i sistematinost.

Vjeba: - Crtanje karte procesa za odreene pozicije radova. Vjeba: - Crta dijagram toka za odreene pozicije radova.

68

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik - Izabira maine u ui izbor na osnovu najpovoljnijeg maino sastava prema njihovim uincima.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - iri izbor maina prema zadatim radnim operacijama. Vjeba: - Vri ui izbor maina prema ekonomskoj analizi.

Planiranje proizvodnje - Dijeli planove na - Navodi podjelu statike i planova. dinamike. - Proraunava - Obrazlae ulogu potrebe u radnoj planiranja radnih snazi, materijalu aktivnosti, izbor pomou statikih tehnologije planova. graenja i odabira resursa za njihovu - Proraunava realizaciju putem vrijeme trajanja statikih planova. radova. - Objanjava dinamike planove. - Utvruje broj i sastav radne - Obrazlae tehniku brigade. mrenog planiranja. - Objanjava analizu - Sastavlja spisak aktivnosti koje mrenog plana, predstavljaju radne vremena, cjeline. korienje resursa i - Uoava prethodnu, optimizaciju. naredne i uporedne aktivnosti. - Poznaje izradu - Crta mreni gantograma. dijagram. - Sraunava vrijeme - Poznaje izradu histograma. trajanja aktivnosti. - Crta kritini put. - Terminira mreni - Poznaje izradu dijagram. dinamikih planova. - Crta gantogram i planira angaovanje radne snage. - Crta histogram i odreuje optimalan broj radnika u

- Razvija marljivost i tanost. - Shvata vanost temeljito uraenih planova.

Vjeba: - Izrada statikih planova za potrebe radne snage, materijala i mehanizacije. Vjeba: - Proraun trajanja radova za odreene pozicije. Vjeba: - Sastavlja spisak aktivnosti za izvoenje zadatog objekta. Vjeba: - Crta mreni plan i terminira ga. Vjeba: - Crta gantogram. Vjeba: - Crta histogram. Godinji elaborat: - Izbor mehanizacije i planiranje proizvodnje za objekat visokogradnje (nastaviti elaborat treeg razreda).

69

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik datom trenutku. - ita dinamike planove ulaganja finansijskih sredstava.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - . Praevi, B. Velikovi, V. Konstantinovi: Organizacija graenja za III razred graevinske kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2007. - Normativi i standardi rada u graevinarstvu knjiga 1, 2, 3, 4, 5, Graevinska knjiga Beograd, 1999. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, projektor, platno za projektor, grafoskop i folije za grafoskop. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismeno (pismeni zadatak - u drugom polugoditu jedan pismeni zadatak). - Ocjena vjebi. - Ocjena godinjeg elaborata. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine i pozitivno ocijenjen godinji elaborat. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva; - diplomirani inenjer arhitekture. 10. Povezanost predmeta Znanja - Opis pozicija radova - Opis pozicija radova - Spisak aktivnosti na objektu - Izrada predmjera i predrauna - Crtanje statikih i dinamikih planova Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Projektovanje - itanje djelova projekta radi izrade predmjera - Graevinske konstrukcije - Poznavanje djelova objekta - Poznavanje faza izvoenja radova - Poznavanje djelova objekta - itanje i crtanje odreenih - Tehniko crtanje pozicija radova - Crtanje u Excel-u i AUTO - Kompjuterske vjebe CAD-u

70

1.2.9. BETONSKE KONSTRUKCIJE 1. Naziv predmeta: BETONSKE KONSTRUKCIJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

33 33

66 66

99 99

3. Opti ciljevi nastave - Sticanje znanja o teorijama za proraun armirano betonskih konstrukcija. - Upoznavanje sa proraunom ab konstrukcija po teoriji graninih stanja. - Upoznavanje osnove prorauna po graninoj nosivosti. - Upoznavanje mehanikih svojstva betona i armature. - Osposobljavanje za dimenzionisanje presjeka konstruktivnih elemenata: stub, ploe i grede, pravougaonog i t-presjeka. - Osposobljavanje za crtanje plana armature za stub, plou i gredu pravougaonog i t-presjeka. - Osposobljavanje za korienje kompjuterskih programa za dimenzionisanje i armiranje konstruktivnih elemenata. - Osposobljavanje za samostalan rad.

71

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Proraun AB konstrukcija - Razvija tanost i - Razlikuje - Upoznaje mehanike preciznost u radu. mehanika svojstva karakteristike betona. betona. - Upoznaje mehanika svojstva - Razlikuje mehanike elika. karakteristike elika. - Objanjava osnove - Zna osnove prorauna AB prorauna AB konstrukcija. konstrukcija. - Objanjava osnove - Shvata osnove prorauna prema prorauna prema graninim graninim stanjima. stanjima. - Poznaje parcijalne - Koristi propise za koeficijente parcijalne sigurnosti. koeficijente sigurnosti. - Poznaje osnove prorauna prema - Zna osnove graninom stanju prorauna loma. prema graninom stanju loma. - Objanjava PBAB 87 za - Koristi PBAB 87 za sidrenje armature. sidrenje i - Objanjava nastavljanje PBAB 87 za armature. nastavljanje armature. Proraun aksijalno napregnutih elemenata - Upoznaje aksijalno - Razlikuje aksijalno - Razvija tanost, sistematinost i napregnute napregnute preciznost. elemente. elemente. - Rauna dimenzije - Objanjava centrino proraun centrino pritisnutog stuba pritisnutih stubova bez uticaja bez uticaja izvijanja. izvijanja. - Crta plan, izvod i specifikaciju armature. AB elementi nepregnuti na savijanje - Koristi PBAB 87 za - Razvija tanost, - Poznaje osnove sistematinost prorauna AB armiranje preciznost i elemenata konstruktivnih
72

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Crta radni dijagram betona i radni dijagram elika.

Vjeba: - Dimenzionisanje i plan, izvod i specifikacija armature centrino pritisnutog stuba.

Vjeba: - Dimenzionisanje AB grede

Informativni ciljevi i sadraji uenik napregnutih na savijanje. - Poznaje AB grede pravougaonog poprenog presjeka. - Objanjava AB ploe. Poznaje slobodno poloenu plou. - Objanjava konzolnu plou. - Objanjava plou sa prepustima. - Opisuje plou uklijetenu na jednom kraju, a na drugom slobodno oslonjenu. - Objanjava kontinualnu plou. -

Formativni ciljevi uenik elemenata napregnutih na savijanje. Dimenzionie AB grede pravougaonog poprenog presjeka optereene na savijanje. Koristi PBAB 87 za AB ploe sa glavnom armaturom u jednom pravcu. Dimenzionie slobodno poloenu plou, crta plan prema liniji zateuih sila, izvod i specifikaciju armature. Dimenzionie konzolnu plou, crta plan armature prema liniji zateuih sila, izvod i specifikaciju armature. Dimenzionie plou sa prepustima, crta plan armature prema liniji zateuih sila, izvod i specifikaciju armature. Dimenzionie plou uklijetenu na jednom kraju, crta plan armature prema liniji zateuih sila, izvod i specifikaciju armature. Dimenzionie kontinualnu plou, crta plan armature prema liniji

Socijalizacijski ciljevi uenik urednost. - Razvija tanost, sistematinost preciznost i urednost.

Preporuke za izvoenje nastave pravougaonog poprenog presjeka optereene na savijanje. Vjeba: - Dimenzionisanje AB slobodno poloene ploe, plan, izvod i specifikacija armature. Vjeba: - Dimenzionisanje AB konzolne ploe, plan, izvod i specifikacija armature. Vjeba: - Dimenzionisanje AB ploe sa jednim prepustom, plan, izvod i specifikacija armature. Vjeba: - Dimenzionisanje AB ploe uklijetene na jednom kraju a na drugom slobodno oslonjene, plan, izvod i specifikacija armature. Vjeba: - Dimenzionisanje AB kontinualne ploe, plan, izvod i specifikacija armature.

73

uenik zateuih sila i izvod i specifikaciju armature. Proraun nosaa prema transverzalnim silama - Rauna napon - Poznaje proraun smicanja prema AB greda graninoj pravougaonog transverzalnoj sili. poprenog presjeka - Koristi propise o prema osiguranju od sila transverzalnim zatezanja za silama. granino stanje nosivosti pri uticaju graninih transverzalnih sila. - Rauna armaturu za primanje sila zatezanja. - Odreuje poloaj armature za prijem kosih sila zatezanja. Ploa sa rebrom - nosai T-presjeka - Dimenzionie - Objanjava proraun T-presjek za T-presjeka kada je sluaj kada je pritisnuta ploa. neutralna osa u - Objanjava ploi. proraun - Dimenzionie T-presjeka kada T-presjek za sluaj je pritisnuto rebro. kada je neutralna osa u rebru. - Zna proraun T-presjeka kada je pritisnuto rebro.

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

Vjeba: - Dimenzionisanje AB grede pravougaonog poprenog presjeka, crtanje dijagrama glavnog napona zatezanja i osiguranje nosaa armaturom.

Vjeba: - Dimenzionisanje T-presjeka kada je pritisnuta ploa za zadati granini uticaj.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - M. Marjanov, I. Stojiljkovi, . Bojovi: Beton za trei i etvrti razred graevinske kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2002. - Pravilnik za beton i armirani beton, 1987. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Pribor za crtanje, raunar, projektor, projektno platno, grafoskop i folije za grafoskop. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismeno (pismeni zadatak: dva u toku kolske godine, po jedan u polugoditu). - Ocjena vjebi.

74

- Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva, konstruktivni smjer. 10. Povezanost predmeta Znanja - Dimenzionisanje elemenata na pritisak i savijanje - Crtanje elemenata konstrukcija optereenih na pritisak i savijanje - Radni dijagram betona i elika - Crtanje elemenata konstrukcija optereenih na pritisak i savijanje Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Statika i otpornost - Vrste nosaa, vrste materijala optereenja i statiki uticaji - Graevinske konstrukcije - Osnovni graevinski elementi (stubovi, grede, ploe) - Graevinski materijali - Osnovna svojstva betona i armature - Kompjuterske vjebe - Upotreba kompjuterskih programa

75

1.2.10. PROJEKTOVANJE 1. Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

31 22 53

77 110 187

108 132 240

Vjebe: odeljenje se dijeli u grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Razvijanje kreativnosti pri izradi projektne dokumentacije. - Razvijanje preciznosti i preglednosti u izradi projektne dokumentacije. - Razvijanje kulture stanovanja. - Sticanje vjetine kombinovanja prostornih elemenata. - Sticanje vjetine korienja arhitektonskih konstruktivnih elemenata. - Podizanje estetskih kriterijuma. - Sticanje znanja za uklapanje objekata u prirodno okruenje. - Upoznavanje sa znaajem ekolokih standarda i propisa u graevinarstvu. - Upoznavanje sa tehnikim normativima za projektovanje stanova i stambenih zgrada. - Osposobljavanje za razradu projekta manje porodine kue. - Osposobljavanje za razradu projekta viespratne stambene zgrade. - Osposobljavanje za samostalan rad.

76

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Arhitektonsko projektovanje - Razvija sposobnost - Upoznaje podruja - Analizira uzajamni odnos i uticaj koja obuhvata povezivanja pojedinih podruja arhitektonsko prostornih arhitektonskog projektovanje i vrijednosti u projektovanja. opisuje njihov arhitekturi. - Uoava uticaj meusobni odnos urbanistiko od urbanizma, tehnikih uslova na projektovanja formiranju do enterijera. projektne dokumentacije. - Shvata doprinos enterijera ukupnoj vrijednosti objekta. Projektna dokumentacija - Razvija kreativnost - Upoznaje i - Uoava odnos preciznost, obrazlae faze pojedinih faza sistematinost, izrade projektne procesa preduzimljivost i dokumentacije. projektovanja od samostalnost u zamisli, preko radu. idejnih skica, do idejnog, glavnog i izvoakog projekta. Pripremni radovi - Formira stav o - Shvata postupak - Upoznaje znaaj i vanosti dobijenih dobijanja lokacije i sadraj: informacija i uslove koje ona - projektnog njihovoj primjeni. sadri. zadatka; - Odreuje - investicionog mogunosti programa; rjeenja kroz datu - lokacije. veliinu, moguu - Objanjava orijentaciju, prilaz podatke kroz fazu u odnosu prema grafikog saobraajnici, razmiljanja. geolokom sastavu terena i njegovom reljefu. - Analizira podatke o postojeoj mrei infrastrukture. Porodine zgrade - Razvija kulturu - Razlikuje i - Navodi podjele stanovanja. uporeuje porodinih zgrada. - Razvija ekoloku prednosti i - Obrazlae svijest. nedostatke funkcionalne grupe
77

Preporuke za izvoenje nastave

Grafika vjeba: - Prema datim uslovima crta lokaciju slobodne

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik viespratnih prostorija. stambenih zgrada. - Poznaje znaaj - Uoava prednosti i porodine nedostatke niskih teritorije, kue, stambenih zgrada. stana. - Nabraja podjelu stanova po veliini. Funkcionalne grupe stana - Skicira - Poznaje namjenu i funkcionalnu emu veliinu pojedinih manjeg stana. prostorija i njihovo - Skicira funkcionalno funkcionalnu emu grupisanje. stana srednje veliine. Analiza prostorija u stanu - Objanjava poloaj, - Rjeava djelove stana pojedinano: komunikacije, ulaza, predsoblja, povezanost. holova, dnevnog - Objanjava boravka, dimenzionisanje trpezarija, prostora pojedinih za rad, kuhinja, prostorija sa ostava hrane, soba aspekta za spavanje, dispozicije sanitarne namjetaja. grupacije. Otvorene povrine - Rjeava oblikovno i - Opisuje razlike i konstruktivno karakteristike: otvorene povrine balkona, terase, stana. loe, loe - Razvija sposobnost balkona. povezivanja aktivnog odmora boravka i otvorenog prostora. Pratee prostorije - Upoznaje pomone - Rjeava garau za putniko vozilo i - podrumske pristupnu rampu. prostorije ostave za ogrijev, ostave alata i opreme, garae. Analiza stambenih jedinica - Povezuje Opisuje karakteristike funkcionalne sa stambenih jedinica: oblikovnim - garsonjera; vrijednostima - jednosoban; stana.
78

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave porodine kue.

- Razvija kreativnost samostalnost i preduzimljivost u radu. - Razvija sposobnost uvaavanja tueg miljenja. - Razvija predstavu o prostoru. - Razvija samostalnost i kreativnost. Grafika vjeba: - Rjeava i crta osnovu grupacije dnevnog boravka i kuhinje. Grafika vjeba: - Rjeava i crta osnovu grupacije za pasivni odmor sa sanitarnim vorom. - Razvija ekoloku svijest.

- Razvija sposobnost za prostorno predstavljanje.

Grafika vjeba: - Rjeava osnovu stana sa dispozicijom namjetaja.

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik - jednoiposoban; - dvosoban. Tipovi izgradnje porodinih kua - Analizira - Objanjava funkcionalnu tipove izgradnje povezanost grupa porodinih kua: sa oblikovnim - samostalna vrijednostima. porodina kua; - Razrauje - dvojna porodina projektni zadatak. kua; - Crta funkcionalnu - porodina kua u emu. nizu; - Pravi skice. - poluatrijumske - Odreuje kue; orijentaciju. - atrijumske kue. - Odreuje povrine. - Crta dispoziciju namjetaja. Izrada projekta porodine kue - Usvaja - Opisuje kako konstrukciju, prema datim materijalizuje urbanistiko objekat, tehnikim primjenjuje uslovima i seizmike propise. projektnom zadatku rjeava dio - Analizira zavrnu obradu kroz projektne detalje. dokumentacije. - Uoava znaaj saradnje sa fazerima.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Razvija kreativnost i samostalnost u radu.

- Formira stav o vanosti propisa i njihovoj primjeni. - Razvija samokritinost. - Razvija nivo estetskih kriterijuma.

Grafike vjebe: Idejni projekat - Na osnovu date skice razrauje: - Situaciju 1: 250; - sve osnove 1: 100; - presjek 1: 100; - fasade 1: 100; - tehniki opis. Glavni projekat - Na osnovu date skice razrauje: - sve osnove 1: 50; - temelje 1: 50; - presjeke 1: 50; - fasade 1: 50; - predmjer; - detalji.

79

Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Viespratne stambene zgrade - Uoava mogunosti - Upoznaje funkcionalnog stanovanje u rjeenja kod zajednitvu. pojedinih tipova - Poznaje tipove objekata, izborom viespratnih materijala, stambenih zgrada i izborom njihove konstrukcije, karakteristike: primjenom - stambeni traktovi; standarda i mjere - stambeni blokovi. zatite. Podjela viespratnica - Crta funkcionalnu - Navodi podjelu emu stanova i viespratnica po komunikacija, broju stanova na odreuje povrine, - etai: konstrukciju, - jedan stan na materijale, stepenitu; rastere. - dva stana na stepenitu; - tri i etiri stana na stepenitu; - pet i vie stanova na spratu. - Analizira - Galerijski sistem funkcionalnost stanovanja tipine jedinice karakteristike stana kao dupleks stanovi porodine stambene kule, teritorije. terasaste stambene zgrade. Poslovni prostor - Odreuje sadraj - Objanjava poslovnog prostora. mogunosti korienja - Uoava povezanost prizemlja i instalacija suterena za vodovoda i poslovne prostore. kanalizacije kroz - Poznaje etae. mogunosti konstruktivnog sklopa prizemlja i odreuje nain prenoenja optereenja spratova. Komunikacije - Upoznaje - Analizira i odreuje vertikalne sistem
80

Socijalizacijski ciljevi uenik - Proiruje znanje o standardima stanovanja i razvija kritiki odnos u vrednovanju ostvarenih rjeenja.

Preporuke za izvoenje nastave

- Razvija predstavu o prostoru. - Razvija kreativnost i preduzimljivost.

Grafika vjeba: - Rjeava tipsku osnovu sprata sa dva, tri ili etiri stana, ucrtava raspored opreme i dispoziciju namjetaja (1: 100).

- Formira stav o znaaju povezivanja estetike i funkcije.

- Razvija odgovornost za predloena rjeenja.

Grafika vjeba: - Prema usvojenom rjeenju sprata projektuje poslovni prostor u prizemlju.

- Razvija preciznost

Grafika vjeba:

Informativni ciljevi i sadraji uenik komunikacije: stepenita, liftovi. - Upoznaje horizontalne komunikacije: ulazni prostori, hodnici i galerije.

Formativni ciljevi uenik horizontalnih i vertikalnih komunikacija sa aspekta organizacije stana i njegovog udobnog i sigurnog korienja.

Socijalizacijski ciljevi uenik u radu.

Preporuke za izvoenje nastave - Razrauje ulazni dio objekta (crta osnovu i presjek kroz stepenite).

Zajednike prostorije - Odreuje sadraj i - Navodi osnovne povrine prostorija karakteristike, podrumske etae. ulogu i raspored zajednikih prostorija: okupljanje stanara, ostave za kolica i bicikla, suionice vea, podrumske stanarske ostave, garae i prostorije za zajednike instalacije. Drutvene zgrade - Komentarie - Navodi podjelu i mogunosti karakteristike funkcionalnog drutvenih zgrada: rjeenja kod - Administrativno pojedinih tipova upravne zgrade. objekata, - Objekti za izbor konstrukcije, zdravstvenu izbor materijala, zatitu: primjenu - zdravstvene standarda i mjera stanice; zatite. - domovi zdravlja. - Obrazovno vaspitne ustanove: - kolski objekti; - predkolske ustanove. - Ugostiteljski objekti: - hoteli; - moteli; - restorani; - kafana i bar. Privredne zgrade - Navodi podjelu i - Pronalazi karakteristike konstruktivna privrednih zgrada: rjeenja - industrijski objekti; industrijskih
81

Grafika vjeba: - Razrauje podrumsku etau.

Grafika vjeba: - Razrada dijela osnove kole: uionica; garderoba; sanitarne grupe; komunikacije (u razmjeri 1: 100). Grafika vjeba: - Razrada dijela osnove motelske sobe (1: 100).

- Formira stav o vanosti propisa i njihovoj primjeni.

Grafika vjeba: - Razrada projekta dijela osnove staje za goveda.

Informativni ciljevi i sadraji uenik - poljoprivredne zgrade.

Formativni ciljevi

uenik objekata. - Razlikuje vrste poljoprivrednih objekata i njihove osnovne karakteristike. Razrada projekta viespratne stambene zgrade - Razvija smisao za - Razrauje - Objanjava kako estetiku. projektni zadatak. prema datoj skici i - Crta funkcionalnu projektnom emu. zadatku razraditi - Pravi skice. arhitektonski dio - Odreuje projektne orijentaciju. dokumentacije viespratnice iji se - Odreuje povrine. prizemni dio koristi - Crta dispoziciju kao poslovni namjetaja. prostor. - Usvaja konstrukciju. - Materijalizuje objekat. - Primjenjuje seizmike propise. - Analizira zavrnu obradu kroz detalje. - Uoava znaaj saradnje sa fazerima.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

Grafika vjeba: Idejni projekat Prema datoj skici razrauje: - situaciju 1: 250; - sve osnove 1: 100; - presjek 1: 100; - fasade 1: 100; - tehniki opis. Glavni projekat - Na osnovu date skice razrauje: - dio osnove temelja u razmjeri 1:50; - dio svih osnova u razmjeri 1:50; - dio presjeka u 1:50; - eme stolarije; - karakteristine detalje.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B. Rokomanovi: Elementi projektovanja sa razradom projekata za trei i etvrti razred graevinsko - tehnike kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - E. Nojfert: Ahitektonsko projektovanje, Graevinska knjiga, Beograd, 1968. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Stolovi za crtanje sa odgovarajuim priborom, table za crtanje sa odgovarajuim priborom za crtanje, raunar, projektor, platno za projektor, asopisi i odgovarajui prospekti. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismene vjebe. - Ocjena grafikih vjebi i projekata. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.

82

8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture. 10. Povezanost predmeta Znanja - Materijalizacija objekta - Definisanje prostornih vrijednosti - Rad olovkom i drugim tehnikama - Konstruktivni elementi objekata visokogradnje - Definisanje prostornih vrijednosti - Konstruktivni sistemi i njihovi elementi - Kuna mrea - Predmjer i predraun - Kuna mrea Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Graevinski materijali - Izbor materijala, konstrukcije - Nacrtna geometrija - Izrada dijela projektne dokumentacije - Tehniko crtanje - Pravilno kotiranje, tehnika obrada crtea, formatizovanje - Graevinske konstrukcije - Konstruktivni sklop objekta - Kompjuterske vjebe - Statika i otpornost materijala - Kune instalacije - Organizacija graenja - Projektovanje - Izrada priloga projekta, obrada i izrada crtea, kotiranje - Optereenje nosaa - Rjeavanje vodovoda i kanalizacije - Dokaznice mjera, jedinine cijene - Instalacije vodovoda i kanalizacije

83

1.2.11. KUNE INSTALACIJE 1. Naziv predmeta: KUNE INSTALACIJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

33 33

33 33

66 66

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje sa instalacijama vodovoda i kanalizacije u objektima visokogradnje. - Upoznavanje sa problematikom naina odvoenja otpadnih voda iz objekta. - Upoznavanje sistema odvoenja atmosferske vode. - Upoznavanje o povezivanju elemenata vodovoda i kanalizacije. - Osposobljavanje za razradu projektne dokumentacije vodovoda i kanalizacije. - Osposobljavanje za obavljanje poslova nadzora u izvoenju instalacija vodovoda i kanalizacije na osnovu tehnike dokumentacije za manje objekte. - Osposobljavanje za provjeravanje atesta i vrenja kontrole ispravnosti mree pod pritiskom. - Osposobljavanje za samostalan rad.

84

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Uvod - Upoznaje sve vrste - Crta grafike oznake za sve instalacija u instalacije u objektima objektima visokogradnje. visokogradnje. - Upoznaje - Razlikuje grupisanje kunih instalacije prema instalacija. grafikim oznakama. Kanalizacija - Razvija sposobnost - Upoznaje znaaj - Uoava znaaj za predstavu o instalacija potovanja propisa prostoru. kanalizacije u o projektovanju objektima. kanalizacione - Upoznaje kunu mree. kanalizaciju. - Razlikuje i pravilno - Upoznaje razvrstava kanalizacione cijevi materijal za (materijal, nain dvorinu i kunu postavljanja, kanalizacionu nagib). mreu. - Objanjava - Crta i rauna spajanje nagibe dvorine i kanalizacionih kune cijevi. kanalizacione - Opisuje voenje mree sa svim cijevi kroz objekat. prateim objektima (reviziona okna i kaskade). - Razlikuje razliite planove i zna da ih proita. Sanitarni ureaji - Razvija preciznost - Objanjava i navodi - Crta pravilan raspored sanitarnih vrste sanitarnih u radu. ureaja u ureaja. kupatilima, - Objanjava WC-u i kuhinjama. pravilan raspored - Primjenjuje sanitarnih ureaja savremene u mokrim kanalizacione vorovima. materijale. - Crta kanalizacone blokove po etaama. - Crta horizontalni razvod ispod kote
85

Preporuke za izvoenje nastave Vjebe: - Crtanje grafikih oznaka instalacija u objektima.

Vjebe: - Izrada eme kanalizacione mree u objektima.

Vjebe: - Izrada eme rasporeda sanitarnih ureaja u prostorijama (kupatilima, WC-u, kuhinjama). Projektni elaborat: - Manji stambeno poslovni objekat, kanalizacione instalacije. (kompjuterska

uenik podruma ili kote prizemlja za objekte bez podruma. - Crta razvijene presjeke vertikala. - Crta presjeke kroz glavni kolektor. - Razlikuje relativnu i apsolutnu kotu. - Razlikuje metode ispitivanja ispravnosti kanalizacione mree. Atmosferska kanalizacija - Crta naine - Upoznaje odvoenja problematiku atmosferske vode s odvoenja kosih i ravnih atmosferske vode. krovova. - Crta naine odvodnjavanja iz dvorine mree. - Razlikuje savremene materijale za atmosfersku kanalizaciju. Aparati i armature za vodovodnu mreu - Crta eme - Upoznaje snadbijevanja savremene objekata vodom. materijale, aparate - Crta eme i armature za provoenja hladne vodovodnu mreu. i tople vode za mokre vorove. - Crta vodomjere i shvata njihov znaaj. - Crta eme dvorine mree doprikljuka na ulini kanal. - Crta izometrijsku emu vodovoda. - Razlikuje vodovodni materijal, aparate i armature.

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave obrada).

- Razvija preciznost u radu.

Vjebe: - Izrada eme odvoenja atmosferske vode. Projektni elaborat: - Manji stambeno poslovni objekat, vodovodne instalacije. (kompjuterska obrada).

- Razvija preciznost, sreenost i preglednost.

Vjeba: - Izrada eme vodovodne mree u objektu i prostorijama.

86

Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Aparati i armature za protivpoarnu mreu (hidrantska mrea) - Razvija - Uoava znaaj - Upoznaje pojam i protivpoarne znaaj odgovornost u zatite. protivpoarne radu. - Crta emu zatite. protivpoarne - Upoznaje zatite. savremene aparate i armature za protivpoarnu zatitu.

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Izrada eme protivpoarne zatite.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B. Blagojevi: Kune instalacije u zgradama, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1996. - V. Stanojevi, M. Zoroje: Kune instalacije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2007. - M. Radoni: Vodovod i kanalizacija u zgradama, Graevinska knjiga, Beograd, 1980. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, grafoskop, folije za grafoskop, projektor i projektno platno. 7. Obavezni oblici provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismeno (pismeni zadatak: dva u toku kolske godine, po jedan u polugoditu). - Ocjena vjebi i projektnog elaborata. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - diplomirani inenjer graevine - hidrotehniki smjer.

87

10. Povezanost predmeta Znanja - Infrastruktura Obrada projekta Vodovod i kanalizacija Projektna dokumentacija Sanitarni ureaji Aparati i armature za vodovodnu mreu - Aparati i armature za protivpoarnu zatitu - Infrastruktura Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Urbanizam - Uslovi lokacije Nacrtna geometrija Projektovanje Tehniko crtanje Graevinski materijali Kuna mrea Kuna mrea Tehnika obrada crtea Metali i legure Plastine mase Boje, lakovi, kitovi Materijali u funkciji zatite elemenata - Uslovi lokacije

- Urbanizam

88

1.2.12. PREDUZETNITVO 1. Naziv predmeta: PREDUZETNITVO 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

40 40

26 26

66 66

3. Opti ciljevi nastave - Razvijanje preduzetnike sposobnosti. - Sticanje znanja o razvoju biznis ideje. - Sticanje znanja o izradi biznis plana. - Sticanje znanja i vjetina za osnivanje privrednog drutva. - Sticanje znanja i vjetina za upravljanje malim privrednim drutvom. - Osposobljavanje za rad u timu. - Osposobljavanje za primjenu moderne vrste komunikacije. - Osposobljavanje za prezentovanje rezultata rada uz pomo savremenih tehnologija.

89

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Biznis ideja i biznis plan - Suoavajui - Upoznaje pojam - Razvija kreativnost argumente kritiki biznis ideja. u radu. procjenjuje - Opisuje nastanak - Razvija sposobnost kvalitet poslovne biznis ideje. postizanja ideje u skladu sa - Nabraja i kompromisa. postulatima opredjeljuje se za - Razvija trinog poslovnu ideju. odgovornost u poslovanja. - Nabraja mogue radu. - Uvia vanost vrste djelatnosti. - Razvija strunost. izrade biznis plana - Uoava vanost - Opisuje pojam u kontekstu biznis plan. ouvanja zdrave obezbjeivanja - Upoznaje pojmove: ivotne sredine. podrke, kako vizija, misija, - Razvija marljivost i unutar samog strategija, ciljevi. preciznost u radu. privrednog drutva - Upoznaje postupak tako i od strane istraivanja trita. eksternih partnera - Upoznaje pojmove: (investitora, marketing plan i kreditora). plan prodaje. - Razlikuje pojmove: - Opisuje elemente vizija, misija, finansijskog plana strategija. privrednog drutva. - Kroz primjere - Objanjava obrazlae ciljeve neophodnost privrednog drutva. ouvanja ivotne sredine. - Kroz primjere, - Rezimira biznis obrazlae postupak plan. istraivanja trita - Prezentuje biznis na novom plan. primjeru. - Izvodi zakljuke o potencijalnoj konkurenciji. - Izvodi zakljuak o potencijalnim kupcima / korisnicima usluga. - Vri opis proizvoda / usluga. - Uvia znaaj sprovoenja kontrole kvaliteta proizvoda / usluga. - Kroz primjere obrazlae elemente finansijskog plana privrednog drutva.

Preporuke za izvoenje nastave - Poeljno je uenicima ukazati na primjere. - Organizovati prisustvo predstavnika realnog privrednog drutva. - Primjena tehnika za unapreenje razmiljanja, npr. Eksperiment est eira. - Kao model moe da poslui biznis plan realnog privrednog drutva. - Pripremiti integralnu cjelinu od elemenata biznis plana.

90

uenik - Sarauje kod izrade plana ouvanja ivotne sredine za konkretno privredno drutvo. - Oblikuje dinamiku realizacije biznis plana. - Kritiki procjenjuje slabosti sainjenog biznis plana. Osnivanje privrednog drutva Ime privrednog drutva - Opredjeljuje se za - Nabraja mogua ime privrednog rjeenja za ime drutva u skladu sa privrednog drutva. propisima i potujui principe jednostavnosti i jedinstvenosti. Vizuelni identitet privrednog drutva - Upoznaje elemente - Oblikuje vizuelni i znaaj identitet oblikovanja privrednog drutva. vizuelnog identiteta privrednog drutva. Registracija privrednog drutva - Upoznaje postupak - Popunjava registracije formulare za privrednog drutva. registraciju privrednog drutva. - Opisuje mogue oblike - Sprovodi aktivnosti organizovanja na pribavljanju privrednog drutva. peata i tambilja. Otvaranje rauna kod poslovne banke - Popunjava - Opisuje postupak formulare za otvaranja rauna otvaranje rauna kod poslovne kod poslovne banke. banke. - Obavlja postupak otvaranja rauna kod poslovne banke. Poslovni kodeks preduzea - Upoznaje pojam poslovni kodeks privrednog drutva. - Popunjava formulare za otvaranje rauna

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Razvija logiko miljenje i sposobnost za pravilno rasuivanje i zakljuivanje. - Stie radne navike.

- Rad u grupama: uenici predlau mogua rjeenja a nakon toga, kroz diskusiju, donose odluku. - Rad na raunaru: uenici koriste programe za obradu teksta i slika.

- Izrada organograma privrednog drutva.

91

Informativni ciljevi i sadraji uenik - Nabraja elemente poslovnog kodeksa.

Formativni ciljevi

uenik kod poslovne banke. - Obavlja postupak otvaranja rauna kod poslovne banke. Organizaciona struktura privrednog drutva - Upoznaje tipove - Pronalazi slinosti i organizacione razlike izmeu strukture razliitih tipova privrednog drutva. organizacionih struktura privrednog drutva. Rad u sektorima i poslovanje privrednog drutva - Pronalazi slinosti i - Razvija sposobnost - Upoznaje razliite snalaenja u razlike u nivoima nivoe upravljanja hijerarhiji upravljanja privrednim socijalnih odnosa. privrednim drutvom. drutvom. - Upoznaje postupak - Popunjava prijavu zasnivanja radnog o slobodnom odnosa u radnom mjestu. privrednom - Uestvuje u izradi drutvu. jednostavnog - Upoznaje postupak godinjeg izrade godinjeg izvjetaja o radu. izvjetaja o radu. Sluba optih poslova - Nabraja i opisuje aktivnosti u okviru slube optih poslova. - Obavlja usmenu i pisanu komunikaciju unutar privrednog drutva i sa eksternim partnerima. - Tehniki odrava internet sajt privrednog drutva. - alje i prima potu i druge slubene materijale. - Kroz primjere obrazlae strukturu asortimana proizvoda / usluga. - Sprovodi postupak formiranja cijene proizvoda / usluga. - Kroz primjere obrazlae vanost i - Razvija spremnost i sposobnost za saradnju. - Razvija odgovornost u radu.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Kao model moe da poslui konkurs za prijem u radni odnos objavljen u dnevnoj tampi.

- Rad u grupama od tri do pet uenika. - Upotrebljava kancelarijsku opremu (telefon, faks, fotokopir aparat, skener, tampa).

Sektor Marketing - Upoznaje pojam marketinga. - Opisuje postupak istraivanja trita. - Upoznaje pojam i elemente marketing miksa: proizvod, cijena, promocija i

- Razvija komunikativnost, efikasnost u radu, marljivost i preciznost.

- Rad na raunaru: uenici koriste programe za obradu teksta i slika, kao i programe za elektronsku komunikaciju.

92

Informativni ciljevi i sadraji uenik distribucija.

Formativni ciljevi uenik naine promocije. - Uporeuje mogua rjeenja za reklamni slogan i reklamnu poruku privrednog drutva. - Uporeuje mogue forme i sadraje reklamnog materijala. - Planira nain reklamiranja privrednog drutva, odnosno proizvoda / usluge. - Kroz primjere obrazlae mogue naine distribucije. - Izrauje ponudu, porudbenicu, predraun, upit, raun i ostala dokumenta iz oblasti poslova nabavke i prodaje.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave - Izrada reklamnog materijala.

Sektor komercijala - Upoznaje vrste i elemente dokumentacije koja prati poslove nabavke i prodaje.

- Razvija analitiko miljenje.

Sektor finansija i raunovodstvo - Kroz primjere - Opisuje postupak obrazlae nain obrauna zarada. obrauna zarada, - Opisuje nain poreza i doprinosa, obrauna poreza i doprinosa. - Obavlja - Upoznaje blagajnike blagajnike poslove. poslove. - Obavlja poslove - Upoznaje postupak plaanja dospjelih plaanja dospjelih obaveza i naplate obaveza i naplate dospjelih dospjelih potraivanja. potraivanja.

- Razvija tanost, preciznost i urednost. - Razvija odgovornost u radu.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - V. Vukoti: Preduzetnitvo i biznis, Ekonomski fakultet, Podgorica, 1996. - J. Manojlovi, S. Ignjatovi: Poslovna i slubena korespondencija za I razred, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005. - D. Bogdanovi, G. Ivanievi: Osnovi ekonomije za I razred, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - D. Dragii, B. Ili, B. Medojevi, M. Pavlovi: Osnovi ekonomije za II razred, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004.

93

- R. Rajovi: Osnovi prava za I razred, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Publikacija Moj biznis, Montenegro Biznis Alijansa, Podgorica, 2004. - H. Potit: Kako zapoeti sopstveni biznis, CID, Podgorica, 1997. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Uionica sa najmanje pet raunara snabdjevenih adekvatnom programskom opremom, fax, telefon, skener, tampa i fotokopir aparat. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Ocjena pismenih vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani ekonomista. 10. Povezanost predmeta Znanja - Rad u sektorima i poslovanje privrednog drutva Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Organizacija graenja - Predmjer, predraun i obraun graevinskih radova

94

1.2.13. PRAKTINA NASTAVA 1. Naziv predmeta: PRAKTINA NASTAVA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 72 72 72 66 282

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno 72 72 72 66 282

Praktina nastava: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje zidarskih radova u sistemu gradnje. - Sticanje znanja o pravilnom izboru materijala. - Upoznavanje pravilnog korienja maina, alata i pribora za rad. - Osposobljavanje za izvoenje zidarskih radova, malterisanja, izvoenja radova hidroizolacije, montae i demontae skela. - Upoznavanje tesarskih radova. - Izvoenje tesarskih veza, oplata stubova i modela jednostavnih krovova. - Upoznavanje keramikih radova. - Osposobljavanje za izvoenje keramikih radova. - Upoznavanje znaaja radova sistema suve gradnje. - Osposobljavanje za pravilan izbor materijala za oblaganje i zatitu prostora i konstrukcije u sistemu suve gradnje. - Osposobljavanje za ugradnju drvene i metalne konstrukcije. - Upoznavanje instalacija vodovoda i kanalizacije u objektima visokogradnje. - Upoznavanje sa problematikom naina odvoenja otpadnih voda iz objekta. - Upoznavanje o povezivanju elemenata vodovoda i kanalizacije. - Osposobljavanje za praenje sanacije instalacija vodovoda i kanalizacije. - Osposobljavanje za odravanje instalacija vodovoda i kanalizacije. - Osposobljavanje za primjenu sredstava zatite na radu i protivpoarne zatite. - Shvatanje znaaja upotrebe gradjevinskih normi. - Osposobljavanje za samostalan rad.

95

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Zidarski alat, pribor i sredstva - Zna upotrebu - Razvija pozitivan - Poznaje alat, stav prema pribor i sredstva za alata, pribora i zanimanju. rad. sredstava za rad. - Poznaje odravanje - Provjerava alata. ispravnost alata. Materijali za zidanje - Razvija - Zna vrste opeke i - Poznaje opeku. sistematinost u dimenzije. radu. - Zna podjelu - Poznaje blokove. blokova i dimenzije (opekarski blokovi, betonski blokovi, laki blokovi). Spravljanje maltera - Razvija radne - Spravlja cementni - Objanjava navike, disciplinu i malter 1:3. spravljanje i odgovornost u - Spravlja produni upotrebu maltera timskom radu. kreno cementni za zidanje i malter 1:2:6. malterisanje. - Spravlja produni gipsno - kreni 1: 3:9 malter. - Spravlja malter runo i mainski. Organizacija radnog mjesta - Priprema materijal - Razvija urednost, - Poznaje tanost i i alat za rad. organizaciju radnog sistematinost u - Pravi raspored mjesta. radu. materijala i alata. - Obiljeava prema zadatoj skici ili crteu. - Odrava radno mjesto. Osnove mjerenja pri zidanju - Razvija rutinu, - Vizira pomou - Objanjava osnove brzinu i tanost. ravnjae. mjerenja pri - Vizira viskom. zidanju. - Odreuje pravac pomou koleva. - Odreuje ravan pomou krstova. - Odreuje pravi ugao. Zidanje opekom - Poznaje osnovna - Zida zid - Razvija
96

Preporuke za izvoenje nastave

Vjeba: - Priprema potreban alat i materijal za odreenu poziciju rada, pravilno ih rasporeuje, ita skicu ili crte i obiljeava poziciju prema tome.

- Posjeta gradilitu.

uenik dunjakom vezom debljine opeke ili jedne opeke jednom. - Objanjava zidanje - Zida zid vezakom stubova. vezom debljine - Objanjava zidanje opeke ili jedne lukova. opeke jednom. - Objanjava zidanje - Zida zid obinom ili parapeta. blok vezom debljine opeke ili jedne opeke jednom. - Zida zid krstastom vezom debljine opeke ili jedne opeke jednom. - Zida zid gotskom vezom. - Zida: - zavravanje zidova; - sueljavanje zidova; - suticanje zidova; - ukrtanje zidova. - Izvodi otvore za vrata i prozore. Zidanje zidova blokovima - Zida: - Poznaje zidanje pregradnih zidova. - pregradne zidove giter blokovima; - Poznaje zidanje - nosee zidove giter noseih zidova. blokovima; - Poznaje zidanje - fasadne zidove uz fasadnog zida. upotrebu fazonskih komada. Zidanje dimnjakih i ventilacionih kanala - Zida: - Poznaje pravila za zidanje dimnjakih - dimnjaki kanal tipa unt; i ventilacionih - ventilacioni kanal kanala. tipa unt. - Objanjava nain voenja kanala. Hidroizolacija - Poznaje materijale - Zna materijale za izvoenje izolacije za izolaciju od od vlage. vlage. - Izvodi slojeve za - Objanjava horizontalnu izvodjenje izolaciju zida od horizontalne vlage. izolacije zidova od
97

Informativni ciljevi i sadraji uenik pravila zidanja zidova.

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik kreativnost. - Stie odgovornost u timskom radu.

Preporuke za izvoenje nastave

- Razvija radne navike i disciplinu.

- Posjeta gradilitu.

- Razvija tanost, sistematinost i preciznost.

- Posjeta gradilitu.

Informativni ciljevi i sadraji uenik vlage. - Objanjava izvodjenje vertikalne izolacije zidova od vlage. Malterisanje - Poznaje pravila malterisanja. - Objanjava unutranje malterisanje. - Objanjava grubo malterisanje i dersovanje. - Opisuje glatko malterisanje i gletovanje. - Objanjava izradu ivica. - Objanjava malterisanje paletni. - Objanjava malterisanje plafona. - Objanjava spoljanje malterisanje. - Objanjava mainsko malterisanje unutranjih i spoljanjih zidova. Upotreba skele - Poznaje vrste skela. - Objanjava upotrebu skele.

Formativni ciljevi uenik - Izvodi vertikalnu izolaciju zida od vlage.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Primjenjuje pravila za malterisanje. - Zna vrste maltera za unutranje malterisanje. - Obavlja grubo malterisanje zidova. - Obavlja dersovanje. - Obavlja glatko malterisanje zidova. - Obavlja gletovanje. - Obavlja izradu ivica. - Obavlja malterisanje paletni. - Obavlja malterisanje plafona. - Zna materijale za malterisanje fasade. - Zna nain rada sa mainskim malterom.

- Razvija rutinu, brzinu i preciznost u radu.

- Posjeta gradilitu.

- Montira zidarsku i cjevastu skelu. - Demontira zidarsku i cjevastu skelu. - Obavlja ienje skele. Predmjer zidarskih radova - Rauna potrebne - Objanjava koliine radova za proraun potrebnih razne debljine koliina zidarskih zida. radova za razne - ita opis zidarskih debljine zida. radova. - Poznaje opis zidarskih radova. Zatita na radu - Poznaje mjere - Primjenjuje mjere
98

- Posjeta gradilitu.

- Razvija osjeaj

Informativni ciljevi i sadraji uenik zatite radnika na radu.

Formativni ciljevi uenik line zatite i zatite ivotne sredine.

Socijalizacijski ciljevi uenik odgovornosti za sebe i svoju okolinu.

Preporuke za izvoenje nastave

99

- Sortira drvenu grau. - Uoava greke kod drvene grae. - Razlikuje tesarske veze. - Crta radionike crtee za jednostavne tesarske veze. - Vri odabir materijala, alata i pribora za mjerenje i za izvoenje tesarskih veza. - Priprema radno mjesto, rasporeuje odabrani alat, pribor i materijal potreban za izvoenje zadatka. - Prenosi mjere sa crtea, na prethodno definisan materijal. - Izvodi jednostavne tesarske veze. - Uoava greke kod izvedenih tesarskih veza. - isti radno mjesto i radionicu. - Primjenjuje mjere zatite na radu. Izrada drvene oplate za stub - Crta radionike - Poznaje drvenu crtee planova grau za izradu oplate za stub. oplata. - Pravi specifikaciju - Poznaje potrebnog jednostavne veze materijala, alata i drvene grae pribora za - Poznaje klasine mjerenje. oplate za - Vri odabir alata i jednostavne

Razred: DRUGI Informativni ciljevi i sadraji uenik Tesarske veze - Upoznaje tesarske radove. - Poznaje materijal za tesarske radove. - Poznaje drvenu grau za izradu tesarskih veza. - Poznaje jednostavne tesarske veze. - Poznaje alat i pribor za tesarske radove. - Poznaje mjere zatite na radu.

Formativni ciljevi uenik

Socijalizacijski ciljevi uenik - Uoava vanost organizacije radnog mjesta. - Razvija preciznost u radu.

Preporuke za izvoenje nastave - Posjeta gradilitu. - Prema zadatom radionikom crteu izvodi jednostavne tesarske veze.

- Razvija preciznost i ekonominost. - Razvija kritiki odnos prema radu.

- Posjeta gradilitu.

100

Informativni ciljevi i sadraji uenik konstruktivne elemente: - stub; - greda; - nadvratnik; - nadprozornik; - serkla. - Poznaje alat i pribor za tesarske radove. - Upoznaje maine za obradu drveta. - Poznaje mjere zatite na radu.

Formativni ciljevi

uenik pribora za mjerenje i za izvoenje. - Priprema radno mjesto: rasporeuje odabrani alat, pribor i materijal potreban za izvoenje zadatka. - Prenosi mjere sa crtea, na prethodno definisan materijal. - Izvodi oplatu stuba. - isti radno mjesto i radionicu. - Primjenjuje mjere zatite na radu. Izrada drvene krovne konstrukcije - Crta radioniki - Poznaje drvenu crte plana za grau za izradu model krovne krovne konstrukcije. konstrukcije. - Pravi specifikaciju - Poznaje potrebnog jednostavne veze materijala, alata i drvene grae. pribora za - Poznaje alat i mjerenje. pribor za tesarske - Vri odabir alata i radove. pribora za - Upoznaje maine mjerenje i za za obradu drveta. izvoenje. - Poznaje mjere - Priprema radno zatite na radu. mjesto: rasporeuje odabrani alat, pribor i materijal potreban za izvoenje zadatka. - Prenosi mjere sa crtea, na prethodno definisan materijal. - Izrauje model krovne konstrukcije. - isti radno mjesto i

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave - Prema zadatom radionikom crteu izvodi drvenu oplatu za stub.

- Prema zadatom radionikom crteu izvodi model za jednostavnu drvenu krovnu konstrukciju.

101

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik radionicu. - Primjenjuje mjere zatite na radu.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

102

Razred: TREI Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Alat za oblaganje zidova - Identifikuje alat i - Navodi alat, pribor i pravi maine i pribor za spisak. rad. - Odrava alat, - Objanjava pribor i maine. primjenu i nain odravanja alata, pribora i maina. Pripremni radovi u radionici - Opisuje stanje zida - Vri provjeru vertikalnosti, prije oblaganja pravog ugla i odreenim kvaliteta materijalom. omalterisanog zida. - Opisuje stanje poda. - Vri provjeru horizontalnosti poda. - Odreuje nagib poda prema slivnoj poziciji (slivnik, kanal... ). Oblaganje zida keramikim ploicama - Izrauje katalog - Objanjava kriterijuma postupke kvaliteta. postavljanja zidnih keramikih ploica, - Izrauje radioniki crte. ukrasnih bordura i - Pravi specifikaciju lomljenih ploica. potrebnog materijala, pribora - Poznaje materijal i alata za izvoenje za lijepljenje keramikih radova. ploica: - cementni malter; - Vri odabir alata, - kreni malter; pribora i pribora za - keramiko ljepilo. mjerenje. - Priprema radno mjesto: rasporeuje alat i pribor. - Procjenjuje kvalitet omalterisanog zida. - Procjenjuje kvalitet neomalterisanog zida. - Priprema keramike ploice: sortiranje i kvaenje.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Uoava vanost organizacije radnog mjesta.

- Uoava vanost organizacije radnog mjesta.

- Posjeta gradilitu.

- Razvija preciznost, brzinu i samostalnost u radu.

103

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik - Priprema vezivo. - Prema radionikom crteu vri postavljanje ploica od prvog reda i reda odvojenog od poda za debljinu podne podloge. - Postavlja ploice od drugog reda, odvojenog gredicom za visinu keramike ploice. - Postavlja keramike ploice na prevez i fuga na fugu. - Postavlja keramike ploice na oble povrine (stubove). - Postavlja ukrasne bordure. - Obrauje ploice oko instalacija. - Postavlja zatitne lajsne na ivice zidova. - Priprema materijal za obradu spojnica. - Postavlja fugomal na spojnice. - isti keramike ploice, alat, pribor, radno mjesto i radionicu. - Provjerava i ocjenjuje kvalitet izvedenih radova prema katalogu kriterijuma kvaliteta. - Primjenjuje mjere zatite na radu. - Razlikuje gipsane kartonske ploe, - Sortira i slae gipsane kartonske ploe.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

Uvod u suvu gradnju - Objanjava znaaj i ulogu suve gradnje u izradi objekata visoke gradnje. - Upoznaje nain

104

Informativni ciljevi i sadraji uenik dobijanja GKP-a (gips kartonskih ploa). Suvo malterisanje - Objanjava postupke suvog malterisanja. - Navodi alat i pribor za izradu suvog malterisanja. - Objanjava slojeve gips kartonskih ploa. - Objanjava mjere zatite na radu.

Formativni ciljevi uenik - primjenjuje mjere zatite na radu.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Razvija preciznost - Priprema podlogu u radu. za suvo malterisanje. - Mjeri, ree i ugrauje gips kartonsku plou na pripremljeni zid. - Spravlja lijepak i nanosi ga na gips kartonsku plou. - Izrauje oblogu stubova i greda od gips kartonskih obloga u lijepku. - Izrauje crtee i detalje za suvo malterisanje. Oblaganje zidova, stubova i greda sa podkonstrukcijom - Mjeri i razmjera Objanjava: elemente za - Crtee i skice za oblaganje zidova, oblaganje gips stubova, kartonskim greda i sl. . ploama na drvenoj i metalnoj - mjeri, ocrtava, ree i utvrdjuje CD podkonstrukciji. i UD profile sa - Vrste gips odgovarajuim kartonskih ploa. spojnim - Konstruktivne elementima. elemente objekta: zidovi, stubovi i grede. - Drvenu i metalnu podkonstrukciju. - CD i UD profile i spojne elemente profila i GKP-a. - Mjere zatite na radu. Izrada pregradnih zidova na metalnoj i drvenoj podkonstrukciji - Montira pregradni Upoznaje: zid na jednostruku - Vrste CD i UW metalnu profila. podkonstrukciju sa - Skice i crtee jednostrukom pregradnih zidova oblogom. od GKP-a. - Propisno rukuje - Jednostruku alatom i priborom. metalnu
105

- Posjeta gradilitu.

- Posjeta gradilitu.

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik podkonstrukciju sa jednostrukom, dvostrukom i trostrukom oblogom. - Mjere zatite na radu. Izrada plafona od gipsanih kartonskih ploa - Mjeri i razmjerava Objanjava: plafonsku povrinu. - Gips kartonske ploe za plafonske - Rukuje alatom i povrine. propisno ga koristi - Metalne profile i pri izradi plafona. spojne elemente za - Montira metalnu plafonsku podkonstrukciju od podkonstrukciju. CD i UD profila. - Sputeni plafon u - Montira gips nivou. kartonsku oblogu - Sputeni plafon u na metalnoj kasakadi. podkonstrukciji. - Kasetirane plafone. - Primjenjuje mjere zatite na radu. - Mjere zatite na radu.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Razvija smisao za kreativnost.

106

Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Instalacije kanalizacije u objektima visokogradnje - Crta eme cijevne - Objanjava kanalizacione komunalnu mree. kanalizaciju (vrste, eme, cijevna mrea i komunalne otpadne vode). Kanalizacioni materijali - Razvija preciznost - Sijee - Objanjava vrste u radu. kanalizacione kanalizacionih cijevi. cijevi i fazonskih - Izrauje spojeve komada. kod kanalizacionih cijevi. Djelovi kanalizacione mree - Crta kunu - Poznaje kunu kanalizacionu kanalizaciju (vrste, mreu. kuna cijevna - Odreuje ta ini mrea, prikljuni kuni dio mree, kanal, dvorina i dvorini dio mree, drenana mrea). prikljuak na ulini - Opisuje postupak vod. izrade - Izrauje podlogu u kanalizacione kanalizacionom mree (radovi u rovu za zemlji, radovi u postavljanje zgradi, ispitivanje kanalizacione kanalizacije na cijevi. procurivanje, - Kontrolie postupak higijenska i ispitivanja tehnika zatita kanalizacije na kanalizacije). procurivanje. - Izvodi higijensko tehniku zatitu (oblaganje kanalizacionih cijevi). Sanitarni ureaji - Objanjava - Crta sanitarne postavljanje ureaje i njihov sanitarnih ureaja. prikljuak na instalacije "V" i "K". Dimenzionisanje kanalizacione mree - Proraunava i - Objanjava osnove dimenzionie prorauna i kanalizacionu dimenzionisanja mreu. kanalizacione mree.

Preporuke za izvoenje nastave

- Crta osnovu i presjek kanalizacione mree za manji objekat.

- Posjeta gradilitu ispitivanje kanalizacije na procurivanje.

- Proraunava i dimenzionie kanalizacionu mreu za manji individualni stambeni objekat.

107

Informativni ciljevi i sadraji uenik Vodovodni materijal - Nabraja i opisuje vodovodni materijal (vodovodne cijevi, fazonski komadi, armature i aparati).

Formativni ciljevi uenik

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Izrauje lozu (navoj) za eline pocinkovane cijevi kune vodovodne mree. - Spaja plastine vodovodne cijevi aparatom. - Identifikuje vodovodne aparate i armature (slavine, ventile, zatvarae). Instalacije vodovoda u objektima visokogradnje - Razvija osjeaj za - Objanjava sisteme - Uporeuje i prostor. razrauje eme i eme vodovoda komunalnog i (komunalni i pojedinanog pojedinani). vodovoda. - Poznaje kunu vodovodnu mreu i - Crta emu vodovodne mree. kuni prikljuak. - Povezuje kunu - Opisuje postupak vodovodnu mreu izvoenja na dvorinu vodovodne mree vodovodnu mreu. (radovi u zemlji, - Kontrolie postupak radovi u zgradi, ispitivanja ispitivanje vodovoda na vodovoda na pritisak. pritisak, higijenska - Zna higijensku i i tehnika zatita tehniku zatitu vode). vode. Dimenzionisanje vodovodne mree - Razvija preciznost i - Proraunava i - Objanjava osnove odgovornost u dimenzionie prorauna i radu. vodovodnu mreu. dimenzionisanja vodovodne mree. Specijalna postrojenja - Navodi i objanjava specijalna postrojenja (poarni vodovod, fontane, bazeni za kupanje, snabdijevanje vodom sklonita).

- Izrada izometrijske eme za manji individualni stambeni objekat. - Posjeta gradilitu ispitivanje vodovodne mree na pritisak.

- Proraunava i dimenzionie vodovodnu mreu za manji individualni stambeni objekat.

Skicira specijalna postrojenja (fontane, bazeni za kupanje).

108

Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Preiavanje otpadnih voda - Zna postupke - Poznaje otpadne preiavanja vode (postupak otpadnih voda. hlaenja - Analizira ureaje otpadne vode, za preiavanje neutralizacija, otpadnih voda dezinfekcija, (mehanike, deratizacija). bioloke i fekalne - Nabraja sisteme za jame). preiavanje otpadnih voda. Ureaji za toplu vodu - Objanjava ureaje - Crta za manji stambeni objekat, za toplu vodu kao i na odgovarajuim zatitu instalacija. osnovama, raspored sanitarnih ureaja, izometrijsku emu vodovoda, osnovu i presjek kanalizacije. Prefabrikovane instalacije - Crta - Opisuje prefabrikovane prefabrikovane instalacione instalacije blokove i sanitarne vodovoda i elije. kanalizacije (instalacijski blokovi i sanitarne elije). Sanacija i odravanje instalacija vodovoda i kanalizacije - Razvija - Obrazlae postupke - Zna postupke odgovornost u sanacije i sanacije instalacija radu. odravanja vodovoda i instalacija kanalizacije vodovoda i kanalizacije. Kalkulacija za instalacije vodovoda i kanalizacije - Koristi graevinske - Objanjava norme za vodovod i graevinske norme kanalizaciju. za vodovod i - Rauna koliine kanalizaciju, kao i potrebnih izradu kalkulacija materijala za za vodovod i vodovod i kanalizaciju. kanalizaciju.

Preporuke za izvoenje nastave

- Posjeta gradilitu. - Popravke kunih instalacija.

109

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - S. Kruni, G. Mladenovi, S. Mladenovi, Lj. Kruni: Osnovni graevinski radovi I deo, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988. - B. Blagojevi: Graevinske konstrukcije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2006. - Normativi i standardi rada u graevinarstvu, Graevinska knjiga, Beograd, 1999. - Metalne i drvene konstrukcije za IV razred graevinsko - tehnike skole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2000. - Tehniko crtanje sa itanjem planova za prvi razred graevinske skole, Zavod za izdavanje udbenika, Novi Sad, 1992. - B. Simi-ekularac i grupa autora: Zavrni graevinski i instalacioni radovi, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1978. - B. Blagojevi: Kune instalacije u zgradama, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1996. - M. Radoni: Vodovod i kanalizacija u zgradama, Graevinska knjiga, Beograd, 1980. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Radioniki stolovi za obradu i pripremu materijala, alat, pribor, materijal i oprema u skladu sa normativima i standardima za zidarske, tesarske, keramike, radove u sistemu suve gradnje, vodoinstalaterske i kanalizacione radove. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Ocjena praktinog rada. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva; - diplomirani inenjer arhitekture. 10. Povezanost predmeta Znanja - Obiljeavanje na licu mjesta - Mjerenje duina - Skiciranje tesarskih veza, spojeva, presjeka Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Tehniko crtanje - Izrada crtea u odgovarajuoj razmjeri - itanje tehnikog crtea - Poznavanje tehnikog crtanja graevinskih elemenata - Zidovi, stubovi, lukovi i - Graevinske konstrukcije parapeti - Krovne konstrukcije tesarske veze - Stubovi - Graevinski materijali - Cement, kre, pijesak, opeka, blokovi - Keramike ploice, zidne i podne, namjenska

- Zidanje zidova, stubova, lukova i parapeta - Drvo i drvena graa - Spravljanje maltera i zidanje - Oblaganje zidova keramikim ploicama,

110

Znanja bordurama, lomljenim ploicama i namjenskom keramikom - Oblaganje poda keramikim ploicama, ukrasnim, lomljenim i namjenskom keramikom - Izrada pregradnih zidova - Izrada plafona od GKP-a - Tesarski radovi - Instalacije vodovoda i kanalizacije - Instalacije vodovoda i kanalizacije

Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja keramika - Osnovna veziva

- Osnove graevinarstva - Kune instalacije - Projektovanje

- Osnovni graevinski radovi - Instalacije vodovoda i kanalizacije u objektima visokogradnje - Kuna mrea

111

1.3. IZBORNA NASTAVA 1.3.1. STRANI JEZIK II Napomena: Za strani jezik II koriste se katalozi stranih jezika opteobrazovnih predmeta sa fondom asova dva nedjeljno za sve etiri godine predmetni katalozi su u nadlenosti Zavoda za kolstvo.

112

1.3.2. LIKOVNA KULTURA I CRTANJE 1. Naziv predmeta: LIKOVNA KULTURA I CRTANJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 32 40

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno 72

32

40

72

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje sa svjetlou i formom u okviru likovne umjetnosti. - Upoznavanje sa elementima komponovanja i njihovom primjenom. - Upoznavanje sa bojama i njihovim svojstvima. - Upoznavanje linije kao osnovnog izraajnog sredstva u crteu. - Upoznavanje svojstva i upotrebe materijala za izradu maketa. - Razvijanje samostalnosti u radu.

113

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Svjetlost i opaanje forme - Uoava dejstvo - Upoznaje se sa svjetlosti na pojmovima stvaranje vizuelnog svjetlost i forma. opaaja. - Pojanjava - Analizira razlike u (termine) vidnom polju: daltonizam i jednako iradijacija. nejednako, slino, - Objanjava koliina, veliina, pojmove jednako, boja. nejednako, slino, - Uoava kontrast: kontrast, svjetlo toplo - hladno, tamno. svijetlo - tamno, komplementarni kontrast, simultani kontrast, kontrast kvaliteta, kontrast kvantiteta. Elementi kompozicije - Analizira - Upoznaje se sa kompoziciju pojmom likovnog djela. kompozicija. - Zna elemente - Nabraja i opisuje kompozicije: linija, elemente oblik, dimenzije, kompozicije. stanje povrine, - Upoznaje i opisuje stepen liniju, oblik, osvijetljenosti, teksturu, boju, valer, boja. valer, harmoniju, - Vjeba repeticiju i kontrast. njene varijante - Objanjava (alternacija, repeticiju. inverzija, - Upoznaje jedinstvo preklapanje). stila. - Crta liniju i smjer. - Crta oblik i teksturu. - Crta valer. - Izvodi vjebe bojom: tople hladne, kontrast, harmonija, gradacija. Osnovna svojstva boja - Upoznaje se sa - Razlikuje osnovna podjelom na svojstva boja. hromatske i - Zna osnovne naine ahromatske boje. mijeanja boja.
114

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Skicaranje vienog i nauenog.

Vjeba: - Crta liniju i smjer. Vjeba: - Crta oblik i teksture.

Vjeba: - Mijeanje boja.

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik - Razlikuje kontrast i - Upoznaje osnovna harmoniju boja. svojstva hromatskih boja: ton, valer, zasienost. - Upoznaje kontrast, harmoniju i znaenje boja. Likovni elementi crtea - Upoznaje liniju kao - Zna vrste linija, njihove odnose i umjetniko usmjerenja. sredstvo u crteu. - Definie proporciju - Analizira proporciju i simetriju u i simetriju. crteu. - Objanjava stvaranje povrine. - Upoznaje povrinu kao element - Pojanjava crtea. (termin) tekstura. - Poznaje zakonitosti - Nabraja i opisuje teksture materijala perspektive. (glatko, hrapavo, masno, suvo, meko, tvrdo) i objanjava materijalizaciju predmeta. - Razlikuje vrste perspektive (linearna, vazduna i inverzna) i take posmatranja (centralna, ptiija i ablja perspektiva). Upotreba materijala pri izradi maketa - Razlikuje vrste - Opisuje vrste maketa prema maketa prema namjeni. namjeni. - Poznaje materijale - Razlikuje materijale za za izradu maketa, izradu maketa: osnovna svojstva i karton, furnir, per naine obrade. - ploa, lesonit - Poznaje alat za rad ploe, letvice, i nain rukovanja. celuloid, pleksiglas, - Upoznaje mjere pluta, stiropor, zatite na radu u papje - mae, kolskoj radionici. suner, plastina masa, gips. - Razlikuje alat za rad i nain
115

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Slika mrtvu prirodu.

Vjeba: - Primjenjuje zakonitosti perspektive na crteu.

Vjeba: - Izrada odreene makete od kartona.

uenik rukovanja. - Razlikuje pomoni materijal (boje, lakovi, ljepkovi). - Primjenjuje mjere zatite na radu u kolskoj radionici. Osvjetljavanje objekata - Objanjava dejstvo - Crta mrtvu prirodu sa draperijom. svjetlosti u - Analizira opaanju oblika. osvjetljenje, - Upoznaje i definie osnovnu i baenu fiziku i prirodnu sjenku. svjetlost, osnovnu i baenu sjenku. - Navodi primjere iz istorije umjetnosti. Ispitivanje ponaanja boja u prirodi - Zna dobijanje - Objanjava spektra. dobijanje spektra. - Zna osobine - Poznaje osobine ahromatskih boja. crne i bijele boje. - Upoznaje primjenu - Slika mrtvu prirodu koristei steena optikog mijeanja znanja o optikom boja. mijeanju boja. - Poznaje vibriranje - Analizira vibriranje boja. boja (slika pejza). Slobodoruno crtanje - Upoznaje liniju kao umjetniko sredstvo, nabraja vrste linija i njihove asocijativne osobine. - Pojanjava (termine) proporcija i simetrija. - Poznaje crtake tehnike. - Upoznaje se sa zakonitostima perspektive. - Objanjava sagledavanje i predstavljanje prostora iz tri

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

Vjeba: - Crta mrtvu prirodu sa draperijom.

Vjeba: - Slika spektar boja. Vjeba: - Slika mrtvu prirodu. Vjeba: - Slika pejza. - Posjeta galerijama i muzejima. Vjeba: - Crta ljudsku figuru postavljenu u raznim pozama (kroki). Vjeba: - Obrada mrtve prirode u linearnom crteu. - Obrada mrtve prirode u masama svijetlog i tamnog. Vjeba: - Crta gipsani odlivak glave ugljenom.

- Zna stvaranje konture, povrine i kompozicije. - Zna vrste linija i njihove asocijativne osobine. - Analizira djela kroz epohe i uoava zakonitosti proporcije i simetrije. - Razlikuje vrste crtea: kroki, studija, tehniki crte. - Zna crtake motive. - Zna tehnike crtanja: olovka,
116

Informativni ciljevi i sadraji uenik take posmatranja.

Formativni ciljevi uenik ugalj, kreda, pero, metalno pero, lavirani crte, crte etkicom. Razlikuje vrste perspektiva: linearna, vazduna, inverzna. Crta gipsani odlivak glave (tu i lavirani tu). Crta figuru u prostoru u tehnici olovke. Crta mrtvu prirodu ugljenom.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Crta figuru u tehnici tu i lavirani tu.

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - L. da Vini: Traktat o slikarstvu, Miodrag Dranianin, Beograd, 1988. - G. Piskel: Opta istorija umjetnosti, Beograd, 1974. - Grupa autora: Majstori umjetnosti, Komuna, Beograd, 1997. - E. L. Smit: Umjetnost danas, Mladost, Zagreb, 1978. - J. Barcsay: Anatomija za umjetnike, Mono & Manana, Beograd, 2000. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - tafelaji, kozlii, table za crtanje, papir i gipsani odlivci mrtva priroda. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Ocjena vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta Pozitivna ocjena na kraju kolske godine.

9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Fakultet likovnih umjetnosti sa znanjem: - Diplomirani slikar; - diplomirani grafiar; - diplomirani slikar primijenjenih umjetnosti. 10. Povezanost predmeta Znanja - Likovni elementi Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Slobodoruno crtanje - Likovni elementi

117

1.3.3. OSNOVE GRAEVINARSTVA 1. Naziv predmeta: OSNOVE GRAEVINARSTVA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 72

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno 72

72

72

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje graevinarstva kao privredne djelatnosti. - Upoznavanje osnovnih zakonitosti pri izgradnji objekata. - Upoznavanje sa vrstom i podjelom graevinskih objekata. - Upoznavanje uesnika i faza u realizaciji graevinskih objekata. - Upoznavanje svrhe izrade i vrste projekata. - Upoznavanje radova na izgradnji objekata. - Osposobljavanje za sistematinost, urednost i preciznost. - Sticanje pravilnog odnosa prema zatiti ivotne sredine.

118

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Graevinarstvo kao privredna djelatnost - Razvija pozitivan - Razlikuje i - Upoznaje se sa odnos prema uporeuje graevinarstvom zanimanju. graevinske kao privrednom objekte prema granom. namjeni. - Objanjava faze radova i radnih postupaka u procesu graenja. - Nabraja graevinske objekte kao finalne proizvode. Grane graevinske proizvodnje - Razlikuje podruja - Razvija strunost. - Upoznaje se sa i faze graevinske podrujima i proizvodnje. fazama graevinske proizvodnje. - Upoznaje grane graevinske proizvodnje: - visokogradnju; - niskogradnju; - hidrogradnju. Prostorno planiranje - Razvija osjeaj za - Uoava razliku - Upoznaje se sa prostor. izmeu iniocima koji utiu regionalnih, na planiranje generalnih i urbanizam. detaljnih - Objanjava urbanistikih urbanistike planova. planove: regionalne; generalne; detaljne. Objekti kao finalni proizvodi graevinarstva - Navodi i objanjava - Razlikuje razliite objekte: objekte visokogradnje: - visokogradnje; - stambene zgrade; - niskogradnje; - objekte drutvenog - hidrogradnje. standarda; - privredne objekte. - Razlikuje naine - Navodi i objanjava snabdijevanja objekte vodom i niskogradnje: kanalisanje - puteve i naselja. eljeznice; - tunele;
119

Preporuke za izvoenje nastave

- Posjeta Zavodu za urbanizam.

- Obilazak grada.

Informativni ciljevi i Socijalizacijski Preporuke za Formativni ciljevi sadraji ciljevi izvoenje nastave uenik uenik uenik - mostove; - aerodrome. - Navodi i objanjava objekte hidrogradnje: - brane; - hidroelektrane; - pristanita. - Obrazlae ureenje vodenih tokova. - Objanjava nain snadbijevanja vodom i kanalisanje naselja. - Objanjava poljoprivrednu hidrotehniku. Uesnici u realizaciji graevinskih objekata i faze u realizaciji graevinskih objekata - Razvija sposobnost - Razlikuje uesnike - Navodi uesnike u timskog rada. u realizaciji izgradnji graevinskih graevinskih objekata i njihova objekata. prava, obaveze i - Objanjava faze u dunosti. realizaciji graevinskih objekata. Projektovanje - Uoava vanost - Uoava svrhu - Objanjava svrhu kvalitetnog i projektovanja. projektovanja. preciznog rada. - Navodi i objanjava - Razlikuje vrste projekata. vrste projekata i njihovu primjenu. Graevinski sistemi i elementi - Razlikuje - Navodi sisteme u konstruktivne graenju i njihove sisteme i njihove elemente. elemente. Radovi na izgradnji objekata - Razlikuje radove na - Nabraja radove na - Posjeta gradilitu. izgradnji objekata: izgradnji objekata. - geodetske radove; - Nabraja - zemljane radove; mehanizaciju na - osnovne gradilitu. graevinske radove; - instalaterske radove; - zavrne graevinske radove.
120

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik - Razlikuje mehanizaciju na gradilitu.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Lj. Nikoli, S. Kruni, V. Boinovi: Osnovi graevinarstva, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2006. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, projektor, platno za projektor, katalozi i prospekti. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva; - diplomirani inenjer arhitekture. 10. Povezanost predmeta Znanja - Sistemi u graenju - Elementi konstruktivnih sistema - Zavrni radovi u graevinarstvu - Konstruktivni sistemi i njihovi elementi - Osnovni graevinski radovi - Zavrni graevinski radovi Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Graevinske konstrukcije - Konstruktivni sklop zgrade - Graevinski materijali - Drvo, beton, elik - Keramiki materijali, boje i lakovi - Statika i otpornost materijala - Praktina nastava - Optereenje nosaa Armiraki radovi Betonski radovi Tesarski radovi Zidarski radovi Fasaderski radovi

121

1.3.4. EKOLOGIJA I ZATITA IVOTNE SREDINE 1. Naziv predmeta: EKOLOGIJA I ZATITA IVOTNE SREDINE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 58 14

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno 72

58

14

72

3. Opti ciljevi nastave - Usvajanje znanja iz osnova ekologije. - Razvoj svijesti o znaaju zatite ivotne sredine. - Usvajanje znanja o uzrono posljedinim odnosima ive i neive prirode. - Usvajanje znanja o razliitim izvorima zagaivanja ivotne sredine. - Razvoj svijesti o ulozi ovjeka i njegovog uticaja na zagaenje ivotne sredine. - Usvajanje znanja i vjetina sa ciljem zatite ivotne sredine.

122

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Osnovni pojmovi u ekologiji - Navikava se da - Definie pojmove: - Ukazuje na povezuje uzroke i ekologija, ivotna meusobnu posljedice. sredina, ekoloki zavisnost ive i faktori. neive prirode. - Odreuje elemente ivotne sredine. - Uoava na konkretnim primjerima osobine biotopa i biocenoze. Ekologija populacije - Uoava osnovne - Definie pojmove: karakteristike populacija i populacije. ekoloka - Shvata pojam ravnotea. optereenosti - Upoznaje faktore populacije. koji odreuju - Upotrebljava strukturu pojam ekoloke populacije. ravnotee i obrazlae na primjeru meusobnu zavisnost inilaca sredine. Kruenje materija i transformisanje energije u prirodi - Razvija analitiko - Analizira na - Definie pojmove: miljenje. primjeru producent organske kompleksnost materije, potroa odnosa u ishrani. organske materije, - Interpretira reducent organske kruenje materije i materije. proticanje energije - Definie lanac u ekosistemu. ishrane. - Analizira odnose meu lanovima lanca ishrane na primjeru energetske piramide. Ekosistem - Razvija svijest o - Odreuje - Opisuje kopnene, znaaju ouvanja zajednike i glavne vodene i prirodnih razlike izmeu antropogene ekosistema. ekosistema. ekosisteme. - Definie sukcesije u - Zakljuuje o raznovrsnosti ekosistemu.
123

Preporuke za izvoenje nastave Vjebe: - Terenski rad: - posmatranje razliitih stanita i zajednica.

Vjebe: - Predstavljanje ilustracijom kruenje materije i proticanje energije na odabranom primjeru lanca ishrane.

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik ekosistema kod nas u odnosu na geografski poloaj i klimatske karakteristike. - Predvia posljedice ljudske aktivnosti u ivotnoj sredini.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

Zagaivanje vazduha - Odreuje uzroke - Upoznaje naine zagaivanja zagaivanja vazduha. vazduha i otrovne - Analizira posljedice materije u previsokih vazduhu. koncentracija - Objanjava uticaj otrovnih materija u otrovnih materija vazduhu na na iva bia ekosistem. (kisjele kie, - Ocjenjuje znaaj ozonske rupe, stalne kontrole efekat staklene kontaminiranosti bate). vazduha. - Predlae naine ienja otrovnih materija (ureaji za preiavanje, industrijski filteri, automobilski katalizatori). Zagaivanje voda - mora i slatke vode - Odreuje glavne - Definie izvore i izvore zagaivanja oblike zagaivanja vode i objanjava vode. posljedice. - Razlikuje metode preiavanja. - Analizira na koje naine prehrambena industrija zagauje okolinu. Zagaivanja zemljita - Ukazuju na - Opisuje izvore i posljedice oblike zagaivanja savremene zemljita. intenzivne poljoprivredne proizvodnje. - Interpretira problem prenaseljenosti

- Razvija sposobnost sagledavanja i rjeavanja problema.

- Film o zagaivanju vazduha.

- Razvija analitiko miljenje.

Vjebe: - Zatita okoline.

- Razvija analitiko miljenje.

Vjebe: - Zatita zemljita.

124

Informativni ciljevi i sadraji uenik Nuklearna energija - Definie izvore i oblike radioaktivnog zagaenja.

Formativni ciljevi uenik zemlje.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Shvata vanost ouvanja ivotne sredine.

Preporuke za izvoenje nastave

- Identifikuje problem radioaktivnog zraenja i njegove dalekosene posljedice. - Uoava problem nekontrolisanog skladitenja radioaktivnog otpada i neodgovornog korienja nuklearnog oruja. Ugroene biljne i ivotinjske vrste - Analizira znaaj - Navodi glavne uma i razlog uzroke izumiranja njihovog uma i istrebljenja izumiranja. nekih ivotinjskih - Ukazuje na znaaj vrsta. poumljavanja terena koji su podloni eroziji. - Pronalazi najugroenije ekosisteme i grupe u Crnoj Gori i svijetu. - Predlae mogue mjere za zatitu prirodnog nasljea za konkretan primjer. Mjere za zatitu ivotne sredine - Odreuje naine - Navodi znaaj planske upotrebe tednje energije i prirodnih izvora. vode u - Shvata znaaj domainstvu i pravilnog odnosa industriji. prema pitkoj vodi. - Navodi alternative - Analizira znaaj energetske izvore. traenja i korienja novih ekolokih izvora energije. - Ocjenjuje znaaj globalizacije nadzora deavanja u ivotnoj sredini.

- Seminarski rad o nuklearnim eksplozijama (Hiroima, ernobil, itd. ).

- Navikava se na potovanje normi i propisa.

Vjebe: - Analiziranje uzoraka izumiranja uma i ivotinjskih vrsta.

- Razvija svijest o znaaju zatite ivotne sredine.

Vjebe: - Analiza nepovoljnih uticaja za ivotnu sredinu.

125

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik - Primjenjuje propise kojima se odreuju norme uvanja zatienih objekata prirode, ugroenih, endemskih biljnih i ivotinjskih vrsta.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - M. Jablanovi, D. Roaja: Zatita i zagaivanje ivotne sredine, Zavod za udbenike, Beograd, 1998. - I. Savi, V. Terzija: Ekologija i zatita ivotne sredine, Zavod za udbenike, Beograd, 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Dijaprojektor, slajdovi, grafoskop, TV prijemnik, video rikorder i video kasete. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Provjera znanja vri se usmeno i u toku vjebi. - Usmeno najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani biolog; - diplomirani inenjer pejzane arhikteture. 10. Povezanost predmeta Znanja - Mjere za zatitu ivotne sredine Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Praktina nastava - Zatita na radu

126

1.3.5. RAZVOJ ARHITEKTURE 1. Naziv predmeta: RAZVOJ ARHITEKTURE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 50 22

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

72

50

22

72

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje sa pravcima nastanka i razvoja arhitektonskog stvaralatva kroz vjekove do dananjih dana. - Usvajanje znanja preko velikog broja crtea i ilustracija. - Sagledavanje tehnike graenja, upotrebe razliitog materijala i konstrukcija kroz vjekove. - Uoavanje umjetnikog efekta u razvoju arhitektonskih objekata. - Sagledavanje istorijskih injenica, drutvenih promjena, ekonomskih odnosa, klimatskih uslova, religije kao bitnih injenica u razvoju arhitekture. - Sagledavanje kulturno istorijskog nasljea na tlu Crne Gore u svim epohama razvoja. - Razvijanje osjeaja za zatitu kulturne batine. - Upoznavanje razvoja arhitekture u praistoriji. - Upoznavanje razvoja arhitekture starog vijeka. - Upoznavanje razvoja arhitekture srednjeg vijeka. - Upoznavanje kulturno istorijskog nasljea srednjeg vijeka na tlu Crne Gore.

127

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Uvod - Razvija pravilan - Uoava - Upoznaje razvoj odnos prema karakteristike arhitekture kroz zanimanju. arhitekture kroz vjekove. vjekove. - Upoznaje pojam - Razlikuje objekte stila. arhitekture po - Upoznaje pojam stilskoj pripadnosti. kia. - Navodi faktore koji utiu na razvoj arhitekture. - Upoznaje stara i nova svjetska uda. Praistorijsko doba - Razvija preciznost - Crta praistorijske - Upoznaje u radu. nadgrobne praistorijsko doba i spomenike (menhiri, prve poetke dolmeni, kromlesi i arhitektonskog siste). stvaralatva. - Crta prva ovjekova - Upoznaje kultne stanita (zemunice i spomenike i sojenice). stambenu arhitekturu. Arhitektura starog vijeka - Razvija mo - Uoava stilske - Upoznaje zapaanja. razlike starog arhitekturu starog vijeka. Egipta. - Uoava geografski - Upoznaje poloaj, drutveno arhitekturu ureenje, Mesopotamije. ekonomske odnose, - Upoznaje klimu, religiju, arhitekturu Grke. graevinski - Upoznaje materijal, stilske arhitekturu Rima. karakteristike, kompozicije i detalje arhitektura Egipta, Mesopotamije, Grke i Rima. - Crta karakteristine spomenike egipatske arhitekture sa specifinim kompozicijama i detaljima. - Crta karakteristine spomenike
128

Preporuke za izvoenje nastave

Vjebe: - Izrada crtea objekata iz praistorije.

Vjebe: - Izrada crtea objekata starog vijeka.

uenik mesopotamske arhitekture sa specifinim kompozicijama i detaljima. - Crta karakteristine spomenike grke arhitekture sa specifinim kompozicijama i detaljima. - Crta i razlikuje grke stilske redove: dorski, jonski i korintski. Arhitektura srednjeg vijeka - Uoava - Upoznaje podjelu karakteristine arhitekture stilove srednjeg srednjeg vijeka. vijeka kroz detalje i - Opisuje arhitekturu kompozicije. srednjeg vijeka: - Crta karakteristine -vizantijska detalje i arhitektura; kompozicije. -romanska - Uoava geografski arhitektura; poloaj, drutveno -gotska ureenje, arhitektura; ekonomske odnose, -islamska klimu, religiju, arhitektura. graevinski materijal, stilske - Upoznaje karakteristike, arhitekturu kompozicije i Latinske Amerike. detalje arhitektura Vizantije, Romanike, Gotike i Islamske. - Crta karakteristine spomenike vizantijske arhitekture sa specifinim kompozicijama i detaljima. - Crta karakteristine spomenike romanske arhitekture sa specifinim kompozicijama i detaljima. - Crta karakteristine

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Razvija pozitivan stav prema novim saznanjima.

Vjebe: - Izrada crtea objekata arhitekture srednjeg vijeka.

129

uenik spomenike gotske arhitekture sa specifinim kompozicijama i detaljima. - Crta karakteristine spomenike islamske arhitekture sa specifinim kompozicijama i detaljima. Kulturno istorijsko nasljee srednjeg vijeka na tlu Crne Gore - Pronalazi ilustracije - Razvija osjeaj za - Upoznaje kulturno ouvanje ivotne i pisane dokumente istorijsko nasljee sredine. iz perioda srednjeg srednjeg vijeka na vijeka na tlu Crne tlu Crne Gore. Gore. - Uoava karakteristike kulturno istorijskog nasljea srednjeg vijeka na tlu Crne Gore. 5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - D. Piskeli: Opta istorija umjetnosti, Vuk Karadi, Beograd, 2005. - P. Mijovi: Tragom drevnih kultura Crne Gore, Grafiki zavod, Titograd, 1970. - N. Voljevi, I. Duli: Istorija arhitekture za trei razred, Prosveta, Beograd, 1994. - P. Mijovi: Tipologija crkvenih spomenika Crne Gore, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica, 1996. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, grafoskop, projektor, platno za projektor i oprema za slobodoruno crtanje. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jedanput u klasifikacionom periodu. - Pismene vjebe. - Ocjena vjebi, grafikih radova i referata. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture.

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

130

10. Povezanost predmeta Znanja - Arhitektura praistorijskog doba - Arhitektura starog vijeka - Arhitektura srednjeg vijeka - Arhitektura praistorijskog doba - Arhitektura starog vijeka - Arhitektura srednjeg vijeka - Razvoj arhitekture Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Istorija umjetnosti - Umjetnost praistorije - Umjetnost starog vijeka - Umjetnost srednjeg i novog vijeka - Vajarstvo - Skulptura i skulptorski materijali - Skulptorske tehnike i motivi - Savremena arhitektura - Arhitektura XIX i XX vijeka - Ideje i forme u modernoj arhitekturi

131

1.3.6. SLOBODORUNO CRTANJE 1. Naziv predmeta: SLOBODORUNO CRTANJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava 22 50

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

72

22

50

72

3. Opti ciljevi nastave - Razvijanje sposobnosti opaanja. - Upoznavanje sa linojom kao umjetnikim sredstvom. - Sticanje osjeaja za prostor. - Sticanje osjeaja za kompoziciju. - Upoznavanje anatomskih mjera ljudske figure. - Upoznavanje elemenata komponovanja i njihova primjena. - Razvijanje likovne pismenosti. - Razvijanje samostalnosti pri radu. - Upoznavanje sa svjetlou u okviru likovne umjetnosti. - Razvijanje kreativnosti i kreativnog miljenja.

132

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Linija - Upoznaje liniju kao - Uoava (shvata) znaaj linije u umjetniko stvaranju sredstvo: stvaranje umjetnikog djela. konture, povrine, kompozicije. - Odreuje i - Definie odnose analizira raspored linija: ritam, linija i ocjenjuje ravnotea, da li je likovna kontrast. cjelina dobro - Nabraja vrste linija komponovana i i njihove zato. asocijativne - Razlikuje vrste osobine. linija i poznaje njihove asocijativne osobine. Proporcija i simetrija - Razvija sposobnost - Na primjerima iz - Upoznaje opaanja. istorije umjetnosti proporciju, uoava primjenu simetrije i zlatni zakonitosti presjek. proprcije, simetrije i zlatnog presjeka. Crte - Upoznaje crte kao osnovu svim oblicima umjetnikog stvaranja. - Nabraja vrste crtea: skica, studija, tehniki crte. - Upoznaje se sa crteom kroz epohe. - Upoznaje se sa skiciranjem ljudske figure (kroki). Crtaki motivi - Opisuje i nabraja crtake motive (portret, pejza, mrtva priroda, akt). - Upoznaje se sa crtanjem portreta - Analizira crte kroz epohe. - Razlikuje skicu, kroki, studiju, tehniki crte. - Crta (skicira) ljudsku figuru postavljenu u razliitim pozama (kroki). - Razvija preciznost.

Preporuke za izvoenje nastave

Vjeba: - Mijenjanje poloaja tijela i ugla posmatranja zbog uvjebavanja brzog skiciranja - crtanja figure u pokretu. Vjeba: - Crta ljudsku figuru postavljenu u raznim pozama (kroki).

- Razlikuje crtake motive. - Crta portret po ivom modelu u tehnici olovke vodei rauna o

- Razvija kreativnost.

Vjebe: - Obrada mrtve prirode u linearnom crteu. - Obrada mrtve prirode u masama

133

Informativni ciljevi i sadraji uenik po ivom modelu, anatomijom glave, karakternim osobinama modela. - Upoznaje se sa crtanjem (studijom) figure u prostoru, problemima postavljanja, komponovanja, pravilima viziranja. Crtake tehnike - Nabraja i opisuje osnovne tehnike crtanja (olovka, ugalj, kreda, pero, metalno pero, lavirani crte, crte etkicom). - Upoznaje se sa crteom gipsanog odlivka glave, problemima sjenenja. - Upoznaje se sa crtanjem mrtve prirode i materijalizacijom postavljenih predmeta. - Upoznaje se sa crtanjem mrtve prirode od istih materijala, razliitih oblika i boja i utemeljuje steena znanja o svijetlu, sjenci, materijalizaciji predmeta. - Upoznaje se sa crtanjem figure u tehnici tu i lavirani tu. Perspektiva - Upoznaje se sa zakonitostima perspektive: inverzne, linearne, vazdune.

Formativni ciljevi uenik odnosu veliina (proporciji), karakternim osobinama modela. - Crta ljudsku figuru u prostoru. - Analizira kompoziciju proporcije, simetriju, vri korekciju. - Prepoznaje crtake tehnike i razlikuje suve i mokre crtake tehnike. - Crta gipsani odlivak glave ugjenom. - Analizira svjetlost i sjenku. - Crta mrtvu prirodu sastavljenu od predmeta razliitih materijala i oblika: materijalizuje predmete pomou linije i sjenke. - Crta mrtvu prirodu od istih materijala, razliitih oblika i boje. - Crta figuru u tehnici tu i lavirani tu, uoava mogunosti tehnike. - Razlikuje vrste perspektiva.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave svijetlog i tamnog. - Crta portret po ivom modelu vodei rauna o odnosu veliina (proporciji), karakternim osobinama modela. - Crta ljudsku figuru u prostoru. - Posjeta ateljeima umjetnika.

- Razvija osjeaj samopouzdanja i strpljenja.

Vjebe: - Crta gipsani odlivak glave ugljenom. - Crta mrtvu prirodu sastavljenu od predmeta razliitih materijala i oblika. - Materijalizuje predmete pomou linije i sjenke. - Crta mrtvu prirodu od istih materijala, razliitih oblika i boje. - Crta figuru u tehnici tu i lavirani tu.

Vjeba: - Crta pejza primjenjujui: centralnu, ptiju i ablju perspektivu.

134

Informativni ciljevi i sadraji uenik - Objanjava sagledavanje i predstavljanje prostora iz tri take posmatranja: centralna, ablja, ptija perspektiva. - Crta figuru u sjedeem poloaju u tehnici tu i lavirani tu.

Formativni ciljevi uenik - Uporeuje i analizira na primjerima primjenu centralne, ablje i ptije perspektive. - Crta stojeu i sjedeu figuru u tehnici tu i lavirani tu, uoava mogunosti tehnike.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - L. da Vini: Traktat o slikarstvu, Miodrag Dranianin, Beograd, 1988. - J. Barcsay: Anatomija za umjetnike, Mono & Manana, Beograd, 2000. - H. W. Janson: Istorija umjetnosti, Prosveta, Beograd, 1994. - P. Vasi: Uvod u likovne umjetnosti - elementi likovnog izraavanja, Univerzitet umjetnosti u Beogradu, Beograd, 1988. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar sa internet vezom, projektor, platno za projektor, tafelaji, kozlii, table za crtanje, papir i gipsani odlivci. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Ocjena vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Faluktet likovnih umjetnosti sa znanjem: - Diplomirani slikar; - diplomirani grafiar; - diplomirani slikar primijenjenih umjetnosti. 10. Povezanost predmeta Znanja Linija Crte Proporcija Perspektiva Linija Razmjera Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Likovna umjetnost - Likovni elementi

- Tehniko crtanje

- Linija - Razmjera

135

1.3.7. SAVREMENA ARHITEKTURA 1. Naziv predmeta: SAVREMENA ARHITEKTURA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

22 22

50 50

72 72

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje sa pravcima nastanka i razvoja arhitektonskog stvaralatva kroz dva vijeka XIX i XX. - Usvajanje znanja preko velikog broja crtea i ilustracija. - Sagledavanje tehnike graenja, upotrebe savremenog materijala i konstrukcija. - Uoavanje umjetnikog efekta u razvoju arhitektonskih objekata. - Sagledavanje istorijskih injenica, drutvenih promjena, ekonomskih odnosa kao bitnih injenica savremene arhitekture. - Sagledavanje odnosa izmeu savremene arhitekture i prolosti. - Uoavanje ideja i forme moderne arhitekture. - Upoznavanje sa znaajnim djelima i arhitektima moderne arhitekture. - Osposobljavanje za samostalan rad.

136

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Arhitektura XIX i XX vijeka - Upoznaje razvoj - Razlikuje objekte arhitekture kroz arhitekture po XIX i XX vijek. stilskoj pripadnosti. Savremeni materijali i tehnologije graenja - Uoava upotrebu - Razvija pozitivan - Upoznaje elika u stav prema novim savremene savremenom saznanjima. materijale i graevinarstvu. tehnologije - Prepoznaje vane graenja. graevinske objekte raene od elika sredinom XIX i poetkom XX vijeka (kristalna dvorana, Ajfelova kula i dr.). - Razlikuje vane arhitekte iz tog perioda koji su znaajno uticali na razvoj savremene arhitekture. Ideje i forme u modernoj arhitekturi - Razvija pozitivnu - Uoava stilske - Upoznaje ideje i orijentaciju prema razlike. forme u modernoj zanimanju. - Uoava geografski arhitekturi. poloaj, drutveno ureenje, ekonomske odnose, klimu, religiju, graevinski materijal, stilske karakteristike, kompozicije i detalje savremene arhitekture. - Prepoznaje karakteristine objekte savremene arhitekture. Pokreti, grupe i kole u arhitekturi - Razvija sposobnost - Upoznaje pokrete, - Zna arhitekte koji opaanja. grupe i kole u su dali peat arhitekturi. savremenoj arhitekturi (Korbizje, Alvar Alto, Los Rajt,
137

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Izrada crtea objekata arhitekture XIX i XX vijeka. Vjeba: - Izrada crtea objekata sagraenih od elika.

Vjeba: - Izrada crtea objekata savremene arhitekture.

Vjeba: - Izrada crtea razliitih pravaca savremene arhitekture.

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi uenik Gropijus i dr. ). - Uoava uticaj Bauhaus kole na razvoj savremene arhitekture. - Razlikuje pravce savremene arhitekture: jugend stil, ekspresionizam, secesija, futurizam, purizam, konstruktivizam i dr. - Razlikuje arhitekte i njihova vana djela po odreenim pravcima.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - R. Radevi: Savremena arhitektura, Fakultet tehnikih nauka, Stylos, Novi Sad, 1998. - S. Gideon: Prostor, vrijeme i arhitektura, Graevinska knjiga, Beograd, 2002. - N. Voljevi, G. Duli, N. Voljevica: Istorija arhitekture, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005. - Grupa autora: Enciklopedija moderne arhitekture, prevedeno sa njemakog jezika. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, grafoskop, dijaprojektor i oprema za slobodoruno crtanje. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismene vjebe. - Ocjena vjebi, grafikih radova i referata. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture. 10. Povezanost predmeta Znanja - Arhitektura XIX i XX vijeka - Ideje i forme u modernoj arhitekturi Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Savremena arhitektura - Razvoj arhitekture

138

1.3.8. MAKETARSTVO 1. Naziv predmeta: MAKETARSTVO 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

22 22

50 50

72 72

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje sa znaenjem, vrstama i namjenom maketa. - Upoznavanje materijala i alata za izradu maketa. - Razvijanje preciznosti u radu. - Sticanje navike korienja sredstava zatite na radu. - Razvijanje osjeaja za komponovanje boja i materijala. - Korienje znanja iz tehnikog crtanja, nacrtne geometrije i projektovanja pri izradi maketa. - Osposobljavanje za samostalan rad.

139

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Vrste maketa prema namjeni - Razvija pozitivnu - Razlikuje vrste - Upoznaje se sa orijentaciju prema maketa prema pojmom zanimanju. namjeni: radna maketarstvo. maketa, makete - Nabraja i opisuje inenjerskih vrste maketa konstrukcija, prema namjeni. arhitektonska maketa, urbanistike makete, makete graditeljskih nasljea, makete javnih spomenika, makete za pozorinu scenografiju, makete brodova, makete eljeznica, avio makete. Izbor projekta - Razlikuje osnovne - Upoznaje se sa osnovnim elemente projekta: elementima osnovu, izglede, (odabranog) presjek i razmjere. projekta. - Upoznaje i definie osnovu, izglede, presjeke i razmjere.

Preporuke za izvoenje nastave - Korienje interneta, strune literature i asopisa.

Vjeba: - Odabir jednostavnih projekata za izradu (individualni i timski rad).

Materijali za izradu maketa - Poznaje materijale - Razlikuje materijale koji se za izradu maketa, koriste za izradu osnovna svojstva maketa: karton, materijala i nain furnir, per obrade. ploa, lesonit ploe, puno drvo, panel ploe, letvice, celuloid, pleksiglas, pluta, stiropor, papje mae, suner, plastina masa, gips.

- Razvija sposobnost opaanja.

Vjeba: - Izrada odreene makete od kartona.

140

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Alati i pomoni materijal - Poznaje alat za rad - Razlikuje alat za rad i nain i nain rukovanja. rukovanja: - Upoznaje mjere modelarska daska, zatite na radu u skalpel, testera, kolskoj radionici. rezbarska dacica, blanjalice, turpije, runa svrdla (burgija), elektrine builice, ila, vodilice za sijeenje, makaze, eki, klijeta, stege. - Razlikuje pomoni materijal (boje, lakovi i ljepkovi). - Primjenjuje mjere zatite na radu u kolskoj radionici. Radna podloga - Vri izradu radne - Definie radnu podloge za podlogu kao pomo maketu. pri izradi makete.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave - Posjeta visokokolskim ustanovama, radionicama za izradu maketa, ateljeima umjetnika, studijima za grafiko oblikovanje.

Vjeba: - Izrada radne podloge za maketu. Vjeba: - Prenoenje crtea na materijal (papir ili karton). Vjeba: - Izrada i spajanje drvenih elemenata na razne naine.

Prenoenje crtea sa radne podloge na materijal - Razvija preciznost. - Vri prenoenje - Objanjava crtea na materijal prenoenje crtea (papir ili karton). na materijal. Izrada i spajanje elemenata - Upoznaje izradu i - Vri izradu i spajanje drvenih spajanje drvenih elemenata. elemenata: tiplovima, ukivanjem, zavrtnjima i na pero i lijeb. Sklapanje makete i zavrna obrada - Zna nain i - Upoznaje nain i redoslijed redoslijed sklapanja i zavrnu sklapanja skrojenih obradu makete: elemenata. fasada, krovnih, - Poznaje zavrnu ravni, detalja obradu makete. (vrata, prozora, - Poznaje izradu stepenita, terena (podloga za balkona... ). maketu). - Zna izradu terena i - Poznaje izradu

- Navikava se na tanost.

Vjeba: - Sklapanje makete.

141

Informativni ciljevi i sadraji uenik tafaa, oivljavanje i uljepavanje maketa.

Formativni ciljevi uenik tafaa.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B. Rokomanovi: Maketarstvo, Zavod za izdavanje udzbenika, Novi Sad, 1989. - P. S. Gai: Tehniko obrazovanje udbenik za V i VI razred, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo, 2002. - asopisi: Arhitektura, Urbanizam, ovjek i prostor, Udruenje hrvatskih arhitekata, Zagreb, 2008. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar sa internet vezom, dijaprojektor, projektno platno, radni sto, pribor i alat za obradu. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jedanput u klasifikacionom periodu. - Ocjena vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - profesor likovnog obrazovanja. 10. Povezanost predmeta Znanja Boje Materijali Razmjera Maketa javnih spomenika Urbanistika maketa Arhitektonska maketa Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Slikanje - Boje - Proporcije - Harmonija - Istrorija umjetnosti - Arhitektura - Urbanizam - Vajarstvo

142

1.3.9. MEHANIKA TLA I FUNDIRANJE 1. Naziv predmeta: MEHANIKA TLA I FUNDIRANJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

28 28

44 44

72 72

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje mehanikih svojstava tla od kojih neposredno zavisi fundiranje objekata. - Sticanje znanja o znaaju, nainima i pravilima za izvoenje temeljnih konstrukcija graevinskih objekata. - Upoznavanje osnovnih tipova temelja i materijala za njihovo izvoenje. - Upoznavanje propisa i pravila za izvoenje temelja. - Upoznavanje elemenata prorauna, koji su neophodni za iscrtavanje izvoakih detalja. - Korienje usvojenih znanja iz drugih predmeta. - Osposobljavanje za sistematinost, urednost i preciznost u radu. - Sticanje pravilne predstave o prostoru.

143

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Mehanika tla - opte karakteristike tla - Razlikuje vrste tla: - Razvija - Definie ulogu i nevezana, vezana i znaaj mehanike analitinost u tla organskog tla. radu. porijekla. - Upoznaje vrste i - Stie svijest o postanak tla. vanosti tanosti i - Poznaje faze - Razlikuje faze preciznosti u radu. materijala u tlu i materijala u tlu. fizika svojstva tla: - Razlikuje fizika svojstva tla. - granulometrijski sastav; - strukturu tla; - Uoava vanost poznavanja - poroznost i deformacije tla koeficijent kao posljedice poroznosti tla; dejstva mraza. - vlanost tla; - zapreminsku i specifinu teinu - Razlikuje vrste tla; uzoraka tla. - zbijenost tla(Proktorov ogled); - kapilarnost u tlu; - vodo-propustljivost tla; - granice konzistencije tla; - trenje i koheziju tla; - stiljivost tla. - Obrazlae dejstvo mraza na tlo. - Upoznaje opte pojmove o istranim radovima i terenskim ispitivanjima tla. - Nabraja i definie vrste uzoraka tla i nain uzimanja. - Nabraja metode za odreivanje otpornosti tla. Stabilnost zemljanih kosina - Razvija preciznost - Shvata znaaj - Navodi uzroke poznavanja uzroka kretanja tla. u radu. kretanja tla. - poznaje uslove - Ispituje stabilnost stabilnosti kosina. zemljane kosine - Poznaje metode analitikom i ispitivanja grafikom stabilnosti tla.

Preporuke za izvoenje nastave - Posjete laboratoriji za geomehanika ispitivanja tla. - Geomehaniki elaborati.

Grafika vjeba: - Ispituje stabilnost zemljane kosine analitikom i grafikom metodom (vedska metoda momenata

144

uenik metodom (vedska metoda momenata i modifikovana vedska metoda). Dozvoljena optereenja tla - Crta rasprostiranje - Poznaje optereenja u tlu i rasprostiranje superpoziciju optereenja u tlu. pritisaka tla u - Poznaje dubini. superpoziciju - Oitava iz pritisaka tla u geomehanikog dubini. elaborata - Definie dozvoljeno dozvoljena optereenje tla. optereenje za razliite vrste tla. Potporni zidovi - Shvata znaaj - Nabraja podjelu i poznavanja uzroka primjenu potpornih kretanja tla iza zidova. potpornog zida. - Definie pritiske tla na potporne zidove. - Ispituje stabilnost - Poznaje uslove potpornih zidova stabilnosti potpornih analitikom zidova: metodom. - u pogledu preturanja; - u pogledu klizanja; - u odnosu na ivina naprezanja. Fundiranje graevinskih objekata - Razlikuje naine - Nabraja fundiranja karakteristike tla graevinskih koje utiu na dubinu objekata. fundiranja. - Definie najmanju - Razlikuje oblike dubinu fundiranja. temelja - Navodi naine neposredno fundiranja: oslonjene na tlo. neposredno i - Rauna centrino posredno fundiranje optereen ab graevinskih temelj samac i objekata. crta plan - Poznaje oblike armature. temelja neposredno oslonjene na tlo: - Rauna centrino - temelje samce; optereenu ab - trakaste temelje; temeljnu traku i - ploaste temelje; crta plan - kombinovane
145

Informativni ciljevi i sadraji uenik

Formativni ciljevi

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave i modifikovana vedska metoda).

- Geomehaniki elaborati.

Vjeba: - Ispituje stabilnost potpornih zidova analitikom metodom.

- Geomehaniki elaborati. Vjebe: - Rauna centrino optereen ab temelj samac i crta plan armature. - Rauna centrino optereenu ab temeljnu traku i crta plan armature.

Informativni ciljevi i sadraji uenik temeljne sisteme. - Poznaje proraun temelja samca i trakastih temelja. - Opisuje posredno fundiranje graevinskih objekata na ipovima. - Navodi primjenu priboja, zagata i kesona i njihovu opravdanost kod izgradnje graevinskih objekata.

Formativni ciljevi uenik armature. - Razlikuje naine posrednog fundiranje graevinskih objekata. - Skicira priboje i zagate.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - R. Solarov: Mehanika tla i fundiranje, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2008. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, projektor, platno za projektor, crtai stolovi i pribor za crtanje. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismeno (pismeni zadaci: dva pismena zadatka u toku kolske godine, po jedan pismeni zadatak u polugoditu). - Ocjena vjebi. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva. 10. Povezanost predmeta Znanja Potporni zidovi Temelji Potporni zidovi Temelji Priboji i zagati Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Nacrtna geometrija - Presjeci geometrijskih tijela - Graevinski materijali - Beton - elik - Gvoe - Drvo i drvena graa

146

Znanja - Zemljane kosine - Potporni zidovi - Temelji - Potporni zidovi - Temelji - Neposredno fundiranje graevinskih objekata

Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Statika i otpornost - Vrste optereenja materijala - Sile u presjeku - Geometrijske karakteristike presjeka - Otpornost materijala - Tehnologija betona - Primjena betona kao graevinskog materijala - Armatura - Graevinske konstrukcije - Temelji

147

1.3.10. KOMPJUTERSKA VIZUALIZACIJA 1. Naziv predmeta: KOMPJUTERSKA VIZUALIZACIJA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

20 20

46 46

66 66

Vjebe: odeljenje se dijeli na grupe do 17 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Osposobljavanje za rad na raunaru i upoznavanje sa programskim paketima. - Razvijanje komunikacijskih sposobnosti. - Razvijanje logikog miljenja. - Shvatanje neophodnosti i vanosti upotrebe programskih paketa. - Razvijanje sposobnosti rada u grupi. - Priprema se za izradu tehnike dokumentacije. - Ovladavanje metodama i tehnikama pripreme, obrade, korienja, uvanja i prenoenja informacija. - Uklapanje estetike i funkcionalnosti - grafika estetika. - Shvatanje smisla i znaaja kategorije rada, odgovornosti, upornosti, pedantnosti i tanosti.

148

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Uvod - Upoznaje se sa - Interpretira pojam znaenjem pojma vizualizacija vizualizacija grafikih slika. grafikih slika. Tipovi vizualizacije koje podrava AutoCAD - Analizira tipove - Upoznaje tri tipa vizualizacije. (nivoa) - Planira redoslijed vizualizacije: postupaka. - Render Basic - Razvija sposobnost Render; opaanja. - Photo Real; - Photo Raytrace. - Opisuje redoslijed postupaka koji vode vizualizaciji scene. Izrada pogleda - Razvija sposobnost - Postavlja pogled - Upoznaje pregled prostornog komandom DVIEW. svog modela u predstavljanja. - Snima postavljeni perspektivi i nain pogled komandom izrade pogleda VIEW. komandom DVIEW. - Objanjava snimanje postavljenog pogleda. Izrada i dodjeljivanje materijala - Shvata pojam - Razvija smisao za - Definie pojam materijala. estetiku. materijala i grubu - Razvija sposobnost podjelu materijala. - Razlikuje vrste materijala. opaanja. - Poznaje izradu - Dodaje osnovnog jednostavne jednostavnog materijale objektu. materijala. - Objanjava - Podeava izgled podeavanje postojeeg izgleda postojeeg materijala. materijala. - Snima novi - Opisuje snimanje materijal. novog materijala. - Dodaje mapirane - Poznaje rad sa materijale. mapiranim - Dodaje pozadinu materijalima. (Alat Render - Objanjava Backgraund). dodavanje - Selektivno pozadine. renderuje djelove - Objanjava alat modela. Render.
149

Preporuke za izvoenje nastave

Vjeba: - Crta model koji treba da vizualizuje.

Vjeba: - Nadogradnja modela sa prethodnog asa upotrebom novih alata.

Vjeba: - Nadogradnja modela sa prethodnog asa upotrebom novih alata.

Informativni ciljevi i sadraji uenik Svijetlo - Upoznaje dodavanje i postavljanje kamere. - Navodi tipove svijetla: - Point Lighttakasto svijetlo; - Spotlight - blic svijetlo; - Distant Light udaljeno svijetlo. - Objanjava dodavanje i mijenjanje svijetla. - Objanjava izradu suneve svjetlosti. - Opisuje prikazivanje modela alatom Render. Vizualizacija modela - Upoznaje naine probne vizualizacije modela: - dijela ili djelova modela - opcija Crop Winow, opcija Query for Selection; - cijelog modela, brza vizualizacija opcija Sub Sampling poduzorkovanje; - iskljuivanje opcije Shadow okvira za dijalog Render. tampanje - Objanjava nain snimanja ureene, vizualizovane slike kao datoteke za tampanje (mogunost izbora jedne od pet razliitih tipova

Formativni ciljevi uenik - Dodaje i postavlja kameru. - Razlikuje vrste svijetla. - Dodaje svijetlo. - Odreuje intenzitet ili jainu svijetla. - Koristu boju svijetla na sceni. - Koristi faktor slabljenja svijetla. - Dodaje sjenku. - Izrauje sunevu svjetlost. - Prikazuje model alatom Render.

Socijalizacijski ciljevi uenik - Razvija kreativnost i samostalnost u radu.

Preporuke za izvoenje nastave Vjeba: - Nadgradnja modela sa prethodnog asa.

- Pravi probne vizualizacije dijela, djelova ili cijelog modela primjenom odgovarajuih opcija.

- Razvija sposobnost prostornog predstavljanja.

Vjeba: - Nadgradnja modela sa prethodnog asa.

- Snima vizualizovanu sliku kao datoteku za tampanje. - tampa sliku.

- Razvija samostalnost i samopouzdanje.

Vjeba: -tampanje uraenog, vizualizovanog modela.

150

Informativni ciljevi i sadraji uenik datoteke).

Formativni ciljevi uenik

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - G. Omura: AutoCAD 2000, Kompjuterska biblioteka, Beograd, 2001. - B. Burchard, D. Pitzer: Pod lupom - AutoCAD, CET Computer Equipment and Trade, Beograd, 2000. - V. Aleksi: Primjena raunara u graevinarstvu za II razred graevinske kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar sa odgovarajuom programskom opremom, tampa, skener, projektor i projektno platno. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismene vjebe. - Ocjena praktinog rada na raunaru i vjebama. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva. 10. Povezanost predmeta Znanja - Izrada i obrada tehnike dokumentacije - Tehnika obrada crtea - Izrada i obrada crtea, kotiranje - Izrada priloga projekta - Obrada i izrada crtea - Kotiranje Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Nacrtna geometrija - Tehniko prikazivanje raznih geometrijskih i arhitektonskih oblika - Tehniko crtanje - Projektna dokumentacija - Graevinske konstrukcije - Crtanje elemenata graevinskih konstrukcija - Projektovanje - Definisanje prostornih vrijednosti

151

1.3.11. TEHNOLOGIJA GRAENJA 1. Naziv predmeta: TEHNOLOGIJA GRAENJA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

66 66

66 66

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje sa sistemima graenja u visokogradnji. - Upoznavanje sa nainima izvoenja zemljanih radova. - Sticanje znanja o savremenim alatima, priboru i mainama u visokogradnji. - Upoznavanje sa raznim vrstama oplata. - Upoznavanje sa izradom graevinske skele. - Upoznavanje sa savremenim metodama izrade krovnih konstrukcija. - Upoznavanje sa obradom i ugradnjom armature. - Upoznavanje sa tehnikom ugradnje elika za prednaprezanje. - Upoznavanje sa metodama transporta, ugraivanja i njege betona. - Upoznavanje sa tehnologijom izvoenja zidarskih radova. - Upoznavanje se metodama izvoenja montanih radova i prefabrikacijom betonskih elemenata. - Upoznavanje sa savremenim metodama izvoenja zavrnih radova. - Osposobljavanje za primjenu sredstava zatite na radu. - Razvijanje svijesti o upotrebi zdravih materijala. - Upoznavanje principa zatite ivotne sredine. - Razvijanje kritikog odnosa prema svom i tuem radu u okviru radnog procesa.

152

4. Sadraji/Standardi Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i sadraji uenik Uvod - Upoznaje osnovne metode izgradnje objekata visokogradnje. - Opisuje tehnologiju tradicionalne metode izgradnje objekata i navodi njihove prednosti i nedostatke. - Opisuje tehnologiju tradicionalne unaprijeene metode izgradnje objekata i navodi njihove prednosti i nedostatke. - Opisuje metodu montane gradnje i navodi njene prednosti. - Definie metodu industrijske gradnje i preduslove za njenu primjenu. - Navodi grupe graevinskih radova. - Nabraja graevinske radove u okviru grupe grubih graevinskih radova. - Nabraja graevinske radove u okviru grupe zavrnih graevinskih radova. - Pojanjava osnovne termine u tehnologiji graenja. Zemljani radovi - Pojanjava pojam zemljanih radova. - Upoznaje

znanja predmeta/Operativni ciljevi Formativni ciljevi uenik Razlikuje metode izgradnje objekata visokogradnje. Vri komparaciju metoda izgradnje objekata visokogradnje. Shvata specifinosti pojedinih graevinskih radova. Socijalizacijski ciljevi uenik - Pozitivno procjenjuje vanost novih saznanja iz svoje struke. Preporuke za izvoenje nastave

Shvata znaaj zemljanih radova.

- Razvija pozitivnu orijentaciju prema zanimanju.


153

Informativni ciljevi i sadraji uenik mehanizaciju za zemljane radove. - Objanjava tehnike izrade i podgraivanje irokog iskopa. - Objanjava tehnike izrade i podgraivanja uskog iskopa. Tesarski radovi - Definie osnovne pojmove o tesarskim radovima. - Navodi materijal i sredstva za spajanje. - Upoznaje faktore za usvajanje tipa oplate. - Nabraja razne konstrukcije oplate. - Opisuje oplatu za stubove i grede. - Upoznaje prenosnu oplatu za zid. - Upoznaje oplatu za ploe. - Upoznaje tunelsku oplatu. - Upoznaje kliznu oplatu. - Upoznaje samopodiuu oplatu. - Upoznaje specijalne vrste oplate. - Navodi pomona sredstva za primjenu oplate. - Zna sredstva za premazivanje oplate. - Zna opremu za ienje oplate. - Objanjava pojam graevinske skele. - Opisuje izradu

Formativni ciljevi uenik - Razlikuje mehanizaciju za zemljane radove.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Uporeuje tehnike irokog i uskog iskopa.

- Razlikuje materijale i sredstva za spajanje drveta. - Razlikuje razne vrste oplate. - Shvata znaaj skele pri izgradnji. - Razlikuje krovne konstrukcije. - Razlikuje elemente krovnih konstrukcija.

- Razvija preciznost.

154

Informativni ciljevi i sadraji uenik graevinske skele. - Zna da vodi kontrolnu knjigu skele. - Nabraja vrste krovnih konstrukcija. - Poznaje elemente krovnih konstrukcija. Armiraki radovi - Upoznaje vrste i karakteristike armature. - Navodi maine za obradu armature. - Opisuje rad maina za obradu armature. - Zna probleme zatite armature. - Opisuje proces izvoenja armirakih radova u pogonu i na gradilitu. - Upoznaje elik za prednaprezanje. - Opisuje ugraivanje elika za prednaprezanje. - Zna karakteristike i primjenu mikroarmature. Betonski radovi - Opisuje unutranji transport betona. - Upoznaje rad auto - mjealice, pumpe za beton, gradilinog krana, transportnih traka i ostalih transportnih sredstava. - Opisuje pripremu podloge za betoniranje. - Navodi metode ugradnje betona. - Upoznaje ugradnju betona

Formativni ciljevi uenik

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Razlikuje vrste armature. - Razlikuje maine za obradu armature. - Shvata metode izrade skeleta armature kod raznih konstruktivnih elemenata. - Shvata principe prednaprezanja elika.

- Razvija preciznost. - Razvija osjeaj o potrebi zatite na radu.

- Uoava znaaj i specifinost betonskih radova. - Razlikuje metode transporta betona. - Zna pripremu podloge za betoniranje. - Razlikuje razne metode ugraivanja betona i vri komparaciju istih. - Uoava znaaj njege betona. - Razlikuje i

155

Informativni ciljevi i sadraji uenik pervibratorom. - Upoznaje povrinsko vibriranje betona. - Upoznaje tehniku torkretiranja betona. - Upoznaje tehniku ugraivanja betona vibro - valjcima. - Upoznaje se sa vakuumiranjem betona. - Opisuje obradu spojnica. - Opisuje obradu horizontalnih i vertikalnih povrina. - Definie pojam njege betona i opisuje metode njegovanja u raznim uslovima. Zidarski radovi - Nabraja zidarski alat i pribor. - Nabraja i opisuje zidarski materijal. - Opisuje izradu i transport vezivnog materijala. - Objanjava zidanje zidova od opeke i blokova raznih debljina. - Objanjava malterisanje zidova. - Opisuje izradu podnih kouljica. Montani radovi - Upoznaje sisteme i prednosti montane gradnje. - Nabraja principe i prednosti metoda montae. - Pojanjava dekompoziciju objekta na

Formativni ciljevi uenik uporeuje metode njege betona u raznim uslovima.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Razlikuje materijal i pribor za zidarske radove. - Razlikuje kriterijume kvaliteta izvedenih zidarskih radova. - Zna izradu podnih kouljica.

- Uoava prednosti montane gradnje.

156

Informativni ciljevi i sadraji uenik elemente. - Navodi i objanjava metode izvoenja montanih radova. - Definie pojam prefabrikovanih betonskih elemenata. - Nabraja i opisuje metode prefabrikacije. - Navodi i opisuje pomona sredstva za montane radove. - Navodi i opisuje mehanizaciju za montane radove. - Upoznaje mehanizaciju za montau. - Poznaje sadraj projekta montanih radova. - Objanjava postupak kontrole i pripreme leita za element. - Objanjava postupak kontrole i pripreme elementa. - Upoznaje postupak pravilnog zahvatanja i probnog podizanja elementa. - Upoznaje postupak postavljanja elementa u leite. - Upoznaje postupak izrade veze elementa sa konstrukcijom. Zavrni radovi - Objanjava pojam zavrnih radova i navodi vrste. - Upoznaje savremeni alat, pribor i maine i

Formativni ciljevi uenik - Razlikuje metode izvoenja montanih radova. - Vri uporeivanje metoda prefabrikacije. - Analizira projekat montanih radova. - Razlikuje mehanizaciju za montane radove. - Shvata tehnologiju montanih radova.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Razlikuje zavrne radove. - Uoava kriterijume za ocjenu kvaliteta izvrenih zavrnih radova.

157

Informativni ciljevi i sadraji uenik materijale koji se primjenjuju u tehnologiji zavrnih radova. - Upoznaje savremene tehnologije zavrnih radova.

Formativni ciljevi uenik

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Dr D. Arizanovi: Tehnologija graevinskih radova, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997. - B. Blagojevi: Graevinske konstrukcije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2006. - S. Kruni, G. Mladenovi, Slobodan Mladenovi, Lj. Kruni: Osnovni graevinski radovi, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1998. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, projektor, platno za projektor, katalozi, prospekti, uzorci materijala, alata i pribora. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer graevinarstva. 10. Povezanost predmeta Znanja - Upoznaje sisteme montane gradnje - Izrada i podgraivanje iskopa - Izrada oplata i skela - Izrada skeleta armature i poznavanje metoda predneprezanja - Betoniranje u ljetnjim i zimskim uslovima - Zidanje zidova od blokova i opeke - Malterisanje zidova - Izrada i podgraivanje Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Osnovi graevinarstva - Osnovni sistemi graenja - Graevinski materijali - Osnovi geologije - Drvo kao graevinski materijal - Graevinski elik - Beton kao graevinski materijal - Opekarski i betonski proizvodi za zidanje - Malteri - Graevinska mehanizacija

- Organizacija graenja
158

Znanja iskopa - Poznaje posljedice nepravilne montae - Izrada i podgraivanje iskopa - Izrada skela - Upoznaje postupke pravilnog zahvatanja, probnog dizanja i postavljanja elementa u leite - Izrada oplata i skela - Betoniranje u ljetnjim i zimskim uslovima - Izrada krovnih konstrukcija - Pojanjanje dekompozicije objekta na elemente

Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja za zemljane radove - Zatita na radu - Mehanika tla i fundiranje - Statika i otpornost materijala - Stabilnost zemljanih kosina - Vrste optereenja i presjene sile - Statiki odreeni i neodreeni nosai i razni oblici njihovog naprezanja - Oplate i skele - Spravljenje i ugraivanje betona - Krovne konstrukcije - Konstruktivni sklop objekta

- Tehnologija betona - Graevinske konstrukcije

159

1.3.12. GEODEZIJA 1. Naziv predmeta: GEODEZIJA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave Vrste nastave Praktina Teorija Vjebe nastava

Razred I II III IV Ukupno

Ukupno

33 33

33 33

66 66

3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje instrumenata, pribora i postupka koji se koriste prilikom mjerenja horizontalnih i vertikalnih uglova. - Upoznavanje instrumenata, pribora i postupka koji se koriste prilikom odreivanja visinskih razlika. - Upoznavanje instrumenata, pribora i postupka za mjerenje duine. - Osposobljavanje za numeriku obradu podataka pomou kojih se raunaju koordinate i nadmorske visine taaka. - Osposobljavanje za primjenu novih tehnologija geodetskog snimanja. - Osposobljavanje za prenoenje podataka sa plana na teren. - Osposobljavanje za samostalan rad.

160

4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i Socijalizacijski Formativni ciljevi sadraji ciljevi uenik uenik uenik Jedinice mjere u praktinoj geodeziji - Zna jedinice mjere - Razvija sposobnost - Navodi podjelu opaanja i u praktinoj geodezije. preciznosti. geodeziji. - Nabraja jedinice - pretvara mjere(SI) u vrijednosti uglova praktinoj iz: geodeziji (mjere za - seksagezimalnih u duinu, povrinu i radijane; za uglove). - centezimalnih u - Objanjava radijane i obrnuto; pretvaranje vrijednosti uglova u - seksagezimalnih u centezimalne i razliite jedinice. obrnuto. Vrste geodetskih mrea - Upoznaje - Skicira geodetske geodetske mree mree (trigonometrijska, (trigonometrijsku, poligonska, linijska poligonsku, linijsku i nivelmanska). i nivelmansku). - Objanjava nain - Crta u razmjeri obiljeavanja stalne i privremene geodetskih taaka oznake na terenu. na terenu. - Objanjava razmjeru i - Shvata pojam razmjernike. razmjere i - Opisuje metode razmjernika, kao i snimanja (polarna i primjenu pri izradi ortogonalna planova. metoda snimanja. ) Mjerenje horizontalnih uglova - Zna djelove - Definie sutinu teodolita. mjerenja uglova. - Razlikuje vrste - Nabraja sprave za libela. mjerenje uglova - Shvata ulogu lupe, (teodolit, stativ, durbina, limba, libela, lupa, alhidade. mikroskop, durbin, - Analizira uslove limb, alhidada). koje treba da - Opisuje ispitivanje ispuni teodolit da i refleksiju bi se moglo vriti teodolita za mjerenje uglova. mjerenje uglova. - Objanjava metode - Uporeuje prostu i girusnu metodu mjerenja mjerenja horizontalnih horizontalnih uglova (prosta i
161

Preporuke za izvoenje nastave

- Odlazak na teren i obiljeavanje geodetskih taaka. Vjeba: - Primijeniti odgovarajuu razmjeru pri izradi plana manjeg stambenog bloka.

Vjeba: - Ispitivanje refleksije i uslova za upotrebu teodolita. - Odlazak na teren: rad sa teodolitom.

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik girusna metoda uglova. mjerenja). Mjerenje vertikalnih uglova - Zna instrumente za - Demonstrira mjerenje zenitnih mjerenje zenitnih (vertikalnih) uglova uglova. kao i uslove koje - Upoznaje treba da ispune. instrumente za - Uporeuje prostu i mjerenje zenitnih girusnu metodu uglova mjerenja (vertikalnih), kao i vertikalnih uglova. uslove koje treba da ispune. - Objanjava metode pri mjerenju vertikalnih uglova (prosta i girusna metoda). Mjerenje linearnih veliina - Rukuje runom - Poznaje mjerenje pantljikom. linearnih veliina - Analizira postupak (mjerenje duina, mjerenja duina. pribor i postupak mjerenja). Odreivanje visinskih razlika - Razlikuje vrste - Demonstrira nivelira i principe odreivanje mjerenja. visinskih razlika (nivelir, pribor za niveliranje). Prenoenje podataka sa plana na teren - Odreuje poloaj - Opisuje trigonometrijske trigonometrijsku take. mreu. - Rauna direkcioni - Objanjava nain ugao. odreivanja - Skicira vrste poloaja poligonih vlakova i trigonometrijskih elemente vlaka. taaka i direkcioni - Razlikuje slijepi, ugao. umetnuti i - Opisuje poligonsku zatvoreni mreu. nivelmanski vlak. - Nabraja vrste poligonskih vlakova - Shvata primjenu i elemente vlaka. detaljnog - Opisuje nivelmana za nivelmansku mreu dobijanje (detaljni nadmorskih visina nivelman). detaljnih taaka.

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

- Odlazak na teren: rad sa runom pantljikom.

Vjeba: - Crta poloaje nivelira pri odreivanju visinskih razlika. - Odlazak na teren: postavljanje trigonometrijskih taaka. Vjeba: - Rauna direkcione uglove prema podacima.

162

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi sadraji uenik uenik Nove tehnologije geodetskog snimanja - Obrazlae snimanje - Razlikuje ortogonalnu i detalja polarnu metodu (ortogonalna i snimanja detalja. polarna metoda snimanja).

Socijalizacijski ciljevi uenik

Preporuke za izvoenje nastave

5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - K. Vraari: Geodezija za IV razred graevinske kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2008. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, projektor, platno za projektor, grafoskop, folije za grafoskop, instrumenti i pribori za geodetska mjerenja (teodolit, nivelir, runa pantljika). 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja najmanje jednom u klasifikacionom periodu. - Pismeno: pismene vjebe. - Zakljuna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu. - Zakljuna ocjena na kraju kolske godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer geodezije; - diplomirani inenjer graevinarstva. 10. Povezanost predmeta Znanja - Razmjera i razmjernici - Snimanje detalja - Zemljane kosine - Potporni zidovi - Temelji - Potporni zidovi - Temelji - Neposredno fundiranje graevinskih objekata Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja - Graevinske konstrukcije - eme osnova razliitih objekata - Projektovanje - Situacija - Statika i otpornost materijala - Vrste optereenja - Sile u presjeku - Geometrijske karakteristike presjeka - Otpornost materijala - Primjena betona kao graevinskog materijala - Armatura - Temelji

- Tehnologija betona - Graevinske konstrukcije

163

2. STRUNI ISPIT 2.1. ISPITNI KATALOZI ZA STRUNO - TEORIJSKI DIO ISPITA 2.1.1. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE 1. Naziv ispitnog kataloga: GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE 2. Cilj ispita - Provjera uspjenosti uenika pri usvajanju neophodnih standarda znanja iz oblasti graevinskih konstrukcija. 3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na strunom ispitu 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. Nabrojati konstruktivne elemente kod masivnog skeletnog i mjeovitog konstruktivnog sklopa. Navesti karakteristike klasinog polumontanog i montanog naina graenja. Navesti konstruktivne elemente po visini, poloaju i funkciji. Objasniti ulogu konstruktivnih zidova. Navesti pravila zidanja zidova u seizmikim podrujima. Objasniti pravila zidanja zidova opekom. Nacrtati zidanje zidova opekom u dva sloja za sluaj sueljavanja zidova. Nacrtati zidanje zidova opekom u dva sloja za sluaj suticanja zidova. Nacrtati zidanje zidova opekom u dva sloja za sluaj ukrtanja dva konstruktivna zida i dva pregradna zida. Navesti podjelu maltera, razmjere mijeanja komponenti maltera. Navesti osobine maltera za zidanje i maltera za malterisanje. Definisati prozorske otvore i navesti elemente i nain izrade. Definisati elemente otvora za vrata. Objasniti nain ugradnje dovratnika i njegovu ulogu. Objasniti otvore u zidovima u seizmikim podrujima. Objasniti ulogu i podjelu prema blokovima u konstrukciji dimnjakih kanala. Skicirati i objasniti princip funkcionisanja dimnjakih kanala. Navesti elemente sabirnih dimnjakih kanala. Navesti pravila primjene ventilacionih kanala. Nabrojati elemente ventilacionih kanala. Objasniti ulogu temelja u konstrukciji. Nabrojati podjelu temelja prema konstruktivnom sklopu objekta. Navesti materijale koji se primjenjuju za izradu hidroizolacije. Skicirati i objasniti horizontalnu i vertikalnu hidroizolaciju kod djelimino ukopanog podruma. Objasniti ulogu meuspratne konstrucije. ta su horizontalni serklai i koja je njihova uloga? Objasniti ulogu greda kao linijskih nosaa i navesti koje grede razlikujemo prema broju oslonaca i nainu oslanjanja. Objasniti koja je uloga meuspratne tavanice. Od ega se izrauju meuspratne tavanice? Navesti podjelu ab meuspratnih konstrukcija. Opisati monolitne ab konstrucije od ploa. Opisati meuspratne konstrukcije od rebara. Opisati ab konstrukcije u skeletnom sistemu. Opisati meuspratne konstrukcije od drvene grae.

164

35. Navesti naine savladavanja visinskih rastojanja izmeu povrina postavljenih na razliitim nivoima. 36. Definisati stepenice. 37. Navesti obiljeja stepenica. 38. Objasniti na emu se zasniva obrazac za odreivanje razmjere penjanja. 39. Nabrojati elemente za proraun stepenica. 40. Navesti za koju razmjeru penjanja su stepenice najudobnije. 41. Objasniti od ega zavisi koje dimenzije stepenica e biti usvojene. 42. Od ega zavisi irina stepeninih krakova? 43. Napisati obrazac za izraunavanje broja stepenica. 44. Napisati obrazac za izraunavanje duine stepeninog kraka. 45. Objasniti duinu i irinu meupodesta. 46. Navesti podjelu stepenica prema materijalima izrade. 47. Navesti i ematski prikai podjelu stepenica prema konstruktivnom oslanjanju. 48. Definisati krov. 49. Navesti nagibe krovnih ravni i podjelu krovova prema nagibu. 50. Navesti podjelu krovova prema prohodnosti. 51. Definisati krovni nosa. 52. Navesti kako se izrauju drvene krovne konstrukcije prema konstruktivnom sklopu greda u krovnom nosau i nainu prenoenja optereenja na oslonce. 53. ematski prikazati krovni nosa i oznaiti sve elemente za prost krov od rogova. 54. ematski prikazati krovni nosa i oznaiti sve elemente za krov sa raspinjaama. 55. ematski prikazati krovni nosa i oznaiti sve elemente za prostu - jednostruku pravu stolicu. 56. ematski prikazati krovni nosa i oznaiti sve elemente za dvostruku pravu stolicu. 57. ematski prikazati krovni nosa i oznaiti sve elemente za dvostruku krovnu vjealjku. 58. ematski prikazati krovni nosa i oznaiti sve elemente za trostruku krovnu vjealjku. 59. Opisati krovove sa nazitkom. 60. Opisati mansardne krovove. 61. Definisati ravni krov. 62. Objasniti nain odvodnjavanja ravnih krovova. 63. Opisati slojeve ravnih krovova. 64. Navesti vrste izolacija. 65. Objasniti namjenu toplotne, zvune i hidro zatite objekata. 66. Navesti materijale za izolacije. 67. Navesti vrste podova prema materijalu i namjeni i objasniti nain izrade. 68. Navesti slojeve podova. 69. Navesti vrste plafona i objasniti nain izrade. 70. Navesti vrste krovnih pokrivaa prema materijalu, njihove osobine i primjenu 71. Nabrojati vrste i oblike metalnih profila, nosivih i nenosivih. 72. Navesti vrste oluka i mjesta i nain ugradnje. 73. Objasniti primjenu limenih opava. 74. Navesti vrste prozora prema materijalu izrade i konstrukciji i njihove mjere. 75. Nabrojati eline proizvode koji se najvie koriste u graevinarstvu. 76. Navesti dvije najbitnije mehanike osobine elika. 77. Navesti vrste elika koje se najvie koriste u graevinarstvu. 78. Navesti fizike karakteristike elika. 79. Definisati koeficijent sigurnosti. 80. Nabrojati mehanika spojna sredstva. 81. Navesti vrste optereenja. 82. Nabrojati realne kombinacije optereenja. 83. Objasniti ta je klasa vijaka.

165

84. Kako se rauna orijentaciona vrijednost prenika vijka? 85. Prikazati emtski propisana rastojanja vijaka u vezi dva lima. 86. Definisati nosivost vijka na smicanje. 87. Definisati nosivost vijka na zatezanje. 88. Definisati nosivost vijka po omotau rupe. 89. Navesti vrste avova i nain obiljeavanja istih u radionikim crteima. 90. ematski prikazati konstruisanje zavarenih spojeva. 91. Objasniti kvalitet sueonih avova. 92. Kako se rauna nosivost ugaonog ava. 93. Kako se rauna nosivost sueonog ava. 94. Navesti i opisati elemente eline industrijske hale. 95. Nabrojati fizike i mehanike osobine graevinskog drveta. 96. Navesti spojna sredstva u drvenim konstrukcijama. 97. Definisati otpornost drveta na zatezanje. 98. Definisati otpornost drveta na pritisak. 99. Definisati otpornost drveta na savijanje. 100. Definisati otpornost drveta na smicanje. 101. Objasniti teenje drveta. 102. Objasniti otpornost drveta na torziju. 103. Navesti spojna sredstva u drvenim konstrukcijama. 104. Objasniti krutu vezu u drvenim konstrukcijama. 105. Objasniti zglobnu vezu u drvenim konstrukcijama. 106. ta se podrazumijeva pod lijepljenim lameliranim drvetom? 107. Nabrojati konstruktivne sisteme u lijepljenom lameliranom drvetu. 108. Navesti osnovne karakteristike industrijske proizvodnje. 109. Nabrojati prefabrikovane konstruktivne elemente objekata visokogradnje. 110. Navesti metode prefabrikacije kao i mogua mjesta za prefabrikaciju. 111. Uporediti i objasniti karakteristike skeletnog, panelnog i prostorno - elijskog sistema gradnje. 112. Navesti elemente skeletnog sistema. 113. Skicirati detalj veze temelj - stub i objasniti postupak izrade. 114. Skicirati detalj veze stub - greda i objasniti postupak izrade. 115. Skicirati detalj veze stub greda - tavanica i objasniti postupak izrade. 116. Nabrojati elemente vertikalnih komunikacija. 117. Navesti koja su pravila pri rjeavanju poloaja i grupisanja liftova u kolektivnim stambenim objektima. 118. Navesti elemente panelnog sistema. 119. Skicirati spoj na mjestu ukrtanja konstruktivnog fasadnog i unutranjeg panela. 120. Skicirati spoj dvije tavanice iznad oslonca. 121. Objasniti sklopove elijskih elemenata i nain nalijeganja. 122. Objasniti kako se montiraju i povezuju sanitarne elije. 123. Navesti koji su elementi velikih raspona. 124. Nacrtati zglobnu vezu temelja i stuba. 125. Uporediti detalje dvozglobnog i trozglobnog luka.

166

4. Tip ispita - Usmeni - Nastavnik sastavlja, a struni aktiv utvruje spisak ispitnih pitanja na osnovu Ispitnog kataloga. - Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po sloenosti na odgovarajui nain da budu iz razliitih taksonomskih kategorija i iz razliitih tematskih oblasti. - Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta. - Usmeni ispit traje najvie 20 minuta. - Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivaa. 5. Dozvoljena pomagala - Pribor za crtanje. 6. Literatura i drugi izvori - Za kandidate je preporuena literatura data u katalogu znanja i godinjem planu rada nastavnika.

167

2.1.2. ORGANIZACIJA GRAENJA 1. Naziv ispitnog kataloga: ORGANIZACIJA GRAENJA 2. Cilj ispita - Provjera uspjenosti uenika pri usvajanju neophodnih standarda znanja iz oblasti arhitektonskih konstrukcija. 3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na strunom ispitu 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. Navesti faze izvoenja graevinskog objekta. Navesti uesnike u graevinskoj proizvodnji. Objasniti zadatak revizione komisije. Objasniti tehniku dokumentaciju. Objasniti graevinsku dozvolu. Objasniti specifinost graevinske proizvodnje. Opisati pripremne radove na gradilitu. Opisati gradilite. Opisati emu organizacije gradilita. Objasniti graevinske norme. Objasniti predmjer radova. Objanjava predraun radova. Obrazloiti analizu cijena. Objasniti dokumentaciju na gradilitu. Objasniti obraunsku dokumentaciju. Objasniti tehniku dokumentaciju gradilinu. Objasniti magacinsku dokumentaciju. Navesti znaaj graevinskog nadzora. Opisati primopredaju objekta i konaan obraun. Objasniti zatitu na radu. Navesti podjelu graevinskih maina. Objasniti princip rada bagera. Objasniti princip rada skrepera. Objasniti princip rada dozera. Objasniti princip rada grejdera. Opisati maine za prenos i dizanje. Opisati maine za rad u stijeni. Opisati maine za rad na putevima. Opisati maine za sabijanje tla. Opisati maine za transport i vuu. Objanjava uinke maina. Opisuje maine za specijalne radove. Objanjava analizu tehnolokog procesa (karta procesa i dijagram toka). Objanjava iri i ui izbor mehanizacije. Opisuje transport materijala. Objanjava analizu vremena kod tehnike mrenog planiranja. Objanjava histogram. Opisuje sadraj projekta organizacije graenja. Objanjava tehniku mrenog planiranja. Objanjava gantogram. Normirati poziciju radova: runo otkopavanje zemlje II kat. prirodno vlane, za temelj objekta u rovu irine 1, 5 m, dubine 2, 5 m.

168

42. Normirati poziciju radova: runo kopanje osamljenog temelja veliine 2*2 u zemljitu III kat. sa ilama i korijenjem, dubine 1. 8 m. 43. Normirati poziciju radova: runo planiranje kosina nasipa u zemljitu Ivkat. sa odvozom suvinog materijala. 44. Normirati poziciju radova: spravljanje cementnog maltera razmjere 1: 3, runo, bez sijanja. 45. Normirati poziciju radova: mainsko spravljanje produnih maltera razmjere 1: 3: 9. 46. Normirati poziciju radova: zidanje upljim glinenim blokovima dim. 29*19*19, produnim malterom. Malter se prenosi kranom. 47. Normirati poziciju radova: zidanje pregradnih zidova debljine 1/2 opeke u produnom malteru. Materijal se prenosi kranom. 48. Normirati poziciju radova: malterisanje zida od opeke u 2 sloja krenim malterom razmjere 1: 3. Transport materijala skipom GD4. 49. Normirati poziciju radova: spravljanje betona MB30 mjealicom zapremine 500l. Od vjetake mjeavine agregata. 50. Normirati poziciju radova: mainsko ugraivanje nearmiranog betona MB20 u trakasti temelj objekta dim. 0. 60*0. 40. 51. Normirati poziciju radova: prevoz betona japanerom na 25 m. duine. Utovar je iz silosa. 52. Normirati poziciju radova: Spravljanje sitnozrnog asfaltnog betona za trotoare asfaltnom bazom 'marini' kapaciteta 35t/h. 53. Normirati poziciju radova: Spravljanje mase od bitumeniziranog materijala za nosei sloj kolovozne konstrukcije, od rjenog ljunka i 30% agregata asfaltnom bazom 'marini'. 54. Normirati poziciju radova: ugradjivanje cementne stabilizacije finierom. 55. Normirati poziciju radova: ugraivanje bitumeniziranog ljunka. 56. Normirati poziciju radova: kopanje zemlje IIIkat. U irokom otkopu samohodnim skreperom. Materijal se transportuje na daljinu 1400 m. 57. Normirati poziciju radova: kopanje raskvaene zemlje u irokom otkopu sa odbacivanjem u stranu, bagerom sa povlanom kaikom zapremine 2. 5 m*3. 58. Normirati poziciju radova: grubo planiranje materijala Iikat. motogrejderom u slojevima debljine 15 cm. 59. Normirati poziciju radova: utovar zemlje Ivkat. u motorna vozila utovarivaem tokaem zapremine korpe 1360/1530. 60. Normirati poziciju radova: sabijanje valjanjem nasutog materijala u glatkim slojevima samohodnim vibracionim valjkom. Sabijanje u 3 prelaza sa preklapanjem 50% irine valjanja. 4. Tip ispita - Usmeni - Nastavnik sastavlja, a struni aktiv utvruje spisak ispitnih pitanja na osnovu Ispitnog kataloga. - Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po sloenosti na odgovarajui nain da budu iz razliitih taksonomskih kategorija i iz razliitih tematskih oblasti. - Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta. - Usmeni ispit traje najvie 20 minuta. - Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivaa. 5. Dozvoljena pomagala - Nijesu predviena.

169

6. Literatura i drugi izvori - Za kandidate je preporuena literatura data u katalogu znanja i godinjem planu rada nastavnika.

170

2.1.3. PROJEKTOVANJE 1. Naziv ispitnog kataloga: PROJEKTOVANJE 2. Cilj ispita - Provjera uspjenosti uenika pri usvajanju neophodnih standarda znanja iz oblasti projektovanja. 3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na strunom ispitu 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. ta je arhitektonsko projektovanje i kakvo jo projektovanje razlikujemo? ta je u uem smislu urbanistiko projektovanje? Objasniti ta je stambena zona i koji su pratei objekti u stambenoj zoni. Objasniti znaaj i ulogu zatitnog zelenila i zelenih povrina u stambenoj zoni. Objasniti znaaj i sadraj idejnog projekta. Objasniti znaaj i sadraj glavnog projekta. Objasniti znaaj i sadraj projekta za izvoenje radova. Komentatisati projektni zadatak. Pod tehnikom dokumentacijom (projekat) podrazumijeva se: Nabrojati priloge tehnike dokumentacije dokumentacija izvoaa-. Kada se radi projekat izvedenih radova. Navesti tipove izgradnje porodinih kua. Komentarisati prednosti i nedostatke niskih stambenih kua. Komentarisati prednosti i nedostatke viespratnih stambenih zgrada. ta je insolacija, i od ega zavisi jaina osunanja. ta je orijentacija, objasniti znaaj orijentacije na raspored funkcionalnih grupa u kui ili stanu, kao tipinoj jedinici porodine teritorije. Navesti podjelu na funkcionalne grupe prostorija stana ili kue. Nabrojati prostore za kretanje (komunikaciju) u stanu, kui ili viespratnoj zgradi, kao funkcionalnu grupu prostorija. Nabrojati prostorije za dnevni boravak u stanu, kui ili viespratnoj zgradi, kao funkcionalnu grupu prostorija. Nabrojati prostorije za spavanje u stanu, kui ili viespratnoj zgradi, kao funkcionalnu grupu prostorija. Nabrojati prostorije za domainstvo u stanu, kui ili viespratnoj zgradi, kao funkcionalnu grupu prostorija. Skicirati funkcionalnu emu malog stana. Skicirati funkcionalnu emu stana srednje veliine. Kako se odreuje veliina dnevnog boravka i koja je minimalna kvadratura, ukoliko je visina prostorije standardna. Kakve po svojoj veliini mogu biti sobe za spavanje. Grupa prostorija dnevnog boravka. Grupa prostorija za spavanje. Kako se moe organizovati kuhinja, skicirati raspored osnovnih elemenata. Skicirati raspored elemenata kuhinjskog niza u obliku slova U (iskotirati). Skicirati stambenu kuhinju (iskotirati). Skicirati garnituru za ruavanje u sklopu dnevnog boravka (iskotirati). Skicirati i iskotirati potreban prostor za ruavanje u posebnoj prostoriji. Od ega zavisi veliina kupatila? Skicirati i objasniti. Koje oblike otvorenog prostora stana ili kue razlikujemo. Kako nazivamo najmanju stambenu jedinicu, skicirati. Navesti karakteristike stanovanja u samostalnim porodinim kuama. Navesti osnovne karakteristike dvojnih porodinih kua.

171

38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72.

Navesti osnovne karakteristike izgradnje kua u nizu. Navesti osnovne karakteristike poluatrijumskih kua. Navesti osnovne karakteristike atrijumskih kua. Objasniti, skicirati i iskotirati graevinsku liniju. Objasniti, skicirati i iskotirati regulacionu liniju. Skicirati prizemnu porodinu kuu sa podrumom (topla veza). Prema datim podacima skicirati presjek kroz garau i rampu. Napraviti uporeenje porodine teritorije individualne stambene kue i viespratne kolektivne stambene zgrade. Navesti najbitniju karakteristiku, glavnu prednost, viespratne stambene zgrade. Kojim sistemima graenja konstrukciju viespratne zgrade moemo izvesti. Navesti tipove izgradnje viespratnih stambenih zgrada. Kometarisati uslove i skicirati emu za projektovanje jednog stana na stepenitu. Kometarisati uslove i skicirati emu za projektovanje dva stana na stepenitu. Kometarisati uslove i skicirati emu za projektovanje tri stana na stepenitu. Kometarisati uslove i skicirati emu za projektovanje etiri stana na stepenitu. Objasniti uslove i skicirati emu spoljanje galerije. Objasniti uslove i skicirati emu unutranje galerije. Skicirati eme stambenih kula. Koje prostorije svrstavamo u zajednike prostorije zajednice stanara. Ako se u viespratnici predvia samo jedan lift, njegove minimalne dimenzije su ___________, zato? Kakvi liftovi mogu biti? Minimalna irina odmorita ispred ulaza u osobni lift je ______, a ispred mjetovitog ____________? Kolika je maksimalna udaljenost ulaza u stan do vertikalne komunikacije u zgradi? Koje zgrade nazivamo drutvenim zgradama? Kako dijelimo drutvene zgrade prema namjeni? Koji objekti spadaju u obrazovno - vaspitne ustanove? Objasniti zato je optimalni broj uenika 36, i zato su maksimalne dimenzije uionice 9. 2 x 6. 3. Navesti - objasniti osnovnu razliku izmeu motela i hotela. Hotelska soba kao osnovni elemenat organizacije hotela, skicirati i objasniti. Prema karakteristikama prostornog oblikovanja industrijske hale dijelimo: Objasniti kako se mogu osvjetljavati radioniki prostori kod niskih hala. Navesti i objasniti vrste poljoprivrednih objekata. Navesti i objasniti vrste podova u stajama. Koje vrste skladita koristimo za uskladitenje hrane za ljude i stoku. Skicirati oblike osnova elijskih skladita.

4. Tip ispita - Usmeni - Nastavnik sastavlja, a struni aktiv utvruje spisak ispitnih pitanja na osnovu Ispitnog kataloga. - Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po sloenosti na odgovarajui nain da budu iz razliitih taksonomskih kategorija i iz razliitih tematskih oblasti. - Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta. - Usmeni ispit traje najvie 20 minuta. - Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivaa. 5. Dozvoljena pomagala - Pribor za crtanje.

172

6. Literatura i drugi izvori - Za kandidate je preporuena literatura data u katalogu znanja i godinjem planu rada nastavnika.

173

2.1.4. BETONSKE KONSTRUKCIJE 1. Naziv ispitnog kataloga: BETONSKE KONSTRUKCIJE 2. Cilj ispita - Provjera uspjenosti uenika pri usvajanju neophodnih standarda znanja iz oblasti betonskih konstrukcija. 3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na strunom ispitu Definisati beton i nabrojati njegove komponente. 1. Nabrojati karakteristike betona - prednosti i nedostatke. 2. Objasniti ulogu i znaaj armature. 3. Nabrojati vrste elika za armiranje. 4. Objasniti zatitni sloj betona. 5. Nabrojati dodatke za beton i objasniti njihovu ulogu. 6. Objasniti mehanika svojstva betona: vrstoa na pritisak, zatezanje i savijanje. 7. Objasniti postupak dimenzionisanja temelja od nearmiranog betona. 8. Objasniti osnove prorauna prema graninim stanjima. 9. Objasniti ta su parcijalni koeficijenti sigurnosti. 10. Objasniti koja granina stanja razlikujemo. 11. Obrazloiti ta je sidrenje armature i kako se vri. 12. Objasniti kako se vri nastavljanje armature u AB konstrukcijama. 13. Objasniti proraun centrino pritisnutih stubova bez uticaja izvijanja. 14. Objasniti koja je maksimalna dilatacija u betonu, a koja u armaturi. 15. Objasniti ta predstavlja odnos dilatacija u betonu i armaturi. 16. Navesti osnovne pretpostavke pri proraunu AB konstrukcija prema graninoj nosivosti. 17. Napisati i objasniti obrazac za vitkost centrino pritisnutog stuba. 18. Napisati i objasniti obrazac za dimenzionisanje centrino pritisnutog stuba. 19. Objasniti na emu se zasniva zajedniki rad betona i elika. 20. Objasniti u kojim se granicama kree procenat armiranja kod centrino pritisnutih stubova. 21. Napisati i objasniti obrazac za silu loma, odnosno nosivost centrino pritisnutog stuba. 22. Objasniti ulogu glavne, montane armature i uzengija kod AB nosaa napregnutih na savijanje. 23. Napisati i objasniti obrazac za: poloaj neutralne ose, krak unuranjih sila, statiku visinu i ukupan presjek zategnute armature kod AB nosaa napregutih na savijanje. 24. Objasniti slobodno i vezano dimenzionisanje kod AB nosaa napregnutih na savijanje. 25. Objasniti o emu treba voditi rauna pri usvajanju potrebnog broja profila kod centrino pritisnutih stubova. 26. Objasniti o emu treba voditi rauna pri usvajanju glavne armature kod nosaa napregnutih na savijanje. 27. Opisati razmak ipki glavne i podeone armature kod ploa sa glavnom armaturom u jednom pravcu. 28. Objasniti ulogu glavne i podeone armature kod ploa sa glavnom armaturom u jednom pravcu. 29. Opisati razmak ipki glavne i podeone armature kod ploa sa glavnom armaturom u jednom pravcu. 30. Navesti kakve se konstruktivne mjere predviaju kada se normalni napon nalazi u granicama: R< U 3R.

174

31. Napisati i objasniti obrazac za nominalni napon smicanja. Objasniti kakve se konstruktivne mjere preduzimaju kada je n R. 32. Objasniti kakve se konstruktivne mjere preduzimaju kada se nominalni napon smicanja nalazi u granicama 3R< n 5R, a kakve kada je n>5R. 33. Objasniti postupak prorauna armature kada se naponi smicanja preuzimaju samo koso povijenim profilima. 34. Objasniti postupak prirauna armature kada se naponi smicanja preuzimaju samo vertikalnim uzengijama. 35. Objasniti postupak prorauna armature kada se naponi smicanja preuzimaju koso povijenim profilima i vertikalnim uzengijama. 36. Objasniti od ega zavisi proraun T presjeka. 37. Napisati i objasniti obrasce za proraun T presjeka kada neutralna osa prolazi kroz rebro. 38. Napisati i objasniti obrasce za proraun T presjeka kada neutralna osa prolazi kroz plou. 39. Napisati i objasniti obrasce za proraun T presjeka kada je pritisnuto rebro. 40. Opisati sitnorebraste konstrukcije, njihovu primjenu i vrste. 41. Opisati armiranje sitnorebrastih tavanica. 42. Napisati i objasniti obrazac za statiki aktivnu irinu pritisnute ploe kod nosaa T presjeka. 43. Odrediti graninu silu centrino pritisnutog stuba za date podatke MB25 GA 240/360

44. Dimenzionisati slobodno poloenu plou kada su dati sljedei podaci: MB30, GA 240/360 g=6, 0 KN/cm2 p=4, 0 KN/cm2

45. Sraunati i usvojiti armaturu konzolne ploe kada su dati sljedei podaci: MB30, GA 240/360 g=4, 0 KN/cm2 p=2, 0 KN/cm2

175

46. Dimenzionisati slobodno poloen nosa kada su dati sljedei podaci: MB30, GA 240/360 g=40 KN/cm p=20 KN/cm

47. Sraunati presjek armature za preuzimanje smiuih napona slobodno poloenog nosaa kada su dati sljedei podaci: MB30, GA 240/360 g= 40KN/cm p= 20KN/cm b= 20cm

4. Tip ispita - Usmeni - Nastavnik sastavlja, a struni aktiv utvruje spisak ispitnih pitanja na osnovu Ispitnog kataloga. - Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po sloenosti na odgovarajui nain da budu iz razliitih taksonomskih kategorija i iz razliitih tematskih oblasti. - Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta. - Usmeni ispit traje najvie 20 minuta. - Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivaa. 5. Dozvoljena pomagala - Pribor za crtanje. 6. Literatura i drugi izvori - Za kandidate je preporuena literatura data u katalogu znanja i godinjem planu rada nastavnika.

176

2.2. ISPITNI KATALOZI ZA STRUNI RAD 2.2.1. ISPITNI KATALOG PRAKTINOG DIJELA STRUNOG ISPITA - STRUNI RAD 1. Naziv ispitnog kataloga: ISPITNI KATALOG PRAKTINOG DIJELA STRUNOG ISPITA - STRUNI RAD 2. Cilj ispita
-

Na praktinom dijelu strunog ispita kandidat treba da pokae: Poznavanje gradiva, principa i zakonitosti, vezanih za zadati projektni zadatak. Poznavanje i potovanje vaeih pravila i propisa u graevinarstvu. Pravilnu upotrebu strune terminologije. Stepen povezanosti struno - teorijskih i praktinih znanja. Samostalnost u uoavanju problema, njihovom rjeavanju, predstavljanju i vrednovanju predloenih rjeenja. Samostalnost u korienju literature i drugih izvora, sistematinost u radu. Racionalno korienje materijala, vremena i energije. Samostalnost u komunikaciji, predstavljanju i argumentovanju stavova.

3. Sisak tema/zadataka 3.1. Organizacija graenja Prema podacima datim u prilogu ovog zadatka potrebno je uraditi Idejni projekat organizacije graenja za individualnu stambenu kuu Projekat treba da sadri: Situacija ................................................. 1: 250 Tehniki opis Predmjer i predraun graevinskih radova iri i ui izbor potrebne mehanizacije, sa praktinim uincima maina Opis prethodnih radova i pripreminh radova, uslovi Proraun fonda radnog vremena sa uslovima snabdijevanja resursa Nacrt procesa - dijagram toka Trajanje radova za sve aktivnosti i spisak aktivnosti i spisak aktivnosti sa strukturom mrenog plana i kritinim putem - Dinamiki mreni plan izvrenja radova sa prateim dijagramima - ema organizacije graenja

177

3.2. Projektovanje PROJEKAT INDIVIDUALNE STAMBENE KUE, na nivou GLAVNOG PROJEKTA, odnosno projekta za odobrenje izgradnje. Projekat treba da sadri: Situacija ................................................. 1: 200 (1: 250) Tehniki opis Osnova temelja ......................................... 1: 50 Osnova podruma ........................................ 1: 50 Osnova prizemlja ....................................... 1: 50 Osnova sprata ........................................... 1: 50 Osnova krova ............................................ 1: 50 Popreni presjek ....................................... 1: 50 Poduni presjek ........................................ 1: 50 Dvije fasade ............................................. 1: 50 Osnove prizemlja i sprata sa dispozicijom namjetaja ........................... 1: 50

Projekat uraditi u tuu na paos papiru, formatizovati u A4 format ili A3 format, uvezan spiralom. 3.3. Betonske konstrukcije Prema podacima datim u prilogu projektnog zadatka potrebno je dimenzionisati manji prizemni objekat: Projekat treba da sadri: Tehniki opis Plan pozicija Za svaku poziciju u objektu potrebno je uraditi: statiku emu analizu optereenja statike uticaje dimenzionisanje plan i izvod armature specifikaciju armature

Proraun uraditi na formatu A4, a plan armature na A3 formatu.

178

4. Upustvo za sprovoenje strunog rada - Kandidat za praktini dio strunog ispita priprema struni rad odnosno projektni zadatak. Kandidat izrauje struni rad/projektni zadatak po planu koji je uskladio sa mentorom. - Projektne zadatke za struni rad predlau nastavnici/aktivi struno - teorijskih predmeta. Kandidat u zavrnoj godini kolovanja bira jedan projektni zadatak i obrauje ga individualno. Sastavni dio praktinog dijela strunog ispita je odbrana uraenog zadatka. - Ispitni odbor izdaje pismeno zadatke sa nazivom, datumom izvlaenja i odbrane, mjestom izvoenja ispita, podacima o imenovanju nastavnika (mentora), o eventualnim potrebnim prethodnim radnjama i o drugim obavezama i uslovima. 5. Dozvoljena pomagala - Na odbrani strunog rada nijesu dozvoljena pomagala. 6. Literatura i drugi izvori - Za uenike je preporuena literatura objavljena u katalogu znanja i godinjem planu rada nastavnika. 3. OBAVEZNI NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA Redni Naziv predmeta Obavezni naini provjeravanja znanja broj Nacrtna geometrija - usmeno 1. - pismeno (pismene vjebe) - ocjena grafikih vjebi Tehniko crtanje - usmeno 2. - pismeno (pismene vjebe) - ocjena grafikih vjebi - usmeno - pismeno (pismeni zadaci: dva pismena zadatka, po jedan u polugoditu) 3. Graevinske konstrukcije - ocjena grafikih vjebi - ocjena grafikih radova - usmeno 4. Primjena raunara u graevinarstvu - ocjena praktinog rada na raunaru i vjebama 5. Graevinski materijali - usmeno - usmeno 6. Statika i otpornost materijala - pismeno (pismeni zadaci: dva pismena zadatka, po jedan u polugoditu) - usmeno 7. Tehnologija betona - pismeno (pismeni zadaci: dva pismena zadatka, po jedan u polugoditu) - usmeno - pismeno (pismeni zadaci: dva pismena 8. Organizacija graenja zadatka, po jedan u polugoditu) - ocjena vjebi i godinjeg elaborata - usmeno - pismeno (pismeni zadaci: dva pismena 9. Betonske konstrukcije zadatka, po jedan u polugoditu) - ocjena vjebi - usmeno 10. Projektovanje - pismeno (pismene vjebe) - ocjena grafikih vjebi i projektne
179

Redni broj

Naziv predmeta

Obavezni naini provjeravanja znanja dokumentacije - usmeno - pismeno (pismeni zadaci: dva pismena zadatka, po jedan u polugoditu) - ocjena vjebi i projektnog elaborata - usmeno - ocjena vjebi - usmeno - ocjena praktinog rada - usmeno i pismeno - usmeno - ocjena vjebi - usmeno - usmeno - usmeno - ocjena vjebi - usmeno - usmeno - usmeno - usmeno - pismeno (pismeni zadaci: dva pismena zadatka, po jedan u polugoditu) - usmeno - pismeno (pismene vjebe) - ocjena praktinog rada i vjebi - usmeno - usmeno - pismeno (pismene vjebe)

11. 12. 13

Kune instalacije Preduzetnitvo Praktina nastava

IZBORNA NASTAVA 1. Strani jezik II 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Likovna kultura i crtanje Osnove graevinarstva Ekologija i zatita ivotne sredine Razvoj arhitekture Slobodoruno crtanje Savremena arhitektura Maketarstvo Mehanika tla i fundiranje Kompjuterska vizuelizacija Tehnologija graenja Geodezija

4. USLOVI ZA ZAVRETAK OBRAZOVANJA - Za zavretak srednjeg strunog obrazovanja u etvorogodinjem trajanju za obrazovni program Dizajner enterijera potrebno je zavriti etvrtu godinu obrazovanja sa pozitivnim ocjenama iz svih nastavnih predmeta i poloiti struni ispit. - Obrazovanje se zavrava polaganjem strunog ispita. Struni ispit za obrazovni program Graevinski tehniar za visokogradnju sastoji se iz: - pismenog ispita iz Maternjeg jezika i knjievnosti. - pismenog ispita iz Stranog jezika ili Matematike. - usmenog ispita iz Graevinskih konstrukcija, Organizacije graenja, - Projektovanja ili Betonskih konstrukcija, po izboru uenika. - strunog rada iz Organizacije graenja, Projektovanja ili Betonskih - konstrukcija, po izboru uenika. 5. NAIN PRILAGOAVANJA PROGRAMA UENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA - Za uenike sa posebnim potrebama obrazovni program se izvodi: - prilagoavanjem uslova izvoenja uz dodatnu strunu pomo, u skladu sa Zakonom o usmjeravanju djece sa posebnim potrebama. kola treba da u roku od 30 dana uradi individualni plan, na osnovu vaeeg, uzimajui u obzir stav da uenici treba da postignu iste standarde znanja u svim nastavnim predmetima;

180

- prilagoavanjem programa tako da se odreeni sadraji zamjenjuju njihovim ekvivalentima, koji omoguavaju dostizanje istog profesionalnog standarda, odnosno profesionalnih kompetencija. - Obrazovanje uenika sa posebnim potrebama moe se produiti najvie za jednu godinu. 6. NAIN PRILAGOAVANJA PROGRAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH - Za prilagoavanje obrazovnog programa koji je pripremljen za struno obrazovanje mladih potrebama odraslih potrebno je: - iz nastavnog plana izbrisati nastavni predmet Fiziko vaspitanje, kao i Slobodne aktivnosti, koji time prestaju biti uslov za zavretak obrazovanja. kola je obavezna da odraslima ponudi kolske aktivnosti kojim se oni mogu prikljuiti po sopstvenoj elji; - kola je duna da uradi prilagoen program praktinog obrazovanja s obzirom na poslove i zadatke koje obavlja uesnik obrazovanja. - provjeravanje znanja sprovodi se putem ispita, pri emu se uzimaju u obzir naini provjeravanja znanja odreeni obrazovnim programom. 7. PROFIL STRUNE SPREME NASTAVNIKA I STRUNIH SARADNIKA Redni Profil strune spreme nastavnika i Nastavni predmeti broj strunih saradnika Nacrtna geometrija - Diplomirani inenjer arhitekture; 1. - diplomirani inenjer graevinarstva. Tehniko crtanje - Diplomirani inenjer arhitekture; 2. - diplomirani inenjer graevinarstva. - Diplomirani inenjer graevinarstva, konstruktivni smjer; 3. Graevinske konstrukcije - diplomirani inenjer arhitekture (za I, II i IV razred). - Diplomirani inenjer arhitekture; 4. Primjena raunara u graevinarstvu - diplomirani inenjer graevinarstva. - Diplomirani inenjer graevinarstva; 5. Graevinski materijali - diplomirani inenjer arhitekture. - Diplomirani inenjer graevinarstva, 6. Statika i otpornost materijala konstruktivni smjer. 7. Tehnologija betona - Diplomirani inenjer graevinarstva. - Diplomirani inenjer graevinarstva; 8. Organizacija graenja - diplomirani inenjer arhitekture. - Diplomirani inenjer graevinarstva, 9. Betonske konstrukcije konstruktivni smjer. 10. Projektovanje - Diplomirani inenjer arhitekture. - Diplomirani inenjer arhitekture; 11. Kune instalacije - diplomirani inenjer graevine hidrotehniki smjer. 12. Preduzetnitvo - Diplomirani ekonomista. - Diplomirani inenjer graevinarstva; 13 Praktina nastava - diplomirani inenjer arhitekture. IZBORNA NASTAVA 1. Strani jezik II - Profesor starnog jezika i knjievnosti - Fakultet likovnih umjetnosti sa znanjem: - Diplomirani slikar; 2. Likovna kultura i crtanje - diplomirani grafiar; - diplomirani slikar primijenjenih

181

Redni broj 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Nastavni predmeti Osnove graevinarstva Ekologija i zatita ivotne sredine Razvoj arhitekture Slobodoruno crtanje Savremena arhitektura Maketarstvo Mehanika tla i fundiranje Kompjuterska vizuelizacija Tehnologija graenja Geodezija -

Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika umjetnosti. Diplomirani inenjer graevinarstva; diplomirani inenjer arhitekture. Diplomirani biolog; diplomirani inenjer pejzane arhikteture. Diplomirani inenjer arhitekture. Faluktet likovnih umjetnosti sa znanjem: Diplomirani slikar; diplomirani grafiar; diplomirani slikar primijenjenih umjetnosti. Diplomirani inenjer arhitekture Diplomirani inenjer arhitekture; profesor likovnog obrazovanja. Diplomirani inenjer graevinarstva Diplomirani inenjer graevinarstva Diplomirani inenjer graevinarstva Diplomirani inenjer geodezije; diplomirani inenjer graevinarstva.

8. OBLIK ORGANIZACIJE IZVOENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA - Obrazovni program izvodi se u kolskom obliku. 8. 1. BROJ ASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE Broj asova kod kojih se Vrsta nastave Redni Ukupno odeljenje dijeli Nastavni predmeti Razred broj asova na grupe T V P T V P I 72 42 30 1. Nacrtna geometrija II 72 36 36 2. Tehniko crtanje I 72 16 56 108 36 72 72 I II 180 72 108 108 Graevinske 3. konstrukcije III 144 36 108 IV 66 33 33 I 72 22 50 50 Primjena raunara u 4. graevinarstvu II 108 38 70 70 5. Graevinski materijali I 72 72 II 108 72 36 36 Statika i otpornost 6. materijala III 72 36 36 36 7. Tehnologija betona III 72 36 36 III 72 36 36 36 8. Organizacija graenja IV 66 33 33 33 9. Betonske konstrukcije IV 99 33 66 III 108 31 77 77 10. Projektovanje IV 132 22 110 110 11. Kune instalacije IV 66 33 33 12. Preduzetnitvo IV 66 40 26
182

Redni broj

Nastavni predmeti

Razred I II III IV I II III IV I I I II II III III III IV IV IV

Ukupno asova 72 72 72 66 72 72 72 66 72 72 72 72 72 72 72 72 66 66 66

Vrsta nastave T V P 72 72 72 66

13.

Praktina nastava

Broj asova kod kojih se odeljenje dijeli na grupe T V P 72 72 72 66

IZBORNA NASTAVA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Strani jezik II Likovna kultura i crtanje Osnove graevinarstva Ekologija i zatita ivotne sredine Razvoj arhitekture Slobodoruno crtanje Savremena arhitektura Maketarstvo Mehanika tla i fundiranje Kompjuterska vizualizacija Tehnologija graenja Geodezija 72 72 72 66 32 72 40

58
50 22 22 22 28 20 66 33

14
22 50 50 50 44 46 33

9. SLOBODNE AKTIVNOSTI - Slobodne aktivnosti uenika sastavni su dio nastavnog plana i obrazovnog programa. Koncepcija slobodnih aktivnosti zasniva se na tome da doprinose kako rekreaciji i optekulturnom uzdizanju uenika, tako i upotpunjavanju strunog znanja. Slobodne aktivnosti sadre obavezne, kao i sadraje po izboru uenika. - Program slobodnih aktivnosti priprema kola, polazei od utvrenog broja asova u nastavnom planu (u I i II, III razredu po 36 asova, a u IV 33 godinje). - Program slobodnih aktivnosti je sastavni dio godinjeg plana rada kole, a sastoji se - iz tri cjeline: obavezni sadraji vezani za opteobrazovno podruje: - dani sporta; - ekoloke aktivnosti; - filmske, pozorine, muzike predstave i likovne izlobe; - posjeta istorijskim spomenicima, muzejima, sajmu knjiga i dr. obavezni sadraji vezani za struno - teorijsko podruje: - posjete institucijama i preduzeima koja su struno vezana za obrazovni program koji se realizuje; - posjete sajmovima informatike, tehnike i nastavne tehnologije; - uee na strunim predavanjima i takmienjima u poznavanju odreenih oblasti. sadraji po izboru uenika:

183

- uee u raznim sekcijama (sportska, dramska, literarna, muzika, likovna, informatika, prva pomo, saobraajni propisi, tehniki i Internet klub i dr. ); - socijalni rad uenika. - Uspjenost uenika na slobodnim aktivnostima se ne ocjenjuje, ali su uenici obavezni da realizuju sadraje slobodnih aktivnosti jer je to uslov za napredovanje u vii razred, kao i za zavretak obrazovnog programa. 10. PROFESIONALNA PRAKSA - Uenici poslije zavrenog prvog, drugog i treeg razreda obavljaju profesionalnu praksu u skladu sa nastavnim planom. - Praksa se obavlja u odgovarajuim objektima izvan kole. Program profesionalne prakse je u korelaciji sa programima struno - teorijskih predmeta i praktine nastave. - Za izradu programa profesionalne prakse zaduena je kola. Profesionalna praksa se ne ocjenjuje, ali je uslov za zavretak razreda. 11. RADNA GRUPA ZA IZRADU OBRAZOVNOG PROGRAMA: - Devdana ukanovi, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Jasmina Dai, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Sneana Toi, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Vesna Radii, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Gordana Popivoda, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Branka Roganovi, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Lela Vojvodi, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Lidija Drakovi, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Mirsada Spahi, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Valentina Radonji, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Branislav Pavievi, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Mirjana Aleksi, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Tanja Radevi, JU Srednja graevinsko-geodetska kola " In. Marko Radevi", Podgorica. - Isidora Dautovi, JU Srednja medicinska kola, Podgorica. Koordinator - Srdjan Obradovi, Centar za struno obrazovanje.

184

Você também pode gostar