Armiranobetonski spremnici (rezervoari) se grade za vodovode, za kanalizacije i za razne tehnike potrebe u tvornicama.

Oni slue za dranje ne samo vode ve i drugih tekuina, npr. vina, piritusa, naftnih proizvoda, smola, razliitih kiselina i plinova. Pri izradi spremnika posebna se pozornost obraa na to da se postigne potrebna nepropusnost. Da bi se ostvarila nepropusnost za tekuine i plinove potrebno je prije svega nastojati proizvesti i ugraditi kompaktan, gust i nepropustan beton. Dodavanjem aditiva betonu mogu mu se ve dobra svojstva jo poboljati. Za spremnike u kojima se dri agresivna tekuina potrebna je unutranja obloga od keramikih ploica, stakla ili prirodnog kamena, pri emu se reke zalijevaju veznim sredstvom otpornim prema tekuini koja je u spremniku. Osnovni uvjet za nepropusnost spremnika uz nepropusnost betona je ispravno odabrana, dimenzionirana i temeljena konstrukcija. Ukopanim spremnicima se izoliraju zidovi i ploe protiv djelovanja podzemnih i povrinskih voda. Treba nastojati da spremnik bude smjeten tako da je iznad razine podzemnih voda, te da se povrinske vode dreniraju. Po svom obliku spremnici se dijele na okrugle i pravokutne. Izbor oblika ovisi o vrsti tla, veliini spremnika i ekonominosti izvedbe. Okugli spremnici mogu biti sa jednom ili vie komora. Prema veliini i borju komora, razna su rjeenja u njihovu rasporedu i obliku. Zidovi manjih spremnika esto se izvode jednake debljine po cjeloj visini, a kod veih se debljina stjenke smanjuje prem agore. Posebnu panju valja obratiti na spoj stijenke sa dnom i stropom. svakako treba izvesti vutu na spoju sa dnom i propisano je armirati. temeljna ploa sa stijenkama spremnika moe imati jednu cjelinu ili se mogu izvoditi zasebni emelji ispod stijena i stupova i s podom izmeu temelja. Nepropusnost kroz spojnicu osigurava se umetanjem bakrenog lima i mase za zaljevanje, ili jo bolje, pomou rebraste gumene trake i kita za popunjenje reke.

Slika 1 Spremnik s jednom komorom

Slika 2 Spremnik s dvije komore odvojene krunim zidom

Slika 3 Vie okruglih spremnika sa zajednikom zasunskom komorom

Zidovi manjih spremnika se esto izvode jednake debljine po cijeloj visini, a kod veih se debljina stijenke smanjuje prema gore. Posebnu pozornost valja obratiti na spoj stijenke s dnom i stropom. Svakako treba izvesti vute na tim mjestima propisno ih armirati. Temeljna ploa sa stijenkama spremnika moe initi jednu cjelinu, ili se mogu izvoditi zasebni temelji ispod stijena i stupova i s podom izmeu temelja. Nepropusnost kroz spojnicu se osigurava umetanjem bakrenog lima i mase za zalijevanje, ili jo bolje pomou rebraste gumene trake i kita za popunjene reke.

Slika 4 Spojnica temelja i ploe poda spremnika

U spremnicima velikog promjera za noenje stropa se postavljaju stupovi, najee po kvadratnoj i pravokutnoj mrei, s razmakom od 3,5 do 4,5 m. Stropovi okruglih spremnika se obino rade kao ravne i rebraste konstrukcije, a vrlo su este i kupole. Proraun spremnika se sastoji u pronalaenju statikih veliina, dimenzioniranju presjeka, te u proraunu graninih stanja uporabljivosti. Proraunavaju se na tlak vode iznutra, to znai jedno optereenje i na tlak zemlje izvana, kao drugo optereenje. Pri proraunu se uzima u obzir kruti spoj stijene s temeljem, odnosno s donjom i eventualno gornjom ploom. Proraun okruglih spremnika Stijenke okruglog spremnika cilindrina su ljuska koja nastaje rotacijom pravaste izvodnice po krunim vodilicama. Te povrine imaju Gaussovu zakrivljenost jednaku nula jer je jedan od radijusa beskonano velik. Stijenka moe biti optereena rotacionosimetrinim tlakom tekuine iznutra i/ili tlakom zemlje izvana. U sluaju da stijenke cilindra nisu spojene s dnom, ljuska se moe slobodno deformirati i optereena je samo membranskim silama:

(1) Meridijalna deformacija iznosi:

(2) a radijalni je pomak:

(3)

Spreavanje deformacija pojavljuje se kad je cilindar rezervoara spojen sa svojim dnom. Pri tome osim sila u presjeku nx i n prisutni su i momenti savijanja mx i m pa i poprene sile vx .

Slika 5 Rezne sile u okruglom spremniku

Za element ljuske visine dx i irine r d mogu se napisati uvjeti ravnotee protiv pomaka u radijalnom smjeru i obrtanja oko tangente na prsten: (4) (5) Iz gorenjeg izraza izlazi:

(6) a kada u njega uvrstimo njemu prethodni izraz dobijamo:

(7) Zbog rotacijske simetrije, deformacija e srednje povrine iznositi:

(8) pa je prema tome:

(9) Momenti savijanja m , zbog svoje male vrijednosti, mogu se zanemariti pa ostaje samo mx I Vx: (10)

(11) gdje je K ktrutost na savijanje i ona iznosi:

Tada se izraz (7) pie u obliku:

(12) Za spremnik konstantne debljine stijenke diferencijalna jednadba (12) poprima oblik:

(13) Budui da je poznato membransko (partikularno) rjeenje, prema izrazu (3), ostaje da se rijei homogena diferencijalna jednadba: