Analiza Politika Socijalnog Ukljucivanja Zena Koje Prezivljavaju Partnersko Nasilje

Projekt nancira Evropska unija. This project is funded by the European Union.
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva
Analiza politika socijalnog ukljuivanja ena

koje preivljavaju partnersko nasilje
Projekt financira Evropska unija. Project is funded by the European Union.
ANALIZ A POLITIK A LNOG UKL JUIVANJA SOCIJA OJE PREIVL JAVA JU ENA K RTNERSKO NASIL JE PA e
j na politik jalnoj koheziji Utjeca Ka soci za viestruko cijalnog ukljuivanja so a, rtve nasilja u inalizirane grupe en marg CT/MULTI EuropeAid/129897/C/A obitelji
ta - ROSA Centar za ene rtve ra / Rujan, 2012.
Adriana Bego Anamarija Matanovi Anita Lauri Korajlija Biserka Mominovi Danijel Fosi urica Kolarec Ivan Jelavi
Mira Liina Jovanovi Mirjana Bilopavlovi Nela Pamukovi Sanja Bezbradica Jelavi Stela imi Valentina Andraek eljka ovi
Nakladnik: Centar za ene rtve rata - ROSA Urednica: Stela imi Autori/ce studije: Adriana Bego, Anamarija Matanovi, Anita Lauri Korajlija, Biserka Mominovi, Danijel Fosi, urica Kolarec, Ivan Jelavi, Mira Liina Jovanovi, Mirjana Bilopavlovi, Nela Pamukovi, Sanja Bezbradica Jelavi, Stela imi, Valentina Andraek, eljka ovi Dizajn, priprema i tisak: Pop-Up Marketing Zagreb, rujan 2012. Naklada: 500
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 820268 ISBN 978-953-7331-06-1
Studija Analiza politika socijalnog ukljuivanja ena koje preivljavaju partnersko nasilje rezultat je rada tima ukljuenog u provedbu regionalnog projekta Ka socijalnoj koheziji Utjecaj na politike socijalnog ukljuivanja za viestruko marginalizirane grupe ena, rtve nasilja u obitelji financiranog sredstvima Evropske unije u sklopu regionalnog programa IPA 2009 Civil Society Facility. Projekt su tijekom 2011. i 2012. godine realizirali Autonomni enski centar (Srbija), Centar za ene rtve rata ROSA (Hrvatska), Udruene ene Banja Luka (BiH) i Drutvo SOS telefon (Slovenija). Suradnike organizacije na realizaciji projekta su Centar za graanske inicijative Pore (Pore), Centar za podrku i razvoj civilnog drutva Delfin (Pakrac), Srpski demokratski forum enska inicijativa (Zagreb), Udruga Brod grupa za enska ljudska prava (Slavonski Brod). Studija je izraena uz potporu Evropske unije. Sadraj studije je iskljuiva odgovornost Centra za ene rtve rata - ROSA i ni na koji nain ne odraava stavove Evropske unije. Tiskanje ove publikacije omogueno je financijskom podrkom Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost autora i nuno ne izraava stajalite Nacionalne zaklade. Studija i popratna dokumentacija nalaze se i na internetskim stranicama projekta http://www.wlmcroatia.eu/. socijalna-kohezija.womenngo. org.rs Stajalita izraena u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno stajalite Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
L JUIVANJA IJALNOG UK IL JE LITIK A SOC E SKO NAS ANALIZ A PO U PARTNkljRivanja za viestruko AVA J cijalnog u u E PREIVL J ke ENA KOjJkoheziji Utjecaj na politina, sotve nasilja u obitelji r o
Ka socijaln ane grupe e T/MULTI marginalizir 29897/C/AC EuropeAid/1
ZAHVALE
lanice Centra za ene rtve rata ROSA eljele bi se zahvaliti suradnikim organizacijama i njihovim volonterkama i volonterima koji su pomogli u provedbi terenskog istraivanja. Posebnu zahvalu eljele bismo uputiti sudionicama fokus grupa i intervjua kao i djelatnicama/ djelatnicima institucija i jedinica lokalne samouprave koje/koji su se odazvali na suradnju, kao i irokom nizu dionika koje/kojii su svojim sudjelovanjem doprinijele/doprinijeli provedbi projekta i nastanku ove studije.
SADRAJ
1. UVOD
1.1. O projektu 1.2. Nasilje prema enama i socijalna iskljuenost 1.2.1. Pojavni oblici nasilja prema enama 1.2.2. Socijalna iskljuenost ena koje preivljavaju obiteljsko/partnersko nasilje
9
9 10 10 11
2. METODOLOGIJA 3. ANALIZA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

3.1. Suzbijanje nasilja protiv ena 3.1.1. Ustav Republike Hrvatske 3.1.2. Kazneni zakon 3.1.3. Zakon o kaznenom postupku 3.1.4. Zakon o zatiti od nasilja u obitelji 3.1.5. Prekrajni zakon 3.1.6. Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine 3.2. Briga o djeci i socijalne usluge 3.2.1. Obiteljski zakon 3.2.2. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama 3.2.3. Zakon o doplatku za djecu 3.2.4. Zakon o predkolskom odgoju i naobrazbi 3.2.5. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli 3.2.6. Zakon o socijalnoj skrbi 3.2.7. Zakon o zdravstvenoj zatiti 3.2.8. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju 3.2.9. Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama 3.2.10. Nacionalna populacijska politika 3.2.11. Socijalna politika Grada Zagreba 3.2.12. Zagrebaka strategija jedinstvene politike za zatitu od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2010. godine 3.3. Zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih 3.3.1. Zakljuak o prihvaanju Evropske povelje o osnovnim socijalnim pravima radnika 3.3.2. Zakon o radu 3.3.3. Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti 3.3.4. Zakon o obrazovanju odraslih 3.3.5. Zakon o strukovnom obrazovanju 3.3.6. Zakon o dravnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu 3.3.7. Zakon o minimalnoj plai 3.3.8. Zakon o zatiti na radu 3.3.9. Zakon o potpori za ouvanje radnih mjesta 3.3.10. Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine 3.3.11. Nacionalni plan za poticanje zapoljavanja za 2011. i 2012. godinu 3.3.12. JAP zajedniki memorandum o prioritetima politike zapoljavanja Republike Hrvatske 3.3.13. Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 3.3.14. Posljedice ne-provoenja mjera u segmentu rada i zapoljavanja 3.4. Socijalno stanovanje 3.4.1. Zakon o drutveno poticanoj stanogradnji 3.4.2. Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine.. 3.4.3. Program socijalne politike Grada Zagreba od 2009. do 2012. godine.
15 19
19 19 20 23 24 26 26 27 27 27 28 28 30 30 32 32 33 34 34 34 35 35 35 38 39 39 40 40 41 42 43 44 48 50 51 52 52 53 53
3.4.4. Zagrebaka strategija jedinstvene politike za zatitu od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2010. godine 3.5. Dostupna pravda 3.5.1. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi 3.5.2. Zakon o odvjetnitvu 3.6. Drugi relevantni dokumenti 3.6.1. Zakon o ravnopravnosti spolova 3.6.2. Zakon o suzbijanju diskriminacije 3.6.3. Zakon o potvrivanju Evropske konvencije o naknadi tete rtvama kaznenih djela 3.6.4. Zakon o novanoj naknadi rtvama kaznenih djela 3.6.5. Zakon o zatiti osobnih podataka 3.7. Preporuke
54 55 55 56 56 56 57 58 58 59 60
4. ANALIZA ISKUSTAVA ENA KOJE SU PREIVJELE NASILJE U OBITELJI

4.1. Rezultati 4.1.1. Briga o djeci 4.1.2. Zapoljavanje 4.1.3. Stanovanje 4.1.4. Dostupna pravda 4.1.5. Zakljuci i preporuke
62
62 62 65 69 72 75
5. ANALIZA LOKALNIH POLITIKA I STRATEGIJA

5.1. Analiza lokalnih politika Grada Pakraca i Poeko-slavonske upanije 5.1.1. Briga o djeci, socijalne usluge, uzdravanje 5.1.2. Zapoljavanje, prekvalifikacija, obrazovanje odraslih 5.1.3. Socijalno stanovanje 5.1.4. Dostupna pravda 5.2. Analiza lokalnih politika Grada Porea i Istarske upanije 5.2.1. Briga o djeci, socijalne usluge, uzdravanje 5.2.2. Zapoljavanje, prekvalifikacija, obrazovanje odraslih 5.2.3. Socijalno stanovanje 5.2.4. Dostupna pravda 5.3. Analiza lokalnih politika Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske upanije 5.3.1. Briga o djeci i socijalne usluge 5.3.2. Zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih 5.3.3. Socijalno stanovanje 5.3.4. Dostupna pravda 5.4. Analiza lokalnih politika gradova Rijeke, Karlovca, Gospia i Primorsko-goranske, Karlovake i Liko-senjske upanije 5.4.1. PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA 5.4.1.1. Briga o djeci, socijalne usluge, uzdravanje 5.4.1.2. Zapoljavanje, prekvalifikacija, obrazovanje odraslih 5.4.1.3. Socijalno stanovanje 5.4.1.4. Dostupna pravda 5.4.2. KARLOVAKA UPANIJA 5.4.2.1. Briga o djeci, socijalne usluge, uzdravanje 5.4.2.2. Zapoljavanje, prekvalifikacija, obrazovanje odraslih 5.4.2.3. Socijalno stanovanje 5.4.2.4. Dostupna pravda 5.4.3. LIKO-SENJSKA UPANIJA 5.4.3.1. Briga o djeci, socijalne usluge, uzdravanje 5.4.3.2. Zapoljavanje, prekvalifikacija, obrazovanje odraslih 5.4.3.3. Socijalno stanovanje 5.4.3.4. Dostupna pravda
77
77 77 79 79 81 81 81 84 85 87 88 92 99 102 103 104 104 104 107 108 109 109 109 111 111 111 111 112 113 113 114
6. INICIJATIVE ZA IZMJENE I DOPUNE ODLUKA U LOKALNIM ZAJEDNICAMA PROIZALE IZ ANALIZA

6.1. Grad Pakrac i Poeko-slavonska upanija 6.1.1. Prijedlog izmjene i dopune Odluke o najmu stanova 6.1.2. Prijedlog izmjene i dopune Odluke o socijalnoj skrbi na podruju Grada Pakraca 6.2. Grad Pore i Istarska upanija 6.2.1. Prijedlog izmjene i dopune Odluke o najmu stanova 6.3. Grad Slavonski Brod i Brodsko-posavska upanija 6.3.1. Prijedlog za individualizirani pristup u radu na Hrvatskom zavodu za zapoljavanje Podruna sluba Slavonski Brod, sa enama koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje
115
115 115 116 123 123 125 125
7. ZAKONODAVNI I NORMATIVNI OKVIR U DRAVAMA EVROPSKE UNIJE I PRIMJERI DOBRE PRAKSE

7.1. Evropska unija 7.1.1. Konvencija Vijea Evrope o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja. 7.1.2. Evropska platforma za borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti 7.1.3. Strategija Evropa 2020. 7.1.4. Direktiva 2006/54/EC 7.1.5. Evropska konvencija o naknadi tete rtvama kaznenih djela nasilja (1983.) 7.1.6. Jaanje posveenosti ravnopravnosti ena i mukaraca: enska povelja 7.1.7. Strategija za ravnopravnosti ena i mukaraca 2010.-2015. 7.2. Austrija 7.2.1. Inicijativa nevladinog sektora: Prevencija siromatva u Bekom enskom sklonitu..157 7.3. Finska 7.3.1. Drutveno odriva Finska 2020.: Strategija socijalne i zdravstvene politike 7.3.2. Paket roditeljskog dopusta (HE 147/2002) 7.4. panjolska 7.4.1. Organski zakon 1/2004 o mjerama integralne zatite protiv rodno uvjetovanog nasilja 7.4.2. Organski zakon za efektivnu ravnopravnost ena i mukaraca (3/2007) 7.4.3. Kraljev dekret 255/2006 7.4.4. Kraljev dekret 1369/2006 7.4.5. Kraljev dekret o Alimentacijskom garancijskom fondu (1618/2007)
129
129 129 130 130 131 131 132 132 133 135 136 136 137 137 137 138 138 138 138
8. ZAKLJUAK
139
1. UVOD
1.1. O projektu
Projekt Ka socijalnoj koheziji Utjecaj na politike socijalnog ukljuivanja za viestruko marginalizirane grupe ena, rtve nasilja u obitelji financiran je sredstvima Evropske unije u sklopu regionalnog programa IPA 2009 Civil Society Facility a provedba je zapoela u prosincu 2010. godine. Provodio se u tri zemlje Zapadnog Balkana, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Nositelj projekta bio je Autonomni enski centar (Srbija) a partnerske organizacije bile su: Udruene ene Banja Luka (BiH), Centar za ene rtve rata ROSA (Hrvatska) i Drutvo SOS telefon (Slovenija). Osnovni cilj ovog projekta bio je doprinijeti poveanju sudjelovanja i utjecaja ena na procese stvaranja politika iz podruja socijalnog ukljuivanja i aktivnijem sudjelovanju u procesima prikljuivanja Evropskoj uniji. Projekt je trajao 24 mjeseca a oekivani rezultati bili su: 1. Poveano razumijevanje dravne uprave u tri zemlje Zapadnog Balkana (Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija) o vanosti sudjelovanja enskih organizacija civilnog drutva u procesima razvoja politika socijalnog ukljuivanja viestruko marginaliziranih grupa ena sa iskustvom obiteljskog/partnerskog nasilja, 2. Jaanje kapaciteta i uspostavljanje regionalnog dijaloga izmeu enskih organizacija u Hrvatskoj, u regiji Zapadnog Balkana i iz EU, za analizu politika i razmjenu dobrih praksi u podruju socijalne ukljuenosti osjetljivih grupa ena u procesima pristupanja EU. Ciljna skupina bile su ene iz viestruko marginaliziranih grupa i ene koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje. Na osnovu viegodinjeg iskustva u radu s ovom populacijom izabrana su etiri podruja koja su specifina za ovu ciljnu skupinu: briga o djeci i socijalne usluge, zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih, socijalno stanovanje, dostupna pravda.
Podruje socijalnog ukljuivanja predstavlja sutinsku komponentu politika pristupanja EU. Ukljuivanje enskih organizacija u ove procese je od kljune vanosti i zahtjeva jaanje njihove uloge u konzultativnim procesima razvijanjem njihovih kapaciteta i sveobuhvatnom analizom ve postojeih politika. Za postizanje ovih ciljeva i rezultata provedene su sljedee osnovne grupe aktivnosti: 1. Analiza pravnih akata i stratekih dokumenata iz izabranih podruja, analiza potreba i problema s kojima se suoavaju ene iz viestruko marginaliziranih grupa i ene koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje u realizaciji svojih prava. Komparativna analiza stanja i politika u zemljama EU i kreiranje prijedloga za unapreenje politike i primjene, 2. Poveanje razumijevanja dravne uprave (na nacionalnom i lokalnom nivou) u tri zemlje Zapadnog Balkana o potrebama ena koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje i politikama koje mogu doprinijeti poboljanju njihovog poloaja, 3. Izgradnja kapaciteta enskih organizacija u podruju analiza politika i istraivanja kao i sudjelovanja u procesima socijalnog ukljuivanja i pristupanja EU. U okviru etiri izabrana podruja realizirane su: (1) Analiza pravnih akata i stratekih dokumenata sa aspekta prava ena, (2) Analiza potreba i problema sa kojima se suoavaju ene iz viestruko marginaliziranih grupa i ene koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje u ostvarivanju svojih prava, (3) Analiza politika u Europskoj uniji i u tri zemlje EU: panjolska, Finska i Austrija, (4) Analiza lokalnih politika i strategija s aspekta prava ena te (5) Izmjene i dopune odluka u lokalnim zajednicama koje su proizale iz analiza.
Rezultati analiza predstavljeni su i diskutirani u okviru dva tematska radna sastanka na kojima su, uz partnerice i suradnice na projektu, prisustvovale predstavnice dravnih institucija koje su prijedlozima i idejama dale znaajan doprinos praktinoj primjeni prikupljenih podataka i analiza. Nadalje, rezultati analiza predstavljeni su i diskutirani na tri tematska okrugla stola u ciljanim lokalnim zajednicama (Pakrac, Pore, Slavonski Brod) na kojima su, uz suradnice/ke na projektu, prisustvovale/i predstavnice/i lokalnih institucija i jedinica lokalne samouprave. Tom prilikom predstavljene i diskutirane Izmjene i dopune odluka u lokalnim zajednicama koje su proizale iz analiza a koje su potom predane jedinicama lokalne samouprave s ciljem utjecaja na kreiranje lokalnih javnih politika.
1.2. Nasilje prema enama i socijalna iskljuenost

1.2.1. Pojavni oblici nasilja prema enama Prema Deklaraciji o uklanjanju svih oblika nasilja nad enama koju je donijela Organizacija Ujedinjenih naroda je 1993. godine, nasiljem nad enama smatra se bilo koji in rodno zasnovanog nasilja koje za posljedicu moe imati psihike i/ili tjelesne povrede ukljuujui strah, prijetnje, oduzimanje slobode i druge oblike nasilja koji utjeu na psihiko i fiziko zdravlje ene, odnosno ostavljaju posljedice na individualnoj razini. Osim toga, nasilje nad enama, koje nastaje kao posljedica neravnopravnog poloaja ene, ima tetni utjecaj na drutvo u cjelini uzrokujui i produbljujui razlike u radnim, psiholokim i socijalnim resursima izmeu mukaraca i ena koje se transgeneracijski prenose. Nasilje prema enama u obitelji i u partnerskim odnosima smatra se svako nasilno ponaanje koje ena doivljava od svog partnera. Ono ima brojne manifestacije, a najee klasifikacije specifinih oblika ukljuuju fiziko, seksualno, psihiko i ekonomsko nasilje, uz injenicu da je u realnim situacijama ono isprepleteno i da se vremenom mijenja1. Fiziko nasilje podrazumijeva brojne i veoma razliite manifestacije primjene ili prijetnje silom2. Teina nastalih povreda varira, od minimalnih i lakih do ozbiljnih, tekih povreda i funkcionalnih oteenja, ak i smrtnih ishoda. Seksualno nasilje podrazumijeva irok spektar radnji koje predstavljaju svako neeljeno ponaanje seksualne prirode3. Javno mnijenje, pa i struna javnost, imaju bitno razliite reakcije kada je u pitanju silovanje i seksualno zlostavljanje branog ili izvanbranog partnera i zlostavljanje nepoznate osobe. to je kontekst privatniji i to je vea bliskost odnosa izmeu osoba, manja je vjerojatnost da e seksualni napad biti prepoznat i sankcioniran. Psihiko nasilje4 najee se tretira kao pratilac i indikator drugih oblika nasilja, a u nasilnikom ponaanju nekada je teko razdvojiti nezavisne oblike. Samostalno prisutno, ili u kombinaciji sa drugim oblicima nasilja, psihiko nasilje igra kljunu ulogu u slamanju otpora i u osiguravanju dobrovoljne rtve. Ekonomsko nasilje se prepoznaje kao kontekst, odnosno faktor nasilja5, kao posljedica izloenosti drugim oblicima nasilja i kao nezavisni oblik nasilja prema enama u obitelji,
1 Ignajtovi, T. (2011): Nasilje prema enama u intimnom partnerskom odnosu: model koordiniranog odgovora zajednice, Rekonstrukcija enski fond, Beograd, str. 42-44. 2 Ono obuhvaa, ali ne iskljuuje i druge oblike: odgurivanje, povlaenje za kosu, amaranje, udaranje, ugrize, davljenje, paljenje, polijevanje vrelom vodom, ubode, premlaivanje, fiziko muenje, upotrebu oruja ili orua sa namjerom da se rva povrijedi, ali i ubojstvo. 3 Svaka seksualna aktivnost bez pristanka, to ukljuuje nepoeljne seksualne komentare i prijedloge, prisilu na sudjelovanje ili gledanje pornografije, neeljeno dodirivanje, bolni i poniavajui seksualni in, prisilni seks, silovanje, incest. 4 Psihiko (mentalno, emotivno) nasilje podrazumjeva, ali ne iskljuuje i druge oblike: omalovaavanje, vrijeanje, ignoriranje, koritenje privilegija, psovke, ismijavanje, izrugivanje, prigovaranje, prijetnje i prinude (sa upotrebom ili bez upotrebe orua i oruja kojima se mogu izazvati tjelesne povrede), zastraivanje, kontrolu, izolaciju, prezir, maltretiranje, okrivljavanje, manipulacije djecom, verbalni napad. Poseban oblik psihikog nasilja predstavlja duhovno nasilje usmjereno na nacionalna, religijska i kulturna svojstva rtve (nametanje ili unitavanje kulturnih ili religijskih uvjerenja/vjerovanja putem ismijavanja, kanjavanja, omalovaavanja ili prisile da se ne prakticira vlastiti sistem vrijednosti i/ili da se usvoji sistem vrijednosti koji pripada nasilniku). 5 Siromatvo, bjeda i socijalna iskljuenost navode se kao esti faktori nasilja, potvreni u brojnim istraivanjima, ali se ne mogu smatrati njegovim uzrocima. Nasilje se tumai kao oekivani bihevioralni odgovor ljudi koji su izloeni razliitim vrstama socijalne i ekonomske deprivacije.
L JUIVANJA IJALNOG UK IL JE IK A SOC E SKO NAS 10 ANALIZ A POLIT U PARTNkljRivanja za viestruko AVA J cijalnog u u E PREIVL J ke ENA KOjJkoheziji Utjecaj na politina, sotve nasilja u obitelji r o
odnosno nain na koji nasilnik postie kontrolu i dominaciju nad partnericom6. Istovremeno, elja ene za ekonomskom nezavisnou predstavlja faktor rizika za pojavu nasilja, a njegova oigledna posljedica je onesposobljavanje ene za samostalnu egzistenciju, to se percipira i kao najei razlog ostanka u zajednici sa nasilnikom. Uz gore navedenu klasifikaciju treba istaknuti jo jednu vrstu nasilja koje ene trpe a to je institucionalno/strukturalno nasilje manjkavo i neadekvatno postupanje socijalnih radnika/radnica, policije i sudstva te ostalih dravnih slubenika/slubenica u sluajevima nasilja protiv ena, ne-pruanje sveobuhvatne pomoi enama i djeci; slaba uinkovitost dravnih institucija i ustanova zaduenih za pruanje zatite rtvama i sankcioniranje poinitelja7. 1.2.2. Socijalna iskljuenost ena koje preivljavaju obiteljsko/partnersko nasilje ene rtve nasilja su daleko ee korisnice socijalne i materijalne pomoi i u znatno su veem riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti. iroki uzroci siromatva mogu utjecati jedan na drugog i vriti pritisak na svakodnevni ivot ene, limitirajui njen pristup resursima i mogunostima. Nasilje, u interakciji sa drugim faktorima, uvjetuje marginalizaciju i iskljuenje ena u razliitim podrujima: sudjelovanju na tritu rada, primanjima, edukaciji, obiteljskoj i socijalnoj mrei, posjedovanju vlastitog mjesta ivljenja, slobodnim aktivnostima8. Za mnoge ene odluka da izau iz nasilne veze i da zaponu ivot kao samohrane majke nosi vrlo visok rizik od siromatva9. Istovremeno, iako je nasilje u obitelji zajedniko mnogim enama koje primaju socijalnu pomo i u vezi je s (ne)zaposlenou, rtve rijetko primaju socijalne usluge i pomo socijalnih slubi u vezi sa nasiljem. I kada izvijeste o nasilju u obitelji, tek 0,53% ena dobije uslugu radnika u socijalnim slubama10. Ovu injenicu potvruju i rezultati istraivanja11 Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prema kojima ispitanice kao najuestaliju primjedbu i prepreku na koju nailaze u radu centara za socijalnu skrb navode nepoduzimanje pri emu se misli na nepoduzimanje bilo kakvih konkretnih postupaka od strane nadlenog tijela, zatakavanje i umanjivanje problema te opravdavanje nasilnog ponaanja od strane zaposlenika/ca s kojima ena dolazi u kontakt. Bez obzira na razliite pristupe, iskljuenost se najee poima kao viestruko uvjetovanu i viedimenzionalnu depriviranost (prikraenost) pojedinca, kao zaarani krug koji ima tri sastavnice: nezaposlenost (marginalizacija na tritu rada), siromatvo i socijalna izolacija12. Pojam socijalne iskljuenosti 1989. godine postao je sastavnim dijelom preambule Evropske socijalne povelje temeljnog dokumenta Vijea Evrope o socijalnim pravima koja je 1996. godine izmijenjena i dopunjena te je uvedeno novo pravo pravo na zatitu od siromatva i socijalne iskljuenosti13. Socijalna iskljuenost ponajprije se shvaa kao iskljuenost iz trita rada a obrazovanje je jedan od kljunih mehanizama socijalnog ukljuivanja jer je stupanj zapoljivosti povezan s posjedovanjem kvalifikacija i vjetina. Vano je napomenuti da rad nije samo temelj ekonomske nezavisnosti i sigurnosti ve i podruje promicanja samopotovanja
6 Ukljuuje nejednaku dostupnost zajednikim sredstvima, uskraivanje/kontroliranje pristupa novcu, spreavanje zapoljavanja ili obrazovanja i strunog napredovanja, uskraivanje prava na vlasnitvo, prisiljavanje da se odrekne vlasnitva ili da trai vlasnitvo kojeg se odrekla/namjeravala da se odrekne, prodaju stvari bez suglasnosti vlasnika/ce, prodaju pod prinudom i drugo. 7 Bego, A., Bezbradica-Jelavi, S., Tlle, N., Pamukovi, N., Kolarec, . (2011). Izvjetaj Mogunosti zapoljavanja za ene koje su preivjele nasilje, Autonomna enska kua Zagreb, Zagreb, str. 10-11. 8 Lybecker Jensen V. and S.L. Nielsen, (2005). When violence happens every day a study of male violence against eomen in intimate relationships, The Danish Centre for Research on Social Vulnerability and LOKK, Denmark 9 Klein, S. (Ed.), (2009). The poverty risks of women affected by violence and their children Report on the socioeconomic situation in Austria, WAVE Women against violence Europe, Vienna; Seith, C., (2001). 10 Lindhorst, T., M. Meyers, E. Casey, (2008). Screening for Domestic Violence in Public Welfare Offices, An Analysis of Case Manager and Client Interactions, Violence Against Women, Vol. 14 No 1, January 2008, 5-28 11 Istraivanje Iskustva ena rtava nasilja u obitelji s radom dravnih tijela obuhvaenih protokolom o postupanju u sluaju nasilja u obitelji objavljeno je u Izvjeu o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2010. godinu. 12 Matkovi,T. (2006 ). Istraivanja socijalne iskljuenosti, u: Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost gl. ur. Starc. N., Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, Zagreb, str. 26-27. 13 uur, Z. (2006 ). O pojmu socijalne iskljuenosti, u: Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost gl. ur. Starc. N., Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, Zagreb, str. 10-12.
11
iskljuene
i moralnih vrijednosti. Uzimajui navedeno, moe se zakljuiti da su ene koje su preivjele nasilje u obitelji socijalno iskljuena skupina zbog imbenika proizalih iz njihovih ivotnih okolnosti. To ih ini viestruko depriviranima i nemonima da same, bez pomoi zajednice izau iz zaaranog kruga iskljuenosti. Prema analizama koje su napravljene u okviru ovog projekta, nekoliko je razloga koji uzrokuju njihovu iskljuenost iz trita rada a koje moemo podijeliti na vanjske imbenike i osobne imbenike. Vanjski imbenici su: manjak institucionalne potpore u individualiziranom pristupu tritu rada, nespremnost poslodavaca da zaposle enu koja je preivjela obiteljsko nasilje, otean pristup obrazovnim i kvalifikacijskim programima, oteano ostvarivanje socijalnih usluga i prava, te slaba dostupnost informacija. Osobni, situacijski, imbenici su: dugotrajna odsutnost s trita rada, dugotrajna socijalna, financijska i emocionalna ovisnost o nasilnim partnerima, slabo razvijena socijalna mrea, manjak znanja i vjetina potrebnih za ukljuivanje na trite rada, nisko samopouzdanje i motivacija za traenje posla.
Navedeni problemi ine veinu problema s kojima su suoene ene koje su preivjele obiteljsko nasilje i koji ih ine ovisnima o socijalnoj potpori te ih, takoer, esto spreavaju da napuste partnera zlostavljaa. U Hrvatskoj, posebice u ruralnim krajevima, prevladavaju stavovi o tradicionalnoj podjeli rada te ene u puno veoj mjeri u odnosu na mukarce obavljaju kuanske poslove ukljuujui i brigu o djeci. Tako se mukarci percipiraju kao hranitelji obitelji a ene kao kuanice. Nedostatna razvijenost socijalnih usluga za brigu o djeci i starijima oteava poloaj ene u obitelji koja se zbog brige o djeci ili o starijim lanovima obitelji ne moe ukljuiti na trite rada. Rezultati kvalitativnog istraivanja provedenog u okviru ovog projekta pokazali su da se majke, rtve nasilja, koje imaju djecu predkolske i rane kolske dobi suoavaju s problemima koji su vezani prvenstveno uz uvanje djece te uz financiranje vrtia i financijske izdatke vezane uz kolu poput kupnje knjiga i opreme, kolske izlete i sl. Problemi uvanja djece predkolske dobi usko su povezani sa zaposlenjem. Sudionice istraivanja veinom su nezaposlene zbog toga
jer nemaju rijeeno uvanje djece. Dodatni problem s kojim se suoavaju je nerazumijevanje nadlenih za njihovu situaciju pa pri upisu u vrti nemaju prednost, a injenica da su nezaposlene stavlja ih u nepovoljan poloaj jer prednost upisa imaju djeca iji roditelji su zaposleni. Sudionice istraivanja iz manjih mjesta navode da su zbog ogranienog broja vrtia mjesto dobivale u vrtiu udaljenom vie kilometara, to je njima bez posla i prijevoznog sredstva te loe povezanosti javnim prometom inilo odvoenje djeteta u vrti nemoguim. Tu je takoer i pitanje plaanja vrtia u situaciji bez stalnih i dostatnih financijskih primanja. Analiza zakonodavnog okvira napravljena u sklopu ovog projekta pokazala je da strateki dokumenti koji se odnose na podruje socijalne ukljuenosti, zapoljavanja i obiteljske politike prepoznaju vanost razine usluga brige o djeci to se, meutim, ne oituje u konkretnim i sustavno implementiranim mjerama. Nadalje, institucije predkolskog obrazovanja ponajprije su organizirane kao usluge koje su na raspolaganju zaposlenim roditeljima, dok djeca nezaposlenih roditelja zbog kriterija za upis imaju ogranien pristup predkolskom sustavu. U siromanijim zajednicama gdje lokalne samouprave nemaju dovoljno sredstava za subvencije ovaj problem je izraeniji i oteava enama ukljuivanje na trite rada, jer nemaju na raspolaganju uslugu dok su u procesu traenja posla ili dok su u procesu obrazovanja, odnosno osposobljavanja. Takoer, dodatno oteava injenica da su prijave za vrti tijekom mjeseca svibnja za narednu godinu, te ena koja se je zaposlila nakon tog razdoblja prijave, sljedeu priliku ima tek za godinu dana i do tad se mora sama snalaziti za uvanje djece. Kako je ve spomenuto, zbog imbenika proizalih iz njihovih ivotnih okolnosti ene rtve obiteljskog nasilja teko nalaze zaposlenje i esto naknada za njihov rad nije dovoljna za podmirenje osnovnih ivotnih potreba, tako da zbog nedostupnosti subvencioniranog vrtia nisu u mogunosti plaati alternativna rjeenja. To ih ponekad dovodi u situaciju da moraju odbiti ponueni posao i biti ovisne o socijalnoj pomoi, jer mogu zaraditi tek neto vie od ukupnog iznosa naknada koje mogu ostvariti. To navodi na zakljuak da se ne isplati raditi i ima izrazito demotivirajui uinak na ene koje su preivjele nasilje. Sudionice istraivanja koje su zaposlene istiu problem uvanja djece nakon radnog vremena vrtia. One esto imaju poslove koji su u smjenama i teko se snalaze one koje nemaju podrku obitelji u tom smislu. Ostavljanje djece na uvanje oevima zbog njihova odnosa esto nije opcija. Sve navedeno stavlja ene u poziciju da same brinu o svojoj djeci i pri tome se snalaze na razliite naine. To im svakako oteava prilagodbu na samostalan ivot. Veina ena koje su sudjelovale u naem istraivanju financijski je iznimno ugroena nezaposlene su, esto ne primaju alimentaciju, ovise o djejem doplatku i ostalim socijalnim davanjima koja nisu dostatna ni sigurna. Sve to ih stavlja na sam rub egzistencije i predstavlja veliki stres i izvor nezadovoljstva u njihovom ivotu. Osim toga, nedostaje im osjeaj sigurnosti i korisnosti koje im posao moe pruiti, te osjeaj da su same sposobne brinuti se o sebi i svojoj djeci. Veina njih je godinama bila izloena uvredama da ne vrijede i da su nesposobne i upravo bi im posao dao potreban osjeaj da mogu same. One koje su nezaposlene nalaze se u zaaranom krugu iz kojeg im je teko izai. Neposredna posljedica nezaposlenosti je ekonomska ovisnost o drugima. Upravo je nezaposlenost i osjeaj da e teko nai posao, imbenik koji im oteava donoenje odluke o naputanju partnera. Svagdje a posebno u manjim sredinama, zlostavljane ene nose stigmu manje vrijedne, problematine ene koja svoje probleme donosi i na posao. Dio poslodavaca ne eli ili se boji zapoljavati zlostavljane ene zbog moguih problema koji im mogu stvarati njihovi partneri, a dio vjeruje da su manje dobre radnice (zbog potencijalno estih bolovanja, brige za djecu, rastresenosti i sl.). ene iz ruralnih sredina nalaze se u posebno tekom poloaju jer su njihove mogunosti zapoljavanja ogranienije i imaju manju mreu podrke. Prema rezultatima istraivanja posljedice koje proizlaze iz nezaposlenosti moemo svrstati u tri kategorije: Psiholoke posljedice nezadovoljstvo, depresija, letargija, strah za budunost, strah od gubitka vjetina i sl., Ekonomske posljedice financijska ovisnost i nesigurnost, Socijalne posljedice izolacija.
13
Zaposlene sudionice istraivanja istiu sigurnost koje im zaposlenje prua navode da im je to dalo sigurnost da e se i nakon odlaska od partnera uspjeti snai. Posao je za neke njih predstavljao i oazu mira mjesto na koje mogu otii i odmoriti se od obiteljske situacije, zaokupiti misli drugim problemima, druiti se s kolegicama i kolegama te odravati privid normalnog ivota. Iz svega navedenog evidentno je da ene koje su preivjele obiteljsko nasilje imaju teak poloaj na tritu rada koje je obiljeeno fenomenom horizontalne i vertikalne rodne segregacije. Tijekom posljednjih nekoliko godina usvojen je niz zakona koji ureuju pojedine aspekte poloaja ena pa tako i poloaja ena na tritu rada. Zakonodavni i institucionalni okvir za jednaki tretman ena i mukaraca u skladu je s ustavnim odredbama o ravnopravnosti spolova i nizom zakona. Uz niz postojeih zakona, za reguliranje ravnopravnosti spolova temeljni strateki dokument Republike Hrvatske je Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova. Trite rada jedno je od podruja u kojem se naroito odraava nejednakost izmeu ena i mukaraca prvenstveno u pristupu poslu, visini plae, diskriminaciji i uznemiravanju na radnome mjestu, podudaranju razine obrazovanja s kvalitetom poslova, u napredovanju itd.
2. METODOLOGIJA
Studija Analiza politika socijalnog ukljuivanja ena koje preivljavaju partnersko nasilje donosi analizu nacionalnih i lokalnih politika s aspekta prava ena koje su preivjele obiteljsko/ partnersko nasilje, kvalitativnu analizu potreba i problema s kojima se suoavaju ene iz viestruko marginaliziranih grupa i ene koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje u realizaciji svojih prava, te iskustva i primjere dobre prakse iz zemalja Europske unije. Cilj studije je doprinijeti boljem razumijevanju analizirane problematike kao i podii razinu svijesti kod donositelja odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se poboljao poloaj ena koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje te utjecalo na politike socijalnog ukljuivanja ove marginalizirane skupine u svrhu poboljanja kvalitete njihovog ivota. Na osnovu viegodinjeg iskustva u radu s ovom populacijom izabrana su etiri podruja koja su specifina za ciljanu skupinu i na koja su sve analize bile usmjerene: briga o djeci i socijalne usluge, zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih, socijalno stanovanje, dostupna pravda. analizu nacionalnog zakonskog okvira koji se odnosi na navedena etiri podruja s naglaskom na prednosti i nedostatke; analizu lokalnih strategija i propisa, odnosno analizu mogunosti koje enama stoje na raspolaganju u lokalnim zajednicama; analiza potreba i problema s kojima se suoavaju ene iz viestruko marginaliziranih grupa i ene koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje u realizaciji svojih prava.
Studija se fokusira na se na tri glavna cilja:
Proces prikupljanja podataka za navedene analize provodio se je tokom prve godine provedbe projekta, od lipnja do prosinca 2011. godine. Oslanjajui se na navedene nacionalne i lokalne analize zakonskog okvira te na kvalitativne podatke terenskog istraivanja, izraeni su dokumenti javnih politika koji su predani jedinicama lokalne samouprave s namjerom da se uvrste u lokalne odluke kako bi se poboljao poloaj ena koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje, te poveale mogunosti za ostvarivanje prava, kao i olakalo njihovo ostvarivanje. Za potrebe prikupljanja relevantnih informacija koriten je niz metoda i alata. Istraivake metode i metode prikupljanja podataka ukljuivale su slijedee: 1. Kvalitativna analiza sadraja nacionalnog zakonskog okvira pregledano je i analizirano ukupno etrdesetak zakonskih, podzakonskih i stratekih akata koju je napravio pravni tim Centra za ene rtve rata ROSA kroz etiri osnovne teme: briga o djeci i socijalne usluge; zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih; socijalno stanovanje; dostupna pravda. 2. Kvalitativna analiza sadraja strategija i propisa lokalnih jedinica samouprave kroz etiri osnovne teme: briga o djeci i socijalne usluge; zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih; socijalno stanovanje; dostupna pravda, koju su provele suradnike organizacije: Centar za graanske inicijative Pore; Udruga Brod grupa za enska ljudska prava, Slavonski Brod; Srpski demokratski forum enska inicijativa, Zagreb; Centar za podrku i razvoj civilnog drutva Delfin, Pakrac uz pomo Centra za ene rtve rata - ROSA, Zagreb kao partnerske organizacije na projektu. 3. Kvalitativno istraivanje (intervjui i fokus grupe) s enama koje su preivjele nasilje. Sveukupno, u istraivanju je sudjelovalo 76 sudionica (65 u grupnim diskusijama i 11 u intervjuima).
15
Istraivanje je provedeno koritenjem kvalitativne metodologije i to kombinacijom grupnih diskusija (fokus grupa) i intervjua. Kvalitativna metodologija omoguuje stjecanje uvida u percepciju, potrebe, probleme, vjerovanja i ponaanje zlostavljanih ena vezanih uz etiri podruja interesa brigu o djeci, stanovanje, zapoljavanje i dostupnu pravdu. Intervjuima i grupnim diskusijama prikupljali su se podaci vezani za etiri gore navedene teme kao i podaci o osnovnim demografskim obiljejima sudionica: dob, broj djece i radni status. Grupne diskusije trajale su prosjeno dva sata, a intervjui jedan sat. Uz pristanak sudionica sve grupe i intervjui su audio snimani, te su na temelju snimaka napravljeni transkripti koji su predstavljali osnovu za provoenje analiza. Grupne diskusije i intervjue provodile su volonterke i djelatnice suradnikih udruga: Centar za graanske inicijative Pore; Udruga Brod grupa za enska ljudska prava, Slavonski Brod; Srpski demokratski forum enska inicijativa te udruga Centar za podrku i razvoj civilnog drutva Delfin, Pakrac. Moderatorice fokus grupa i intervjua prole su dodatnu edukaciju iz kvalitativne istraivake metodologije i sve imaju iskustva u radu sa enama rtvama zlostavljanja. Istraivanje je provedeno u razdoblju izmeu lipnja i studenog 2011. godine u deset gradova/ opina na podruju Republike Hrvatske. Ukupno je provedeno petnaest grupnih diskusija i jedanaest intervjua i to prema sljedeem rasporedu: Slavonski Brod 5 fokus grupa i 3 intervjua Pakrac 2 grupne diskusije i 3 intervjua Plaki 1 grupna diskusija Karlovac 1 grupna diskusija i 1 intervju Korenica 1 intervju Rijeka 1 grupna diskusija podruje Istre 5 grupnih diskusija (Buje, Novigrad, Pula, Pore, Umag) te 3 intervjua u Poreu.
Sveukupno, u istraivanju je sudjelovalo 76 sudionica (65 u grupnim diskusijama i 11 u intervjuima) u dobi izmeu 23 i 60 godina. Veina sudionica ima djecu (samo tri su sudionice bez djece) i veina ih je nezaposleno (46 sudionica). Vano je istaknuti kako se pronalaenje sudionica spremnih na razgovor pokazalo iznimno tekim zadatkom suradnice su se tijekom istraivanja susretale s velikim brojem problema kojima je veinom zajedniki naziv: strah i stigmatizacija rtava. Iz tog razloga broj sudionica je manji od oekivanog, ali na neki nain realan s obzirom na stanje u Hrvatskoj vezano uz temu. Posebno problematinima su se pokazale male sredine Like u kojima je taj strah bio jo vei. Zbog navedenog, vei dio sudionica istraivanja ine stanarke skonita za ene i djecu koja se nalaze na podrujima gdje je istraivanje provedeno. Osobne prie sudionica su vrlo razliite: od trajanja i vrste nasilja kojem su bile ili su jo uvijek izloene, trenutnog odnosa s partnerom, zaposlenja i financijske situacije. U prvom dijelu diskusije sudionice su iznosile svoju osobnu priu i taj dio diskusije nee biti analiziran, a sluio je upoznavanju i stvaranju atmosfere meusobnog povjerenja i razumijevanja. Sve osim jedne sudionice su, unato emocionalno vrlo tekom sadraju, spremno iznosile svoja osobna iskustva i aktivno sudjelovale u diskusiji. Slijedi detaljan opis strukture pojedinih grupnih diskusija: Slavonski Brod: o grupa 1 pet sudionica u dobi od 23-58 godina; majke jednog i troje djece (dvije bez djece); jedna zaposlena, etiri nezaposlene. Jedna sudionica dugo godina u nasilnoj vezi (20 godina), ostale izmeu 2 i 5 godina.
grupa 2 pet sudionica u dobi od 28-39 godina; majke dvoje, troje i etvero djece; jedna zaposlena, etiri nezaposlene. etiri sudionice u viegodinjim nasilnim vezama (2-13 godina), jedna oko pola godine. grupa 3 est sudionica u dobi od 32-58 godina; majke jednog ili dvoje djece; tri zaposlene, tri nezaposlene. Tri rtve dugogodinjeg nasilja (5-20 godina. grupa 4 - est sudionica u dobi od 23-54 godine; majke jednog, dvoje i etvero djece (jedna sudionica bez djece); dvije zaposlene, etiri nezaposlene. Sve sudionice dugogodinje rtve nasilja (3-15 godina). grupa 5 - pet sudionica u dobi od 23-57 godina; majke jednog, dvoje i troje djece (jedna sudionica bez djece); sve nezaposlene. etiri sudionice dugogodinje rtve nasilja (2-20 godina). intervjui tri sudionice iz Slavonskog Broda u dobi od 38-48 godina; majke jednog i estero djece; dvije zaposlene, jedna nezaposlena. Pore etiri sudionice u dobi od 28-55 godina; majke jednog ili dvoje djece; dvije zaposlene, dvije nezaposlene. Jedna sudionica dugo godina u nasilnoj vezi (27 godina), ostale izmeu 6 i 8 godina. Novigrad - etiri sudionice u dobi od 41-46 godina; majke dvoje, troje i etvero djece; dvije stalno, a dvije povremeno zaposlene. Jedna sudionica dugo godina u nasilnoj vezi (25 godina), ostale izmeu 5 i 10 godina. Pula tri sudionice u dobi od 39-53 godine; majke jednog, dvoje i troje djece; dvije zaposlene, a jedna domaica. Jedna sudionica dugo godina u nasilnoj vezi (25 godina), ostale 6 godina. Umag - etiri sudionice u dobi od 23-60 godina; majke jednog i etvero djece (jedna sudionica bez djece); sve nezaposlene (jedna u mirovini, a jedna studentica). Sve sudionice dugogodinje rtve nasilja (vie od 20 godina). Buje - etiri sudionice u dobi od 27-46 godina; majke dvoje i troje djece; tri zaposlene, jedna nezaposlena. Tri sudionice dugogodinje rtve nasilja (vie od 13 godina), a jedna sudionica 5 mjeseci. intervjui tri sudionice iz Porea u dobi od 29-55 godina; majke jednog ili dvoje djece; dvije zaposlene, jedna nezaposlena. Jedna sudionica dugo godina u nasilnoj vezi (27 godina), ostale izmeu 6 i 8 godina. grupa 1: pet sudionica u dobi od 28-40 godina; majke jednog, dvoje i estero djece; jedna zaposlena, pet nezaposlenih. Sve sudionice dugogodinje rtve nasilja (izmeu 1 i 10 godina). grupa 1: etiri sudionice u dobi od 42-56 godina; majke jednog i dvoje djece; tri zaposlene, jedna u mirovini. Sve sudionice dugogodinje rtve nasilja (izmeu 3 i 17 godina). grupa 1: tri sudionice u dobi od 34-47 godina; majke jednog i etvero djece; jedna zaposlena, dvije nezaposlene. Sve sudionice dugogodinje rtve nasilja (vie od 16 godina). intervju: jedna sudionica, 48 godina, dvoje djece, zaposlena, 30 godina rtva obiteljskog nasilja.
o o
podruje Istre: o
opina Plaki: o
grad Rijeka: o
grad Karlovac: o
17
grad Korenica o intervju: jedna sudionica, 30 godina, dvoje djece, nezaposlena, 9 godina rtva obiteljskog nasilja. grupa 1 etiri sudionice u dobi od 25-48 godina; majke jednog, dvoje, troje i etvero djece; jedna zaposlena, tri nezaposlene. grupa 2 tri sudionice u dobi od 29-46 godina; majke jednog ili dvoje djece; sve zaposlene. intervjui: tri sudionice u dobi od 34-40 godina; majke jednog, dvoje i etvero djece, sve nezaposlene. Sve sudionice dugogodinje rtve nasilja (izmeu 5 i 12 godina).
grad Pakrac o o o
4. Ankete s lokalnim dionicima (centri za socijalnu skrb, hrvatski zavodi za zapoljavanje, gradske uprave) o pravima ena kao i o kontekstu i uvjetima provoenja politika, te o postojanju nacionalnih programa/mjera i drugih oblika potpore. Sastavljeni su upitnici koji su poslani na adrese lokalnih dionika, ime se htjelo obuhvatiti to vie institucija, meutim, veina upitnika se nije vratila, stoga su djelatnice i volonterke suradnikih organizacija osobno kontaktirale navedene institucije. Temeljem dobivenih odgovora raena je analiza.
3. ANALIZA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

Cilj analize zakonodavstva Republike Hrvatske s aspekta prava ena jest pravna analiza zakona, podzakonskih akata, strategija i akcijskih planova koje je Republika Hrvatska donijela u svrhu socijalnog ukljuivanja ena koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje, na temelju koje su dani zakljuci, te smjernice i preporuke za poboljanje. Analiza je izvrena kroz etiri osnovne teme: briga o djeci i socijalne usluge; zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih; socijalno stanovanje; dostupna pravda. Kao metoda koritena je kvalitativna analiza sadraja te je pregledano i analizirano ukupno etrdesetak zakonskih, podzakonskih i stratekih akata. Zakonodavstvo Republike Hrvatske je stvorilo odreeni okvir i mehanizam za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji te tako formalno prepoznalo nasilje u obitelji kao drutveni problem. Tijekom proteklih godina zakonodavni okvir razvijao se je s ciljem usklaivanja sa standardima EU i UN-a na nain da odraava definicije CEDAW-a14. Zakonodavni okvir suzbijanja nasilja nad enama u Republici Hrvatskoj ini Ustav RH, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zatiti od nasilja u obitelji, Prekrajni zakon i Nacionalna strategija zatite od nasilja protiv ena za razdoblje 2005.-2007., 2008.-2010. te 2011.- 2016. godine koji su analizirani s osvrtom na pravne nedostatke i (ne)djelotvornost u provedbi mehanizama te su dani su zakljuci i preporuke za poboljanje. Cilj ove analize je dati pregled sadanjeg zakonskog okvira te mehanizama zatite i spreavanja nasilja u obitelji, kao i drugih zakona i strategija po kojima ene koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje mogu ostvariti svoja prava, naglaavajui pri tom u kojim je podrujima potrebno poboljanje, kao i u kojim je podrujima postignut uspjeh. Treba spomenuti da je upotreba termina obiteljsko nasilje, kao i rodno zasnovano nasilje u javnim dokumentima jedan od naina na koji se nasilje prema enama ini manje vidljivim. Ono prikriva injenicu da su ene te koje u znatno veem postotku preivljavaju nasilje. Koritenje rodno neutralnih termina sugerira na rodnu simetriju u ovoj vrsti nasilja, meutim, brojna istraivanja i statistike govore drugaije (Ignjatovi, 2011:13-14)15. Osim toga, termin obiteljsko nasilje ukljuuje svako nasilje koje se dogaa unutar obitelji i nije iskljuivo partnersko. Dakle, moe biti i nasilje oca prema sinu i obratno. To takoer zamagljuje problem partnerskog nasilja jer slubene statistike vode zbirne evidencije. Iz tog razloga sklonije smo koristiti termin partnersko nasilje.
3.1. Suzbijanje nasilja protiv ena

3.1.1. Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10) Prema lanku 1. stavak 1. Ustava, Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava. S obzirom da Ustav Republiku Hrvatsku odreuje kao socijalnu dravu, to znai da jami odreenu razinu socijalne sigurnosti i socijalnog osiguranja, a to razrauje kroz pojedine lanke Ustava. Prema lanku 3. sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava. Prema lanku 14. svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.
14 Hrvatska je ratificirala Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad enama (CEDAW) 9. rujna 1992. godine, a konvencija je na snagu stupila 9. listopada 1992. godine. Engleski tekst: Convention on the Elimination of Discrimination against Women (CEDAW), 1979, dostupan je na adresi http://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/ . 15 Ignajtovi, T. (2011): Nasilje prema enama u intimnom partnerskom odnosu: model koordiniranog odgovora zajednice, Rekonstrukcija enski fond, Beograd.
19
Prema lanku 16. slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. Prema lanku 21. stavak 1. svako ljudsko bie ima pravo na ivot. Prema lanku 35. svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. Prema lanku 39. zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti. Prema lanku 58. slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad nezbrinutim osobama, drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Posebnu skrb drava posveuje zatiti osoba s invaliditetom i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot. Prema lanku 59. svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa zakonom. Prema lanku 63. drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot. Prema lanku 65. stavak 1. i 3. dunost je svih da tite djecu i nemone osobe. Mlade, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na osobitu zatitu na radu. Prema lanku 70. stavak 1. svatko ima pravo na zdrav ivot. 3.1.2. Kazneni zakon (NN 110/97, 27/98, 50/00; 51/01; 105/04) Kazneno pravo je sustav zakonskih propisa kojima se zatiuju osnovne vrijednosti ovjeka i drutva propisivanjem kaznenih djela i kazni te drugih sankcija za poinitelje tih djela. Vrijednosti koje zatiuje kazneno pravo preteno su utemeljene na ustavnim propisima pa se zato govori o konstitucionalnosti kaznenog prava. Time se istie izravna vanost kaznenog prava za zatitu temeljnih vrijednosti pojedinca i cjeline pravnog poretka. Istodobno, ustavne odredbe odreuju okvire, sastojke i jakost kaznenopravne zatite16. lankom 1. Kaznenog zakona propisano je da se kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju samo za ona ponaanja kojima se tako ugroavaju ili povrjeuju osobne slobode i prava ovjeka, te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske i meunarodnim pravom, da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. Nasilje protiv ena u obitelji je specifian oblik rodno utemeljenog nasilja koje predstavlja posebno kazneno djelo, a uvedeno je u kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske 2000. godine. Sukladno odredbi lanka 215.a, kazneno djelo nasilnikog ponaanja u obitelji ini lan obitelji koji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponaanjem dovede drugog lana obitelji u poniavajui poloaj. Za poinitelja kaznenog djela Zakon je propisivao kaznu zatvora od tri mjeseca do tri godine, a kada je 2006. godine pootrena predviena sankcija na kaznu od est mjeseci do pet godina, naglaena je drutvena opasnost djela. Zbog ne uvoenja zatitnih mehanizama za osobe izloene nasilju, problem obiteljskog nasilja usmjeren je pod prekrajnu regulativu to je uzrokovalo razvoj loe sudske prakse, a u nekim sluajevima i povrede ljudskih prava ena rtava nasilja u obitelji. Uz Kazneni zakon, problematiku obiteljskog nasilja regulira i Zakon o zatiti od nasilja u obitelji kojim se na prekrajno-pravnoj razini sankcionira obiteljsko nasilje time da prekrajno-pravna razina zatite ima predviene zatitne mjere kojima se titi rtvu nasilja u obitelji, te jednu mjeru opreza (zabrana pribliavanja) koja se moe izricati tijekom trajanja sudskih postupaka primjenom odredbi Prekrajnog zakona (NN 107/07).
16 Jeschek/Weigend, Lehrbuch des Strafrechts. Allgemeiner Teil, 5. Aufl. Berlin, 1995, 2-8.
Postojanje zatitnih mehanizama u prekrajnom zakonodavstvu pogreno navodi na zakljuak da Republika Hrvatska ima uinkovit pravni okvir koji omoguava preventivno djelovanje i uinkovitu zatitu osoba izloenih nasilju. Iskustvo u radu sa enama rtvama partnerskog i obiteljskog nasilja i njihovom djecom, praenje sudskih postupaka i uinaka sudskih odluka u ivotima ena, upuuje meutim na drukiji zakljuak. Savjetovanjem ena rtava nasilja u enskom savjetovalitu Autonomne enske kue Zagreb, primijeeno je vie sluajeva koji upuuju na nunost postojanja zatitnih mehanizama u Kaznenom zakonu. U individualnim savjetovanjima savjetovane su ene rtve obiteljskog nasilja, seksualnog nasilja i ena koje su partneri pokuali ubiti. U razgovorima su dobiveni podaci o novom nasilju koje poinitelji vre nakon pravomono izreenih sudskih presuda kojima su proglaeni krivim i osueni na bezuvjetne zatvorske kazne. Neki od poinitelja nasilja vre novo nasilje tijekom odsluenja bezuvjetno izreenih kazni zatvora zbog nasilja koje su poinili u odnosu na svoje partnerice, aljui im razglednice ili pisma koji svojim sadrajem ili brojnou uznemiruju rtvu nasilja ili u njoj pobuuju strah. Neki poinitelji nasilja zbog dobrog vladanja kao osuenici dobivaju povlasticu vikenda na slobodi koji koriste uznemiravajui rtve nasilja: u tim situacijama lokalna policija ne reagira, nego upuuje rtvu da se sama treba obratiti upravi za zatvorski sustav. Neki poinitelji nasilja nakon izdrane kazne zatvora uznemiravaju rtvu pokuajima uspostavljanja neposrednog kontakta, prijetnjama ili napadima. Republika Hrvatska nema pravni okvir, u sferi kaznenog zakonodavstva, u smislu postojanja materijalno pravnih i procesno pravnih mjera zatite rtve od poinitelja nasilja u obitelji za vrijeme trajanja kaznenog postupka i nakon okonanja kaznenog postupka. Eventualni pritvor za vrijeme trajanja postupka te zatvorska kazna izreena poinitelju, ne mogu se smatrati dovoljno dobrim pravnim okvirom kojim se titi rtva kaznenog djela. Posljedino, Drava u brojnim sluajevima ne moe preventivno djelovati, pa proizlazi da Republika Hrvatska nije ispunila nijedan od tri naloga koji joj nalau Ustav i Konvencija. Opisana situacija zabrinjavajua je i zahtijeva hitne promjene zakona. Suci u kaznenim postupcima nemaju zakonsku mogunost izricanja mjera kojima se titi rtva nasilnikog ponaanja nakon pravomonosti sudske odluke. Za vrijeme trajanja postupka mogunost izricanja mjera kojima se titi rtva nasilja bitno je suena. Jamstvo prava na ivot iz lanka 21. Ustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav) odnosno lanka 2. Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava (u daljnjem tekstu: Konvencija), zajedno s jamstvima iz lanka 23. Ustava odnosno lanka 3. Konvencije kojima se zabranjuje muenje, predstavljaju prema stajalitu Evropskog suda za zatitu ljudskih prava (u daljnjem tekstu: ESLJP/Sud) () jednu od temeljnih vrijednosti demokratskih drutava koja ine Vijee Evrope Mc Cann i dr. protiv UK (1995.). Jamstva iz lanka 35. Ustava Republike Hrvatske odnosno lanka 8. Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava tite privatnost, potovanje i pruaju pravnu zatitu osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. Potovanje privatnog ivota ukljuuje zatitu sigurnosti osobe koja moe biti naruena ili ozbiljno ugroena protupravnim postupanjem jednog lana obitelji u odnosu na drugog lana obitelji. Ustav i Konvencija pritom daju Republici Hrvatskoj tri naloga: da uspostavi pravni okvir, osigura uinkovite provedbene mehanizme te djeluje preventivno. Kada neiji ivot ugroava privatni pojedinac, obveza je Republike Hrvatske da takvo ponaanje sprijei. U sluajevima koji su razmatrani pred ESLJP-om Osman protiv UK (1998.) ali i u sluajevima Kontrova protiv Slovake i Tomai protiv Hrvatske, Evropski sud je potvrdio da je pravo pojedinca da tijela dravne vlasti preventivno djeluju radi zatite njegova/njezina ivota. U sluaju A. protiv Hrvatske, Evropski sud je utvrdio da Republika Hrvatska nije ispunila jamstvo iz lanka 8. Konvencije, jer nije provela mjere zatite rtve. Sud je presudom odaslao vanu poruku da je vano osigurati zatitu rtve i u tom smislu ne samo donijeti, nego i provesti sudsku odluku. Zatita i osiguranje sigurnosti osobe izloene nasilju u obitelji u sudsko-pravnom smislu obuhvaa mjere kojima se poinitelju ograniava pribliavanje, uznemiravanje, uhoenje i slino.
21
Pri razmatranju pitanja hitnosti i nunosti uvoenja zatitnih mehanizama u materijalno i procesno kazneno zakonodavstvo, vano je poi od injenice da nasilan in vrlo esto nije samo onaj postupak poinitelja radi kojeg je pozvana policija, te se posljedino ne radi o partnerskom nasilju koje je mogue rijeiti uzimanjem podataka i procesuiranjem izoliranog dogaaja. Partnersko nasilje u obitelji posljedica je disbalansa moi izmeu partnera i nesrazmjera njihovih snaga, tako da je stupanj vjerojatnosti ponavljanja i intenziviranja nasilja velik. Uzimanje cjelokupnih podataka o proivljenom nasilju od rtve je vano za sustavno rjeenje problema, za zatitu rtve nasilja, za odabir vrste sudskog postupka, te za izbor primjerene sankcije u sluaju osuujue odluke. Zbog injenice da policija povodom intervencije biljei samo dogaaj radi kojeg je pozvana na lice mjesta, ima za posljedicu razvoj loe prakse i institucionalno banaliziranje partnerskog nasilja koje ostavlja neizbrisive posljedice na rtvu i druge lanove obitelji koji su vrlo esto izravno ili neizravno izloeni nasilju. Pritom se ponajprije misli na djecu. Povodom optunog prijedloga policije ili izvjea dravnom odvjetnitvu, pokree se i provodi sudski postupak samo za onaj dio injeninog opisa na koji se odnosi optuni akt. Kada oteena daje iskaz pred sudom, a pritom izae izvan okvira injeninog opisa optunog akta opisujui i drugo proivljeno nasilje, sud je prekida jer njezin iskaz nije u vezi sa predmetnim sudskim postupkom. Posljedino, nasilje poinjeno u odreenom vremenskom intervalu ostaje neprocesuirano. Nastavno, uinci presude Maresti protiv Hrvatske i posljedice presude na sluajeve istodobnog pokretanja i voenja prekrajnog i kaznenog postupka za injenino istu radnju, a kako bi se izbjegle povrede naela ne bis in idem, motivirali su Ministarstvo unutarnjih poslova i Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske da donesu privremenu uputu iz koje uvodno proizlazi () prekrajno sankcioniranje je s obzirom na injenini supstrat i druge ivotne odrednice u praksi najee i ono kroz odgovarajue norme Zakona o zatiti od nasilja u obitelji na zadovoljavajui nain regulira predmetnu problematiku. Uz optuni prijedlog (prekrajnom sudu) ne podnosi se kaznena prijava (dravnom odvjetnitvu) jer bi to izravno znailo prijavljivanje i procesuiranje dvaput za isto djelo. Sadraj upute je zabrinjavajui. injenini supstrat za djela nasilja u obitelji vrlo je esto takav da svrstava djelo u kaznenopravnu regulativu. Prekrajna regulativa nije i ne moe postati osnovni pravni okvir za rjeavanje sluajeva nasilja u obitelji. Ona to trenutano jest samo zato to kaznenopravna regulativa uope ne predvia mehanizme zatite rtve nasilja u obitelji. Nasilje u obitelji ozbiljan je problem jer ostavlja trajne i neizbrisive posljedice na osjetljive pojedince uglavnom ene i djecu. Rije je o djelima koja, s obzirom na stupanj drutvene opasnosti, prelaze okvire prekrajnog zakonodavstva, osim u sluajevima kada moemo govoriti o neintenzivnom jednokratnom ekscesu koji doista moe biti u domeni prekrajnopravne regulative. Diskriminatorna narav prakse i zakona upuuje da je zakone potrebno mijenjati. U protivnom moe se zakljuiti da Republika Hrvatska, kao lanica Vijea Evrope i potpisnica Konvencije, nije poduzela sve potrebne radnje za promicanje jednakosti svih osoba, a za to nema objektivnog i razumnog opravdanja niti postoji opravdani cilj. Diskriminatorna narav prakse dolazi do izraaja u primjerima iz sudske prakse. Konkretno, da je poinitelj nasilja, npr. osoba B, nekomu treem a ne svojoj supruzi zaprijetio na nain kako glase injenini supstrati optunih prijedloga za pokretanje prekrajnih postupaka, ubit u te, nee vie hodati ili zbog tebe u kad-tad zavriti u zatvoru, ne elim to napraviti, ali ja u te kad-tad ubiti ili ne mogu te vie gledati, sredit u te, jedino mi je ao djece, nakon ega ju je udario nogom u desnu natkoljenicu ili sve kosti u ti polomiti i baciti te u kontejner ili da je, npr. poinitelj nasilja osoba B nekog treeg a ne svoju suprugu udario akom u trbuh i bacio na pod gdje ju je nastavio udarati rukama i nogama, za postupanje ne bi bio mjerodavan prekrajni, nego kazneni sud. Kada se nasilje koje je rodno motivirano i usmjereno prema enama u obitelji tretira drukije od uobiajenog, bez dvojbe moemo govoriti o diskriminaciji. Nunim smatramo ukazivati na diskriminaciju kako bi se urno promijenila loa praksa koja postoji, te kako bi se promijenio zakonski okvir koji takvu praksu omoguuje.
3.1.3. Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11) Zakon o kaznenom postupku, bitno novog sadraja, donesen je 15. prosinca 2008. godine, s time da je stupio na snagu u tri faze: dijelom 1. sijenja 2009. godine, dijelom 1. srpnja 2009. godine, a dijelom 1. studenog 2011. godine. Njime je temeljito promijenjen sustav pravila kaznenog postupka koji je dosad u Hrvatskoj postojao, jer sud postaje trei, neutralni subjekt. Dravni odvjetnik dobiva velike ovlasti tako da u prethodnom postupku predstavlja tijelo koje vodi postupak, a u sredinjem stadiju zastupa optubu. Zakon o kaznenom postupku utvruje pravila kojima se osigurava da nitko neduan ne bude osuen a da se poinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera uz uvjete koje predvia Zakon i na temelju zakonito provedenog postupka pred mjerodavnim sudom. Uz brojne nedostatke novog Zakona o kaznenom postupku, pozitivna je novost da su rtve kaznenih djela dobile poloaj kakav do stupanja na snagu Zakona nisu imale, s tim da Zakon predvia posebnu zatitu za rtve koje su djeca, maloljetnici i rtve seksualnih kaznenih djela. Pravni poloaj rtve razlikuje se u odnosu na teinu kaznenog djela, narav kaznenog djela i dob rtve. U osnovi novog pristupa jest da se kazneni postupak uzima kao mehanizam uspostave naruenih prava pojedinaca, a ne samo kao postupak koji je izraz skrbi drave da provede pravdu koja je naruena. rtva kaznenog djela osoba je koja zbog poinjenja kaznenog djela trpi fizike i duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Oteenik je osim rtve i druga osoba ije je kakvo osobno ili imovinsko pravo povrijeeno ili ugroeno kaznenim djelom, a u kaznenom postupku sudjeluje u svojstvu oteenika (l. 202. t. 10. i 11. Zakona o kaznenom postupku). rtva kaznenog djela ima pravo na djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomo rtvama kaznenog djela te ima pravo sudjelovati u postupku kao oteenik. rtve kaznenih djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili vie godina imaju pravo na savjetnika na teret proraunskih sredstava prije davanja iskaza u kaznenom postupku te pri podnoenju imovinskopravnog zahtjeva, ako trpe tea psihofizika oteenja ili tee posljedice kaznenog djela. Nadalje, imaju pravo na naknadu materijalne i nematerijalne tete iz dravnog fonda (l. 43. Zakona o kaznenom postupku). rtve kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog udorea kao ranjivi svjedoci imaju i pravo da prije ispitivanja razgovaraju sa savjetnikom na teret proraunskih sredstava, da je u policiji i u dravnom odvjetnitvu ispituje osoba istog spola, ima pravo uskratiti odgovor na pitanja koja se odnose na strogo osobni ivot rtve, zahtijevati da bude ispitana preko audiovideo ureaja, na tajnost osobnih podataka, pravo zahtijevati iskljuenje javnosti s rasprave (l. 45. Zakona o kaznenom postupku). Od 1. svibnja 2008. godine zapoeli su s radom Odjeli za organiziranje i pruanje podrke svjedocima i rtvama (do 1.11.2009. pod nazivom Uredi za podrku svjedocima i rtvama) kao rezultat zajednikog pilot projekta Ministarstva pravosua i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj. Podrka se prua svjedocima i oteenicima prije, tijekom i nakon dolaska na sud. Ve od trenutka primanja poziva svjedok/oteenik se moe obratiti slubenicima Ureda putem telefona ili osobno. Po dolasku na sud slubenici Odjela i volonteri priekat e oteenika/ svjedoka na ulazu u zgradu suda. Smjestit e ga u zasebnu ekaonicu koja je namijenjena iskljuivo njima, gdje e im dati odgovore na sva pitanja vezana uz osnove sudskog postupka te objasniti to ih sve eka u sudnici. U sluaju da svjedok/oteeni izrazi potrebu, slubenik/ volonter e ga otpratiti i provesti vrijeme s njim u sudnici. Kada svjedok/oteenik zavri s davanjem iskaza, slubenik Odjela, po potrebi, moe ga informirati gdje moe potraiti strunu pomo psiholoko savjetovanje ili sl. Kada postoji vjerojatnost da bi svjedokinja davanjem iskaza ili odgovorima na pitanja sebe ili blisku osobu izloila ozbiljnoj opasnosti za ivot, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili
23
imovinu veeg opsega (ugroena svjedokinja), ona moe uskratiti iznoenje svojih osobnih podataka, ne odgovoriti na pojedina pitanja ili ne dati iskaz u cjelini, dok se ne osigura zatita svjedoka onako kako je to razraeno Zakonom (l. 294.-300. Zakona o kaznenom postupku). Primjenom lanka 338. Zakona o kaznenom postupku, sudsko vijee moe iznimno odluiti da se optuenik privremeno udalji iz sudnice ako svjedokinja (rtva nasilja u obitelji ili trgovanja enama) odbija dati iskaz u njegovoj nazonosti ili ako okolnosti pokazuju da u njegovoj nazonosti nee govoriti istinu. Nakon povratka optuenika u zasjedanje, proitat e mu se iskaz svjedokinje, a optuenik ima pravo postavljati pitanja. U praksi, u ostvarenju tog prava, rtve (oteenici-svjedoci) znaju imati problema, osobito kada nemaju punomonika i nisu pouene o pravima. Primjeri iz prakse ukazuju na postojanje sluajeva da se rtvama pozvanima da daju iskaz u svojstvu oteenica-svjedokinja, uskrauje pravo na odvjetnika s obrazloenjem da je rije o svjedocima koji zapravo nemaju pravo na odvjetnika. Primjeri iz prakse upuuju i na sluajeve kada je unato postojanju tehnikih sredstava enama rtvama seksualnog nasilja uskraivano pravo na sasluanje preko video-linka s obrazloenjem da je rije o tehnikim pomagalima namijenjenima sasluanju djece i maloljetnih osoba. Postoje i sluajevi kada se od ena rtava trgovanja, obiteljskog, seksualnog ili drugog nasilja, trai da se suoavaju s okrivljenikom i slino. Stara kola ne poznaje osobitost statusa rtve, njezinu potrebu i osnovno ljudsko pravo da je se dodatno ne traumatizira nainom voenja postupka koji se moe modificirati uz potovanje prava svih sudionika, pa i okrivljenika. Pravo na sasluanje s pomou sredstava za prijenos slike i zvuka za punoljetne rtve seksualnih delikata teko se ostvarivalo, a i dalje se teko ostvaruje na nekim sudovima, no uoen je znatan napredak i razvoj dobre sudske prakse. U tom smislu vanu su ulogu odigrali edukacijski programi, ali i rad nevladinih organizacija koje se bave pruanjem pomoi enama rtvama nasilja, koje su neposrednim kontaktiranjem s mjerodavnim dravnim odvjetnitvima ili osiguravanjem odvjetnika, za rtve uspjeli ostvariti prava koja proizlaze iz Ustava RH i Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava. Nastavno na gore navedeno, iskustva u zastupanju ena rtava nasilja pokazala su da u kazneno procesno zakonodavstvo treba implementirati Ustav Republike Hrvatske i Evropsku konvenciju o zatiti ljudskih prava, te uvesti mogunost da se radi zatite rtava nasilja za vrijeme trajanja sudskih postupaka mogu primijeniti mjere opreza u odnosu na poinitelja nasilja, primjerice: zabrana pribliavanja rtvi nasilja, zabrana uznemiravanja rtve nasilja, zabrana uspostavljanja bilo kakvog kontakta sa rtvom nasilja, zabrana uhoenja rtve nasilja, osiguranje zatite osobe izloene nasilju, udaljenje iz kue ili stana u kojem ivi rtva nasilja, zabrana uspostavljanja sluajnih susreta sa rtvom, te druge mjere kojima e se prema odluci suda postii zatita rtve nasilja. 3.1.4. Zakon o zatiti od nasilja u obitelji (NN 137/09; 14/2010; 60/2010) Zakon o zatiti od nasilja u obitelji (u daljnjem tekstu: ZZNO; Zakon) propisuje to je nasilje u obitelji, definira osobe koje se smatraju lanovima obitelji u smislu odredbi Zakona, te propisuje vrste i svrhu prekrajno-pravnih sankcija za poinjenje nasilja u obitelji. Nasilje u obitelji u smislu odredbi ZZNO-a predstavlja svaki oblik tjelesnog, psihikog, spolnog ili ekonomskog nasilja. Odredbama Zakona zatieni su ena i mukarac u braku i u izvanbranoj zajednici, njihova zajednika djeca i djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi bez ogranienja, srodnici po krvi u pobonoj lozi zakljuno s treim stupnjem, srodnici po tazbini zakljuno s drugim stupnjem, osobe koje imaju zajedniku djecu, tienik i skrbnik, udomitelj i korisnik smjetaja s obitelji, osobe u istospolnoj zajednici.
Sud poiniteljima nasilja primjenom ZZNO-a moe izrei novanu kaznu od minimalno 1.000,00 kn ili kaznu zatvora do 90 dana, osim ako nije rije o nasilju poinjenom prema djeci,
maloljetnim osobama ili osobama s invaliditetom ili u njihovoj prisutnosti, kada su propisane minimalne novane kazne u visini od 6.000,00 kn odnosno 7.000,00 kn te minimalne kazne zatvora od 30 odnosno 45 dana, sve ovisno o tome je li djelo uinjeno u prisutnosti ili na tetu posebno ranjivih lanova obitelji. Zakonom de lege lata djelomino su otklonjeni nedostaci Zakona iz 2003. godine, no zakonodavac je odbio prihvatiti prijedloge Autonomne enske kue Zagreb usmjerene na poboljanje teksta Zakona. Iskustva u neposrednoj primjeni Zakona, a osobito rad sa enama rtvama nasilja, pokazala su potrebu da se krug ovlatenika proiri na mukarce i ene koji se nalaze u intimnoj vezi. Brojnost postojanja partnerskih odnosa koji nisu brak ni izvanbrana zajednica, nuno namee potrebu ureenja i zatite od nasilja koje proizlazi iz takvih odnosa. Rije je o rodno uvjetovanom nasilju usmjerenom protiv ena, a za otklanjanje nasilja ne postoje mehanizmi zatite primjenom drugih zakona. Neosiguravanjem pravnog okvira za zatitu ena od tipinih oblika obiteljskog nasilja koje proivljavaju u vezama s partnerima s kojima nisu u braku/izvanbranoj zajednici, Republika Hrvatska ne postupa u skladu s pozitivnim obvezama koje proizlaze iz Ustava RH i iz Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava. Formulacije Zakona dijelom su nedoreene (u pogledu rokova), a djelomice openite i nejasne (kad je rije o zatitnim mjerama i koritenju pojma izravna ivotna ugroenost). Svi postupci pokrenuti primjenom ZZNO-a smatraju se hitnima, no pojam hitnosti nije posve jasan u praksi. Primjena Zakona, od vremena kada je prvi put donesen 2003. godine, pokazala je da hitnost postupanja varira od suda do suda, od suca do suca. Postupak slian prema zahtjevnosti postupanja moe trajati od mjesec dana do godinu dana. S obzirom na to da je hitnost postupanja prepoznata kao vaan nalog za postupanje mjerodavnim tijelima i sudovima, te nadalje, da je u svim nacionalnim strategijama koje se odnose na ovu materiju deklarirano da e svi postupci biti hitni, hitnost je potrebno uiniti transparentnim pojmom i uvesti rokove, kako bi se osigurala uinkovita zatita, te kako bi rtve bile zatiene od arbitrarnog tumaenja pojma hitnosti. Nema zapreke da se u postupcima pokrenutim primjenom ZZNO-a ne propie obveza sudova da rasprave mora zakazivati u rokovima ne duim od petnaest dana. Isto tako, nema zapreka da se u postupcima pokrenutim primjenom ovog Zakona u kojima se trai izdavanje mjera opreza ili zatitnih mjera, rasprave zakazuju bez odlaganja, a u sluaju da okolnosti doputaju, u razmacima koji ne mogu biti dulji od sedam dana. ZZNO koristi izraz izravna ivotna ugroenost kada propisuje uvjete za samostalno izricanje zatitnih mjera. Rije je dakle o mjerama kojima se tite osobe izloene nasilju, te kojima se sprjeava ponovno poinjenje nasilja, ali samo radi otklanjanja izravne ivotne ugroenosti rtve. Sud odluku o hitnim zatitnim mjerama mora donijeti odmah, a najkasnije u roku od 24 sata. S obzirom na to da se primjenom ZZNO-a na prekrajno-pravnoj razini prua zatita rtvama nasilja u obitelji, nije primjereno pruanje zatite rtvama uvjetovati stanjem izravne ivotne ugroenosti. Ako je rtva izravno ivotno ugroena, pritvor poinitelju primjerena je zatita rtve, a stupanj ugroavanja je takav da nema mjesta primjeni prekrajnog zakona nego kaznenog zakona. Stoga ZZNO treba pruiti zatitu rtvama nasilja radi otklanjanja uznemirenosti, straha ili radi zatite povrijeenog dostojanstva. Posljedica loe zakonske formulacije povrede su ljudskih prava, a najee je rije o pravima zajamenima lankom 3. i llankom 8. Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava te llankom 6. iste Konvencije, jer dolazi do povrede prava na pristup sudu u svim sluajevima kada je hitnu zatitnu mjeru svrsishodno donijeti kako bi se otklonilo stanje nemira ili straha. Primjena ZZNO-a i rad sa enama rtvama nasilja pokazali su da u primjeni instituta zatitnih
25
mjera postoji velik problem, te da se u praksi ne ostvaruje ni smisao ni svrha zatitnih mjera. Praksa je pokazala, osobito u razdoblju prije postojanja Prekrajnog zakona koji propisuje mogunost donoenja specifine mjere opreza koja se primjenjuje u sluajevima nasilja koje je regulirano ovim Zakonom, da sudovi nevoljko izdaju zatitne mjere, te da vrlo rijetko izdaju tzv. hitne zatitne mjere, dakle da vrlo rijetko, gotovo nikad, primjenjuju lanci 18. i 19. Zakona. Primjeri iz prakse pokazali su da sudovi zatitnu mjeru zabrane uznemiravanja smatraju sadranom u ve izreenoj mjeri zabrane pribliavanja. Nadalje, pokazalo se da su sudovi mjeru zabrane uznemiravanja odbijali s argumentom da u konkretnoj situaciji nije rije o otklanjanju izravne ivotne ugroenosti osobe izloene nasilju, premda se po prirodi i logici stvari inom uznemiravanja gotovo nikada izravno ivotno nekog ne ugroava nego jednostavno: uznemiruje. Donoenjem Prekrajnog zakona (NN 107/07) samo djelomino su otklonjeni nedostaci iz ZZNO-a vezani uz izricanje hitnih zatitnih mjera. 3.1.5. Prekrajni zakon (NN 107/07) Materijalno pravnim odredbama Prekrajnog zakona prekraj je definiran kao djelo kojim se povrjeuje javni poredak, drutvena disciplina ili druga drutvena vrijednost koja nije zatiena Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela. Postupovnim odredbama Prekrajnog zakona utvrena su pravila kojima se pred prekrajnim sudovima i svim drugim tijelima koja vode prekrajni postupak, osigurava pravino voenje prekrajnog postupka, zatita ljudskih prava, pravilno utvrivanje injenica i zakonito odluivanje o prekrajnoj odgovornosti tako da nitko neduan ne bude osuen, a da se poinitelju prekraja izrekne kazna ili primjeni druga prekrajno-pravna sankcija. U svim postupcima vezanim uz primjenu ZZNO-a, primjenjuju se odredbe Prekrajnog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mlade. U vezi sa zatitom ena rtava nasilja, vana je odredba lanka 130. koja ureuje svrhu, vrste i naela primjene mjera opreza te propisuje da se tijekom prekrajnog postupka protiv okrivljenika moe primijeniti mjera opreza zabrane pribliavanja rtvi nasilja u obitelji i zabrana uspostavljanja ili odravanja veze sa rtvom nasilja ili drugim osobama. Loa praksa u primjeni navedene odredbe u pravilu postoji kada se mjera opreza primjenjuje u odnosu, primjerice, na partnericu koja je proivjela nasilje, ali ne i u odnosu na djecu koja su nazoila nasilju. U sluaju kada se rtve nalaze u sklonitima s djecom ili su napustile partnersku zajednicu, neizricanje mjere opreza u odnosu na djecu, stavlja njihove majke u neivotnu situaciju u kojoj se unato postojanju mjere opreza moraju, a radi susreta i druenja oca s djecom, susretati s poiniteljem nasilja. Odluke koje nisu smislene i ivotno logine, znaju dovesti do paradoksalnih situacija. Jednako tako, u praksi se pokazala vanom odredba lanka 173. koja upuuje da e se pri ispitivanju svjedoka smisleno primjenjivati odredbe Zakona o kaznenom postupku, a koja je za rtve nasilja vana jer im osigurava pravo da budu ispitane bez prisutnosti okrivljenika koji se za vrijeme davanja iskaza privremeno udaljava iz sudnice. Praksa u primjeni odredbe lanka 173. nije ujednaena, tako da velik broj prekrajnih sudaca i dalje ne primjenjuje citiranu odredbu, osobito kada oteene pristupaju sudu same, bez odvjetnika. 3.1.6. Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine (NN 20/11) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 3. veljae 2011. godine donijela Zakljuak kojim se donosi Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine. Radi se o stratekom dokumentu kojemu je cilj urediti pravni okvir Republike Hrvatske i na nain da se osigura ne-diskriminirajue zakonodavstvo u svrhu ostvarenja osnovnih ljudskih prava i socijalne pravde. Navedena strategija se sastoji od vie dijelova koji ocrtavaju cilj strategije, a koji su navedeni kao Prevencija nasilja u obitelji, Unaprjeenje meuresorne suradnje, Izobrazba strunjaka koji rade u podruju zatite od nasilja u obitelji, Psihosocijalni tretman poinitelja nasilja u obitelji, Zakonodavni okvir iz podruja zatite od nasilja u obitelji, Zbrinjavanje i potpora rtvama nasilja u obitelji, Senzibilizacija javnosti za problematiku nasilja u
obitelji. Svaki od tih dijelova sadri ocjenu trenutnog stanja, ciljeve koji se ele postii i mjere kojima se navedeno planira postii. Kako se cijela strategija rukovodi opim ciljem zatite od nasilja u obitelji, tijekom daljnje analize biti e prikazani pojedini gore nabrojani elementi s fokusom na odreena podruja.
3.2. Briga o djeci i socijalne usluge

3.2.1. Obiteljski zakon (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07) Ovim se Zakonom ureuje brak, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbnitvo, uinci izvanbrane zajednice ene i mukarca te postupci mjerodavnih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbnitvom. Ureenje obiteljskih odnosa temelji se na naelima: 1. ravnopravnosti ene i mukarca te uzajamnog potovanja i pomaganja svih lanova obitelji 2. zatite dobrobiti i prava djeteta te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta 3. primjerene skrbnike zatite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duevnim smetnjama. Ne postoje odredbe koje bi bilo na koji nain izdvajale ene rtve obiteljskog nasilja, no postoje zakonske odredbe koje se u praksi esto primjenjuju u sluajevima obiteljskog nasilja kada partneri imaju djecu. Iako je rije o odredbama usmjerenima na zatitu dobrobiti djece, njihova vanost i pravilna primjena velika je pomo enama rtvama obiteljskog nasilja ili trgovanja ljudima. Tako, primjerice, sud u izvanparninom postupku primjenom lanka 111. Zakona moe oduzeti pravo roditelju da ivi s djetetom i odgaja dijete, ako isti u veoj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta ili postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta. lankom 110. Zakona propisana je mogunost odreivanja nadzora nad izvravanjem roditeljske skrbi, a lankom 114. propisani su uvjeti za provoenja postupka lienja roditeljske skrbi u sluajevima grubog krenja roditeljske odgovornosti, dunosti i prava. Uz navedeno, lanak 116. daje mogunost sudu da zabrani lanovima obitelji neovlateno pribliavanje djetetu na odreenoj udaljenosti ili na odreenim mjestima. Nastavno, iskustva iz prakse i potreba usklaivanja nacionalnog zakonodavstva s meunarodnim ugovorima ukazuju na potrebu izmjene Obiteljskog zakona. U dijelu Zakona, Glava 3. Posredovanje prije razvoda braka, propisane su pretpostavke za provoenje postupka posredovanja u sluajevima razvoda braka. Postupak provodi ustanova ili pojedinac, a u praksi uvijek centri za socijalnu skrb, svaki put kada se postupak radi razvoda pokree tubom, neovisno o tome imaju li brani drugovi maloljetnu djecu ili nemaju. Dunost je posredovatelja ispitati stranke, te pomoi da se uzroci koji su doveli do poremeenih branih odnosa otklone i brani drugovi pomire. U sluajevima rodno uvjetovanog obiteljskog nasilja, nije oportuno miriti rtvu nasilja i poinitelja nasilja. Poeljno je pomoi rtvi nasilja da izae iz nasilnog partnerskog odnosa. S tim u vezi potrebno je proiriti odredbu lanka 45. Zakona koji predvia iznimne situacije kada se postupak posredovanja ne provodi. 3.2.2. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, NN 110/08, NN 34/11) Ovim Zakonom radi zatite materinstva, njege novoroenog djeteta i njegova podizanja, te usklaenja obiteljskog i poslovnog ivota, propisuje se pravo roditelja i njemu izjednaene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novane potpore, uvjeti i nain njihova ostvarivanja i financiranja, te tijela nadlena za provedbu ovoga Zakona. U lanku 6. kod definicije pojmova, zakon tokom 10. definira pojam trudna radnica pa kae da je to, u smislu ovoga Zakona, zaposlena radnica koja o svom stanju trudnoe pisanim putem obavijesti svoga poslodavca. Nadalje, u toki 11. definirana je radnica koja je rodila, a u smislu ovoga Zakona to je zaposlena radnica majka djeteta u dobi do navrene prve godine ivota djeteta, koja o tom svom stanju pisanim putem obavijesti svoga poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad.
27
Takoer, u toki 12., u smislu ovoga Zakona, radnica koja doji dijete je zaposlena radnica majka djeteta u dobi do navrene prve godine ivota djeteta koje doji, koja o tom svom stanju pisanim putem obavijesti svoga poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad. Prava korisnika na rodiljne i roditeljske potpore odreena su lankom 9. Zakona odreena su kao: 1. rodiljni dopust, 2. roditeljski dopust, 3. rad s polovicom punoga radnog vremena, 4. rad s polovicom punoga radnog vremena zbog pojaane njege djeteta, 5. stanku za dojenje djeteta, 6. dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, 7. slobodan radni dan za prenatalni pregled, 8. dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, 9. mirovanje radnog odnosa do tree godine ivota djeteta. Takoer, prema stavku 2. istog lanka, odreena su slijedea prava: 1. rodiljnu potedu od rada, 2. roditeljsku potedu od rada. Cijeli Zakon koncipiran je kako bi upravo marginaliziranoj grupi ena pruio potporu u okviru radnog odnosa. Ipak, unutar Zakona, nema posebnih odredbi koje bi se odnosile na ene rtve nasilja, prema kojima bi bile primijenjene odreene posebne pozitivne akcije. 3.2.3. Zakon o doplatku za djecu (NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11) Prema ovom Zakonu doplatak za djecu novano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba odreena ovim Zakonom, radi potpore uzdravanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu stjee se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka lanova kuanstva korisnika i drugih uvjeta utvrenih ovim Zakonom. Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbrana zajednica, u smislu ovoga Zakona, izjednaava se s branom zajednicom. Pravo na doplatak za djecu moe ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, ouh, maeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju rjeenja mjerodavnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na uvanje i odgoj (u daljnjem tekstu: korisnik) za svu djecu koju uzdrava, pod uvjetima utvrenima ovim Zakonom. Korisnik doplatka za djecu moe biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom kolovanju. Pravo na doplatak za djecu stjee korisnik pod uvjetom: 1. da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po lanu kuanstva na mjesec ne prelazi 50% proraunske osnovice (u daljnjem tekstu: dohodovni cenzus), i 2. da ivi u kuanstvu s djetetom. Zakljuno, Zakon nema posebnih odredbi koje bi bile privilegirajue u odnosu na ene rtve obiteljskog nasilja ili rtve trgovanja ljudima. 3.2.4. Zakon o predkolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97, 107/97) Ovim se Zakonom ureuje predkolski odgoj i naobrazba te skrb o djeci predkolske dobi (u daljnjem tekstu: predkolski odgoj) kao dio sustava odgoja i naobrazbe te skrbi o djeci. Predkolski odgoj obuhvaa programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zatite, prehrane
i socijalne skrbi koji se ostvaruju u djejim vrtiima sukladno ovom Zakonu, za djecu od navrenih est mjeseci ivota do polaska u osnovnu kolu. Djeji vrtii su javne ustanove koje djelatnost predkolskog odgoja obavljaju kao javnu slubu. upanije, Grad Zagreb te gradovi i opine imaju pravo i obvezu odluivati o potrebama i interesima graana na svom podruju za organiziranjem i ostvarivanjem programa predkolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati djeje vrtie. lankom 20. Zakona obuhvaene su povlatene skupine koje imaju prednost pri upisu djece u djeje vrtie, koji su u vlasnitvu jedinica lokalne uprave i samouprave ili u dravnom vlasnitvu. Rije je o djeci roditelja rtava i invalida Domovinskog rata, djeci iz obitelji s troje ili vie djece, djeci zaposlenih roditelja, djeci s tekoama u razvoju, djeci samohranih roditelja i djeci uzetih na uzdravanje, djeci u godini prije polaska u osnovnu kolu i djeci roditelja koji primaju djeji doplatak. Djeca ena rtava obiteljskog i drugog partnerskog nasilja, nemaju posebnu prednost pri upisu u vrtie to ukazuje na nedovoljnu senzibiliziranost zakonodavca za opseg problema s kojim se ove ene susreu. Isto tako, u praksi zna doi do restriktivnog tumaenja pojma samohrani roditelj, pa bi bilo korisno definirati zakonske pojmove. U cilju olakavanja pristupa tritu rada enama rtvama obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima, poeljno bi bilo uvrstiti ih u posebnu kategoriju povlatenih skupina iz lanka 20. Zakona. lankom 25. Zakona propisano je da rad u djejem vrtiu ne moe obavljati osoba koja je pravomono osuena za neko od kaznenih djela protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo primanja mita, kazneno djelo nasilnikog ponaanja, kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnoga udorea te neko od kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladei. Kao i u odnosu na krug povlatenih skupina, i u llanku 25. zakonodavac je propustio propisati zabranu rada u djejem vrtiu osobama koje su pravomono osuene za prekraj primjenom Zakona o zatiti od nasilja u obitelji. Zabrana se u ovom Zakonu odnosi samo na poinitelje nasilnikog ponaanja u obitelji injenino i pravno opisano u lanku 215.a Kaznenog zakona, no zabranom nisu obuhvaene prekrajne osuujue odluke, a morale bi biti s obzirom na teinu i drutvenu opasnost nasilja u obitelji, neovisno o injenici je li protupravno postupanje procesuirano u prekrajnom ili kaznenom postupku. Razlog je sadran poglavito u injenici da se brojni prekrajni postupci vode zbog vrlo ozbiljnih djela nasilja u obitelji koji bi prema svojoj prirodi i teini trebali biti u domeni kaznenopravne regulative, a zbog trenutane prakse tome nije tako. O ovoj se temi vie govorilo u dijelu analize Kaznenog zakona i Zakona o zatiti od nasilja u obitelji. Prema daljnjim odredbama ovog Zakona, iz preventivnih razloga, radnik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela, udaljava se od obavljanja poslova u odgojnoobrazovnom radu do pravomonosti sudske presude, odnosno do obustave postupka, odbaaja prijave ili odustanka od progona. Za to vrijeme, radnik ima pravo za vrijeme udaljenja na naknadu mjesene plae u visini polovice prosjene plae isplaene tom radniku u prethodna tri mjeseca. Autonomna enska kua Zagreb nevladina feministika organizacija koja prua smjetaj, zastupanje na sudu te pravno i psiholoko savjetovanje enama koje su preivjele ili jo uvijek trpe nasilje u obitelji ima razvijen posebni sustav suradnje s vrtiima. Kroz dugogodinju suradnju i zalaganje radnica sklonita i savjetovalita razvijena je praksa smjetavanja djece koja s majkama borave u sklonitu za ene i djecu koje su rtve nasilja u obitelji. Najee je boravak djece u vrtiima besplatan. Slinu praksu imaju i druga sklonita koja djeluju u Hrvatskoj. Treba napomenuti da ene rtve nasilja u obitelji nemaju nikakvu prednost i ne stjeu dodatne bodove prilikom natjeaja za smjetaj djece u vrtie, nego se radi o praksi koju su na osobnoj razini i vlastitim zalaganjem izborile djelatnice sklonita. Ovdje je osobito bitan faktor suradljivosti osoba u mjerodavnim institucijama.
29
3.2.5. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11) Ovim se zakonom ureuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama. Zakon, izmeu ostaloga, sadri odredbu u lanku 70., kojom je odreeno da su uitelji, nastavnici, struni suradnici i ostali radnici u kolskim ustanovama duni poduzimati mjere zatite prava uenika te o svakom krenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zlorabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja uenika, odmah izvijestiti ravnatelja kolske ustanove koji je to duan javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadlenom tijelu. Prema lanku 106. radni odnos u kolskoj ustanovi ne moe zasnovati osoba koja je pravomono osuena za neko od kaznenih djela protiv ivota i tijela, protiv slobode i prava ovjeka i graanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog udorea, protiv braka, obitelji i mladei, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosua, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda, protiv slubene dunosti, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu. Djeca ena koje su rtve nasilja u obitelji nemaju nikakva posebna prava u ostvarivanju besplatnih udbenika ili obroka prilikom upisa u nove kole (koje su morali promijeniti prilikom preseljenja). Praksa nevladinih organizacija koje pruaju smjetaj enama i njihovoj djeci koji su preivjeli nasilje u obitelji prilikom upisa djece u novu kolu jest takva da se na svakom individualnom sluaju radi posebno. Profesori/ce (razrednici/ce koji su jedini upoznati s injenicoim da se radi o djeci koja s majkama borave u sklonitima zbog nasilja u obitelji) esto izlaze u susret djeci na nain da im posuuju ili kopiraju udbenike. U nekim sluajevima se radnice sklonita zajedno s majkama i djecom same snalaze i pribavljaju udbenike. Kratak vremenski period sva djeca u Hrvatskoj su imala pravo na besplatne udbenike, ali ta odluka je ubrzo ukinuta. 3.2.6. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 57/11) Ovim se Zakonom ureuje djelatnost socijalne skrbi, planiranje i financiranje socijalne skrbi, prava u sustavu socijalne skrbi i postupak za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadraj i organizacijski oblici obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, struni radnici u socijalnoj skrbi, uloga strukovnih komora, zbirke podataka i nadzor te druga pitanja vana za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Takoer, ovim se Zakonom ureuje planiranje i financiranje te sadraj i postupak ostvarivanja usluga meugeneracijske solidarnosti. Konstantno jaanje antidiskriminatorne politike, posebno nakon donoenja Zakona o zabrani diskriminacije, i prisutnost standarda izjednaavanja poloaja mukaraca i ena u drutvu, ogleda se i u ovom Zakonu. Propisano je da izrazi, koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno znaenje, bez obzira na to jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu, obuhvaaju na isti nain muki i enski rod. Jedan od segmenata koji ovaj Zakon ureuje jesu korisnici socijalne skrbi. Dobro je da Zakon meu vie kategorija korisnika prepoznaje i kategoriju rtve obiteljskog nasilja i rtve trgovanja ljudima. Tako Zakon sadri odredbu lanka 30. stavak 2. toka 2. gdje je navedeno da korisnik socijalne skrbi moe biti dijete i mlaa punoljetna osoba koja je bez roditelja ili bez odgovarajue roditeljske skrbi ili je rtva obiteljskog, vrnjakog ili drugog nasilja, i nastavno u toki 5. odreeno je kako korisnik socijalne skrbi moe biti i odrasla osoba s invaliditetom ili osoba s drugim privremenim ili trajnim promjenama u zdravstvenom stanju zbog kojih nije u mogunosti udovoljiti osnovnim ivotnim potrebama, rtva obiteljskog ili drugog nasilja te rtva trgovanja ljudima. U glavi III., socijalne usluge, u odjeljku koji ureuje privremeni smjetaj (privremeni smjetaj je kratkotrajni smjetaj koji se ostvaruje u kriznim situacijama, smjetaj radi provoenja kraih rehabilitacijskih programa, kao vikend smjetaj i povremeni smjetaj), u lanku 112. stavak
2. stoji da u kriznim situacijama u kojima se djetetu koje se zatekne bez nadzora roditelja ili u skitnji, odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivalita ili stalnog boravita, odnosno nema stalnog prebivalita/boravita (beskunik) i nije u stanju brinuti se o sebi, trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do godine dana ivota djeteta te djeci i odraslim osobama rtvama obiteljskog nasilja i rtvama trgovanja ljudima, osigurava privremena skrb izvan vlastite obitelji i omoguava pristup drugim uslugama u zajednici, dok se ne ostvari povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj ili se smjetaj ne osigura na drugi nain. Nastavno, lankom 113. Zakona odreuje se trajanje privremenog smjetaja pa je odreeno da privremeni smjetaj priznaje Zavod17 dok traje potreba, a najdulje 6 mjeseci. Iznimno od navedenog, privremeni smjetaj osigurava se trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do godine dana ivota djeteta, koji nemaju stan, odnosno nemaju osigurano stanovanje ili zbog poremeenih odnosa u obitelji ne mogu ostati s djetetom u obitelji, djeci i odraslim osobama rtvama obiteljskog nasilja i rtvama trgovanja ljudima, te djeci s tekoama u razvoju ili osobama s invaliditetom, traje najdulje do godinu dana. Vano je da drava, meu ostalim i putem ovog Zakona, prepoznaje rtve obiteljskog nasilja kao kategorije ena kojima je potrebna pomo. U odredbama ovog Zakona privremeni smjetaj se za ene rtve nasilja i rtve trgovanja ljudima odreuje najdulje do godinu dana, produljeno u odnosu na ope pravilo maksimalnog ostanka do est mjeseci. Pozitivna iznimka u Zakonu rezultat je prihvaenog prijedloga Autonomne enske kue Zagreb upuenog radnoj skupini za izradu Zakona. Bitno je meutim naglasiti kako, uz ovaj institucionalni okvir pomoi rtvama obiteljskog nasilja i rtvama trgovanja ljudima, postoje i druge opcije pomoi rtvama u sklanjanju od nasilja. Tako, primjerice, postoje udruge koje su organizirane kao autonomna enska sklonita i savjetovalita koja su posljedino specijalizirana za pomo enama rtvama nasilja. Autonomna enska sklonita i pripadajua savjetovalita proteklih su desetljea prikupila veliku koliinu strunog znanja i praktinog iskustva u potpori enama rtvama partnerskog i drugog obiteljskog nasilja jer su pomo rtvama nasilja pruala u vrijeme kada drava jo nije imala nikakav pravni okvir za pruanje pomoi rtvama nasilja. Ovaj oblik pruanja usluga enama, pokazao se uinkovit jer su enske organizacije civilnog drutva fleksibilnije od javnih tijela u organizaciji sistema podrke na terenu. Uz navedeno, rtve su vie voljne obratiti se za pomo organizacijama civilnog drutva nego dravnim tijelima.18 Sva autonomna enska sklonita na teritoriju Republike Hrvatske izradila su prijedlog radi donoenja zakona kojim e biti ureen sustav redovnog i dostatnog financiranja autonomnih sklonita. Dravni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti nije meutim podrao prijedlog zakona kojim bi se financirala autonomna sklonita i pripadajua savjetovalita, te je predloio da se udruge institucionaliziraju tako da sklonita postanu domovi na koje bi se posljedino primjenjivao Zakon o socijalnoj skrbi. Na opisani nain tijela dravne vlasti izravno zadiru u autonomiju rada nevladinih organizacija, osobito feministikih nevladinih organizacija koje pruaju pomo enama rtvama nasilja. Vezano uz Zakon o socijalnoj skrbi, vano je izdvojiti i odredbu lanka 159. Zakona gdje stoji kako se ne moe primiti u radni odnos na rukovodee poslove u djelatnosti socijalne skrbi niti te poslove moe obavljati, osoba protiv koje se vodi postupak ili je pravomono osuena za kazneno djelo protiv ivota i tijela, protiv slobode i prava ovjeka i graanina, protiv asti i ugleda, protiv spolne slobode i spolnog udorea, protiv braka, obitelji i mladei, protiv slubene dunosti, protiv imovine, protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom i za kaznena djela protiv Republike Hrvatske, te prema kojoj je izreena prekrajno-pravna sankcija za nasilje u obitelji. Nastavno, ne moe se primiti u radni odnos na poslove strunog radnika i suradnika u djelatnosti socijalne skrbi niti te poslove moe obavljati, osoba protiv koje se vodi postupak ili je pravomono osuena za kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog udorea, protiv braka, obitelji i mladei,
17 lanak 7. stavak 3. Zakona: Osniva zavoda za socijalnu skrb u upaniji (u daljnjem tekstu: Zavod) je Republika Hrvatska. 18 Put iz nasilja, Birgit Appelt, Verena Kaselitz, Rosa Logar, WAVE Women Against Violence Europe: Europska mrea za borbu protiv nasilja nad enama u kojoj djeluje 4000 organizacija civilnog drutva.
31
protiv slubene dunosti, protiv imovine, protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom i za kaznena djela protiv Republike Hrvatske te prema kojoj je izreena prekrajno-pravna sankcija za nasilje u obitelji, u zadnjih 10 godina prije zasnivanja radnog odnosa. Ove odredbe su vane jer se u institucijama koje obavljaju djelatnosti socijalne skrbi ne moe dopustiti da radi osoba koja je poinila nasilje u obitelji jer je rije o institucijama koje bi prve trebale pruiti pomo. U tom kontekstu, valjalo bi razmisliti i o mogunosti implementacije predmetnih odredbi i u druge zakone koji ureuju uvjete za obnaanje odreene funkcije koja je primarno u slubi pomoi graanima i ranjivim skupinama graana. 3.2.7. Zakon o zdravstvenoj zatiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11) Ovim se Zakonom ureuju naela i mjere zdravstvene zatite, prava i obveze osoba u koritenju zdravstvene zatite, nositelji drutvene skrbi za zdravlje stanovnitva, sadraj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti. Prema lanku 2. Zakona, zdravstvena zatita u smislu ovoga Zakona obuhvaa sustav drutvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreenje zdravlja, spreavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno lijeenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju. Prema lanku 3. svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zatitu i na mogunost ostvarenja najvie mogue razine zdravlja, u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Svaka je osoba obvezna brinuti se o svome zdravlju. Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih. Svaka osoba je u hitnim sluajevima obvezna pruiti prvu pomo ozlijeenoj ili bolesnoj osobi i omoguiti joj pristup do hitne medicinske pomoi. Prema lanku 11. Zakona, zdravstvena zatita stanovnitva Republike Hrvatske provodi se na naelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zatiti, a specijaliziranog pristupa u specijalistiko-konzilijarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti. Zakljuno, Zakon ne izdvaja bilo koju kategoriju ena prema kojoj bi se odnosio s posebnom panjom, no s obzirom da je zakon koncipiran na naelu sveobuhvatnosti, ene rtve obiteljskog i partnerskog nasilja posljedino potpadaju pod odredbe Zakona. 3.2.8. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 15/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11) Ovim se Zakonom ureuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, opseg prava na zdravstvenu zatitu i druga prava i obveze osoba osiguranih prema ovom Zakonu, uvjeti i nain njihova ostvarivanja i financiranja, kao i prava i obveze nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja, ukljuujui i prava i obveze ugovornih subjekata nositelja provedbe zdravstvene zatite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. lanak 6. definira tko stjee status osiguranika, pa tako u toki 15. stoji da status osiguranika stjee suprunik umrlog osiguranika koji nakon smrti suprunika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu, ako se Zavodu prijavio u roku od 30 dana od smrti suprunika, dok pravo na obvezno zdravstveno osiguranje prema toki 24. istog lanka stjeu osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja prema posebnom propisu. Prema lanku 13. Zakona, osobe s prebivalitem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, koje su nesposobne za samostalan ivot i rad i nemaju sredstava za uzdravanje imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe osnovom rjeenja koje donosi ured dravne uprave nadlean za poslove socijalne skrbi, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi. S obzirom na pronatalitetnu politiku, vano je osigurati trudnicama materijalnu sigurnost, kako bi se to vie ena odluilo na majinstvo bez da strahuje za materijalnu egzistenciju. U tom smislu, pravo na naknadu plae zbog privremene nesposobnosti, odnosno sprijeenosti
za rad radi koritenja zdravstvene zatite (u nastavku: bolovanje) iznosi 100% od osnovice za naknadu, prema lanku 42. stavak 2., izmeu ostaloga: za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoom i porodom, za vrijeme koritenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz lanka 26. toke 7. ovoga Zakona, za vrijeme koritenja dopusta za sluaj smrti djeteta iz lanka 26. toke 8. ovoga Zakona, za vrijeme njege oboljelog djeteta mlaeg od tri godine ivota.
Konano, iako se zakon bavi zatitom ena vezano uz trudnou, ne spominje eksplicitno rtve obiteljskog i partnerskog nasilja. Takoer, pod lanom obitelji u smislu odredbi ovog zakona smatra se brani ili izvanbrani suprunik, dok zakon u potpunosti gubi iz vida istospolne partnere/ice, unato pozitivnim zakonskim odredbama specijalnog zakona koji ureuje predmetnu materiju. 3.2.9. Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama (NN 11/97, 27/98, 128/99, 79/02) Ovim se Zakonom propisuju temeljna naela, nain organiziranja i provoenja zatite te pretpostavke za primjenu mjera i postupanje prema osobama s duevnim smetnjama. Odredba lanka 5. normira da se dostojanstvo osoba s duevnim smetnjama mora tititi i potovati u svim okolnostima. Osobe s duevnim smetnjama imaju pravo na zatitu od bilo kakvog oblika zlostavljanja te poniavajueg postupanja. Nadalje, osobe s duevnim smetnjama ne smiju biti dovedene u neravnopravan poloaj zbog svoje duevne smetnje. Posebne mjere koje se poduzimaju da bi se zatitilo prava ili osiguralo unaprjeivanje zdravlja osoba s duevnim smetnjama ne smatraju se oblikom nejednakog postupanja. Radi zatite prava osoba s duevnim smetnjama postoji Dravno povjerenstvo za zatitu osoba s duevnim smetnjama koje je osnovano pri Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske. Dravno povjerenstvo ovlateno je, prema lanku 61. Zakona: a) poduzimati mjere za sprjeavanje nastanka duevnih bolesti i drugih duevnih smetnji, b) unaprjeivati postupanje prema osobama s duevnim smetnjama, c) pratiti provoenje postupaka propisanih ovim Zakonom i predlagati psihijatrijskoj ustanovi i nadlenom dravnom tijelu mjere za otklanjanje uoenih nezakonitosti, d) nadzirati potovanje ljudskih prava i sloboda i dostojanstva osoba s duevnim smetnjama, e) po vlastitoj prosudbi ili na prijedlog tree osobe ispitivati pojedinane sluajeve prisilnog zadravanja ili prisilnog smjetaja u psihijatrijsku ustanovu, odnosno smjetaja djece, maloljetnih osoba, osoba lienih poslovne sposobnosti te punoljetnih osoba koje nisu sposobne dati pristanak, f ) primati prigovore i pritube osoba s duevnim smetnjama, njihovih zakonskih zastupnika, lanova obitelji, opunomoenika, treih osoba, ili centra za socijalnu skrb te poduzimati potrebne mjere provjere i nadzora, g) predlagati nadlenom sudu donoenje odluke o otpustu iz psihijatrijske ustanove. Osim toga, Dravno povjerenstvo je ovlateno posjetiti najmanje jednom u est mjeseci i to bez najave psihijatrijsku ustanovu radi provjere uvjeta i naina provoenja zatite i lijeenja osoba s duevnim smetnjama. Zakon nema odredbi koje bi na bilo kakav poseban nain izravno posvetile panju enama rtvama obiteljskog i drugog partnerskog nasilja, no generalno govorei zakon se moe primjenjivati u sluajevima viestruke diskriminacije.
33
3.2.10. Nacionalna populacijska politika (NN 132/06) Nacionalna populacijska politika je strateki dokument Republike Hrvatske koji je donosen s ciljem usmjeravanja razvoja i obnove stanovnitva te vlastite odrivosti, radi ega se trebaju poduzeti mjere iz podruja socijalne, gospodarske, stambene, obrazovne, pravne, financijske, porezne i drugih politika. Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Hrvatski sabor usvojio je Nacionalnu populacijsku politiku kao akt kojim se izraava politika predstavnikog tijela graana i nositelja zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Provedba populacijske politike osmiljena je kroz vie pravaca, pa tako sam dokument sadri podruja djelovanja, aktivnosti i plan provoenja aktivnosti. Navedeno se u nastavku strukturira kroz slijedee segmente: Odrivi gospodarski razvoj, temeljne i razvojne pretpostavke, Sustav obiteljskih potpora, Porezne olakice, Usklaivanje obiteljskog i poslovnog ivota, Skrb o djeci, Zdravstvena zatita majke i djeteta, Senzibilizacija i informiranje Navedeni dokument ne prepoznaje ene rtve nasilja kao kategoriju koja bi bila obuhvaena populacijskom politikom niti prema kojima bi se trebale provoditi odreene mjere u smislu pozitivnih akcija. 3.2.11. Socijalna politika Grada Zagreba Program socijalne politike Grada Zagreba od 2009. do 2012. navodi sljedee relevantne mjere koje se tiu izravne pomoi enama koje su preivjele nasilje: RTVE NASILJA U OBITELJI MJERA 23: psihosocijalni tretman poinitelja nasilja u obitelji MJERA 24: dom za djecu i odrasle rtve obiteljskog nasilja Duga-Zagreb MJERA 25: izgradnja novog objekta Doma Duga II Zagreb. Grad Zagreb bavi se samo prvim korakom u suzbijanju nasilja protiv ena i pri tome se velika koliina novca koristi za promjenu lokacije postojeeg Doma za djecu i odrasle rtve obiteljskog nasilja ili na psihosocijalni tretman nasilnika. Iz samog naziva institucije jasno je da nije rije o smjetaju namijenjenom samo enama, tako da je upitno rehabilitacijsko djelovanje na ene, ako prostor moraju dijeliti i s mukarcima. Izostanak bilo kakvih programa ekonomskog osnaivanja i poticanja socijalnog ukljuivanja ena koje su preivjele nasilje u obitelji, pokazatelj je nedovoljnog djelovanja u smjeru suzbijanja nasilja protiv ena. Socijalna politika Grada Zagreba ne sadri druge segmente koji se ovim radom obuhvaaju, a koje bi pruale enama rtvama nasilja odreene olakice u smislu potenciranja zapoljavanja ili slino. 3.2.12. Zagrebaka strategija jedinstvene politike za zatitu od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2010. godine. Gradska skuptina Grada Zagreba donijela je Zagrebaku strategiju jedinstvene politike za zatitu od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2010. (Slubeni glasnik Grada Zagreba 9/08) koja je donesena u skladu s Nacionalnom strategijom zatite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2008. do 2010. godine. Oba dokumenta utemeljena su na Protokolu o postupanju u sluaju nasilja u obitelji koji je donijela Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Protokol objedinjuje obveze svih nadlenih tijela koja sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju nasilja te pruanju pomoi zatite osobama izloenim nasilju u obitelji (policija, centri za socijalnu skrb, zdravstvene ustanove, odgojno-obrazovne ustanova i pravosudna tijela), a u njemu su opisani oblici, nain i sadraj suradnje izmeu navedenih subjekata i druge aktivnosti koje su zakonom propisane. Prema navedenoj Strategiji jedna od mjera za prevenciju i spreavanje nasilja u obitelji je i stvaranje uvjeta za ukljuivanje djece rtava nasilja u obitelji u djeje vrtie i programe predkolskoga, osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja.
Provoditelji mjera Zagrebake strategije trebaju dostavljati, do 15. sijenja svake godine, Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje izvjea o provedbi mjera i aktivnosti iz svoje nadlenosti za prethodnu godinu, koje Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje do 1. veljae treba objediniti. Potom Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje treba, do 15. veljae svake godine, Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba dostaviti objedinjeno izvjee o provedbi mjera i aktivnosti iz Zagrebake strategije. Poglavarstvo potom o tome treba izvijestiti Gradsku skuptinu Grada Zagreba.
3.3. Zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih

3.3.1. Zakljuak o prihvaanju Evropske povelje o osnovnim socijalnim pravima radnika (NN 37/91) Sabor Republike Hrvatske je u cilju izgradnje Republike Hrvatske kao socijalne drave, smatrajui da su socijalna prava radnika dio stvarne demokracije i preduvjet ukupnog ekonomskog i socijalnog razvoja, te u cilju zatite i promicanja socijalnih prava kao dio ljudskih prava i temeljnih sloboda, donio sljedee zakljuke o prihvaanju Evropske povelje o osnovnim socijalnim pravima, kojima se izmeu ostalog trebaju osigurati bolji uvjeta ivota i rada, sloboda kretanja, zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, socijalna zatita, obrazovanje i izobrazba, sprjeavanje bilo kakve diskriminacije kod zapoljavanja, gubitka radnog mjesta ili nagraivanje bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost ili uvjerenje, poboljavanje dijaloga izmeu drave, poslodavca i radnika, kolektivno pregovaranje i ugovaranje, stvaranje uvjeta za uvoenje trita radne snage, informiranje, konzultiranje i uestvovanje radnika u donoenju odluka, zatite djece, ena, starijih osoba i invalida. 3.3.2. Zakon o radu (NN 149/09, 61/11) Zakon o radu osnovni je zakon radnog zakonodavstva, ali pored njega postoji i niz dugih propisa kojima se ureuje pojedina pitanja iz odnosa poslodavca i radnika, te takvi propisi imaju prednost jer su lex specialis u odnosu na Zakon o radu. Zakon o radu u lanak 2. definira subjekte radnog odnosa: Radnik-ca (zaposlenik-ca, uposlenik-ca, djelatnik-ca, namjetenik-ca, slubenik-ca ili drugi radnik-ca u daljnjem tekstu: radnik) u smislu ovoga Zakona je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca. Poslodavac u smislu ovoga Zakona je fizika ili pravna osoba koja zapoljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove. Gore citiranom odredbom o pojmu radnika i poslodavca kod definiranja radnika potivana je zabrana diskriminacije po spolu pa se u zakonskom tekstu izriito spominju radnik i radnica, te se istie da radnik ili radnica mogu biti i zaposlenik-ca, uposlenik-ca, djelatnik-ca, namjetenikca, sluebnik-ca ili drugi radnik-ca, a sve sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova. Zakonom o ravnopravnosti spolova je uvedena i obveza koritenja naziva radnog mjesta u mukom i enskom rodu kod donoenja rjeenja o rasporedu na radno mjesto i drugih rjeenja o pravima i obvezama dravnih slubenika/ca te u podruju obrazovanja (uvoenje svim obrazovnim ustanovama obveze koritenja jezinih standarda u mukom i enskom rodu u sadrajima svjedodbi, diploma i drugih dokumenata). Zakon o radu kao bazini zakon radnog zakonodavstva ene rtve obiteljskog i partnerskog nasilja izrijekom ne spominje kao skupine koje bi odredbama tog zakona imale kakve povlastice, prednosti ili privilegije pri zasnivanju ili tijekom radnog odnosa. Naime prema odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije, diskriminacijom se smatra stavljanje u nepovoljniji poloaj bilo koje osobe po osnovi rase ili etnike pripadnosti ili boje koe, spola, jezika, vjere politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, lanstva u sindikatu, obrazovanja, drutvenog poloaja, branog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijea, rodnog identiteta, izraavanja ili spolne orijentacije. lanak 9. stavak 1. toka 2. Zakona o suzbijanju
35
diskriminacije propisuje da se pozitivne akcije s ciljem poboljanja poloaja odreenih skupina graana diskriminiranih po osnovama iz lanak 1., nee smatrati diskriminacijom. Nedostatak izriitih odredbi kojima bi se ene rtve obiteljskog i partnerskog nasilja u okviru radnog zakonodavstva stavile u povoljniji poloaj u odnosu na druge osobe, tzv. pozitivna diskriminacija, moe dovesti do njihove diskriminacije. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u okviru svoje nadlenosti zaprima i prijave svih fizikih i pravnih osoba vezane uz diskriminaciju u podruju ravnopravnosti spolova, prua pomo fizikim i pravnim osobama koje su podnijele pritubu zbog spolne diskriminacije pri pokretanju sudskog postupka, poduzima radnje ispitivanja pojedinanih prijava do pokretanja sudskog spora, uz pristanak stranaka provodi postupke mirenja uz mogunost sklapanja izvansudske nagodbe. Iako ne sadri izriite odredbe o poloaju i pravima ena koje su proivjele obiteljsko ili drugo partnersko nasilje, Zakon ipak sadri odredbe kojima se ene pod odreenim uvjetima stavljaju u povoljniji poloaj o mukarca. Glava VIII. Zakona o radu sadri odredbe o zatiti trudnica, roditelja i posvojitelja, pa se tako lanak 67. propisuje da poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu, niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoe, niti joj smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu. Nadalje, poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o eninoj trudnoi niti smije uputiti drugu osobu da trai takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica. Ranije spomenute odredbe zakona o radu ne sprjeavaju poslodavca da trudnici, odnosno eni koja doji dijete, na njezin prijedlog, ponudi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje drugih odgovarajuih poslova. Ako radnica radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili zdravlje, odnosno djetetov ivot ili zdravlje, poslodavac joj je duan ponuditi sklapanje sporazuma kojim e se odrediti obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a koji e za odreeno vrijeme zamijeniti odgovarajue odredbe ugovora o radu. Ako poslodavac nije u mogunosti postupiti na propisan nain radnica ima pravo na dopust uz naknadu plae. Za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoe ili prestanka koritenja tih prava, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava. Radnica koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do tree godine ivota djeteta sukladno posebnom propisu, moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom. Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do tree godine ivota djeteta sukladno posebnom propisu, radnica koja je koristila neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radila prije koritenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac joj je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, iji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljala prije koritenja toga prava. Uestala praksa pokazuje da poslodavci uskraivanje prava zatienim kategorijama ena vre putem sklapanja ugovora o radu na odreeno vrijeme. Protekom ugovora sklopljenog na odreeno vrijeme, trudnoj eni prestaje radni odnos i sva prava iz radnog odnosa. Smisao zakonskih odredbi o zatiti ena za vrijeme njihove trudnoe i majinstva izigrana je primjenom odredbi koje omoguuju sklapanje ugovora o radu na odreeno vrijeme. Iako se ugovor o radu na odreeno vrijeme moe sklopiti iznimno, praksa je iznimne situacije gotovo pretvorila u redovne situacije, ime je sigurnost zatienih kategorija ena ugroena.
Nadalje, Zakon o radu u lanku 83. sadri odredbu o jednakosti plaa ena i mukarca za jednaki rad i rad jednake vrijednosti, sve sukladno Konvenciji Meunarodne organizacije rada o jednakosti plaa radnika i radnica za rad jednake vrijednosti. Takoer, sukladno Direktivi Vijea 75/117/EZ od 10.02.1975. godine, Zakon o radu definira to obuhvaa pojam da dvije osobe razliitog spola obavljaju jednaki rad i rad jednake vrijednosti: ako obavljaju posao u istim ili slinim uvjetima ili bi jedna drugu mogle zamijeniti na poslovima koje obavljaju; ako je rad sline naravi, a razlike koje se pojavljuju nemaju utjecaja na narav posla u cijelosti; ako se uzmu u obzir kriteriji strunosti, vjetine, je li rad fiziki ili ne, odgovornosti i uvjeti u kojima se taj rad odvija. Pod jednakou plaa podrazumijeva se osnovna plaa ali i svi dodaci odnosno davanja koja poslodavac izravno ili neizravno, po bilo kojoj osnovi, isplauje u novcu ili naravi radniku ili radnici za obavljeni rad. Zakon o radu utvruje nitetnim odredbe ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog pravnog akta koje su protivne pravilu jednakosti plaa ena i mukaraca. I Zakon o ravnopravnosti spolova zabranjuje diskriminaciju vezano za uvjete zaposlenja i rada, sva prava iz rada i na temelju rada, a to ukljuuje i jednakost plaa za jednaki rad i rad jednake vrijednosti. U Zakonu o radu postoje odredbe, koje su vane za poloaj ena koje su proivjele obiteljsko i partnersko nasilje, a kojima se regulira zatita privatnosti radnika-ca. Prema lanku 34. Zakona osobni podaci radnika-ca smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treima osobama samo ako je to odreeno ovim ili drugim zakonom, ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Ako je osobne podatke potrebno prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje e podatke u tu svrhu prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama. Prikupljanje i koritenje osobnih podataka detaljno je propisano Zakonom o zatiti osobnih podataka, koji je razraen u daljnjem dijelu teksta. Zakon o radu sadri odredbe o zatiti dostojanstva, zabrani uznemiravanja, diskriminacije i spolnog uznemiravanja, a koje odredbe su od velike vanosti sa stajalita radnica koje mogu biti izloene uznemiravanju, diskriminaciji ili spolnom uznemiravanju. Uznemiravanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu, kako to navodi Zakon o radu (NN 149/09), u iroj je javnosti poznatije pod nazivom mobbing. Nekoliko je pravnih izvora koji reguliraju zatitu dostojanstva, zabranu uznemiravanja, diskriminacije i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Osim Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih odreenja iz Ustava RH, kao temeljnih akata, ta je materija na vie ili manje obiman nain regulirana Zakonom o radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije te Zakonom o ravnopravnosti spolova. Novi Zakon o radu, za razliku od Zakona o radu koji je vaio do 1. sijenja 2010., drugaije je regulirao diskriminaciju, uznemiravanje i spolno uznemiravanje. Tako se u lanku 5. stavak 4. i 5. Zakona o radu navodi: Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na podruju rada i radnih uvjeta, ukljuujui kriterije za odabir i uvjete pri zapoljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, strunom osposobljavanju i usavravanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima. Poslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadreenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neeljeno i u suprotnosti s posebnim zakonima. Posebni zakoni (lex specialis) na koje ukazuju stavci 4. i 5. lanka 5. Zakona o radu su Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova. Do sada su uoena reagiranja na novu radno-pravnu regulativu, primjerice, dopis Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova od 19. studenoga 2009. upuen Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, s prijedlozima u vezi s novim Zakonom o radu, u kojima je istaknuto izmeu ostalog sljedee: Ovakav prijedlog odredbe je nedostatan i u potpunosti je izgubio smisao dosadanje odredbe Zakona o radu koji je povezivao zatitu dostojanstva sa zatitom od uznemiravanja i spolnog
37
uznemiravanja. To je izuzetno bitno s obzirom da su uznemiravanje i spolno uznemiravanje oblici diskriminacije koji su definirani i postojeim Zakonom o radu i Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova koji su usklaeni s Direktivama EU u tom podruju. Prijedlog Zakona o radu nema vie odredbi o uznemiravanju i spolnom uznemiravanju pa je upravo potrebno uputiti na posebne zakone koji ureuju ovo podruje jer u suprotnom odredba gubi smisao. Ujedno se mora napomenuti da postojee ureenje po Zakonu o radu jasno navodi da se dostojanstvo radnika titi od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadreenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Potpuno je neprimjereno da je novom odredbom poslodavac iskljuen kao mogua aktivna strana u uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Zatita dostojanstva u novom Zakonu o radu regulirana je lankom 130., kojim su preuzete odredbe iz ranijeg Zakona o radu uz dvije iznimke. U stavku 8., 130. lanka navodi se da ponaanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa, no zakon ne definira pojam uznemiravanja, kao niti pojam spolnog uznemiravanja, ve je to preputeno posebnim zakonima. Takoer, na novi nain ureena zabrana uznemiravanja vie ne sadrava pravila o teretu dokazivanja, to znai da se u tom pogledu primjenjuju druge odredbe Zakona o radu o teretu dokazivanja, odnosno odredba lanka 131. Zakona o radu sukladno kojoj teret dokazivanja u sluaju spora iz radnog odnosa lei na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeeno. U sluaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji poloaj, ako radnik uini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji poloaj i da mu je povrijeeno neko od njegovih prava, teret dokazivanja prelazi na poslodavca. U sluaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz je na poslodavcu, a na radniku samo ako je radnik ugovor otkazao izvanrednim otkazom. U sluaju spora u vezi sa radnim vremenom, teret dokazivanja radnog vremena lei na poslodavcu. 3.3.3. Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 80/08, 94/09, 121/10) Ovim se Zakonom ureuje posredovanje pri zapoljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju poveanja zapoljavanja radne snage, osiguranje za sluaj nezaposlenosti, aktivno djelovanje na tritu rada u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, te novog zapoljavanja i samozapoljavanja, izvori sredstava za djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapoljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod) te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Zavoda. Prema odredbama spomenutog zakona Vlada Republike Hrvatske donosi nacionalne akcijske planove zapoljavanja. Na temelju takvih planova Zavod i druge nadlene pravne osobe provode mjere za poticanje zapoljavanja, u cilju unapreenja zapoljavanja razvijanja poduzetnitva, poticanja prilagodljivosti poslodavaca i radnika/ca uvjetima na tritu rada, kao i poticanju istih uvjeta pri zapoljavanju ena i mukaraca. Za praenje provedbe planova Vlada Republike Hrvatske osniva povjerenstvo sastavljeno od socijalnih partnera, nadlenih ministarstava i ostalih interesnih skupina koje djeluju na tritu rada. Mjere za poticanje zapoljavanja provode se na temelju programa koje donosi Zavod, a obuhvaaju osobito: 1. programe za otvaranje novih radnih mjesta, 2. programe prilagodbe radnih mjesta za pojedine skupine nezaposlenih, 3. programe zapoljavanja posebno osjetljivih skupina nezaposlenih osoba kojima prijeti socijalna iskljuenost, 4. programe samozapoljavanja nezaposlenih osoba, 5. programe pripreme radnika kod poslodavaca koji prelaze na nove proizvodne programe ili na nove tehnologije,
6. programe prostorne i profesionalne pokretljivosti,
7. programe humanitarnih, ekolokih, komunalnih, infrastrukturnih sadraja, ouvanja kulturnih i povijesnih spomenika i drugih djelatnosti ako neposredno zapoljavaju nezaposlene osobe, 8. programe izrade studija, istraivakih i drugih projekata vezanih za trite rada, 9. programe obrazovanja nezaposlenih osoba za potrebe trita rada. Nacionalnom strategijom za sprjeavanje nasilja u obitelji predvieno je da e se posebnim mjerama poticati zapoljavanje rtava nasilja, te je predvieno planiranje i programiranje zapoljavanja ena rtava nasilja te poticanje poslodavaca da ih zaposle, a sve u svrhu jaanja njihova poloaja na tritu rada. U skladu sa zakonom i nacionalnom strategijom za sprjeavanje nasilja u obitelji Hrvatski zavod za zapoljavanje je donio mjeru o sufinanciranju zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba, meu kojima se nalaze i ene rtve nasilja koja se detaljno analizira u ovom radu. 3.3.4. Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/07, 107/07, 24/10) Prema ovom Zakonu, lanak 1., obrazovanje odraslih obuhvaa cjelinu procesa uenja odraslih namijenjenih: ostvarivanju prava na slobodan razvoj osobnosti, osposobljavanju za zapoljivost: stjecanju kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikaciji, stjecanju i produbljivanju strunih znanja, vjetina i sposobnosti, osposobljavanju za aktivno graanstvo. cjeloivotnog uenja, racionalnog koritenja obrazovnih mogunosti, teritorijalne blizine i dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, u skladu s njihovim sposobnostima, slobode i autonomije pri izboru naina, sadraja, oblika, sredstava i metoda, uvaavanja razliitosti i ukljuivanja, strune i moralne odgovornosti andragokih djelatnika, jamstva kvalitete obrazovne ponude, potovanja osobnosti i dostojanstva svakoga sudionika.
Prema lanak 2. zakona , obrazovanje odraslih temelji se na naelima:
Zakon nema posebnih odredbi koje bi posebnu panju posvetile enama rtvama obiteljskog i drugog partnerskog nasilja. 3.3.5. Zakon o strukovnom obrazovanju (NN 30/09, 24/10) Ovim se Zakonom ureuje srednje strukovno obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje (u daljnjem tekstu: strukovno obrazovanje) kao djelatnost kojom se omoguava razvoj i stjecanje kompetencija potrebnih za dobivanje strukovnih kvalifikacija. Prema lanku 20. stavak 1. Zakona, Uvjeti za upis polaznika u srednje strukovno obrazovanje su: zdravstvena sposobnost, posebne psihofizike sposobnosti, prethodno steena razina kvalifikacije te drugi uvjeti propisani kurikulumom. Prema stavku 3. istog lanka, kandidatima s tekoama u razvoju ustanova za strukovno obrazovanje osigurava upis u skladu s rjeenjem nadlenih slubi. Osim odredbe koja razrauje status kandidata s potekoama u razvoju, nema odredbi koje bi posebnu panju posvetile enama koje su proivjele nasilje. Osim toga, nema niti odredbi u smislu zatitnog mehanizma vezano za zasnivanje radnog odnosa osoba koja bi mogla naruiti prava polaznika strukovnog obrazovanja. Jedina zatita koju zakon predvia je prema
39
lanku 38. Zakona, gdje se odreuje da inspekcijski nadzor nad ustanovama za strukovno obrazovanje obavlja prosvjetna inspekcija Ministarstva. 3.3.6. Zakon o dravnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (NN 109/07, 134/07, 152/08) Ovim se Zakonom ureuju uvjeti i pravila za dodjelu dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu radnika. Ovaj Zakon modificira Zakon o porezu na dobit, posebice njegov dio koji se odnosi na porezne odbitke i olakice za obrazovanje i izobrazbu. Cilj ovog zakona je poveanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva promicanjem cjeloivotnog uenja. U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedee znaenje: a) ope obrazovanje i izobrazba ukljuuje obrazovanje i izobrazbu koji nisu neposredno i ponajprije namijenjeni sadanjem ili buduem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji koristi poreznu olakicu za obrazovanje i izobrazbu, ve omoguuju stjecanje kvalifikacija koje su veim dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna podruja, ime znatno poboljavaju mogunost radnika za zapoljavanje, b) posebno obrazovanje i izobrazba ukljuuje obrazovanje i izobrazbu koji su neposredno i ponajprije namijenjeni sadanjem ili buduem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji koristi poreznu olakicu za posebno obrazovanje i izobrazbu te omoguuju stjecanje kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna podruja, ili koje su samo dijelom prenosive, c) korisnici dravne potpore, u smislu ovoga Zakona, jesu pravne i fizike osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga (poslodavci), d) naukovanje, sukladno s propisom koji ureuje obrt, u podruju obrazovanja za obrtnika zanimanja. Pod radnikom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se i obrtnik koji osobno radi u obrtu. Zakon u lanku 5. ureuje potpore za obrazovanje i izobrazbu radnika u nepovoljnom poloaju. Prema tom zakonu radnik u nepovoljnom poloaju je: 1. svaki radnik mlai od 25 godina koji prethodno nije pronaao nikakav posao s redovitom plaom, 2. svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, duevnih ili psiholokih oteenja, a koji je sposoban sudjelovati na tritu rada, 3. svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon to je prestao raditi zbog tekoa u usklaivanju svojih radnih obveza i obiteljskog ivota, pri emu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od est mjeseci od njegova ponovnog zapoljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon koritenja roditeljskih i obiteljskih prava ureenih posebnim propisima, 4. svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju kolsku ili srednju strunu spremu, svaki dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri emu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od prvih est mjeseci nakon njegova ponovnog zapoljavanja. 3.3.7. Zakon o minimalnoj plai (NN 67/08) Od srpnja 2008. godine u Republici Hrvatskoj se primjenjuje Zakon o minimalnoj plai. Naziv najnia plaa zamijenjen je novim nazivom minimalna plaa, to je obrazloeno potrebom pribliavanja naeg zakonodavstva terminima koje se rabi u konvencijama Meunarodne organizacije rada i u smjernicama Evropske unije. Uvedena je nova metodologija utvrivanja iznosa najnie cijene rada i njezino usklaenje s kretanjima drugih ekonomskih pokazatelja.
Ovim se Zakonom ureuje iznos minimalne plae, nain njezinog usklaivanja, kao i provedba nadzora nad primjenom odredbi ovoga Zakona. Minimalna plaa utvrena ovim Zakonom
jest najnii mjeseni iznos bruto plae koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Visina minimalne plae utvruje se jednom godinje, u lipnju tekue godine, te se njezin porast vee uz realan rast BDP-a (bruto drutvenog proizvoda) iz prethodne godine prema objavi Dravnog zavoda za statistiku. Visina minimalne plae za razdoblje od 1. lipnja 2009. do 31. svibnja 2010. te za svako sljedee jednogodinje razdoblje, uskladit e se s realnim rastom BDP-a za prethodnu godinu, na nain da se udio minimalne plae u prosjenoj bruto plai kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj ostvarenoj u prethodnoj godini uvea za postotak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini, prema objavi Dravnog zavoda za statistiku. Dravni zavod za statistiku objavit e visinu minimalne plae u Narodnim novinama. 3.3.8. Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03,86/08,75/09) Svrha je Zakona o zatiti na radu uvoenje mjera za poticanje unapreivanja sigurnosti i zdravlja radnika/ca na radu, sprjeavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia. lankom 1. stavak 2. Zakona propisano je da posebno osjetljive kategorije radnika/ca moraju biti zatiene od onih opasnosti koje na njih tetno utjeu, te da se osobita zatita propisuje radi ouvanja nesmetanoga duevnog i tjelesnog razvitka mladei, zatite ena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zatite osoba s invaliditetom i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oteenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi ouvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj ivotnoj dobi. Glava 6. Zakona o zatiti na radu ureuje zatitu posebnih kategorija radnika. lankom 37. Zakona propisano je da je poslodavac duan naroito osigurati zatitu na radu radnicima malodobnicima, enama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom utvrditi opim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika. Radnici smanjenih radnih sposobnosti, u smislu ovoga Zakona, su radnici ija je radna sposobnost smanjena zbog starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na radu, profesionalnih ili ostalih bolesti te drugih razloga koji se utvruju kolektivnim ugovorom ili opim aktom poslodavca. Propisano je, takoer, da za vrijeme trudnoe ena ne smije obavljati osobito poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove u povienom atmosferskom tlaku, poslove pri kojima je izloena ionizacijskom i mikrovalnom zraenju, dimu olova i njegovih anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama ive i praini ivinih spojeva, praini i dimovima mangana i spojeva, uranu i njegovim spojevima, fluoru i njegovim spojevima, ugljinom disulfidu, halogenim derivatima ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima benzena, kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastinih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te biolokim agensima i to virusima: hepatitis B, herpes, cytomegalo, varicella, rubella, HIV te bakterijama: listeria, toxoplazma. Za vrijeme dojenja djeteta ena ne smije obavljati osobito poslove pri kojima je izloena praini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika. Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi nou i u prekovremenom radu, osim u sluajevima utvrenim u Zakonu o radu. Kod poslodavca radnici izmeu sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zatitu na radu. Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na podruju zatite na radu, te da prati primjenu propisa i nareenih mjera zatite u radnoj sredini u kojoj je izabran. Povjerenik ima i sljedea prava i dunosti: podnositi prijedloge vezane uz donoenje odluka iz podruja zatite zdravlja i sigurnosti na radu; zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajue mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti;
41
podnositi pritube tijelima nadlenim za zatitu na radu, ako smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajua za sigurnost i zatitu zdravlja na radu; sudjelovati u planiranju unapreivanja uvjeta rada, uvoenja nove tehnologije, uvoenja novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove ovlatenike na provedbu zatite na radu; biti obavijeten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika; imati pravo uvida i koritenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika; primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zatite na radu; izvijestiti inspektora o svojim zapaanjima i zapaanjima radnika iji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i oitovati se na injenino stanje koje utvrdi inspektor; pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroeni ivot i zdravlje radnika, a poslodavac to proputa ili odbija uiniti; obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proirivati i unapreivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od znaaja za njegov rad; staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miljenje; svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran nain; obavjetavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zatitu na radu i zdravstvenu zatitu.
3.3.9. Zakon o potpori za ouvanje radnih mjesta (NN 94/09, 88/10) Povodom recesijske ili gospodarske krize koja je zahvatila gospodarstva svijeta, pa tako i gospodarstvo Republike Hrvatske donesen je Zakon o potpori za ouvanje radnih mjesta u cilju zatite ekonomskih i socijalnih prava a ponajprije prava na rad i prava na plau. U Republici Hrvatskoj je velik broj nezaposlenih osoba, osoba koje su formalno zaposlene ali ne primaju plau, te osoba koje primaju minimalnu plau. Jedno od istraivanja Svjetske banke pokazalo je da je u Hrvatskoj dolo do promjene profila nezaposlene osobe, odnosno da je dolo do odreenih promjena u strukturi nezaposlenih: u nezaposlenosti su podjednako zastupljene ene i mukarci (u veljai 2010. godine bilo je 55,1% nezaposlenih ena, a u veljai 2009. ene su inile 61% od ukupno nezaposlenih); povean je udio radnika najzastupljenije dobne skupine (25-54 godina starosti); novi nezaposleni imaju bolju naobrazbu i bolje kvalifikacije od starih (vie profesionalaca, tehniara, kvalificiranih radnika, manje NKV radnika). Veliki broj nezaposlenih ima izravan uinak na poveanje broja beskunika i siromanih, ali ima i izravni uinak na poveanje broja ena rtava obiteljskog ili partnerskog nasilja jer istraivanja potvruju da pojavi obiteljskog ili partnerskog nasilja doprinosi socijalni i ekonomski faktor. Ovim se Zakonom, radi ograniavanja negativnih uinaka svjetske gospodarske krize na trite rada u Republici Hrvatskoj, ureuju uvjeti, visina i nain ostvarivanja potpore za ouvanje radnih mjesta (u daljnjem tekstu: potpora) skraivanjem punog radnog vremena. Potpore mogu koristiti, uz stanovita ogranienja, trgovaka drutva ili fizike osobe koje zapoljavaju radnike odnosno poslodavci. Prema tom Zakonu poslodavac koji u cilju ouvanja radnih mjesta skrati trajanje punog radnog vremena i kao puno radno vrijeme odredi prosjeno radno vrijeme u trajanju do 32 sata tjedno, moe koristiti potporu u visini razlike plae i doprinosa na plae radnika prije skraivanja radnog vremena i nakon skraivanja radnog vremena, a najvie do 20% ukupnog iznosa plae i doprinosa na plau radnika prije skraivanja radnog vremena.
Zakon ne prepoznaje ene koje su proivjele nasilje kao posebne kategorije graana uz koje bi se vezivale posebne potpore za ouvanje radnih mjesta.
3.3.10. Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine (NN 20/11) Kao to je ranije navedeno radi se o stratekom dokumentu kojemu je cilj urediti pravni okvir Republike Hrvatske i na nain da se osigura nediskriminirajueg zakonodavstvo u svrhu ostvarenje osnovnih ljudskih prava i socijalne pravde. Nacionalna strategija u svom dijelu VI. Zbrinjavanje i potpora rtvama nasilja u obitelji navodi kako je posebnu brigu potrebno posvetiti brizi o rtvama nasilja u obitelji a vezano uz zapoljavanje i rjeavanje stambenog pitanja to predstavlja kljune uvjete za osamostaljenje rtava nasilja, najee ena i djece. Zapoljavanje ena koje su preivjele nasilje prepoznato je kao bitan faktor suzbijanja svih segmenata nasilja protiv ena te bitan imbenik njihova oporavka i preuzimanja kontrole nad vlastitim ivotom. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje u 2009. u svim podrunim slubama Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje evidentirano 69 nezaposlenih osoba rtava nasilja u obitelji, od kojih je zaposleno njih 13. U razdoblju od 1. sijenja do 30. rujna 2010. godine u evidenciji nezaposlenih bilo je prijavljeno 154 rtava nasilja u obitelji od kojih je zaposleno njih 20. U cilju poveanja zapoljivosti nezaposlenih osoba rtava nasilja u obitelji iste su bile ukljuene u radionice aktivnog traenja posla i psihosocijalne potpore, aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i procjene radne sposobnosti te obrazovne aktivnosti. Podaci upuuju na veu uinkovitost mjere poticanja zapoljavanja nego to uistinu jest jer je velika veina ena zaposlena bez koritenja mjere poticanja zapoljavanja rtava nasilja. U tom smislu, dokument takoer navodi poraavajue podatke o uinkovitosti Mjere iz Nacionalnog plana zapoljavanja: U razdoblju od 8. veljae 2010. godine do 30. rujna 2010. godine mjerama iz nadlenosti Hrvatskog zavoda za zapoljavanje u sklopu Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja 2009. 2010. obuhvaeno je 9.540 osoba, od toga 4 osobe rtve obiteljskog nasilja. Od ukupnog broja rtava obiteljskog nasilja obuhvaenih mjerama za dvije osobe je sufinancirano zapoljavanje, a za dvije osobe je financirano obrazovanje. Samo dvije ene koje su preivjele nasilje u obitelji u cijeloj 2010. zaposlene su prema posebnoj poticajnoj mjeri koja za cilj ima potaknuti poloaj ena rtava nasilja na tritu rada kroz subvencionirano zapoljavanje i kolovanje i na taj nain pridonijeti suzbijanju svih segmenata nasilja u obitelji. Ni u 2009. godini nisu ostvareni bolji rezultati samo su dvije ene rtve nasilja ukljuene u programe javnih radova (privremeni posao na est mjeseci) te su dvije ukljuene u programe obrazovanja zakljuno, nijedna ena nije zapravo zaposlena prema ovoj mjeri u 2009. godini. Unato dodatnim olakavajuim okolnostima vezanima za ovu mjeru (...) umjesto propisane duine prijave od najmanje 6 ili 12 mjeseci u evidenciji nezaposlenih za ostvarivanje prava na sufinanciranje ili financiranje obrazovanja i zapoljavanja dovoljna je samo prijava u evidenciju nezaposlenih, kao i da se za njih po prestanku radnog odnosa zbog vika zaposlenika moe primijeniti potpora za zapoljavanje kod drugog poslodavca bez prijave u evidenciju nezaposlenih, primjena ove mjere pokazala se neuinkovitom. Jedan od posebnih ciljeva Nacionalne strategije je osigurati zapoljavanje rtava nasilja u obitelji, a u toki 5 predviena je aktivnost pod nazivom planiranje i programiranje zapoljavanja rtava nasilja u obitelji definiran Hrvatski zavod za zapoljavanje kao nositelj ove aktivnosti, te su predviene slijedee aktivnosti: 1. izraditi analizu rezultata Nacionalnog akcijskog plana zapoljavanja za svaku godinu u odnosu na rtve nasilja u obitelji 2. poticati zapoljavanje rtava nasilja u obitelji 3. pratiti zapoljavanje rtava nasilja u obitelji 4. pratiti provedbu mjera iz strategije osnaivanja poduzetnitva rtava nasilja u obitelji. Tijekom izrade ovog dokumenta, meu ostalim, provele smo istraivanje koje je pokazalo da nije napravljena analiza Nacionalnog plana poticanja zapoljavanja predviena Nacionalnom strategijom. Terenskim prikupljanjem podataka preko anketa koje su poslane u nekoliko lokalnih ureda Hrvatskog zavoda za zapoljavanje pri tome govorimo o Hrvatskom zavodu
43
za zapoljavanje Istarske, Liko-senjske, Brodsko-posavske, Karlovake, Primorsko-goranske i Poeko-slavonske upanije te Hrvatskom zavodu za zapoljavanje Grada Zagreba dole smo do spoznaje da navedeni uredi nisu imali ene ukljuene u programe poticanja zapoljavanja kada je rije o enama rtvama nasilja u obitelji, osim Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Grada Zagreba koji je imao jednu enu ukljuenu u ovaj program. Prikupljanjem podataka dole smo do spoznaje kako ne postoji ni sustav praenja poloaja ene nakon to mjera istekne, dakle nakon to poslodavac prestane primati poticaje za njezino zaposlenje. Kako je ve navedeno, u 2010. tek su dvije ene zaposlene prema Nacionalnom planu poticanja zapoljavanja, stoga je jasno da se niti 2. niti 3. aktivnost ne provode uspjeno. Daljnja aktivnost definirana je u toki 6. pod nazivom Poticati poslodavce na zapoljavanje rtava nasilja u obitelji Nositelj ove aktivnosti je Hrvatski zavod za zapoljavanje, a sunositelji su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Hrvatska obrtnika komora, Hrvatska gospodarska komora, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema usvojenim planovima te organizacije civilnog drutva. Aktivnosti predviene u ovom dijelu jesu: 1. informirati poslodavce o mogunostima i prednostima zapoljavanja rtava nasilja u obitelji preko predavanja, tiskanih materijala te informativnih televizijskih i radioemisija 2. pratiti provedbu programa uvoenja potpora poduzetnicima, pravnim i fizikim osobama koje zapoljavaju rtve nasilja u obitelji. Pokazatelji uspjenosti koji su predvieni kako bi dokazali uinkovitost ove mjere jesu: 1. broj odranih predavanja, tiskanih materijala, informativnih televizijskih i radioemisija o mogunostima i prednostima zapoljavanja rtava nasilja u obitelji 2. broj poslodavaca sudionika predavanja 3. osigurano praenje provedbe programa uvoenja potpora poduzetnicima, pravnim i fizikim osobama koje zapoljavaju rtve nasilja u obitelji 4. broj poslodavaca koji su ostvarili pravo na potporu zapoljavanjem rtava nasilja u obitelji. Ovaj cilj se takoer ne postie jer nisu proizvedeni nikakvi materijali usmjereni na poslodavce, a koji se tiu poticajnog zapoljavanja ena koje su preivjele nasilje u obitelji. Nedovoljno su vidljivi i transparentni postojei programi za poduzetnike te su oni neinformirani kao i ene koje imaju pravo na zapoljavanje prema ovoj osnovi. Jedino istraivanje koje se referira na poslodavce pokazalo je poraavajue rezultate u provedbi ovih mjera (detaljnije o istraivanju dalje u tekstu). 3.3.11. Nacionalni plan za poticanje zapoljavanja za 2011. i 2012. godinu Dvogodinji nacionalni planovi zapoljavanja donose se od 2008. otkad je Vlada RH potpisala JAP (Memorandum o prioritetima politike zapoljavanja Republike Hrvatske). U kontekstu socijalne kohezije ena koje su proivjele obiteljsko i drugo partnersko nasilje, izdvojene su slijedee aktivnosti nacionalnog plana: (3.1.2.) Osigurati vie obrazovnih programa osposobljavanja i usavravanja prilagoenih potrebama i okolnostima ena primarne dobne skupine (posebno onih s nedovoljnim ili neodgovarajuim vjetinama) koje se vraaju na trite rada (osobito nakon rodiljnog dopusta, odnosno intenzivne skrbi o djeci/obitelji ili nakon privremene nesposobnosti za rad). (3.1.4.) Istraiti, u suradnji sa socijalnim partnerima, naine za poveanje dostupnosti fleksibilnog radnog vremena. (3.4.3.) Uinkovitije provoditi postojee programe za osjetljive skupine na tritu rada te ih proiriti, posebno u namjeri da se uini znatniji utjecaj na zapoljavanje osoba srpske nacionalne manjine, osoba romske nacionalne manjine i ostalih manjina. (U tom kontekstu, provesti posebna istraivanja s ciljem analize i praenja stanja zapoljavanja srpske nacionalne manjine i romske manjine, odreujui rizike s kojima se susreu i utvrujui odgovarajue politike odgovore.)
Nadalje, izdvojene su mjere 5. i 6. koje se smatraju poticajima za zapoljavanje (www.hzz. hr). Toka 5. definira poticajne mjere kojima su obuhvaene ene rtve nasilja u obitelji i rtve trgovanja ljudima: Sufinanciranje zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba. Napomena: Osobe s invaliditetom, lijeeni ovisnici, ene rtve nasilja, rtve trgovanja ljudima, azilanti, bivi zatvorenici mogu biti zaposleni uz potpore i ukoliko su bili ukljueni u program obrazovanja. Mjeru provodi Hrvatski zavod za zapoljavanje te je u tu svrhu na njihovoj internetskoj stranici (www.hzz.hr) objavljen postupak i postotak sufinanciranja za ove skupine nezaposlenih osoba. Tako se visina dodijeljene potpore zapoljavanju odreuje prema veliini poslodavca te prema strunoj spremi osobe koja se zapoljava. Potpora se moe dodijeliti i za samozapoljavanje, a iznos potpore za samozapoljavanje odreen je prema intenzitetu potpore za malog poslodavca i razini naobrazbe osobe koja se samozapoljava. Donositelji Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji 2011. 2016., u taj su dokument uvrstili problematiku zapoljavanja i stanovanja ena koje su preivjele nasilje u obitelji. Unato toj injenici provedba mjera zapoljavanja nije na zadovoljavajuoj razini jer je u cijeloj 2009. zaposleno tek 13 rtava nasilja u obitelji, dok je u prvih devet mjeseci 2010. prema toj osnovi zaposleno 20 rtava nasilja u obitelji (pri tom nije naveden spol osoba koje su zaposlene). Osim toga, navodi se da su, prema Nacionalnom planu poticanja zapoljavanja za 2009. i 2010. Godinu, u razdoblju od 8. veljae 2010. godine do 30. rujna 2010. godine mjerama iz podruja odgovornosti Hrvatskog zavoda za zapoljavanje obuhvaene etiri osobe, od kojih je za dvije sufinancirano zapoljavanje, a za dvije osobe financirano je obrazovanje. Takoer se kao prednost za rtve nasilja u obitelji navodi da kako bi ostvarile prava na poticaje u zapoljavanju ili dokolovanju ne moraju zadovoljiti uvjete kao svi ostali nezaposleni tj. da budu minimalno est ili dvanaest mjeseci prijavljene u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Broj zaposlenih ena primjenom mjere 5. ispod je svake razine te upuuje na to da ova mjera ne funkcionira dobro. Razlozi za to su razliiti: mjera nije dovoljno dobro pripremljena i izraena mjera ne obraa pozornost na specifinost problema kad je rije o zatiti ena od dodatne viktimizacije ene koje su preivjele nasilje zbog traumatskog iskustva i ostalih razloga ne ele na ovakav nain biti etiketirane (osjeaju se nezatiene, ne ele da njihova okolina to zna ...) djelatnici i djelatnice Hrvatskog zavoda za zapoljavanje nedovoljno informiraju klijentice o moguim poticajima i pravima ena koje su preivjele nasilje ne postoji jasno propisan sustav funkcioniranja ove mjere, koja u obzir uzima i osjetljivost rtve sredstva namijenjena provedbi ovih poticaja nisu sigurna, tj. iako su poetkom godine predviena, redovito se dogaa da ih drava rebalansom prorauna povue natrag, te je nemogue realizirati poticaje mjera je za poslodavce teko provediva zbog sloene procedure, to dovodi do gubitka njihova interesa i dr.
Ove brojke su osobito nezadovoljavajue kad uzmemo u obzir injenicu da su sline mjere bile predviene i u Nacionalnoj strategiji zatite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2008. do 2010. Zapoljavanje ena rtava nasilja u obitelji izdvojeno je kao prioritetno podruje zatite i osnaivanja rtava nasilja u obitelji. Ciljevi su propisani u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapoljavanje te Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetnitva. Mjere koje se odnose na rtve nasilja i poslodavce, indikatori su iste, kao i one propisane u aktualnoj Nacionalnoj strategiji. Predviene analize provedenih mjera i strategija nikad nisu napravljene, to dovoljno govori o ozbiljnosti pristupa provedbi mjera kojima se eli suzbiti sve segmente nasilja protiv ena u obitelji. U vezi s poticanjem poslodavaca za zapoljavanje rtava nasilja u obitelji, mjere predviene ovim dokumentom nedostatne su, a osim toga i one predviene nisu provedene. Mjera kojom se informiraju potencijalni poslodavci te potie njihovo aktiviranje u primjeni poticaja pri zapoljavanju rtava nasilja u obitelji, ali i rtava trgovanja ljudima, nije realizirana kako je
45
predvieno Nacionalnom strategijom. Prema informacijama dobivenim iz Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Podrune slube Zagreb, prikupljenih preko dostavljene ankete, informacije o mjerama poticaja distribuiraju se na sljedee naine: na sajmu poslova (sve podrune slube Zavoda organiziraju sajam poslova na svom podruju u oujku svake godine) organizacijom okruglih stolova za poslodavce na temu Nacionalni plan poticanja zapoljavanja (kada pone njegova primjena poetkom kalendarske godine) nezaposlena osoba prijavljena u evidenciji Zavoda sa svojim savjetnikom potpisuje profesionalni plan zapoljavanja i ako moe biti ukljuena u mjere poticajnog zapoljavanja, u profesionalni plan se upisuje mjera odnosno mjere prema kojima moe biti zaposlena. Sama nezaposlena osoba moe u izravnom kontaktu s poslodavcem predoiti profesionalni plan ili usmeno informirati poslodavca da za njezino zapoljavanje poslodavac moe dobiti odreena financijska sredstva od Zavoda.
Na internetskim stranicama lokalnih Zavoda za zapoljavanje, pojedinih opina i gradova te u nekim medijima objavljena je vijest o poetku primjene poticajnih mjera za poslodavce u sklopu Nacionalnog plana poticanja zapoljavanja 2011./2012., bez detaljnih informacija o kojim je mjerama rije i koje su skupine njima obuhvaene. Ni u jednom objavljenom dokumentu ne spominju se specifino mjere kojima se potie zapoljavanje ena koje su preivjele obiteljsko ili drugo partnersko nasilje. Na internetskim stranicama lokalnih podrunih slubi Zavoda za zapoljavanje u vezi s Nacionalnim planom poticanja zapoljavanja, mogu se nai podaci o provedenim projektima edukacije i kvalifikacije nezaposlenih osoba, izvjea o provedbi aktivnih mjera zapoljavanja, a pri tom se ne navode posebne skupine nezaposlenih osoba kao to su, primjerice, i ene rtve nasilja i rtve trgovanja ljudima. Na stranici Hrvatskog zavoda za zapoljavanje (www.hzz.hr) nalaze se informacije namijenjene poslodavcima o poticajima u vezi sa zapoljavanjem prema Nacionalnom planu poticajnog zapoljavanja za 2011. i 2012. godinu: (...) obavjetavamo Vas da od 04. veljae 2011. moete podnijeti zahtjev za dodjelu potpore za zapoljavanje ili usavravanje radnika u 2011., putem aktivnih mjera zapoljavanja iz Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja za 2011. i 2012. godinu. Sve potrebne dodatne informacije takoer moete dobiti u podrunim slubama Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje, prema Vaem sjeditu. Zahtjev za dodjelu potpore moete pronai na ovoj web stranici i popunjenog ga dostaviti nadlenoj podrunoj slubi. (...) Sufinancira se zapoljavanje mladih osoba bez radnog staa, dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba iznad 50 godina starosti, osoba s invaliditetom i zapoljavanje posebnih skupina nezaposlenih osoba. U obavijesti nije jasno naglaeno da mjera obuhvaa i ene rtve obiteljskog i drugog partnerskog nasilja nego su one stavljene u zajedniku kategoriju posebna skupina nezaposlenih osoba, to pridonosi manjoj vidljivosti ove mjere kad je rije o navedenim skupinama. Posebnoj skupini nezaposlenih osoba pripadaju nezaposleni hrvatski branitelji, djeca i suprunici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, roditelji s etvero i vie malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, samohrani roditelji, rtve obiteljskog nasilja, lijeeni ovisnici, rtve trgovanja ljudima, azilanti, mlade osobe koje su izale iz sustava skrbi domova za djecu, povratnici s odsluenja zatvorske kazne, osobe na uvjetnoj kazni. Kao to je vidljivo, posrijedi je velika i vrlo raznolika skupina s razliitim osobitostima i potrebama te je na taj nain gotovo nemogue usredotoiti se na specifine probleme svake od navedenih skupina. Mnoge od ovih skupina i dodatno su pokrivene posebnim zakonima koji tite njihova specifina prava s obzirom na njihove potrebe (npr., hrvatski branitelji i lanovi njihovih obitelji). Stjee se dojam da su ene rtve nasilja ubaene u ovu skupinu kako bi se formalno rijeio problem brige o njima a da prethodno nije napravljena analiza potreba i moguih boljih rjeenja. Tako sada formalno postoje mjere koje se u stvari ne provode, ime nije ispunjena pozitivna obveza drave.
Iz dijela izvjetaja o provedbi Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji za 2009. godinu, koji se tie zapoljavanja rtava nasilja u obitelji, odnosno provedbu toke 5. Planirati i programirati zapoljavanje rtava nasilja u obitelji iji su nositelji Hrvatski zavod za zapoljavanje i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva vidljivo je da su se u 2009. godini provodile redovne aktivnosti Zavoda u okviru posredovanja pri zapoljavanju i pripreme za zapoljavanje ena rtava obiteljskog nasilja i pri tome je ostvarena dobra suradnja s razliitim organizacijama civilnoga drutva, centrima za socijalnu skrb, predstavnicima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, obrazovnim institucijama i slino. Navodi se da je provoenje navedenih aktivnosti bilo je znatno oteano iz razloga to su podaci o rtvama obiteljskog nasilja povjerljivi i broj osoba rtava obiteljskog nasilja koje su registrirane u evidenciji Zavoda ovisi iskljuivo o izjavi nezaposlene osobe i/ili transparentnoj dokumentaciji. Nadalje, predstavnici Zavoda takoer su sudjelovali u aktivnostima i inicijativama koje su usmjerene na socijalno ukljuivanje i poboljanje poloaja ena rtava obiteljskog nasilja na tritu rada kroz obrazovne aktivnosti. Redovite aktivnosti Zavoda, u koje su ukljuene i ene rtve nasilja u obitelji, nisu razvile posebne modele rada s ovom ciljnom skupinom iako je i u ovom izvjetaju navedeno da je zbog specifinosti skupine i njezinih potreba bilo problema u realizaciji aktivnosti. Model prijave ena koje su preivjele nasilje u obitelji u evidenciju Zavoda koji se razvio u Vukovaru, s jedne strane je za pohvalu, ali ukazuje na mnogo vei problem na nacionalnoj razini nije definiran takav model koji bi trebao biti jasan i propisan te na taj nain obvezujui. Naglaavamo kako ovaj model treba voditi rauna o specifinosti skupine o kojoj je rije, te posebno educirati slubenike/ice Zavoda o problemu nasilja i njegovim posljedicama. Uspostavljanje suradnje predstavnica nevladinih organizacija koje rade izravno sa enama koje su preivjele nasilje u obitelji s predstavnicima/predstavnicama Zavoda najee je na osobnoj razini. Ovakav nain suradnje najee iniciraju predstavnice nevladinih organizacija i ovisi o dobroj volji i spremnosti na suradnju predstavnica Zavoda. Nepostojanje sustava suradnje i prijave ena koje su preivjele nasilje u evidenciju Zavoda i na taj nain ostvarenje poticaja za zapoljavanje, predstavlja velik propust u realizaciji cilja. Iz izvjea o provedbi ove mjere vidljivo je da se najvei postotak aktivnosti financirao iz projekata, financiranih iz pretpristupnih fondova EU, djelovanjem organizacija civilnog drutva, a ne iz sredstava koje je osigurala drava. Nepoznati su precizni podaci o tome koliko je konkretno ena bilo ukljueno u razliite programe osnaivanja i koliko je ena nakon toga zaposleno. Neto su transparentniji rezultati aktivnosti prezentirani samo u projektima u kojima su sudjelovale i nevladine organizacije, dok rezultati aktivnosti podrunih ureda Zavoda nisu jasno definirani. Ponavljaju se samo naslovi projekata koji nita konkretno ne govore o postignutim rezultatima ili konkretnim uincima za ene koje su ciljna skupina. U odnosu na provedbu toke 6. Poticati poslodavce na zapoljavanje rtava nasilja u obitelji, prema navedenom izvjeu, navode se rezultati koji su vezani za provoenje redovnih aktivnosti Zavoda kao to su: individualno i grupno informiranje poslodavaca, predstavnika jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, predstavnika udruga, nezaposlenih osoba, javnosti i ostalih dionika na tritu rada o Mjerama aktivne politike zapoljavanja u okviru Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja za 2009. i 2010. godinu. Takoer se navodi da je u sklopu navedenih aktivnosti organiziran niz okruglih stolova, info-seminara, informativnih sastanaka, prezentacija Mjera iz nadlenosti Zavoda na sjednicama strukovnih grupa poslodavaca, realizirane su redovite posjete poslodavcima i slino, s ciljem upoznavanja ire javnosti o mogunostima koritenja poticaja za zapoljavanje i obrazovanje, mogunostima koritenja usluga Zavoda koje su namijenjene razliitim ciljnim skupinama. Iako je iz izvjea o provedbi ove mjere vidljivo da su mjerodavne institucije uloile trud u promociju posebnih mjera zapoljavanja, podaci iz izvjea nisu prezentirani zasebno prema ciljanim skupinama pa tako ne znamo u kojoj mjeri su promotivne aktivnosti bile posveene poticaju zapoljavanja ena koje su preivjele nasilje u obitelji i jesu li bile djelotvorne. O provedbi toke 7. Planirati i provoditi program dokolovanja odraslih osoba rtava nasilja u obitelji, iji su nositelji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
47
porta izvijeeno je kako je Agencija za obrazovanje odraslih tijekom 2009. godine provodila razliite programe osposobljavanja i/ili kolovanja odraslih osoba, no ne postoje programi koji su iskljuivo namijenjeni rtvama nasilja u obitelji. Sam izvjetaj govori kako nema posebno prilagoenih programa za ene koje su preivjele nasilje to je nuno u takvim sluajevima. Programi ekonomskog osnaivanja ena koje su preivjele nasilje moraju ukljuivati uvodni selekcijski dio koji se odrauje pojedinano i osobno sa enama koje e sudjelovati u edukacijama. Posebno je indikativna injenica da se u izvjetaju navodi kako za provedbu ove mjere nisu bila potrebna financijska sredstva. Bilo kakav otpor nasilju protiv ena, te sanacija posljedica tog nasilja, nije mogua bez znatnijih financijskih sredstava. Upravo visina proraunskih sredstava namijenjena rjeavanju pojedinih problema ukazuje na ozbiljnu namjeru drave da taj problem i rijei. Iskustva ena rtava nasilja u obitelji koje su se za pomo obratile Autonomnoj enskoj kui Zagreb u vezi s ostvarivanjem mjera poticajnog zapoljavanja, takva su da ih se na Zavodu informira kako su sredstva za provoenje navedene mjere povuena od strane drave ili da koriste radije mjere iz drugih kategorija poticanja zapoljavanja (najee dugotrajno nezaposleni), nego ene rtve nasilja. Unato velikom broju materijala tiskanim radi promoviranja mjera iz Nacionalnog plana poticanja zapoljavanja, niti jedan od njih ne informira javnost, ene ili poslodavce o mjerama koje se tiu upravo ena rtava nasilja u obitelji ili trgovanja ljudima. Hrvatski zavod za zapoljavanje ima obvezu prezentirati sve svoje poticajne mjere i na taj nain poticati njihovo koritenje, ali ne postoji izvjetaj ni na jednoj internetskoj stranici podrunih slubi, meu izvjetajima o prezentacijama Nacionalnog plana poticanja zapoljavanja, koji spominje ene rtve nasilja i poticaje za njihovo dokolovanje ili zapoljavanje. 3.3.12. JAP zajedniki memorandum o prioritetima politike zapoljavanja Republike Hrvatske Vano je napomenuti da se nacionalni planovi poticanja zapoljavanja nastali upravo zbog dokumenata koje je Republika Hravatska potpisala s EU. U travnju 2008. godine Vlada Republike Hrvatske je Zakljukom prihvatila Zajedniki memorandum o prioritetima politike zapoljavanja Republike Hrvatske (Joint Assessment of the Employment Policy Priorities of the Republic of Croatia JAP). Zajedniki memorandum pripremljen je u okviru Pretpristupne strategije Evropske unije za Republiku Hrvatsku, a nastao je suradnjom Evropske komisije (Ope uprave za zapoljavanje, socijalna pitanja i jednake mogunosti) i Vlade RH (Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva) te ga ini skup ciljeva politike zapoljavanja nunih za unaprjeenje transformacije trita rada drave i pripremu za pristup Europskoj uniji, posebice prilagoavanjem sustava zapoljavanja, kako bi u budunosti bili sposobni implementirati Evropsku strategiju zapoljavanja. JAP su u svibnju 2008. potpisali u Bruxellesu predstavnici Evropske komisije i Vlade Republike Hrvatske. Rije je o dokumentu u kojem se analizira gospodarsko stanje i stanje na tritu rada te hrvatska politika zapoljavanja, a definiraju se takoer i izazovi zapoljavanja i prioriteti za djelovanje u Hrvatskoj. Definirani prioriteti za djelovanje jesu: privui i zadrati vie ljudi u statusu zaposlenosti, poveati ponudu radne snage i modernizirati sustave socijalne zatite poboljati prilagodljivost radnika i poduzea poveati ulaganja u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i vjetine promiui naela dobrog upravljanja, ukljuiti socijalne partnere u implementaciju JAP-a.
Usvajanjem Zajednikog memoranduma o prioritetima politike zapoljavanja Republike Hrvatske (JAP), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, kao mjerodavno tijelo za koordinaciju provedbe JAP-a, imenovalo je radnu skupinu za izradu plana provedbe mjera iz JAP-a. Radna skupina izradila je Nacionalni plan za poticanje zapoljavanja 2009. 2010. a na sjednici odranoj 21. svibnja 2009. godine Vlada RH donijela je Odluku o donoenju Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja 2009. 2010. U Zajednikom memorandumu o prioritetima politike zapoljavanja Republike Hrvatske (JAP) identificirani su glavni problemi:
stopa zaposlenosti u RH znatno je nia od prosjeka EU niske stope zaposlenosti rezultat su i niskih stopa aktivnosti i visokih stopa nezaposlenosti dugotrajna nezaposlenost trajno je na vrlo visokoj razini u Hrvatskoj nezaposlenost mladih predstavlja jo jedan vaan izazov za hrvatsko trite rada jer je permanentno na vrlo visokoj razini nesrazmjer vjetina, odnosno nesrazmjer izmjene strukture vjetina ponuene radne snage i strukture vjetina traene radne snage rizik fleksibilnosti na margini (segmentacija trita rada) neke nacionalne i etnike manjine i dalje se suoavaju s tekoama u obrazovanju i na tritu rada ostale ranjive skupine susreu se s tekoama na tritu rada (osobe s invaliditetom, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ) znatne regionalne razlike.
U JAP- u se zakljuuje kako je stopa zaposlenosti ena u Hrvatskoj nia od stope zaposlenosti mukaraca te je potrebno djelovati u smjeru smanjivanja tih razlika. Oekivalo se kako e u poglavlju 2.3. Socijalna i teritorijalna kohezija 2.3.1. Ranjive skupine i skupine s potekoama biti spomenute i ene rtve nasilja u obitelji te rtve trgovanja enama, ali u ovom poglavlju se spominju samo nacionalne manjine, veterani rata i invalidi. Navedene se kategorije spominju samo na jednom mjestu i to u dijelu 3.3.3 Programi aktivnog trita rada gdje se navode ve provedene mjere: Vlada je 2006. godine uvela novi paket mjera aktivnog trita rada u okviru Godinjeg plana poticanja zapoljavanja, koji se temelji na Nacionalnom akcijskom planu zapoljavanja za razdoblje od 2005. do 2008. godine. Mjere koje je provodio Zavod ukljuuju sufinanciranje zapoljavanja mladih osoba bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposlenih, starijih nezaposlenih osoba i drugih posebnih skupina, ukljuujui osobe s oteanim faktorom zapoljavanja, osobe s invaliditetom, samohrane roditelje i roditelje s etvero ili vie djece, ene koje se vraaju na trite rada nakon roenja treeg djeteta, branitelje, djecu i supruge poginulih branitelja, ene rtve obiteljskog nasilja ili trgovanja ljudima, azilante, bive ovisnike i bive zatvorenike. Iznos subvencije nii je za vee poslodavce i vii za zapoljavanje visokoobrazovanih. Iznos subvencije za zapoljavanje iznosio je od 625 kn do 3.000 kuna na mjesec u trajanju od 12 do 18 mjeseci. Subvencionirano zapoljavanje trebalo je znaiti neto poveanje ukupnog broja zaposlenih u poduzeu za dvije ili tri godine. Mjere su takoer ukljuivale i sufinanciranje obrazovanja novozaposlenih i dugotrajno nezaposlenih, kao i prekvalifikaciju zaposlenih osoba kojima je prijetila nezaposlenost ili nezaposlenih osoba koje su voljne raditi na sezonskim poslovima i deficitarnim zanimanjima. Sufinanciranje obrazovanja moglo je trajati do devet mjeseci, s pokriem koje je iznosilo od 25% do 80% trokova edukacije. Izvjetaj o provedbi JAP-a za 2009., u prijanjim se ne navode mjere koje su provedene, a tiu se ena rtava nasilja: U 2009. godini prema mjerama u nadlenosti Hrvatskog zavoda za zapoljavanje operativno je provoena mjera Sufinanciranje zapoljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i posebnih skupina koja ukljuuju osobe s invaliditetom, hrvatske branitelje, lijeene ovisnike, samohrane roditelje, ene rtve obiteljskog nasilja, rtve trgovanja ljudima i druge. Potporama za zapoljavanje cilj je integrirati na trite rada sve one skupine nezaposlenih osoba kojima prijeti trajna nezaposlenost i socijalna iskljuenost zbog razine obrazovanja, socio-ekonomskih uvjeta ivljenja, zdravstvenih i drugih osobina linosti. Ovim aktivnostima ranjive skupine se dodatno motiviraju za rad i ostanak na tritu rada, a u cilju dugoronog zapoljavanja. Bez obzira to se radi o sufinanciranju zapoljavanja ranjivih skupina primjenjuju se kriteriji i uvjeti dravnih potpora te su dostupne profitnim poslodavcima uz propisane uvjete za dodjelu potpora i intenzitet potpore (pojanjenje o usklaenosti tih potpora s nacionalnim zakonodavstvom i l. 40. GBR-a ve je navedeno na str. 41.). U 2009. godini primjenom potpore za zapoljavanje zaposlilo se 65 osoba, od ega 16
49
ena (ili 24,61%), uz ukupan troak od 1.654.322,76 kuna. Prema statusu nezaposlenih osoba najvei obuhvat je iz skupine hrvatskih branitelja, 44 osobe, zatim osoba s invaliditetom, 9 osoba, samohranih roditelja, 5 osoba te po 2 lijeena ovisnika i roditelja 4 i vie malodobne djece. Osim sufinanciranja zapoljavanja, navedena skupina bila je ukljuena i u programe obrazovanja prema potrebama trita rada. Od ukupnog broja od 3.025 osoba ukljuenih u obrazovanje, 332 osobe su iz navedene skupine i to prvenstveno hrvatski branitelji, samohrani roditelji, roditelji 4 i vie malodobne djece i osobe s invaliditetom. Znaajniji obuhvat posebnih skupina imamo u provedbenoj aktivnosti javni radovi, gdje je od ukupnog broja zaposlenih (1.935 osoba), 540 iz posebne skupine, uz znaajan obuhvat hrvatskih branitelja (298), osoba s invaliditetom (107), roditelja s etvero i vie malodobne djece (87) te manji broj lijeenih ovisnika, rtava obiteljskog nasilja i sl. U 2009. godini zbog rebalansa dravnog prorauna na poziciji usmjerenoj prema poslodavcima, obuhvat osoba iz navedene skupine ukljuenih u programe obrazovanja prema potrebama trita rada smanjen je za 80% u odnosu na 2008. godinu, to je izrazito negativan trend u odnosu na ostale sufinancirane skupine nezaposlenih. Bez obzira na postignute rezultate u 2009. godini, zbog karakteristika nezaposlenih i zaposlenih osoba iz ciljane skupine i oteanog faktora pristupa i zadravanja na tritu rada te nepostojanja prilagoenih programa obrazovanja, aktivnosti usmjerene na sufinanciranje zapoljavanja ili obrazovanja trebaju se proiriti i uskladiti s njihovim potrebama i traenjima uz aktivno ukljuivanje drugih dionika. Vidljivo je da je nedovoljan, tj. minoran broj ena rtava nasilja u obitelji ukljuen u provedbu ovih mjera, dok se rtve trgovanja ljudima ak i ne spominju kao osobe koje su realizirale ovu mjeru. (Ne) vanost ove mjere za postojeu vladajuu politiku jasno je vidljiva u injenici da je ak 80% sredstava namijenjenih za poticaje poslodavcima ove ciljane skupine u odnosu na sredstva za 2008. godinu rebalansom prorauna povueno. Jasno je da socijalna ukljuenost ena rtava nasilja u obitelji, unato obeanjima i dokumentima koje je sama Vlada donijela i jamila provedbu, nije politiki prioritet vladajuih struktura. Jo jedanput moemo zakljuiti da unato mnogim zakonima, sporazumima, protokolima i nacionalnim planovima koje je Hrvatska donijela u procesu pristupanja EU, oni ostaju samo mrtvo slovo na papiru koje nema pravu teinu. 3.3.13. Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. 2010. predvidjela je jednu mjeru usmjerenu k poticanju zapoljavanja ciljanih skupina nezaposlenih ena: 2.2.5. Subvencionirat e se zapoljavanje ciljanih skupina nezaposlenih ena prema Nacionalnom akcijskom planu zapoljavanja za razdoblje od 2005. do 2008. godine i godinjim planovima za poticanje zapoljavanja, za 2006. 2007. i 2008. godinu. Nositelji ove mjere bili su Hrvatski zavod za zapoljavanje, mjerodavna tijela dravne uprave te jedinice lokalne i podrune samouprave. Sama Nacionalna politika ne definira koje su to ciljane skupine nezaposlenih ena, no referira se na Nacionalni akcijski plan zapoljavanja za 2006. godinu, u kojem je predviena mjera Sufinanciranje zapoljavanja ciljanih skupina s oteanim faktorom zapoljivosti kao to su nezaposleni samohrani roditelji malodobne djece, nezaposlene enske osobe nakon povratka s rodiljnog dopusta za tree i svako sljedee dijete, ene rtve nasilja, rtve trgovanja ljudima, azilanti, nezaposleni hrvatski branitelji koji se najmanje est mjeseci nalaze u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, djeca i brani drugovi poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i drugi, a koje je nositelj Hrvatski zavod za zapoljavanje. Napominjemo da je Sabor RH Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje od 2011. do 2015. usvojio tek 15. srpnja 2011. sa zakanjenjem od vie od pola godine, to znai da pola godine nije bila na snazi nikakva nacionalna politika. Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje od 2011. do 2015. uope ne spominje potrebe poticajnog zapoljavanja ena rtava nasilja niti navodi mjere provedbe, iako sva izvjea Hrvatskog zavoda za zapoljavanje ukazuju na injenicu da dosadanje mjere poticajnog zapoljavanja za ene rtve nasilja u obitelji te ene rtve trgovanja ljudima nisu uistinu realizirane, te da problem zapoljavanja ovih ranjivih skupina nije rijeen ve naprotiv, zahvaljujui tekoj ekonomskoj krizi u zemlji, postaje sve alarmantniji.
3.3.14. Posljedice ne-provoenja mjera u segmentu rada i zapoljavanja Istraivanje o ekonomskom nasilju nad enama (Masli Seri, Darja i Lauri Korajlija, Anita, 2009.) U svom izvjetaju na temelju provedenog istraivanja Ekonomski aspekti nasilja nad enama i njihovom djecom: ene i zapoljavanje Utjecaj nasilja na djecu iz 2009. godine za Autonomnu ensku kuu Zagreb i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, profesorice s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Darja Masli Seri i Anita Lauri Korajlija navode sljedee razloge zbog kojih su ispitanice u braku/vezi bile nezaposlene ili su prestale raditi: a) trebaju ostati kod kue i brinuti se o djeci jer je to pametnije nego ih rano slati u jaslice (tako e esto pobolijevati i sl.) b) sve ene koje rade su kurve i loe ene, a pravim je enama mjesto u kui c) uloga mukarca je da radi i zarauje za svoju obitelj d) nema potrebe da rade jer on zarauje dovoljno za sve njihove potrebe. Ispitanice su navele ia da su na njih utjecali partneri vrlo brzo nakon stupanja u brak, a najee nakon roenja djece i uz gore navedene razloge uvjeravali ih da ne trebaju raditi to im se u poetku, najee zbog zaljubljenosti, inilo opravdanim, meutim vremenom shvaaju da je to bio poetak kontrole njihova ivota. One ispitanice koje su prije braka ili u kratkom razdoblju tijekom braka bile zaposlene kao razlog otkaza navode upravo ponaanje svojih partnera koji su ih na poslu maltretirali na nain da su ih neprestance nazivali i ometali tijekom posla, ekali pred tvrtkom, vozili ih na posao i s posla, imali ljubomorne ispade zbog kolega na poslu ili prema njihovoj procjeni predugog zadravanja na poslu i sl., stoga su dobile otkaz ili su ga same dale kako bi spasile brak i sprijeile budue scene. Neke od njih bile su prisiljene dati otkaz zbog brige o djeci jer je partner odbijao brinuti se za njih dok su one na poslu. enama koje su bile zaposlene posao je najee bio bijeg od nasilja, izvor zadovoljstva i mira te su na poslu esto glumile da je u njihovim ivotima sve u redu i rijetko su svoju situaciju povjeravale na poslu, najee svom neposrednom nadreenom kojem bi rekle kako bi objasnile esta bolovanja ili neka svoja ponaanja. Prema navodima ispitanica reakcije na njihovu situaciju bile su razliite: neki su ih alili, neki osuivali, a neki im pruali potporu, to je ovisilo o osobi pojedinano. Neke od ispitanica navode da su zbog situacija nasilja koje su kod kue doivljavale, esto na poslu bile dekoncentrirane, pospane zbog nonih svaa, uplakane i s modricama koje bi opravdavale padovima, stoga je i njihova radna uinkovitost bila smanjena i nadreeni im nisu delegirali odgovorne poslove. Povlaenje u vlastiti svijet i pasivno promatranje situacije u kojoj se nalaze bio je najei oblik suoavanja ispitanica sa zlostavljanjem. Ispitanice navode da su lanovi obitelji nasilnika esto znali za zlostavljanje ali nisu nita poduzimali, najee iz razloga da nasilnik ne padne na brigu lanova obitelji ili zbog stavova kako je razvod sramota. Financijska mo partnera, odnosno ekonomska ovisnost ispitanica o svojim partnerima, najei je razlog zbog kojeg su one dugo ostajale u takvim brakovima/vezama. esto bez radnog iskustva, zbog ega su teko pronalazile posao, ali i zbog uvjeravanja njihovih partnera kako je ivot s njima njihova jedina opcija jer su nesposobne za samostalan ivot, vjerovale su da za njih ne postoji nikakva mogunost osamostaljenja i financijskog uzdravanja sebe i djece. Nakon to su ipak napustile nasilnog partnera, ispitanice navode da im je, kao samohranim majkama bilo dosta teko pronai adekvatan posao. Naime, zaposlenja koja se najee nude esto ukljuuju rad u smjenama i vikendom to otvara problem zbrinjavanja djece dok su one na poslu, jer radno vrijeme rada vrtia nije prilagoeno takvim zaposlenjima. Osim toga, poslodavci najee nisu senzibilizirani za probleme samohranih majki i smatraju ih nepouzdanim i nespremnim za prekovremeni rad, a s druge strane neki smatraju da e takva ena zbog svoje situacije biti prisiljena pristati na sve njihove uvjete. U sluajevima agresivnih scena partera na radnom mjestu partnerice, poslodavci bi najee dali otkaz zaposlenici kako bi zatitili svoju tvrtku. Manji broj ispitanica istie pozitivna iskustva s poslodavcima i to najee
51
onima koji su povezani s Autonomnom enskom kuom Zagreb i znaju to su one prole. Takvi su im poslodavci spremni izlaziti u susret, razumiju ih i na sve im naine pokuavaju pomoi. Ispitanice koje su bile zaposlene izjavile su da im je, unato svemu, radno mjesto bilo oaza mira, a financijska neovisnost i osjeaj kako su sposobne samostalno brinuti se o sebi i djeci, predstavljalo posebno zadovoljstvo. Iako bi im trajno zaposlenje osiguralo financijsku stabilnost i sigurnost te mogunost rjeavanja stambenog pitanja, sudionice se zaposlenju ili ne nadaju ili ga ne mogu prihvatiti. Naime, mnogima od njih trenutano odgovara rad na crno jer im omoguava vie slobodnog vremena koje mogu provoditi s djecom, kreiranje vlastitog radnog vremena, a nekima od njih ak i vie prihode. Zbog financijske nestabilnosti ispitanice imaju problema s pronalaenjem odgovarajueg smjetaja za sebe i svoju djecu, jer su cijene stanova esto previsoke za njihova primanja i zbog toga moraju birati manje adekvatan smjetaj. Uz to ponekad se suoavaju s najmodavcima koji ne ele za podstanare samohrane majke i/ili majke s malom djecom.
3.4. Socijalno stanovanje

3.4.1. Zakon o drutveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01, 82/04, 76/07, 38/09) Ovim se Zakonom ureuje sustavno organizirana stanogradnja poticana javnim sredstvima (u daljnjem tekstu: drutveno poticana stanogradnja) radi zadovoljavanja stambenih potreba i poboljanja kvalitete stanovanja to ireg kruga graana, kao i unaprjeenja graditeljstva. Javnim sredstvima u smislu ovoga Zakona razumijevaju se financijska i druga sredstva koja za poticanje stanogradnje osiguravaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave. U lanku 21. odreuje sa da pravo na kupnju stana uz obronu otplatu imaju: 1. graani dravljani Republike Hrvatske 2. jedinice lokalne samouprave i druge pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. Nastavno, prvenstvo na kupnju stana, neovisno o nainu plaanja, imaju: 1. graani koji prvi put stjeu stan u vlasnitvo za potrebe svoga stanovanja 2. osobe koje kupuju stan u skladu s odredbom lanka 3. stavka 3. ovoga Zakona (radi osiguranja stanova zatienim najmoprimcima koji koriste stan u vlasnitvu fizikih osoba). Red prvenstva na kupnju stana za graane odreuje se prema uvjetima i mjerilima koji se utvruju ovisno posebice o uvjetima stanovanja i stambenom statusu, tako da prednost na kupnju imaju osobe koje nemaju na adekvatan nain rijeeno stambeno pitanje, odnosno nemaju odgovarajui stan. Zakljuno, Zakon izriito ne spominje ene rtve obiteljskog nasilja kao kategoriju graana koja bi na bilo koji nain bile dodatno zatiena. Navedeno se iskazuje kao problem jer se najee upravo rtve moraju sklanjati od poinitelja. One naputaju svoj dom u kojem su do tada ivjele, jer je praksa izricanja zatitnih mjera poinitelju nasilja da napusti zajedniku nekretninu iznimno rijetka. U namjeri da zatite svoju imovinu koju su stjecale radom za vrijeme trajanja braka, a koja predstavlja branu steevinu, ene koje su proivjele nasilje moraju pokrenuti odgovarajui sudski postupak radi utvrenja brane steevine, te pritom osigurati privremenim mjerama svoje potraivanje, te podnijeti prijedlog radi zabiljebe spora u zemljine knjige. Sudski postupci radi utvrenja branih steevina i razvrgnua suvlasnikih zajednica traju vrlo dugo, u pravilu due od etri godine. Ako je rtva nasilja u prvom razdoblju od odlaska od poinitelja i sklonjena u neko od sklonita za ene rtve nasilja, nakon proteka odreenog vremena, ona je prisiljena na podstanarstvo neovisno o tome to ima imovinu, jer je imovina predmet sudskog postupka. U kontekstu navedenoga, u okolnosti koje se cijene za red prvenstva na kupnju stana ili najma stana svakako bi trebalo uzeti u obzir i injenicu da je netko rtva obiteljskog ili drugog parnterskog nasilja.
3.4.2. Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine. (NN 20/11) Kao to je ranije navedeno, radi se o stratekom dokumentu kojemu je cilj urediti pravni okvir Republike Hrvatske i na nain da se osigura ne-diskriminirajue zakonodavstvo u svrhu ostvarenja osnovnih ljudskih prava i socijalne pravde. Navedeno se nastoji ostvariti kroz razliite pravce djelovanja. Vezano uz stambeno zbrinjavanje rtava, analizirajui probleme rtava nasilja u protekle tri godine, vidljivo je da je jedan od akutnih problema upravo poboljanje statusa rtava s aspekta stanovanja. rtve nasilja zajedno sa svojom djecom, nakon izlaska iz sklonita najee se suoavaju upravo sa problemom stambenog zbrinjavanja. Kako se uglavnom radi o jednoroditeljskim obiteljima (nakon razvoda), loeg imovinskog stanja, kao jedini preostali izlaz ostaje im najam stana koji su im nedostupni zbog visoke najamnine. Kako bi se ubrzalo rjeavanje ovih potreba rtava nasilja u obitelji potrebna je naglaena inicijativa lokalne i podrune (regionalne) samouprave u poduzimanju rjeavanja stambenih potreba ove socijalne grupe. Pri tome treba uzeti svakako u obzir da je veina ena zlostavljanih u obitelji vrlo loeg ekonomskog statusa i nije u mogunosti potroiti novana sredstva i vrijeme na odvjetnika i sudski postupak. Jedna od mjera Strategije je osigurati trajno i privremeno stambeno zbrinjavanje rtava nasilja u obitelji sukladno raspoloivim stambenim prostorima. Ciljevi navedene mjere su osigurati financijsku potporu sklonitima za rtve nasilja u obitelji, osigurati financijsku potporu radu organizacija civilnog drutva koje rade na prevenciji i suzbijanju razliitih oblika nasilja u obitelji, osigurati zapoljavanje rtava nasilja u obitelji, osigurati stambeno zbrinjavanje rtava nasilja u obitelji, unaprjeivati sustav zatite prava posebno osjetljivih skupina osoba rtava nasilja
Nositelj navedene mjere je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva uz sunositelje Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama, centre za socijalnu skrb, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Planirane aktivnosti su 1. utvrivanje prava na stambeno zbrinjavanje 2. osiguravanje stambenog objekta, kupovinom, obnovom ili darovanjem osnovnoga graevinskog materijala 3. voenje posebne evidencije o podnositeljima zahtjeva za stambeno zbrinjavanje rtava nasilja u obitelji 4. voenje posebne evidencije o stambenom zbrinjavanju rtava nasilja u obitelji 3.4.3. Program socijalne politike Grada Zagreba od 2009. do 2012. godine. Gore navedeni program je izradio Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje u suradnji s drugim nadlenim uredima. Program sadri mjere socijalne politike koje su podijeljene po podrujima (npr. stanovanje, zdravstvena zatita, obrazovanje, zapoljavanje itd. ). Glavom VI spomenutog programa propisano je est socijalnih mjera na podruju stanovanja. Jedna od znaajnijih mjera je mjera 2 Javno najamni stanovi. Temeljem te mjere planira se dodijeliti 600 stanova u najam. Nadalje, znaajna je i mjera 3 Dodjela stanova u najam, temeljem koje mjere grad provodi stambeno zbrinjavanje svojih graana na temelju odredbi Pravilnika o najmu stanova. Pravo na dodjelu stana u najam ostvaruju graani Grada Zagreba pod uvjetom da: nemaju rijeeno stambeno pitanje niti mogunosti da ga rijee na drugi nain;
53
prebivaju na podruju Grada Zagreba neprekidno, najmanje deset godina prije podnoenja zahtjeva na oglaeni natjeaj; ukupna mjesena primanja po lanu obiteljskog domainstva ne prelaze 75% prosjene mjesene isplaene plae u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodnoj godini. osoba koja se dovela u nepovoljan stambeni status prodajom ili darovanjem kue ili stana; osoba koja stanuje u odgovarajuem stanu u vlasnitvu roditelja ili suprunikovih roditelja (vlasnici svoje stambene potrebe zadovoljavaju izvan tog stana).
Pravo na dodjelu stana u najam ne ostvaruje:
Stan se daje u najam na temelju liste reda prvenstva, utvrene po provedbenom natjeaju, te iznimno izvan liste reda prvenstva za osobe koje se nalaze u izuzetno tekom socijalnozdravstvenom poloaju na temelju obrazloenog miljenja i prijedloga Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje. Osobama koje se nalaze u iznimno tekom socijalno-zdravstvenom poloaju smatraju se osobe kojima je rjeenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvreno tjelesno oteenje organizma u visini od 100% ili opa nesposobnost za rad ili je nalazom i miljenjem tijela vjetaenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi utvreno tee tjelesno oteenje ili mentalno oteenje i psihika bolest i potpuna ovisnost o tuoj njezi i brizi, a korisnici su prava socijalne skrbi na temelju Zakona o socijalnoj skrbi i to: korisnici pomoi za uzdravanje, korisnici pomoi za tuu njegu i pomo te korisnici osobne invalidnine. Na temelju prijedloga Povjerenstva za zatitu od nasilja u obitelji Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje uputit e prijedlog za proirenje lanka 7.c Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o najmu stanova i na rtve obiteljskog nasilja koje e po pravomonoj sudskoj odluci (prekrajnoj ili kaznenoj), uz uvjet da od dana pravomonosti sudske odluke nije prolo vie od godinu dana, imati pravo na dodjelu stana u najam. Postavlja se pitanje da li je ovakvo vremensko uvjetovanje opravdano s obzirom na sve okolnosti kojima su ene rtve nasilja izloene. Takoer, prema Odluci o najmu javno najamnih stanova (Slubeni glasnik Grada Zagreba 7/09) mjerila za najam se vrednuju i izraavaju brojem bodova, a podnositelj prijave u statusu rtve obiteljskog nasilja ostvaruje dodatnih 5 bodova. Vrijedna je injenica da su rtve obiteljskog nasilja prepoznate kao posebna kategorija prilikom bodovanja, no uvaavajui injenicu ukupnih okolnosti koje neku osobu ine rtvom obiteljskog nasilja nerazmjerno je da rtve obiteljskog nasilja imaju samo 5 bodova. Uz Pravilnikom propisane kriterije podnositelj zahtjeva za dodjelu stana u najam ne smije imati prosjek plae vei od 50% prosjeno mjeseno isplaene plae u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodnoj godini. Mjerom 5 Pomo za podmirenje trokova stanovanja osigurati e se sredstva za ostvarivanje prava na pomo za podmirivanje trokova stanovanja, koje se ostvaruje u Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje. Trokovi stanovanja podrazumijevaju najamninu, komunalne naknade, elektrinu energiju, grijanje, plin, vodu i druge trokove stanovanja. Pomo se moe odobriti samcu ili obitelji, ako plaanje tih trokova ne osiguravaju po drugoj osnovi. Mjerom 6 Pomo za podmirenje trokova ogrjeva kojom je Grad Zagreb duan u svom proraunu osigurati sredstva za podmirenje trokova ogrjeva pod uvjetima i na nain kako je to propisano Zakonom o socijalnoj skrbi. Naime, korisnicima prava na pomo za podmirenje trokova stanovanja koji se griju na drva, jednom godinje osigurava se novani iznos za podmirivanje trokova ogrjeva u visini 3 m3 drva. Postupak za utvrivanje prava na pomo za podmirenje trokova ogrjeva pokree se podnoenjem zahtjeva Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje koji utvruje uvjete za stjecanje prava i donosi rjeenje. 3.4.4. Zagrebaka strategija jedinstvene politike za zatitu od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2010. godine Kako je ve ranije navedeno Gradska skuptina Grada Zagreba donijela je Zagrebaku strategiju jedinstvene politike za zatitu od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2010. (Slubeni glasnik Grada Zagreba 9/08) koja je donesena u skladu s Nacionalnom strategijom zatite od
nasilja u obitelji za razdoblje od 2008. do 2010. godine. Prema navedenoj Strategiji jedna od mjera za prevenciju i spreavanje nasilja u obitelji je i Izraditi prikaz svih propisa vezanih uz stambenu problematiku rtava nasilja u obitelji Provoditelji mjera Zagrebake strategije trebaju do 15. sijenja svake godine dostavljati Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje izvjea o provedbi mjera i aktivnosti iz svoje nadlenosti za prethodnu godinu koje Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje, do 1. veljae, treba objediniti. Potom Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje treba, do 15. veljae svake godine, Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba dostaviti objedinjeno izvjee o provedbi mjera i aktivnosti iz Zagrebake strategije koje potom treba o tome izvijestiti Gradsku skuptinu Grada Zagreba. Treba istai da nijedan od izvjetaja nije pronaen na stranicama Grada Zagreba, te se ne moe utvrditi da li se i na koji nain se provode mjere iz navedene Strategije.
3.5. Dostupna pravda

3.5.1. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi (NN 62/08, 44/11, 81/11) Ovim Zakonom ureuju se pojam, vrste i opseg besplatne pravne pomoi (u daljnjem tekstu: pravna pomo), korisnici pravne pomoi, mjerodavnost, postupak i uvjeti za ostvarivanje pravne pomoi, pruatelji pravne pomoi, pravna pomo iz razloga pravinosti, prekogranino ostvarivanje pravne pomoi, financiranje pravne pomoi i nadzor nad provedbom ovoga Zakona. Pravna pomo je nain olakavanja pristupa sudu i drugim tijelima koja odluuju o pravima i obvezama hrvatskih dravljana i stranaca tako da trokove u cijelosti ili djelomino snosi Republika Hrvatska, uzimajui u obzir njihov materijalni poloaj, kako bi mogli ostvariti to pravo bez ugroavanja svog uzdravanja i uzdravanja lanova svojeg kuanstva. Odlukom Ustavnog suda br. U- I-722/2009 od 6. travnja 2011. okonan je postupak za ocjenu suglasnosti Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi s Ustavom koji je pokrenula Hrvatska odvjetnika komora (Narodne novine broj 62/08.; dalje: ZBPP) te su ukinute odredbe pet zakonskih lanaka (l. 5. st. 2., l. 8., l. 10. st. 2., l. 37., l. 53. st. 2.), koje su predstavljale znaajnu prepreku efektivnom ostvarivanju prava graana za besplatnu pravnu pomo. Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoi se razrauje postupak za ostvarivanje pravne pomoi, pa je tako u lanku 16. odreeno da se podnosi zahtjev na propisanom obrascu uz koji se prilae pisana izjava podnositelja zahtjeva i lanova njegova kuanstva o imovini, te pisana izjava podnositelja zahtjeva i punoljetnih lanova njegova kuanstva o doputenju uvida u sve podatke o imovini i dohotku. Iznimke od navedenog vezane su za rtve obiteljskog nasilja koje navedene izjave podnose samo za sebe, dok azilanti, stranci pod supsidijarnom zatitom, stranci pod privremenom zatitom te rtve trgovanja ljudima, uz zahtjev prilau i potvrdu mjerodavnog tijela o svom statusu. Pozitivna okolnost vezana uz ovaj Zakon jest injenica da je zakonodavac prepoznao potrebu uspostave pravnog okvira za ostvarivanje besplatne pravne pomoi u irem opsegu nego dosad, budui da je Hrvatska odvjetnika komora takvu pomo pruala hrvatskim dravljanima, no ne i strancima. Negativna okolnost jest da Zakon zbog brojnih nedostataka nije zaivio. Postupak i uvjeti za ostvarivanje besplatne pravne pomoi prekomplicirani su i do te mjere isformalizirani da predstavljaju strahovito optereenje za graane, a osobito za ene rtve obiteljskog nasilja. Pisani obrazac graani bez strune pomoi esto ne znaju ispuniti. U sluaju da ena rtva nasilja u obitelji eli ostvariti besplatnu pravnu pomo za vie sudskih postupaka koji se uobiajeno vode pred sudovima (tuba radi razvoda braka, prijedlog radi privremenog ureenja sadraja roditeljske skrbi i kontakata roditelja s djetetom do presude, tuba radi utvrenja brane steevine ili postupka razvrgnua suvlasnike zajednice, prijedlog radi zabiljebe spora u zemljinim knjigama, prijedlog radi osiguranja privremenom mjerom, ostvarenje prava na djeji doplatak, kaznena prijava, prijedlog ili privatna kaznena tuba ili
55
optuni prijedlog prekrajnom sudu sa zahtjevom radi izricanja mjera opreza i zatitnih mjera, ako to nije uinila policija), uz primjenu ovog Zakona ena rtva nasilja dobit e uputnicu za primarnu pravnu pomo koja joj daje pravo na koritenje svih oblika primarne pravne pomoi. U tom smislu dobit e opu pravnu informaciju, pravni savjet te sastav pismena za upravni postupak. Prvom uputnicom na taj nain rijeit e pitanje pravne pomoi za djeji doplatak i dobiti pravni savjet i informacje o tome da treba pokrenuti razne postupke. Nakon toga, ena e dobiti uputnice za sekundarnu pravnu pomo i to za 1. parnini postupak radi razvoda braka prvostupanjski postupak; 2. izvanparnini postupak radi privremenog ureenja odnosa prvostupanjski; 3. za pokretanje kaznenog postupka; s tim da ako je poinjeno vie kaznenih djela pa treba pisati vie pismena, trebaju joj razliite uputnice; 4. za zahtijevanje mjera opreza i zatitnih mjera; 5. za utvrenje brane steevine. Dakle, prije voenja postupka, eni rtvi nasilja treba minimalno oko pet uputnica. Kada jednom postupci krenu, pa se povodom albi promijeni stadij postupka, bit e potrebne nove uputnice. Graani pritom moraju tono znati na to se odnosi uputnica: ako su sluajno traili uputnicu za sekundarnu pravnu pomo radi zastupanja u postupku razvoda braka, a ispostavi se u razgovoru s odvjetnikom da je hitno potrebno poduzimati i druge radnje, odvjetnik to ne moe uiniti jer stranka nema uputnicu. Zbog kompliciranosti naplate izvrenih radnji pravnog zastupanja te izuzetno niske naknade, odvjetnici mahom odustaju od pokuaja naplate svog rada i u konanici zastupaju stranke pro bono. Navedena injenica moe biti uzrokom slabije kvalitete rada odvjetnika, to sve skupa moe dovesti do slabije zatite prava stranaka, a to je u suprotnosti sa svrhom i ciljem ovog zakona. Osim toga, prema Pravilniku o obrascu zahtjeva za odobravanje koritenja besplatne pravne pomoi, obrascu uputnice i evidenciji izdanih uputnica (NN br. 13/2009 i 13/2010) mjeseno se moe izdati samo onaj broj uputnica za koritenje sekundarne pravne pomoi ija vrijednost ne prelazi 90% iznosa mjeseno osiguranih sredstava za besplatnu pravnu pomo na razini Ureda dravne uprave u upaniji odnosno Grada Zagreba. Sve uputnice koje nisu mogle biti realizirane u tekuem mjesecu zbog limitiranja financijskih sredstava prenose se i izdaju u narednom mjesecu prije poetka izdavanja uputnica po zahtjevima zaprimljenim u tom mjesecu. Prema tome, imajui na umu da je stranki potrebno vie uputnica za ostvarivanje svojih prava, a broj uputnica koje se mogu mjeseno izdati je ogranien iznosom sredstava osiguranih za besplatnu pravnu pomo na razini Ureda dravne uprave u upaniji odnosno Grada Zagreba, stranke primjenom ovog Zakona teko ostvaruju svoja prava. 3.5.2. Zakon o odvjetnitvu lankom 21. Zakona o odvjetnitvu propisano je da je Hrvatska odvjetnika komora duna osigurati besplatno pruanje pravne pomoi rtvama domovinskog rata i socijalno ugroenim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju odreena prava. S tim u vezi, Kodeks odvjetnike etike u glavi III. razrauje pitanje ostvarenja besplatne pravne pomoi te propisuje da graani koji ele ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomo moraju Hrvatskoj odvjetnikoj komori podnijeti molbu i uz nju priloiti dokaze da su socijalno ugroeni ili da su rtve domovinskog rata. Prema tokama 36. i 37. Kodeksa odvjetnik je duan preuzeti zastupanje socijalno ugroenih osoba i rtava Domovinskog rata u graanskim i kaznenim predmetima kada to odredi nadleno tijelo Komore, odnosno u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim poloajem, kada odvjetniku pruanje te pravne pomoi povjeri Komora u skladu s opim aktom.
3.6. Drugi relevantni dokumenti

3.6.1. Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) Ovaj je zakon deklarativne naravi, a njime se utvruju ope osnove za zatitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te se definira i ureuje nain zatite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogunosti za ene i mukarce. Zakon sadri i odredbu kojom je odreeno da se odredbe ovoga Zakona ne smiju tumaiti niti primjenjivati na nain koji bi ograniio ili umanjio
sadraj jamstava o ravnopravnosti spolova koja izviru iz opih pravila meunarodnog prava, pravne steevine Evropske zajednice, Konvencije Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena, Ugovorima Ujedinjenih naroda o graanskim i politikim pravima odnosno ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Na taj nain pokriva se eventualna pravna praznina koja bi postojala u hrvatskom pozitivnom pravu, a koja bi ila na tetu predmetnim skupinama ena rtava obiteljskog nasilja i rtava trgovanja ljudima. Osim toga, definirano je kako ravnopravnost spolova znai da su ene i mukarci jednako prisutni u svim podrujima javnog i privatnog ivota, da imaju jednak status, jednake mogunosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata. Zakon u nastavku definira osnovne pojmove, pa tako kae da je diskriminacija na temelju spola (u daljnjem tekstu: diskriminacija) oznaava svaku razliku, iskljuenje ili ogranienje uinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugroavanje ili onemoguavanje priznanja, uivanja ili koritenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u politikom, gospodarskom, drutvenom, kulturnom, graanskom ili drugom podruju na osnovi ravnopravnosti mukaraca i ena, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, graanskom i svakom drugom podruju ivota. U smislu definiranja pojmova, Zakon odreuje i vie zabrana, pa se tako zabranjuje diskriminacija na temelju branog i obiteljskog statusa. Nepovoljnije postupanje prema enama na osnovi trudnoe i materinstva smatra se diskriminacijom. Zabranjuje se diskriminacija na temelju spolne orijentacije. Zabranjuje se diskriminacija u odnosu na mogunosti dobivanja i nabave roba kao i diskriminacija u pruanju i pristupu uslugama. Poticanje druge osobe na diskriminaciju smatra se diskriminacijom u smislu ovoga Zakona, ako je uinjeno s namjerom. Nastavno, definirani su pojmovi izravne i neizravne diskriminacije, pa je tako izravna diskriminacija svako postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja, ili je bila stavljena, ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji poloaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Neizravna diskriminacija postoji kada neutralna pravna norma, kriteriji ili praksa stavljaju osobe jednoga spola u nepovoljniji poloaj u odnosu na osobe suprotnog spola, osim ako je ta pravna norma, kriterij ili praksa objektivno opravdana legitimnim ciljem, a sredstva usmjerena postizanju tog cilja su primjerena i nuna. 3.6.2. Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08) Ovim se Zakonom osigurava zatita i promicanje jednakosti kao najvie vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogunosti i ureuje zatita od diskriminacije na osnovi rase ili etnike pripadnosti ili boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, lanstva u sindikatu, obrazovanja, drutvenog poloaja, branog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijea, rodnog identiteta, izraavanja ili spolne orijentacije. Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji poloaj bilo koje osobe po nekoj gore navedenoj osnovi, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji poloaj na temelju pogrene predodbe o postojanju gore navedenih osnova za diskriminaciju. Valja naglasiti da Zakon u llanku 16. odreuje da svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeeno neko pravo moe traiti zatitu toga prava. Dakle, putem individualne diskriminacijske tube daje se pravo pristupa sudu svim onim osobama koje se osjeaju diskriminirane. Nastavno, u lanku 24. odreeno je da udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zatitu kolektivnih interesa odreene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zatitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tubu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako uine vjerojatnim da je postupanjem tuenika povrijeeno pravo na jednako postupanje veeg broja osoba koje preteno pripadaju skupini ija prava tuitelj titi. Ovim odredbama ustanovljen je institut udruene tube koja je upravo pogodna kako bi se obuhvatila itava skupina ugroenih osoba.
57
Zakljuno, ovaj Zakon daje pravni temelj za pravna sredstva u borbi protiv diskriminacije dajui odreenu formu. 3.6.3. Zakon o potvrivanju Evropske konvencije o naknadi tete rtvama kaznenih djela (NN 4/08) Zakonom se potvruje Evropska konvencija sastavljena u Strasbourgu 24. studenog 1983. godine, a koju je Republika Hrvatska potpisala u Helsinkiju 7. travnja 2005. Godine. Konvencija je temeljem objave Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija stupila na snagu dana 1. Studenog 2008. godine. Konvencijom je propisano da e drava dati doprinos radi naknade tete kada ona nije u potpunosti raspoloiva iz drugih izvora, onima koji su pretrpjeli teke tjelesne ozljede ili naruenje zdravlja kao izravnu posljedicu zloina nasilja poinjenog s namjerom i uzdravanim lanovima obitelji osoba koje su umrle od posljedica takvog kaznenog djela. teta se u navedenim sluajevima nadoknauje i u sluajevima kada se poinitelj ne moe kazneno progoniti ili kazniti. Ovisno o sluaju o kojem je rije, naknada tete obuhvaa barem izgubljenu zaradu, trokove lijeenja, bolnike trokove (pogrebne trokove), a u odnosu na uzdravane lanove obitelji, gubitak uzdravanja. U nacionalnim sustavima moe se utvrditi gornja granica iznad koje i najnii prag ispod kojeg se ta teta nee nadoknaivati. 3.6.4. Zakon o novanoj naknadi rtvama kaznenih djela (NN 80/08, 27/11) Ovim se Zakonom ureuje pravo na novanu naknadu rtvama kaznenih djela nasilja poinjenih s namjerom (u daljnjem tekstu: naknada), pretpostavke i postupak za ostvarivanje prava na naknadu, tijela koja donose odluke i sudjeluju u postupku odluivanja o pravu na naknadu te se odreuju tijela i postupak koji se primjenjuje u prekograninim sluajevima. Naknadu daje Republika Hrvatska na naelima drutvene solidarnosti i pravednosti. Kao i kod drugih novijih zakona i ovdje je prisutan standard nediskriminacije po osnovi spola. Tako izrazi koji se koriste u ovom Zakonu koji imaju rodno znaenje, bez obzira jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu, obuhvaaju na jednak nain muki i enski rod. Pravo na naknadu prema ovom Zakonu ima neposredna rtva i posredna rtva, ako ovim Zakonom nije drugaije propisano. Neposredna rtva je osoba koja je pretrpjela teke tjelesne ozljede ili teko naruenje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela nasilja. Zakon daje i definiciju to se smatra kaznenim djelom nasilja. Takvo je: kazneno djelo poinjeno s namjerom uz primjenu sile ili povredom spolnog integriteta, kazneno djelo dovoenja u opasnost ivota i imovine ope opasnom radnjom ili sredstvom kojim je prouzroena smrt, teka tjelesna ozljeda ili teko naruenje zdravlja jedne ili vie osoba, a propisano je Kaznenim zakonom kao tei oblik temeljnoga kaznenog djela poinjenog s namjerom.
Neposrednom rtvom smatra se i osoba koja je pretrpjela teke tjelesne ozljede ili teko naruenje zdravlja: za vrijeme poinjenja namjernoga kaznenog djela nasilja prema drugoj osobi, ako nije sudjelovala u poinjenju toga kaznenog djela, pokuavajui sprijeiti poinjenje kaznenog djela, pomaui policiji pri uhienju poinitelja, pruajui pomo drugoj rtvi kaznenog djela.
Kad gore opisana kaznena djela prouzroe smrt neposredne rtve, pravo na naknadu ima posredna rtva. Posredna rtva je brani drug, izvanbrani drug, dijete, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maeha, ouh, pastorak neposredne rtve i osoba s kojom je neposredna rtva
ivjela u istospolnoj zajednici. Posredna rtva je i djed, baka i unuk, ako je jedan od njih neposredna rtva, u sluaju kad je izmeu njih postojala trajnija zajednica ivota, a baka i djed su zamjenjivali roditelje. Postojanje izvanbrane i istospolne zajednice prosuuje se prema propisima Republike Hrvatske. Valja naglasiti kako ovaj Zakon stupa na snagu na dan ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju, te e se tek od tog trenutka vidjeti na koji nain e se odredbe ovog Zakona implementirati u pravnoj praksi. Zakljuno, ene rtve obiteljskog nasilja i rtve trgovanja ljudima s ciljem seksualne eksploatacije se ne spominju izriito, ve spadaju u krovni pojam rtve i kao takve e imati pravo na naknadu prema odredbama ovog Zakona. 3.6.5. Zakon o zatiti osobnih podataka ( NN 103/03, 118/06, 41/08 ) Zakonom o zatiti osobnih podataka ureuje se zatita osobnih podataka o fizikim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i koritenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zatite osobnih podataka je zatita privatnog ivota i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i koritenju osobnih podataka. Zatita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizikoj osobi bez obzira na dravljanstvo i prebivalite te neovisno o rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Zakonom o zatiti osobnih podataka, a kako je navedeno, ureuje se prikupljanje podataka od strane fizikih i pravnih osoba, dakle i poslodavaca. lanak 7. propisuje da se osobni podaci smiju prikupljati i dalje obraivati: uz privolu ispitanika ili u sluajevima odreenim zakonom.
U sluaju prikupljanja i obrade osobnih podataka uz privolu ispitanika, osobni se podaci smiju prikupljati i dalje obraivati samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu. Bez privole ispitanika osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obraivati: u svrhu izvravanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka, ili u svrhu zatite ivota ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u sluaju kada: o o o o ispitanik fiziki ili pravno nije u mogunosti dati svoj pristanak, ili ako je obrada podataka nuna radi ispunjenja zadataka koji se izvravaju u javnom interesu ili u izvravanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka, ili ako je ispitanik sam objavio te podatke.
lanak 8. istog zakona zabranjeno je prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etniko podrijetlo, politika stajalita, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno lanstvo, zdravlje ili spolni ivot i osobnih podataka o kaznenom i prekrajnom postupku. Zakon izrijekom navodi u kojim sluajevima se iznimno ti podaci mogu prikupljati, uvjete pod kojima se podaci o graanima mogu davati treim osobama, te nain voenja evidencije. Temeljem tog zakona, poslodavac je duan na zahtjev radnika-ice, a najkasnije u roku od 30 dana od podnoenja zahtjeva, dostaviti mu/joj potvrdu o podacima koji se prikupljaju, ija je obrada u tijeku, tko je i po kojoj osnovi dobio na koritenje osobne podatke koji se odnose na radnika-cu i omoguiti mu/joj uvid u zbirke osobnih podataka koji se na njega/nju odnose, te prijepis tih podataka. U sluaju neovlatenog koritenja ili neovlatenog davanja osobnih podataka radnika-ice drugim korisnicima ili fizikim i pravnim osobama, radnik-ca moe zahtijevati naknadu tete koja mu/joj je time nastala.
59
Nadzor nad provoenjem zatite osobnih podataka provodi Agencija za zatitu osobnih podataka kao samostalno tijelo koje za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. Sve ranije navedene odredbe kako Zakona o radu tako i Zakona o zatiti osobnih podataka posebno su znaajne za ene rtve obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima. Odredbe tih zakona omoguuju eni zatitu njezina privatnog i obiteljskog ivota. Radnice koju su rtve obiteljskog nasilja, a posebno rtve trgovanja ljudima, esto ne ele da njihovi kolege i kolegice, te druge osobe raspolau podacima iz njihova privatnog ivota objanjavajui to najee rijeima sram me je. Njihovo je ustavno pravo da tite svoj osobni i obiteljski ivot, te im osiguranje tog prava mora jamiti i poslodavac, a posebno jer je rije o podacima koji nisu u vezi sa radnim odnosom. Odredbe Zakona o radu o zatiti privatnosti radnika/ca i odredbe Zakona o zatiti osobnih podatka na podruju radnog zakonodavstva od iznimne su vanosti jer je Hrvatski zavod za zapoljavanje u okviru Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja za 2011. i 2012. godinu donio mjere o sufinanciranju zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba, meu kojima se nalaze i ene rtve nasilja. Poslodavci kada koriste ove mjere unaprijed znaju da je ena s kojom sklapaju ugovor o radu rtva obiteljskog nasilja, jer je to uvjet za koritenje mjere, i tada dolaze do izraaja odredbe o zatiti privatnosti radnika/ce i odredbe Zakona o zatiti osobnih podataka. Vano da je enama rtvama nasilja i trgovanja ljudima osigura zatita njihova privatnog i obiteljskog ivota kroz dobar zakonodavni okvir. Kao to je i ranije navedeno, u sluaju otkrivanja odnosno neovlatenog koritenja podataka drugim fizikim i pravnim osobama, radnica moe zahtijevati naknadu tete od osobe koja je odreena kao voditelj zbirke osobnih podataka, a sukladno propisima o naknadi tete. Prema Zakonu o radu poslodavac moe odgovarati za tei prekraj ako prikuplja, obrauje, koristi i dostavlja treim osobama osobne podatke radnika/ca protivno odredbama Zakona o radu ili ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlatena nadzirati prikupljanje, obradu, koritenje i dostavljanje tih podataka treim osobama.
3.7. Preporuke
U materijalno kazneno zakonodavstvo trebalo bi implementirati Ustav i Konvenciju intervencijom u glavu VII. Zakona sigurnosne mjere. Sigurnosne mjere koje Kazneni zakon predvia jesu obvezno psihijatrijsko lijeenje, obvezno lijeenje od ovisnosti, zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, protjerivanje stranca iz zemlje i oduzimanje predmeta. Uz postojee zatitne mjere potrebno je uvesti i nove, primjerice: zabrana pribliavanja rtvi nasilja, zabrana uznemiravanja rtve nasilja, zabrana uspostavljanja bilo kakve veze sa rtvom nasilja, zabrana uhoenja rtve nasilja, osiguranje zatite osobe izloene nasilju, udaljenje iz kue ili stana te druge mjere kojima e se, prema ocjeni suda, postii zatita rtve nasilja. S obzirom na to da su sigurnosne mjere kaznenopravne sankcije, potrebno je pritom precizno odrediti pretpostavke za njihovu primjenu. U kazneno procesno zakonodavstvo treba implementirati Ustav Republike Hrvatske i Evropsku konvenciju o zatiti ljudskih prava te uvesti mogunost da se radi zatite rtava nasilja za vrijeme trajanja sudskih postupaka mogu primijeniti mjere opreza u odnosu na poinitelja nasilja, primjerice, zabrana pribliavanja rtvi nasilja, zabrana uznemiravanja rtve nasilja, zabrana uspostavljanja bilo kakvog kontakta sa rtvom nasilja, zabrana uhoenja rtve nasilja, osiguranje zatite osobe izloene nasilju, udaljenje iz kue ili stana u kojem ivi rtva nasilja, zabrana uspostavljanja sluajnih susreta sa rtvom, druge mjere kojima e se prema odluci suda postii zatita rtve nasilja. Zakon o zatiti od nasilja u obitelji koristi izraz izravna ivotna ugroenost u lancima 18. i 19. kada propisuje uvjete za samostalno izricanje zatitnih mjera. S obzirom da je rije o prekrajno-pravnim mjerama kojima se tite osobe izloene nasilju bez odlaganja potrebno je rijei izravna ivotna ugroenost zamijeniti rijeima uznemirenosti, straha ili zatite povrijeenog dostojanstva. Stanje izravne ivotne ugroenosti rtve moe biti predmetom razmatranja u kaznenim, ali ne i u prekrajnim postupcima.
Praksa u primjeni odredbe lanka 130. Prekrajnog zakona koja ureuje svrhu, vrste i naela
primjene mjera opreza pokazala je da se mjera opreza neopravdano ne izrie i u odnosu na djecu koja su neposredno ili posredno bila izloena nasilju. U sluajevima kada se ene koje su proivjele nasilje nalaze u sklonitima s djecom ili su napustile partnersku zajednicu, neizricanje mjere opreza u odnosu na djecu, stavlja njihove majke u neivotnu situaciju u kojoj se unato postojanju mjere opreza moraju, a radi susreta i druenja oca s djecom, susretati s poiniteljem nasilja. Odluke koje nisu smislene i ivotno logine znaju dovesti do paradoksalnih situacija, pa je potrebno promijeniti sudsku praksu i olakati poloaj rtvi nasilja. U Obiteljskom zakonu u glavi 3. Posredovanje prije razvoda braka, propisane su pretpostavke za provoenje postupka posredovanja u sluajevima razvoda braka. Postupak provodi ustanova ili pojedinac (u praksi - centri za socijalnu skrb) svaki put kada se postupak radi razvoda pokree tubom, neovisno o tome imaju li brani drugovi maloljetnu djecu ili nemaju. Dunost je posredovatelja ispitati stranke, te pomoi da se uzroci koji su doveli do poremeenih branih odnosa otklone i brani drugovi pomire. U sluajevima rodno uvjetovanog obiteljskog nasilja, nije oportuno miriti rtvu nasilja i poinitelja nasilja. Poeljno je pomoi rtvi nasilja da izae iz nasilnog partnerskog odnosa. S tim u vezi potrebno je proiriti odredbu lanka 45. Zakona koji predvia iznimne situacije kada se postupak posredovanja ne provodi. Sva autonomna enska sklonita na teritoriju Republike Hrvatske izradila su prijedlog radi donoenja zakona kojim e biti ureen sustav sustavnog, redovnog i dostatnog financiranja autonomnih sklonita i pripadajuih savjetovalita. Radi osiguravanja kvalitetnog i sustavnog rada sa enama koje su proivjele obiteljsko i drugo partnersko nasilje potrebno je donijeti Zakon o financiranju autonomnih enskih sklonita i pripadajuih savjetovalita koje vode organizacije civilnog drutva. U Zakonu o predkolskom odgoju i naobrazbi, bilo bi korisno definirati zakonski pojam samohranog roditelja zbog restriktivnog tumaenja u praksi.
61
4. ANALIZA ISKUSTAVA ENA KOJE SU PREIVJELE OBITELJSKO/ PARTNERSKO NASILJE

Kvalitativno istraivanje provedeno je s ciljem boljeg razumijevanja potreba ena koje su bile, ili jo uvijek jesu, rtve nasilja u obitelji. Istraivanjem su bile obuhvaene etiri teme: zapoljavanje ili zadravanje posla u sluaju zaposlenih ena, briga o djeci, stanovanje tj. nain na koji su rijeile stambeno pitanje nakon to su napustile nasilnika ili ako su u nasilnoj vezi predstavlja li stambeni problem prepreku u odlasku, te naini na koje su realizirale pravnu pomo i zastupanje na sudu. Istraivanje je provedeno po regijama Hrvatske, te je dio ireg istraivanja provedenog i u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Prikupljeni podaci prezentirani su u ovoj studiji u formi kvalitativnog izvjetaja iskustava koja su iznosile sudionice saeto su opisana karakteristina iskustva, ilustrirana su citatima izjava sudionica, te su izneseni zakljuci. Ovaj kvalitativni izvjetaj predstavlja i polazite za razvoj strategije kojom bi se poboljala situacija rjeavanja problema zlostavljanih ena.
4.1. Rezultati
4.1.1. Briga o djeci U toku razgovora, posebno prvog dijela, sudionice su iznosile svoja iskustva vezana uz proivljeno nasilje od strane partnera. Kako ta iskustva nisu obuhvaena ciljem ovog istraivanja, nisu obraivana. No, svakako je vano naglasiti da su sudionice i njihova djeca trpile, ili jo uvijek trpe, teke oblike tjelesnog, psihikog i/ili ekonomskog zlostavljanja. Ako nisu i sama bila zlostavljana, djeca su bila promatrai zlostavljanja ili su tema sporova o skrbnitvu meu roditeljima. Nekoliko sudionica nalazi se u tekoj situaciji u kojoj je, ne njihovom voljom, skrbnitvo nad djecom (upravo zbog nezaposlenosti i ne postojanja adekvatnog stambenog rjeenja) dodijeljeno njihovim partnerima koji im oteavaju susrete, djecu optereuju negativnim priama o majci i sl. Sve to ukazuje na potrebu vrlo suosjeajnog i empatinog ophoenja sa ovim enama i njihovom djecom koje treba biti osigurano u svim institucijama, ali i od strane ire javnosti. Iako veina sudionica ima djecu, dob njihove djece, financijska situacija, radni status i odnosi u iroj obitelji su potpuno razliiti, pa samim time i njihova iskustva vezana uz brigu o djeci. Problematika brige o djeci razliita je ovisno o tome radi li se o djeci predkolske ili kolske dobi. Mislim da je tee to su djeca manja. Mislim da je puno tee to su djeca manja., sudionica iz Pule Majke, rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, koje imaju djecu predkolske dobi suoavaju se s problemima koji su vezani prvenstveno uz uvanje djece, te uz financiranje vrtia. Problemi uvanja djece predkolske dobi usko su povezani sa zaposlenjem. Sudionice su veinom bile nezaposlene i ostajale su kod kue i uvale djecu. Od njih se oekivalo da brinu o djeci te su im se stalno plasirale informacije da su ene koje daju djecu u vrti loe majke. To da su nezaposlene i da djeca nisu u vrtiu otealo im je odluku o odlasku bile su svjesne da nemaju kamo s djecom, te da se ne mogu zaposliti dok djeca nisu u vrtiu. To im se inilo bezizlaznom situacijom za koju nisu vidjele rjeenja. Nije bit to, bit je da si ti ostavio dijete; da sam ga i dala u vrti onda bi ispalo jo gore, maltretira dijete, nee na dijete da pazi., sudionica iz Plakog Dodatni problem s kojim su se suoavale jest prijavljivanje u vrti u nekim vrtiima su imali razumijevanje za njihovu situaciju i davali im prednost pri upisu, dok su nekim vrtiima to nije bio sluaj. Zbog injenice da su nezaposlene dolazile bi na dno liste. Ja koliko znam, ene rtve nasilja mogu, sve zavisi o njihovom ekonomskom statusu,
mogu dobit besplatno vrti, ali opet imaju tu prioritet ene, recimo one koje ne rade ene rtve nasilja nee dobiti, dobit e ona koja radi. Tu su negdje ene diskriminirane, ako su rtve nasilja. Znaju biti slabijeg imovnog stanja, sve to jedno povlai za drugim. A kod nas teko, u patrijarhatu ena koja ne radi nema potrebe stavit dijete u vrti. Zato bi dijete ilo u vrti, ako ona ne radi., sudionica iz Umaga Sudionice iz manjih mjesta navode da su zbog ogranienog broja vrtia mjesto dobivale u vrtiu udaljenom vie kilometara, to je njima bez posla i prijevoznog sredstva inilo odvoenje djeteta u vrti nemoguim. Nisam bila zaposlena i nisam smatrala da bi to dijete slala u vrti, kao prvo nisam imala mogunosti da vrti i plaam, a prvi vrti je u Josipdolu, nemam ga im ni odvest do Josipdola, ni doi po nju tako da u vrti nije ila., sudionica iz Plakog Za djecu koja pohaaju vrti pitanje plaanja vrtia je sudionicama veliki problem. Rijetke od njih su upoznate sa svojim pravima djelominog ili potpunog oslobaanja od plaanja vrtia. Neke od njih su s tim upoznate i trenutno koriste te beneficije. Ja sam tek sad nedavno ula da majke koje su same, da imaju pravo na pola. Da pola plaaju roditelji, ili oevi, openito, koji su sami, da imaju pravo na pola cijene. Sad ne znam je li to tona informacija., sudionica iz Slavonskog Broda Financijski mi je jako teko, tek sam prije par dana dobila odobrenje od grada, plaat e mi 6 mj. vrti., sudionica iz Novigrada Za sudionice koje su zaposlene problem predstavlja uvanje djece nakon radnog vremena vrtia. One esto imaju poslove koji su u smjenama i teko se snalaze one koje nemaju podrku obitelji u tom smislu. Ostavljanje djece na uvanje oevima zbog njihova ponaanja i odnosa nije opcija. Jer smo bez novca bez materijalnih sredstava, koliko ja to sad pratim, bilo bi im jako bitno da neko negdje moe uvati tu djecu, a da to ne bude ustanova koja ima radno vrijeme do 16 sati., sudionica iz Pule Kako organiziram ivot? Teko. Moete li zamisliti kako mi je dok sam na poslu jer znam da su djeca ostala sa ocem za kojeg nikad ne moe znati to e napraviti i kako e reagirati., sudionica iz Pakraca Sve zajedno stavlja sudionice u poziciju da same brinu o svojoj djeci i pri tome se snalaze na razliite naine. Sve to im svakako oteava prilagodbu na samostalan ivot. Ja sam ponosna mama, dvoje ponosne zdrave djece, zahvaljujui sebi i nikome drugome,najmanje naem drutvu, sama., sudionica iz Novigrada Ja sam samohrana majka, djevojica je sada trenutno petnaest godina. Dijete je s posebnim potrebama, Downov sindrom je u pitanju. Za vrijeme dok je ila u vrti nisam imala pomo, niti od strane Centra niti od neke blie rodbine. Ja sam ju odvozila u vrti i natrag biciklom, nevezano za vremenske uvijete. Ali to se tie osoblja u vrtiima i kolama, naila sam samo na razumijevanje., sudionica iz Slavonskog Broda Majke kolske djece manje su optereene problemom uvanja djece (odnosno on je kod njih neto drugaiji), a vie brigom o financijama i psihikom zdravlju djece. Sudionice koje su zaposlene imaju problem sa uvanjem kolske djece (prvenstveno one mlae dobi) dok su one na poslu. To rjeavaju tako da ih esto vode sa sobom na posao ili pokuavaju pronai nekog da ih nadgleda dok su sama kod kue. To podrazumijeva stalno nazivanje telefonom i brigu je li s djecom sve u redu. Takva djeca ranije postaju samostalna i naue voditi brigu o sebi prije od ostale djece. A najvie je bio sam, tako da jedina veza nam je bila telefon, stalno me je zivkao na posao i tata nije vodio brigu o njemu... i tada smo bili stvarno... i prola sam svata, elim pomoi svakome kome budem mogla i treba se pobrinut da bi se nala ustanova koja bi se pobrinula o takvoj djeci., sudionica iz Porea
63
Vodila sam ih na posao, ili sam bila u kuhinji. Djeca su bila ispred firme. U zadruzi, na branju groa, maslina, djeca su bili sa mnom. Nitko mi ih nije nikad uvao, niti ih uva dan danas., sudionica iz Buja Za vrijeme kolske godine majke se suoavaju s veim financijskim izdacima na poetku kolske godine prilikom nabavke knjiga i kolskog pribora; tokom godine za izlete i terensku nastavu, te za obroke u koli. Pri tome su samo djelomino upoznate sa svojim pravima, pa esto imaju dojam da trae milostinju, to im predstavlja psihiko optereenje. Na kraju se opet snalaze svojim snagama i pokuavaju to vie toga priutiti svojoj djeci ulaze u kredite, posuuju novce, razmjenjuju knjige i sl. Sudionice opisuju da njihova djeca veinom imaju neke posljedice zbog obiteljskih uvjeta u kojima su ivjela. Ako su dobri uenici (to mnogi od njih jesu), onda imaju problema s vladanjem. Nerijetko imaju problema i u savladavanju kolskog gradiva, te se susreu s nerazumijevanjem razrednika i nastavnika u koli. Imaju dojam da postoji veliko etiketiranje njihove djece i objanjavanje svega to oni naprave obiteljskom situacijom, ali i stigmatiziranje njih kao majki. To njihovu djecu stavlja u nepravedan poloaj i oteava im prilagodbu na zahtjeve kole. Ali, recimo, kola. Negativno o naoj koli mogu samo rei. Bez senzibiliteta, nerazumijevanje, maltretiranje, nitko se nije zapitao u toj koli, dijete koje je bilo pozitivno est godina, zato to dijete ima sedam jedinica na polugoditu., sudionica iz Novigrada Pa ja imam problema sa sinom u osnovnoj koli, sa ponaanjem. Znai odlian uenik, sa pet, sve uenje o.k, s tim to dovodi do tih nekih agresivnih ispada. I, sad emo vidjeti. Trebali bi kod psihologa, to e biti. On je ovako miran, dobar, nije ni agresivan, i mazan je strano, ali jednostavno neke situacije ga dovedu do toga da on bukne., sudionica iz Buja Neke od sudionica opisuju vrlo pozitivna iskustva sa kolskim osobljem razumijevanje situacije, izlaenje u susret prilikom odgovaranja, opravdavanja sati i toleriranjem manjih ispada djece. Osim toga, takvo osoblje ima razumijevanje i prema njima kao samohranim majkama i izlazi im u susret s informacijama i financijskim izdacima. Osnovna kola, srednja kola, nikada nisu bili nikakvi problemi. Naprotiv, razrednici i nastavnici su bili odlini. Odlini, jednostavno su se fantastino ponaali prema toj djeci. Posebnu panju, posebno ponaanje su imali prema toj djeci. U pozitivnom smislu. Odlino, zaista odlino., sudionica iz Slavonskog Broda Ako nije stigla, tri dana nije bila u koli, i ja odem i kaem razredniku, stariji ovjek i mukarac, je li, to me okiralo, da se moe s mukarcima razgovarati tako. Kad mu kaem imali smo probleme, selili smo ba tada i nije uspjela nauiti, i on joj je pomakao ispit iz njemakog. Recimo, dao joj je rok tri dana da naui, tri dana je uila i onda je dobila odlinu ocjenu. Ba su bili, davali su prilike, moglo se razgovarati, moglo se rei. A da ostane anonimno., sudionica iz Rijeke Kako veina sudionica koje su sudjelovale u istraivanju ima maloljetnu djecu pitanje o daljnjem kolovanju im je daleko, ali u vezi s njim nisu vrlo optimistine. Teko im je podnositi trokove i obaveznog obrazovanja, a o odlasku na fakultet veina njihove djece ne moe ni razmiljati. Rjeenje sudionice vide u posebnim stipendijama namijenjenim njihovoj djeci. Manji dio starijih sudionica ima punoljetnu djecu i samo je nekolicina njih na studiju to su im veliki izdaci u kojima, uz dodatne stipendije i pomo obitelji, sudjeluju i sama djeca. Ja nisam u mogunosti sama. Kad ne radim, nisam u mogunosti. Kad bi htio ii dalje, a ne mogu ga kolovati., sudionica iz Umaga Majke, sudionice ovog istraivanja vrlo su slabo upoznate sa financijskim olakicama i drugim pravima vezanim uz brigu o djeci kao ene rtve zlostavljanja. Traenje financijskih olakica esto doivljavaju, ali im se tako i predstavlja, kao milostinju koju drava i njeni slubenici nevoljko daju socijalnim sluajevima i one su esto sklone odgaati njeno traenje dok se ne nau u stvarno bezizlaznoj situaciji. Takav stav institucija kojima se obraaju za pomo oteava njihovu prilagodbu na samostalan ivot i nepovoljno djeluje na njihovo mentalno zdravlje.
Najvie takvih negativnih primjera sudionice imaju sa Centrima za socijalnu skrb, koje one vide kao instituciju koja bi trebala biti najotvorenija ka njihovim problemima i najspremnija na pomo. Ne. Nitko mi nije rekao. Teko je doi do ikakvih informacija. Jedno pie u protokolu, a drugo se radi. Sad kad bih ja spomenula nekome tamo da u zakonu pie neto drugo, onda bi ja ispala glupava ili naporna., sudionica iz Slavonskog Broda S obzirom da sam ja vrlo esto kontaktirala sa Centrom za socijalnu skrb ako postoje neka prava koja sam ja imala a niko mi ih nije rekao, ja mislim da su oni, da je taj centar prekrio neka moja prava, kao takvi su, bila sam zadnjih tri godine - ma najmanje trideset puta sam bila na centru iz raznoraznih razloga, ali oni su jednostavno nemoni i apsolutno nemaju nikakvu ulogu u cijelom ovom sistemu, jer ako su imali ulogu, onda su oni mogli pomo meni i mom djetetu, ali stvarno nisu po niem, mislim da nemaju nikakva prava, osim to su jedna institucija u zraku. ak sud nije obavijestio centar da dijete svjedoi., sudionica iz Karlovca Ja jesam se obraala socijalnoj radnici, koja nije nita napravila, rekla je da sam ja graanka, kao i svi ostali, zato bi ja imala neke privilegije. Kao da sam traila besplatno da mi upie dijete u vrti. Tako se odnosila na taj financijski dio, nisam te traila, traila sam samo blizinu, poto mi je predaleko bilo. Dakle, nisam dobila pomo., sudionica iz Slavonskog Broda Beneficije i prava koja bi njim olakala prilagodbu su: direktan upis u vrti po subvencioniranim cijenama, financijske olakice prilikom nabavke knjiga i kolske opreme, postojanje stipendija te rad na smanjenju negativnih stereotipa, posebno kod odgajatelja/ica i nastavnika/ica. Moda bi trebale slube dravne po pitanju tog kolovanja, ako dijete je za, dati sredstva, dati sredstva direktno za kolovanje, ne moraju ii roditelju u ruke, ta stipendija., sudionica iz Slavonskog Broda 4.1.2. Zapoljavanje Veina sudionica koje su sudjelovale u istraivanju su nezaposlene. Problemi s kojima se susreu one i zaposlene sudionice su razliiti, pa e biti odvojeno i prikazani. Nezaposlene ene Ono to je zajedniko svim sudionicama je shvaanje vanosti zaposlenja, ne samo u financijskom, ve i u psiholokom smislu. Veina ena koje su sudjelovale u istraivanju financijski je iznimno ugroena nezaposlene su, esto ne primaju alimentaciju, ovise o djejem doplatku i ostalim socijalnim davanjima koja nisu dostatna ni sigurna. Sve to ih stavlja na sam rub egzistencije i predstavlja veliki stres i izvor nezadovoljstva u njihovom ivotu. Sudionice opisuju svakodnevne situacije u kojima biraju to e kupiti, koje raune platiti i kako preivjeti do kraja mjeseca. Posebno je teko sudionicama s djecom, koja imaju vee financijske izdatke kojima one teko udovoljavaju. Zbog svega navedenog, esto prilino oajne, prihvaaju vrlo nesigurne i potplaene poslove na crno, to samo dodatno oteava njihovu situaciju. Na takvim se poslovima esto aktivira retraumatizacija i osjeaj manje vrijednosti. Osim toga, sudionicama nedostaje osjeaj sigurnosti i korisnosti koje im posao moe pruiti, te osjeaj da su same sposobne brinuti se o sebi i svojoj djeci. Veina njih je godinama bila izloena uvredama da ne vrijede i da su nesposobne i upravo bi im posao dao potreban osjeaj da mogu same. Sudionice koje su nezaposlene nalaze se u zaaranom krugu iz kojeg im je teko izai. Radi se veinom o enama koje su za vrijeme trajanja nasilja bile nezaposlene ili su oduvijek nezaposlene i brinule o kuanstvu, ili su dale/dobile otkaz. esto je njihovo ostajanje bez posla bilo povezano s nasiljem partneri su im stvarali probleme na poslu ili su problemi s kojima su dolazile na posao bili toliki da nisu uspijevale adekvatno obavljati posao. Osim toga, kod kue su esto trpjele zlostavljanje i vrijeanje koje je bilo potaknuto injenicom da rade
65
prema vjerovanju njihovih partnera - ene koje rade su manje vrijedne i loe ene, da im se najjednostavnijim inilo odustati i dati otkaz. Ja nisam nikada ni radila jer mi nije dao da radim. Uvijek je govorio da sam ja glupa i nikakva i to ja mogu uope raditi., sudionica iz Slavonskog Broda Ja jesam radila, ali prije ono, skoro deset godina. Zabranio mi je da idem na posao, kae da muki rade, a ena bude kod kue. I tako je to bilo. Ali, inae, voljela sam svoj posao. I kao djevojka sam radila, mogla sam si lijepe stvari kupiti, a sada pogledajte me, skoro u dronjcima hodam., sudionica iz Slavonskog Broda Ja sam imala tih problema, kad god sam poela raditi morala sam dati otkaz , to je bilo ono da ja samo idem raditi nisam kod kue i tako. Imala sam svae, ako se ne javim na poslu na mobitel, tko zna gdje si, s kim si, to radi, onda me se ometalo, zvalo na posao, doem kui, onda nastavlja., sudionica iz Slavonskog Broda Kad uzmemo u obzir injenicu da je veina njih bila u dugogodinjim nasilnim vezama postaje jasno da imaju malo ili nita radnog iskustva i da su s te strane teko zapoljive. Kad se tome pridoda injenica da bi iz veze najee trebale otii u neizvjesnost, same s djecom, postaje jasno koliko im je zaposlenje i sigurnost koju ono prua vano. Upravo je nezaposlenost i osjeaj da e posao teko nai imbenik koji im je oteavao donoenje odluke o naputanju partnera. Loa je situacija, loe ako ostanem, bit e mi isto kao to je ako odem. A gdje u, gdje u bez novaca bez posla bez stana, bez dana radnog staa, mislim nekako se osjeam kao da sam ja ovisna o nekome, kao da ja tu moram biti, sudionica iz Korenice Izai, a ne zna je li ide u sigurno ili nesigurno. Pogotovo ako ima djecu. To je najtee u svemu., Slavonski Brod To to sam dobila posao mi je pomoglo da donesem konanu odluku i da odem., sudionica iz Pakraca Imaju malo radnog iskustva, same su s djecom koju nema tko uvati pa trae samo poslove s jutarnjim radnim vremenom i bez rada vikendom. Sve to, u dananjim uvjetima u Hrvatskoj predstavlja gotovo nemoguu misiju i okree ih traenju povremenih poslova na crno koji su tek kratkorono rjeenje. Takvi im poslovi, koliko god neadekvatni, omoguavaju da se prilagode situaciji u kojoj se nalaze i da istovremeno imaju makar nekakve prihode. Tako da za sad jo, moda bih i mogla nai posao, ali jednostavno sad jo nemam nekoga tko bi mi priuvao dijete. Sad dok ta faza ne proe, e onda. A ovako se snalazim. Malo radi ovdje, malo odradi tamo, malo kod kue, malo roditelji pomognu., sudionica iz Slavonskog Broda Trebam stalan, posao koji bi bio korektan. Kopala bi. Da mi se prilagoava, jutarnja smjena, da kada doem kui sjednem sa svojom djecom, da piemo zadau, da nauimo to i ostatak vremena da provedemo zajedno. Traim posao koji bi bio od ujutro do popodne kada su djeca u koli kako bi bila sa djecom. Posao ne bih birala, kuhanje, spremanje,peglanje, ienje, nita mi nije teko., sudionica iz Pakraca Posebno loa situacija je u manjim mjestima Like i Slavonije, u kojima je gospodarska situacija vrlo loa, ali u kojima su prisutni i vei stereotipi o zlostavljanim enama. Svugdje, a posebno u manjim sredinama, zlostavljane ene nose stigmu manje vrijedne, problematine ene koja svoje probleme donosi i na posao. Dio poslodavaca ne eli ili se boji zapoljavati zlostavljane ene zbog moguih problema koji im mogu stvarati njihovi partneri, a dio vjeruje da su manje dobre radnice (zbog potencijalno estih bolovanja, brige za djecu, rastresenosti i sl.) Velika nezaposlenost je po velikima gradovima, a ovako u malome mjestu gdje imaju dvije trgovine i par kafia nema se gdje zaposliti., sudionica iz Plakog Misle kao da si problem, ti osobno. Da zbog djece nee moi doi na posao, moda e doi suprug, pravit e probleme, zastraivati e te i ne znam to. Jel, da e poslodavac sam biti na gubitku. Moda ak da e ga se otetiti na neki nain. Moda se ljudi, eto, boje toga.
Ja ne znam stvarno, jel bih ja to sad trebala isto prikrivat ili to? Jer moda, ako ja gubim s tim, treba se onda zapitati to rei da bi proao i dobio posao., sudionica iz Slavonskog Broda U razmiljanjima o tome treba li buduem poslodavcu rei za svoju situaciju sudionice imaju puno dilema. Veina njih ima dojam da im je to oteavajua okolnost prilikom zapoljavanja jer smatraju da, kao to smo ve naveli, veina poslodavaca nema razumijevanja za njihove probleme, ne ele se mijeati i boje se problema koje one donose sa sobom. S druge strane, svjesne su da im treba pomo i razumijevanje za situaciju u kojoj se nalaze. Recimo, ja sam na Zavodu za zapoljavanje i to da sam ja rtva zlostavljanja djeluje, ne pozitivno, ve naprotiv, negativno. Ako i postoji radno mjesto, oni nee. Naprotiv, kaem, to je negativno za ene, za osobu koja trpi nasilje. Nee zaposliti tu enu. Ba nee. Ja sam osobno prikrivala svoje probleme. I sad javi se privatno, jer sam na crno radila, javim se i utim. I sad se prouje, doe do efa ili efice da ja imam problema, ve oni onako, znate, e ona ima problema, ima troje djece i znate to ve. Smeta im., sudionica iz Slavonskog Broda ak naprotiv, to mi djeluje tamo negativno, jako negativno. Ve si ono, kao radno nesposoban, skoro kao radno nesposoban., sudionica iz Slavonskog Broda Ja evo jesam imala problema. Sve poslove koje sam radila do sada, to je bilo konobarenje u selima. I nisam bila ni prijavljena, a mijenjala sam druge, i sama sam htjela otii s posla, nije mi odgovaralo iz razliitih razloga. Ali recimo, ba na zadnjem mi je ef rekao da ne eli da vie dolazim zato to je mu stalno dolazio, stalno je tamo bio, kontrolirao s kim priam, s kime ne, kako se ponaam i to. I jednostavno je ef rekao da ne eli probleme. Tako da, mu je kriv to sam tamo izgubila posao. sudionica iz Slavonskog Broda Informacije se vie koriste kao metoda iskljuenja. Recimo da imam posao i da poslodavac zna da sam rtva nasilja. Vjerojatno e misliti: imat u problema, doi e njezin mu, to e biti s djecom: bolovanja, dolazit e policija. Svaki poslodavac na sve osobe treba gledati jednako, vidjeti osobu kao osobu. ene rtve nasilja odbacuju, pogotovo ako je mlaa., sudionica iz Pakraca Ono to je posebno zabrinjavajue jest njihov osjeaj da se na institucionalnoj razini nita ne poduzima kako bi im se pomoglo, i sve to su od odlaska iz nasilne veze postigle, pripisuju sebi i svojoj snalaljivosti. Uglavnom prijatelji i poznanici, uglavnom tako, jedino tako. Preko Zavoda za zapoljavanje nita nije ilo. Ili poznanstva, da bi se neko ubacio negdje., sudionica iz Slavonskog Broda Sudionice su vrlo malo upoznate s pravima pri zapoljavanju koja imaju kao rtve obiteljskog/ partnerskog nasilja. Veina njih ne zna da ima neka prava, a one koje za njih znaju (i to iskljuivo preko nevladinih organizacija kojima su se obratile za pomo) nemaju u njih povjerenja. Niti jedna od sudionica nije dobila posao preko posebnih mjera Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, navode da ih se rijetko poziva na razgovore i openito nemaju povjerenja da e na taj nain dobiti posao. Sudionice opisuju iskustva velikog nerazumijevanja i neuvaavanja njihove situacije od strane slubenika u Zavodu za zapoljavanje, u smislu preporuke poslova koji su sezonski i van grada (a znaju da nemaju gdje s djecom), rada u smjenama i sl. Da, bila sam prijavljena na Hrvatski zavod za zapoljavanje, no meutim, da su oni jamili nekakvo zaposlenje ili sigurnost - nisu. To je bilo mjeseno javljanje i to bi bilo to. Nekakvu preporuku ili neto nisam dobila, ak ni od njih nisam dobila tu informaciju da bi rtve obiteljskog nasilja imale prednost pri zaposlenju., sudionica iz Slavonskog Broda ula sam da Hrvatski zavod za zapoljavanje provodi neke programe, ne znam kako funkcioniraju, ali mislim da definitivno zasluuju prava i da ih trebaju imati., sudionica iz Slavonskog Broda Oajna je situacija, iskreno da kaem oajno i kad su me god pozvali to je bio Zagreb, ja moram dijete ostaviti i sve su to daljine i meni treba prijevoz.. sudionica iz Plakog ene ne ele saaljenje, nego posao koji e im omoguiti sigurnost i osigurati egzistenciju i
67
nikome na Hrvatskom zavodu za zapoljavanje nisam rekla da sam rtva nasilja u obitelji., sudionica iz Pakraca Ne, nisam znala. Kod nas kada doe u Zavod, onda te zapiu i kau posao si traite sami ili kau ti da ima posla u Austriji ili sezonski na moru. Kako da vodim djecu tamo u Austriju?, sudionica iz Pakraca Smatraju da bi se problem trebao rjeavati na vie naina: jasnijim i transparentnijim obavjetavanjem o mjerama i pravima koje imaju rtve zlostavljanja; sustavnim mjerama beneficija koje bi imali poslodavci koji zaposle enu rtvu nasilja slinim onima koje postoje za osobe s invaliditetom; podizanjem svijesti graana, ali i poslodavaca o problematici ena rtava zlostavljanja; smanjenje stereotipa i predrasuda o enama rtvama zlostavljanja. Pa oni ne mogu, to je bilo nedavno na televiziji, ove godine na televiziji da e se postaviti jednom mjeseno, to su u vrhu priali, da e biti emisija za ene, openito, rtve obitelji i to ja znam. Nikada to nije poelo. Koliko bi to dravu kotalo, sat vremena u mjesecu da ene uju svoja prava. Masa ena bi to gledala, razumijete? Sve od drave potjee., sudionica iz Slavonskog Broda Ja sam izgubila radno mjesto, krivim njega jer mi je poslao policiju na poslu. efica se naljutila i dala mi otkaz jer su mi rekli otvoreno u oi mi neemo policiju na poslu. I pitam tu policajku tko vas je poslao?I ona mi moramo preko centra. Ja sam rekla da vidim znaku! I nee mi pokazati znaku. Morala sam podignuti glas i sve, i ja sam radi nje izgubila., sudionica iz Slavonskog Broda Ja mislim da bi udruge trebale imati malo vei glas. ula sam da su im skraene ruke, da nemaju pravo za sve. Tako da, Zavod za zapoljavanje bi trebao uzeti takve ene u obzir i preporuit poslodavcima. Trebalo bi prvo zaposlit njih, nego od onih koji iz jedne obitelji rade po dvoje, troje. Mislim da je to prvenstveno, da bi se trebalo njima jer oni imaju sve podatke o nama i svakoj osobi., sudionica iz Slavonskog Broda Znai da bi grad mogao vie aktivirati te ene koje su proivjele takva iskustva, da ih aktivira u zajednicu. Da im pomogne da nau posao, da aktivira zajednicu., sudionica iz Umaga Zaposlene ene Zaposlene sudionice istiu sigurnost koje im zaposlenje prima navode da im je to dalo sigurnost da e se i nakon odlaska od partnera uspjeti snai. Posao je za neke njih predstavljao i oazu mira mjesto na koje mogu otii i odmoriti se od obiteljske situacije, zaokupiti misli drugim problemima, druiti se s kolegicama i kolegama i odravati privid normalnog ivota. Mi ene koje smo u takvim brakovima, smo uglavnom izuzetno dobri radnici i vrijedni jer mi se radom lijeimo, mi smo na poslu sretne, zadovoljne i zatiene i dajemo na poslu maksimum., sudionica iz Pule Za vrijeme dok su bile u nasilnim vezama iskustva sudionica s kolegama/icama i poslodavcima su vrlo individualna. Dio njih opisuje da nitko na poslu nije znao to im se doma dogaa, kako su to vjeto skrivale i glumile da je sve u najboljem redu. Na to su se odluile jer im je to bilo jednostavnije i jer nisu imale povjerenja u kolege/ice i nadreene da e razumjeti to im se dogaa. Kod njih je bio prisutan i sram zbog situacije u kojoj se nalaze. Kako da vam kaem, sve to ostavlja posljedice ne mene, ali ja se trudim da to niko ne vidi i ini mi se da pucam po avovima., sudionica iz Pakraca Znate odgojena sam da ena mora sluati mua i da je sramota priati o onome to se dogaa izmeu mua i ene., sudionica iz Pakraca
Moj mu nije dolazio. Ja sam krila da je prisutno nasilje, ali naravno da sam bila
rastresena na poslu. Znam da sam radila i greke u poslu, upravo zbog toga to sam bila dekoncentrirana. Puno puta sam se jako loe osjeala i mislim da nisam ni bila sposobna za posao., sudionica iz Slavonskog Broda Ja osobno nisam imala problema na poslu, zato to sam vjerojatno kao i svaka druga ena koja ivi u takvom braku gdje je zlostavlja, uglavnom to drite nekako kao privatnu stvar, stvar za sebe, sakrivate, prikrivate jer doete u situaciju da vas bude sram, da ivite s nekim takvim., sudionica iz Pule Dio njih, i to najee one kojima su partneri stvarali probleme i na poslu, rekle su kolegama/ icama i poslodavcima to im se dogaa. Iskustva s tim su takoer razliita. Manji broj sudionica je nakon toga dobio otkaz, a dio njih je naiao na apsolutno razumijevanje kolega/ica i nadreenih koji su ih titili. Objanjavaju da se sve zapravo temelji na tome kakav je tko ovjek i da se nisu ni na koji nain osjeale zatiene od moguih reakcija poslodavaca. Ali moram naglasiti da sam jako sretna da moji na poslu imaju puno razumijevanja i imali su jer sam bila dobar radnik i ostala i tako da barem to se te strane tie, na poslu su mi super. Grijeila bi kad bi rekla protiv., sudionica iz Porea Ja sam imala razumijevanje od efova. Ja mogu rei, to se tie posla, prije bi dolazila u 8 h i odlazila kad bi mogla. Sad me putaju i prije 16 h. to se tie toga, meni to jako puno znai., sudionica iz Novigrada Moja efica mi je izlazila u susret. U periodu kad je bilo najee me je rasteretila jednog djela obaveza koje je rasporedila na moje kolege dok sam ja bila u dosta alosnom psihikom stanju., sudionica iz Rijeke 4.1.3. Stanovanje Vrlo slino kao i sa zapoljavanjem, rijeeno stambeno pitanje sudionicama predstavlja vaan preduvjet planiranja i ostvarivanja ivota van nasilne veze. Rjeenje stambenog pitanja sudionicama olakava/oteava donoenje odluke o naputanju nasilnika i pri tome svaka od sudionica ima svoju individualnu priu. U toj vrlo sloenoj dinamici prie o odlasku, vani imbenici usko vezani uz problem stanovanja su zaposlenje i podrka od strane rodbine. Vano je istaknuti da nekoliko sudionica istie kako je upravo rijeeno stambeno pitanje vaan imbenik pri dodjeljivanju skrbnitva nad djecom i neke od njih su u tom smislu imale negativna iskustva sa centrima za socijalnu skrb. Jer nama enama rtvama nasilja je jako bitno taj krov nad glavom. Neka je dva sa dva, ali mi se tu osjeamo sigurno, i ja mislim, da su sve te ene spremne raditi i ne traiti da im se to da u poklon. Da su one spremne to svojim radom platiti i isplatiti drutvu i oduiti se. Ali taj krov nad glavom je toliko siguran, potreban. Vjerujte mi, dva sa dva, da se tu ta ena osjea sigurnom i svoja na svome., sudionica iz Pule Kada bi pronala kuu za koju ne bi trebala plaati veliki najam odmah bi otila. Vano mi je da naem mjesto za sebe i djecu da mi imaju gdje doi i gdje bi s osjeali komotno i sigurno., sudionica iz Pakraca Tako da, u biti, te ene ne znaju kuda bi s djecom. Da li bi uope izale iz te nasilne obitelji, jer u biti ne znaju, nemaju uvid u to sve i kako to realizirati. Jer pogotovo, ako si sam onda dobro, ali kad ima djecu onda je to malo tee. Treba njih i kolovati i hraniti i sve., sudionica iz Slavonskog Broda Ja ne bi imala gdje otii. Kao prvo mala su primanja i ne bi imala za ivot da odem negdje da si naem kakvu sobicu, podstanarstvo. A gore kuu napustit ne bi mi bilo teko mada smo je zajedno radili i sve. Vie sam uloila i kredite dizala za tu kuu nego on. Tako da mi ne bi bilo teko to napustit, jedino bi mi bilo teko i problem nai smjetaj., sudionica iz Karlovca Sudionice koje su zaposlene lake donose odluku o odlasku u podstanarstvo, a nekoliko njih ak navodi da je ve pokrenulo kredite za stan u kojem ive same s djecom. Pri tome je sigurnost posla ono to im je uvelike olakalo samostalan ivot i podmirivanje trokova podstanarstva.
69
Podrka rodbine i mogunost privremenog ili stalnog smjetanja kod njih je takoer imbenik koji olakava donoenje odluke o odlasku. Sudionice to esto vide tek kao privremeno rjeenje jer su na stanovit nain eljne samostalnog ivota i mira. Obitelj im najee prua ne samo sigurnost, ve i materijalnu podrku te im pomae u brizi o djeci. Zahvaljujui mojim roditeljima, od kojih imam podrku veliku, eto, oni e mene prihvatiti sebi. Pomagati e mi koliko mogu oko djeteta, financijski, moralno. Svakako imam podrku od njih. Tako da sam ja sretna sam to imam rijeeno kako odavde otii., sudionica iz Slavonskog Broda Ja sam kod roditelja. A da nema roditelja vjerojatno bi spavala u oblinjem parku kad bi prestale mogunosti plaanja nekakvog podstanarskog smjetaja, to je sve vrlo izgledno s obzirom da danas su i poslovi i primanja takvi kakvi jesu. Dakle, smjetaj kod roditelja., sudionica iz Rijeke Sudionice koje nisu zaposlene i nemaju mogunost smjetanja kod rodbine nalaze se u nezavidnoj situaciji nesigurnosti, ali i dugotrajnijeg ostajanja u nasilnoj vezi jer im je teko ostvariti samostalan ivot. Osim toga, jedan dio sudionica nevoljko odlazi iz vlastitog doma u koji su uloile puno godina vlastitog truda, ali i novca i ostavlja sve to partnerima. Pri podijeli imovine esto su izigrane i prevarene, te nakon odlaska iz zajednice ostaju doslovno bez iega. Tu situaciju u kojoj one trebaju otii, a partneri ostaju na sigurnom, doivljavaju iznimno nepravednom i ona kod njih izaziva cijeli niz negativnih emocija. Pa naravno da je problem stanovanja jako vaan i to je razlog ili barem jedan od nekoliko zato sam jo uvijek sa suprugom. Ljudi moji, itav ivot sam radila u i na toj kui i sada mi nije ba lako otii i sve to ostaviti., sudionica iz Pakraca Smjetaj u sklonitima sudionice vide kao krajnje i to samo kratkorono rjeenje. Veina sudionica nije znala za postojanje sklonita ve su o tome saznavale od medicinskog osoblja, slubenika Centra za socijalnu skrb ili u organizacijama civilnog drutva kojima su se obratile za pomo. Iako uvjete ivota u sigurnim kuama opisuju samo u pozitivnim terminima, svjesne su da su sigurnost i mir koje im se u njima prua samo privremeni. ivot u kui doivljavaju kao mogunost koja im omoguuje da se oporave i na pravi nain informiraju o svojim pravima i mogunostima. Mislim da je ova Sigurna kua, jednostavno, utoite za ene koje trae neku sigurnost, ohrabrenje, snagu i dobiju je tu. Eto, ja to mogu rei za sebe da to dobivam. Sve to se elim informirati, dobijem od slubenica koje tu rade i s tim to sam tu., sudionica iz Slavonskog Broda Teko mi je bilo, bila sam u sklonitu dva puta. Oba dva puta sam se vratila njemu zato to zaista nisam znala ni kuda bi, ni to bi nakon sklonita. Zapravo, jedan od osnovnih razloga zbog kojih sam se vratila je to, ono, da imam krov nad glavom., sudionica iz Novigrada Odlazak u podstanarstvo za njih je najee jedina opcija koja ima puno svojih otegotnih okolnosti. Podstanarski stanovi su esto vrlo skupi, a oni koji su povoljniji su neadekvatni za stanovanje. Osim toga stanodavci nisu skloni podstanarima s djecom, te rijetko pristaju prijaviti im boravite. Upravo to predstavlja prepreku u ostvarivanju prava koja im daju lokalne vlasti. Koliko sam stanovala, sve sam stanovala u privatnom vlasnitvu. Plaala sam sama stanarinu. Jednom prilikom sam ila u gradsko poglavarstvo pitati o tim pravima. Gospoa me pitala, bila je onako poprilino ljuta, spremna da me napenali. Kad sam pitala kakvu pomo, kakva prava imam, traila je od mene da ja budem na toj adresi prijavljena. Pitala sam gazdu za taj stan, no meutim, ne dolazi u obzir. Stekla bi stanarsko pravo. to ja znam ve to je on mislio s tim da bi njemu nakodilo. Dakle, to nisam uspjela., sudionica iz Slavonskog Broda Problem je bio kad smo traili stan, ako ima dijete malo onda su ti gazde rekle ne. Ne ide, nee. Nisam imala djece, a onda je slijedee pitanje bilo jel mislite imati dijete. I onda ako misli imati dijete, opet nita., sudionica iz Rijeke
Sudionice su iznimno neupuene u prava koja imaju i koja mogu ostvariti preko lokanih vlasti ili nadlenih centara za socijalnu skrb. Ja mislim da neto postoji, ali ne provodi se. Nismo upoznati s tim., sudionica iz Porea I plus toga, ja evo isto nisam dovoljno informirana. Kada sam dola ovamo nisam znala apsolutno nita. To na internetu, to je ono... Misli da je, a u biti nije. Kaem, svi ti, na neki nain te, kad doe idi ovdje, kad doe tu idi tamo. Non-stop guraju nekog drugog ispred sebe. I ti misli da nee nikada doi na cilj, nikada. Sudionica iz Slavonskog Broda Mislim da je dosta alosno da to isto one slube koje su upoznate sa svim ovim sluajevima nisu nas obavijestile o pravima kao to je recimo Porezna uprava i sve drugo su jako aurni za nadziranje prava drave prema pojedincu. Meutim, oito ne postoji nikakav automatizam gdje bi vi bili obavijeteni o svojim pravima iako su sva naa imena i situacije na raznim mjestima i institucijama dobro poznati i dokumentirani. Dakle, tu povratne informacije doista nema. Kome je to u interesu doista ne znam. Imati Centar za socijalnu skrb koji ti ne kae, a oito tamo sjede ljudi koji bi trebali neto vie znat nego osobe koje se nau u poziciji da im je i potrebno takva prava i realiziranje., sudionica iz Karlovca Najvei bi mir imala i najvee zadovoljstvo da ivim sama. A ne znam sad za podrku za stan. Bilo bi idealno kad bi bilo tako da se stvarno to to pie u zakonu da se pomae takvim enama, da stvarno to postoji. Jer ja nisam to nikad ni vidila niti ula za to., sudionica iz Korenice Najvaniji faktor od kojeg ovisi koliko i koja prava e ena ostvariti, je taj na koju/kojeg slubenika/cu e naii prilikom rjeavanja situacije u kojoj se nala. Slubenici/e s kojima se susreu esto su nesusretljivi, neskloni pruanju potpunih i adekvatnih informacija i kod sudionica stvaraju dojam da im daju milostinju. Za veliki dio prava koja imaju nisu ni znale, a ona za koje su znale esto nisu mogle ostvariti zbog nekih birokratskih potekoa. Tako sudionice opisuju da su se prijavljivale na liste za dodjelu gradskih stanova, da su godinama visoko rangirane, ali ih se stalno prilikom dodjele stanova preskae. Prilikom ostvarivanja prava na sudjelovanje u trokovima stanarine i reija sve ovisi o slubeniku/ci kod koje e sluaj zavriti. Neke sudionice imaju iznimno pozitivna iskustva, osjeaju do ih slubenici/e razumiju i da im ele pomoi, dok su iskustva nekih vrlo negativna i one nita od svojih prava nisu uspjele ostvariti. Situacija je posebno teka u veim gradovima gdje je i vie korisnika tih prava. Sudionice iz podruja od posebne dravne skrbi navode da kod njih jo uvijek ima puno naputenih stanova i kua u koje mogu useliti i lokalne vlasti su spremnije na takva rjeenja. Za najam gradskog stana. I ja sam predala svoje. Papiri su bili u redu. Nakon mjesec dana sam dola da proitam listu. Bilo je pedeset i pet kandidata i ja sam se traila na dnu. Boe da nisam uope na listi? Kad ono, za divno udo, bila sam na prvom. I eto, ve vie od godinu dana sam prva. Kad pitam uvijek mi kau da nema nita i ne budite dosadni i tako to., sudionica iz Slavonskog Broda Traila sam stan od grada i reeno mi je da nema slobodnih. Neete vjerovati ali u Pakracu je teko pronai mjesto za stanovanje iako imate puno praznih kua. A sada imam problem sa stanovanjem. Bilo bi dobro da postoji neki stan ili kua u koju bi se mogle smjestiti ene hitno. Jo bi bolje bilo da ima kadrovskih stanova za ene kao to sam ja, mi., sudionica iz Pakraca Ja sam traila pomo. Ja sam napustila nau kuu zajedniku. On je u toj kui sada koja je prevelika za njega. Sad sam u podstanarstvu. Nisam koristila sredstva, dobila neku pomo u vezi plaanja najma reija. Socijalna skrb je pisala gradskom poglavarstvu da se dodijeli gradski stan, da nas stacioniraju na jednom mjestu, da se psihiki jednostavno smirimo jer danas sutra, kao to se oekuje, se dogodilo. Gazda kae hajte van! Jednostavno, to je preteko za djecu. Navodno, ja sam ba razoarana na te, na tu gradsku upravu. Jednom sam nazvala, meni je gospoa tajnica rekla da sam ja imala razgovor sa gospodinom koji dodjeljuje stanove. Nikad nisam imala razgovor. Nikad nisam ni pozvana. To je par godina trajalo. Tako sam jednom to predala i gospoa iz socijalne skrbi predala. Nikad nita od toga., sudionica iz Slavonskog Broda
71
Svi smo mi ovdje sada privremeno, to je privatni smjetaj. Zbrinuti smo. To smo stanove i kue dobili na privremeni smjetaj, privremeno koritenje dok se ne snaemo., sudionica iz Plakog Sudionice vrlo jasno navode da bi lokalne i dravne vlasti trebale imati vie sluha za ove probleme ena rtava nasilja, i da bi osim smiljanja prava koja dobro zvue trebali osigurati i dostatna sredstva za ostvarivanje tih prava. Pri tome bi trebali biti dobro koordinirani sa Centrom za socijalnu skrb i nevladinim organizacijama koje su u direktnom kontaktu sa enama i koji im pravodobno mogu prenijeti tonu i pouzdanu informaciju o njihovim pravima. Po pitanju stanovanja, trebali bi se dodijeliti gradski stanovi. Na primjer, da se ne plaa naknada. Ili da se plaa kao nekad to je bilo po zakonu sto - dvjesto kuna. U nekim granicama normale. Stanarina u privatnom stanu je tisuu kuna. I to u loijem stanu. Meni je potrebno s troje djece stan od pedesetak kvadrata, minimalno. I to da se zbijemo onako. Ali neka je pedeset kvadrata. Ne mora biti, kaem, parket, klima i ne znam to. Ali ti osnovni uvjeti, bar taj dio da se ne snosi., sudionica iz Slavonskog Broda Kada bi se, recimo, moglo osigurati, moda ne trajno, ali kao privremeno, da nam se ponudi nekakav stan ako elimo otii iz nasilnog okruenja, od mua. Jer nekada moda postoji elja, ali nema se kuda., sudionica iz Slavonskog Broda 4.1.4. Dostupna pravda O pravima koja imaju i koja mogu ostvariti sudionice znaju vrlo malo, gotovo nita. Meu njima krui jako puno dezinformacija ili polu-informacija koje su se prenosile usmenim putem. Ponovno je uoljivo da svaka od njih ima vrlo individualna i razliita, pozitivna i negativna iskustva s institucijama s kojima se susretale. Prve institucije s kojima se veina njih susree su policija i centri za socijalnu skrb. O tim iskustvima uvelike ovisi kako e se njihova situacija dalje rjeavati i koliko e one imati povjerenja u sustav openito. Sudionice koje imaju negativna iskustva u smislu da su policijski slubenici zbog poznanstva sa partnerom ili vlastitih stereotipa postupali neprofesionalno, nagovarali ih da se vrate u obitelj i okrivljavali njih zbog nasilja, ili strunih osoba u centrima za socijalnu skrb koje nisu pokazale razumijevanje ve ih optuivali i odnosili se prema njima neprofesionalno, due su ostajale u nasilnim vezama i puno su manje upuene u svoja prava. Te su se sudionice osjeale kao da su u cijeloj prii same, bez ikoga kome se mogu obratiti za pomo. Opisuju iskustva u centrima za socijalnu skrb gdje ne samo da ih nisu uputili u materijalna ni u struna prava koja imaju, ve su ih nagovarale da je vano ouvati brak i obitelj. Nije tako jednostavno doi do razvoda. Samo kada se sjetim Centra bude mi zlo. Razgovori koji te zapravo nagovaraju na pomirenje ne uvaavajui ono to im govori., sudionica iz Pakraca Da sam ja znala da postoji besplatna pravna pomo ja danas u ovim problemima ne bi bila jer ja, s obzirom da nisam radila godinu dana, nisam imala financijskih mogunosti platit si odvjetnika a psihiki sam bila vrlo loe., sudionica iz Novigrada Ila sam u Centar. Nisu me uputili u moja prava. Ima osjeaj da jedva ekaju da ode i kao da se stalno pitaju zato dolazim i to ih uznemirujem., sudionica iz Pakraca Mislim da je to kriva sluba kojoj se ja obratim kad doe do ove situacije, do nasilja. Mislim da su to oni krivi zato to oni meni nita od toga nisu rekli. Koga biste vi krivili? Isto, naravno, ljude kojima se obratite, koji znaju zakon i znaju pravo, a nitko vam od toga nita nije rekao., sudionica iz Korenice Posebno je teka i sloena situacija u manjim mjestima u kojima se svi poznaju pa je uvanje profesionalne tajne gotovo nepostojei pojam, a stigmatizacija puno vea. U Plakome nema koga trait pomo. Ne bi traila pa taman da krepam od gladi! Jer ovdje rade ljudi nemoralni. Kad bi ti pomogli znalo bi te do Kosovog polja i rugalo bi ti se. Neu dozvolit da se poniavam pred ovakvom vlau kao to je u Plakome, to sad kaem.
Nikada u ivotu nisam traila niti u traiti, jer to su ljudi koji gledaju sebe, svoj interes i samo sebe. Ako si doao u opinu traiti 500 kuna pomoi, zna te. Cijela opina se ruga, pria eno gledaj, ee cestom, nee da ide zaraivati nego je dola mene trait 500 kuna iz opine., sudionica iz Plakog Meu sudionicima ima i onih koje imaju pozitivna iskustva sa policijskim slubenicima ili strunim osobljem iz centara za socijalnu skrb koji su ih uputili u njihova prava i dali im podrku u naputanju nasilne veze. O institutu besplatne pravne pomoi sudionice znaju vrlo malo i esto su dugo bile neinformirane po tom pitanju. Za njega najee saznaju u nevladinim organizacijama kojima se obrate za pomo i sklonitima, a vrlo rijetko preko Centra za socijalnu skrb ili lokalnih vlasti. U ostvarivanju pomoi opisuju nekoliko problema i potekoa: pogreno ili nepotpuno informiranje o tome gdje i kako pravnu pomo zatraiti i tko na nju ima pravo. Zaposlene sudionice opisuju iskustva da su mislile da se ona odnosi samo na one nezaposlene. Za besplatnu pravnu pomo sam ula nedavno ovdje u Centru za socijalnu skrb, ali mi je reeno da imaju pravo samo oni koji ne rade. A poto ja radim..., sudionica iz Porea Obrasci i formulari koji trebaju ispuniti prilikom traenja besplatne pravne pomoi su mnogima od njih dosta nerazumljivi i zahtjevni. Kada govorim o besplatnoj pravnoj pomoi onda moram rei da sam ila u opinu i tamo su mi dali taj obrazac da popunim. Kako da ga popunim kada puno od toga ba i ne razumijem., sudionica iz Pakraca Sudionice smatraju da besplatna pravna pomo koju imaju esto nije najadekvatnija imaju dojam da odvjetnici nisu posebno zainteresirani za takve sluajeve, da ih izbjegavaju, na roita alju neiskusne pripravnike, ne odgovaraju na njihove pozive i esto su spori u rjeavanju postupaka. Nitko te nee uzeti. Zaobilaze nas, na alost., sudionica iz Pule Ja sam u Centru za socijalnu skrb vidjela plakat sa podacima o mogunosti da se dobije besplatna pravna pomo. Otila sam do njih, enice su bile izuzetno ljubazne susretljive, meutim, njihovo znanje je nedostatno i netono. Ono to sam ja iskopala sama po internetu je bilo pet puta opirnije, opsenije, tonije od onog to su mi one., sudionica iz Rijeke Evo, ja odvjetnicu zovem, tu to mi je bila po dravnoj dunosti. Ona se meni dvije godine nije javila. I odjednom se ona neki dan javila da su iz, jer stalno prebacuju sudove, iz Vukovara tamo di je njegovo sjedite, prebacili me u Vinkovce di sam ja bila prijavljena., sudionica iz Buja Kao poseban problem sudionice istiu sporost sudstva, odnosno dugotrajnost sudskih procesa koji se vode. Vie njih navodi da su sudovi njihovim partnerima izricali kazne i materijalne i obaveznog lijeenja, ali istiu da nakon isticanja presude nitko ne provjerava provodi li se ona zaista ili ne. Procesi oko dodjeljivanja skrbnitva su esto dugotrajni i mukotrpni, kao i procesi podijele imovine, to je sudionicama posebno teko jer veina njih nema rijeeno stambeno pitanje. Pravosue je sporo. Jako sporo djeluje. Ne znam da li je to zbog guve openito, da li je to toliko sluajeva ili to mora jednostavno tako. Ali je sporo. Uasno sporo. Doi do pravde, to je teak put. Jako teak., sudionica iz Slavonskog Broda Od trenutka prijave nasilnika, sve to institucija napravi je da on ima 8 dana zabrane pribliavanja, maltretiranja i dalje prestaje sve. Branite se sami, titite sami., sudionica iz Umaga
73
S obzirom da su centri za socijalnu skrb najee prve institucije kojima se ene rtve nasilja obraaju, iznimno je vano kako e im se pri tome pristupiti. Sudionice smatraju da bi ih slubenice u centru trebale obavijestiti o njihovim pravima, kako materijalnim, tako i pravnim i uputiti ih kome se obratiti kako bi dobile najadekvatniju moguu pomo. Iz razgovora sa sudionicama stjee se dojam da je upravo to karika koja je na neki nain najslabija. Pitala sam kod socijalne skrbi. Rekli su mi odite kod odvjetnika ili napiete to sami pa predajte na sud zahtjev za to. Oni neto pomognu, ali na kraju vie odmognu nego pomognu. Nita od te njihove pomoi. Oni gledaju da ukinu sve, kamoli da pomognu., sudionica iz Plakog Iako sudionice navode da je sudstvo vrlo vano i presude koje e se donijeti o skrbnitvu, podijeli imovine ili kanjavanju nasilja uvelike odreuju njihov daljnji ivot, ta prva stepenica u izlasku iz nasilne veze su upravo centri za socijalnu skrb. Nain na koji se u Centru odnose prema njima na neki nain odreuju i oboji cijeli daljnji postupak. To je prvo mjesto na kojem sudionice mogu dobiti nadu ili se dodatno zakopati u prii o vlastitoj krivnji, grinji savjesti i nesposobnosti. rtve su, od strane okoline, i toliko psihiki optereene, i toliki pritisak imaju rtve nasilja, da se ak stvori kompleks. Da se osoba koja je trpila nasilje izolira. Javna sramota. Uz tu javnu sramotu, toliki se pritisak stvori na tu enu da se ena povlai. Stvori se neki kompleks manje vrijednosti, ena se povlai, jednostavno prikriva od drutva., sudionica iz Slavonskog Broda Znate, oni vam kau da je najbolje da se vratim, djeca su tu, a onda oni imaju manje posla. A tek psiholog? to oni rade i za koga su tamo? Meni treba pomo, a ona pria o tome da djeci treba otac. Koji otac koji majku i njih ganja noem i ne pita ih jesu li su gladni!, sudionica iz Pakraca Ja imam osjeaj da kad kaete da ste rtva nasilja ono kao da mu itate iz oiju pa tko ti je kriv, rijei svoje probleme. Eto znate tono kako se onda osjeam., sudionica iz Karlovca Nevladine organizacije i sklonita su mjesta na kojima veina sudionica prvi put osjeti razumijevanje i pone razmiljati o sebi na drugaiji nain. Na tim mjestima dobiju nadu, vjeru da se stvari mogu rijeiti na, za njih pozitivan nain, te esto po prvi put saznaju o pravima koja imaju. U organizacijama ih informiraju o koracima koje bi trebale poduzeti, daju im besplatne pravne savjete, a najvie im pomognu iskustvom i razumijevanjem. ene upravo nevladine organizacije opisuju kao mjesta na kojima se netko po prvi put odnosi prema njima kao prema dostojnim ljudima. Meni je pravnica koja radi za Sigurnu kuu Istra, ona mi je pisala to god mi je trebalo., sudionica iz Pule Dodatni problem, meutim, predstavlja injenica da puno njih za organizacije civilnog drutva sazna kasno i esto sluajno. Osim toga u svim mjestima one niti ne postoje. Sudionice navode da esto zbog nedostatka materijalnih sredstava nisu bile u mogunosti otii u drugi grad ili nazvati organizaciju i obratiti im se za pomo. Sudionice smatraju da sustav treba funkcionirati puno bolje u smislu vee iskoristivosti prava koje ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja imaju. To se odnosi na sve segmente pravne procedure s kojom se susreu. Osnovni problem je to to one nisu upuene u sva prava koja imaju, a u cijeloj proceduri ostaje nejasno tko bi ih o tome trebao informirati. Njihovo je miljenje da bi tu centri za socijalnu skrb trebali imati znaajniju ulogu i uputiti ih u proceduru ili u organizacije koje im mogu pomoi. Iako sudionice jasno prepoznaju trud organizacija, navode da bi oni trebali jo glasnije oglaavati pomo koju nude. Socijalna skrb da prua detaljne informacije o pravnoj pomoi, o svim pravima ena da zbilja adekvatno ene uputi. Svakoj eni kae sve, jer ne kau puno toga., sudionica iz Slavonskog Broda
To je tabu tema ovog drutva. O tome se nigdje ne govori. Ne istupa se nigdje. Svaka ast
entuzijastima i ljudima kojih ima. Sada znam, jer ih ima. Do sada nisam znala i drago mi je da sam ih upoznala i stvarno ih treba maksimalno podrati drava i grad koji ih ima kao to ih ima Pula ili Pore., sudionice iz Porea Uglavnom bi se trebale vie udruge oglaavati o svojim aktivnostima. Koliko ja znam iz iskustva, iz razgovora sa svojim prijateljicama, uglavnom one nisu toliko ba obavijetene da postoji neka udruga, koja bi mogla njima pomoi. Tako, znai, oglaavanje dosta znai enama., sudionica iz Slavonskog Broda 4.1.5. Zakljuci i preporuke Provedeno istraivanje jo jednom pokazuje da je problem zlostavljanja u obitelji i njegovih posljedica sloen i da ga je nemogue promatrati segment po segment bez praenja cijele slike. DOSTUPNA PRAVDA ZAPOLJAVANJE
STANOVANJE
BRIGA O DJECI
Slika 1. Prikaz meudjelovanja problema zapoljavanja, stanovanja, brige o djeci i dostupne pravde u okviru zlostavljanja Slika 1. prikazuje kako su problemi vezani uz zaposlenost/nezaposlenost, rijeeno stambeno pitanje te osiguranu brigu o djeci meusobno povezani i ovisni. Mjere usmjerene samo na jedan od tih segmenata nemaju snagu da postignu dobre efekte poboljanja kvalitete ivota rtava obiteljskog/partnerskog nasilja i adekvatnu prilagodbu. U planiranju daljnjih koraka i akcija te strategija pomoi enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja potrebno je osigurati integrativni pristup pri tome vodei rauna o individualnim potrebama. Ono to istraivanja, ali i iskustvo rada s tim enama pokazuju, jest da je svaka pria razliita, te da svakoj od njih treba drugaije pristupiti kako bi se problemi rijeili. Potpuno je neprimjereno nametati mjere koje su nefleksibilne. Problem koji se provlai kroz sva ispitivana podruja je problem nedovoljne informiranosti ena o njihovim pravima i nainima njihova ostvarivanja. One su ili potpuno neinformirane ili imaju pogrene informacije. Jedina mjesta koja one istiu da su im u tom segmentu korisna su organizacije civilnog drutva kojima su se obratile za pomo. Pomo i informacije koje su traile u centrima za socijalnu skrb i lokalnim vlastima su nesustavne i vie pod utjecajem stava i spremnosti na pomo osobe kojoj se obrate, nego slijeenja pravila i protokola. To je svakako segment na koji je potrebno jasno upozoravati, jer primjeri postupanja koje ene opisuju vie nalikuju na produetak zlostavljanja nego na pomo. Slijedi kratak prikaz problema iz svakog od navedenih segmenata: Problemi brige o djeci mogu se svesti na dva osnovna podruja uvanje djece i materijalna sredstva. Oba problema su usko povezana sa problemima stanovanja i zaposlenosti. No, ono to je osnovno jest injenica da osigurano uvanje djece i ostvarivanje financijskih olakica vezanih uz djecu oslobaa resurse koji se mogu usmjeriti na rjeavanje stambenog pitanja i pitanja zaposlenosti. Pri tome prijedlozi ukljuuju ostvarivanje prava prvenstva prilikom upisa u vrtie, sufinanciranje dijela trokova boravka djece u vrtiu ili koli, jednokratne pomoi za nabavku knjiga i opreme, stipendije, te osiguravanje brige o djeci kroz cijeli dan (a ne samo tokom jutra).
75
Problemi stanovanja esto su oni koji oteavaju donoenje odluke o naputanju nasilne veze. ene su esto te koje trebaju traiti alternativni smjetaj i sa djecom napustiti dom koji su stvarale, te otii u nesigurnost traenja adekvatnog smjetaja koji si mogu priutiti. Cijene najmova i reija su visoke, a stanodavci esto neskloni samohranima majkama. Prijedlozi rjeavanja ovog problema odnose se na ostvarivanje prava na sufinanciranje dijela trokova, te ostvarivanje prava prvenstva prilikom dodjeljivanja gradskih stanova. Problem (ne)zaposlenosti je usko vezan uz osnaivanje ena da budu sposobne samostalno se brinuti o sebi i svojoj djeci, te prekida obrasca osjeaja manje vrijednosti. ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja predstavljaju specifinu populaciju ena koje, veinom zbog ivotnih okolnosti, imaju malo radnog staa i iskustva i kao takve su tee zapoljive. No, upravo je tu prostor za adekvatno i sustavno provoenje mjera poticanja zapoljavanja ovih ena, kao mjere njihovog osnaivanja za samostalan ivot i prekid obrasca zlostavljanja. Problem dostupne pravde je usko vezan uz problem sudstva u Hrvatskoj i prati sline obrasce: sporo rjeavanje postupaka, pristrano donoenje odluka, te promatranje sluajeva kao brojki, a ne kao pojedinaca na koje donesene odluke imaju dalekosene posljedice. Institut besplatne pravne pomoi esto je premalo i neadekvatno iskoriten.
Zakljuno, rezultati provedenog istraivanja pokazuju kako uloeni napori dravne i lokalne zajednice, te organizacija civilnog drutva u osiguravanje regulative za pomo enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja, nisu zaivjeli u praksi. Spremnost na pomo pri informiranju o pravima koje imaju esto ovisi o stereotipima i predrasudama djelatnika/ca s kojima se ene direktno susreu i koji su jo uvijek negativni. Rezultati pokazuju da nije dovoljno imati zakone i pravilnike, ve da je puno vanije u ovom trenutku osigurati njihovo dosljedno i spremno provoenje. Susretanje s nerazumijevanjem i osuivanjem te nespremnou na pomo, esto enama predstavlja svojevrstan oblik retraumatizacije i diskriminacije. Senzibilizacija i edukacija osoba koji rade u kolama, vrtiima, centrima za socijalnu skrb te lokalnim zajednicama o oblicima i posljedicama nasilja, te o njihovoj ulozi u prilagodbi i integraciji ena i djece nakon odlaska od nasilnika, preduvjet su za poboljanje stanja na terenu.
5. ANALIZA LOKALNIH POLITIKA I STRATEGIJA

Analiza lokalnih politika i strategija s aspekta prava ena izvrena kroz etiri osnovne teme: briga o djeci i socijalne usluge; zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih; socijalno stanovanje; dostupna pravda. Cilj provedenih analiza bio je utvrditi koje strategije su lokalne zajednice donijele u svrhu socijalnog ukljuivanja ena koje su preivjele nasilje u obitelji te koja prava ova populacija moe ostvariti temeljem svog statusa i na koji nain. Na temelju rezultata analiza lokalnih politika i strategija te rezultata kvalitativnog istraivanja kreirani su dokumenti javnih politika, odnosno inicijative za izmjene i dopune odluka gradova koje reguliraju socijalna prava graana i graanki.
5.1. Analiza lokalnih politika Grada Pakraca i Poeko-slavonske upanije

Poeko-slavonska upanija nalazi se na sjeveroistonom dijelu Republike Hrvatske i granii sa pet upanija: Sisako-moslavakom, Bjelovarsko-bilogorskom, Virovitiko-podravskom, Osjeko-baranjskom i Brodsko-posavskom. Sastoji se od 10 jedinica lokalne samouprave, i to pet gradova: Poege, Pakraca, Lipika, Pleternice i Kutjeva, te pet opina: Brestovac, aglin, Jaki, Kaptol i Velika. Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, upanija broji 78.031 stanovnika. Usporeujui s prethodnim popisima iz 2001. i 1991. vidljiv je stalan pad broja i gustoe stanovnika to je povezano s tekim razaranjima koje je upanija pretrpjela tijekom posljednjeg rata i s drutveno-gospodarskim razvojem nakon njega. Poeko-slavonska upanija se po ostvarenom BDP-u u Hrvatskoj (uz Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku upaniju) nalazi se na samom zaelju, iako su mogunosti ostvarivanja daleko vee. 5.1.1. Briga o djeci, socijalne usluge, uzdravanje Primjena lanaka 111. i 114. Obiteljskog zakona o oduzimanju prava roditelju da ivi i odgaja dijete, ako isti u veoj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta ili postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta odnosno o provoenju postupka za lienje roditeljske skrbi u sluajevima grubog krenja roditeljske odgovornosti u realizaciji nailazi na probleme za koje saznajemo, kako od samih ena koje dolaze u organizacije civilnog drutva po psihosocijalnu i pravnu pomo i podrku, tako i od ljudi iz njihova najblieg okruenja. Iskustva pokazuju da ene gotovo bez uspjeha pokuavaju poveati svoju sigurnost i sigurnost svoje djece, da su sudovi spori u odluivanju, te da nedostaje koordinacija izmeu razliitih tijela vlasti i institucija (Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji), odnosno nema razmjene vanih informacija o promjenama koje se dogaaju u nekom konkretnom sluaju. Zakon o socijalnoj skrbi detaljno navodi korisnike i brigu o djeci, mladei te osobama u socijalnoj potrebi (samci, obitelji, osobe s invaliditetom, trudnice i roditelj s djetetom, osobe starije dobi, uz navoenje djece rtava obiteljskog ili vrnjakog nasilja i trgovanja ljudima). U lokalnoj zajednici primjena Zakona o socijalnoj skrbi odvija se kroz rad Centra za socijalnu skrb i kroz odluke i rjeenja gradova i opina. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, osnovicu na temelju koje se utvruje iznos pomoi za uzdravanje, utvruje Vlada Republike Hrvatske u iznosu koji ne moe biti manji od 22,5% mjesenog iznosa relativne linije siromatva za samako kuanstvo: osnovica u iznosu od 500,00 kuna mjeseno. Osnovica se uveava ili smanjuje ovisno ivi li osoba u kuanstvu sama ili s obitelji. Kako Grad Pakrac ima dokument o socijalnoj skrbi po kojem postupa, a u kojem eksplicite nisu navedene ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, na osnovu dugogodinjeg iskustva u radu s njima, te provedenih intervjua i fokus grupa u okviru ovog projekta, organizacija Delfin je napravila prijedlog dopuna ovog dokumenta koji e biti predan nadlenima.
77
Gradsko vijee je na 3. sjednici odranoj 12. rujna 2009. godine na temelju odredbi lanka 35. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi19 donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o socijalnoj skrbi na podruju Grada Pakraca. Ovom se Odlukom ureuje nain obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi na podruju Grada Pakraca, korisnici, prava korisnika socijalne skrbi, postupak za ostvarivanje tih prava te druga pitanja znaajna za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Socijalna skrb u smislu ove Odluke podrazumijeva: a) pomo korisnicima socijalne skrbi b) suradnju s institucijama, ustanovama i mjesnim odborima po pitanjima iz socijalne skrbi c) sufinanciranje djejih zimovanja i/ili ljetovanja d) stipendiranje studenata prve godine redovnog studija Ovom Odlukom daje se prednost u dodjeli pomoi uz pretpostavku zadovoljenja istih uvjeta slijedeim kategorijama stanovnitva: 1. obitelji s troje i vie djece, 2. djeca, 3. starije osobe i 4. nezaposleni. Takoer, za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi mora biti ispunjen jedan od slijedeih uvjeta: socijalni uvjeti uvjeti prihoda
Iz navedenog vidljivo je da se ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja ne spominju kao zasebna kategorija. Dosadanja iskustva pokazala su da, ako neto nije eksplicitno napisano/definirano, onda se i ne provodi. Pomo korisnicima socijalne skrbi je irok pojam i u njemu se mogu, ali i ne moraju prepoznati ene rtve obiteljskog nasilja kao kategorija kojoj e se osigurati socijalna skrb. ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja ne smije se skrivati u zbirnim imenicama poput obitelj, starije osobe ili nezaposlene osobe. Potrebno ih je eksplicite navesti, jer u protivnom ih se ne prepoznaje, to dovodi do razliitog tumaenja prava. To pokazuju dosadanja iskustva iz prakse. Vano je uvrstiti ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja kao zasebnu kategoriju, kako bi im se pravovremeno pruila sva potrebna pomo i podrka. Takoer, nuno je uvesti i uvjet prijavljenog nasilnikog ponaanja u obitelji, to e enama omoguiti bre ostvarivanje nekog od prava iz socijalne skrbi, odnosno omoguiti joj da izae iz nasilne veze. Dugogodinja iskustva rada organizacije Delfin pokazala su da pomo enama rtvama obiteljskog/ partnerskog nasilja ovisi o senzibilitetu osoba zaposlenih u nadlenim institucijama za ovu populaciju i problematiku. Iako treba istaknuti pozitivne primjere i dobru suradnju s institucijama, smatramo da bi navoenje ove populacije kao kategorije povealo njihovu ansu za ostvarivanje prava i onemoguilo ovisnost dodjele pomoi o senzibiliziranosti djelatnika u institucijama. Nadalje, za potrebe provedbe ove Odluke Gradsko vijee Grada Pakraca osniva Socijalno vijee Grada Pakraca koje broji 5 lanova koje iz svog reda imenuju: Caritas pri upi Uznesenje Blaene djevice Marije u Pakracu, Centar za socijalnu skrb Pakrac, Gradsko vijee Grada Pakraca, Gradsko drutvo hrvatskog Crvenog kria Pakrac-Lipik i Matica umirovljenika Pakrac-Lipik.
Iako su ukljueni predstavnici/ce Gradskog drutva Crvenog kria Pakrac-Lipik i Matice umirovljenika Pakrac-Lipik smatramo da to nije dovoljno. Radi se o organizacijama koje nisu dovoljno rodno/spolno senzibilizirane i koje zbog toga nee biti od vee koristi enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja.
19 NN 33/01, 60/01 vjerodostojno tumaenje, 129/05, 109/08 i lanka 36. Statuta Grada Pakraca, Slubeni glasnik Grada Pakraca br. 04/09
5.1.2. Zapoljavanje, prekvalifikacija, obrazovanje odraslih Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011.do 2016. godine, Vlada Republike Hrvatske od 03.02. 2011. godine. Hrvatska je donijela Nacionalnu strategiju kojom planira mjere za zapoljavanje ena rtava nasilja u tokama: 5. Planirati i programirati zapoljavanje rtava nasilja u obitelji 6. Poticati poslodavce na zapoljavanje rtava nasilja u obitelji Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi mjere i osigurava sredstva za poticanje zapoljavanja osoba koje se oteano zapoljavaju. Pri tome se taksativno navode kategorije na koje se odnose navedene mjere. Meu mjerama su i jednoroditeljske obitelji, osobe s invaliditetom, ene rtve obiteljskog nasilja, rtve trgovanja ljudima, azilanti i sl. Prema iskustvu organizacije Delfin, ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja teko ostvaruju ove mjere koje u veini sluajeva ne zadovoljavaju njihove potrebe. ene koje preko ovih mjera dobiju obrazovanje najee kasnije ne mogu dobiti zaposlenje ili ako ga dobiju, ono je privremeno, to ne rjeava njihovu teku situaciju. Rjeenja su kratkorona, to rezultira tim da se ena koja ivi u nasilju teko odluuje za naputanje partnera, jer je ekonomski ovisna o njemu. Takoer, prema provedenom istraivanju, poslodavci i kada znaju za mjeru, ne koriste ju jer smatraju da sa enom rtvom obiteljskog/partnerskog nasilja, kad ju zaposle, dobiju i njene probleme. S druge strane tu je i njihovo nepovjerenje u sustav i pravovremenu isplatu sredstava za ove mjere. Istraivanje je pokazalo da poslodavci u veini sluajeva nisu informirani o postojanju ovih mjera. 5.1.3. Socijalno stanovanje Zakon o socijalnoj skrbi ne spominje socijalno stanovanje ve spominje organizirano stanovanje, privremeni smjetaj, tjedni smjetaj, stalni smjetaj. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi spominje u lanku 19. poslove koje obavljaju opine i gradovi: Ureenje naselja i stanovanje, Prostorno i urbanistiko planiranje, Komunalno gospodarstvo, Brigu o djeci, Socijalnu skrb, Primarnu zdravstvenu zatitu, Odgoj i osnovno obrazovanje, Kulturu, tjelesnu kulturu i port, Zatitu potroaa, Zatitu i unapreenje prirodnog okolia, Protupoarnu i civilnu zatitu, promet na svom podruju, Te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Iz navedenog evidentno je da se ne spominje rjeavanje socijalnog ni drugog stanovanja. Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. godine od 03. 02. 2011. godine govori o stambenom zbrinjavanju rtvi nasilja u obitelji u toki VI. ZBRINJAVANJE I POTPORA RTVAMA NASILJA U OBITELJI Ciljevi: osigurati financijsku potporu sklonitima za rtve nasilja u obitelji,
79
osigurati financijsku potporu radu organizacija civilnog drutva koje rade na prevenciji i suzbijanju razliitih oblika nasilja u obitelji, osigurati zapoljavanje rtava nasilja u obitelji, osigurati stambeno zbrinjavanje rtava nasilja u obitelji, unaprjeivati sustav zatite prava posebno osjetljivih skupina osoba rtava nasilja u obitelji.
Nositelj mjere za stambeno zbrinjavanje je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, a sunositelji su Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, centri za socijalnu skrb, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Hrvatska je Zajednikim memorandumom o socijalnom ukljuivanju (Joint Inclusion Memorandum/JIM, 05.03.2007.godine) preuzela obavezu donijeti Nacionalni program poticanja socijalnog stanovanja, ali ga do danas nema. Osim financijskih sredstava, potrebno je i malo politike volje, ali i imenovati institucije jedinice lokalne samouprave koje e biti odgovorne za provedbu mjera iz Nacionalnog programa. Poeko-slavonska upanija jedna je od najmanjih upanija u Hrvatskoj. Iako ima 5 gradova i 5 opina, injenica je da nema industrijskih pogona u kojima bi se stanovnici zapoljavali, da je ruralnog karaktera, te da u veini sluajeva ene nisu vlasnice nekretnina odnosno zemlje. Takoer, mnogo obnovljenih obiteljskih kua je prazno na podruju gradova Pakrac i Lipik i nema politike odluke to sa tim nekretninama koje bi se uz malo dobre volje mogle dati na koritenje. Vlasnici koji nisu godinama uli u svoje kue mogli bi dobiti neku simbolinu cijenu, sprijeilo bi se propadanje, a ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja bi imale siguran krov nad glavom. Kako se radi o privatnim kuama, veina njih ima i okunicu ijim bi se obraivanjem mogla osigurati proizvodnja hrane, a viak proizvoda mogao bi se prodavati i na taj nain bi se osigurala dodatna zarada/izvor prihoda Grad Poega najavljuje izgradnju stanova, tzv. poticajnu stanogradnju - POS, koja nije na korist enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja. Potrebno je imati sredstava za kupnju tih stanova, odnosno zaposlenje, kako bi se dobili krediti koji e se otplaivati slijedeih 20 -25 godina uz velike mjesene rate. Grad Pakrac uz pomo hrvatske Vlade radi na izgradnji stanova stambeno zbrinjavanje za bive korisnike stanarskih prava, ali istovremeno omoguuje mladim ljudima da na ureenom zemljitu uz dobivanje materijala u odreenom vremenskom periodu (6 mjeseci) isti ugrade i naprave kue. Dinamika je malo usporena. Sredstava je sve manje, a zahtjeva sve vie. Prema istraivanjima i radu sa enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja, sve one ele izai iz nasilne veze zbog straha za zdravlje i ivot djeteta/djece i svoj vlastiti. Meutim, nemaju kamo otii. Nema sustavnog rjeenja za njih. Potrebna je institucionalna pomo i podrka koja u velikoj mjeri ovisi o senzibiliziranosti, znanju i dobroj volji osoba kojima se obraaju u sustavu. S druge strane, imamo problem prenormiranosti u sferi zakonodavstva i probleme da se zakoni ne provode, a da istovremeno nemamo mehanizama kanjavanja za neprovoenje. O socijalnoj politici (zaposlenje, stambeno zbrinjavanje, podmirenje trokova ivota, pravo na ivot u miru i nenasilju, dostupna pravda) govori se u vrijeme izbora, ali zapravo sve se svodi na deklarativnu razinu i obeanja, koja samo daju prostor za manipulaciju i poveanje stresa i frustriranosti ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja. Naa oekivanja idu u pravcu da lokalne i podrune samouprave naprave akte koji e biti provodljivi i koji e biti na korist krajnjim korisnicama/ima. Socijalno stanovanje, odnosno osiguravanje stambenog zbrinjavanja ena rtava obiteljskog/ partnerskog nasilja je najvei problem i izazov jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, gradova i opina u Poeko-slavonskoj upaniji. Prema naem istraivanju, ene smatraju da bi se, uz stambeno zbrinjavanje, mogle lake nositi sa svim drugim problemima. Svjesne su da nema dovoljno novaca za njih, ali isto tako ne mogu prihvatiti injenicu da se za neke stvari novaca mora uvijek nai, npr. financiranje nogometnih klubova. Smatraju da su iskljuene i da ta iskljuenost doprinosi da se one i njihova djeca osjeaju osobama drugog reda. Misle da se, uz malo dobre ljudske i politike volje, mnogo toga na lokalnoj razini moe rijeiti.
5.1.4. Dostupna pravda U Poeko-slavonskoj upaniji besplatnu pravnu pomo ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja mogu dobiti u organizacijama civilnog drutva koje su registrirane za besplatnu pravnu pomo temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, kao i u drugim organizacijama, poput organizacije Delfin, koje pruaju besplatnu pravnu pomo u okviru svojih savjetovalita financiranih iz fondova EU i drugih domaih i stranih fondova. Smatramo da ta vrsta pomoi nije dostatna ni dugorona, jer ene time ne rjeavaju svoje probleme. Da bi se ostvarila besplatna pravna pomo potrebno je ispunjavati odreene ktiterije, koji se dokazuju raznim potvrdama, te uz to ispuniti obrazac koji je, prema iskustvu organizacije Delfin, vrlo zahtjevan, te se za njegovo ispunjavanje ene esto obraaju za pomo odvjetnicima njihovog savjetovalita. Korisnice esto istiu svoja negativna iskustva s institucijama i slubenicima koji iz pozicije vlastitih stereotipa postupaju neprofesionalno. Takoer, slubenici/ce esto ne pokazuju empatiju za njihovu situaciju i ne upuuju ih u njihova prava, to rezultira time da ene due ostaju u nasilnim vezama. Posebno je teka i sloena situacija u manjim mjestima u kojima se svi poznaju, pa je uvanje profesionalne tajne gotovo nemogue, a stigmatizacija puno vea. Kao poseban problem korisnice istiu sporost sudstva, odnosno dugotrajnost sudskih procesa koji se vode.
5.2. Analiza lokalnih politika Grada Porea i Istarske upanije

Istarska upanija obuhvaa vei dio Istre - najveeg jadranskog poluotoka. Smjetena u sjeveroistonom dijelu Jadranskog mora, Istra je s tri strane okruena morem, a sjevernu granicu prema kopnu ini linija izmeu Miljskog zaljeva (Muggia) u neposrednoj blizini Trsta i Prelukog zaljeva, u neposrednoj blizini Rijeke. Administrativno, Istarska upanija je podijeljena na 41 teritorijalnu jedinicu lokalne samouprave, odnosno na 10 gradova i 31 opinu. Od ukupno 647 naselja u upaniji, njih 52 je svrstano u urbane lokalne zajednice, a 595 u seoske lokalne zajednice. Prema Popisu 2011. godine broji 208.440 stanovnika, od kojih neto vie od polovine ivi u seoskim lokalnim zajednicama, pa prema tome prostor upanije moemo nazvati preteito ruralnom regijom. 5.2.1. Briga o djeci, socijalne usluge, uzdravanje Primjena lanaka 111., i 114. Obiteljskog zakona lanak o oduzimanju prava roditelju da ivi i odgaja dijete, ako isti u veoj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta ili postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta odnosno o provoenju postupka za lienje roditeljske skrbi u sluajevima grubog krenja roditeljske odgovornosti u realizaciji nailazi na probleme za koje saznajemo uglavnom iz medija, nakon tekih povreda ili smrtnog stradavanja djece (sluaj u Rovinju 2010. i Vodnjanu 2011.godine). Sluajevi ukazuju da ene bez uspjeha pokuavaju poveati svoju sigurnost i sigurnost djece, da su sudovi spori u odluivanju, te da nedostaje koordinacija izmeu razliitih tijela vlasti i institucija (Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji)- tj. da nema razmjene vanih informacija o promjenama u odnosima, bolestima, ovisnosti i sl. O posljedicama itamo u crnim kronikama. Zakon o socijalnoj skrbi detaljno navodi korisnike i brigu o djeci, mladei te osobama u socijalnoj potrebi (samci, obitelji, osobe s invaliditetom, trudnice i roditelj s djetetom, osobe starije dobi, uz navoenje djece rtava obiteljsko ili vrnjakog nasilja i trgovanja ljudima). U lokalnoj zajednici primjena Zakona o socijalnoj skrbi se odvija kroz rad Centra za socijalnu skrb i odlukama i rjeenja gradova i opina. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi upanija je duna ustrojiti Savjet za socijalnu skrb i donijeti Socijalni plan upanije. Prema ovom Zakonu, osnovica na temelju koje se utvruje iznos pomoi za uzdravanje, utvruje Vlada Republike Hrvatske u iznosu koji ne moe biti manji od 22,5% mjesenog iznosa relativne linije siromatva za samako kuanstvo. Danas to znai osnovicu u iznosu od 500,00 kuna mjeseno. Osnovica se uveava ili smanjuje ovisno da li osoba u kuanstvu ivi sama ili s obitelji. Grad Pore, Odlukom o socijalnoj skrbi 2002., 2007. (Slubeni glasnik 9/01, 18/05, te od 22.03. 2007.), regulirao je korisnike (socijalna zatita dojenadi, predkolske i kolske djece; socijalna zatita ostalih graana; socijalna zdravstvena zatita graana i humanitarne organizacije), vrste
81
pomoi i uvjete za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi. Odluka predvia pomo u hrani za dojenad, plaanje trokova boravka u jaslicama i vrtiu (od 50 do 100% za korisnike socijalne pomoi), plaanje trokova prehrane u osnovnoj koli (50%), dodjelu socijalnih stipendija, te prijevoz uenika u kolu (100%). Ostali graani ostvaruju pravo na podmirivanje trokova stanovanja i to najamnine, trokova vode i struje, priuve, komunalne naknade i odvoza smea (najmoprimac moe ostvariti pravo od 350 do 1050 kuna na ime stanarine). Potom slijede pomo i njega u kui; plaanje pogrebnih trokova, pomo sudionicima Narodno oslobodilakog rata i Domovinskog rata. Uvjet prihoda ispunjava korisnik s mjesenim prihodom: samac do 1400 kuna; dvolana obitelj do 1.800 kuna; trolana do 2.300 i etverolana obitelj do 2800 kuna. Grad Pore ima za svaki od oblika pomoi poseban i vrlo jednostavan obrazac kojim se korisnicima olakava ostvarenje prava. Veina gradova (kao i Grad Pore) i opine u Istri imaju odluke koje se temelje na odluci o socijalnom statusu sugraana dobivenog od Centra za socijalnu skrb. Iako se gradovi oslanjanju na statusna rjeenja centara, ipak su u svojem radu fleksibilniji i s viim imovinskim cenzusom. Problem na koji nas upozoravaju ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja je u tome da od najmodavaca ne mogu dobiti ugovor o najmu, pa ne mogu ostvariti pravo na pomo. Ukoliko ugovor i dobiju iznos najma je uglavnom nii od stvarne cijene najma. Uoavamo i problem zaposlenih osoba, najee ena, samohranih roditelja i drugih osoba koje plaaju visoke iznose najma stanova. Zbog imovinskog cenzusa, zaposlene osobe s dvoje djece, i plaom od oko 3.000 kuna automatski su iskljuene iako za najam stana potroe oko 1.500 kuna, te dodatno plaaju razne reijske trokove stanovanja. Jednom iskljueni, bez obzira na potrebu, ostaju iskljueni. Ostvarivanje prava na neki od oblika pomoi pretpostavlja da ene i ostale osobe u potrebi znaju svoja prava i da znaju nadlenost Centra za socijalnu skrb, Zavoda za zapoljavanje, Zavoda za mirovinsko osiguranje i Zavoda za zdravstveno osiguranje te nadlenost lokalne samouprave tj. gradova i opina. Ostvarivanje prava se vee za injenicu da je nezaposlena osoba prijavljena na Zavodu za zapoljavanje. Sve radnje potrebne za ostvarivanje neke od pomoi moraju se obaviti u rokovima kako to odreuja ta tijela. Stoga, osobe u socijalnoj potrebi, stalno obilaze razne urede u centrima za socijalnu skrb i drugim institucijama te u lokalnoj samoupravi, pa i organizacijama kao to je Crveni kri i druge humanitarne organizacije. Iznos od 500,00 kuna nije dostatan za ivot. U nastavku se navodi nekoliko podataka iz ankete provedene u Istri 2011. godine u sklopu ovog projekta, o pomoi koju gradovi i opine odobravaju graanima za uzdravanje. Gradovi Pula, Umag, Novigrad, Buje, Buzet, Pazin, Labin i Pore odobravaju pomo u podmirenju trokova stanovanja, te odobravaju i plaanje struje i vode, komunalnu naknadu, odvoz smea. Priuvu podmiruju Umag, Novigrad, Pazin i Pore. Opine uglavnom nemaju oblik pomoi za podmirenje trokova stanovanja (najma) ali odobravaju pomo plaanju komunalne naknade (Tar i Bale), struje ,vode i odvoza smea (Tar), te Tinjan (odvoz smea). Svi ili gotovo svi imaju kategoriju jednokratne pomoi. U cilju zatite djece gradovi i opine koji sufinanciraju jaslice, vrtie, produeni boravak u kolama, prehranu u kolama, su: Pula, Umag, Novigrada, Buje, Buzet, Pazin, Labin I Pore, te opine Tar i Bale dok opina Tinjan sufinancira jaslice i vrtie bez produenog boravka i prehrane u koli. Pomo prilikom roenja djeteta predviena je u Bujama, Pazinu, Buzetu, Labinu i Poreu te u opinama Tinjanu , Taru i Balama. Pomo umirovljenicima, te izvanrendne oblike pomoi daju svi navedeni gradovi i opine. Za kronino oboljele osobe daju pomo Pula, Umag, Novigrad, Buje, Buzet, te opina Tinjan. Iz navedenog je vidljivo da opine i gradovi svojim odlukama proiruju vrste pomoi i na taj nain pruaju podrku osobama u potrebi. Ipak, iznosi pomoi su mali i ne prate poveanje trokova ivota.
ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja se u aktima gradova i opina ne spominju. Izuzetak
je Grad Pazin. Navodimo primjer Odluke Gradskog vijea Grada Pazina o socijalnog skrbi od 20. 06. 2011. proieni tekst: lanak 37. (1) na privremenu novanu pomo imaju pravo odrasla osoba i (ili) dijete rtva obiteljskog nasilja iz l. 10.t.5. ove Odluke (odrasla osoba ili dijete rtva obiteljskog nasilja koji su bili primorani napustiti obitelj). (2) odrasla osoba iz stavka 1- ovog lanka ima pravo na mjesenu novanu pomo u iznos od 500,00 kuna, predkolsko dijete - u iznosu od 250,00 kuna a kolsko dijete do zavretka redovnog kolovanja, odnosno najdalje do navrene 26-te godine ivota na novanu pomo u iznosu od 500,00 kuna mjeseno. - Odluka: Gradsko vijee grada Pazina Pravilnik o dodjeljivanju stipendija uenicima i studentima Grada Pazina: lanak 14. - meu ostalim kriterijima boduje se (20 bodova) rtva obiteljskog nasilja. Bodovi su u rasponu od 40 (dijete bez oba roditelja do 10 bodova - podstanar u mjestu kolovanja). Iz podataka provedene ankete vidljivo je da veina gradova i opina ne vodi statistiku u kojoj bi se posebno iskazivali podaci o enama rtvama nasilja. Podatke o novanim iznosima pomoi enama rtvama nasilja dali su Umag (10.000 kuna), Buzet (1.750 kuna) i Pore (5.162 kune). Nisu nam poznati podaci o dodatnim bodovima za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja i njihovu djecu radi osiguranja mjesta u jaslicama i vrtiima. Djelatnice i aktivistice Sigurne kue Istra razvijanjem dobrih odnosa i veim razumijevanjem odgovornih osoba u ustanovama osiguravaju smjetaj djece u jaslice i vrtie, te prijem u novu kolu. U jaslicama i vrtiima nema dovoljno mjesta. Izgradnja novih jaslica i vrtia, sukladno potrebama ide sporo. Prema natjeajima koji se objavljuju u novinama vidljivo je da jaslice i vrtii u vlasnitvu gradova oglaavaju prijem oko 20-ak djece razliite dobi dok na mjesta u jaslicama/vrtiima eka oko 200 djece. U vrijeme natjeaja vlada velika nervoza meu roditeljima. Alternativnih (privatnih) jaslica/vrtia je malo, oni su esto skuplji i nemaju standard gradskih vrtia. Neki gradovi imaju podatke o korisnicima socijalne pomoi po spolu: Novigrad - ene sudjeluju s 47%, Pazin 38%, Pore 72% te Umag 77% od ukupno dodjeljenih pomoi. Podrka enama rtvama nasilja: Grad Pore koji je dao veliki doprinos i poetni impuls za rjeavanje statusa Sigurne kue Istra i mogunosti smjetaja u sigurni prostor ena rtava nasilja i njihove djece, te daljnjem sufinanciranju Sigurne kue Istra, svoje odluke temelji na Odluci o socijalnoj skrbi Gradskog vijea Grada Porea od 21. veljae 2002. te, 22. 03. 2007./ 30. 10. 2007., na lanku 33 i potporama za rad organizacijama iz podruja zatite socijalno ugroenog stanovnitva. Grad Pore prua podrku Sigurnoj kui Istra od 2005. godine. Od 2006. do 2011. financijska podrka iznosi od oko 100.000 kuna. Na obje ove odluke (Pazin/Pore), kao i na odluke ostalih gradova (prije svega Pule i Labina) te opina da sufinanciraju Sigurnu kuu Istra, presudnu ulogu imale su lanice gradskih i upanijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, vijenice, strune djelatnice u lokalnim tijelima i lanice organizacija civilnog drutva. ISTARSKA UPANIJA Odluke Istarske upanije u vezi nasilja nad enama: Skuptina Istarske upanije: Meu prioritete Plana za zdravlje graana Istarske upanije unijeta je odredba o zatiti rtava i prevencija nasilja u obitelji. Od 2005. Sigurna kua Istra koristi sredstava Istarske upanije; 2005. godine sredstva su utroena na adaptaciju i opremanje prostora. Od 2006. godine Sigurna kua Istra dobiva redovna sredstva od Istarske upanije (pozicija 546
83
u proraunu pod nazivom Zatita rtva i prevencija nasilja u obitelji). 25.11. 2008. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti regulira obaveze prema autonomnim sklonitima, te usmjerava dio obaveza na upanijsku i gradsku razinu. (ono to smo u Istri imali sad je proireno i na dravu) ali sa sve manje sredstava iz svih izvora. UGOVOR izmeu Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Istarske upanije, Grada Pule i Sigurne kue Istra od 27. 04. 2011. Financijske obaveze: Ministarstvo: 272.322 kuna Istarska upanija:170.000 kuna Grad Pula: 242.000 kuna Sigurna kua Istra - drugi izvori: 324.000 kuna (to su gradovi i opine koji sufinanciraju SKI) 2012. godine Istarska upanija e pristupiti izradi novih zdravstvenih prioriteta te poeti s radom na izradi socijalnih prioriteta, u skladu s Zakonom o socijalnoj skrbi. Gradovi i opine u podrci Sigurnoj kui Istra. Prema rezultatima provedene ankete, u 2011. godini gradovi su odobrili slijedee iznose za funkcioniranje Sigurne kue Istra: Buje: 2.000 kuna Buzet: 19.200 kuna Labin: 18.000 kuna Novigrad: 10.000 kuna Pazin: 9.000 kuna Pula: 242.000 kuna Pore: 90.000 kuna Umag: 20.000 kuna Nedostaju podaci o opinama i njihovom doprinosu funkcioniranju Sigurne kue Istra. upanija je do sada imala obavezu isplate naknade za grijanje (iz decentraliziranih sredstava) koje isplauju opine na teret upanijskih sredstava. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi predviena je vea uloga upanija u socijalnoj skrbi. U gradovima biljeimo napore za podizanjem razine obrazovanja djece, pa se moe vidjeti da gradovi financiraju: rad logopeda, rad uitelja u produenoj nastavi, rad defektologa, razne oblike psiholoke podrke mladima, rad Zdravih gradova i njihovih programa rada s mladima, te rad kolskih programa i rad udruga mladih i za mlade. Ostaje problem obuhvata djece u predkolskim ustanovama (jaslice i vrtii) na cijelom podruju Istre i time odgovarajueg pripremnog obrazovanja za kolovanje. 5.2.2. Zapoljavanje, prekvalifikacija, obrazovanje odraslih Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011.do 2016. godine, Vlada Republike Hrvatske od 03.02. 2011. godine. Nacionalna strategija planira mjere za zapoljavanje ena rtava nasilja u tokama: 5. Planirati i programirati zapoljavanje rtava nasilja u obitelji 6. Poticati poslodavce na zapoljavanje rtava nasilja u obitelji Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi mjere i osigurava sredstva za poticanje zapoljavanja osoba koje se oteano zapoljavaju. Pri tome se taksativno navode kategorije na koje se odnose navedene mjere. Meu mjerama su i jednoroditeljske obitelji, osobe s
invaliditetom te ene rtve obiteljskog nasilja, rtve trgovanja ljudima, azilanti i sl. U Istri, provedba mjera poticaja poslodavaca za zapoljavanje ena rtava obiteljskog/ partnerskog nasilja i drugih rtava nije niti jednom realizirana. Jedine izuzetke biljeimo kroz direktan angaman organizacija civilnog drutva i povezivanja ena i poslodavaca. Razloge vidimo s jedne strane u injenici da sezonskim zapoljavanjem dio osoba same nau posao po redovnom postupku zapoljavanja, a s druge strane u slabom radu Zavoda s poslodavcima i njihovoj nedovoljnoj senzibilizaciji za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja. Jedan od razloga lei i u injenici da Hrvatski zavod za zapoljavanje nema razraenu strategiju zapoljavanja ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja, nema posebno educirane osobe, te nema odnose s poslodavcima koji bi pomogli zapoljavanju ovih ena. Rezultati provedene ankete o zapoljavanju provedene u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje Podruna sluba Pula, pokazuju da 2009. i 2010. niti jedna ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja nije uvrtena u plan poticanja zapoljavanja, te da nisu zaposlili ni jednu enu rtvu obiteljskog/partnerskog nasilja u Istri. Kod prijave na Zavod, ena koja se eli prijaviti kao rtva obiteljskog/partnerskog nasilja, mora donijeti dokaz iz Centra za socijalnu skrb ili policije, ili druge institucije ili organizacije koja moe potvrditi njezin status. Rezultati ankete pokazuju da vrlo malo ena tijekom individualnog savjetovanja izjavljuje da su rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, a ako i jesu, onda vrlo esto u tom trenutku (upravo zbog obiteljskih problema) nisu spremne na zaposlenje. Prema iskustvima Centra za graanske inicijative Pore, prije svega Sigurna kua Istra i Centar, nastoje svojim djelovanjem utjecati na poslodavce i zaposliti konkretne osobe, ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja. Obrazovanje ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja i priprema za bolji start na tritu rada, je vaan oblik podrke enama. Meutim, ene, samohrane majke, posebno one koje nemaju podrku ue ili ire obitelji, imaju problem uvanja djece, nemaju dovoljno slobodnog vremena za obrazovanje, kao to nemaju dovoljno vremena niti za redovne zdravstvene preglede, ouvanje zdravlja ili bilo koji oblik rekreacije. Uglavnom, ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja ostaju na istoj razini obrazovanja jer im je pristup daljnjem obrazovanju otean. Ako i prou edukacije koje organizira Hrvatski zavod za zapoljavanje, ono nije ciljano i ne vri pripremu za odreene poslove kod odreenog poslodavca, tako da ti programi, poput informatikog teaja, bez daljnje primjene postaju gotovo uzaludni. 5.2.3. Socijalno stanovanje Zakon o socijalnoj skrbi ne spominje socijalno stanovanje ve spominje organizirano stanovanje, privremeni smjetaj, tjedni smjetaj, stalni smjetaj. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj ) samoupravi spominje u lanku 19 poslove koje obavljaju opine i gradovi: Ureenje naselja i stanovanje, Prostorno i urbanistiko planiranje, Komunalno gospodarstvo, Brigu o djeci, Socijalnu skrb, Primarnu zdravstvenu zatitu, Odgoj i osnovno obrazovanje, Kulturu, tjelesnu kulturu i port, Zatitu potroaa, Zatitu i unapreenje prirodnog okolia, Protupoarnu i civilnu zatitu, promet na svom podruju,
85
Te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Ovdje se ne spominje rjeavanje socijalnog ni drugog stanovanja.
Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016.godine od 03. 02. 2011. godine govori o stambenom zbrinjavanju rtvi nasilja u obitelji u toki VI. ZBRINJAVANJE I POTPORA RTVAMA NASILJA U OBITELJI Ciljevi: osigurati financijsku potporu sklonitima za rtve nasilja u obitelji, osigurati financijsku potporu radu organizacija civilnog drutva koje rade na prevenciji i suzbijanju razliitih oblika nasilja u obitelji, osigurati zapoljavanje rtava nasilja u obitelji, osigurati stambeno zbrinjavanje rtava nasilja u obitelji, unaprjeivati sustav zatite prava posebno osjetljivih skupina osoba rtava nasilja u obitelji.
Nositelj mjere za stambeno zbrinjavanje je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva dok su sunositelji Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, centri za socijalnu skrb, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Centru za graanske inicijative Pore nije poznato djelovanje Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u Istri u cilju stambenog zbrinjavanja ena rtava obiteljskog/ partnerskog nasilja. Ne znamo raspolae li Agencija stanovima u Istri i je li na bilo koji nain djelovala prema mjeri iz Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji. U Istri se povremeno najavljuje izgradnja POS-ovih stanova. Rije je o poticanoj stanogradnji za trite a stanove kupuju osobe koje mogu planirati otplatu kredita. U Puli je ugovorena izgradnja 65 stanova po cijeni od 895 EURA po kvadratnom metru. Grad Pula sufinancira ovu izgradnju s 6,2 milijuna kuna (kroz zemljite i komunalnu naknadu), a drava s 6,5 milijuna kuna. Poticajnom stanogradnjom intervenira se i sufinancira kupnja stanova pod povoljnijim uvjetima, a namijenjena je uglavnom mlaim obiteljima. Ako Pulu uzmemo kao primjer, prije desetak godina u Puli je izgraeno 30 poticajnih stanova koji nisu rijeili probleme mlaih obitelji kojima je potreban krov nad glavom. No, ova izgradnja nije namijenjena socijalnim stanovanju, pa se gradovi ne pojavljuju kao kupci tih stanova radi zadovoljavanja potreba za socijalnim stanovima. Hrvatska je Zajednikim memorandumom o socijalnom ukljuivanju (Joint Inclusion Memorandum/JIM) (05.03.2007. godine) preuzela obavezu donijeti Nacionalni program poticanja socijalnog stanovanja. Do danas Hrvatska nema tog programa. U Istri, kao i u cijeloj Hrvatskoj, graani su iskoristili priliku i postali vlasnici stanova kod pretvorbe drutvenog u privatno vlasnitvo. U Istri postoji i viak stambenog prostora, uglavnom apartmana, posebno u priobalnom podruju. Prema podacima do kojih smo doli provoenjem fokus grupa u okviru ovog projekta sa enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja, ene kao podstanarke teko dolaze do odgovarajueg smjetaja, smjetaj je skup, a zbog prometne nepovezanosti gradova i prigradskih naselja nije mogue koristiti pogodnosti jeftinijeg smjetaja izvan grada. Ugovori o najmu se teko dobivaju i esti su otkazi ugovora u vrijeme turistike sezone. ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja su u posebno tekoj situaciji, bez obzira jesu li bile korisnice sklonita u Sigurnoj kui Istra ili ne. U malim sredinama se uglavnom sve zna pa su te ene esto izloene nizu neugodnosti i uznemiravanja od najmodavaca. Nesigurnost i nedostupnost odgovarajueg smjetaja glavni su problemi ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja nakon odlaska iz nasilne veze. Budui da gradovi i opine nemaju stanova za socijalne potrebe niti planova njihove izgradnje, ovaj problem ostaje jedan od veih, jer su te ene tada prisiljene rjeavati ga same, bez pomoi institucija, to u tom sluaju problem sputa na razinu privatnog problema.
U 2011. godini Centar za graanske inicijative Pore je poslao anketne upitnike gradovima i opinama radi dobivanja podataka o potrebama za socijalnim stanovima u jedinicama lokalne samouprave. Na anketu su odgovorila samo etiri grada: Buje, Novigrad, Pazin i Umag, te opine Faana i Sv. Lovre. Opine Faana i Sv. Lovre su odgovorile da nemaju listu za dodjelu socijalnih stanova, da nemaju zahtjeve, te da nisu dodjeljivali stanove. Opine u Istri su vrlo esto male opine, esto ruralnog karaktera, u kojima stanovnici imaju svoje kue i zemlju. Takva mjesta uglavnom nemaju nove industrijske pogone, pa nema ni veeg priljeva radne snage koja bi trebala stanove. Ukoliko i imaju nove pogone ili tvornice (Kanfanar, Pian) veina radnika putuje na posao iz okolnih mjesta. S druge strane, iz medija doznajemo o sluajevima neprimjerenog stanovanja obitelji, posebno ena i djece u malim opinama (Vinjan, Tar). Nakon naih intervencija i upita naelnici lakonski odgovaraju da nemaju vika stambenog prostora, te da ne mogu rijeiti konkretni problem. Zbog takvih sluajeva koji kao drastini primjeri dolaze u medije, sigurni smo da u opinama postoje potrebe za socijalnim stanovima koje uope nisu evidentirane niti opine o tome vode brigu. Na anketna pitanja o socijalnom stanovanju gradovi su dali sljedee odgovore: Novigrad: ne mogu udovoljiti zahtjevu iz razloga jer trenutno Grad Novigrad nema razraen plan i kriterije za dodjelu socijalnih stanova. Grad Pazin: ima listu za dodjelu socijalnih stanova, na listi je 13 osoba, 2009. izdali su dva rjeenja, a 2010. tri rjeenja. Imaju prostor koji bi se uz ulaganja mogao privesti svrsi, te da kriteriji za dodjelu stanova sadre zatiene kategorije, ali da ene rtve nasilja nisu u tim kategorijama. Informacije daju preko internetske stranice Grada, Oglasnom ploom, u slubenom glasniku. Grad Umag: iako nema listu, zaprima zahtjeve za dodjelu socijalnih stanova, te je 2008. i 2010. izdao po dva rjeenja. Kupili su stanove za socijalne potrebe: 2008. godine 4 stana; 2009. godine 3 stana. Sada nemaju stanove za dodjelu. Raspolau s prostorom koji bi se mogao adaptirati. Sve dodjele rade na temelju Odluke o davanju stanova u vlasnitvu grada u najam, a odlukom o socijalnoj skrbi subvencioniraju stanovanje. U kriterijima za dodjelu stanova imaju zatiene kategorije, ali nema ena rtava nasilja. Sve podatke stavljaju na internetsku stranicu, oglasnu plou i objavljuju u slubenom glasniku. Grad Buje: ima listu socijalnih stanova od 29.10. 2010. godine, na listi je 5 osoba, nemaju novih zahtjeva, od 2008. do 2010. nisu izdali niti jedno rjeenje, a u kriterijima nema samohranih majki, ena rtava nasilja i hitnosti. U vremenu od 2008.-2010. nisu kupili ni izgradili niti jedan stan, ali raspolau s prostorom koji bi se mogao adaptirati. Sve informacije daju putem internetske stranice, objave u slubenom glasniku i usmeno.
Ovi podaci su tek poticaj za razmiljanje jer opine i gradovi uglavnom nisu odgovorili na anketna pitanja. U nastavku je citat sudionice fokus grupe, ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja iz Istre, koja govori o tome to za nju znai osigurano stanovanje: Jer nama enama rtvama nasilja je jako bitno, taj krov nad glavom. Neka je dva sa dva, ali mi se tu osjeamo sigurno i ja mislim, da su sve te ene spremne raditi i ne traiti da im se to da u poklon, da su one spremne to svojim radom platiti i isplatiti, drutvu i oduiti se, ali taj krov nad glavom, je toliko siguran, potreban, vjerujte mi, dva sa dva, da se tu ta ena osjea sigurnom i svoja na svome. 5.2.4. Dostupna pravda Centar za graanske inicijative je, sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoi, registriran za pruanje besplatne pravne pomoi. Pravnu pomo prua i Sigurna kua Istra te Udruga osoba s invaliditetom, sindikati kao i umirovljenike organizacije (neovisno o registraciji). Veina tih organizacija je smjetena u Puli i /ili u Poreu pa je pravna pomo dostupnija osobama koje ive u ta dva grada. Iz iskustva nam je poznato da je enama rtvama obiteljskog/partnerskog
87
nasilja tee dostupna besplatna pravna pomo iz sljedeih razloga: esto ive udaljeno od mjesta pruanja pomoi, lokalni promet je neadekvatan, ne znaju kome se treba obratiti za pomo, nemaju dovoljno korisnih informacija kako ostvariti svoje pravo, informacije o besplatnoj pravnoj pomoi su slabo dostupne, pa veina graana/ki ne zna za adrese potencijalnih pruatelja takvih usluga. Za pruene usluge u 2010. godini Centar za graanske inicijative Pore je naplatio od Republike Hrvatske 790 kuna, a za usluge u 2011. godini iznos od 550 kuna. Organizacija ne moe ni na koji nain refundirati trokove nastale pruanjem besplatne pravne pomoi, jer veinu rada ne moe naplatiti od Ministarstva pravosua. Naime, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi trai da se za svaku radnju pruanja besplatne pravne pomoi ima potvrda, iz ega proizlazi da je vano administriranje a ne pruanje pravne podrke onima kojima je ona potrebna i koji na tu podrku imaju pravo. Nova i bolja rjeenja za organizacije se ne naziru, jer unato nizu prijedloga, okruglih stolova, analiza i pritisaka, nije dolo do bitne promjene zakona. Centar za graanske inicijative ima pogodnost jer su odvjetnici, lanovi Rotary cluba, ponudili i obavljaju zastupanje ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja - besplatno (sa ili bez potvrde). Gradove i opine anketom smo pitali podravaju li rad organizacija civilnog drutva radi zatite ljudskih prava ena i ravnopravnosti spolova, na koji nain i u kojem iznosu. Dobili smo sljedee odgovore: Umag za tu svrhu izdvaja 10.000 kuna. Novigrad financira Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, to ne spada u kategoriju udruga. Buzet izdvaja 8.197 kuna i Pore koji izdvaja 3.600 kuna za Centar za graanske inicijative, te po trokovniku, za rad Povjerenstva za ravnopravnost spolova grada. Zakljuno: Iz navedenog je vidljivo da lokalna zajednica nema odgovore na potrebe ena koje su rtve obiteljskog/partnerskog nasilja. Ni Zakon o socijalnoj skrbi ne prati potrebe, ve utvruje svoje institucionalne kriterije koji esto ne odgovaraju potrebama. Realizacija konkretne socijalne pomoi zahtjeva prethodno znanje o pravima i rokovima za obilazak niza institucija kako bi se pravo ostvarilo. Zakoni, pravilnici, odluke i slini dokumenti uglavnom nemaju ugraene poticajne bodove za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, pa one nemaju prednost u ostvarivanju prava. Jaslica i vrtia je u pravilu u svim ciljanim sredinama premalo, pa nisu sva djeca obuhvaena programom predkolskog obrazovanja. Socijalne stambene politike nema ni na razini drave niti u lokalnim zajednicama. Obzirom na sve vee potrebe za socijalnim stanovima, oekujemo od drave izradu Nacionalnog programa poticanja socijalnog stanovanja. Od lokalnih zajednica oekujemo utvrivanje potreba i plan mjera za izgradnju/kupnju/adaptaciju prostora koji e imati namjenu zadovoljenja potreba za socijalnim stanovima.
5.3. Analiza lokalnih politika Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske upanije

Brodsko-posavska upanija jedna je od 20 hrvatskih upanija koje, uz grad Zagreb kao zasebnu jedinicu, ine administrativni teritorijalni ustroj Republike Hrvatske. upanija je jedinica podrune (regionalne) samouprave i sastoji se od jedinica lokalne samouprave odnosno gradova i opina. Brodsko-posavsku upaniju ine 2 grada i 26 opina. Ured dravne uprave u Brodsko-posavskoj upaniji je nadlean za upravno-administrativne poslove na upanijskoj razini. upanija kao podruna (regionalna) jedinica ima svoju samoupravu odnosno zakonodavnu (upanijska skuptina) i izvrnu vlast (upanijsko poglavarstvo) odnosno administrativna tijela (upravni odjeli i slube) u njihovoj funkciji. Brodsko-posavska upanija smjetena je u junom dijelu slavonske nizine i obuhvaa prostor od ukupno 2.034 km to ini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 km). Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, ima 158.559 stanovnika. U strukturi stanovnitva ene sudjeluju sa 51,47 %, a mukarci sa 48,53 %. Starosna struktura stanovnitva je relativno
uravnoteena. Posjeduje znaajan gospodarski potencijal kojeg karakteriziraju plodna poljoprivredna zemlja, umske povrine, strateki poloaj s raskrijem vanih prometnih pravaca i stvorena infrastruktura. Glavni izazovi s kojima je suoena Brodsko-posavska upanija su slijedei: Pad broja stanovnika: Znaajno smanjenje broja stanovnika na zapadnom dijelu upanije, a posebice na ratom stradalim i ruralnim podrujima (prosjena godinja stopa rasta iznosi -0,29%) Pad industrijske proizvodnje: Posljedice ratnih razaranja, teak proces privatizacije prema ekonomiji otvorenog trita, kasnija problematina privatizacija dravne imovine, nedostatak domaih i stranih poslovnih investicija, ovisnost o uvoznim dobrima i uslugama, negativni financijski rezultati poduzea, te negativna vanjskotrgovinska bilanca, uzrokovali su veliki pad industrijske proizvodnje. Visoka stopa nezaposlenosti: (jedna od najviih u RH sa stopom nezaposlenosti od 42,07 % u 2003. godini). Zbog posustajueg gospodarstva i neadekvatnog trita rada mnogo ljudi teko pronalazi posao.
Brodsko-posavska upanija je u razdoblju od 1993. do 2011. godine izradila niz stratekih dokumenata meu kojima najvanije mjesto zauzimaju: Program gospodarskog i drutvenog razvitka Brodsko-posavske upanije 1996. 2005. ROP Regionalni operativni program Brodsko-posavske upanije 2005. 2012. Strategija razvoja ljudskih potencijala 2006. 2012. Strategija razvoja ljudskih potencijala 2011. 2013. upanijska razvojna strategija Brodsko-posavske upanije 2011.-2013.
Nadalje, ima niz programskih dokumenata odnosno konkretnih projekata razliitih razina i iz razliitih podruja. U nastavku se navodi taksativni prikaz najvanijih: Globalni programi o o o o o o o o o o o o Prostorni plan Brodsko-posavske upanije Program poticanja malog gospodarstva Brodsko-posavske upanije Program kreditiranja poljoprivrede na podruju Brodsko-posavske upanije Program Suionice povra i voa d.o.o. Vrpolje Program umjetnog osjemenjivanja svinja na podruju Brodsko-posavske upanije Program mjera protiv trihineloze i ostalih zaraznih bolesti svinja u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Program sufinanciranja kupnje deklariranog sadnog materijala Vodoopskrbni sustav Brodsko-posavske upanije, Idejno rjeenje Studija zatite voda na podruju Brodsko-posavske upanije Studija i idejni projekt opskrbe prirodnim plinom Brodsko-posavske upanije Program kapitalnih ulaganja u objekte infrastrukture na podruju Brodsko-posavske upanije za 2004. godinu Program mjera za unapreenje stanja u prostoru Brodsko-posavske upanije Podruje gospodarstva industrija Podruje gospodarstva poljoprivreda
Podruje infrastrukture
89
Podruje zdravstva i socijalne skrbi o o o o o o o o o Prenamjena Bolnice za plune bolesti Strmac Nova Gradika u Ustanovu socijalne skrbi Centar za rehabilitaciju i radno osposobljavanje u Slavonskom Brodu Formiranje odsjeka za palijativno-hospicijsku skrb Osiguranje prostora za djelatnost preventivne kolske medicine Osiguranje prostora djelatnosti primarne zdravstvene zatite - ambulante obiteljske medicine ravnomjerno rasporeene na cijelom podruju upanije Centar za odgoj i kratkotrajni prihvat djece i maloljetnika Godinji pregled stanovnitva ugroenog od endemske nefropatije (EN) Opremanje odjela za razvoj interventne kardiologije i interventne radiologije u Opoj bolnici Slavonski Brod Adaptacija psihijatrije i neurologije za potrebe internistike djelatnosti sa odgovarajuom podspecijalistikom djelatnosti Mrea osnovnih kola Mrea srednjih kola Analiza stanja i razvoj sporta na podruju Brodsko-posavske upanije Analiza stanja, financiranje i razvoj kulture na podruju Brodsko-posavske upanije Kapitalna ulaganja u drutvenim djelatnostima do 2007. godine Plan razvoja visokog kolstva
Podruje drutvenih djelatnosti o o o o o o
Regionalni operativni program (ROP) Brodsko-posavska upanija na sjednici upanijske skuptine 2005. godine usvojila je svoj Regionalni operativni program (ROP) srednjoroni razvojni dokument za razdoblje od 2005. do 2012. godine kojim su dogovorena i formulirana etiri kljuna razvojna cilja na bazi vizije upanije : 1. Jaanje gospodarstva na nain koji vodi znaajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti. 2. Izgradnja infrastrukture koja je nuna za razvoj poduzetnitva i mudro gospodarenje okoliem. 3. Intenzivan razvoj obrazovnih sustava na nain relevantan za gospodarstvo. 4. Razvoj socijalne infrastrukture sa ciljem poboljanja poloaja osjetljivih grupa drutva. Specifini projekti koji e provesti viziju u djelo i koji se smatraju prioritetnima za upaniju grupirani su u tri podruja: 1. Ekonomska infrastruktura 2. Fizika infrastruktura 3. Socijalna infrastruktura Okvir ROP-a sastoji se od strategije i projekata koji bi mogli biti provedeni u navedenom planiranom razdoblju od 7 godina. Projekti koji su usmjereni na ostvarivanje prava ena rtvi obiteljskog nasilja nalaze se unutar grupe Socijalne infrastrukture, kojom je predvieno financiranje projekata nevladinih udruga, s tim da e ROP istraiti naine za veu ukljuenost graana u odluivanju, te je u istoj kategoriji planirano financiranje projekta u sektoru zdravstva i socijalne skrbi kao prioritetnog podruja. ROP-om su predviene sljedee mjere za razvoj socijalne infrastrukture sa ciljem poboljanja poloaja osjetljivih grupa drutva a koje se
mogu odnositi na ene rtve obiteljskog nasilja unutar kojih bi one mogle biti jedna od ciljanih skupina: Podrka sektoru zdravstvene zatite i socijalne skrbi o o o MJERA 35: Programi podrke nevladinim udrugama kako bi im se omoguilo da poveaju i poboljaju svoje sudjelovanje u sektoru zdravstvene zatite i socijalne skrbi MJERA 38: Izrada i provedba programa socijalne i gospodarske ukljuenosti te programa pomoi ranjivim skupinama MJERA 39: Vaninstitucionalni programi socijalne skrbi
ROP Brodsko-posavske upanije zamiljen je tako da se adekvatno odnosi prema vanim razvojnim temama Evropske unije kao to je promocija jednakih mogunosti i ljudska prava i to na nain da e se: promicati jednakosti mukaraca i ena u cijelom ROP-u; pomagati ljudima s potekoama u omoguavanju pristupa poslovima, robi i uslugama; promovirati drutveno ukljuivanje za one ljude koji ostaju marginalizirani u gospodarskom i drutvenom ivotu upanije.
Tako se navodi da e se osigurati prikladna spolna ravnotea i zastupanje kljunih organizacija civilnog drutva unutar institucionalne strukture odabrane da provodi ROP. Nadalje, tema jednakih mogunosti provoditi e se u svim prioritetima kroz aktivnosti kojima se prua podrka. ROP promie jednak pristup svih ljudi obrazovanju, obuci i mogunostima zapoljavanja koje nudi ROP bez obzira na spol, invaliditet ili etniko porijeklo. Da bi se to postiglo, nastojati e se postii tri cilja koji e biti integrirani kroz cijeli ROP: 1. Prvi cilj je poveati i osigurati pristup obrazovanju, obuci i mogunostima zapoljavanja za ene, invalide i druge skupine. 2. Drugi cilj je poveati broj ena i invalida s osiguranim pristupom obuci i zaposlenju u viim platenim razredima i sektorima viih vjetina i samozapoljavanja. 3. Trei cilj je poveati broj poslodavaca i organizacija koje pruaju obuku i primjenjuju politike jednakih mogunosti i radnih praksi kako bi se uskladio radni i obiteljski ivot. upanijska razvojna strategija Brodsko-posavske upanije 2011.- 2013. upanijska razvojna strategija Brodsko-posavske upanije temeljni je dokument gospodarskodrutvenog razvoja Brodsko-posavske upanije od dana njegovog usvajanja od strane upanijske skuptine 2011. godine do kraja 2013. godine, koja ne samo da utvruje institucionalni temelj upanije potreban za podrku i izradu razvojnih projekata, ve stvara okvir unutar kojeg su definirane sve aktivnosti potrebne za ostvarenje postavljenih ciljeva koji se odnose na dugoroan rast i razvoj drutveno-gospodarskog ivota upanije. Strategijom se utvruju dugoroni ciljevi upanije, usklaeni sa specifinim ciljevima budueg gospodarskog i drutvenog razvoja upanije. U donoenju ciljeva Strategije uzeti su u obzir razvojni potencijali, interne i eksterne okolnosti, procjena snaga i slabosti kao i buduih potreba stanovnika. Temeljem Strategije nositelji razvoja upanije osiguravaju potrebne preduvjete za postizanje odrivog eljenog rezultata razvoja. Uporite Strategije je u Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koji ureuje ciljeve i naela upravljanja regionalnim razvojem. Politika regionalnog razvoja Republike Hrvatske ureena je Strategijom regionalnog razvoja, usvojenoj u lipnju 2010. kojom su definirana kljuna naela razvoja za svaku statistiku regiju. Pretee stratekog planiranja upanije su Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske i Regionalni operativni plan Brodsko-posavske upanije, za razdoblje od 2005. do 2012. godine. Strateki razvojni ciljevi Brodsko-posavske upanije u razdoblju 2010. 2013. godine su: 1. Jaanje gospodarstva na nain koji vodi znaajnom i kontinuiranom poveanju zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta
91
2. Zatita prirode i okolia kao temelja odrivog razvoja i gospodarskih aktivnosti 3. Kontinuiran razvoj obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarstva 4. Poboljanje kvalitete ivota, razvoj drutvene infrastrukture i unapreenje poloaja socijalno osjetljivih skupina ene rtve obiteljskog nasilja u Strategiji nisu posebno prepoznate, a ciljevi putem kojih bi one mogle ostvariti svoja prava su: strateki cilj 1, strateki cilj 3 i strateki cilj 4. i to unutar ciljanih skupina: stanovnici Brodsko-posavske upanije, nezaposleni, socijalno ugroene skupine i socijalno iskljuene i marginalizirane skupine putem mjera koje su propisane. Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske upanije 2011.- 2013. Strategija razvoja ljudskih potencijala kljuni je strateki dokument kojim se definiraju smjerovi politika zapoljavanja, obrazovanja i socijalnog ukljuivanja na upanijskoj razini te je usklaena s relevantnim regionalnim, nacionalnim i europskim stratekim dokumentima Ovaj dokument sadri viziju, ciljeve i prioritetne mjere razvoja ljudskih potencijala prepoznate od strane kljunih dionika na lokalnom tritu rada. Prioriteti predstavljaju saeti opis namjeravanih ishoda s jasno izraenim i mjerljivim postignuima koja proizlaze iz vizije i koja su u skladu sa stratekim ciljevima na nacionalnoj i europskoj razini. Budua eljena situacija u podruju zapoljavanja, obrazovanja i socijalnog ukljuivanja temelji se na rezultatima analize trita rada i SWOT analize. Prioritetne osi su : Prioritetna os 1: Potpora pristupu odrivom zapoljavanju i prilagodljivosti radne snage Prioritetna os 2: Pojaanje socijalne ukljuenosti skupina u nepovoljnom poloaju i osoba s posebnim potrebama Prioritetna os 3: Poboljanje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraivanju i razvoju Prioritetna os 4: Jaanje uloge civilnoga drutva za bolje upravljanje
Unutar svake Prioritetne osi definirane su mjere, kao intervencije i aktivnosti u podruju razvoja ljudskih potencijala koje predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. 5.3.1. Briga o djeci i socijalne usluge upanijska razvojna strategija Brodsko-posavske upanije 2011.- 2013. donosi analizu stanja Brodsko posavske upanije iz koje donosimo opis stanja odgoja i obrazovanja te zdravstva i socijalne skrbi koji su znaajni za temu briga o djeci i socijalne usluge. Predkolski odgoj Predkolski odgoj i naobrazba obuhvaa programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zatite, prehrane i socijalne skrbi djece predkolske dobo od 6 mjeseci do 6 godina odnosno do polaska u kolu. Na podruju Brodskoposavske upanije program predkolskog odgoja i naobrazbe ostvaruje se u 4 ustanove predkolskog odgoja - djeji vrtii. Osnivai djejih vrtia su grad Slavonski Brod i grad Nova Gradika koji financiraju trokove primarnih programa djejih vrtia u iznosu od 70-75%, dok roditelji plaaju ostatak. Broj djece ukljuene u programe predkolskog odgoja i naobrazbe ini 28% populacije predkolske djece u upaniji. U odnosu na prosjek Republike Hrvatske (43%) Brodsko posavska upanija je pri samom dnu po postotku obuhvata u primarnom predkolskom programu u odnosu na ukupnu populaciju (13,64%). Osnovno kolstvo Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj koli obuhvaa ope obrazovanje te druge oblike obrazovanja djece i mladih. Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, definirana je obveza osnovnog obrazovanja za sve uenike u RH u pravilu od 6 do 15 godina ivota. Na podruju Brodsko posavske upanije ima 35 osnovnih kola, od ega decentralizacijom funkcija za 24 osnovne kole prava ima upanija, a za 11 kola grad Slavonski Brod. Osnovne kole na podruju upanije kojima je osniva Brodsko-posavska upanija
biljee pad broja upisanih uenika za 4,2 % u odnosu na prethodnu kolsku godinu. Pad broja uenika polaznika osnovne kole posljedica je dugogodinjeg negativnog demografskog trenda zabiljeenog tijekom proteklog i poetkom ovog desetljea. Srednjokolsko obrazovanje Na temelju l. 37 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem kolstvu (NN br. 59 /01) i toke 1 Odluke Vlade RH od 10 srpnja 2001. godine, Brodsko posavska upanija ima osnivaka prava i obveze prema 12 srednjih kola. U kolskoj 2010/2011 godini na podruju Brodsko-posavske upanije srednje kole pohaalo je 7.229 uenika kroz: Gimnazijske programe 24, 8 % ukupne populacije uenika u srednjem obrazovanju Strukovne programe 45, 4 % Trogodinje strukovne programe 29,69 %
Od ukupnog broja upisanih uenika, 80 % uenika gimnazije se upie na fakultete i 50- 60 % uenika strukovnih kola. Zdravstvena skrb Zdravstvena zatita u Brodsko-posavskoj upaniji odvija se na primarnoj i sekundarnoj zatiti. Primarna zdravstvena zatita u Brodsko-posavskoj upaniji obavlja se u domovima zdravlja praksom temeljne koncesije, upanijskom zavodu za hitnu medicinu, Zavodu za javno zdravstvo Brodsko posavske upanije. Domovi zdravlja Na podruju upanije djeluju dva doma zdravlja. Domovi zdravlja zapoljavaju 61 lijenika/cu i 114 medicinskih sestara. Na nivou domova zdravlja obavljaju se slijedee djelatnosti: opa (obiteljska medicina 18 timova, patronana zdravstvena zatita, zdravstvena zatita djece predkolskog uzrasta 2 tima, stomatoloka zdravstvena zatita 18 timova, zdravstvena zatita ena 8 timova, hitna medicinska pomo i sanitetski prijevoz, palijativna skrb bolesnika, zdravstvena njega i medicina rada. Privatna praksa temeljem koncesije Od 1 sijenja 2011.g. primarna zdravstvena zatita u djelatnosti ope (obiteljske) medicine (59 timova) dentalne zdravstvene za tite (47 timova), zdravstvene zatite dojenadi i predkolske djece (4 tima) zdravstvene zatite ena (2 tima) laboratorijske dijagnostike (2 tima) i zdravstvene njege u kui (50 timova). upanijski zavod za hitnu medicinu upanijski zavod osnovan je 2010. godine a provodi mjere hitne medicine na podruju Brodsko posavske upanije, osigurava suradnju u pruanju hitne medicine sa susjednim jedinicama podrune samouprave, organizira i osigurava popunjavanje mree timova na podruju Brodsko posavske upanije, osigurava provedbu utvrenih standarda opreme, vozila i zdravstvenih radnika, provodi standarde hitne medicine za hitni medicinski prijevoz cestom, osigurava kvalitetu rada, sudjeluje u planiranju i provedbi obrazovnih zdravstvenih radnika, provodi struna i znanstvena istraivanja iz podruja hitne medicine u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu. Zavod za javno zdravstvo Zavod za javno zdravstvo Brodsko posavske upanije svoju djelatnost provodi na dvije lokacije u Slavonskom Brodu i dvije lokacije u Novoj Gradici. Zavod za javno zdravstvo ima vanu ulogu u provoenju preventivnih mjera zatite stanovnitva Brodsko posavske upanije. Znaajna je uloga Zavoda u preventivnoj mjeri zdravstvene zatite djece u osnovnim, srednjim kolama, fakultetima, obavljanju mikrobioloke djelatnosti, analiziranju higijene ispravnosti vode, stanja vodoopskrbe, zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta ope uporabe. Sluba za javno zdravstvo, zatitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje glavni je nositelj programa prevencije i izvaninstitucionalnog lijeenja bolesti ovisnosti u
93
Brodsko posavske upanije. Na podruju upanije ivi 163.322 osigurane osobe, to ukazuje na problem nedostatka lijenike primarne zdravstvene zatite, jer primarna zdravstvena zatita nije jednako dostupna svim stanovnicima upanije. Ljekarska djelatnost. Na prostoru Brodsko posavske upanije ima 38 ljekarni od toga je 18 u Slavonskom Brodu, 4 u Novoj gradici a ostale se nalaze u opinskim sreditima. Sekundarna zdravstvena zatita Stacionarna zdravstvena zatita odvija se kroz rad dviju bolnica .Jedna se nalazi u Slavonskom Brodu a druga u Novoj Gradici. Bolnica u Slavonskom Brodu obavlja djelatnost zdravstvene zatite na nivou dnevne bolnice u okviru specijalistiko-konzilijarne zdravstvene zatite za lijeenje akutnih bolesti. Bolnica raspolae sa 511 ugovorenih kreveta. Bolnica u Novoj Gradici prema Pravilniku o uvjetima za razvrstavanje bolnikih zdravstvenih ustanova u kategorije ustanova je gradska (lokalna) bolnica. U bolnici je zaposleno 63 lijenika a raspolae sa 160 kreveta. Socijalna skrb Ustanove socijalne skrbi na podruju Brodsko-posavske upanije ine centri za socijalnu skrb i domovi socijalne skrbi. Na podruju nae upanije kao domovi socijalne skrbi djeluju Dom za starije i nemone osobe Slavonski Brod i Dom za djecu i mlade (bez odgovarajue roditeljske skrbi). Na podruju nae upanije djeluju dva centra za socijalnu skrb i to Centar za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centar za socijalnu skrb Nova Gradika. Odluke Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske upanije Temeljem Zakona o predkolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97, 107/07) djelatnost predkolskog odgoja i naobrazbe, te skrbi o djeci predkolske dobi dio je sustava odgoja i naobrazbe. Gradovi i opine, odnosno jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, imaju pravo i obvezu odluivati o potrebama i interesima graana na svom podruju za organiziranjem i ostvarivanjem programa predkolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati djeje vrtie. Prema Zakonu djeje vrtie mogu osnovati: 1. Republika Hrvatska, 2. jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, 3. vjerske zajednice, 4. druge pravne i fizike osobe. Djeji vrti mogu zajedniki osnovati jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i fizika i pravna osoba. Republika Hrvatska osniva djeji vrti zakonom ili uredbom Vlade Republike Hrvatske ili rjeenjem Ministarstva prosvjete i porta. Na podruju Brodsko-posavske upanije osnovni nositelj provedbe gradskog programa javnih potreba u predkolskom odgoju su ustanove djeji vrtii kojima je osniva i vlasnik Grad Slavonski Brod a financiraju se sredstvima iz gradskog prorauna, te sudjelovanjem roditelja u cijeni programa predkolskog odgoja to ih ostvaruju njihova djeca. Na podruju grada su 4 djeja vrtia i prvenstveno provode redoviti primarni program predkolskog odgoja za 969 djece. Djeca iji roditelji su u sustavu socijalne skrbi ili tekog imovnog stanja imaju pravo na besplatan boravak u vrtiu. ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja u gradskim odlukama u ovoj problematici nisu posebno prepoznate i svoja prava mogu ostvariti u kategoriji socijalno ugroenih. Na podruju grada djeluju djeji vrtii s posebnim programom, Cekin koji provodi Montessori program i Posebni program za djecu s tekoama u razvoju. Grad sufinancira Program kao i boravak djece u redovitom programu. Socijalne usluge temelje se na: Zakonu o socijalnoj skrbi (NN br. 57/11) Odluci o socijalnoj skrbi grada Slavonskog Broda
Procjeni korisnika koji e ostvariti pojedine oblike pomoi Dostavljanju projekata/programa udruga koji su od interesa za grad Slavonski Brod
Temeljem navedenih zakona donesene su razne odluke Grada i upanije vezane za socijalne usluge koje su opisane u nastavku. Subvencija prijevoza Za odreene kategorije stanovnitva: umirovljenici, uenici i studenti, te dobrovoljni davaoci krvi, predviena je subvencija prijevoza. Subvencija prijevoza za sve uenike i studente (1201 uenik i student) sa podruja grada Slavonskog Broda za vrijeme trajanja kolske godine temeljem mjesenih subvencija katara koje grad financira u iznosu od 70,00 kuna dok student ili uenik plaa 100,00 kuna Subvencija prijevoza 1584 umirovljenika s primanjima manjim od 2.500,00 kn temeljem mjesenih subvencionalnih karata koje Grad sufinancira u iznosu od 110,00 kn. Prijevoz dobrovoljnih davatelja krvi (mukarci s 40 i vie darivanja, ene s trideset i vie darivanja) i djece do 7 godina starosti uz pratnju roditelja, prijevoznik vri bez naknade
Iz navedenih kategorija evidentno je da ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja u gradskim odlukama u ovoj problematici nisu posebno prepoznate. Naknade kuanstvima za nabavku ogrijeva Sredstva za naknadu kuanstvima za nabavku ogrjeva, osiguravaju se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, te o Odluci o kriterijima, mjerilima i nainu financiranja Centra za socijalnu skrb Brodsko-posavske upanije i pomoi za podmirenje trokova stanovanja korisnicima koji se griju na drva, a koju Brodsko-posavska upanija donosi poetkom svake godine temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o minimalnim financijskim standardima materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoi za podmirenje trokova stanovanja. Samcu ili obitelji koji ispunjava propisane uvjete, za ostvarivanje prava na pomo za podmirenje trokova stanovanja, a koja se griju na drva moe se, jednom godinje osigurati 3m drva ili se moe odobriti novani iznos za podmirenje tog troka u visini koju odlukom odredi nadlena jedinica podrune (regionalne) samouprave. Kriterij koji se je do sada primjenjivao bio je iznos od 950,00 kn po korisniku pomoi. Isplata pomoi tereti sredstva prorauna Brodsko-posavske upanije. ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja nisu posebno prepoznate i svoja prava mogu ostvariti ako ispunjavaju propisane uvjete. Pomo za podmirenje trokova stanovanja Grad Slavonski Brod, osigurava sredstva za pomo za podmirenje trokova stanovanja graanima Grada Slavonskog Broda, koji se nalaze u stanju socijalne potrebe i ne mogu sami platiti navedene trokove, a ispunjavaju propisane uvjete za ostvarivanje ovog prava. Trokovi stanovanja u smislu zakona o socijalnoj skrbi Grada Slavonskog Broda odnose se na najamninu, komunalnu naknadu,elektrinu energiju, plin, grijanje i vodu. Iz prorauna Grada Slavonskog Broda, za ovu vrstu pomoi u 2012. godini planirano je 2.050.000,00 kn. ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja u nisu posebno prepoznate i svoja prava mogu ostvariti ako se nalaze u stanju socijalne potrebe i ako ispunjavaju propisane uvjete. Socijalna skrb - ostale pomoi Pomoi namijenjene graanima i kuanstvima s ove pozicije temelje se na Odluci o socijalnoj skrbi Grada Slavonskog Broda a odnose se na: Besplatno ljetovanje djece u odmaralitu u Starom Gradu Dostavu obroka za korisnike Programa Pomo u kui starijim i nemonim osobama Program Dnevni boravak i pomo u kui starijim osobama
95
Pomo za pogrebne trokove Jednokratne pomoi
Osim pomoi namijenjenih graanima i kuanstvima koje se realiziraju kroz ostvarivanje prava sukladno Odluci o socijalnoj skrbi Grada Slavonskom Broda, Grad posebno skrbi odreenim kategorijama stanovnitva kao to su rtve obiteljskog nasilja, mladima, osobama sa invaliditetom, zdravstveni programi gradskog Crvenog kria. U sklopu posebne skrbi za navedene skupine, Grad Slavonski Brod, upanija Brodsko- posavska i Ministarstvo socijalne politike i mladih sufinanciraju Program Savjetovalite i sklonite za ene i djecu rtve obiteljskog nasilja kojeg provodi Udruga Brod - grupa za enska ljudska prava. Financiranje projekata/programa organizacija koje su od socijalnog, zdravstvenog i humanitarnog interesa za grad temelji se na objavljenom Natjeaju za financiranje udruga. Odabir programa/projekata udruga koji su od interesa za grad Slavonski Brod vri Povjerenstvo. Nakon analize pristiglih programa vri se raspodjela planiranih sredstava. Prednost pri financiranju imaju organizacije koje svojim radom podiu kvalitetu pomoi, resocijalizaciju i integraciju za osobe s invaliditetom (gluhe osobe, slijepe osobe, mentalno retardirane osobe, osobe s tjelesnom invalidnou), ratne stradalnike i humanitarne organizacije. Naknada za novoroenad Temeljem Odluke Gradskog vijea Slavonskog Broda iz 2007. godine isplauje se jednokratna pomo za novoroenad. Za 2012. godinu planirana je isplata jednokratne novane pomoi za novoroenad u iznosu od 1.500,00 kuna. Pravo na pomo ostvaruju roditelji koji imaju prebivalite na podruju grada Slavonskog Broda najmanje godinu dana prije roenja djeteta, a zahtjev se podnosi u roku od 6 mjeseci od roenja djeteta. Pomo osobama s invaliditetom U suradnji s Povjerenstvom za osobe s invaliditetom nastavlja se rad na poboljanju uvjeta ivota za osobe s invaliditetom. Cilj je omoguiti to primjerenije uvjete ivota ovim osobama kroz prilagodbu stanovanja, nabavku ortopedskih pomagala i sl. Stipendije Pravilnikom koji su utvrdili grad i upanija dodjeljuju se stipendije studentima s podruja grada i upanije. Sukladno Pravilniku, odabir vri Komisija za odabir studenata. Za akademsku 2011./2012. godinu grad e dodijeliti stipendije za 25 studenata u iznosu od 1000 kn a upanija Brodsko posavska godinje stipendira 15 studenata sa podruja Brodsko-posavske upanije u iznosu od 1000 kn za svakog studenta. upanijska razvojna strategija Brodsko-posavske upanije upanijska razvojna strategija Brodsko-posavske upanije donosi niz mjera koje e podii kvalitetu ivota stanovnika upanije. Tako su u podruju brige o djeci i socijalnih usluga vane sljedee propisane mjere: Mjere u okviru Stratekog cilja 3 - Kontinuiran razvoj obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarstva, Mjere u okviru Prioriteta 1: Praenje potreba trita rada Mjera 3.1.1: Razvoj mree srednjih kola i transformacija strukovnog obrazovanja u skladu s novim Zakonom o strukovnom obrazovanju o o Razvoj mree srednjih kola Transformacija strukovnog obrazovanja u skladu s novim Zakonom o strukovnom obrazovanju
Cilj mjere je:
Mjera 3.1.2: Prilagodba novih programa i upisnih kvota potrebama gospodarstva i interesima uenika
Cilj mjere je: o o o o Dostupnost usluga profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja Razvijeni novi obrazovni programi sukladno potrebama gospodarstva Postojei programi usklaeni sa potrebama gospodarstva Usklaenost obrazovnog sustava sa potrebama gospodarstva i interesima uenika
Mjera 3.1.3: Uvoenje posebnih programa za djecu s tekoama u razvoju o Razvijeni novi obrazovni programi za djecu s potekoama u razvoju
Cilj mjere je: Mjere u okviru Stratekog cilja 4 - Poboljanje kvalitete ivota, razvoj drutvene infrastrukture i unapreenje poloaja socijalno osjetljivih skupina Mjere u okviru Prioriteta 1: Podrka sektoru zdravstvene zatite i socijalne skrbi Mjera 4.1.2: Unapreenje zdravlja stanovnitva i zatita zdravlja ljudi od djelovanja tetnih imbenika okolia o o Uspostavljeni sustavi mjerenja kakvoe okolinih imbenika Provedeni preventivni programi s ciljem zatite zdravlja stanovnitva
Cilj mjere je:
Mjera 4.1.3: Programi socijalne skrbi o o o Razvoj i provoenje novih programa socijalne skrbi Suradnja javnog, privatnog i civilnog sektora u razvoju socijalnih usluga Obnova infrastrukture socijalne skrbi
Cilj mjere je:
Mjera 4.1.4: Izrada i provedba programa socijalne i gospodarske ukljuenosti te programa pomoi socijalno osjetljivim skupinama o Poveati socijalnu inkluziju svih skupina drutva u drutveni ivot putem ukljuivanja u razliite programe
Cilj mjere je:
Mjere u okviru Prioriteta 2: Unapreenje kvalitete ivota Mjera 4.2.1: Poboljanje javnog prijevoza u upaniji o o Osiguravanje sredstava u Proraunu Brodsko-posavske upanije za subvencioniranje prijevoza Usklaenost prometnih linija s radnim vremenom i odvijanjem nastave u kolama
Cilj mjere je:
Mjera 4.2.2: Stvaranje priblino jednakih uvjeta za kolovanje na podruju cijele upanije o o o o Izgradnja novih kola Adaptacija i dogradnja postojeih kola Izgradnja novih kolskih dvorana Adaptacija i dogradnja postojeih sportskih dvorana
Cilj mjere je:
Mjera 4.2.3: Unapreenje uenikog i studentskog standarda
Cilj mjere je:
97
o o o
Razvoj smjetajnih kapaciteta uenika i studenata Poveanje broja menzi u Brodsko-posavskoj upaniji Subvencioniranje stanovanja uenika i studenata
Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske upanije 2011.- 2013. donosi sljedee prioritete i mjere kojima propisuje smjerove politike zapoljavanja, obrazovanja i socijalnog ukljuivanja na upanijskoj razini, a koje su bitne za ene rtve obiteljskog/ partnerskog nasilja u temi briga o djeci i socijalne usluge: Prioritetna os 2: Pojaanje socijalne ukljuivosti skupina u nepovoljnom poloaju i osoba s posebnim potrebama. o Promicati socijalnu i profesionalnu integraciju skupina u nepovoljnom poloaju i osoba s posebnim potrebama Unaprijediti socijalnu ukljuenost osoba u nepovoljnom poloaju u obrazovni sustav Poticati socijalno ukljuivanje osoba u nepovoljnom poloaju kroz olakavanje njihovog pristupa trita rada Unaprijediti socijalne usluge i sposobnost pruanja tih usluga u borbi protiv socijalne iskljuivosti i siromatva
Opi cilj:
Specifini ciljevi: o o o
Mjera 2.1. Pruanje potpore pri obrazovanju skupina s posebnim potrebama Aktivnosti: o o o o Omoguiti ukljuivanje uenika/studenata u nepovoljnom poloaju u obrazovnim ustanovama kroz razliite prilagoene aktivnosti, Poboljati sposobnost kola, odnosno njihovih zaposlenika za integraciju djece/mladih u nepovoljnom poloaju u obrazovanju, Razvijati nove nastavne materijale za uenike/studente s invaliditetom, Pruati potporu inovativnim projektima namijenjenim osobama u nepovoljnom poloaju u obrazovnim ustanovama.
Prioritetna os 3: Poboljanje ljudskog kapitala u obrazovanju i istraivanju o Pruiti potporu razvoju reformi sustava obrazovanja i osposobljavanja radi poboljanja kvalitete obrazovnog sustava i njegovog usklaivanja s EU standardima Poboljanje obrazovnog sustava Razvoj hrvatskog kvalifikacijskog okvira radi potpore konceptu cjeloivotnog uenja Razvoj ljudskog potencijala u istraivanju i inovativnosti , potpora umreavanju, suradnji i transnacionalnoj suradnji izmeu veleuilita, ustanova i poduzea
Opi cilj:
Mjera 3.1. Jaanje sustava obrazovanja Aktivnosti: o o o Poboljanje kvalitete obrazovanja jaanjem obrazovnih ustanova, Kvaliteta usluga u obrazovanju poboljana kroz provedbu reformi zasnovanih na strategijama, u cilju poveanja odgovora ljudi na potrebe drutva znanja, Uspostava mehanizama za razvoj sustava osiguranja kvalitete,
o o o o o
Jaanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s naglaskom na nove tehnologije, Jaanje kapaciteta obrazovnog kadra, Kreiranje novih kurikuluma prema potrebama trita rada, Usklaivanje sustava obrazovanja odraslih i visokokolskog obrazovanja s potrebama trita rada i naelima socijalnog ukljuivanja, Kontinuirano poboljavanje sustava osposobljavanja nastavnika.
Mjera 3.2. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira radi potpore konceptu cjeloivotnog uenja Aktivnosti: o o o o Jaanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, Jaanje sustava cjeloivotnog uenja kroz podizanje svijesti, Razvijanje novih programa, usavravanje, dokvalifikacije, prekvalifikacije, osposobljavanje sukladno potrebama poslodavaca odnosno tritu rada, Poticajne mjere za sufinanciranje trokova osposobljavanja i neformalnog obrazovanja. usavravanja, dokvalifikacije,
5.3.2. Zapoljavanje , prekvalifikacija i obrazovanje odraslih Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje godinji prosjek stope nezaposlenosti za 2011.godinu u Brodsko-posavskoj upaniji iznosi 31,8% to ju po zaposlenosti stavlja na posljednje mjesto u Hrvatskoj. Dravni prosjek, za usporedbu, iznosi 17% za isto razdoblje. Takoer, u Brodsko-posavskoj upaniji je najvee poveanje stope nezaposlenosti u odnosu na 2010. godinu. to se tie nezaposlenosti prema spolu, udio ena u ukupnom broju nezaposlenih krajem 2011. u Brodsko-posavskoj upaniji iznosi 56,6 % to ju ini vodeom upanijom u Hrvatskoj po visini stope nezaposlenih ena. Iako ene ine veinski dio stanovnitva (51, 47%) na tritu rada su daleko manje prisutne. Prema podacima iz SWOT analize Strategije razvoja ljudskih potencijala brodsko posavske upanije 2011.- 2013. do visoke stope nezaposlenosti ena u Brodsko-posavskoj upaniji doveli su slijedei problemi: Nedovoljni kapaciteti nezaposlenih ena koje ele pokrenuti vlastiti posao, do ega je dolo radi nedostataka sredstava za dodatne oblike obrazovanja i usavravanja (kojima bi stekle poduzetnika znanja i vjetine i osnovno informatiko obrazovanje) i neinformiranosti o mogunostima i poticajima za samozapoljavanje. Nekompetentnost i nemotiviranost nezaposelnih ena za nastup na tritu rada jer nemaju osnovno informatiko znanje, a vjetine za traenje posla, predstavljanje potencijalnom poslodavcu, pisanje ivotopisa i sl., su im slabo razvijene.
Osim zabiljeene izrazito visoko stope nezaposlenih ena u Brodsko-posavskoj upaniji postoji i velika nejednakost izmeu mukaraca i ena na tritu rada koja se, prema podacima iz SWOT analize Strategije razvoja ljudskih potencijala brodsko posavske upanije 2011.- 2013., oituje u slijedeim injenicama: Prosjena plaa ena posljednjih godina dosegla je otprilike 97,65 % plae mukaraca. ene primaju manju plau u svakom sektoru i svakoj obrazovnoj kategoriji. Rad koji obavljaju ene obino se smatra manje vrijednim (kako u javnom, tako i u privatnom sektoru). Tradicionalna podjela poslova na enske i muke vidljivo je da ene uglavnom rade u djelatnostima podjela trita rada, osobito u djelatnostima kao to su zdravstvena i socijalna skrb, obrazovanje i javna administracija, gdje su plae nie nego u ostalim djelatnostima.
Nezaposlenost je usko povezana s raznim obrazovanja pa tako najvei broj nezaposlenih ena (68,66 %) u upaniji ima zavrenu srednju kolu u trajanju 3 ili 4 godine ili gimnaziju.
99
Nezaposlenih ena samo sa zavrenom osnovnom kolom ima 26,16 %, dok svega 5,18 % nezaposlenih ena ima zavrenu viu ili visoku kolu. Kod veine nezaposlenih ena znanja i vjetine nisu prilagoene potrebama trita rada. U 2011. godini, mjerama iz Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja u Brodsko-posavskoj upaniji ukupno je obuhvaeno 1540 osoba. Udio ena je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, rasporeen na sljedei nain: potpore za zapoljavanje od ukupnog broja (84) 34 su ene, potpore za samozapoljavanje od ukupnog broja (18) 5 su ene, financiranje obrazovanja od ukupnog broja (704) 350 ine ene javni radovi od ukupnog broja (539) 316 ine ene struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - od ukupnog broja (195) 133 su ene.
ene rtve nasilja su u Nacionalnom planu za poticanje zapoljavanja za 2011. i 2012. godinu obuhvaene u kategoriji Sufinanciranje zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba. Iz statistikih podataka Zavoda za zapoljavanje nije vidljivo koliko je ena putem te mjere zaposleno u Brodsko-posavskoj upaniji. upanijska razvojna strategija Brodsko-posavske upanije 2011.- 2013. donosi mjere kojima se cilj podii razinu zaposlenosti u Brodsko-posavskoj upaniji. Mjere u okviru teme zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih, koje bi se mogle odnositi na ene rtve obiteljskog nasilja nalaze se unutar stratekog cilja 1- Jaanje gospodarstva na nain koji vodi znaajnom i kontinuiranom poveanju zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta. Unutar ovog cilja ene rtve obiteljskog nasilja nisu posebno prepoznate, ve se mogu podvesti pod generalnu skupinu nezaposleni. Nadalje, vaan strateki cilj za navedenu temu je strateki cilj 3 - Kontinuiran razvoj obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarstva, unutar kojeg su donesene sljedee mjere koje se odnose na ene rtve obiteljskog nasilja kao kategorije nezaposlenih: Mjere u okviru Stratekog cilja 3 o o Mjere u okviru Prioriteta 3: Provedba programa cjeloivotnog obrazovanja koji e poticati stvaranje znanja i vjetina Mjera 3.3.1: Razvoj sustava i programa cjeloivotnog obrazovanja sukladno potrebama gospodarstva Razvoj i provoenje programa cjeloivotnog obrazovanja Ukljuivanje to je mogue vie polaznika
Cilj mjere je: o o
Mjera 3.3.3: Prekvalifikacijama i dokvalifikacijom osigurati dovoljan broj radnika za pojedina zanimanja o o o Identificirane potrebe trita rada Dodjela stipendija poveana za 10% Uvoenje 4 nova programa prekvalifikacija i dokvalifikacija
Cilj mjere je:
Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske upanije 2011.- 2013. donosi sljedee prioritete i mjere kojima propisuje smjerove politike zapoljavanja, obrazovanja i socijalnog ukljuivanja na upanijskoj razini, a koje su bitne za ene rtve obiteljskog nasilja: Prioritetna os 1: potpora pristupu odrivom zapoljavanju i prilagodljivosti radne snage Opi cilj:
Privui i zadrati vie zaposlenih poveanjem ulaganja u ljudski kapital, pojaanjem i promicanjem prilagodljivosti poduzea i radnika. Promicati aktivne mjere na tritu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative Podrati razvoj poduzetnitva i poboljati konkurentnost malog i srednjeg poduzetnitva Jaati sustav cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i drugih mehanizama potpore tritu rada Jaati zatitu zdravlja i sigurnosti na radu
Specifini ciljevi: o o o o
Mjera 1.1. Promicanje aktivnih mjera na tritu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative Aktivnosti: Osposobljavanje traitelja posla, prekvalifikacije, dokvalifikacije i aktivnosti potpore radi postizanja prilagodljivosti i mobilnosti radne snage, Promicanje zapoljavanja za traitelje posla, Promicanje aktivnih mjera na tritu rada kroz lokalne inicijative za zapoljavanje, Potpora pristupu zapoljavanju za ene
Mjera 1.2. Podravanje razvoja poduzetnitva i poboljanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetnitva i obrta Aktivnosti: Promoviranje kulture poduzetnitva putem usmjerenog profesionalnog usmjeravanja u cilju zapoljavanja i samozapoljavanja, Mikro-krediti za nezaposlene i skupine u nepovoljnom poloaju radi pokretanja posla, Znanja i vjetine za prilagodljivost malog i srednjeg poduzetnitva, Usmjereno strukovno obrazovanje i savjetovanje.
Mjera 1.3. Jaanje sustava cjeloivotnog i profesionalnog usmjeravanja Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i drugih mehanizama potpore tritu rada Aktivnosti: Poboljanje aktivnosti sredinjih i podrunih struktura Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, Nadogradnja usluga koje prua Hrvatski zavod za zapoljavanje, Jaanje cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja. o Prioritetna os 2: Pojaanje socijalne ukljuivosti skupina u nepovoljnom poloaju i osoba s posebnim potrebama. Promicati socijalnu i profesionalnu integraciju skupina u nepovoljnom poloaju i osoba s posebnim potrebama Unaprijediti socijalnu ukljuivost osoba u nepovoljnom poloaju u obrazovni sustav Poticati socijalno ukljuivanje osoba u nepovoljnom poloaju kroz olakavanje njihovog pristupa trita rada Unaprijediti socijalne usluge i sposobnost pruanja tih usluga u borbi protiv socijalne iskljuivosti i siromatva
Opi cilj: o
101
Mjera 2.2. Pruanje potpore pristupu zapoljavanju za skupine u nepovoljnom poloaju (ene rtve obiteljskog nasilja izrijekom su spomenute) Aktivnosti: o o Promicanje odrivog zapoljavanja osoba s posebnim potrebama i osoba s invaliditetom, Poduzeti mjere u podruju socijalne ekonomije.
Mjera 2.3. Pruanje potpore razvoju socijalnih usluga i sposobnosti pruatelja tih usluga u borbi protiv iskljuenosti i siromatva (ukljuujui i poboljanje mogunosti zapoljavanja) Aktivnosti: Pruiti potporu daljnjoj provedbi aktivnosti reforme u sektoru socijalne skrbi, Pojaati socijalne usluge u zajednici za skupine u nepovoljnom poloaju, Pruiti potporu obiteljima s ovisnim lanovima obitelji u usklaivanju radnog i obiteljskog ivota, Pruiti potporu socijalnom ukljuivanju mladih u nepovoljnom poloaju, Pruiti potporu inovativnim kao i prilagoenim aktivnostima namijenjenim razvoju vjetina mladih i samopotovanja kao i njihovom jaanju.
Projekti u Brodsko-posavskoj upaniji U 2011. i 2012. godini Brodsko-posavska upanija provodi projekt Radne sposobnosti-izvor znanja (WORK) koji se financira iz IPA programa, IV (razvoj ljudskih potencijala). Nositelj projekta je Podruna sluba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje u Slavonskom Brodu, a Brodsko-posavska upanija je partner u projektu. U projekt je ukljueno 15 zaposlenih i 15 nezaposlenih osoba. U cilju odrivosti projekta Hrvatski zavod za zapoljavanje osigurava sredstva za 10 nezaposlenih osoba. U 2011. godini. Hrvatski zavod za zapoljavanje Podruna sluba Slavonski Brod i upanija Brodsko-posavska proveli su projekt Budi aktivna-budi konkurentna financiran iz IPA programa, IV komponenta Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske upanije. Korisnice projekta bile su ene iznad 40 godina, due nezaposlene, Romkinje (bez obzira na socijalni status primateljice socijalne pomoi). Predvieno je nastavljanje projekta i u 2012. godini. 5.3.3. Socijalno stanovanje Rjeavanje stambenog pitanja za ene koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje iznimno je vano i predstavlja vaan preduvjet planiranja i ostvarivanja ivota izvan nasilne veze. Takoer, prema iskustvima savjetovalita Udruge Brod, upravo je rijeeno stambeno pitanje vaan imbenik pri dodjeljivanju skrbnitva nad djecom. Korisnice koje su zaposlene lake donose odluku o odlasku u podstanarstvo, meutim, kako je ova populacija najee nezaposlena i vrlo loeg ekonomskog statusa, esto ovise o podrci rodbine i mogunosti privremenog ili stalnog smjetanja kod njih. Stoga je sigurnost zaposlenja ono to bi im uvelike olakalo samostalan ivot i podmirivanje trokova podstanarstva koji su esto iznad njihovih mogunosti. Prema iskustvima savjetovalita Udruge Brod, ene koje nisu zaposlene i nemaju podrku okoline, nalaze se u nezavidnoj situaciji nesigurnosti i due ostaju u nasilnoj vezi, jer im je teko ostvariti samostalan ivot. Osim toga, jedan dio korisnica nevoljko odlazi iz vlastitog doma u koji su uloile puno godina vlastitog truda, ali i novca. Situaciju, u kojoj one trebaju otii a partneri ostaju na sigurnom, doivljavaju iznimno nepravednom i ona kod njih izaziva cijeli niz negativnih emocija. Smjetaj u sigurnim kuama korisnice vide kao krajnje i to samo kratkorono rjeenje koje im prua mogunost oporavka i pravog naina informiranja o svojim pravima i mogunostima. Za postojanje sigurnih kua, prema iskustvu Udruge Brod, korisnice saznaju od medicinskog osoblja, djelatnica/ka Centra za socijalnu skrb ili lanova organizacija kojima su se javile. Boravak u sklonitu reguliran je Pravilima boravka u sklonitu, a prihvaanjem pravila ene potvruju
potpisom internog ugovora. Osim individualnog i grupnog rada sa enama i djecom, jednom tjedno organizira se i grupni sastanak sa enama stanarkama sklonita. Sastanci se odravaju sa ciljem rjeavanja dnevne organizacije ivota u sklonitu kao i radi rjeavanja konfliktnih situacija. Maksimalni boravak u sklonitu je devet mjeseci, ali u iznimnim sluajevima moe biti produen do dvanaest mjeseci. Nakon izlaska iz sklonita ene koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje najee se suoavaju upravo sa problemom stambenog zbrinjavanja. Odlazak u podstanarstvo za njih je najee jedina opcija koja ima puno svojih otegotnih okolnosti. Podstanarski stanovi su esto vrlo skupi, a oni koji su povoljniji neadekvatni su za stanovanje, ili ako su povoljni, esto su udaljeni od kole ili vrtia, to enama esto predstavlja problem ukoliko javni prijevoz u tom podruju nije dobro razvijen. Osim toga stanodavci nisu skloni podstanarima s djecom, te im takoer rijetko pristaju prijaviti boravite. Upravo to predstavlja prepreku u ostvarivanju prava koja im daju lokalne vlasti. ene koje su socijalno ugroene, odnosno nemaju nikakvih primanja u Brodsko-posavskoj upaniji imaju pravo koristiti pomo grada, koji im financira dio reija (struja, voda, plin ili ogrjev). Takoer postoje socijalni stanovi, ali naalost, do sada niti jedna ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja nije dobila socijalni stan. 5.3.4. Dostupna pravda U Brodsko-posavskoj upaniji besplatnu pravnu pomo ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja mogu dobiti u organizacijama koje su registrirane za besplatnu pravnu pomo temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi kao to je IPC - Informativno pravni centar pravna pomo za izbjeglice, te u drugim organizacijama, poput Udruge Brod grupe za enska ljudska prava, koje pruaju besplatnu pravnu pomo u okviru svojih savjetovalita financiranih iz fondova EU i drugih domaih i stranih fondova. Odvjetnika komora osigurava besplatnu pravnu pomo socijalno ugroenim osobama i rtvama Domovinskog rata u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u vezi s njihovim poloajem. Besplatna pravna pomo osigurava se imenovanjem punomonika za zastupanje bez prava na nagradu. Da bi se ostvarila besplatna pravna pomo potrebno je ispunjavati odreene kriterije koji se dokazuju raznim potvrdama, te uz to ispuniti obrazac koji je, prema iskustvu Udruge Brod, vrlo zahtjevan, te se za njegovo ispunjavanje ene esto obraaju za pomo odvjetnicima savjetovalita Udruge. Besplatna pravna pomo je nain olakavanja ostvarenja prava i pristupa sudovima i javnopravnim tijelima Republike Hrvatske hrvatskim dravljanima i strancima uzimajui u obzir njihov materijalni poloaj i okolnost da ne bi mogli ostvariti prava bez ugroavanja svojeg uzdravanja i uzdravanja lanova svojeg kuanstva. Besplatna pravna pomo obuhvaa primarnu i sekundarnu pravnu pomo. Primarna pravna pomo obuhvaa: o o o o o o o o pravni savjet sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima pravnu pomo u mirnom izvansudskom rjeenju spora pravni savjet sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima zastupanje u sudskim postupcima pravnu pomo u mirnom rjeenju spora
Sekundarna pravna pomo obuhvaa:
Pravno savjetovalite Udruge Brod korisnicama prua informacije o njihovim pravima i mogunostima ostvarivanja prava kroz institucije sustava, te im takoer osigurava pomo, podrku i savjetovanje u postupcima pred sudovima, Centru za socijalnu skrb, policijom, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje,
103
Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, itd., sastavljanjem podnesaka (tube, albe, ovrhe) prijedloga, zamolbi, zahtjeva i slino, kao i posredovanjem, te kontaktima sa pojedinim institucijama sustava radi realizacije konkretnog prava korisnica. Usluge savjetovalita korisnice mogu ostvariti osobnim dolaskom u savjetovalite ili putem telefona. Iz dugogodinjeg iskustva savjetovalita proizlazi da se savjetovalitu obraaju ene iz svih krajeva drave, a naroito sa podruja istone Hrvatske (Slavonska regija) koja obuhvaa Brodsko-posavsku, Osjeko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku upaniju. Savjetovalite kao i enska savjetodavna telefonska linija djeluju po ustaljenim principima i kriterijima rada po kojima je svaka usluga za ene dostupna, besplatna i povjerljiva. Godinje se u Udrugu obrati za pomo 750 800 ena sa podruja cijele Hrvatske. Korisnice esto istiu svoja negativna iskustva s institucijama i slubenicima koji iz pozicije vlastitih stereotipa ili zbog privatnog poznanstva sa partnerom postupaju neprofesionalno, te ih esto nagovaraju da se vrate u obitelj, ili ih okrivljuju zbog proivljenog nasilja. Takoer, slubenici/ice esto ne pokazuju interes za njihovu situaciju i ne upuuju ih u njihova prava, to rezultira time da ene due ostaju u nasilnim vezama. Posebno je teka i sloena situacija u manjim mjestima u kojima se svi poznaju pa je uvanje profesionalne tajne gotovo nemogue, a stigmatizacija puno vea. Kao poseban problem sudionice istiu sporost sudstva, odnosno dugotrajnost sudskih procesa koji se vode.
5.4. Analiza lokalnih politika gradova Rijeke, Karlovca, Gospia i Primorskogoranske, Karlovake i Liko-senjske upanije
5.4.1. Primorsko-goranska upanija Primorsko-goranska upanija nalazi se na zapadu Hrvatske i prema popisu iz 2011. godine broji 296.123 stanovnika. Obuhvaa podruje grada Rijeke, sjeveroistoni dio istarskog poluotoka, Kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedite joj je Rijeka, hrvatski grad trei po veliini. Sastoji se od 14 gradova, 22 opine i 536 naselja u sastavu gradova i opina. U istraivanje je ukljueno 9 gradova (abar, Delnice Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Loinj, Novi Vinodolski, Opatija,Vrbovsko) i 9 opina (Brod Moravice, Kostrena, Lovran, Punat, Ravna Gora, Skrad, Opina Vinodolska, Vikovo, Vrbnik). 5.4.1.1. BRIGA O DJECI, SOCIJALNE USLUGE, UZDRAVANJE Zakon o socijalnoj skrbi detaljno navodi korisnike socijalne skrbi i osobe u socijalnoj potrebi (samci, obitelji, osobe s invaliditetom, trudnice i roditelji s djecom, osobe starije dobi, djeca rtve obiteljsko ili vrnjakog nasilja i rtve trgovanja ljudima). Od 24. oujka 2012. godine na snazi je novi Zakon o socijalnoj skrbi. U lanku 27 navodi se da korisnik socijalne skrbi moe biti odrasla osoba s invaliditetom ili osoba s drugim privremenim ili trajnim promjenama u zdravstvenom stanju zbog kojih nije u mogunosti udovoljiti osnovnim ivotnim potrebama, rtva obiteljskog ili drugog nasilja te rtva trgovanja ljudima. Primjena Zakona o socijalnoj skrbi odvija se kroz rad Centra za socijalnu skrb te odlukama i rjeenjima gradova i opina. Prema naem istraivanju Primorsko-goranska upanija jo nije donijela Socijalni plan, iako je to bila duna prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi. Gradsko vijee Grada Rijeke 20. prosinca 2007. godine Odlukom o socijalnoj skrbi20, utvruje korisnike prema Zakonu o socijalnoj skrbi. Prava (l. 13.) koja korisnici mogu ovom odlukom ostvariti su sljedea: 1. pravo na pomo za podmirenje trokova stanovanja, i to: 1.1. pravo na pomo za podmirenje trokova najamnine, 1.2. pravo na pomo za podmirenje trokova elektrine energije, 1.3. pravo na pomo za podmirenje trokova komunalnih usluga,
20 Slubene novine Primorsko-goranske upanije 23/01, 4/02, 13/02, 3/05, 9/06, 17/06-proieni tekst, 8/07 i 44/07.
2. pravo na pomo za uslugu prehrane u Pukoj kuhinji, 3. pravo na pomo za nabavu opreme novoroeneta, 4. pravo na besplatnu prehranu dojenadi, 5. pravo na pomo za podmirenje trokova boravka djece u jaslicama i vrtiima, 6. pravo na pomo za podmirenje trokova marende i prehrane u produenom boravku uenika osnovnih kola, 7. pravo na uslugu pomoi i njege u kui, 8. pravo na pomo za podmirenje trokova javnog prijevoza, 9. pravo na pomo za podmirenje pogrebnih trokova, 10. pravo na smjetaj u Psihijatrijsku bolnicu Lopaa, 11. pravo na novanu pomo za umirovljenike. Prava iz socijalne skrbi utvrena ovom Odlukom ne mogu se prenositi na drugu osobu niti nasljeivati. Korisnik moe istovremeno ostvariti vie pojedinanih prava odnosno oblika pomoi iz stavka 1. ovoga lanka, ako njihovo istovremeno ostvarivanje ne proturjei svrsi za koju je ostvarivanje namijenjeno, osim ako ovom Odlukom nije drugaije odreeno. Prava iz socijalne skrbi koja su utvrena lankom 13. ove Odluke moe ostvariti korisnik ako ispunjava jedan od sljedeih uvjeta: a) socijalni uvjet, b) uvjet prihoda, c) posebni uvjet, d) uvjet koritenja doplatka za djecu, e) uvjet tjelesnog oteenja, f ) uvjet darivanja krvi. Prava iz socijalne skrbi uglavnom su ista u svim opinama/gradovima Primorsko-goranske upanije (pomo za nabavu opreme za novoroenad, besplatna prehrana dojenadi, pomo podmirenja trokova boravka djece u jaslicama i vrtiu, podmirenje trokova marende i prehrane u produenom boravku uenika osnovne kole, pomo prvaima za nabavu kolskog pribora). Odluke o socijalnom statusu u veini gradova i opina u Primorsko-goranskoj upaniji temelje se na Odluci Centra za socijalnu skrb ali ponekad, ovisno o financijskom proraunu grada/ opine, mogu biti i drugaija. Da bi ostvarile svoja socijalna prava, ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja moraju biti prijavljene na Zavodu za zapoljavanje najmanje 3 mjeseca. Istraivanje koje smo provele pokazalo je da ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, u ovoj kao i svim drugim istraivanim upanijama, posebice u ruralnim podrujima, u veini sluajeva ne znaju svoja prava i nisu dovoljno informirane o mjerama koje institucije provode. Provedena anketa nam pokazuje da se ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja u aktima gradova i opina ne spominju kao posebna kategorija. Samo neki gradovi i opine vode statistiku po spolu pri dodjeli socijalne pomoi. Anketirani gradovi i opine izdvajaju sredstva za prehranu u koli, prijevoz srednjokolaca, roenje djece, pomo za kronino bolesnu djecu te financiraju jaslice/vrti, a u nekim ruralnim opinama ih uope nema. Podrka enama rtvama nasilja U 2007. godini osnovani su Obiteljski centri s ciljem podrke i strune pomoi obiteljima u vezi s brakom, roditeljstvom ili noenjem sa svakodnevnim pitanjima. Prema internetskim stranicama Centra najei razlozi zbog kojih se graanke/i javljaju za pomo su: nesreeni
105
brani odnosi, zlostavljanje od strane partnera i pomoi u sluaju alkoholizma. Obiteljski centar Primorsko-goranske upanije prua usluge savjetovanja koje obavljaju socijalna/i radnica/k, psiholog/inja, socijalni/a pedagog/inja i defektolog/inja. Na temelju lanka 28. toka 15. Statuta Primorsko-goranske upanije21, a u skladu sa Stratekim smjernicama Primorsko-goranske upanije 2005 - 2009. godine22, upanijska skuptina Primorsko-goranske upanije, na sjednici odranoj 2008. godine usvojila je program Sigurna kua s Akcijskim planom cjelovitog sustava zatite od nasilja u Primorskogoranskoj upaniji za razdoblje 2007-2009. godine. U Strategiji Primorsko-Goranske upanije za 2011.-2013. stoji realizirati mjere i aktivnosti iz usvojenih dokumenata i akcijskih planova (Socijalna karta, Sigurna kua,) (str. 83.). Rezultat donesenih mjera je osnivanje Sklonita za ene i djecu rtve nasilja Rijeka pored ve postojeeg Caritasovog Doma za ene i djecu rtve obiteljskog nasilja Sveta Ana. Na podruju Rijeke djeluje Udruga za zatitu obitelji Rijeka UZOR, odnosno prihvatilite koje prua cjelodnevni privremeni smjetaj (do est mjeseci) enama i djeci rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja. Od 01. svibnja 2007.godine kao javna ustanova socijalne skrbi djeluje Dom za dnevni boravak djeceTI sa savjetovalitem za zlostavljanu i zanemarivanu djecu. SOS telefon Rijeka, Provodi program Savjetovalite za ene rtve nasilja u obitelji od kolovoza 2010. godine na podruju Primorsko-goranske i Liko-senjske upanije uz partnerstvo Centara za socijalnu skrb. Provedbu programa financiralo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije, Odjel socijalne medicine, Odsjek za prevenciju nasilja iji je zadatak ...provoditi istraivanja i voditi statistike i ostale podatke vezane uz nasilje i rtve nasilja u Primorsko-goranskoj upaniji, i to nasilja u obitelji, mobbing, nasilja meu mladima, nasilja nad djecom i zanemarivanje od strane roditelja, izrabljivanja i nasilja nad starijim osobama, kolektivnog nasilja, redovito izvjetavati vijea gradova i opina te Skuptinu i Poglavarstvo Primorsko-goranske upanije, kao i sve institucije koje rade na problemu nasilja te cjelokupnu javnost o svim saznanjima vezanim uz nasilje i njegovo suzbijanje, pomagati u radu i djelovanju svih institucija, ustanova, i udruga koje se bave problematikom nasilja i rtvama. Grad Rijeka u suradnji s partnerskim organizacijama u 2011. godini provodio je i provodi slijedee programe i projekte namijenjene psihosocijalnoj zatiti ena i obitelji, koji su veinom vezani uz prevenciju nasilja i zatitu rtava nasilja: sklonite za ene i djecu rtve obiteljskog nasilja, smjetaj i resocijalizacija ena rtava obiteljskog nasilja, besplatna pravna pomo za rtve obiteljskog nasilja, psihosocijalni tretman za poinitelje nasilja, obiteljsko i brano savjetovalite. Prema rezultatima provedene ankete o socijalnim davanjima, novac utroen u 2010. za oblike socijalne pomoi koju financira/subvencionira opina/grad Primorsko-goranske upanije raspodijeljen je na sljedei nain: 560.000,00 (Brod Moravice) 702.000,00 (Lovran) Prema programu socijalnih prava graana grada za 2010.godinu23 bilo je predvieno 590.000,00 (abar) 1.268.654,83 (Vrbovsko) 2.932.700,00 (Novi Vinodolski) 542.100,09 (Delnice) 241.658,70 (Ravna Gora,ukupno)
21 Slubene novine broj 22/01, 10/06, 16/06-proieni tekst, 35/07 i 43/07. 22 Klasa: 021-04/05-02/76; Ur.broj: 2170-01-11-01-05-2 od 28. rujna 2005. godine.
23 Slubeni glasnik Primorko-goranske upanije br.04/10.
286.621,31 (Punat) Oko 150.000,00 (Skrad) 340.000,00 (Kraljevica) 3.130.663,01(Kastav) 535.781,08 (Krk) 1.728.325,50 (Kostrena) 8.188.957,00 (Vikovo) 592.130,99 (Vinodolska opina) 4.270.402,00 (Opatija) Dnevni boravak starije osobe 1.892.883,19 (Mali Loinj) Opina Vrbnik financira, ali nije navela iznos Najma/sufinanciranje podstanarstva (11), Struju i vodu (16 ), Odvoz smea (11), Jaslice/vrtie (18), Prijevoz srednjokolaca u kole (14) Roenje djece (18), Komunalnu naknadu (12), Prehranu u osnovnim kolama (17), Pomo umirovljenicima (16) Izvanrednu socijalnu pomo (16) Pomo za kronino bolesnu djecu (14 )
Socijalna davanja su utroena na:
Od 18 primljenih upitnika, u 16 gradova/opina 445 ena i 166 mukarca su koristili neke od oblika ovih pomoi, jedna opina/grad ne vodi zasebnu evidenciju, a dvije ju vode u postocima. Od 18 primljenih upitnika u 17 stoji odgovor da nije dodjeljen nikakav oblik socijalne pomoi za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, a jedna opina/grad isplatila je 3.000,00 organizaciji Uzor iz Rijeke za sklonite. Iz prorauna 16 gradova/opina ne pomae se rad sklonita za ene rtve obiteljskog/ partnerskog nasilja. Jedan grad/opina dotira 38.812,50 za savjetovalite za rtve nasilja, dok jedan kroz socijalni program osigurava sredstva za rad savjetovalita za rak i savjetovalita za obitelj i mlade, te se na taj nain daje i psiholoka podrka enama rtvama obiteljskog/ partnerskog nasilja. Rad organizacija koje promoviraju ravnopravnost spolova ne financira 14 gradova/opina. 4 grada/opine financiraju sa 51.483,93 kn. 5.4.1.2. ZAPOLJAVANJE, PREKVALIFIKACIJA, OBRAZOVANJE ODRASLIH Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011.do 2016. godine, Vlada Republike Hrvatske od 03.02. 2011. godine. Nacionalna strategija planira mjere za zapoljavanje ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja u tokama: 5. Planirati i programirati zapoljavanje rtava nasilja u obitelji 6. Poticati poslodavce na zapoljavanje rtava nasilja u obitelji
107
U mjerama Vlade Republike Hrvatske navode se ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja kao kategorija koja je teko zapoljiva. Hrvatski zavod za zapoljavanje je u 2009. zapoeo provedbu ciklusa mjera aktivne politike koje su sadrane u Nacionalnom planu za poticanje zapoljavanja za 2009. i 2010. godinu, a isti je temeljen na Zajednikom memorandumu o prioritetima politika zapoljavanja (JAP Joint Assasment Paper) koji je pripremljen u okviru Predpristupne strategije EU za Hrvatsku na podruju zapoljavanja i socijalnog ukljuivanja. Intervencije u smislu motiviranja, obrazovanja i sufinanciranog zapoljavanja usmjerene su prema, izmeu ostalog, dugotrajno nezaposlenim osobama, uz posebno navoenje osoba s invaliditetom, rtvama obiteljskog nasilja, samohranim roditeljima, lijeenim ovisnicima, azilantima, rtvama trgovanja ljudima, hrvatskim braniteljima kao i osobama romske nacionalne manjine. U 2010. godini u mjere aktivne politike ukljueno je bilo ukupno 13.088 osoba i od toga 6.468 ena odnosno njih 49,4%. U sufinanciranje zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba, u koje spadaju ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, u Primorsko-goranskoj upaniji bile su ukljuene 3 ene. Nemamo podatak je li u Primorsko-goranskoj upaniji realizirana mjera poticanja poslodavaca za zapoljavanje ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja i drugih rtava. Rezultati provedene ankete o zapoljavanju provedene na Hrvatskom zavodu za zapoljavanje - Podruna sluba Rijeka, pokazuju da u 2009. i 2010. niti jedna ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja nije uvrtena u plan poticanja zapoljavanja, te da nisu zaposlili niti jednu enu rtvu obiteljskog/ partnerskog nasilja u Primorsko-goranskoj upaniji. Od aktivista na terenu saznajemo za provedbu Programa IPA Razvoj ljudskih potencijala pod nazivom. Zajednica koja brine jaanje kapaciteta lokalne zajednice za implementaciju zakona i mjera u cilju integracije rtava obiteljskog nasilja (111.390,21 ) Nositelj projekta je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u suradnji s Centrom za zdravo odrastanje IDEM i ja iz Malog Loinja. 5.4.1.3. SOCIJALNO STANOVANJE Kako iz Grada Rijeke nismo dobili upitnike koje smo im uputili, pregledom Internet stranica ustanovili smo da imaju kriterije za dodjelu socijalnih stanova, ali u njima nema kategorije rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, iako je grad u 2008. godini izgradio 124 stana za socijalno ugroene obitelji i dao ih u najam na 15 godina. Poslije obrade upitnika situacija u Primorsko-goranskoj upaniji izgleda ovako: Prema provedenoj anketi od 18 gradova/opina 5 ima listu za dodjelu socijalnih stanova usvojenih od 2006. do 2011. godine a vaeih od 2008 do 2014. godine. U 3 grada/opine 76 osoba trai socijalni stan. U 8 nemaju zaprimljenih zahtjeva, a od 3 koje imaju, 14 osoba trai socijalni stan. U 2008. je u jednoj opini/gradu dodijeljen socijalni stan, a u 2010. 5 stanova. U 5 gradova/opina ne postoje kriteriji za socijalne stanove, dok u 4 grada/opine postoji prioritet, od ega su 3 sluaja samohrani roditelji. Ako se stanovi dodjeljuju enama rtvama obiteljskog/ partnerskog nasilja, samo u jednoj opini/gradu status dokazuju dokumentacijom iz Centra za socijalnu skrb premda pregledom internetskih stranica saznajemo da je to veinom kriterij kod svih. Broj stanova kupljenih i izgraenih radi zadovoljenja socijalnih potreba graana/graanki bilo je u 2008. godine 23 u dva grada/opine i samo 2 u jednom gradu opini u 2010. godini. 14 gradova/ opina trenutno ne raspolae sa stanom koji bi dodjelili enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja, te u 11 nemaju pravo na stan ako posjeduju nekretninu. Sa stanom/prostorom koji bi se mogao adaptirati za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja trenutno raspolau 4 grada/ opine, a ne raspolae njih 9. U 9 gradova/opina koji nemaju socijalnu listu navelo je razne razloge, primjerice: nije bilo zamolbi, nema nekretnina, nemamo takvih zahtjeva. Grad Kastav nema listu za dodjelu stanova, niti mogunosti dodjele stanova. Obitelji koje su socijalno ugroene ostvaruju prava temeljem Odluke o socijalnoj skrbi na podruju grada, prema odluci o socijalnoj skrbi opine Kostrena24.
24 Slubeni glasnik Primorsko-goranske upanije br. 54/10,12/11., Miljene Odbora za zdravstvo i socijalu.
Opina Vrbnik nije do sada primila nikakav zahtjev i do sada nije imala takvu problematiku. Grad Opatija planira u 2011. godini 40 stanova radi zadovoljenja potreba socijalno ugroenih graana. 5.4.1.4. DOSTUPNA PRAVDA 2009.godine na temelju lanka 40. Statuta Grada Rijeke25, Gradsko vijee Grada Rijeke donijelo je Odluku o osnivanju Vijea za prevenciju kriminaliteta na podruju grada Rijeke. U lanku 4. stoji: U djelokrugu rada Vijea je donoenje i provedba programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Rijeke, putem zajednikog planiranja i djelovanja tijela javne vlasti i drugih pravnih osoba zaduenih za sigurnost ljudi i imovine, javni red te kvalitetu ivota graana. Program prevencije iz stavka 1. ovoga lanka sadri mjere i aktivnosti u svezi suzbijanja nasilja u obitelji, delikvencije djece, maloljetnih i mlaih punoljetnih osoba, zlouporabu droge, suzbijanja svih oblika kriminaliteta, te drugih mjera koje se provode radi osiguravanja i poveanja mira, te sigurnosti graana i imovine. Ista Vjea imaju i gradovi/opine Krk, Rab i abar. Sve organizacije koje pruaju pravnu podrku smjetene su u Rijeci, stoga je pravna pomo teko dostupna onim enama koje ive izvan Rijeke. Besplatnu pravnu pomo u Rijeci pruaju Obiteljski centar Primorsko-goranske upanije, SOS telefon, Obiteljsko i brano savjetovalite Rijeke nadbiskupije, Centar za participaciju ena u drutvenom ivotu Rijeka, Centar za pravno savjetovanje i podrku u pravnim procedurama i postupcima koji su osnovale lanice Centra za participaciju ena u drutvenom ivotu Rijeka s ciljem konkretne pomoi enama i djeci rtvama nasilja. Iako je mogunost besplatne pravne pomo u Rijeci i Primorsko-goranskoj upaniji za ene relativno dobro organizirana, u razgovoru sa enama (fokus grupe i individualni intervjui) saznajemo da one vrlo teko ostvaruju tu pomo iz raznih razloga, ali ono to su sve navodile bila je nesenzibiliziranost slubenika policije i Centra za socijalnu skrb. Takoer, ene iz ruralnih sredina u veini sluajeva, nemaju dostup informacijama i nemaju financijskih sredstava da bi putovale u Rijeku. Prema anketi veina gradova i opina ne podrava rad organizacija i povjerenstva za ravnopravnost spolova. 5.4.2. Karlovaka upanija Karlovaka upanija se nalazi u sredinjoj Hrvatskoj i prema popisu iz 2011. godine broji 128.749 stanovnika. Granii s dvije susjedne drave: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom. Ima 5 gradova i 17 opina. Administrativno, politiko, gospodarsko, kulturno i sportsko sredite upanije je Grad Karlovac. U istraivanje je ukljueno 5 gradova (Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Ozalj, Slunj) i 10 opina (Barilovi, Bosiljevo, Generalski Stol, Krnjak, Lasinje, Netreti, Rakovica, Saborsko,Vojni, akanje). 5.4.2.1. BRIGA O DJECI, SOCIJALNE USLUGE, UZDRAVANJE U Razvojnoj strategiji Karlovake upanije za 2011.-2013. stoji izmeu ostalog: Nasilje u obitelji i nasilje nad djecom nominalno je u porastu. Stoga se iskazala jasna potreba za osnivanjem i djelovanjem Obiteljskog centra ija je namjena pruanje drutvene potpore obitelji u cilju osnaivanja obitelji i jaanja drutvene svijesti o obiteljskim vrijednostima. Za razne oblike socijalne pomoi, u kojima nema posebne kategorije za ene rtve obiteljskog/ partnerskog nasilja, grad Karlovac je u 2010. godini utroio 8.256.699,71 tisua kuna. Prema njihovim rijeima, ne vode evidenciju po spolu, ali potvruju da ene koriste neke oblike socijalne pomoi. Grad sufinancira trokove podstanarstva, struje, vode i odvoz smea za socijalne sluajeve. Zatim sufinancira jaslice/vrti, prijevoz srednjokolaca, roenje djece, komunalnu naknadu, prehranu u osnovnim kolama, pomo umirovljenicima, izvanrednu socijalnu pomo, te pomo za kronino bolesnu djecu. Za psiholoku podrku enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja i sklonite za ene, te rad organizacija koje promoviraju ravnopravnost spolova grad izdvaja 400.000,00 kuna. Opina Barilovi navodi da je u 2010. godini osigurala 25.000,00 kn za invalidne uenike,
25 Slubeni glasnik Primorsko-goranske upanije broj 23/01, 4/02, 13/02, 3/05, 9/06, 17/06-proieni tekst, 8/07 i 44/07.
109
odnosno plaanje osobnog asistenta, 20.000,00 kn za lijekove koji nisu na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 75.000,00 kn za besplatne knjige za sve uenike Osnovne kole Barilovi, a za djecu slabijeg imovinskog stanja osigurava se i prehrana. Opina Barilovi preuredila je stan u svom vlasnitvu u ordinaciju ope medicine za one korisnike koji ive 30 km od centra opine. Utvreno je da programi i potpore konkretno za ene rtve obiteljskog/ partnerskog nasilja i njihovu djecu ne postoje, te od 1994. godine, u ovoj opini, nije zabiljeen niti jedan sluaj bilo kakve pomoi tim enama. U okviru enske grupe Karlovac Korak djeluje Sklonite za rtve obiteljskog nasilja. Pod prioritetima Karlovake upanije uvrteno je i unapreenje zatite rtava obiteljskog nasilja. Novac u 2010. godini za oblike socijalne pomoi koju financira/subvencionira opina/grad raspodijeljen je na sljedei nain: 8.265.699,71 (Karlovac) 183.987,07 (Krnjak) od ega: za drva 492,00 kn stanovanje 869,46 kn jednokratna pomo 5.571,50 kn pogrebni trokovi 10.996,00 kn, prijevoz uenika 96.912,11 kn, novoroeni 16.500,00 kn, Prehrana uenika O 27.046,00 kn, pomo studentima 25.600,00 kn 1,557.775,00 kn (Ogulin) 21.762,00 kn (Saborsko) 423.746,80 kn (Lasinja) 219.184,13 kn (Bosiljevo) 199.113,96 kn (Netreti) 663.058,78 kn (Rakovica) 137.274,32 kn (Generalski Stol) 484.854,00 kn (Vojni) 108-140,00 kn (akanje) 420.000,00 (Ozalj) 3.263.230,81 kn (Duga Resa) 586.000,00 kn (Barilovi)
Anketirani gradovi i opine financiraju prehranu u koli, prijevoz srednjokolaca, roenje djece, pomo za kronino bolesnu djecu, jaslice/vrti. U nekim ruralnim opinama, primjerice Plaki, vrtii ne postoje, to je problem za tamonje ene koje tu uslugu trebaju. U 14 gradova/opina ene su koristile neke od oblika ovih pomoi i to 739 ena i 583 mukarca. Za 2010. godinu 14 gradova/opina nije dodjelilo nikakav oblik socijalne pomoi za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja. Iz prorauna 14 gradova/opina ne pomae se rad sklonita za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, psiholoku podrku enama niti povjerenstva za ravnopravnost spolova, osim grada Karlovaca koji ima sklonite i dotira 400.000,00 kn u to ukljuuje psiholoku podrku enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja i rad organizacije Korak, Karlovac koja promovira ravnopravnost spolova. enskoj akciji Saborsko Grad plaa struju i vodu,te daje besplatan prostor za rad organizacije. Na podruju grada Duga Resa sufinancira
se rad svih organizacija koje imaju razliito podruje djelovanja. Prema rijeima naeg aktivista na terenu saznajemo: Situacija na terenu je u najmanju ruku nepovoljna. O temi nasilja u obitelji se ne govori iako u veini sluajeva postoje naznake da ono postoji u skoro svakoj obitelji. ene, ekonomski ovisne, nemaju nikakovih prava. Jako teko da e itko o tome govoriti. Nemate vi pojma, ima ena koje su zatvorene u kui i ne smiju ni potu uzeti kada doe potar, ni ne viamo ih. Nitko se ne usudi mijeati, jer se dogaa da vi onda ispadnete krivi kada se oni pomire. 5.4.2.2. ZAPOLJAVANJE, PREKVALIFIKACIJA, OBRAZOVANJE ODRASLIH 21. svibnja 2009. godine Vlada RH donijela je Odluku o donoenju Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja 2009.-2010. Strateki cilj 3.1.2. Poveanje sudjelovanja nezaposlenih ena rtava obiteljskog nasilja u programima obrazovanja za trite rada. Sredstva za provedbu programa mjera aktivne politike u nadlenosti Hrvatskog zavoda za zapoljavanje osigurana su u Dravnom proraunu u okviru Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Unato zakonima, programima i politikama niti jedna ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja nije zaposlena putem propisanih mjera. Od Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Podrune slube Karlovac saznajemo da je bio samo jedan pokuaj koritenja ove mjere koji nije ostvaren jer se je osoba preselila, odnosno vratila u mjesto prebivalita. 5.4.2.3. SOCIJALNO STANOVANJE Grad Karlovac ima listu za dodjelu socijalnih stanova koja vrijedi od 14.12.2010. do 14.12.2013. godine. Trenutno imaju 2 zahtjeva za dodjelu istih. U 2008. godini dodjelili su 27 stanova, u 2009. godini 18, a u 2010. godini 22 stana. Samohrane majke imaju prvenstvo na listama. Grad Karlovac je u 2008. godini kupio dva stana radi zadovoljenja socijalnih potreba, ali trenutno ne raspolau stanovima koje bi dodjelili enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja. Grad ne posjeduje stanove koji bi se dodjeljivali po nekim drugim kriterijima. Vezano uz rjeavanje stambene problematike na podruju Grada Duga Resa, Gradsko v(i)jee donijelo je Pravilnik o davanju stanova u najam (Slubeni glasnik Grada br. 2/08 i 7/09) koji sadri uvjete i kriterije za davanje stanova u najam. Samohrani roditelj dobiva 10 bodova. Od opine Duga Resa dobili smo bodovnu listu za dodjelu stanova iz koje su vidljivi kriteriji reda prvenstva dodjeljivanja stanova, ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja nisu navedene u kriterijima. Razmatrajui ovu problematiku Grad nije utvrdio nove modalitete rjeavanja ovog problema i bori se s problemom manjka stanova, jer je uvijek broj zahtjeva vei od broja stanova slobodnih za dodjelu. Situacija je sve tea obzirom na injenicu da je najvei broj stanova preao u vlasnitvo drave, tako da je svake godine sve manji broj stanova kojima Grad raspolae. Grad Ogulin (dopis od 28.06.2011. godine iz Ureda gradonaelnika) nema listu za dodjelu socijalnih stanova, ve ima dvogodinju listu za dodjelu stanova u najam, u kojoj je socijalni status podnositelja jedan od elemenata koji se boduju prilikom sastavljanja liste, a tu ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja nisu posebno izdvojene. Grad Ozalj navodi da nema zahtjeva za socijalnim stanovima jer veina ivi u svojim kuama. Opina Krnjak primjenjuje propise za podruja od posebne dravne skrbi i regionalnog ureda Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva. 5.4.2.4. DOSTUPNA PRAVDA ene u Karlovakoj upaniji pravnu pomo mogu potraiti u Obiteljskom centru Karlovake upanije. Prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoi (NN 62/08, 44/11, 81/11) organizacija Srpski demokratski forum u svom uredu u Karlovcu prua usluge besplatne pravne pomoi svima u potrebi. 5.4.3. Liko-senjska upanija Liko-senjska upanija obuhvaa podruje etiriju gradova (Gospi, Novalja, Otoac i Senj) i osam opina (Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perui, Plitvika Jezera, Udbina i
111
Vrhovine). Sredite Liko-senjske upanije je Gospi. U ukupnom prostoru Republike Hrvatske Liko-senjska upanija ima izuzetno znaajan poloaj. Povezuje prostor izmeu istarskorijekog i unutranjeg dijela Hrvatske s jadranskim priobalnim podrujem. Nalazi se izmeu Primorsko-goranske upanije na sjeverozapadu, Karlovake upanije na sjeveru, Zadarske upanije na jugu i jugoistoku, te Bosne i Hercegovine na istoku. Pripada veim dijelom Gorskoj Hrvatskoj i manjim dijelom Hrvatskom primorju. Unato relativno velikom prostoru, Likosenjska upanija je upanija s najmanjim brojem stanovnika. Prema popisu iz 2011. godine broji 51.022 stanovnika i time spada u najrjee naseljeno podruje Hrvatske. U provedeno istraivanje ukljuena su 3 grada (Gospi, Otoac, Senj) i 5 opina (Brinje, Karlobag, Lovinac, Udbina,Vrhovine). 5.4.3.1. BRIGA O DJECI, SOCIJALNE USLUGE, UZDRAVANJE U Razvojnoj strategiji Liko-senjske upanije za 2011.-2013. stoji izmeu ostalog: Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih ivotnih potreba, a nisu ih u mogunosti ostvariti svojim radom ili prihodom od imovine ili iz drugih izvora, tjelesno ili mentalno ili psihiki bolesno dijete/odrasla osoba, dijete rtva obiteljskog nasilja te druge osobe koje su u nevolji zbog poremeenih odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama i sl. Dakle, ni tu se izrijekom ne spominju ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, ve one mogu ostvariti svoja prava u okviru kategorije druge osobe koje su u nevolji zbog poremeenih odnosa u obitelji. Obiteljski centar Liko-senjske upanije je ustanova koju je osnovalo Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti 27. lipnja 2007. godine, te je s radom zapoeo 22. travnja 2008. godine sa sjeditem u Senju. Na stranicama Obiteljskog centara Liko-senjske upanije (www.oclsz.hr) navodi se da je jedan od pet ciljeva Senzibilizirati javnost za problem rtava nasilja u obitelji i provoenjem aktivnosti u tom podruju, doprinijeti smanjenju nasilja u obitelji. Podaci iz 2009. godine govore da su 203 osobe koristile usluge savjetovanja, a 1874 osobe koristile su neke od ponuenih programskih aktivnosti. U 2010. godini, do 01. prosinca, 395 korisnika bilo je ukljueno u savjetovanje i programe i projekte, 1784 korisnika bilo je ukljueno u jednokratne aktivnosti vezane uz programe i projekte, dok je 1269 korisnika bilo ukljueno u jednokratne aktivnosti (radionice, predavanja, tribine, okrugle stolove). Otvoreno je i savjetovalite u Otocu koje prema potrebi radi etvrtkom od 16.00 do 20.00 sati u prostoru Gradskog drutva Crvenog kria Otoac. ini se da sve ostaje na radionicama, predavanjima, tribinama, okruglim stolovima koje su same po sebi dobre, meutim, u ene svoja prava trebaju ostvariti u konkretnim sluajevima. Za razne oblike socijalne pomoi, a tu nema posebne kategorije za ene rtve obiteljskog nasilja, Grad je u 2010. godini utroio 702.175,39 tisua kuna. Od toga su 232 ene i 45 mukaraca koristili tu pomo. Socijalnim sluajevima grad sufinancira trokove reija, struju i vodu, odvoz smea, jaslice/vrti, prijevoz srednjokolaca, roenje djece, komunalnu naknadu, prehranu u osnovnim kolama, izvanrednu socijalnu pomo te pomo za kronino bolesnu djecu. Poslije obrade upitnika situacija u Liko-senjskoj upaniji izgleda ovako: Od poslanih 24 upitnika vratilo se je 8 koji govore o socijalnim davanjima i 8 koji govore o potrebi za dodjelom socijalnih stanova. Novac je u 2010. godini za oblike socijalne pomoi koju financira/subvencionira opina/grad raspodijeljen na sljedei nain: 1.762.737,00 (Otoac) oko 450.000,00 (Senj) 702.175,39 (Gospi) 117.453,80 (Brinje) 97.034,22 (Udbina) 191.544,40 (Karlobag)
Broj socijalnih davanja rasporeen je na sljedei nain : Najam/sufinanciranje podstanarstva (2), Struja i voda (4, jedan povremeno), Odvoz smea (2), Jaslice/vrtie (3, jedan povremeno), Prijevoz srednjokolaca u kole (5) Roenje djece (6), Komunalna naknada (5, jedan povremeno), Prehrana u osnovnim kolama (1), Pomo umirovljenicima (2) Izvanredna socijalna pomo (6) Pomo za kronino bolesnu djecu (4)
Od 8 primljenih upitnika u 7 gradova/opina 114 mukarca i 343 ene su koristile neke od oblika ovih pomoi. Za 2010. godinu, od primljenih 8 upitnika u 5 stoji odgovor da se nije dodjelio nikakav oblik socijalne pomoi za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, u jednom mjestu nisu imali takve zahtjeve, a jedan upitnik je bez odgovora. Iz prorauna sedam gradova/opina ne pomae se rad sklonita za ene rtve obiteljskog/ partnerskog nasilja, jedan grad izdvaja iz prorauna za psiholoku podrku enama rtvama nasilja, 4 grada/ opine ne promoviraju ravnopravnost spolova. Grad iz prorauna takoer izdvaja (615.000,00 kn) za Hrvatski Crveni kri koje oni prema potrebama rasporeuju za programe.Za psiholoku podrku enama, ali ne iskljuivo rtvama obiteljskog nasilja nego za obitelji, supruge branitelja koji boluju od PTSP-a, grad izdvaja 5.000,00 kuna. Prema naem istraivanju, programi potpore za ene rtve obiteljskog/ partnerskog nasilja i njihovu djecu ne postoje. 5.4.3.2. ZAPOLJAVANJE, PREKVALIFIKACIJA, OBRAZOVANJE ODRASLIH Na temelju lanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donesen je Zakon o poticanju zapoljavanja koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. svibnja 2012. godine. Socijalno poduzetnitvo je navedeno i kao vaan dio Nacionalne strategije za razvoj civilnog drutva 2006.-2011. O tome saznajemo od aktivistica na terenu, lanica organizacije Korenica. Provodio se projekt Zajedno ka socijalnom ukljuivanju dugotrajno nezaposlenih ena i njihovih obitelji korisnica socijalne pomoi (140.194,26 ) u kojem su partnerske organizacije bile Prospero Graac i Udruga ena NIT iz Korenice. Svrha projekta bila je poveanje mogunosti zapoljavanja i samozapoljavanja, tj. unaprjeenja kvalitete ivota korisnika/ca kroz ekonomsko osnaivanje. Educirano je ukupno 388 dugotrajno nezaposlenih osoba (372 ene i 16 mukaraca), od ega je 75% ena starijih od 40 godina, 95 pripadnika/ca nacionalnih manjina, te 123 osobe samo sa zavrenom osnovnom kolom. Iz ovog projekta je vidljivo koliki je problem nezaposlenosti ena u ruralnim sredinama. Iz naeg istraivanja evidentno je da potencijalne i zainteresirane korisnice navedenog projekta nisu bile u mogunosti redovito se prijavljivati zavodima za zapoljavanje i centrima za socijalnu skrb izvan njihovih mjesta prebivanja, upravo zbog nedostatka materijalnih sredstava u svrhu putnih trokova, pa nisu ni bile u evidencijama suradnikih institucija, te u poetku nisu mogle biti obuhvaene programom. 5.4.3.3. SOCIJALNO STANOVANJE Grad Gospi ne raspolae socijalnim stanovima. Budui da ne raspolae socijalnim stanovima, nema ni listu, te se sve stranke upuuje u ured Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva u Gospiu tako da ni posebna kategorija za ene rtve obiteljskog/ partnerskog nasilja pri dodjeli socijalnih stanova ne postoji.
113
Ostali gradovi i opine navode da nemaju zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem socijalno ugroenih stanovnika, jer su u suradnji s dravom zbrinuli sve stambeno nezbrinute osobe i da do sada nisu evidentirali nikakav zahtjev za bilo kakvo zbrinjavanje ena rtava obiteljskog/ partnerskog ili nekog drugog oblika nasilja. 5.4.3.4. DOSTUPNA PRAVDA Prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoi (NN 62/08, 44/11, 81/11) organizacija Srpski demokratski forum je u svom uredu u Korenici pruala usluge besplatne pravne pomoi svima u potrebi. Meutim, trenutno je ured zatvoren. Iz arhive, u zadnjih 13 godina u grupi Prava iz obiteljskih odnosa nalaze se razni sluajevi kao to su: priznanje braka iz ratnog perioda, utvrivanje oinstva, rastave braka, uzdravanje lanova obitelji (alimentacije) i slino. Meutim, situacije obiteljskog nasilja ene kriju sve dok se ne moraju rastati, a i tada vrlo teko progovaraju o fizikom i drugim vrstama nasilja koje su podnosile u braku. Obiteljski centar Liko-senjske upanije kojemu je sjedite u Senju prua usluge pravnog savjetovanja i upoznaje stranke s pravima, dunostima i obvezama koje imaju u skladu sa zakonskim i drugim propisima, te provodi preventivne programe. Nae istraivanje je pokazalo da su enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja informacije o radu Obiteljskog centra i uslugama koje prua nepoznate i nedostupne, jer nemaju pristup Internetu niti novaca za put do centra, a neke nisu niti prometno povezane. Zakljuno Iako mehanizmi kojima Hrvatska osigurava i titi prava ena koje su preivjele obiteljsko/ partnersko nasilje postoje, u stvarnosti se problemi tih ena ne rjeavaju, pogotovo u lokalnim/ruralnim sredinama, jer su one daleko od informacija; jer im oni, od kojih bi trebale te informacije dobiti, informacije uskrauju; jer su ekonomski ovisne (nezaposlene) i nemaju sredstava za putne trokove, primjerice za put do Zavoda za zapoljavanje da bi se svaki mjesec mogle prijaviti. Takoer, velika je razlika od upanije do upanije, od grada do grada, od opine do opine i to ovisi o proraunima istih.
6. INICIJATIVE ZA IZMJENE I DOPUNE ODLUKA U LOKALNIM ZAJEDNICAMA PROIZALE IZ ANALIZA

Temeljem analiza, koje su s jedne strane dale uvid u prava ena koje su preivjele obiteljsko/ partnersko nasilje i njihovu zastupljenost u lokalnim odlukama, te s druge strane stvarne potrebe te populacije, napravljene su inicijative za izmjene i dopune odluka u lokalnim zajednicama koje su predane jedinicama lokalne samouprave s ciljem utjecaja na izmjene i dopune postojeih odluka kako bi se poveala prava tih ena te poboljala kvaliteta njihovog ivota.
6.1. Grad Pakrac i Poeko-slavonska upanija

6.1.1. Prijedlog izmjene i dopune Odluke o najmu stanova Prijedlog je napravljen temeljem provedene analize nacionalnih i lokalnih propisa, strategija i zakona ime je utvreno da u Hrvatskoj nema sustavnih rjeenja socijalnog stanovanja. Prema naim istraivanjima, ali i istraivanjima koja su napravljena ranije, evidentno je da ene (dugo) ostaju u nasilnim vezama i trpe nasilje i zbog ekonomske ovisnosti o nasilniku, koji je najee jedini zaposlen u obitelji. injenica je da ene teko pronalaze posao, a jo tee imaju priliku dobiti stan u najam u vlasnitvu grada po subvencioniranoj cijeni najma. Sve to utjee na ostanak ene u nasilnoj vezi, ime ona ugroava svoj ivot ali i ivot djece koja odrastaju u neprihvatljivoj nasilnoj sredini uz vjerojatno usvajanje nasilnih obrazaca ponaanja. Ovim prijedlogom o davanju u najmu stanova elimo enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja poveati mogunost dobivanja u najam stana u vlasnitvu gradova po subvencioniranoj cijeni najma. Pretragom Slubenih glasnika gradova: Lipik, Kutjevo, Pakrac, Pleternica i Poega, te upitima u uredima gradova nismo uspjele dobiti Odluke ili Pravilnike o davanju u najam stanova u gradskom vlasnitvu iako znamo da oni postoje. Prema navodima nadlenih, neke odluke su izradi, te je to razlog zato nisu dostupne. Grad Pakrac izrauje novu Odluku/Pravilnik te predlaemo da se uzmu u razmatranje nai prijedlozi koji bi uvelike pomogli enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja da lake ostvare svoja prava. Do donoenja sustavnih rjeenja kojima e Republika Hrvatska rjeavati probleme socijalnog stanovanja, kao privremenu mjeru predlaemo da svaki grad i opina donesu Odluke/Pravilnike o najmu stanova u njihovom vlasnitvu te dajemo neke ope smjernice: uvesti kategoriju ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja u opisu uvjeta, korisnika i podnositelja zahtjeva uvjet duine boravka na podruju grada/upanije za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja ne smije biti vei od 2 odnosno 5 godina.
Obrazloenje: Dopunom kriterija i eksplicitnim navoenjem ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja kao moguih podnositeljica zahtjeva s prvenstvom omoguilo bi tim enama da na direktniji, jednostavniji i laki nain ostvare svoja prava. Uvjet stalnog boravka onemoguuje enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja da podnesu molbe za najam stana u vlasnitvu grada po subvencioniranim cijenama najma. ene koje su izale iz nasilne veze, vrlo esto, moraju napustiti mjesto dotadanjeg prebivanja. Zbog toga traimo da broj godina neprekidnog boravka u Gradu ne bude dui od 2 godine, odnosno 5 godina s prekidima. Jako je vano da svi gradovi u Poeko-slavonskoj upaniji ujednae kriterije podrke enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja na nain da za njih smanje navedene potrebne godine boravka u gradu kako bi mogle ostvariti uvjet za dobivanje gradskog stana u najam. Navedeni uvjet o godinama boravka na podruju grada jest naizgled
115
neutralna norma, ali za ove ene to je norma koja ih iskljuuje iz mogunosti podnoenja zahtjeva za stan u vlasnitvu grada po subvencioniranim cijenama najma i to u trenucima kad im je pomo najpotrebnija. Stanovi se daju u najam podnositeljima/cama zahtjeva prema redoslijedu utvrenom listom reda prvenstva, na temelju zbroja bodova po kriterijima utvrenima Odlukom/Pravilnikom. Nuno je da se ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja imenuju kao podnositelji/ice: Podnositelj zahtjeva je ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja koja je sa ili bez djece izala iz nasilnike veze Uz ostale uvjete prema kojima se stanovi fizikoj osobi daju u najam potrebno je dodati: da je ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja, sa ili bez djece, pod uvjetom da u posljednje 2 godine bez prekida prebiva na podruju Grada ili je prebivala najmanje 5 godina na podruju Grada s prekidima. Dopunom kriterija i eksplicitnim navoenjem ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja kao moguih podnositeljica zahtjeva s prvenstvom, pokazuje da Grad Pakrac (i drugi gradovi Poeko-slavonske upanije) prepoznaju posebno teak poloaj ovih ena i time ih izjednauje s nekim drugim osjetljivim i socijalno ugroenim skupinama koje e biti imenovani u odluci/ pravilniku. Nadalje, predlaemo da se eni rtvi obiteljskog/partnerskog nasilja priznaju izuzetno teke okolnosti ivota u vrijeme i nakon prekida nasilne veze, te im se time dodijeli odreen broj bodova (ne manji od 10) ime im se poveava mogunost dobivanja stana u najam. Takoer, kada u izuzetnim situacijama, na prijedlog Komisije, Vijee daje stan u najam fizikim osobama izvan liste reda prvenstva u posebno opravdanim sluajevima, potrebno je uvesti kategoriju: izlazak ene iz nasilnike veze kada su njezin ivot i ivot njezine djece ugroeni. 6.1.2. Prijedlog izmjene i dopune Odluke o socijalnoj skrbi na podruju Grada Pakraca Gradsko vijee Grada Pakraca je na 3. sjednici odranoj 12. rujna 2009. godine, temeljem odredbi lanka 35. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi26 i lanka 36. Statuta Grada Pakraca (Slubeni glasnik Grada Pakraca br. 04/09), donijelo Odluku o socijalnoj skrbi na podruju Grada Pakraca. Ovom se Odlukom ureuje nain obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi na podruju Grada Pakraca, korisnici, prava korisnika socijalne skrbi, postupak za ostvarivanje tih prava te druga pitanja znaajna za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Grad Pakrac ima dokument po kojem postupa, a u kojem nisu navedene ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja. Na osnovu iskustva u radu sa ovom populacijom te provedenog istraivanja predlaemo izmjene i dopune ove Odluke i to na nain: eksplicite navesti kategoriju ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja sa ili bez djece u sve lanke Odluke gdje postoji navedena kategorizacija.
Obrazloenje: Dosadanja iskustva su pokazala da ako nema eksplicitnog navoenja, tada provedba ovisi o senzibiliziranosti nadlenih za ovu problematiku. Eksplicitnim navoenjem ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja kao kategorije s prvenstvom omoguilo bi tim enama da na direktniji, jednostavniji i laki nain ostvare svoja prava. Uzimajui u obzir gore navedeno, lanak 4. bi trebao glasiti: lanak 4. Socijalna skrb u smislu ove Odluke podrazumijeva: a) pomo korisnicima socijalne skrbi b) suradnju s institucijama, ustanovama i mjesnim odborima po pitanjima iz socijalne skrbi
26 NN 33/01, 60/01 vjerodostojno tumaenje , 129/05, 109/08
c) sufinanciranje djejih zimovanja i/ili ljetovanja d) stipendiranje studenata prve godine redovnog studija e) pomo enama rtvama obiteljskog nasilja Za potrebe provedbe ove Odluke Gradsko vijee Grada Pakraca osniva Socijalno vijee Grada Pakraca koje broji 5 lanova koje iz svog reda imenuju: Caritas pri upi Uznesenja BDM u Pakracu, Centar za socijalnu skrb Pakrac, Gradsko vijee Grada Pakraca, Gradsko drutvo hrvatskog Crvenog kria Pakrac-Lipik i Matica umirovljenika Pakrac-Lipik.
Obrazloenje: Iako su ukljueni predstavnici/ce Gradskog drutva Crveni kri Pakrac-Lipik i Matice umirovljenika Pakrac-Lipik smatramo da to nije dovoljno. Radi se o udrugama koje nisu dovoljno rodno/spolno senzibilizirane i koje zbog toga nee biti od vee koristi enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja u lobiranju za ostvarivanje njihovih prava. Smatramo da bi lanci 5. i 7. trebali biti formulirani na sljedei nain: SOCIJALNO VIJEE lanak 5. Za potrebe provedbe ove Odluke Gradsko vijee Grada Pakraca osniva Socijalno vijee Grada Pakraca koje broji 5 lanova koje iz svog reda imenuju: Caritas pri upi Uznesenja BDM u Pakracu, Centar za socijalnu skrb Pakrac, Gradsko vijee Grada Pakraca, Gradsko drutvo hrvatskog Crvenog kria Pakrac-Lipik i Matica umirovljenika Pakrac-Lipik. Predstavnice/i organizacija civilnog drutva
lanak 7. Socijalno vijee Grada Pakraca odrava sjednice prema potrebi, a najmanje etiri puta godinje. Zadaci socijalnog vijea su: suradnja s institucijama, ustanovama i mjesnim odborima po pitanjima iz socijalne skrbi, a posebno oko prepoznavanja potrebitih obitelji i pojedinaca, s posebnim naglaskom na ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja te postupanje u skladu s pozitivnim zakonima i ovom Odlukom, organiziranje akcija i aktivnosti za pruanje dobrosusjedske i druge pomoi potrebitima, suradnja pri izradi Programa javnih potreba u dijelu socijalne skrbi Grada Pakraca s Upravnim odjelom iz lanka 2. ove Odluke, davanje miljenja za dodjelu jednokratne pomoi socijalne intervencije i davanje miljenja na prijedlog liste za djeja zimovanja i ljetovanja.
Kako je ve navedeno nuno je eksplicite navesti kategorijuene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja sa ili bez djece u sve lanke Odluke gdje je kategorizacija navedena pa tako i u dio koji definira korisnike socijalne skrbi.
117
Obrazloenje: Vano je uvrstiti ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja kako bi im se na vrijeme pruila sva potrebna pomo i podrka, te osigurali minimalni uvjeti za ivot. Dosadanja iskustva su pokazala da neeksplicitno navoenje ove populacije kao kategorije moe rezultirati neostvarivanjem ili oteanim ostvarivanjem prava iz ove Odluke koja su za njih ivotno vana. Iz tog se razloga ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja, kao posebno osjetljivu i ugroenu skupinu, ne moe svrstati u zbirne imenice poput obitelj, starije osobe ili nezaposlene osobe. Prema navedenom, lanci 9. i 11. trebali bi glasiti na sljedei nain: KORISNICI SOCIJALNE SKRBI lanak 9. Korisnik socijalne skrbi je samac, ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja sa ili bez djece, i obitelj koja nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih ivotnih potreba, a nisu u mogunosti ostvariti ih svojim radom, prihodom od imovine ili iz drugih izvora. lanak 11. Ovom Odlukom daje se prednost u dodjeli pomoi uz pretpostavku zadovoljenja istih uvjeta slijedeim kategorijama stanovnitva: 1. obitelji s troje i vie djece, 2. djeca, 3. starije osobe i 4. nezaposleni. 5. ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja Djecom se smatraju osobe u ivotnoj dobi do navrenih 18 godina starosti. Starije osobe u smislu ove Odluke su osobe koje su navrile 65 ili vie godina. Nezaposlenom osobom u smislu ove Odluke, smatra se osoba sposobna ili djelomino sposobna za rad u dobi od 18, odnosno 16 - sukladno lanku 120. stavak 2. Obiteljskog zakona do 65 godina ivota, koja nije u radnom odnosu, a evidentirana je u nadlenom Zavodu za zapoljavanje kao osoba koja aktivno trai posao. Za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi moraju se ispunjavati odreeni uvjeti u kojima nisu zastupljene posebne okolnosti kao to je prijava nasilnikog ponaanja. Obrazloenje: Uvoenje ove kategorije u uvjete, omoguio bi se rtvi lake ostvarivanje prava te samim ti i izlazak iz nasilne veze u kojoj rtva esto ostaje zbog ekonomske ovisnosti o nasilniku. Slijedom navedenog dio o uvjetima za ostvarivanje prava socijalne skrbi i dio pravima korisnika socijalne skrbi trebali bi glasiti na sljedei nain: UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA SOCIJALNE SKRBI lanak 12. Za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi mora biti ispunjen jedan od slijedeih uvjeta: socijalni uvjeti uvjeti prihoda prijavljeno nasilniko ponaanje: ene i djeca rtve obiteljskog/partnerskog nasilja
SOCIJALNI UVJETI lanak 13. Korisnik socijalne skrbi ispunjava socijalni uvjet ako na temelju rjeenja Centra za socijalnu
skrb ostvaruje jedno od prava, i to: pravo na pomo za uzdravanje, pravo na doplatak za pomo i njegu, pravo na pomo i njegu u kui, pravo na osobnu invalidninu, pravo na pomo za nabavku ogrjeva.
UVJETI PRIHODA lanak 14. Korisnik socijalne skrbi ispunjava uvjete prihoda, ako iznos prosjenog mjesenog prihoda samca ili obitelji, ostvarenog u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje prava socijalne skrbi ne prelaze: za samca iznos od 700,00 kuna za dvolanu obitelj 1.100,00 kuna za trolanu obitelj 1.500,00 kuna, odnosno za svakog daljnjeg lana taj iznos se poveava za 400,00 kuna. za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja kao za trolane obitelji uveano za 400,00 kn za svakog slijedeeg lana obitelji
Prihodima iz prethodnog stavka smatraju se sva financijska i materijalna sredstva koja samac ili obitelj ostvari po osnovi rada, mirovine, prihoda od imovine ili na neki drugi nain. U prihode iz stavka 2. ovog lanka ne uraunava se pomo koju korisnik ostvaruje temeljem rjeenja Centra za socijalnu skrb, djejeg doplatka, naknade za tjelesno oteenje. Sukladno lanku 213. stavak 1. Obiteljskog zakona, punoljetna djeca koja ostvaruju prihode duna su skrbiti o potrebitim roditeljima, te isti temeljem odredbi ove Odluke ne mogu biti korisnici socijalne skrbi, izuzev onih ija djeca ne ostvaruju prihode ili ne ostvaruju dovoljne prihode za uzdravanje svojih roditelja. Obrazloenje: Iznos za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja utvrditi na razini trolane obitelji, odnosno uveati za svakog lana obitelji za 400,00 kn, u sluaju da se radi o nezaposlenoj eni ili eni koja radi, a ne dobiva plau za svoj rad, odnosno enama koje dobivaju plau manju od iznosa minimalne plae. PRAVA KORISNIKA SOCIJALNE SKRBI Prema ovoj Odluci samac, ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja ili obitelj imaju pravo na: 1. pomo za podmirenje dijela trokova stanovanja, i to: a) trokova najamnine, ukoliko ona postoji b) trokova potronje elektrine energije c) trokova potronje vode/odvodnja d) trokove komunalne naknade 2. pomo u prehrani, i to: a) prehrana djece u osnovnoj koli b) prehrana u javnoj kuhinji GD HCK Pakrac- Lipik c) bon za kupnju osnovnih namirnica 3. pomo za podmirenje pogrebnih trokova
119
4. jednokratnu pomo socijalne intervencije 5. pomo u prijevozu a) prijevoz na podruju Pakraca i Lipika b) prijevoz uenika srednjih kola 6. djeja zimovanja i ljetovanja 7. stipendiranje studenata prve godine redovnog studija 1. Pomo za podmirenje dijela trokova stanovanja lanak. 16. Pravo na pomo za podmirenje dijela trokova stanovanja odobrava se dva puta godinje na zahtjev korisnika. Pomo za podmirenje dijela trokova stanovanja uplauje se po odobrenom iznosu distributeru, davatelju usluga, odnosno najmodavcu. Korisnik socijalne skrbi moe ostvariti u tekuoj godini prava navedena u toki 1. lanka 15. do iznosa: za samce do 1.000,00 kuna za dvolane obitelji do 1.300,00 kuna, odnosno svakog daljnjeg punoljetnog lana po 100,00 kuna za obitelji s troje djece do 2.000,00 kuna, za svako daljnje maloljetno dijete po 200,00 kuna za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja kao to je definirano za obitelji sa troje i vie djece
Obrazloenje: enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja i iznosu koji e se definirati, a koji ne moe biti manji od iznosa za dvolane obitelji, s tim da se mora uveati za svakog lana obitelji u iznosu koji nee biti manji od 200,00 kuna kao to je to definirano za obitelji s troje i vie djece. Iznimno, posebnom odlukom gradonaelnika Grada Pakraca, sukladno kriterijima i mjerilima iz ove Odluke, korisnik moe ostvariti i vie vrsta pomoi u tekuoj godini. a) Trokovi najamnine, ukoliko ona postoji lanak 17. Pomo za podmirenje trokova najamnine ostvaruju korisnici ukoliko ista ne prelazi: za samce 150,00 kuna mjeseno za obitelji 300,00 kuna mjeseno za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja kao to je definirano u lanku 16. imaju u vlasnitvu useljivu kuu ili stan u Republici Hrvatskoj ne dokau ugovorom o najmu stana postojanje najma (ovjerena preslika kod javnog biljenika) i ne dostave broj rauna najmodavca daju stan, kuu ili dio stambene jedinice u podnajam ne koriste stambeni prostor za stanovanje ili ako isti prostor koriste za druge namjere ako stanuju u stanu koji ima vee standarde od propisanih ovom Odlukom i to: o o samac u stanu povrine do 25 m2 dvolana obitelj u stanu povrine do 35m2, odnosno svaki daljnji lan 5 m2 vie stambenog prostora.
Pomo za podmirenje trokova najamnine ne ostvaruju korisnici koji:
U stambeni prostor ne uraunava se prostor terasa, balkona, upa, garaa i ostalih pomonih prostorija.
b) Trokovi elektrine energije lanak 18. Pomo za podmirenje trokova potronje elektrine energije odobrava se korisnicima i u iznosu najvie 160,00 kuna mjeseno, na bazi potronje elektrine energije jednog domainstva, odnosno 200kW struje. c) Trokovi potronje vode/odvodnja lanak 19. Pomo za podmirenje trokova potronje vode/odvodnje odobrava se korisnicima na bazi mjesene potronje od 4 m3 vode/odvodnje po lanu domainstva. d) Trokovi podmirenja komunalne naknade lanak 20. Pomo za podmirenje komunalne naknade korisnik moe ostvariti: samac - za stambeni prostor do 35m2 dvolana obitelj - 45m2, odnosno s poveanjem od po 10m2 za svakog daljnjeg lana obitelji.
2. Pomo u prehrani lanak 22. Pravo na prehranu u javnoj kuhinji Gradskog drutva hrvatskog Crvenog kria Pakrac-Lipik korisnici ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja i njihova djeca ostvaruju jedan dnevni obrok od dana pravomonosti rjeenja kojim im je pravo utvreno do kraja tekue kalendarske godine u kojoj je rjeenje doneseno. Pravo se ostvaruje po osobnom zahtjevu korisnika/ ustanove/vijea mjesnog odbora na ijem podruju korisnik boravi. Za jedan obrok korisnika izdvaja se 15,00 kuna iz sredstava Prorauna Grada Pakraca. Teko bolesnim korisnicima, nepokretnim i osobama koje su od javne kuhinje udaljene vie od 1,5 km dostavljati e se hrana kui uz dnevnu nadoplatu u iznosu od 5,00 kuna bez obzira na udaljenost, a na podruju Grada Pakraca. Obrazloenje: Potrebno je osigurati besplatnu prehranu za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja i njihovu djecu u javnoj kuhinji Gradskog drutva Crveni kri kako bi se dodatno podigla kvaliteta njihovog ivota. Dosadanja iskustva su pokazala da je ovo pravo bilo potrebno, meutim, iako je Gradsko drutvo hrvatskog Crvenog kria Pakrac-Lipik izlazilo u susret u pojedinanim sluajevima, postavlja se pitanje legitimnosti financiranja, jer do sada te osobe nisu spadale u navedene kategorije. c) Bon za kupnju osnovnih namirnica lanak 23. Pravo na dobivanje bona ostvaruje korisnik rtva obiteljskog/partnerskog nasilja, na osnovi vlastitog zahtjeva ili Vijea mjesnog odbora na ijem podruju korisnik boravi, i to najvie dva puta godinje. Bon za kupnju osnovnih namirnica ima vrijednost od: a) 500,00 kuna za samca b) 1.000,00 kuna za dvolanu obitelj c) po 300,00 kuna za svakog daljnjeg lana obitelji d) bon za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja u iznosu kao za dvolanu obitelj, uveeno za 300,00kn za svakog daljnjeg lana obitelji za nezaposlene ene i ene koje rade a ne dobivaju plau, odnosno ene koje dobivaju plau manju od propisane minimalne plae.
121
Pravo na pruanje usluge bona za kupnju osnovnih namirnica imaju trgovine/ tvrtke koje to pravo steknu na temelju provedenog postupka javne nabave. Bon za kupnju osnovnih namirnica isplauje se s Gradskog prorauna po ispostavljenoj fakturi dobavljaa, davatelja usluge, koji je duan navesti proizvode u potpisanoj otpremnici od strane korisnika. Grad Pakrac nee podmirivati trokove bona, ili njegovog dijela, koji se odnose na duhanske ili alkoholne proizvode. 3. Pomo za podmirenje pogrebnih trokova lanak 25. Pravo na jednokratnu pomo socijalne intervencije, ima korisnik i ena rtva obiteljskog/ partnerskog nasilja u izvanrednim situacijama nesree, izbacivanja iz stana/kue od strane nasilnika i potrebe; poar, nenadani kvarovi koji ugroavaju minimalne stambene standarde, promjena osobnih dokumenata i sl. jednokratno i jednom godinje na vlastiti zahtjev. Iznosi koji e se korisnicima osiguravati u Proraunu Grada Pakraca ne mogu prelaziti 3.000,00 kuna po korisniku. Iznimno, uz pisanu suglasnost Socijalnog vijea Grada Pakraca moe se osigurati i vie sredstava s Prorauna Grada Pakraca od iznosa iz stavka 2. ovog lanka, a najvie do 10.000,00 kuna po korisniku. O korisnicima jednokratne pomoi socijalne intervencije, vodi se posebna evidencija unutar Upravnog tijela iz lanka 2. ove Odluke. Voditi evidenciju o enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja kao zasebnu kategoriju korisnica jednokratne novane pomoi. Obrazloenje: Osim to je prema zakonskim propisima voenje evidencije obaveza Javne lokalne samouprave, bilo bi korisno voditi evidenciju na osnovu roda/spola te posebno unutar toga evidenciju i o enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja, korisnicama jednokratne novane pomoi, kako bi se omoguilo praenje o tome tko su korisnici, odnosno koliko je ena korisnica u ukupnom broju odobrenih jednokratnih novanih pomoi. 5. Pravo na pomo u prijevozu Prijevoz na podruju gradova Pakraca i Lipika lanak 26. Pravo na pomo za trokove prijevoza na podruju gradova Pakraca i Lipika vozilom Gradskog drutva Crvenog kria Pakrac Lipik, ukoliko isti nije planiran kroz financirani program Drutva, moe ostvariti korisnik na vlastiti zahtjev, koji je: tjelesni invalidi rata ili rada, starije i nemone osobe, ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja odlaska lijeniku, nabavku hrane, plaanja rauna i sl.
a za potrebe;
Gradsko drutvo hrvatskog Crvenog kria Pakrac-Lipik za uslugu prijevoza ispostavit e fakturu uz potpis korisnika i naznaen broj rjeenja kojim ostvaruje pravo, te obrazloenje potrebe za svaki prijevoz, a po cijeni od 20,00 kuna za sat vremena, ukljuujui ekanje. Pravo pomoi u prijevozu korisnik ostvaruje pravomonim rjeenjem na est mjeseci. Obrazloenje ene rtve obiteljskog/partnerskog su najee dislocirane od grada i zbog loe financijske situacije nemaju mogunosti plaanja javnog ili privatnog prijevoza do grada. Zbog toga je ih potrebno u lanak 26 uvesti kao kategoriju.
6.2. Grad Pore i Istarska upanija

6.2.1. Prijedlog izmjene i dopune Odluke o najmu stanova Gradovi Buje, Buzet, Labin, Pazin, Pore, Pula, Umag, Vodnjan imaju dokumente Odluke ili Pravilnike o davanju stanova u gradskom vlasnitvu u najam. Prijedlog dopune i izmjena Odluke o najmu stanova raen je na primjeru Odluke o najmu stanova Grada Porea i uz manje prilagodbe vezane uz broj lanka ili stavka primjenjiv je i u drugim gradovima Istarske upanije. Prijedlog dopuna i izmjena Odluke o najmu stanova izraen je jer se eli enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja poveati mogunost dobivanja u najam stana u vlasnitvu Grada Porea po subvencioniranoj cijeni najma. Prijedlog dopuna i izmjena je napravljen nakon provedene analize nacionalnih i lokalnih propisa, strategija i zakona nakon ega je utvreno da u Hrvatskoj nema sustavnih rjeenja socijalnog stanovanja. Prijedlog je izraen jer su sva prijanja, kao i nae istraivanje, pokazala da ene dugo ostaju u nasilnim vezama te trpe nasilje jer su ekonomski ovisne o nasilniku. injenice da teko pronalaze posao, te nemogunost dobivanja u najam stana u gradskom vlasnitvu po subvencioniranoj cijeni najma, utjeu na ostanak ene u nasilnoj vezi, ime ona ugroava svoj ivot i ivot svoje djece koja odrastaju u neprihvatljivoj nasilnoj sredini uz vjerojatno usvajanje nasilnih obrazaca ponaanja. Do donoenja sustavnih rjeenja kojima e Republika Hrvatska rjeavati probleme socijalnog stanovanja, kao privremenu mjeru predlaemo dopunu Odluke o najmu stanova u Gradu Poreu kao i iste dopune u ostalim gradovima Istarske upanije. Gradsko poglavarstvo Grada Porea na sjednici odranoj 20. studenog 2001. godine donijelo je ODLUKU o najmu stanova II UVJETI ZA DAVANJE STANOVA U NAJAM lanak 2. lanak 2., toka 2., dopunjuje se tokom 2.2.: da je ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja, sa ili bez djece, pod uvjetom da u posljednje dvije godine bez prekida boravi na podruju Grada ili je boravila najmanje 5 godina na podruju Grada. Obrazloenje: Uvjet stalnog boravka u Gradu Poreu (po Odluci, od 5 do 10 godina) u startu onemoguuje enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja da podnesu molbe za najam stana u vlasnitvu grada po subvencioniranim cijenama najma. ene koje su izale iz nasilne veze, vrlo esto, moraju napustiti mjesto dotadanjeg prebivanja. Iz tog razloga, za ene rtve obiteljskog/ partnerskog nasilja traimo da se smanji broj godina neprekidnog boravka u Gradu Poreu sa 5 do 10 godina na 2 godine. Mislimo da je vano da svi gradovi, u Istarskoj upaniji ujednae podrku enama rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja na nain da za njih smanje navedene potrebne godine boravka u gradu kako bi mogle ostvariti uvjet za dobivanje gradskog stana u najam. Navedeni uvjet o godinama boravka na podruju grada, jest naizgled neutralna norma, ali za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja to je norma koja ih iskljuuje iz mogunosti apliciranja za stan u vlasnitvu grada po subvencioniranim cijenama najma i to u trenucima kad im je pomo najpotrebnija. Nakon dopune lanak 2. bi glasio: lanak 2. Stanovi iz lanka 1. ove Odluke daju se u najam fizikoj osobi pod uvjetom: 1. da je dravljanin Republike Hrvatske
123
2. da u posljednjih 5 godina bez prekida prebiva na podruju Grada Porea ili da je prebivala najmanje 15 godina na podruju Grada Porea, o da je ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja, sa ili bez djece, pod uvjetom da u posljednje 2 godine bez prekida prebiva na podruju Grada ili je prebivala najmanje 5 godina na podruju Grada. nema u vlasnitvu kuu ili stan, u posljednjih 20 godina nije otuila kuu ili stan,
3. da na podruju Republike Hrvatske o o
4. da nema pravo koritenja odgovarajueg stana na temelju ugovora o najmu stana zakljuenog na neodreeno vrijeme, 5. da nije iskoristila pravo na otkup stana sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Uvjeti iz stavka 1. toke 1., 3., 4., i 5. ovog lanka moraju biti zadovoljeni kumulativno kako za podnositelja zahtjeva, tako i za sve lanove porodinog domainstva za koje se trai davanje stana u najam. III KRITERIJI ZA DAVANJE STANOVA U NAJAM Dopunjuje se lanak 8. tokom 8. koja glasi: Podnositelj zahtjeva je ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja koja je sa ili bez djece izala iz nasilnike veze. Obrazloenje: Dopunom kriterija i eksplicitnim navoenjem ena rtvi obiteljskog/partnerskog nasilja kao moguih podnositelja zahtjeva s prvenstvom pokazuje da Grad Pore (i drugi gradovi Istarske upanije) prepoznaje posebno teki poloaj ovih ena i time ih izjednauje s nekim drugim osjetljivim i socijalno ugroenim skupinama imenovanih u odluci. Nakon dopune lanak 8. bi glasio: lanak 8. Stanovi iz lanka 1. ove Odluke daju se u najam podnositeljima zahtjeva prema redosljedu utvrenom listom reda prvenstva, na temelju zbroja bodova po kriterijima utvrenima ovom Odlukom. Lista reda prvenstva za davanje stanova u najam utvruje se prema sljedeim kriterijima: 1. duina prebivalita podnositelja zahtjeva na podruju Grada Porea, 2. stambeni uvjeti, 3. broj lanova porodinog domainstva podnositelja zahtjeva, 4. sudjelovanje podnositelja zahtjeva u Domovinskom ratu, 5. samohranost roditelja, 6. zdravstveno stanje podnositelja zahtjeva i lanova njegovog porodinog domainstva, 7. imovinsko stanje podnositelja zahtjeva i lanova njegovog porodinog domainstva, 8. podnositelj zahtjeva je ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja koja je sa ili bez djece izala iz nasilnike veze. lanak 13. lanak 13. dopunjuje se novim stavkom: Podnositeljici zahtjeva koja je rtva obiteljskog/partnerskog nasilja sa ili bez djece pripada 10 bodova.
Obrazloenje: Ovime se eni rtvi obiteljskog/partnerskog nasilja priznaju izuzetno teke okolnosti ivota u vrijeme i nakon prekida nasilne veze ime im se poveava mogunost dobivanja stana u najam. Nakon dopune lanak 13. bi glasio: lanak 13. Podnositelju zahtjeva koji je samohrani roditelj, kad je drugi roditelj nepoznat ili je umro, pripada 10 bodova. Podnositeljici zahtjeva koja je rtva obiteljskog/partnerskog nasilja sa ili bez djece pripada 10 bodova. lanak 24. lanak 24. dopunjuje se novim stavkom: U tekim situacijama nakon izlaska ene iz nasilnike veze kada su njezin ivot i ivot djece ugroeni. Obrazloenje: Ovom dopunom omoguava se ena rtvama obiteljskog/partnerskog nasilja isti tretman kao i ostalim skupinama kojima je potreban nuan smjetaj i ugroena egzistencija. Nakon dopune lanak 24. bi glasio: lanak 24. Izuzetno, na prijedlog Komisije, Poglavarstvo moe dati stan u najam fizikim osobama i izvan liste reda prvenstva: u tekim socijalnim sluajevima, prema miljenju dravnog tijela nadlenog za socijalnu skrb, ukoliko ispunjavaju uvjete iz lanka 2. ove Odluke, radi osiguranja nunog smjetaja osobama kojima je stanovanje ugroeno elementarnim nepogodama na podruju Grada Porea, najmoprimcima radi oslobaanja gradskih stanova koje koriste, a koji su od posebnog interesa za Grad, u posebno opravdanim sluajevima, u tekim situacijama nakon izlaska ene iz nasilnike veze kada su njezin ivot i ivot djece ugroeni.
6.3. Grad Slavonski Brod i Brodsko-posavska upanija

6.3.1. Prijedlog za individualizirani pristup u radu na Hrvatskom zavodu za zapoljavanje Podruna sluba Slavonski Brod, sa enama koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje Ovaj dokument nastao je u okviru projekta Ka socijalnoj koheziji Utjecaj na politike socijalnog ukljuivanja za viestruko marginalizirane grupe ena, rtve nasilja u obitelji temeljem analize zakonodavstva Republike Hrvatske kroz etiri osnovne teme: briga o djeci i socijalne usluge, zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih, socijalno stanovanje i dostupna pravda cilj koje jest pravna analiza zakona, pod-zakonskih akata, strategija i akcijskih planova koje je Republika Hrvatska donijela u svrhu socijalnog ukljuivanja ena koje su preivjele obiteljsko/ partnersko nasilje. Nadalje, temeljem izvjetaja kvalitativnog istraivanja, kroz etiri navedene teme, provedenog koritenjem kvalitativne metodologije i to kombinacijom grupnih diskusija (fokus grupa) i intervjua provedenih sa enama koje su bile ili jo uvijek jesu rtve obiteljskog/ partnerskog nasilja s ciljem boljeg razumijevanja potreba tih ena. Takoer, za kreiranje ovog dokumenta koritena je i analiza lokalnih politika i strategija koje su grad Slavonski Brod i Brodsko-posavska upanija donijeli u svrhu socijalnog ukljuivanja ena koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje.
125
Cilj dokumenta je, temeljem analize prava, potreba i poloaja ena koje su preivjele obiteljsko/ partnersko nasilje, dati konkretne prijedloge za poboljanje stanja i pozitivnu diskriminaciju ove populacije na tritu rada, a koja je u tom podruju u nepovoljnom poloaju, te kako bi se propisane mjere bolje koristile. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje godinji prosjek Stope nezaposlenosti za 2011. godinu u Brodsko-posavskoj upaniji iznosi 31,8%, to ju po zaposlenosti stavlja na posljednje mjesto u Hrvatskoj. Dravni prosjek, za usporedbu, iznosi 17% za isto razdoblje. Takoer, u Brodsko-posavskoj upaniji je najvee poveanje stope nezaposlenosti u odnosu na 2010. godinu te je broj korisnika socijalne pomoi iznadprosjean. to se tie nezaposlenosti prema spolu, udio ena u ukupnom broju nezaposlenih krajem 2011. u Brodsko-posavskoj upaniji iznosi 56,6 %, to ju ini vodeom upanijom u Hrvatskoj po visini stope nezaposlenih ena. Iako ene ine veinski dio stanovnitva (51, 47%) na tritu rada su daleko manje prisutne. Prema podacima iz SWOT analize Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko posavske upanije 2011.- 2013. do visoke stope nezaposlenosti ena u ovoj upaniji doveli su slijedei problemi: Nedovoljni kapaciteti nezaposlenih ena koje ele pokrenuti vlastiti posao, do ega je dolo radi nedostataka sredstava za dodatne oblike obrazovanja i usavravanja (kojima bi stekle poduzetnika znanja i vjetine i osnovno informatiko obrazovanje) i neinformiranosti o mogunostima i poticajima za samozapoljavanje Nekompetentnost i nemotiviranost nezaposlenih ena za nastup na tritu rada jer nemaju osnovno informatiko znanje, a vjetine za traenje posla, predstavljanje potencijalnom poslodavcu, pisanje ivotopisa i sl. su im slabo razvijene.
Osim zabiljeene izrazito visoke stope nezaposlenih ena u Brodsko-posavskoj upaniji postoji i velika nejednakost izmeu mukaraca i ena na tritu rada koja se, prema podacima iz SWOT analize Strategije razvoja ljudskih potencijala brodsko posavske upanije 2011.g.- 2013.g., oituje u slijedeim injenicama: Prosjena plaa ena posljednjih godina dosegla je otprilike 97,65 % plae mukaraca ene primaju manju plau u svakom sektoru i svakoj obrazovnoj kategoriji Rad koji obavljaju ene obino se smatra manje vrijednim ( kako u javnom, tako i u privatnom sektoru) Iz tradicionalne podjela poslova na enske i muke vidljivo je da ene uglavnom rade u osobito u djelatnostima kao to su zdravstvena i socijalna skrb, obrazovanje i javna administracija, gdje su plae nie nego u ostalim djelatnostima
Nezaposlenost je usko povezana s razinom obrazovanja, pa tako najvei broj nezaposlenih ena (68,66 %) u upaniji ima zavrenu srednju kolu u trajanju 3 ili 4 godine ili gimnaziju. Nezaposlenih ena samo sa zavrenom osnovnom kolom ima 26,16 %, dok svega 5,18 % nezaposlenih ena ima zavrenu viu ili visoku kolu. Kod veine nezaposlenih ena znanja i vjetine nisu prilagoene potrebama trita rada. Mjere usmjerene na reguliranje ravnopravnosti spolova i osnaivanje ena ukljuene su i u ostale nacionalne i regionalne strategije i dokumente poput Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja za 2011. i 2012. godinu. Istraivanje je pokazalo da su sudionice istraivanja vrlo malo upoznate s pravima pri zapoljavanju posebno s pravima koja imaju kao rtve nasilja. Veina njih ne zna da ima neka prava, a one koje za njih znaju (i to iskljuivo preko nevladinih organizacija kojima su se obratile za pomo) nemaju u njih povjerenja. Niti jedna od sudionica istraivanja nije dobila posao preko mjera Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Takoer navode da ih se rijetko poziva na razgovore i openito nemaju povjerenja da e na taj nain dobiti posao. Sudionice opisuju iskustva velikog nerazumijevanja i neuvaavanja njihove situacije od strane savjetnika Zavoda, u smislu preporuke poslova koji su sezonski i izvan grada (a znaju da nemaju kamo s djecom), rada u smjenama i sl.
Hrvatski zavod za zapoljavanje je jedna od najvanijih institucija za provedbu mjera aktivne politike zapoljavanja u Hrvatskoj, meutim upitna je njihova uinkovitost kad se radi o
enama koje su preivjele nasilje. U 2011. godini, mjerama iz Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja u Brodsko-posavskoj upaniji ukupno je obuhvaeno 1540 osoba. Udio ena je prema podacima Zavoda rasporeen je na sljedei nain: potpore za zapoljavanje od ukupnog broja (84) 34 su ene, potpore za samozapoljavanje od ukupnog broja (18) 5 su ene, financiranje obrazovanja od ukupnog broja (704) 350 ine ene javni radovi od ukupnog broja (539) 316 ine ene struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - od ukupnog broja (195) 133 su ene.
ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja su u Nacionalnom planu za poticanje zapoljavanja za 2011. i 2012. godinu obuhvaene u kategoriji Sufinanciranje zapoljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba. Iz statistikih podataka Zavoda nije vidljivo koliko je ena putem te mjere zaposleno u Brodsko-posavskoj upaniji. Kako je ve navedeno, prema podacima istraivanja niti jedna od sudionica nije dobila posao putem poticajnih mjera. Temeljem dobivenih rezultata istraivanja o potrebama ena koje su preivjele obiteljsko/ partnersko nasilje moe se zakljuiti da bi se dobili bolji rezultati u provoenju poticajnih mjera kao i boji rezultati u poloaju ovih ena na tritu rada ako bi se prvenstveno podigla razina savjetovanja koju vre savjetnici Zavoda i to u smjeru drukijeg i individualiziranijeg pristupa ovoj ciljanoj populaciji. Zbog osjetljivosti situacije ove populacije posebno je vaan prvi kontakt te bi primjena modela koji je ve zaivio u Podrunim slubama Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Zagreb i ibenik na Podrune slube u Brodsko-posavskoj upaniji dala bolje rezultate. Naime, navedene podrune slube su radi lake koordinacije i ukljuivanja u aktivnosti Zavoda javni radovi, obrazovanje, koritenje potpora za zapoljavanje i sl., imenovale posebnu savjetnicu koja vodi evidenciju o enama koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje koje su prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba. Takoer je usvojen i protokol o postupanju kod prijave ena koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje u evidenciju nezaposlenih. Prema navedenom protokolu postupak prijave u evidenciju za korisnice koje to ele je sljedei: 1. Centri za socijalnu skrb/sklonita/sigurne kue/savjetovalita alju putem e-maila ili javljaju telefonski podatke o eni rtvi obiteljskog/partnerskog nasilja imenovanoj savjetnici, te dogovaraju termin njezina dolaska na razgovor; 2. Centar za socijalnu skrb/sklonite/sigurna kua/savjetovalite obvezno alje potvrdu/ rjeenje o statusu rtve obiteljskog/partnerskog nasilja (kako ne postoji unificirana potvrda o statusu rtve dovoljna je pisana i potpisana izjava); 3. Osoba se pri prvom dolasku javlja imenovanoj savjetnici i od nje dobiva sve informacije o mogunostima zapoljavanja s obzirom na status ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja; 4. U pratnji savjetnice ili uz telefonsku najavu ena obavlja prvu prijavu na info pultu. Pritom ena treba naglasiti slubeniku/ci da u prijavnicu ne unosi osobne podatke: adresu, telefon i sl. jer oni smiju biti poznati samo matinoj savjetnici; 5. Daljnje aktivnosti idu uobiajenim tijekom preko matinih savjetnika. Vano je istaknuti da je podatak o tome da je ena rtva obiteljskog/partnerskog nasilja vidljiv samo njenoj savjetnici, a drugima, pa tako i poslodavcu, ostaje nepoznat ukoliko ena tako eli. Dakle, kako bi se unaprijedio rad na Hrvatskom zavodu za zapoljavanje Podruna sluba Slavonski Brod s enama koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje, predlaemo da se primjeni navedeni Protokol o postupanju i imenuje savjetnica koja bi bila zaduena za ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja i njihovo individualno savjetovanje kod prijave u evidenciju nezaposlenih. Obzirom da je u ovoj problematici vana suradnja savjetnika za zapoljavanje na Zavodu i socijalnih radnika u centrima za socijalnu skrb, potrebno je stalno unaprjeivati njihovu meusobnu suradnju. S tim ciljem potpisan je Protokol o pruanju usluga dugotrajno
127
nezaposlenim korisnicima pomoi za uzdravanje usuglaen izmeu Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i Ministarstva socijalne politike i mladih o formalnoj razmjeni podataka o radno sposobnom i djelomino radno sposobnom stanovnitvu (profesionalno radno nesposobnima), te pojedincima koji se na Zavodu due od jedne godine vode kao nezaposlene osobe. Potpisivanje navedenog protokola bio je dio aktivnosti projekta ene na tritu rada (Women in the Labour Market; WLM) financiranog iz sredstava Instrumenta za predpristupne pomoi (Instrument of Pre-Accession; IPA), komponente Razvoj ljudskih potencijala, kojeg je provodio konzorcij na ijem je elu tvrtka WYG International Ltd (WYGI). Projekt je osmiljen kako bi ojaao kapacitete Zavoda i ostalih kljunih dionika u cilju boljeg razumijevanja poloaja ena na tritu rada u Hrvatskoj, te utjecaja trenutnih mjera aktivne politike zapoljavanja na pojedine skupine ena u nepovoljnom poloaju na tritu rada, a primjenjujui pristup temeljen na prikupljenim dokazima. Takoer, u okviru istog projekta razvijene su nove radne metode Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i Centra za socijalnu skrb u radu sa enama u nepovoljnom poloaju na tritu rada. Radi se o individualiziranom pristupu mentorstvu i savjetovanju traitelja posla u nepovoljnom poloaju, a u pravilu se oslanja na individualne akcijske planove i u sreditu je suvremene aktivacijske politike, te je iznimno koristan za dugotrajno nezaposlene traitelje/ice posla koji/e su suoeni/e s viestrukim preprekama na putu do zapoljavanja, kao to su nedostatak vjetina, nedostatak prethodnog iskustva na tritu rada te socijalne potrebe. Novi Zakon o socijalnoj skrbi uvodi koncept socijalne aktivacije i dva plana: Individualni plan promjene i Plan aktivnosti pomou kojih e se pratiti socijalna aktivacija. Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti kao uvjet postavlja izradu profesionalnog plana tj. Profesionalni plan zapoljavanja. to se tie provedbe novih, zajednikih metoda rada Zavoda i Centra sa enama u nepovoljnom poloaju, treba istai da ene koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje nisu ukljuene u novi pristup kao kriterij, ve svoju ukljuenost mogu ostvariti putem drugih kriterija. ene koje e biti ukljuene u novi pristup moraju ispunjavati najmanje tri sljedea kriterija: biti nezaposlene ene preko 40 godina starosti; biti dugotrajno nezaposlene (najmanje 3 godine); imati najmanje jednu osobu o kojoj skrbe; biti iz ruralnog podruja; biti samohrane majke; imati nii stupanj strune spreme (PKV, NKV, ...); biti bive ovisnice; biti bive zatvorenice; ili biti pripadnice nacionalne manjine; i biti ene s invaliditetom.
Miljenja smo da bi ene koje su preivjele obiteljsko/partnersko nasilje zbog svoje specifine i teke pozicije na tritu rada trebale biti istaknute kao ene u nepovoljnom poloaju i navedene u spomenutim kriterijima, te da bi primjena ovih novih zajednikih metoda rada Zavoda i Centra sa enama u nepovoljnom poloaju dovela do boljih rezultata na tritu rada za ovu populaciju stoga, s tim ciljem, zagovaramo njihovu primjenu. Nadalje, rezultati istraivanja pokazali su sljedee to je neophodno kako bi se olakao pristup tritu rada enama koje su preivjele nasilje u obitelji: prvenstveno je potrebno osigurati brigu o djeci i starijim osobama unaprijediti mjere za poticanje zapoljavanja ena na nain da su prilagoenije ovoj ciljanoj skupini, odnosno fleksibilnije u nainu provoenja mjera i poveanjem broja ena u programima osposobljavanja i prekvalifikacije, te ih uiniti dostupnim u to veoj mjeri kako u urbanim tako i u ruralnim podrujima poveati suradnju s jedinicama lokalne samouprave i drugim relevantnim dionicima. A
L JUIVANJ IJALNOG UK IL JE IK A SOC E SKO NAS 128 ANALIZ A POLIT U PARTNkljRivanja za viestruko AVA J cijalnog u u E PREIVL J ke ENA KOjJkoheziji Utjecaj na politina, sotve nasilja u obitelji r o
7. ZAKONODAVNI I NORMATIVNI OKVIR U DRAVAMA EUROPSKE UNIJE I PRIMJERI DOBRE PRAKSE

7.1. Evropska unija
7.1.1. Konvencija Vijea Evrope o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja U svibnju 2011. godine u Istambulu je usvojena Konvencija Vijea Evrope o sprjeavanju i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja koja ini sveobuhvatan, pravno obvezujui meunarodni sporazum s odredbama o prevenciji, zatiti rtava i gonjenju poinitelja nasilja. Konvenciju je, do kolovoza 2012. godine, potpisalo 17 drava lanica Vijea Evrope, no Hrvatska nije meu njima. Konvencija stupa na snagu i postaje obvezujua za sve lanice kad ju ratificira najmanje 10 drava. Konvencija predstavlja napredak u europskom pravnom sustavu te je prema njoj nasilje nad enama je ozbiljno krenje ljudskih prava i predstavlja oblik diskriminacije. Takoer, kriminalizira djela poput prisilnog braka, zlostavljanja, genitalnog sakaenja, prisilnog pobaaja i prisilne sterilizacije. Cilj Konvencije je suzbiti sve oblike nasilja i diskriminacije, promoviranje rodne ravnopravnosti, razvoj sveobuhvatnih okvira, politika i mjera za zatitu i pomo rtvama svih oblika nasilja, te pruanje podrke i pomoi organizacijama i institucijama u uspostavljanju efikasne suradnje i usvajanja sveobuhvatnog pristupa u suzbijanju nasilja nad enama i nasilja u obitelji. U lanku 18. Ope obaveze, u toki 3. se navodi strane se obavezuju da e mjere, koje se poduzimaju u skladu sa ovim poglavljem, biti: zasnovane na razumijevanju nasilja nad enama i nasilja u obitelji iz rodne perspektive i usmjerene na ljudska prava i sigurnost rtava; zasnovane na integriranom pristupu, koji uzima u obzir odnos izmeu rtava, poinitelja, djece i njihovog ireg drutvenog okruenja; usmjerene na izbjegavanje sekundarne viktimizacije; usmjerene na osnaivanje i ekonomsku neovisnost ena rtava nasilja; smjetene, tamo gdje je to prikladno, u istim prostorijama razliite slube za zatitu i podrku enama; odgovarajue za specifine potrebe ugroenih osoba, ukljuujui i djecu-rtve, te da su im dostupne.
U toki 4. se navodi: Pruanje usluga ne smije ovisiti o spremnosti rtve da podnese prijavu ili svjedoi protiv bilo kojeg poinitelja. U lanku 20. Ope usluge podrke, navodi se da su strane obavezne poduzeti neophodne zakonodavne i druge mjere te osigurati rtvama pristup uslugama koje omoguavaju njihov oporavak od nasilja. Kada je to neophodno, ove mjere trebaju obuhvatiti sljedee usluge: pravno i psiholoko savjetovanje, financijsku pomo, stanovanje, obrazovanje, osposobljavanje i pomo prilikom zapoljavanja. Konvencijom se uspostavlja i meunarodni nadzorni mehanizam koji e nadzirati provedbu Konvencije na nacionalnoj razini. Nadzor e provoditi skupina neovisnih strunjaka/ strunjakinja (The Group of experts on action against violence against women and domestic violence - GREVIO). Ministarstvo socijalne politike i mladih 10. veljae 2012. godine donijelo Odluku o osnivanju Radne skupine za pripremu potpisivanja i usklaivanje prijevoda Konvencije Vijea Evrope o sprjeavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u obitelji s hrvatskim pravnim nazivljem. U radnoj skupini je 19 predstavnika/ca nadlenih dravnih tijela, institucija i organizacija civilnog drutva te se intenzivno radi na skorom potpisivanju i ratificiranju Konvencije.
129
7.1.2. Evropska platforma za borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti Evropska platforma za borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti identificira obitelji samohranih roditelja i obitelji sa jednim zaposlenim lanom kao grupe zaposlenog stanovnitva pod najveim rizikom od siromatva. Postizanje cilja smanjenja siromatva zahtijevat e objedinjene napore i instrumente na nivou EU, meutim, glavna se odgovornost locira na zemlje lanice. Inicijativa Evropska platforma protiv siromatva i iskljuenosti i Strategija Evropa 2020 imaju za cilj pruiti potporu dravama lanicama, te nadahnuti drave kandidatkinje za nove poticaje koordinaciji socijalnih politika i ukljuivanju svih dionika za poduzimanje konkretnih i inovativnih akcija. U tom smjeru, Komisija je identificirala kljuna polja za akciju: mjere u itavom spektru javnih politika, vee i uspjenije koritenje fondova EU, promoviranje socijalnih inovacija zasnovanih na podacima, rad kroz partnerstva i iskoritavanje potencijala socijalne ekonomije, poboljanje koordinacije javnih politika izmeu zemalja lanica. Obitelji samohranih roditelja i obitelji sa jednim zaposlenim lanom suoavaju se sa najveim rizikom od siromatva izmeu ostalih grupa zaposlenih. Nedostatak dostupnih usluga brige o djeci sprjeava njihovo puno sudjelovanje na tritu rada. Ekonomska kriza je takoer dodatno istakla visoku izloenost migranata socijalnim rizicima, jer rast nezaposlenosti esto prvo njih pogaa. Za ovu grupu stanovnitva, gubitak zaposlenja esto je praen nemogunou pristupa mreama socijalne sigurnosti. Viestruka deprivacija ima nesrazmjerno vei utjecaj na odreene etnike manjine, meu kojima su Romi najvea grupa (oko deset do dvanaest miliona ljudi u Evropi). Osobe sa invaliditetom ili osobe koje pate od tekih kroninih bolesti esto su suoene sa velikim ekonomskim i socijalnim potekoama, koje utjeu i na cijelo domainstvo o kojem ovise oko est i po miliona ljudi koji su izloeni riziku od siromatva ili iskljuenosti izjasnilo se da ima neki vid invaliditeta. Komisija je identificirala sljedea podruja za akciju: poduzimanje mjera u itavom spektru javnih politika; vee i uspjenije koritenje fondova EU s ciljem podrke socijalnom ukljuivanju; promoviranje socijalnih inovacija zasnovanih na podacima; rad kroz partnerstva i iskoritavanje potencijala socijalne ekonomije; poboljanje koordinacije javnih politika izmeu zemalja lanica.
Bolja koordinacija javnih politika znai da je potrebno paljivo analizirati utjecaj mjera javnih politika na drutvo i svesti na najmanju moguu mjeru potencijalno negativne drutvene posljedice kroz mjere orijentirane na jednakost i usmjerene na siromatvo. Evropska komisija je podvrgla sve znaajne inicijative i prijedloge propisa detaljnoj analizi utjecaja, ukljuujui i socijalnu dimenziju. Komisija e nastaviti usavravati i poboljavati kvalitetu svoje analize utjecaja, kako bi osigurala da se socijalnoj dimenziji posveuje duna panja. Vano je da pri modifikaciji prijedloga Komisije, druge institucije EU kao i svaka zemlja lanica na nacionalnom nivou, procjene socijalnu dimenziju vlastitih prijedloga. 7.1.3. Strategija Evropa 2020. Strategija Evropa 2020. donosi viziju evropske socijalne trine ekonomije za 21. Stoljee i predlae tri prioriteta koji se meusobno nadopunjuju: Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji. Odriv rast: promicanje ekonomije koja uinkovitije iskoritava resurse, koja je zelenija i konkurentnija Ukljuiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi drutvenu i teritorijalnu povezanost.
Strategija Europa 2020. poiva na dva temelja: prvi se odnosi na tematski pristup koji ine prioriteti i glavni ciljevi, dok se drugi odnosi na izvjetavanje drava lanica, koje e pomoi dravama lanicama da razviju svoje strategije za povratak na odriv rast i javne financije.
Integrirane smjernice biti e usvojene na razini EU kako bi se pokrio opseg prioriteta i ciljeva EU dok e dravama lanicama biti poslane preporuke specifine za svaku dravu. Strategija Evropa 2020. e pomoi u izradi odgovarajuih javnih politika i aktivnosti za borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti, ali glavna je odgovornost na ovom polju nadlenost zemalja lanica. 7.1.4. Direktiva 2006/54/EC Revidirana Direktiva 2006/54/EC objedinila je i zamijenila nekoliko prethodnih direktiva27 te propisuje jednake prilike i jednaki tretman mukaraca i ena na podruju zapoljavanja, odnosno, zabranjuje direktnu i indirektnu diskriminaciju na osnovu spola u zapoljavanju. Ukljuuje uvjete za zapoljavanje, samozapoljavanje, odabir zanimanja, kriterije u oglaavanju slobodnih radnih mjesta, izbor kandidata, i sl., bez obzira radi li se o postupanju javnog ili privatnog sektora ili javnih tijela. Objedinjena Direktiva, zasnovana na Ugovoru o EU28, u skladu je sa standardom CEDAW Konvencije, predvia mogunost uvoenja privremenih posebnih mjera ili mjera pozitivne akcije, koje su opravdane injenicom da je formalna jednakost mukaraca i ena nedovoljna za promjenu faktike nejednakosti ena. U podruju politike suzbijanja diskriminacije u Hrvatskoj, Zakon o suzbijanju diskriminacije usvojen 9. srpnja 2008. usklaen je s Direktivom Vijea 2000/43/EZ o primjeni naela ravnopravnosti osoba bez obzira na njihovo rasno ili etniko podrijetlo i Direktivom Vijea 2000/78/EZ o uspostavi okvira za jednak tretman na podruju zapoljavanja i odabira zvanja. Zakonom se predvia dodatno jaanje i osnaivanje institucije pukog pravobranitelja kao sredinjeg tijela za suzbijanje diskriminacije. 7.1.5. Evropska konvencija o naknadi tete rtvama kaznenih djela nasilja (1983.) Evropska konvencija o naknadi tete rtvama kaznenih djela nasilja sastavljena je dana 24. studenog 1983. godine u Strasbourgu (ETS br. 116), a stupila je na snagu dana 01. veljae 1988. godine. Republika Hrvatska potpisala je Evropsku konvenciju dana 7. travnja 2005. te donijela Prijedlog zakona o potvrivanju ove Konvencije kako bi njezine odredbe u smislu lanka 140. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 41/01proieni tekst i 55/01 - ispravak) postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Svrha Evropske konvencije jest stvaranje okvira kako bi se na odgovarajui nain rijeio poloaj rtava kaznenih djela nasilja poinjenih s namjerom, koje su pretrpjele tjelesne ozljede ili naruenje zdravlja, te uzdravanih lanova obitelji osoba koje su umrle od posljedica takvih kaznenih djela. Nadalje, svrha Konvencije je razvijanje sustava za naknadu tete tim rtvama od strane drave na ijem su podruju takva kaznena djela poinjena, osobito ako poinitelj nije otkriven ili ako nema sredstava, kao i uvoenje najnunijih odredbi koje reguliraju ovo podruje. Konvencija sadri odredbe kojima se ureuju temeljna naela koja se odnose na isplatu naknade tete rtvama kaznenih djela nasilja, kojima se odreuje to naknada tete obuhvaa, u kojim se sluajevima naknada tete moe odbiti ili umanjiti, zatim odredbe o meunarodnoj suradnji, te zavrne odredbe koje propisuju stupanje na snagu Konvencije, odredbe o ratifikaciji i pristupanju, izjavljivanju rezervi, te o otkazu. Konvencijom je propisano da e drava dati doprinos radi naknade tete kada ona nije u potpunosti raspoloiva iz drugih izvora i to onima koji su pretrpjeli teke tjelesne povrede ili naruavanje zdravlja kao direktnu posljedicu djela nasilja poinjenog s namjerom i uzdravanim lanovima obitelji osobe koja je umrla od posljedica takvog kaznenog djela. tete se u tim
27 Directive 2006/54/EC of the European Parliament and of the Council of 5 July 2006 on the implementation of the principle of equal opportunities and equal treatment of men and women in matters of employment and occupation (recast). Ova direktiva je objedinila, zamijenila, i modernizirala 6 predhodnih direktiva: Direktiva 75/117/EEZ o jednakoj plai, Direktiva 76/207/EEZ o pristupu zapoljavanju, strunom obrazovanju i napredovanju, te uvjetima rada, Direktiva 2002/73/EZ kojom se mijenja i dopunjava 76/2007/EEZ, Direktiva 86/378/EEZ o profesionalnom socijalnom osiguranju koju je zamijenila Direktiva 96/97/EC, i konano Direktiva 97/80/EZ o teretu dokazivanja u sluajevima diskriminacije na osnovi spola; 28 Ugovor o EU, lan 141. (4) odravanje ili usvajanje mjera kojima se osiguravaju posebne prednosti podzastupljenom spolu sa ciljem da se olaka mogunost obavljanja poslovnih aktivnosti ili sprjeavanje ili kompenziranje postojeih nepogodnosti u profesionalnim karijerama.
131
sluajevima nadoknauju i kada se poinitelj ne moe kazneno progoniti ili kazniti. Ovisno o sluaju o kojemu je rije, naknada tete obuhvaa barem sljedee: izgubljenu zaradu, trokove lijeenja i bolnike trokove te pogrebne trokove, a u odnosu na uzdravane lanove obitelji, gubitak uzdravanja. U nacionalnim zakonodavstvima moe se utvrditi gornja granica iznad koje, kao i najnia granica ispod koje se ta teta nee nadoknaivati. 7.1.6. enska povelja29 Cilj enske povelje je borba protiv rodne nejednakosti u privatnom ivotu i na poslu u Evropi i ire. Povelja postavlja pet kljunih akcijskih podruja: ravnopravnost na tritu rada i jednaka ekonomska neovisnost za ene i mukarce, jednake plae za jednaki rad, ravnopravnost u donoenju odluka, iskorjenjivanje rodno specifinog nasilja te ravnopravnost izvan granica EU-a. Izdvojili smo tri najznaajnije: 1. Ekonomska neovisnost, koja se treba dostignuti posebno kroz borbu protiv diskriminacije, obrazovnih stereotipa, segregacije na tritu rada, nesigurnih uvjeta zapoljavanja, prinudnog skraenog radnog vremena i neuravnoteene podjele odgovornosti za brigu o obitelji sa mukarcima. Komisija se obavezuje osigurati punu realizaciju mogunosti ena i koritenje njihovih vjetina. 2. Jednako plaan rad za ene i mukarce. Komisija se obavezuje na borbu protiv razlika u plaama svim dostupnim sredstvima, ukljuujui zakonske instrumente. 3. Potovanje dostojanstva i integriteta ena i zaustavljanje rodno utemeljenog nasilja, ukljuujui tetne obiajne i tradicijske prakse. Europska komisija donijela je i mjere kojima e smanjiti razlike u plaama izmeu mukaraca i ena u sljedeih pet godina. 7.1.7. Strategija za ravnopravnost ena i mukaraca 2010-201530 Ravnopravnost je jedna od pet vrijednosti na kojima poiva Evropska unija koja se obavezala da e se u svim svojim aktivnostima zalagati za ravnopravnost ena i mukaraca31 to se temelji na Povelji o osnovnim pravima EU32 koja osigurava ravnopravnost i zabranjuje diskriminaciju na osnovi spola. Strategija za ravnopravnost ena i mukaraca postavlja est tematskih prioriteta meu kojima su jednako pravo na ekonomsku neovisnost, jednaka zarada za jednak rad i rad jednake vrijednosti, te iskorjenjivanje rodnog nasilja. Naglaava se da je ekonomska neovisnost preduvjet koji omoguava enama (i mukarcima) kontrolu nad vlastitim ivotom i prave vlastite izbore. ene i mukarci doivljavaju siromatvo i socijalnu iskljuenost na razliite naine: ene su suoene sa veim rizikom od siromatva, posebno samohrane majke i starije ene, kada razlika u zaradi pree u razliku u visini mirovine. U marginaliziranim grupama postoji vea tendencija ka stvaranju dubljeg jaza izmeu spolova, koji dovodi do mnogih problema kada su ene u pitanju. U skladu sa reenim Komisija: podrava implementaciju relevantnih nacionalnih mjera, a u kontekstu Smjernica za zapoljavanje i vrednovanje nacionalnih planova za zapoljavanje paljivo nadgleda usvojene nacionalne politike kako bi se unaprijedila rodna ravnopravnost na tritu rada i poveala socijalna ukljuenost ena; promovira ensko poduzetnitvo i samozapoljavanje; procjenjuje jaz u pravima na odsutnost zbog obiteljskih razloga, te procjenjuje na koji se nain moe smanjiti;
29 Strengthening the commitment to equality between women and men: a Womens Charter 30 Strategy for equality between women and men 2010-2015 31 lanovi 2. i 3. Ugovora o EU, lan 8. Ugovora o funkcioniranju EU. 32 Povelja o osnovnim pravima Evropske unije prvi put u povijesti EU jedinstvenim tekstom utvruje niz graanskih, politikih, ekonomskih i socijalnih prava svih graana i osoba s prebivalitem u Europskoj uniji. Povelja je objavljena na Samitu EU u Nici 7. prosinca 2000., ali kao politika deklaracija koja nije bila obvezujua. Potpisana je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 12. prosinca 2007. u Strazburu, a Ugovorom iz Lisabona (2007./2009.) Povelja je postala pravno obvezujui dokument svim institucijama i dravama lanicama Europske unije osim za Poljsku i Veliku Britaniju i eku Republiku koje su osigurale izuzea.
izvjetava o aktivnostima koje poduzimaju zemlje lanice vezano za sadraje za brigu o djeci; promovira rodnu ravnopravnost u svim inicijativama integracije i integracije migranata.
Iako je jednaka zarada za rad jednake vrijednosti ugraena u ugovore EU, razlika u zaradama ena i mukaraca je i dalje 17,8%. Uzroci ove razlike uglavnom se ne temelje na razlikama u obrazovanju i strunom usavravanju, stoga bi panju trebalo usmjeriti na prelazak iz obrazovanja na trite rada, segregaciju na tritu rada33, na neproporcionalni udio ena u obiteljskim obavezama i potekoama sa usklaivanjem privatnog i poslovnog ivota. Mnoge ene rade nepotpuno radno vrijeme ili su angairane u netipinim oblicima zapoljavanja, to moe imati negativne posljedice na njihovu zaradu, razvoj karijere, izglede za napredak i mirovinu. Tim povodom, Komisija: istrauje mogue naine za unaprjeenje transparentnosti visine zarada i utjecaj nepotpunog radnog vremena i ugovora na odreeno vrijeme na ostvarivanje jednake zarade; nastoji ohrabriti ene da se ponu baviti netradicionalnim zanimanjima, posebno u zelenim i inovativnim sektorima.
7.2. Austrija
Donoenjem Zakona o zatiti od nasilja u obitelji 1997. godine promijenjene su osnovne paradigme postupanja slubi, a novi odgovor drave zamiljen je kao postupanje koje izraava bezuvjetno neodobravanje nasilnog akta, to je impliciralo prihvaanje odgovornosti slubi (posebno policije i sudova) za poduzimanje odgovarajuih i srazmjernih mjera u cilju zatite osoba koje doivljavaju partnersko nasilje, kao i drugih osoba koje su mu izloene. Definiran je koncept policijske intervencije a razumijevanje fenomena nasilja uvjetovalo je reakciju drave strukturiranu u dvije faze, sa tri kljuna elementa. Tijekom prve faze intervencija ne ovisi od elje ene, a u odreenim sluajevima (zatite ivota) ona se mora poduzeti ak i protiv njene volje. Austrijski zakon je policiji dao ovlatenje da nasilniku izda nalog za iseljenje iz stana na period od 10 (odnosno 20) dana, bez obzira na elju ene. Izdvajanje nasilnika iz stana pokazalo se kao efikasno sredstvo i snana poruka: podrka sigurnosti i sigurnosti ene u trenutku kada je nasilje zaustavljeno i nasilna veza prekinuta, kao i sloboda koju ena dobiva da donese odluke o moguim promjenama34. Policijska intervencija je ograniena i predstavlja prvi korak, nakon ega se kontrola nad daljnjim procesom jasno i bezuvjetno preputa eni, u okolnostima u kojima ona raspolae informacijama i moe donijeti neovisnu odluku, te koja zahtjeva daljnju suradnju institucija. U drugoj fazi intervencija podrazumijeva dugoroniju zatitu, graansko-pravne privremene zatitne mjere i podrku za rtve kroz koordinaciju usluga slubi35. Interventni program obuhvaa: (a) proaktivni pristup (automatski prijenos informacija reguliran je zakonom; obavezno kontaktiranje rtve); (b) procjenu opasnosti i planiranje sigurnosti (upotrebljava se lista pitanja i faktora kojima se olakavaju procjena i planiranje); (c) organiziranje konferencije sluaja radi prevencije nasilja; (d) savjetovanje rtve (na srednji i dui rok) i kontrolni kontakti (ako se ene ne javljaju tri ili est mjeseci); (e) kune posjete i savjetovanje kod kue (za sluaj da ena nema resurse za uvanje djece, putovanje i sl.); (f ) koordiniranje i umreavanje grupa i intervencija; (g) intervencije koje se odnose na nasilnike i (h) obuku za profesionalce. Praenje efekata zatite smatra se drugim kljunim elementom uspjeha. Identificiraju se pokazatelji dobre prakse: broj, prostorna i vremenska dostupnost usluga zatite za ene;
33 ene i mukarci esto rade u razliitim sektorima to doprinosi razlici u plaama. ene su vie zastupljene u zdravstvenoj njezi, obrazovanju, socijalnoj zatiti i javnoj upravi, poslovima koji su manje vrednovani od mukih zanimanja. I kada su zaposleni u istom sektoru ili poduzeu, poslovi koje obavljaju ene esto su manje vrednovani i manje plaeni. 34 Dearing, A., (2002). Austrijski zakon o zatiti od nasilja u porodici, Temida, asopis o viktimizaciji, ljudskim pravima i rodu, br.3, godina 5, str. 15-27, Viktimoloko drutvo Srbije, Beograd. 35 U svakoj od devet saveznih pokrajina kao zakonsko rjeenje osnovana je interventna sluba protiv nasilja; Logar, R., (2003). Iseljenje nasilnika i ta onda? O mogunostima novih oblika intervencije i nemogunosti da se nasilje nad enama sprei uz mala sredstva. Spoznaje iz sedme godine Zakona o zatiti od nasilja u porodici u Austriji; Struni skup, Berlin, Novembar 2003 (prevod: Autonomni enski centar, Beograd).
133
preciznost definicija i zakonske regulacije policijskog postupanja, implementacija mjera, efikasnost primjene zatitnih mjera36. Istrauju se i problemi i izazovi za implementaciju: nedostatak sredstava za financiranje interventnih centara, zbog ega nije mogue osigurati iroku i sveobuhvatnu zatitu za sve rtve; nedostaci u koordinaciji i elementima zatite rtve, posebno kada se radi o ekstremno opasnim nasilnicima; kazneno-pravosudni sustav kao karika koja nedostaje37, nedovoljna zatita emigrantica, problem zatite djece u obiteljima u kojima su majke rtve i sl. Analizirajui pritube povodom sluaja ubojstva dvije ene, UN Komitet za eliminaciju diskriminacije ena38, uvaavajui postignuto, preporuio je Austriji da: (a) ojaa primjenu i praenje provoenja Zakona za zatitu od nasilja u obitelji i relevantnih odredbi Krivinog zakona; (b) odluno i brzo procesuira poinitelje nasilja u obitelji i osigura da se u svim akcijama obrati duna panja na sigurnost ene, naglaavajui to da prava nasilnika ne mogu imati primat nad enskim ljudskim pravima na ivot i na fiziki i mentalni integritet; (c) osigura poboljanu koordinaciju izmeu policije i predstavnika pravosua, a takoer i da osigura da svi nivoi kazneno-pravnog sistema (policija, javni tuitelji, sudci) redovno surauju sa nevladinim organizacijama koje rade na zatiti i podrci enama koje su preivjele rodno zasnovano nasilje; (d) usavri programe treninga i edukacije na temu nasilja u obitelji za suce, odvjetnike i policiju39. Austrijski Zakon o zatiti od nasilja dopunjavan je 1999., 2002. i 2004. godine, da bi u lipnju 2009. bio usvojen Drugi Zakon o zatiti od nasilja, kojim je poboljana zatita i podrka za rtve. Pravo na zatitu od nasilja zagarantirano je svakoj osobi koja boravi u Austriji, nezavisno od porijekla i dravljanstva. Zakon o sigurnosti omoguio je da policijski nalog za iseljenje traje dva tjedna, te da se na sudu moe produiti na etiri tjedna40. Dugorona zatita dobiva se na sudu, kao iseljenje i zabrana povratka u stan/kuu, koje moe trajati do est mjeseci41 i/ili mjera ope zatite od nasilja (zabrana pojavljivanja na odreenim mjestima i zabrana kontakta), koja moe trajati do godinu dana i moe se produavati ako postoje opravdani razlozi. Mjere se mogu izdati i za psihiko nasilje, a mogu ih dobiti i djeca koja su svjedoila nasilju koje je injeno prema njihovim majkama (za djecu ovu mjeru mogu traiti i nadlene slube). Sudski postupak ne traje due od etiri tjedna (zbog kontinuiteta zatite), moe se okonati bez sasluanja nasilnika, a po prvi put rtve dobivaju pravo na psiho-socijalnu podrku i praenje u graanskim postupcima. Zakonske izmjene iz 2009. obuhvatile su i proirenje Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku. Zatita od nasilja je u Kaznenom zakonu (koji ne sadri djelo nasilje u obitelji) regulirana veim brojem djela, da bi 2006. godine bila proirena djelom uporno proganjanje, a 2009. djelom trajno vrenje nasilja, za koje je predviena stroa kazna nego za pojedinani sluaj nasilja. Proirena su prava rtve u kaznenom postupku, tako da obuhvaaju: pravo na informiranje o postupku, na uvid u sudske spise, na sasluanje sa posebnom potedom i sa respektom (obavezno u svim sluajevima kada su djeca rtve), sudjelovanje i davanje osobnog
36 Na primjer, od 1997. do 2004. godine policija je izdala 26.717 naloga o iseljenju, a registrirano je tek 12% krenja, zbog dosljedne politike kanjavanja prekritelja, novano, ak i uhienjem; Haller, 2002, prema Logar, R., (2005). Ausrijski model intervencije u sluajevima nasilja u porodici, Sastanak ekspertne grupe: Nasilje nad enama: primjeri dobre prakse u eliminaciji nasilja i borbi protiv nasilja nad ena, Odsjek Ujedinjenih naroda za unapreenje poloaja ena i Ured Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala, Svibanj 2005., Be. 37 Haller je otkrila da je priblino svaka druga prijava fizike povrede odbaena, a samo je u jednom od sedam sluajeva zabiljeena primjena kazne. Svaki trei sluaj je odbaen jer rtva nije htjela svjedoiti (prema Logar, 2005). 38 Zakon o zatiti od nasilja i mjera iseljenja ne spreavaju ekstremno opasne nasilnike od daljnjeg injenja nasilja, zbog ega su se u Austriji (2002. i 2003. godine) dogodila dva ubojstva ena i pored toga to su nasilnici imali mjeru iseljenja i zabranu prilaska, a ene prijavile policiji prijetnje nasilnika da e ih ubiti. Beki Interventni centar i Asocijacija za pristup ena pravdi su 2004. godine podnijeli predstavku Komitetu za eliminaciju diskriminacije nad enama, koji je konstatirao propuste drave u zatiti i dao preporuke za unapreenje. 39 CEDAW/C/39/D/5/2005 (6 August 2007); CEDAW/C/39/D/6/2005 (1 October 2007). 40 Policija je duna dati pisanu informaciju i poinitelju nasilja i rtvi o pravima i obvezama, kao i napraviti detaljni zapisnik o intervenciji. Takoer, policija nadgleda izvrenje iseljenja (najmanje jedan obilazak). U sluaju otpora izvrenju, policija moe upotrebiti silu, a u sluaju krenja ovih mjera nasilnik plaa prekrajne kazne, a moe biti i uhien.
41 ... uz mogunost produenja ako su pokrenuti drugi postupci u relaciji s nasiljem, npr. razvod braka ili zahtjev za podjelu imovine, kada mjera traje do okonanja sudskog postupka, odnosno pravomonosti presude.
doprinosa u odvijanju kaznenog postupka, naknadu tete i naknadu za pretrpljeni bol i strah, pratnju u postupku. Od 2009. godine rtva moe zahtijevati sasluanje sa posebnom potedom, tajnost svoje adrese za nasilnika i praenje u postupku i u graanskim procesima (uvjek kada su oni u relaciji sa kaznenim postupkom za nasilje)42. Na ovaj nain zakonodavac je potvrdio opredijeljenost za bezuvjetno neodobravanje nasilja i za prihvaanje odgovornosti drave i slubi u ispunjavanju prava rtava nasilja. 7.2.1. Inicijativa nevladinog sektora: Prevencija siromatva u Bekom enskom sklonitu43 Sigurni opstanak: informiranje i pravo na socijalne beneficije kao to je naknada za nezaposlene, socijalna pomo, asistencija u stanovanju, deji doplatak, dodatak za iznajmljivanje stana, karte za socijalne beneficije i sl., od ogromne su vanosti da bi se sastavio kraj sa krajem u vrijeme bez, ili sa malim prihodima. Iskustvo pokazuje da mnoge ene ne znaju koje beneficije mogu dobiti. Imigrantice koje su iskusile nasilje a ele ostati u Austriji, za kratko vrijeme ostaju bez ikakvih financijskih sredstava. Prelazna pomo moe biti vana za sve ene koje su izloene nasilju mukaraca, jer one moraju nai hrabrost da naprave prvi korak izlaska iz nasilnog odnosa. Privatne donacije koje Sigurna kua dobija ine mogunost da se osigura izvjesna financijska pomo neposredno nakon to se ena nae u hitnoj situaciji. Zapoljavanje i kvalifikacije: Pomo u nalaenju zaposlenja i sudjelovanje u adekvatnim programima za kvalifikaciju namijenjena je enama koje do tada nisu imale nijedan trening, kao i enama koje ne mogu nai posao u svom podruju kvalifikacije, a takoer i enama koje se vraaju na trite rada nakon perioda nezaposlenosti. Sigurna kua ima blisku suradnju sa Bekim fondom za promociju zapoljavanja (WAFF) koja osigurava da ene dobiju odgovor na sva pitanja u vezi sa zapoljavanjem: programi kao to je NOVA za ene koje se vraaju poslije roditeljskog odsustva, program FRECH (ansa za ene), da dobiju informacije i savjete, kao i financisjku pomo za budue treninge. Drugi vaan aspekt je priznavanje profesionalnih kvalifikacija koje su steene u zemljama porijekla, tako da se ene mogu vratiti na trite rada to je prije mogue. Pritisak da se nae posao je izrazito visok za imigrantce koje moraju pripremiti dokaze o dovoljnim prihodima da bi im se dozvolilo produenje boravka. Zato je centralni zahtjev da imigrantice koje su izloene nasilju na laki nain pristupe tritu rada. Privremeni smetaj za zlostavljane ene i njihovu djecu: Sve ene, neovisno od porijekla, godina, religije, mogu se obratiti enskom sklonitu. To se takoe odnosi i na sve ene koje nemaju primanja, tako da sve ene koje su izloene nasilju mogu nai sigurno mesto za ivot. Ako ena i njena djeca ele otii iz njihovog doma zbog nasilja, ili ako iseljenje i zabrana pristupa nisu dovoljne mjere pruanja zatite, one mogu biti primljene u ensko sklonite. Bez ove mogunosti, neke od njih ne bi imale gdje ivjeti, a neke ne bi mogle ni zatraiti pomo Centra za beskunike, ve bi morale ostati sa nasilnikom i trpjeti zlostavljanje. U ruralnim regijama Austrije mnoge ene su jo uvek suoene sa problemom nedovoljnih ili nedostajuih usluga podrke. Boravini status: Informiranje i osiguravanje ovog statusa je prioritetno za ene koje ele ostati u Austriji. Savjetnice surauju sa autoritetima i pruateljima usluga, kao to je Savjetodavni centar za migrante u Beu, kao i sa savjetodavnim centrima za izbjegle osobe i azilante, da bi se pribavile informacije o statusu boravka za odreenu enu i kako bi se pokualo osigurati prava da ona ostane u zemlji. Samo pod tim uvjetima je mogue da ena pristupi tritu rada i poduzme budue korake ka osiguranju svog opstanka. Ako se ena eli razvesti od supruga, ona ima mogunost za savjetovanje o tome da li e razvod voditi ka gubljenju dozvole za boravak u zemlji. Jo uvjek ima ena koje ne mogu zatraiti razvod i koje se moraju vratiti suprugu, jer se ne mogu vratiti u zemlje porijekla. Zbog toga, od najvee mogue vanosti je da ena dobije boravini status neovisno od svog mua. Nalaenje novog doma: Neovisno od individualne situacije svake ene, savjetnice pomau enama nai novo mjesto za ivot poslije vremena koje su provele u enskom sklonitu, u
42 Logar, R., (2009). Pravo rtava nasilja u porodici na zatitu i pomo Zakoni vezani za zatitu od nasilja u Austriji (bosanski/ hrvatski/srpski), BM fr Frauen und ffentlichen Dienst, BM fr Inneres, BM fr Justiz. 43 Klein, S. (Ed.), (2009), p. 84-88
135
sluaju da se one ne mogu vratiti u obiteljski dom. Ukoliko je potrebno, savjetnice usmjeravaju ene na smjetaj za majku i dijete ili u kue za vrlo mlade ili samohrane majke, te je Servis za stanovanje grada Bea vana opcija. Beko ensko sklonite ima odlinu suradnju sa strukturama grada. Na alost, u drugim provincijama u Austriji nije mogue da ena koja je izloena nasilju aplicira za stan za hitne sluajeve, iako je to resurs od sutinskog znaaja za ene. Mogunost pristupanom stanovanju je vrlo vana tema u prevenciji nasilja, ali posebno u seoskim podrujima ona predstavlja veliki izazov. Drugi vaan aspekt je prevencija obavijesti o iseljenju. Ako je ena u opasnosti da izgubi obiteljski stan dok boravi u sklonitu zato to njen partner, koji u njemu jo uvjek ivi, vie ne plaa najamninu i raune, savjetnice kontaktiraju vlasnike stana u namjeri da ih obavijeste da ene imaju namjeru nastaviti ivjeti u njemu. Stanovanje u prelaznom periodu: Od 2006. godine Beko ensko sklonite ima specijalni model stanovanja koji predstavlja prelazne kue i stanove za ene koje vie nemaju potrebu za intenzivnom podrkom sklonita, ali se ne mogu obratiti drugim organizacijama za smetaj, ili nemaju pravo na koritenje stanova za hitne sluajeve ili gradskih stanova. Osim to imaju gde ivjeti, ene su podrane od strane socijalnih radnica/ka, ali ne tako intenzivno kao to je to bilo dok su boravile u sklonitu, to im pomae da ponovo steknu neovisnost, korak po korak. Poslije naputanja sklonita, sudske procedure (razvod, starateljstvo, izdravanje, krivine procedure i slino) nisu zavrene u mnogim sluajevima. Dok boravi u prelaznom stanu ena je svo vrijeme podravana u pravnim procesima u kojima sudjeluje. Zahtjev za boravak u prelaznom stanu mogu je ako ena ima izvjesna primanja i ako ne postoji akutna opasnost od nasilja. Broj stanova se stalno poveava (planira se da ih 2010. bude 50). Po pravilu, stan je dostupan na jednu godinu, ali u specifinim sluajevima taj period moe biti produen. Praksa pokazuje da je model prelaznog stanovanja vrlo vaan dodatak postojanju enskog sklonita. Ukoliko ova opcija ne bi postojala, odreen broj ena i djece, koje nemaju alternativu, morao bi se obratiti Centru za beskunike, a neke imigrantice ne bi bile primljene ni tamo.
7.3. Finska
Finska je jedna od drava koja, prema izvijeu njihove Vlade, ima Nacionalni akcijski plan za borbu protiv nasilja nad enama (NAP) koji je, prema miljenju strunjaka Evropskog enskog lobija (European Womens Lobby (EWL))44, tek djelomino ureen. EWL istie da definicija nasilja nad enama u finskom NAP-u ne ukljuuje sve oblike nasilja nad enama, nema dovoljno proraunskih sredstava za provedbu mjera, te ne sadri vremenski okvir za provedbu mjera, kao ni mjerila za procjenu uspjenosti provedenih mjera. Takoer, istie se da je Finska jedna od pet zemalja koje imaju NAP o postizanju ravnopravnosti spolova u koji je ukljuen dio o borbi protiv nasilja nad enama. Nadalje, EWL strunjaci ocijenili su da od 22 zemlje koje imaju zakone protiv nasilja u obitelji samo njih 6 ima odgovarajue zakonodavstvo, meu kojima je i Finska. Meutim, veliki problem u Finskoj je nedostatak intervencijskih centara i sklonita za ene. Savjetodavne (viejezine) telefonske linije navode se kao jedna od najveih prednosti u pogledu usluga za ene rtve nasilja. 7.3.1. Drutveno odriva Finska 2020: Strategija socijalne i zdravstvene politike45 Jedan od stratekih ciljeva je balansiranje razliitih podruja ivota. Prepoznato je da se ravnomjernim kombiniranjem profesionalnog i obiteljskog ivota poboljava dobrobit na poslu i kod kue, poveava stopa nataliteta, stopa zaposlenosti i kapacitet obitelji sa djecom da upravljaju svojim svakodnevnim ivotima. Roditeljski dopust, visokokvalitetne usluge obrazovanja za djecu i fleksibilno radno vrijeme pomau usklaivanju profesionalnog i obiteljskog ivota. Potreba za usklaivanjem je poveana u sluaju samohranih roditelja i zaposlenih ijim je starijim, bolesnim ili lanovima obitelji sa invaliditetom, potrebna pomo. Sistemi za brigu o maloj djeci moraju se prilagoditi razliitim potrebama djece i obitelji i podrati balansiran rast i razvoj dece. Obitelji moraju imati dostupna alternativna rjeenja brige za djecu. Roditeljski dopust mora biti podijeljen ravnomjernije izmeu oeva i majki. Roditelji imaju odgovornost za svoje roditeljstvo i za prava i odgovornosti koja se podrazumijevaju.
44 European Womens Lobby, http://www.womenlobby.org/?lang=en
45 Socially Sustainable Finland 2020: Strategy for social and health policy
7.3.2. Paket roditeljskod dopusta (HE 147/2002)46 Paket roditeljskog dopusta predvia novi oblik roditeljskog dopusta, odnosno djelomian roditeljski dopust. Novi dopust se zasniva na podjeli odgovornosti za brigu o djetetu izmeu roditelja. To znai da oba roditelja zakljuuju ugovor sa svojim poslodavcima o skraenom radnom vremenu za period od najmanje dva mjeseca. Reforma posebno ima za cilj poveanje sudjelovanja oeva u aktivnostima vezanim za brigu i odgoj dece kroz poveanje njihovih mogunosti izbora. U okviru reforme, roditeljski dopust koji je na raspolaganju biolokim oevima i oevima usvojiteljima proiren je tako da oevi imaju mogunost na kontinuiranu jednomjesenu odsutnost s posla kombiniranjem roditeljskog dopusta (paternal leave) i dopusta oeva (paternity leave). Zakonskim amandmanima sistem roditeljskog dodatka je postao fleksibilniji pa roditelji (male) djece takoer mogu uzeti djelomian roditeljski dopust dok dijele odgovornost za njegu deteta, tako da su istovremeno na djeliminom roditeljskom dopustu i rade skraeno radno vrijeme. Uz to, naknada za rodiljni dopust koja se isplauje majkama je uveana za period od prvih 56 radnih dana nakon poroaja. Poveanje dodatka ne poboljava samo prihode obitelji, ve i nadoknadu poslodavcu za zaradu isplaenu majci tokom njenog rodiljskog dopusta.
7.4. panjolska
Sustav za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja u panjolskoj odlikuje se opsenim, koordiniranim i sveobuhvatnim prioritetnim pristupom. Razvoj propisa o rodno uvjetovanom nasilju u panjolskoj datira od 1989. godine, kada je obiteljsko nasilje, prvi put ukljueno u kazneni zakon. Od 2004., usvojen je pristup koji je vie usmjeren to pokazuje da, iako je kazneno pravo neophodno sredstvo za iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja, to je samo po sebi nedovoljno za rjeavanje sloenosti tog pitanja. Kljuna je uinkovita primjena. 7.4.1. Organski zakon 1/2004 o mjerama integralne zatite protiv rodno uvjetovanog nasilja Organski zakon 1/2004 o mjerama integralne zatite protiv rodno uvjetovanog nasilja47 je temeljni propis u panjolskoj o mjerama integrirane zatite protiv rodno uvjetovanog nasilja. Glavni cilj Organskog zakona je osigurati jednako postupanje i jednake mogunosti za ene i mukarce, posebno u smislu diskriminacije ena u svim podrujima ivota. Obaveze iz zakona odnose se na privatne i pravne osobe koje borave ili djeluju u panjolskoj, bez obzira na nacionalnost, te registriranu adresu prebivalita/boravka. Izjednaena zastupljenost ili lanstvo znai da niti jedan spol ne smije biti zastupljen vie od 60% ili manje od 40%. Koordiniran pristup temelji se na 5 glavnih osi i to stvaranju: posebnih/specijaliziranih sudova; specijaliziranih ureda javnih tuitelja; forenzikih timova; besplatne pravne pomoi za sve rtve; i koordinacije, to je jedna od glavnih prednosti panjolskog sustava. Odgovornost za promociju, koordinaciju, nadzor i prevenciju pada na dvije organizacije posebno stvorene za tu svrhu: Vladino izaslanstvo protiv spolnog nasilja i Dravni opservatorij za praenje nasilja nad enama. U svrhu promicanja uinkovite koordinacije svih relevantnih ukljuenih dionika kreirani su protokoli za djelovanje, te se od 2004. godine osiguravaju odgovarajua sredstva za provedbu razliitih politika. Prava ena rtava rodnog nasilja (lanci 17.-28.): svim enama koje proivljavaju rodno utemeljeno nasilje, bez obzira na njihovo porijeklo, religiju ili neko drugo osobno ili socijalno svojstvo, zagarantirana su sljedea prava: pravo na informiranje, integrirana socijalna pomo, besplatna pravna pomo, (za ene koje dokau da nemaju dovoljno sredstava da pokrenu pravni postupak); smanjenje ili reorganizacija radnih sati, geografska mobilnost, promjena radnog mjesta, suspenzija radnog odnosa uz rezerviranje njihove pozicije, prestanak njihovog ugovora o radu sa pravima po osnovi nezaposlenosti; prioritetan pristup subvencioniranom stanovanju (tretiraju se kao prioritetna grupa za pristup subvencioniranom stanovanju i stanovanju za stare); socijalna pomo.
46 Family Leave Package (HE 147/2002) 47 Organic Law 1/2004 on measures of integral protection against gender violence
137
Sutkinje koje su rtve rodnog nasilja imaju pravo zatraiti odsustvo s rada, bez obzira na duljinu staa na sudu, odsustvo moe trajati najdue tri godine, uz punu plau i sve beneficije u prva 2 mjeseca te garantirani povratak na istu poziciju za odsustvo do 6 mjeseci. 7.4.2.Organski zakon za efektivnu ravnopravnost ena i mukaraca (3/2007)48 Dravni mehanizmi za ravnopravnost (lanci 23. - 35.): sve dravne politike i planovi, potujui pristup stanovanju, ukljuit e mjere kreirane s ciljem osiguranja principa efikasnosti ravnopravnosti ena i mukaraca; upravljake gradske/urbane i zemljine politike uzet e u obzir potrebe razliitih drutvenih grupa i obitelji razliitih struktura, favorizirajui jednak pristup svim gradskim slubama i infrastrukturi. 7.4.3. Kraljev dekret 255/200649 Ova Uredba daje preferencijalno pravo zaposlenoj eni koja je rtva rodno utemeljenog nasilja da dobije drugu poziciju u okviru svog ranga ili nivoa plae, sa slinim karakteristikama, ako je takva pozicija upranjena i mora biti popunjena, kako bi joj bila data efikasna zatita ili ispunjeno njeno pravo na integralnu socijalnu pomo. 7.4.4. Kraljev dekret 1369/200650 Meu korisnicima su rtve rodno utemeljenog nasilja i rtve nasilja u obitelji. Program obuhvaa mjere afirmativne akcije za poboljanje mogunosti ena za zapoljavanje i prua ekonomsku podrku u vidu minimalnog dohotka, u kombinaciji sa mjerama afirmativne akcije za zapoljavanje koja ne ukljuuje plaenu naknadu. 7.4.5. Kraljev dekret o Alimentacijskom garancijskom fondu (1618/2007)51 Uredba predvia isplatu minimalnih iznosa za izdravanje djeteta koje su sudski odreene u sluaju podmirenja od strane dunika. Ova davanja vrijede za maloljetnu djecu i odraslu djecu sa vie od 65% invalidnosti. Odobreni iznosi tretiraju se kao povratne naknade i ogranieni su na 18 mjeseci na maksimalno 100 eura za svako dijete.
48 Organic Act for effective equality between women and men (3/2007) 49 Royal Decree 255/2006 amending the General Regulations governing the terms and conditions of employment in the central government, approved by Royal Decree 365/1995 50 Royal Decree 1369/2006 regulating the minimum income programme for the unemployed
51 Royal Decree on the Alimony Payment Guarantee Fund (1618/2007)
8. ZAKLJUAK
Zakonodavstvo Republike Hrvatske je stvorilo odreeni okvir i mehanizam za prevenciju i suzbijanje partnerskog nasilja te je tako ono formalno prepoznato kao drutvani problem. Tijekom proteklih godina zakonodavni okvir razvijao se je s ciljem usklaivanja sa standardima EU i UN-a na nain da odraava definicije Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena (CEDAW)52. Ustav i Konvencija pritom daju Republici Hrvatskoj tri naloga: da uspostavi pravni okvir, osigura uinkovite provedbene mehanizme te djeluje preventivno. Rezultati istraivanja koje smo provele pokazuju da nije dovoljno imati zadovoljavajui zakonodavni okvir usklaen sa standardima EU i UN-a ve da je nuna i njegova pravodobna i dosljedna provedba u praksi. Uz Kazneni zakon, problematiku partnerskog nasilja u Hrvatskoj regulira i Zakon o zatiti od nasilja u obitelji kojim se na prekrajnopravnoj razini sankcionira partnersko nasilje time da ta razina zatite ima predviene zatitne mjere kojima se titi rtva nasilja, te jednu mjeru opreza (zabrana pribliavanja) koja se moe izricati tijekom trajanja sudskih postupaka primjenom odredbi Prekrajnog zakona (NN 107/07). Postojanje zatitnih mehanizama u prekrajnom zakonodavstvu pogreno navodi na zakljuak da Republika Hrvatska ima uinkovit pravni okvir koji omoguava preventivno djelovanje i uinkovitu zatitu osoba izloenih nasilju. Meutim, u sferi kaznenog zakonodavstva mogunost izricanja mjera kojima se titi rtva bitno je suena. Prekrajna regulativa nije i ne moe postati osnovni pravni okvir za rjeavanje sluajeva partnerskog nasilja. Ona to trenutano jest samo zato to kaznenopravna regulativa uope ne predvia mehanizme zatite rtve. Partnersko nasilje ozbiljan je problem jer ostavlja trajne i neizbrisive posljedice na ene i djecu. Rije je o djelima koja, s obzirom na stupanj drutvene opasnosti, znatno prelaze okvire prekrajnog zakonodavstva. Analiza nacionalnog zakonskog okvira kao i lokalnih strategija i propisa s aspekta prava ena pokazala je da u veini zakona, dokumenata i strategija ne postoji eksplicitno definirana kategorija ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja, pa time niti prava koja bi iz njih slijedila. U najboljem sluaju ona se mogu eventualno nazrijeti u okviru drugih kategorija. Iz tog razloga ove ene teko ostvaruju svoja prava i dobivaju potrebnu pomo. ak i tamo gdje u dokumentima postoji eksplicitna kategorija ene rtve obiteljskog nasilja, kao primjerice u Nacionalnom planu poticanja zapoljavanja u mjeri Sufinanciranje zapoljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i posebnih skupina, propisano i planirano se ne provodi i u provedbu je ukljuen zanemarivo mali broj ena. Moe se zakljuiti da unato mnogim zakonima, sporazumima, protokolima i nacionalnim planovima koje je Hrvatska donijela u procesu pristupanja Evropskoj uniji, postoji puno problema i propusta u njihovom provoenju, te je socijalna iskljuenost ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja evidentna i alarmantna. Nasilje prema enama nejee se dogaa u obitelji, u privatnoj sferi, to je osnovni razlog za tekoe u izlaganju ovog problema kao javnog. Smjetanje problema prvenstveno u privatnu sferu najee znai da mu se nee posvetiti odgovarajua pozornost. Relacija izmeu obitelji kao privatne sfere i institucije obitelji kao subjekta javnih diskusija i javnih politika temeljni je element rasprava o obitelji u socijalnim politikama53, stavljajui prostor obitelji onkraj jednostavnih intervencija, ili drugim rijeima, intervencija u prostor privatnog ovisi o razini dravne regulacije privatnog. Istraivanje obiteljskog/partnerskog nasilja kao javnog problema dodatno je oteano brojnim stereotipima vezanim uz obitelj i obiteljskim odnosima i ulogama. Tradicionalno, obitelj je prostor utoita i sigurnosti, stoga postojanje obiteljskog/partnerskog nasilja predstavlja suprotnost ovoj percepciji te ukazuje da za mnoge ene obitelj nije mjesto sigurnosti, da se interesi razliitih lanova obitelji ne podudaraju i da mukarci u obitelji
52 Hrvatska je ratificirala Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad enama (CEDAW) 9. rujna 1992. godine, a konvencija je na snagu stupila 9. listopada 1992. godine. Engleski tekst: Convention on the Elimination of Discrimination against Women (CEDAW), 1979, dostupan je na adresi http://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/ . 53 Medari, Z. (2011), Domestic Violence against Women in Slovenia: A Public Problem?, Revija za socijalnu politiku, Vol. 18 No. 1, 2011., 25-45, (p. 26).
139
provode mo nad enama54. U suvremenom drutvu jo uvijek postoji duboko ukorijenjen mit o tradicionalno usklaenom obiteljskom ivotu, te kao rezultat toga, odreeni stupanj nasilja je socijalno prihvatljiv i ne promatra se kao drutveni problem. Drutvena tolerancija obiteljskog/ partnerskog nasilja proizlazi iz njegove tradicionalne prisutnosti u drutvu. Posljedino, skupa s drutvenom prihvatljivosti nasilja, tolerancija igra znaajnu ulogu u ouvanju obiteljskog/ partnerskog nasilja u privatnoj sferi55. Analiza potreba i problema sa kojima se suoavaju ene koje su preivele obiteljsko/partnersko nasilje u ostvarivanju svojih prava pokazala je, posebice u ruralnim krajevima RH, da jedan od problema u socijalnom ukljuivanju i ostvarivanju prava ove populacije lei u rodnim stereotipima i predrasudama optereenoj zajednici gdje provoenje zakona u velikoj mjeri ovisi o osobnim stavovima djelatnika institucija nesenzibiliziranih i needuciranih za potrebe i probleme ove populacije i gdje prevladavaju stavovi o tradicionalnoj ulozi ene i podjeli rada. ene u puno veoj mjeri u odnosu na mukarce obavljaju kuanske poslove ukljuujui i brigu o djeci. Tako se mukarci percipiraju kao hranitelji obitelji a ene kao kuanice. Nedostatna razvijenost socijalnih usluga za brigu o djeci i starijima oteava poloaj ene u obitelji koja se zbog brige o djeci ili o starijim lanovima obitelji ne moe ukljuiti na trite rada. Nasilje, u interakciji s drugim faktorima, uvjetuje marginalizaciju i iskljuenje ena u razliitim podrujima: sudjelovanju na tritu rada, primanjima, edukaciji, obiteljskoj i socijalnoj mrei, posjedovanju vlastitog mjesta ivljenja, slobodnim aktivnostima56. Za mnoge ene odluka da izau iz nasilne veze i da zaponu ivot kao samohrane majke nosi vrlo visok rizik od siromatva57. O pravima koja imaju i koja mogu ostvariti ene nisu, ili su slabo informirane. Sudionice istraivanja vrlo jasno navode da bi lokalne i dravne vlasti trebale imati vie razumijevanja za probleme ena rtava obiteljskog/partnerskog nasilja i da bi trebali osigurati dostatna sredstva ostvarivanje tih prava. Pri tome bi bila potrebna dobro koordinirana suradnja centara za socijalnu skrb, zavoda za zapoljavanje, jedinica lokalne samouprave, organizacija civilnog drutva i ostalih institucija koje su u direktnom kontaktu sa ovim enama, a koje im pravodobno mogu dati tonu i pouzdanu informaciju o njihovim pravima, te pruiti svu potrebnu pomo. Postoje brojna nerazumjevanja djelatnika u institucijama o tome zato ene ostaju tako dugo u nasilnim vezama i zato se nakon prijavljivanja i pokretanja sudskih postupaka predomisle, mjenjaju iskaze i ne ele svjedoiti. Istraivanja i iskustva u radu sa enama pokazuju da se razlozi koje one navode u osnovi poklapaju sa specifinim karakteristikama partnerskog odnosa i mehanizmima nasilja, ali i s uobiajenim predrasudama koje pojedinci i drutvo imaju prema spolnim ulogama i prema partnerskom nasilju. Najei razlozi su: ekonomski, roditeljstvo, stavovi ire obitelji i rodbine, mehanizmi kontrole i izolacije koje nasilnik provodi, strah, spasiteljski sindrom, poricanje, ljubav, osjeaj krivice, odgovornosti i dunosti, sram, ponienje, nisko samopotovanje, prihvaene spolno/rodne uloge, religijska uvjerenja i obiaji, nepoznavanje zakona i procedura, fizika i psihika iscrpljenost i nerazumjevanje profesionalaca i institucija58. Rezultati istraivanja59 Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prema kojima ispitanice kao najuestaliju primjedbu i prepreku na koju nailaze u radu Centara za socijalnu skrb navode nepoduzimanje pri emu se misli na nepoduzimanje bilo kakvih konkretnih postupaka od strane nadlenog tijela, zatakavanje i umanjivanje problema te opravdavanje nasilnog ponaanja od strane zaposlenika/ca s kojima ena dolazi u kontakt. Partnersko nasilje praeno je nizom uvjerenja, tipinih stavova i pretpostavki o pojavi, zasnovanih na neposrednim ili posrednim, manje ili vie pouzdanim injenicama i pojednostavljenim
54 Ibid. p. 27 55 Ibid. 56 Lybecker Jensen V. and S.L. Nielsen, (2005). When violence happens every day a study of male violence against women in intimate relationships, The Danish Centre for Research on Social Vulnerability and LOKK, Denmark 57 Klein, S. (Ed.), (2009). The poverty risks of women affected by violence and their children Report on the socioeconomic situation in Austria, WAVE Women against violence Europe, Vienna; Seith, C., (2001). 58 Ignajtovi, T. (2011), Nasilje prema enama u intimnom partnerskom odnosu: model koordiniranog odgovora zajednice, Rekonstrukcija enski fond, Beograd, (p. 35).
59 Istraivanje Iskustva ena rtava nasilja u obitelji s radom dravnih tijela obuhvaenih protokolom o postupanju u sluaju nasilja u obitelji objavljeno je u Izvjeu o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2010. godinu.
objanjenjima sloenih fenomena60. Rodni stereotipi pokazuju se vanim jer oni oblikuju osobna ali i profesionalna gledita o ulogama mukaraca i ena njihovim (poeljnim) odnosima i o pojavi nasilja. Analiza rodnih stereotipa i kulturnih obrazaca koji oblikuju psiholoki profil ene i mukarca na komplementaran nain ukazuje suptilno opravdavanje muke dominacije i podravanje enskog trpljenja dominacije i nasilja61. Kada se radi o pojavi nasilja, iroko rasprostranjena miljenja uglavnom sadre pretpostavke o manjoj drutvenoj opasnosti fenomena, o vezi nasilnog ponaanja sa specifinim karakteristikama konteksta ili nasilnika, o odgovornosti ene i o stereotipnim shvaanjima o obitelji i o roditeljstvu62. Rodni stereotipi oblikuju i stavove ena prema nasilju kojem su izloene, to rezultira njihovim razliitim ponaanjima i izborima. Meu djelatnicima institucija iroko je rasprostranjena i tenja ka ouvanju obitelji i zatiti obiteljske privatnosti, po kojem obitelj kao cijelina uiva veu zatitu od njeziniih lanova. Tako se redovno dogaa da u postupcima posredovanja u sluajevima razvoda braka, koje u praksi provode centri za socijalnu skrb, ija je dunost kao posredovatelja ispitati stranke, te pomoi da se uzroci koji su doveli do poremeenih branih odnosa otklone a brani drugovi pomire. U sluajevima rodno uvjetovanog obiteljskog nasilja, nije oportuno miriti rtvu nasilja i poinitelja nasilja. Poeljno je pomoi rtvi nasilja da izae iz nasilnog partnerskog odnosa. Analiza zakonodavnog okvira pokazala je da strateki dokumenti koji se odnose na podruje socijalne ukljuenosti, zapoljavanja i obiteljske politike prepoznaju vanost ove problematike, meutim, to se ne oituje u konkretnim, uinkovitim i sustavno implementiranim mjerama. Petak63 tvrdi da u Hrvatskoj problem predstavlja koordinacija politika a razloge tomu pronalazi u slaboj ulozi standardne policy-analize u upravljanju poslovima u dravnoj upravi. Policy-analiza odnosi se na proces proizvodnje specijalistikog znanja neophodnog za proces stvaranja javnih politika. Posljedica toga je sustav koordiniranja politika koji se zasniva na ad hoc procjenjivanju umjesto na sustavnom procjenjivanju opcija u formuliranju javnih politika. Dakle, kako navodi Petak64, u Hrvatskoj postoji velik problem u ostvarivanju viih oblika koordinacije u oblikovanju javnih politika. No problemi postoje i na niim razinama koordinacije u klasinim pitanjima horizontalnog policy-menadmenta povezanim s objedinjavanjem inter-organizacijskog djelovanja, to je pokazalo i nae istraivanje. U Hrvatskoj jednostavno ne postoji tijelo za vertikalnu koordinaciju javnih politika, neto poput sredinjeg policy-ureda premijera ili vlade65. Osnovna je uloga takve agencije, pojanjava Petak66, da zajedno s dravnom riznicom i drugim vladinim agencijama (i koordinacijama) daje resornim ministarstvima i upravama vertikalne policy-smjernice o slijeenju temeljnih ciljeva neke politike. Sve ovlasti u vezi s tom vrstom procjena uzima u svoje ruke izrijekom ministar financija. Problem je u tome to se na taj nain odluke donose na osnovi procjena od oka, a ne na osnovi primjene sustavne policyanalize67. Isti autor tvrdi da takav sustav odluivanja o javnim politikama moe utvrditi samo cijenu kotanja predloene regulative za dravni proraun, a ne moe dovesti do djelotvornog oblikovanja i provoenja javnih politika. Rije je o tome da dva ili vie resora u svojim odlukama moraju slijediti temeljne ciljeve vlade u nekoj provedbenoj politici. Ako je, primjerice, naglasak u politici zapoljavanja stavljen na zapoljavanje ena koje su preivjele partnersko nasilje, specifini ciljevi i aktivnosti to ih poduzimaju pojedini organi uprave moraju biti usklaeni s tim openitim ciljem vlade. U praksi se dogaa da pojedine mjere postoje, meutim, one se iz razno-raznih razloga ne provode. Tako su, primjerice, donositelji Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji 2011. 2016., u taj dokument uvrstili problematiku zapoljavanja ena koje su preivjele partnersko nasilje. Toka 5., Sufinanciranje zapoljavanja posebnih
60 Ibid. 55, p. 36 61 Ibid. 62 Ibid. 63 Petak, Z. (2008), Oblikovanje javnih politika u hrvatskoj i problem policy-koordinacije (Prethodno priopenje), Anali Hrvatskog politolokog drutva, Vol. 5. No. 1., 2008., 263-273 (p.266). 64 Ibid. p. 267-268 65 Ibid. 66 Ibid. 67 Ibid.
141
skupina nezaposlenih osoba, definira poticajne mjere kojima su obuhvaene ene rtve nasilja u obitelji. Meutim, prema naem istraivanju, provedba mjera zapoljavanja nije na zadovoljavajuoj razini jer je u cijeloj 2009. zaposleno tek 13 rtava nasilja u obitelji, dok je u prvih devet mjeseci 2010. prema toj osnovi zaposleno 20 rtava nasilja u obitelji (pri tom nije naveden spol osoba koje su zaposlene). Prema analizi provedbe mjera zapoljavanja za 2011. godinu koju je provela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova68, zaposlila se je samo jedna ena rtva obiteljskog nasilja a jo osamnaest ena bilo je ukljueno u programe Hrvatskog zavoda za zapoljavanje kroz obrazovanje nezaposlenih i u javnim radovima. Najei razlozi koji se navode za ovakve rezultate su neinformiranost o postojanju mjera, kako ena tako i poslodavaca, te nezainteresiranost poslodavca da zaposli takvu enu. Svugdje a posebno u manjim sredinama, zlostavljane ene nose stigmu manje vrijedne, problematine ene koja svoje probleme donosi i na posao. Dio poslodavaca ne eli ili se boji zapoljavati zlostavljane ene zbog moguih problema koji im mogu stvarati njihovi partneri, a dio vjeruje da su manje dobre radnice zbog potencijalno estih bolovanja, brige za djecu, rastresenosti i sl. Vertikalna dimenzija koordinacije odnosi se, osim navedenog prema Petaku69, i na koordinaciju javnih politika s drugim razinama vlasti, sa nadnacionalnom vlau Evropske unije, te na koordinaciju s politikama koje se provode na razini regionalnih i lokalnih samouprava. Kako je ve navedeno, problem koordinacije politika postoji i na horizontalnoj razini u smislu objedinjavanja razliitih sektora, programa i projekata unutar jedne razine vlasti, odnosno, problem organizacijske suradnje i pomaganje u uklanjanju zapreka koje optereuju efikasnu interakciju sektorskih organa uprave. Primjerice, rezultati istraivanja pokazali su da se majke, rtve partnerskog nasilja, koje imaju djecu predkolske dobi suoavaju s problemima koji su vezani prvenstveno uz uvanje djece te uz financiranje vrtia. Problemi uvanja djece predkolske dobi usko su povezani sa zaposlenjem. Sudionice istraivanja veinom su nezaposlene zbog toga jer nemaju rijeeno uvanje djece. Takoer, uvanje djece ne mogu rijeiti jer, zbog nezaposlenosti, nemaju financijskih sredstava. Institucije predkolskog obrazovanja ponajprije su organizirane kao usluge koje su na raspolaganju zaposlenim roditeljima, dok djeca nezaposlenih roditelja zbog kriterija za upis imaju ogranien pristup predkolskom sustavu. Pri upisu u vrti ene rtve partnerskog nasilja nemaju prednost, a injenica da su nezaposlene stavlja ih u nepovoljan poloaj jer prednost upisa imaju djeca iji roditelji su zaposleni. S druge strane, ukoliko ne mogu osigurati uvanje djece, one se ne mogu ukljuiti u svijet rada ili obrazovanja to ih ini ekonomski ovisnima o partneru ili o socijalnoj pomoi. Za uklanjanje ovakvih i slinih zapreka, bila bi potrebna dobro koordinirana suradnja centara za socijalnu skrb, zavoda za zapoljavanje, jedinica lokalne samouprave, organizacija civilnog drutva i ostalih institucija koje su u direktnom kontaktu sa tim enama, a koje im pravodobno mogu dati tonu i pouzdanu informaciju o njihovim pravima, te pruiti svu potrebnu pomo. Osim toga, nuna je edukacija i senzibilizacija djelatnika u institucijama koje se bave problematikom partnerskog nasilja jer se je pokazalo da veliki utjecaj na njihov rad u provoenju politika imaju rodni stereotipi koji oblikuju osobna i profesionalna gledita o obitelji, roditeljstvu, ulogama mukaraca i ena, njihovim (poeljnim) odnosima kao i o pojavi i razini drutvene opasnosti takvog nasilja. Analiza politika u Evropskoj uniji i u tri zemlje EU: panjolskoj, Finskoj i Austriji pokazala je da se u iskustvima spomenutih drava mogu vidjeti primjeri dobre prakse, ali kao i u Hrvatskoj, oni su uglavnom vezani za rad nevladinih organizacija, a ne za dobro i pravovremeno funkcioniranje cjelokupnog institucionalnog sistema koji i u tim zemljama takoer trpi kritike, jer ne moe osigurati iroku i sveobuhvatnu zatitu za sve rtve. Stoga je tendencija da se na razini Evrope pojaaju napori u borbi protiv nasilja nad enama. S tim ciljem doneseni su novi akti a jedan od najvanijih je Konvencija Vijea Europe o sprjeavanju i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja. Konvencija predstavlja sveobuhvatan, pravno obvezujui meunarodni sporazum s odredbama o prevenciji, zatiti rtava i gonjenju poinitelja nasilja koju je, do
68 Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova - Rezultati mjera nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja za razdoblje od 2011. do 2012. g. za 2011. g., URL: http://www.prs.hr/attachments/article/97/NPPZ_2011.pdf
69 Ibid 60, p 268
izdavanja ove studije, potpisalo 17 drava lanica Vijea Europe. Hrvatska, na alost, nije meu njima. Konvencija eksplicitno imenuje nasilje nad enama koje se u Hrvatskoj najee skriva pod pojmom obiteljskog nasilja, to zamagljuje problem, a time umanjuje mogunost efikasne podrke rtvama. Ministarstvo socijalne politike i mladih je 10. veljae 2012. godine donijelo Odluku o osnivanju Radne skupine za pripremu potpisivanja i usklaivanje prijevoda Konvencije Vijea Europe o sprjeavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u obitelji s hrvatskim pravnim nazivljem, stoga oekujemo njeno skoro potpisivanje i ratificiranje te prilagodbu zakonodavnog okvira standardima koje ona propisuje.
143
CENTAR ZA ZENE ZRTVE RATA

Analiza Politika Socijalnog Ukljucivanja Zena Koje Prezivljavaju Partnersko Nasilje

Enviado por

Dados do documento

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Analiza Politika Socijalnog Ukljucivanja Zena Koje Prezivljavaju Partnersko Nasilje

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Projekt nancira Evropska unija. This project is funded by the European Union.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva

Analiza politika socijalnog ukljuivanja ena

Projekt financira Evropska unija. Project is funded by the European Union.

2. METODOLOGIJA 3. ANALIZA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

4. ANALIZA ISKUSTAVA ENA KOJE SU PREIVJELE NASILJE U OBITELJI

5. ANALIZA LOKALNIH POLITIKA I STRATEGIJA

6. INICIJATIVE ZA IZMJENE I DOPUNE ODLUKA U LOKALNIM ZAJEDNICAMA PROIZALE IZ ANALIZA

7. ZAKONODAVNI I NORMATIVNI OKVIR U DRAVAMA EVROPSKE UNIJE I PRIMJERI DOBRE PRAKSE

1.2. Nasilje prema enama i socijalna iskljuenost

Studija se fokusira na se na tri glavna cilja:

3. ANALIZA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

3.1. Suzbijanje nasilja protiv ena

3.2. Briga o djeci i socijalne usluge

3.3. Zapoljavanje, prekvalifikacija i obrazovanje odraslih

6. programe prostorne i profesionalne pokretljivosti,

Prema lanak 2. zakona , obrazovanje odraslih temelji se na naelima:

3.4. Socijalno stanovanje

Pravo na dodjelu stana u najam ne ostvaruje:

3.5. Dostupna pravda

3.6. Drugi relevantni dokumenti

4. ANALIZA ISKUSTAVA ENA KOJE SU PREIVJELE OBITELJSKO/ PARTNERSKO NASILJE

5. ANALIZA LOKALNIH POLITIKA I STRATEGIJA

5.1. Analiza lokalnih politika Grada Pakraca i Poeko-slavonske upanije

5.2. Analiza lokalnih politika Grada Porea i Istarske upanije

ene rtve obiteljskog/partnerskog nasilja se u aktima gradova i opina ne spominju. Izuzetak

5.3. Analiza lokalnih politika Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske upanije

Podruje drutvenih djelatnosti o o o o o o

Pomo za pogrebne trokove Jednokratne pomoi

Cilj mjere je:

Cilj mjere je:

Cilj mjere je:

Cilj mjere je:

Cilj mjere je:

Cilj mjere je:

Mjera 4.2.3: Unapreenje uenikog i studentskog standarda

Cilj mjere je:

Cilj mjere je: o o

Cilj mjere je:

Sekundarna pravna pomo obuhvaa:

23 Slubeni glasnik Primorko-goranske upanije br.04/10.

Socijalna davanja su utroena na:

6. INICIJATIVE ZA IZMJENE I DOPUNE ODLUKA U LOKALNIM ZAJEDNICAMA PROIZALE IZ ANALIZA

6.1. Grad Pakrac i Poeko-slavonska upanija

26 NN 33/01, 60/01 vjerodostojno tumaenje , 129/05, 109/08

Pomo za podmirenje trokova najamnine ne ostvaruju korisnici koji:

6.2. Grad Pore i Istarska upanija

3. da na podruju Republike Hrvatske o o

6.3. Grad Slavonski Brod i Brodsko-posavska upanija

7. ZAKONODAVNI I NORMATIVNI OKVIR U DRAVAMA EUROPSKE UNIJE I PRIMJERI DOBRE PRAKSE

51 Royal Decree on the Alimony Payment Guarantee Fund (1618/2007)

69 Ibid 60, p 268

CENTAR ZA ZENE ZRTVE RATA

Você também pode gostar