SEMINARSKI RAD IZ STROJARSTVA

1. RUNA DIZALICA
Za runu dizalicu zadano je:
teina tereta F
G
= 30 kN = 30 000 N
visina dizanja tereta L = 200 mm
sila u ruci F
R
= 150 N
faktor trenja u navojima = 0.12
faktor trenja izmeu tereta i dizalice
2
= 0.15 (
A
= 0)
C tip glave dizalice
1. 2 DIMENZIONIRANJE VRETENA DIZALICE
Navojno vreteno optereeno je na tlak i torziju. Izraz za naprezanje na tlak glasi

tl =
1
G
A
F
=

2
1
G
d
F 4
dok e izraz za torzijsko naprezanje imati izgled:
p
t
t
W
M

Rezultirajue naprezanje dano je izrazom:
2
t
dop
dop
2
tl i

,
_

Zbog sloenosti ovoga matematikog izraza koristimo slijedei izraz:
( )
dop
2
1
G
tl
34 . 1 17 . 1
d
F 4

Za izradu vretena dizalice odabran je elik .0545, vlane vrstoe

m
=500 N/mm
2
.
Da bi se dolo do vrijednosti doputenog naprezanja, vlanu vrstou potrebno je podijeliti sa
sigurnosnim koeficijentom razlike izmeu prekidne i maksimalne vrstoe. Uzme li se da je
navedeni sigurnosni koeficijent =46, doputeno vlano (tlano) naprezanje odabranog
materijala vretena bit e:
2 m
tl
mm / N 34 . 83
6
500
v

Na temelju navedenih izraza sada je mogue izraunati unutarnji promjer navoja

vretena dizalice:
mm 94 . 23
8 . 0 34 . 83
30000 4
8 . 0
F 4
d
dop tl
G
1

S obzirom na to da se za prijenos kretanja koriste trapezni navoji, temeljem
dobivenoga najmanjeg unutarnjeg promjera vretena odabire se trapezni navoj Tr 28 3 ije
su izmjere d=28 mm, d
1
=24,5mm, d
2
=26,5mm i P=3 mm.
S obzirom na to da vreteno treba provjeriti na izvijanje, oderedit e se njegova vitkost
s pomou izraza:
35 . 65
12 . 6
200 2
i
l
0

pri emu je l
0
=2L slobodna duljina izvijanja, dok je promjer inercije koji se moe izraunati
iz izraza:
mm 12 . 6
44 . 471
19 . 17686
A
I
i
1

Kako je za kruni popreni presjek moment inercije jednak:
4
4 4
1
mm 19 . 17686
64
5 . 24
64
d
I

a povrina poprenog presjeka vretena:
mm 44 . 471
4
5 . 24
4
d
A
2 2
1
1

polumjer inercije presjeka vretena iznosit e konano :
i=6,12 mm
Traena vitkost vretena sada je:
=65,35
gdje je koeficijent sigurnosti koji za elik iznosi =6
Budui da kod elika za <105 vlada neelastino podruje, za izraunavanje kritine
sile izvijanja koristit e se Tetmajerove jednadbe za naprezanje pri neelastinom izvijanju.

k
=335-0.62 =335-0.62 65.35=294.48 N/mm
2
F
k
=
k
A
1
=294.48 471.55=138 862 N
pri emu je
k
kritino naprezanje pri izvijanju. Uvjet F
k
F
G
takoer mora biti zadovoljen
pri emu je koeficijent sigurnosti za elik =810. Uzme li se da je =9, prethodna
nejednakost ne vrijedi to znai da odabrani navoj ne zadovoljava kriterije vrstoe na
izvijanje. Prema tome potrebno je odabrati vei standardni navoj i provesti novi proraun na
izvijanje. Opisanim interaktivnim postupkom odabire se u konanici navoj koji e zadovoljiti
sve zadane uvjete. U tom sluaju to je navoj Tr 40 3 ije su izmjere: d=40 mm, d
1
=36,5
mm, d
2
=38,5 mm i P=3 mm.
mm 12 . 9
35 . 1046
72 . 87124
A
I
i
1

4
4 4
1
mm 72 . 87124
64
5 . 36
64
d
I

mm 35 . 1046
4
5 . 36
4
d
A
2 2
1
1

85 . 43
12 . 9
200 2
i
l
0

Budui da kod elika za <105 vlada neelastino podruje, za izraunavanje kritine
sile izvijanja koristit e se Tetmajerove jednadbe za naprezanje pri neelastinom izvijanju.

k
=335-0.62 =335-0.62 43.85=307.81 N/mm
F
k
=
k
A
1
=307.81 1046.35=322077 N
pri emu je
k
kritino naprezanje pri izvijanju. Uvjet F
k
F
G
takoer mora biti zadovoljen
pri emu je koeficijent sigurnosti za elik =810. Uzme li se da je =9, vrijedit e prethodna
nejednakost to znai da odabrani navoj zadovoljava kriterije vrstoe na izvijanje.
1. 3 ODREIVANJE VISINE MATICE
Za materijal matice dizalice preteito se odabire lijevana bronca ije doputeno
naprezanje na tlak iznosi p
dop
=515 N/mm. Na temelju izraza za tlak u navojima matice
odnosno vretena dizalice u obliku:
( )
dop
2
1
2
2
G
p
z d d
4
F
p

moe se izraunati potreban broj navoja u zahvatu:

( ) ( )
44 . 42
6 5 . 36 5 . 38
4
30000
p d d
4
F
z
2 2
dop
2
1
2
2
G

Za odabrani broj navoja z=43 visina matice bit e:
H=z P=43 6=258 mm
1. 4 ODREIVANJE VANJSKOG PROMJERA MATICE
Vanjski promjermatice D rauna se prema izrazu za naprezanje matice na vlak:
( )
dop
v
2 2
G G
v
d D
4
F
A
F

pri emu je za lijevanu broncu vlana vrstoa
m
=150250 N/mm, pa je doputeno
naprezanje na vlak:
2 m
vl
mm / N 34 . 33
6
200
v
dop

Traeni promjer sada iznosi:

mm 40 . 52 40
34 . 33
4
30000
d
4
F
D
2 2
vl
G
dop
+

Odabrana vrijednost vanjskog promjera matice je D=53 mm.

1. 5 VISINA NALIJEUEG DIJELA MATICE
Visina nalijeueg dijela matice a izraunava se iz izraza za naprezanje matice na
odrez:
dop
0
G
0
a D
F

pri emu je doputeno smino naprezanje matice:

2
vl
0
mm / N 11 . 11
3
34 . 33
3
dop
dop

prema tome, traena visina bit e:

mm 17 21 . 16
11 . 11 53
30000
D
F
a
dop
0
G

1.6 PROMJER NALIJEUEG DIJELA MATICE
Promjer matice D
1
rauna se iz izraza za naprezanje na tlak:
( )
dop
2 2
1
G
p
D D
4
F
p

pa je uz poznatu vrijednost doputenog tlaka:

mm 41 . 81 53
10
4
30000
D
p
4
F
D
2 2
dop
G
1
+

Odabrana vrijednost promjera neka je D
1
=81.41 mm.
1. 7 PROMJER GLAVE DIZALICE I DEBLJINA KUITA
Iz odnosa danih u tekstu zadatka slijedi da je promjer glave dizalice (d
g
):
d
g
=(1.51.7) d=1.6 c40=64 mm
dok je debljina kuita (s):
s=(0.250.5) d=0.42 40=16.8 mm
h=2 d
p
=2 22=44 mm
1. 8 ODREIVANJE DEBLJINE I PROMJERA RUICE DIZALICE
Da bi se odredila duljina d
l
i d
p
ruice dizalice, potrebno je najprije izraunati veliinu
momenta vrtnje vretena dizalice. Pri tome je navedeni moment mogue prikazati kao zbroj
dvaju momenata, M
1
i M
2
, gdje je M
1
moment potreban za svladavanje uspona vretena te
trenja meu navojima vretena i matice, dok je M
2
moment potreban za svladavanje trenja
izmeu tereta i glave dizalice.
Srednji kut uspona rauna se iz izraza :
0
2
42 . 1
5 . 38
3
arctan
d
P
arctan

dok je kut trenja:

0
1
84 . 6 12 . 0 arctan arctan p
Budui da je zadovoljen uvjet da je <, odabrani navoj je samokoan.
Sada je moment M
1
:
( ) ( ) m / N 73 . 83 84 . 6 42 . 1 tan
2
0385 . 0
30000 p tan
2
d
F M
2
G 1
+ +
Moment M
2
potreban za svladavanje izmeu tereta i glave dizalice izraunava se iz izraza:
M
2
= F
Tr
r
s
=
2
F
G
r
s
gdje je F
Tr
sila trenja izmeu tereta i glave dizalice te r
s
srednji polumjer trenja. Prema tome,
moment M
2
bit e:
M
2
= F
Tr
r
s
=
2
F
G
r
s
= 0.15 30 000 0.01625=73.125 Nm
Za glavu dizalice tipa C srednji polumjer trenja bit e
4
d d
r
u v
sb
+

Vrijednost unutarnjeg du i vanjskog dv polumjera odabiru se proizvoljno. Uzme li se

na taj nain da je dv=50 mm i du=15 mm, srednji polumjer trenja biti e:
mm 25 . 16
4
15 50
4
d d
r
u v
sb

+

priem se za veliinu glave d

3
u pravilu uzima
d
3
= d + 4 mm=40+4=44mm
a ukupan moment se dobiva na temelju formule
M= M
1
+ M
2
=83.73 + 73.125=156.86 Nm
Poslije odreivanja momenta M iz jednakosti momenta otpora i momenta koji djeluje
na kraju ruice slijedi da je duljina ruice dizalice:
mm 104
150
86 . 156
F
M
l
R
p

Promjer ruice dizalice izraunava se na temelju provjere vrstoe na savijanje pri
emu je doputena vrijednost na savijanje za .0545
sdop
=100200 N/mm. Budui da je
uvjet vrstoe na savijanje jednak:
dop
s
3
p
s
s
32
d
M
W
M

promjer ruice bit e:
mm 22
150
10 86 . 156 32 M 32
d
3
3
3
s
p
dop

Odabran je prvi vei standardni promjer ruice d
p
=22 mm.
1. 9 STUPANJ DJELOVANJA NAVOJA
Stupanj djelovanja navoja dizalice izraunava se iz izraza:
( ) ( )
170 . 0
84 . 6 42 . 1 tan
42 . 1 tan
p tan
tan

2. OPRUGA
Proraunajte torzijsku, navojnu, valjkastu, tlanu oprugu, krunoga poprenog
presjeka ako je zadano:
sila kojom je opruga sabijena u montanom stanju F
1
=450 N
sila koja djeluje na oprugu u radu F
2
=1200 N
radni hod opruge (ugib) h= 40 mm
doputeno naprezanje na savijanje
tdop
= 700 N/mm
omjer D/d = 6
= 1.24
modul smicanja G =83 000 N/mm
Potrebno je izraunati srednji promjer opruge D, promjer ice opruge d, progib opruge f, broj
aktivnih zavoja opruge n, duljinu neoptereene opruge l
0
,duljinu opruge u montanom stanju
l
1
, duljinu opruge l
2
, korak zavoja t, te duljinu ice L.
Opruga je optereena na torziju, a izraz za torziju glasi:
p
t
t
W
M

Prema tom izrazu moe se izraunati promjer d:
d
D F 8
d
dop
t
2

mm 70 . 5 6
700
24 . 1 1200 8
d

Prema tome, stvarno

t
naprezanje opruge moe se izraunati iz izraza:
d
D
d
F 8
2
2
1

2
2
1
mm / N 700 75 . 699 6
70 . 5
24 . 1 1200 8

Iz promjera d moe se izraunati srednji promjer opruge D, a njega emo izraunati iz izraza:
mm 2 . 34 D
70 . 5 6 d 6 D 6
d
D

Progib opruge f izraunat emo iz sljedeeg izraza:
1 2
2
F F
h F
f

mm 64
450 1200
40 1200
f

jeli progib f u granicama doputenog naprezanja

tdop
, provjerit emo sljedeim izrazom te e
progib f
1
iznositi:
G d
R n 4
f
dop
t
2

mm 80 . 65
83000
700
7 . 5
5 . 16 4
f
2

Broj radnih navoja opruge dobit emo iz prethodnog izraza iz kojeg smo izraunali progib f , a
to emo sada iz poznatog nam progiba f izraunati broj radnih navoja n opruge:
dop
dop
t
2
t
2
R 4
G d f
n
G d
R n 4
f

64 . 16
700 5 . 16 4
83000 70 . 5 64
n
2

13 n zavoja
Ukupan broj zavoja dobit emo iz izraza:
n
u
= n + 1.5
n
u
= 13 + 1.5= 14.5 zavoja
Zranost opruge izmeu dvaju zavoja pri optereenju silom F
2
dobit emo iz izraza:
S = (0.1 0.2) d
S = 0.15 5.70 = 0.85 mm
Prema tome, ukupna zranost pri optereenju F
2
iznosit e:
S= S n =0.85 13= 11.05 mm
a korak zavoja t:
n
l
t
mm 15 . 12
13
158
t
Ukupnu duinu opruge L izraunat emo iz izraza:
L = D n
u
L = 34.2 14.5
L = 1558 mm
dok e duljina optereene opruge l
2
biti:
l
2
= n
u
d + n s
l
2
= 14.5 5.70 + 13 0.85 = 93.7 94 mm
Prema tome, duljina optereene opruge l
1
u montanom stanju bit e:
l
1
= l
2
+ h
l
1
= 94 + 40
l
1
= 134 mm
a duljina opruge u neoptereenom stanju bit e:
l
0
= l
2
+ f
l
0
= 94 + 64
l
0
= 158 mm
3. ZUPANIK
Proraunajte modul para zupanika kod kojih je pogon teki, zubi su im obraeni, a
izraeni su od elinog lijeva ako je zadano:
snaga koja se prenosi P = 6 kW = 6 000 W
broj okretaja pri kojem se prenosi snaga n
1
=800
o
/min
broj zubaca za manji zupanik Z
1
=20 i vei zupanik Z
2
=100
imbenik irine zuba =6
Modul zupanika m izraunat emo iz izraza:
3
1 1
6
n Z c
P 10 6
m

a c iz izraza:
c = c
0

1

2

3

Brzina v izraunava se iz izraza:
60
n d
v
1 0

s / m 93 . 2
60
800 07 . 0
v

Za proraun modula m potrebno je izraunati c, a da bismo izraunali c potrebno je iz tablice
oitati sljedee podatke:
- c
0
=4.80 N/mm
-
1
=2.15
-
2
=0.65
-
3
=1
pa je prema tome c jednak:
c =4.80 2.15 0.65 1
c =6.708 N/mm
a modul m e biti
mm 82 . 3
800 20 708 . 6 6
6 10 6
m
3
6

Iz tablica se oitava sljedea vea vrijednost, a to je m = 4 mm te t = 12.57 mm.

Prema tome, proraun promjera d
01
biti e:
d
01
= m Z
1
d
01
=4 20= 80 mm
Proraun dijametra osovine iznosit e:
3
1 t
1
n
P 47800
10 d
dop

mm 17 . 26
800 20
6 47800
10 d
3
1

mm 30 d
1

Dimenzije klina uzet emo iz tablica i one e iznositi:
d
1
=30 mm
b =8 mm
t = 4.1 mm
t
1
=2.4 mm
Promjeri zupanika iznosit e:
d
g
=d
0
+ 2 m
d
g
=80 + 2 4
d
g
= 88 mm
d
k
=d0 2.2 m
d
k
=80 2.2 4
d
k
=71.2 mm
Prema tome, irina zubaca e iznositi:
b = m
b =6 4= 24 mm
Za poraun veeg zupanika koji ima Z
2
= 100 zupanika, sve vrijednosti se usvajaju
kao i za prvi zupanik, osim d
02
; d
g2
; d
k2
, a to se prorauna prema izrazima.
d
02
= m Z
2
d
02
= 4 100= 400 mm
d
g2
= d
02
+ 2 m
d
g2
=400 + 2 4= 408 mm
d
k2
= d
02
2.2 m
d
k2
=400 2.2 4= 391.2 mm
Proraun vratila II. rauna se prema izrazu:
3
2 t
2
n
P 47800
10 d
dop

mm 45 75 . 44
160 20
6 47800
10 d
3
2

a broj okretaja n
2
veeg zupanika Z
2
iz prijenosnog odnosa zupanika:
min / o 160
5
800
n
i
n
n
n
n
i
5
20
100
Z
Z
i
2
1
2
2
1
1
2



Prema tome, promjer klina d
2
=45 mm.
4. VUNI DIJAGRAM
Za cestovno vozilo koje ima pogonski Dieselov motor s vrtlonom komorom treba
nacrtati vuni dijagram ako je zadano:
maksimalna efektivna snaga motora P
e
= 100 kW
broj okretaja pri P
emax
, n
p
=4500
o
/min
dinamiki polumjer kotaa r
d
=310 mm
prijenosni odnos mjenjaa i
I
=3.87 , i
II
=3.13 , i
III
=2.35 , i
IV
=1 , i
V
=0.8
prijenosni stupanj diferencijala i
d
=4.18
stupanj djelovanja prijenosnika
p
=0.85
Krivulja snage u ovisnosti o broju okretaja motora odredit e se na temelju iskustvene
formule S. R. Lidermana
1
1
]
1

,
_

,
_

+
3
p
e
2
p
e
2
p
e
1 e e
n
n
n
n
C
n
n
C P P
max
pri emu je P
e
efektivna snaga motora pri broju okretaja n
e
. Koeficijenti C
1
i C
2
ovisni su o
vrsti motora, a za zadani sluaj Dieselova motora s vrtlonom komorom koeficijenti C
1
i C
2
predoeni su u tablici 4. 1.
Dieselov motor
Koeficijent s izravnim
ubrizgavanjem
C
1
0, 5
C
2
1, 5
Tablica 4.1
Krivulju ovisnosti momenata motora koji su ovisni o broju okretaja mogue je dobiti iz izraza
e
e
M
P
M

pri emu je kutna brzina izlaznog vratila motora:

30
n
e
e

Za raspon broja okretaja od 25004500

o
/min, vrijednosti efektivne snage i momenta dane su
u tablici 4. 2, te prikazane dijagramom na slici 4. 1.
n
e
[min
-1
] 2500 3000 3500 4000 4500
P
e
[kW] 56.92 70.37 82.57 92.72 100
M
M
[Nm] 217.4 224 225 221 212
Tablica 4. 2
Iz dobivenih vrijednosti momenata motora, vuna sila na pogonskim kotaima za razliite
brzinske reime dobit e se iz izraza:
d
p D Mj M
v
r
i i M
F

u kojemu je F
v
traena vuna sila, M
M
moment mtora, i
Mj
prijenosni odnos mjenjaa u
pojedinom stupnju prijenosa, i
D
prijenosni odnos diferencijala,
p
stupanj djelovanja
prijenosnika, te r
d
dinamiki polumjer kotaa. S druge strane, veza izmeu broja okretaja
motora i brzine gibanja u pojedinim stupnjevima prijenosa dana je izrazom:
30
i i
n
r
60
n r 2
v
D Mj
M
d
k d

gdje je n
k
broj okretaja pogonskih kotaa, a n
M
=n
e
brzina vrtnje motora.
Na temelju prethodnih izraza izraunate su vrijednosti vune sile za razliite brzinske
reime gibanja vozila (tablica 4. 3).
5. JEDNADBA GIBANJA VOZILA
Za cestovno vozilo treba odrediti snagu pogonskog motora te nacrtati dijagram
ovisnosti vune sile i sile otpora o brzini gibanja vozila ako je zadano:
masa vozila m =1200 kg
maksimalna brzina vozila v
max
=200 km / h =55.55 m / s
faktor otpora kotrljanja f =0.015
faktor aerodinaminosti c
x
=0.30
elna povrina vozila A =2 m
stupanj djelovanja prijenosnika
p
=0.85
Otpore gibanja vozila treba ucrtati zakljuno s usponom od 30% uz korak uspona od
6%.
Na cestovno vozilo u gibanju djeluju sljedee sile otpora: sila kotrljanja F
k
, sila otpora zraka
F
z
, sila otpora uspona F
u
i sila otpora inercije F
i.
Stoga e vrijediti relacija:
F
0
= F
k
+ F
z
+ F
u
+ F
i
Ako se uzme da je faktor otpora kotrljanja f nepromjenjiv za sve brzinske reime
gibanja vozila onda e sila otpora kotrljanja biti neovisna o brzini gibanja i izraunavat e se
iz relacije
F
k
=m g
F
k
=m g f=1200 9.81 0.015=176.58 N
Sila otpora zraka izraunat e se iz izraza:
F
z
= c
x
A
z

2
v2
pri emu je
z
=1,3 kg / m, dok je v brzina vozila. U reimu gibanja maksimalnom brzinom
otpor zraka e iznositi
N 70 . 1203
2
6 . 3
200
3 . 1 2 3 . 0 F
2
z

,
_

Otpor uspona bit e neovisan o brzini gibanja, a izraunat e se iz formule
F
u
=m g u
gdje je sa u oznaen faktor uspona koji e, u ovom sluaju, poprimati vrijednosti u intervalu
od 0% do 30%.
Konano, za vozilo koje ubrzava odnosno usporava akceleracijom a, otpor inercije bit e:
F
i
= m a
Pretpostavi li se da e se promatrano vozilo kretati slobodnom brzinom u svim
reimima gibanja, sila otpora inercije bit e jednaka nuli (F
i
=0).
U reimu gibanja maksimalnom brzinom ukupni otpori gibanja F
0
po iznosu su jednaki
vunoj sili F
v.
Pri tome ukupne otpore gibanja ine sila otpora zraka te sila otpora kotrljanja.
Dakle, vrijedit e jednakost :
F
v
( v
max
)= F
0
= F
k
+ F
z
= 176.5 + 1203.70= 1380.2 N
Slijedi da je snaga koja se prenosi na kotae:
P
k
= F
v
( v
max
) v
max
= 1380.2
,
_

6 . 3
200
= 77 kW
Traena snaga pogonskog agregata promatranog vozila sada je:
P
M
=

k
P
=
85 . 0
77
= 90.5 kW
U vunom dijagramu vozila, krivulja F
v
v = P
k
= konst. idealna je hiperbola kojoj se
tei s realno izvedenim prijenosnicima snage. Na temelju pretpostavke nepromjenjivosti
snage, koja se prenosi na kotae, u svim brzinskim reimima, mogue je izraunati iznose
vunih sila za razliite brzine gibanja vozila. Rezultati su prikazani u tablici 5. 1.
v [m/s] 0 5 10 15 20
F
v
[N] 15335.4 7667.4 5111.8 3833.85
v [m/s] 25 30 35 40 45 50 55.5
F
v
[N] 3067 2555.9 2190.77 1916.92 1703.93 1533.54 1381.56
Tablica 5. 1
Iz navedenih izraza za pojedinane otpore koji se pojavljuju pri kretanju vozila,
mogue je izraunati ukupne otpore gibanja za razliite brzinske reime gibanja vozila.
Meuovisnosti brzine gibanja i otpora kotrljanja prikazani su u tablicama 5. 2 i 5. 3.
v [m/s] 0 5 10 15 20
F
0
(u=0%) [N] 176.58 186.33 215.58 264.33 332.58
F
0
(u=6%) [N] 280.48 290.23 319.48 368.23 436.48
F
0
(u=12%) [N] 384.44 394.19 423.44 472.19 540.44
F
0
(u=18%) [N] 488.38 498.13 527.38 576.13 644.38
F
0
(u=24%) [N] 592.31 602.06 631.31 680.06 748.31
F
0
(u=30%) [N] 696.25 706 735.25 784 852.25
Tablica 5. 2
v [m/s] 25 30 35 40 45 50 55.5
F
0
(u=0%) [N] 420.33 527.58 654.33 800.58 966.33 1151.58 1377.88
F
0
(u=6%) [N] 524.23 631.48 758.23 904.48 1070.23 1255.48 1481.78
F
0
(u=12%) [N] 628.19 735.44 862.19 1008.44 1174.19 1359.44 1585.74
F
0
(u=18%) [N] 732.13 839.38 966.13 1112.38 1278.13 1463.38 1689.68
F
0
(u=24%) [N] 836.06 943.31 1070.06 1216.31 1382.06 1567.31 1793.61
F
0
(u=30%) [N] 940 1047.25 1174 1320.25 1486 1671.25 1897.55
Tablica 5. 3