Sadraj 1.

UVOD
DEFINICIJA IS a

1 2 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 9

2. OPENITO O SUSTAVIMA
OPA TEORIJA SUSTAVA

2.1. DEFINICIJA SUSTAVA 2.2.ANALIZA ULAZ-OBRADA-IZLAZ 3. VRSTE SUSTAVA

a) APSTRAKTNI b) KONKRETNI

3.1.KLASIFICIRANJE SUSTAVA
a) DETERMINISTIKI SUSTAV b) PROBABILISTIKI SUSTAV c) ZATVORENI SUSTAV d) OTVORENI SUSTAV

3.2. VRSTE IS a
a) 'MONITOR' b) 'EXEPTION' c) 'INQUIRY' d) 'ANALISIS'

4. ANALIZA IS a
a) b) c) d) e) f)

SUSTAVNA ANALIZA DEFINICIJA PROBLEMA REZUMIJEVANJE I DEFINICIJA SUSTAVA DEFINICIJA ALTERNATIVA IZBOR ALTERNATIVA IMPLEMENTECIJA ALTERNATIVA. UTJECAJ PROMJENA IZVEDENIH U SUSTAVU

4.1. TEMELJNA BIT SUSTAVNE ANALIZE 4.2. ANALIZA POSTOJEEG (STVARNOG) SUSTAVA
a) ANALIZA ULAZNIH PODATAKA b) ANALIZA ALGORITAMA UZ RJEAVANJE PROBLEMA c) ANALIZA IZLAZNIH PODATAKA d) ANALIZA IFRIRANJA e) ANALIZA VREMENSKE OBRADE f) ANALIZA TIJEKA PODATAKA

5. ZAKLJUAK 6.LITERATURA

1. UVOD DEFINICIJA IS-a

Informacijski sustav u strogoj definiciji: -sustav koji prikuplja, pohranjuje, uva, obrauje, i isporuuje potrebne informacije na nain da su dostupne svim lanovima neke organizacije koji se njima ele koristiti te imaju odgovarajuu autorizaciju. No kraa, ali daleko sloenija definicija glasi da je IS dio poslovnog sustava koji daje podatkovnu sliku procesa iz realnog sustava. To vri modelom podataka, modelom procesa i modelom izvritelja.

2. OPENITO O SUSTAVIMA OPA TEORIJA SUSTAVA

Sustavi su izgraeni od komponenata kao to su zadaci, akcije, poruke, odnosno dijelova koji slue za realizaciju postavljenih ciljeva. Komponente sustava su povezane i meuzavisne i promatraju se kao cjeline. Opa teorija sustava istie potrebu prouavanja svih dijelova, a ne samo jednu komponentu zbog ega su akcije analiza esto neuspjene i preusko definirane.

2.1.

DEFINICIJA SUSTAVA

Sustav moemo definirati kao niz dijelova ili elemenata koji djeluju sa svrhom da postignu specifian cilj. Churchman ga je definirao kao sustav koji ima cilj i svrhu. Sustav obino predstavlja transformaciju razliitih vrsta ulaza u eljeni izlaz.

2.2.

ANALIZA ULAZA OBRADA IZLAZA

Ova se metoda bazira na sustavnom pristupu. Sustav je definiran svojim ulazima, transformacijama i izlazima. Ovaj pristup poinje top downom oblikovanjem konkretnog sustava. Podsustavi se obino analiziraju podijeljeni u podcjeline dok se aktivnosti obrade informacija definiraju kao odijeljene aktivnosti u podsustavima. injenica je da se ova analiza moe izvriti na dosta detaljnom nivou. (vidi sliku 1.)

ULAZ

PROCES

IZLAZ

Slika 1. Transformacija informacije

3. VRSTE SUSTAVA Razlikujemo nekoliko vrsta sustava: a) APSTRAKTNI

ini skup nezavisnih ideja 3

b) KONKRETNI (fiziki)
ini niz povezanih elemenata radi postizanja nekog cilja. Konkretni sustav sastoji se od: opeg modela sustava (vie ulaza vie izlaza). (vidi sliku 2.)

ULAZ 1 ULAZ 2 ULAZ 3 : : : ULAZ n Slika 2. Transformacija vie podataka

PROCES

IZLAZ 1 IZLAZ 2 IZLAZ 3 : : : IZLAZ n

3.1. KLASIFICIRANJE SUSTAVA

U znanstvenoj literaturi postoji vie klasificiranja sustava. Jedan od tih klasificiranja dijeli sustave na:

a) DETERMINISTIKI SUSTAV
djeluje tako da se unaprijed moe odrediti njihovo ponaanje. veze izmeu dijelova su sa sigurnou poznate stanje sustava bez greke

b) PROBABILISTIKI SUSTAV
samo se moe pretpostaviti budue stanje i to s odreenim stupnjem vjerojatnosti stanje sustava odreeni stupanj greke

c) ZATVORENI SUSTAV
odvojen od okoline prije ili kasnije e se raspasti ne razmjenjuje materiju, informacije i energiju s okolinom (vidi sliku 3.)

NEMA RAZMJENE S OKOLINOM

Slika 3. Zatvoreni sustav

d) OTVORENI SUSTAV
- razmjenjuje informacije, materiju i energiju s okolinom i nastoji poprimiti oblik i strukturu da se prilagodi promjenama (vidi sliku 4.) U POZNAT L POZNAT A NEPOZNAT Z SMETNJA Slika 4. Otvoreni sustav (PROCES) PODLOAN POZNATIM I NEPOZNATIM ULAZIMA I OKOLNIM SMETNJAMA IZLAZ

3.1.

VRSTE IS- a

Prema kategorizaciji informacijskih sustava koju je napravila Sloan School, svi informacijski sustavi svrstani su u etiri kategorije:

a) ' MONITOR'
-rutinski sustavi koji promatraju dnevne transakcije i produciraju standardne izvjetaje u unaprijed odreenim terminima.

b) 'EXEPTION'
-sustavi koji produciraju unaprijed predviene izvjetaje o unaprijed definiranim uvjetima koji su zadovoljeni ili ne. Ako su ti uvjeti zadovoljeni izvjetaj e se producirati, a ako nisu zadovoljeni nee se producirati.

c) 'INQUIRY'
-sustavi koji omoguuju raznovrsne upite, odgovaraju na raznovrsne upite i mijenjaju odgovore kako ele.

d) 'ANALISIS'
-sustavi koji omoguuju da se njihovim koritenjem donose odluke, a to su 'what-if' strukture. Ovi se sustavi koriste statistikom i simulacijom. - 'what-if' pitanje- mnogo se djelotvornije odluuje ako uspostavi viestruko 'what-if' pitanje. Alternativne odluke esto se donose mijenjanjem podataka i izraunavanjem efekata. Korisnici mogu stvoriti vlastite verzije podataka 'what-if' modifikacijama podataka.

4. ANALIZA IS a -sa sigurnou moemo rei da se sustavna analiza vrsto osniva na opoj teoriji sustava kao koncepcijskoj osnovi.

SUSTAVNA ANALIZA
-usmjerena je na temelj nekog objekta, odnosno na razumijevanje kompleksa sustava i njegovo modificiranje. U procesu analize sustava valja slijediti faze razvoja sustava prema sljedeem redoslijedu:

a) DEFINICIJA PROBLEMA
- ovdje treba obratiti panju na nekoliko pitanja: - to je sa sustavima koji ne zadovoljava? - da li se inputi (izlazi) mogu mijenjati u formi vrijednosti ili korisnosti? - da li je output (ulaz) razumljiv? - i to je objekt analize sustava?

b) RAZUMIJEVANJE I DEFINICIJA SUSTAVA

-teko se moe definirati zato to su hijerarhijski i povezani s okolinom. Pitanja za sustav: -koje su komponente sustava? -kako se komponente meusobno i sa okolinom povezane? -koje su granice interesa sustava, tj., gdje sustav zavrava i to definira njegovu veliinu?

c) DEFINICIJA ALTERNATIVA
-ovdje treba utvrditi koje alternative egzistiraju u ostvarenju naih ciljeva s obzirom na modifikaciju. Treba imati u vidu koje su mogunosti poboljanja sustava, koja je njihova cijena i mogu li se implementirati (ugraditi).

d) IZBOR ALTERNATIVA
-u ovoj fazi treba ugraditi jednu od definiranih alternativa u prethodnoj fazi. Treba odabrati onu koja je najbolja.

e) IMPLEMENTECIJA ALTERNATIVA
-u ovoj fazi treba ugraditi odreene alternative izabrane u fazi d i definiranih u fazi b.

f) UTJECAJ PROMJENA IZVEDENIH U SUSTAVU

-u ovoj fazi valja pokuati procijeniti utjecaj promjena izvedenih u sustavu.

4.1.

TEMELJNA BIT SUSTAVNE ANALIZE

Sastoji se u tome da se itav problem gleda kao cjelina, da se sustavno istrae ciljevi promatranog sustava i kriteriji za njegovu iskoristivost u odnosu na trokove. 6

 Princip sustavne analize provodi se radi izgradnje informacijskog sustava, odnosno radi analize POSTOJEEG (STVARNOG) STANJA, to ukljuuje analizu ekonominosti sustava (tzv. Studiju izvodivosti).

4.2.

ANALIZA POSTOJEEG (STVARNOG) STANJA

-predstavlja drugi korak studije u izvedivosti. No, u analizi stvarnog stanja treba izvriti vie analitikih aktivnosti kao to su:

a) ANALIZA ULAZNIH PODATAKA

-treba procijeniti koji su ulazni podaci nuni za generiranje zahtijevanih izlaznih podataka uz pomo izabranih algoritama, te da li su takvi ulazni podaci raspoloivi.

b) ANALIZA ALGORITAMA UZ RJEAVANJE PROBLEMA

-treba ustanoviti u kojoj mjeri algoritmi odgovaraju svrsi pojedinih obrada. Ovdje analizi treba podvri sve faktore koje utjeu na generiranje izlaznih podataka.

c) ANALIZA IZLAZNIH PODATAKA

-treba ustanoviti da li oni po sadraju, obliku i vremenu odgovora informacijskim potrebama korisnika. Pri tomu treba analizirati informacijske nedostatke i nunosti nekih obrada ili funkcija,

d) ANALIZA SUSTAVA IFRIRANJA

-treba utvrditi koji se sustavi ifriranja i dalje mogu koristiti, koje treba modificirati, a koje potpuno eliminirati.

e) ANALIZA VREMENA OBRADE

-treba ustanoviti potrebna vremena obrade koja se javljaju kao faza izmeu obuhvata ulaznih podataka i uspostavljanja izlaznih podataka.

f) ANALIZA TIJEKA PODATAKA

-ovdje se analizira tijek podataka izmeu razliitih aplikacija u odnosu na korisnike. Treba istraiti prikladnost nosioca podataka, vremenske potrebe pri ispostavljanju podataka i frekvenciji ispostavljanja izlaznih podataka.

5. ZAKLJUAK
Analiza informacijskog sustava pokazala je da se zahtijevani upiti sustava ne mogu prespecifirati. Oni trebaju zadovoljiti potrebe za informacijama kad je to potrebno, a kad korisnici vide informaciju oni e vjerojatno promijeniti svoje zahtjeve. Dakle, potrebne aplikacije treba kreirati brzim i fleksibilnijim metodama. Pronalaenje i analiziranje potrebnih informacija obino je interaktivan proces. Donosioci odluka kau: Ja ne znam to elim, ali znat u kad vidim. Jedno je sigurno. Tim korisnicima trebalo bi omoguiti pristup velikim sustavima za pohranjivanje podataka radi odvajanja eljenih podataka.

LITERATURA:
1. Grbavac, V., Analiza i implementacija informacijskih sustava, kolska knjiga, Zagreb, 1991.