Razvojna psihologija razvoj pojedinca od zaeda do smrti.

. - grana psihologije koja prouava fizike i psihike promjene pojedinca tijekom njegova ivotnog puta, uzroke koje te promjene izazivaju i uvjete u kojima se zbivaju. - razvojna psihologija koristi se dvjema osnovnim metodama: 1. LONGITUDINALNA prouava istu skupinu ljudi u razliitim ivotnim razdobljima 2. TRANSVERZALNA (KROS-SEKCIJA) prouava vie skupina pojedinaca razliite starosti

PERIODIZACIJA RAZVOJNE PSIHOLOGIJE: 1. PRENATALNI PERIOD 266 dana 2. NOVOROENE prvih 15 dana ivota 3. DOJENE do navrene 1. godine ivota 4. RANO DJETINJSTVO kraj 1. godine do 3. godine ivota = jaslice 5. PREDKOLSKA DOB 3. 6./7. godina ivota = vrtid 6. KOLSKA DOB 6./7. 12./13. godine ivota 7. PUBERTET do 15. godine ivota 8. MLADENATVO (ADOLESCENCIJA) 15./18. 20./25. godine ivota = do samostalnosti 9. ZRELA DOB 20./25. 50./60. godine ivota 10. PREDSTARAKA DOB 50./60. 70. godine ivota 11. STARAKA DOB 70. godina ivota - smrti

PRENATALNI PERIOD 266 dana

1. ZIGOTA (10 14 dana zaeda)
- zigota se smjeta u uterus i razvija se PLACENTA (posteljica) = organ koji ovija fetus i ini spoj izmeu ploda i majke - funkcija placente opskrbljivanje ploda hranom i kisikom te odstranjivanje vika - smatra se da trudnoda traje 40 tjedana; rauna se od zadnje menstruacije do roenja djeteta

2. EMBRIONALNO RAZDOBLJE (do 2. mjeseca trudnode) 56 dana

- nagli razvoj glave i ivdanog tkiva - u 8. tjednu na plodu se razlikuju osnovni dijelovi tijela; ruke, noge, lice, ui, usta, oi poinju poprimati ljudski oblik - glava ini polovicu ukupne duine tijela - to je razdoblje vrlo osjetljivo zbog naglog razvoja
1

3. FETUSNO RAZDOBLJE (od 2. mjeseca do roenja) 210 dana ili 7 mjeseci

- sporiji od razvoja embrija, ali ipak brz - dijete se razvija tako da nakon roenja moe obavljati osnovne fizioloke funkcije: disanje, probavljanje hrane, eliminacija otpadnih tvari iz organizma, reakcija na vanjske podraaje - u 3. mjesecu srce poinje crpiti krv - u 4. mjesecu majka osjeda micanje fetusa (teak oko kg) - u 5. mjesecu poinje intenzivno rasti - dijete s navrenih 7 mjeseci moe preivjeti prijevremeni poroaj, iako su rizina djec a, slabije razvijena s vedom mogudnodu za neke poremedaje - do 28. tjedna trudnode razvijeni ivdani, cirkulatorni i drugi tjelesni sistemi da dijete moe preivjeti izvan majinog tijela u 7. mjesecu - od 28. do 40. tjedna trudnode naglo povedanje tjelesne teine i duine fetusa; povedanje miidne napetosti i razvoj osjetilnih i motorikih organa = postoje svi vitalni refleksi - nakon 9. mjeseci ili 280 dana od zaeda fetus je posve spreman za poroaj 3 tjedna prije svog roka ili poslije, smatra se terminom (od 37 do 43. tjedna)

TRENDOVI RAZVOJA PSIHOMOTORIKE

1. CEPHALO KAUDALNI TREND - razvoj od glave prema dolje - uoljivo i nakon roenja i kasnije u motorici (prvo kontrola oiju i glave, zatim ruku i ramena) 2. PROKSIMODISTALNI TREND - razvoj od sredine tijela prema van (mozak, ivdani sustav i unutarnji organi) 3. RAZVOJ OD OPDEG (nediferenciranog) KA SPECIFINOM - fetus reagira cijelim tijelom na podraaj - to je roenje blie, pokreti su mu lokaliziraniji i specifiniji (vidi se kad dijete ui pisati jer mie cijelo tijelo) 4. PROCES DIFERENCIJACIJE I INTEGRACIJE - stanice se diferenciraju u razliite nakupine, a zatim se sastavljaju u organe i sustave

= LOI UTJECAJI U TRUDNODI = a) stres produeni stres uzrokuje kemijske promjene, izluivanje hormona lijezda s unutranjim izluivanjem, grenje. - tada je trudnica fiziki bolesna, uzima tetne lijekove, zanemaruje se b) prehrana ako je nedovoljna i nepravilna, moe izazvati pobaaj, prerani porod, bebu s manjom tjelesnom teinom; ne treba jesti za dvoje nego kvalitetno i vitaminski - MORE ameriki istraitelj djeca iz siromanih obitelji raaju se s vedim potekodama zbog uvjeta ivljenja majke c) lijekovi izbjegavati ih ili ih uzimati pod nadzorom lijenika d) droge kod novoroenadi izazivaju apstinencijsku krizu (tresu se, povradaju, tee manje, vrite, imaju nepravilan san i apetit) e) alkohol oko 32% beba roditelja alkoholiara pokazuju anomalije (fetalni alkoholni sindrom uzrokuje manju poroajnu teinu i mogudu mentalnu retardaciju, neuroloke abnormalnosti) f) puenje srce fetusa kuca bre, a nikotin utjee na opskrbu placente krvlju, manja kilaa g) bolesti rubeola izaziva sljepodu, srdane deformacije, virusne bolesti, gluhoda, otedenje mozga h) hormone i) radijacija nuklearne reakcije j) starost majke prenatalni defekti, prvorotke preko 35. godine raaju mongoloide i zato one idu na amniocentezu k) socijalni uvjeti siromatvo l) uzimanje hormona moe prouzroiti malformacije seks organa m) mlade majke PREINATALOGIJA bavi se razvojem zaeda, kroz perinatalni period, prve godine ivota. - radi se timski; ginekolozi, pedijatri, endokrinolozi, psihijatri, socijalni radnici sudjeluju u svim aspektima = pregledi u trudnodi: amniocenteza, ultrazvuk, palpacija, pregled rukom, krvna slika, krvna grupa, urin, vaginalni ultrazvuk (prva 2 mjeseca, onda preko trbuha). FAZE TRUDNODE senzitivnog perioda u ivotu ene: 1. KRITINI PERIOD prva 3 mjeseca tj. rana trudnoda; nema popravljanja ako se neto dogodi ili ne mora se pojaviti neka aktivnost ivdanih struktura 2. OPTIMALNI PERIOD razdoblje kada je najbolje da se neki utjecaji dogode; ivdane su stanice najosjetljivije za adekvatne i raznolike utjecaje iz okoline

FAKTORI NASLJEA I OKOLINE - utjeu na ponaanje i razvoj djece: 1. NASLJEENE BIOLOKE KARAKTERISTIKE - graa organizma, nadraljivost ivdanog sustava, brzina reagiranja, boja oiju = iz genetskog koda vide se potencijalne mogudnosti, granice razvoja, a o okolini ovisi hode li se ispuniti max. 2. NASLJEENI BIOLOKI OBLICI - utjecaji okoline koji u odreenom razdoblju utjeu na promjene biolokih struktura organizma 3. DJELOVANJE MATERIJALNE I SOCIJALNE OKOLINE - rana stimulacija i poticaji za razvoj 4. NEPOSREDNA DRUTVENA OKOLINA - najblia osoba, uglavnom majka i ua obitelj 5. IRA DRUTVEA ZAJEDNICA - drutvo; ekonomski odnosi i tip drutvenog ureenja

= BABY BLUES =
- tuno raspoloenje majke (kod 70% ena), traje oko 3 dana po porodu do 10 dana - umor, nemir, tuga, napetost, oajanje, plaljivost, krivica.. - naizraeniji je 5. dan - uzorci: velike promjene hormona: psiholoki (spremnost da prihvati odgovornost za dijete, promjenu u ivotu, briga za dijete, strah, anksioznost); socioloki (vrijednost majinstva u odreenom kult siromatvu); - ede se dogaa majkama koje rode djevojicu ili misle da im je dijete runo - oko 40% prvorotkinja i 25 % vierotkinja osjeda ravnodunost ili ak odbojnost u prvim kontaktima prema djetetu - 25% roene djece (neplanirane) moe postati eljeno, ali neeljeno dijete ne moe postati eljeno = POSTPARTALNA DEPRESIJA - depresija nakon roenja kod 10% ena traje 1 do 3 mjeseca nakon poroda - blaga do umjerena depresija puno dublji osjedaj tuge, potrebna pomod psihoterapeuta = POSTPARTALNA PSIHOZA - psihotini poremedaj linosti teak i rijedak poremedaj; potrebna je pomod psihijatra - velike oscilacije raspoloenja vode do nasilnog raspoloenja - psihoza duevna bolest, ludilo, nastrojenost..

 NOVOROENE od 0 do 15 dana ivota

1953. godine Virginia Apgar uvela je ocjenjivanje vitalnih funkcija djeteta. APGAR INDEKS = pregled 5 elemenata u 1. i 5. minuti ivota 1. boja koe 2. otkucaji srca u minuti 3. disanje 4. miidni tonus 5. refleksi na podraaj OCJENE: 0 1 2: puls, disanje, refleksna podraljivost (kihanje, kaljanje, grimase), miidni tonus i boja koe 7 10: dobro tjelesno stanje 4 6: potrebna pomod u uspostavljanju vitalnih funkcija 3 i manje: velika opasnost hitna medicinska intervencija - utvrivanje teine i duine djeteta, mjerenje opsega glavice, detaljni pregled zatvorenost kraljenice, spolni organi, pokretljivost kukova SENZOMOTORIKA: - Piaget: osjetila i motorika - odmah po roenju dijete ovladava trima funkcijama disanje, uzimanje hrane, izbacivanje tetnih tvari - nakon 6 dana, dijete razlikuje majku od drugih ena, razlike u temperamentu su oite ved u prenatalnom razdoblju po duini sna, plaljivosti, uzimanju obroka, nije im svejedno da li spavaju na trbuhu, leima ili na majci.. - djeji temperament stvara odreenu interakciju izmeu roditelja - imamo lako i teko odgojivu djecu - dodir je vaan za umirivanje

= REFLEKSI = - uroene automatske radnje, radnje velikih preciznosti, ali i sloenosti - novoroene koristi niz sloenih refleksnih radnji i kombinacije refleksa, a neki nastaju u 3. 4. mjesecu starosti.

1. BABINSKIJEV REFLEKS na njeni dodir po rubu djetetova stopala od pete prema prstima ono lepezasto iri prste i okrede stopala prema unutra (nestaje krajem 1. godine) 2. PLANTARNI REFLEKS novoroene savija sve prste prema tabanu kad mu pritisnemo prste i donji dio stopala (nestaje izmeu 8. i 12. mjeseca) 3. DARWINOV (PALMARNI) REFLEKS kad se pritisne tapidem ili prstom djetetov dlan, ono obuhvati predmet prstima; moe kratko drati vlastitu teinu (visi) tijekom 1. mj., a zatim se smanjuje 4. MOROV (REFLEKS GRLJENJA) na iznenadni jak zvuk ili nagli gubitak podloge novoroene isprui i rairi ruke i noge, a zatim ruke grevito skupi (nestaje do 5. mjeseca) 5. REFLEKS KORAANJA novoroene ini pokrete koraanja kad ga se dri u uspravnom poloaju s bosim stopalima na ravnoj povrini (nakon 2 3 mj.) 6. REFLEKS PLIVANJA dijete naizmjenino pokrede ruke i noge i izdie na usta kad ga se dri u vodi u vodoravnom poloaju trbuhom okrenutim prema dolje (nestaje oko 6. mjeseca) 7. REFLEKS TRAENJA USNAMA kad se prstom ili dudom lagano pomiluje djetetov obraz ono okrede glavu prema prstu, otvara usta i pokuava sisati prst ~ postoje jo: refleks bicepsa, refleks patelarne tetive, toniki vratni refleks, Babkinov refleks.

VID od roenja reagira na svijetlost, prati predmete u vidnom polju na 25 50 cm udaljenosti SLUH bolje reagiraju na vie tonove nego na nie OKUS razlikuju slatko, slano, kiselo i gorko = vole slatko, a slano, kiselo i gorko izbacuju, najbolje im je majino mlijeko NJUH snano reagira na mirise; 6. dan razlikuje miris majke od drugih DODIR vaan faktor smiruje OSJETLJIVOST NA BOL smanjena je u prvih nekoliko dana nakon poroda

 DOJENE do 1. godine ivota

razdoblje do 3 mjeseca
GOVOR I SLUH: - razvoj govora poinje prvim plaem novoroenog djeteta - glasovi novoroeneta i dojeneta u prva 2 mjeseca: pla, kmeanje, krikovi i neki fizioloki zvukovi - faza krianja do 2. mjeseca - faza gukanja u dobi od 2. do 3. mjeseca - dojene poinje spontano proizvoditi jednoslone vokalne zvukove (aaa, ooo, eee..) i povremeno kombinaciju suglasnika i samoglasnika (gu, aba..) - dojene poinje aktivnije gukati uz nazonost odrasle osobe - u prvim mjesecima svi zvukovi koje dijete proizvodi su spontani i refleksni te vezani uz njegovo fizioloko stanje ugode i neugode - dijete plae kad je gladno i kad mu nije ugodno, to daje signal okolini, posebno majci, da se pobrine za njegove potrebe - izmeu 6. i 8. tjedna u kontaktu s odraslima pojavljuje se i prvi socijalni smijeak, nakon toga dijete se smijei na majin osmijeh i pokazuje zadovoljstvo prilikom gukanja - sluh je vaan imbenik govornog razvoja pomodu kojeg dijete prima informacije iz okoline - u prvim mjesecima (do 6. mjeseca) veda je osjetljivost na visoke tonove, nego na niske tonove MOTORIKA: - refleksne motorike aktivnosti kod male bebe - neki se zadravaju tijekom cijelog ivota (refleks onih kapaka, refleks povlaenja), a neki nestaju tijekom 1. godine i zamjenjuju ih usvojene motorike vjetine (npr. Darwinov refleks hvatanja zamjenjuje voljno hvatanje i isputanje predmeta) - zapoinje razvoj motorikih sposobnosti, prije svega ravnotee i koordinacije - kada lei na trbuhu, dijete se mie, die i okrede glavu, ini pokrete puzanja; postupno se poinje podizati pomodu ruku, aka i laktova die glavu i ramena sa 3 mjeseca - sjedi uz oslonaci kratko dri glavu; do 3. mjeseca glavu dri uspravno i vrsto kad ga se dri uspravno - oko 3. mjeseca okrede se s boka na lea i obratno - posee za predmetima s obje ruke

MILJENJE: = od 0. do 1. mjeseca: vjebanje refleksa - prisutni su refleksi i uroena organizacija ponaanja: gledanje, plakanje i sisanje. - tim ponaanjima dijete istrauje i upravlja fizikim i socijalnim aspektima svijeta te ona postaju sve bolje organizirana = od 1. do 4. mjeseca: razvoj sheme - razvijaju se senzomotorike sheme - uvjebani i uopdeni sklopovi ponaanja pomodu kojih dijete djeluje i postie razumijevanje svijeta oko sebe RAZVOJ SPOZNAJE: - dijete je sposobno lokalizirati zvuk - razlikuje vidne podatke vie voli materijal s uzorkom nego sivu podlogu - pogledom prati predmet ili osobu, najprije oima (2. mjeseca) , a onda okreudi glavu (3. mjeseca) - razlikuje mirise, a da mu je neki miris neugodan, prepoznaje se po ubrzanom pulsu i disanju - razlikuje miris i glas majke od mirisa i glasa drugih ena - igra se ruicama i promatra ih SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ: - sa 3 do 4 tjedna kod djeteta se pojavljuje osmijeh kao reakcija na ljudski glas ili lice u pokretu - osmijehe je mogude vidjeti i prije te dobi, no ona se pojavljuju samo spontano tijekom spavanja - 2 mjeseca faza neobuzdane drutvenosti dijete emocionalno pozitivno reagira na pojavu svakog ovjeka u vidnom polju, ali postupno daje prednost skrbniku IGRA: - izmeu 1. i 3. mjeseca zapoinje funkcionalna igra uvjebavanja motorikih shema i igra glasovima i krianjem

 razdoblje 3 6 mjeseci
GOVOR: - gukanje postupno prelazi u brbljanje (slogovanje) - oko 3. mjeseca uz neiste samoglasnike poinje izgovarati i suglasnike (m, p, b) - 4. mjesec gukanje postaje sve sloenije - ako majka oko njega gude, dijete to uzvrada; bitno je poticanje, treba mu govoriti, smijeiti se - poeci imitacije i aktivno smijanje kao reakcija na emotivno komuniciranje s drugima SLUH I SLUANJE: - bolje lokalizira izvor zvuka - oko 4. mjeseca reagira na glas okretanjem glave i traenjem oima - od 2. do 5. mjeseca poinje uspostavljati slunu kontrolu nad glasovnom produkcijom: intenzitetom glasa oko 2. mjeseca visinom glasa - 3. i 4. mjesec izgovorom glasovnih sekvenci oko 5. mjeseca - u dobi od 3, 5 mjeseca due promatra majku dok slua njezin glas, a oca dok slua njegov g las - oko 6. mjeseci pokazuje osjetljivost na udaljenost izvora zvuka; bolje razlikuje zvukove koji mu se pribliavaju od onih koji se udaljuju - oponaa kaljucanje i plaenje jezika - reagira na svoje ime, okrede glavu prema osobi koja ga zove - umiri ga lagan zvuk, npr. zvona ili zveke - prestaje plakati kad mu se govori - pokazuje uzbuenje na zvuk pribliavajudih glasova i koraka - uznemiri se na iznenadni zvuk, na koji reagira mirkanjem, plaem i okretanjem glave MOTORIKA: - u ovom period mogu se prepoznati djetetove funkcionalne igre u kojima upoznaje svoje osjetilne i tjelesne mogudnosti i stjee svoja prva iskustva o okolini - jo uvijek se primarno razvijaju ravnotea i koordinacija - do 6. mjeseca dijete se dobro oslanja na laktove dok lei na trbuhu, noge su ispruene - okrede se s trbuha na lea - 5. 6. mjeseca dodiruje i hvata none prste - sjedi uz oslonac; oko 6. mjeseca sjedi kratko samo - grabi pelenu, vue ju prema sebi, navlai je na lice i pokuava ju skinuti s lica - pri dodiru hvata zveku i njome trese - premjeta igraku iz ruke u ruku - posee za jednim predmetom s obje ruke (3 mjeseca); posee s jednom rukom (6 mjeseci), okrede runi zglob da moe vidjeti predmet
9

- dri vedi predmet s dvije ruke - hvata kocku skupljenih prstiju; cijelom akom (6 mjeseci) - lupa licom po stolu (gore-dolje) - predmete istrauje prstima, a ne samo stavljanjem u usta MILJENJE: = od 4. mjeseca: postupci otkrivanja - dijete pokazuje jasnije zanimanje za vanjski svijet - otkriva postupke kojima moe ponoviti zanimljive dogaaje (npr. sluajni udarac igrake koja proizvodi zvuk, dijete de ponavljati i produivati) RAZVOJ SPOZNAJE: - privlae ga stvari koje su iznenaujude ili u neskladu s onim to zna - od 3. do 5. mjeseca u spoznajnom razvoju je smijeak prepoznavanja poznatih ljudskih lica SENZOMOTORIKA: - poboljavaju se funkcije, razlikuje slatko, slano, kiselo i gorko - dijete se igra ruicama; glava je vrsta ako se dri za trup; kad lei na trbuhu, podi e glavicu; vrsto dri zveku i nehotice njome trese, prati je pogledom, ali najdalje da bude 20 cm; umiruje se kad ga se uzme u ruke jer mu je potreban dodir - sa 4 mjeseca udvostruuje teinu, raste kosa PSIHOMOTORIKA: - igra se i promatra ruice; leedi na trbuhu die glavu uspravno i ramena od podloge; dri glavu uspravno ako ga se dri uspravno (moe mu se glava klimati prema naprijed, ali ne smije prema natrag) SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ: - od 2. do 7. mjeseca dijete postupno razvija predodbu koju poinje razlikovati od likova ostalih ljudi koji mu se priblie - dijete izraava sve jasnije srdbu - sa navrenih 6 mjeseci pokazuje strah od nepoznatih ljudi i lake se umiruje u blizini skrbnika IGRA: - vidljiva je funkcionalna igra u obliku ponavljanja motorikih shema

10

IGRKE: - zveke, mobile, igrake s melodijom, ogledalo

ERICSON u psihosocijalnoj teoriji, dijete je u 1. fazi (povjerenje nepovjerenje) - treba toplu, njegujudu i zatitniku okolinu koja stvara povjerenje = inae ima posljedice na daljnji ivot djeteta, a kod strpljive, njegujude i odgovorne okoline, dijete razvija povjerenje i osjeda se sigurno - vano je reagirati na pla i ostale pozive djeteta, uzimati ga na ruke i pr ihvatiti bilo kakvu djeju inicijativu - u 5. mjesecu smijei se samo poznatim licima, razlikuje prijateljska i neprijateljska lica - u 7. mjesecu reagira osmijehom na poznata lica, oponaa govorne zvukove (ma, la..)

razdoblje 6 12 mjeseci
GOVOR: - potkraj tog perioda poinje izgovarati prve rijei koje povezuju s odreenim predmetima, osobama, situacijama - gukanje je aktivnije i prelazi u glasovnu igru brbljanje - oko 6. mjeseca poinje pjevuedi ponavljati nizove jednakih slogova (mamama, adabababa); time zapoinje faza slogovanja koja de se zadrati do pojave prve rijei - sve vie oponaa ono to uje - smije se i hihode, vriti od veselja;obrada pozornost na sebe kaljucanjem i uzvicima - voli igre skrivanja: ku ku i ima nema - sa razumijevanjem reagira na svoje ime (okrede se prema osobi koja ga zove) - brbljanje mu je zabava i znak omiljene komunikacije - oko 8. do 10. mjeseca koristi se gestama kako bi izrazilo zahtjeve - usmjerava pogled prema imenovanim stvarima i osobama: Gdje je..? SLUH I SLUANJE: - okrede glavu prema izvoru zvuka - od 5. ili 6. mjeseca poinje oponaati slogove koje uje od drugih - prepoznaje ljutit glas, veseo i njean glas - slua glas i kad osoba nije u vidokrugu - vie da bi privuklo pozornost osluhne.. pa ponovo vie - dobro opaa melodiju rijei i reenica kako je izgovaraju odrasli

11

MOTORIKA: - uspravan sjededi poloaj omogudava djetetu bolje upoznavanje okoline i usavravanje baratanja predmetima - dijete je oduevljeno rastudom kontrolom kretanja i upravljanja vlastitim tijelom ravnoteom i koordinacijom - oko 8. mjeseca okrede se s lea na trbuh - oko 9. mjeseca dijete sjedi bez oslonca i doekuje se rukom kad se srui unazad ili postran ce - oko 9. mjeseca poinje puzati - do 12. mjeseca puzanje je usavreno - pue uz stube (oko 13% djece ne pue) - sa 10 mjeseci - hoda kad ga pridravamo ispod pazuha - sa 7. mjeseci - hvata kocku im ju ugleda; svakom rukom hvata po jednu kocku, a tredu gleda - od 8. do 9. mjeseca udara jednom kockom o drugu - 9 mjeseci isputa jednu kocku da uzme tredu - baca igrake i uiva u tome - sa 12 mjeseci stavlja kocku u posudu - sa 7 mjeseci lupa i strue licom po stolu - oponaa kretnje: pljede, mae, lupa licom o lonid, ara - izmeu 9. i 12. mjeseca OPOZICIJA PALCA (dolazi do odvajanja palca od ostalih prstiju kod uzimanja predmeta) MILJENJE: = od 4. do 8. mjeseca: otkrivanje postupaka - dijete otkriva uzrok i posljedicu (npr. rabi zveku da bi izazvalo zvuk koji voli) = od 8. do 12. mjeseca: namjerno ponaanje - dijete najprije opaa eljeni cilj, a onda razmilja kako ga ostvariti RAZVOJ SPOZNAJE: - dijete sluajno koordinira jednostavne pokrete s onim to vidi, a kasnije to ini namjerno (pokrede mobil, povlai igraku) - privlae ga stvari koje su iznenaujude i u neskladu s onim to je do tada upoznalo

12

SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ: - nakon 6. mjeseca dijete poinje pokazivati istu emociju kao i osoba ije lice gleda - veza privrenosti postaje jasnija u 1. godine ivota i ostaje vrlo snana do 2. godine - javlja se strah od nepoznatih - negodovanje zbog odvajanja od skrbnika - sigurnost i hrabrost kad je skrbnik u blizini IGRA: Spoznajna razina igre: - dominira funkcionalna igra ponavljanje izvoenja motorikih radnji - istrauje u igri; opipava, razgledava, lupa predmetom o predmet, trai, stavlja u usta, gura po podu, stolu is l. Drutvena razina igre: - poetak drutvenosti u igri (igra dajem-uzimam) vidljiv je i ranije u orijentaciji prema drugom djetetu - dolazi do tjelesne komunikacije s drugim malim djetetom, ali vrlo kratko, ako drugo dijete ne odgovara (npr. na pruanje igrake), dijete gubi interes - voli igre skrivanja (kuc kuc, ima nema)

RANO DJETINJSTVO od 1. do 3. godine ivota

razdoblje od 1. do 2. godine
GOVOR: - u tom periodu dijete poinje izgovarati svoje prve rijei sa znaenjem (svi do 18. mjeseca) - potkraj 2. godine poine povezivati dvije (i vie) rijei u verbalne iskaze, ime zavrava predverbalna faza u razvoju govora i poinje verbalna faza - moe ponoviti rijei koje uje - imenuje pomodu onomatopeje; npr. vau vau, di di.. - do kraja 2. godine ispravno artikulira sve samoglasnike i neke suglasnike (npr. okluzive b, p, d, t, g, k), prijelazni glas j, nazale (m, n, nj) te sonnet v - prve rijei koje izgovara uglavnom su imenice kojima imenuje vane osobe (lanove obitelji, hranu, igrake..)
13

- sa 18 mjeseci govori od 5 do 50 rijei - nakon prve rijei (u vedini potkraj 1. godine), djeca relativno sporo usvajaju nove rijei, sve do otprilike 18. mjeseca kada dolazi do usvajanja novih rijei (osobito rijei imenovanja) = EKSPLOZIJA IMENOVANJA - od 12. do 18. mjeseca dijete moe imati svoj argon koji se oko 18. mjeseca gubi tj. zamjenjuje s artikuliranim rijeima - u govoru je prisutna i eholalija dijete ponavlja rijei koje uje, one nisu nikome upudene, ved dijete uiva u njihovu izgovaranju i sluanju (funkcionalna igra) - u dobi od 2. godine vedina djece, uz imenice, upotrebljava i glagole (daj, ima, hode, nede) i pokazne zamjenice (ovo, to, ona); te rijei gotovo uvijek su pradene gestama - imenuje dijelove tijela - rabi negacije (nema, nede, ne), rjeice (da i ne), opisne pridjeve (veliki, mali, vrude, mekano), zna to je moje i dobro - od 12. do 18. mjeseca prati vlastite radnje uzvicima - ispunjava verbalne naloge: Doi.., Daj.., Donesi.. - u igri oponaa govor odraslih, brbljajudi nerazumljivo rijei = simbolika igra - ako je pjesma poznata plee - od 18. do 24. mjeseca odgovara na pitanja: to je to?, Tko je to?, Kamo?, Gdje?.. - rijeima trai jest i piti - od 24. mjeseca pokazuje dijelove tijela na sebi i lutki - govori o sebi u 3. licu, zove se imenom - slua i razumije jednostavne prie o onome to mu se nedavno dogodilo MOTORIKA: - gotovo sva djeca prohodaju izmeu 12. i 15. mjeseca i do kraja 2. godine - usavrava se baratanje predmetima - nastavlja se razvoj ravnotee i koordinacije - dijete stoji, saginje se da uzme igraku - pue na koljenima s naizmjeninim pokretima ruku i nogu - pokuava se popeti na sve to moe - hoda uz pridravanje za predmete ili ruku odraslog - hoda samostalno (87% djece do 15. mjeseca) - penje se i silazi stubama kad ga se dri (poslije 18 mjeseci) - krajem 2. godine - koristi se jednom nogom kao odskokom s najnie stube - odbacuje predmete, jako voli bacati igrake - nogom gura, a sa 18. mjeseci udara loptu - okrede listove knjiga
14

- stavlja predmete, igrake u posudu, kutiju i sl. - sa 18 mjeseci - stavlja kocku na kocku - sa 21 mjesec gradi toranj od 3 kocke - oponaa aranje olovkom, ara samostalno MILJENJE: = od 12. do 18. mjeseca: novost i istraivanje - dijete otkriva nova sredstva za dolaenje do eljenih uinaka pomodu aktivnog istraivanja - dijete poinje sustavno mijenjati sheme kako bi proizvelo nove uinke - problem rjeava pomodu aktivnog procesa pokuaja i pogreaka = od 18. do 24. mjeseca: mentalno predoavanje - dijete moe oponaati radnje koje je vidjelo znatno ranije - pojavljuje se sposobnost predoavanja ili simbolikog funkcioniranja RAZVOJ SPOZNAJE: - dijete privlae nova svojstva, novo u okolini - upoznaje okolinu: trganjem, prevrtanjem, rastavljanjem, sastavljanjem, premjetanjem, okretanjem, bacanjem, hvatanjem.. - u igri ustrajava u traenju eljene igrake (gura od sebe, privlai, penje se) - usmjerava panju na dogaaje i pojave koje potiu na istraivanje SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ: - pokazuje ponos i zadovoljstvo pri novom postignudu, u nekom svom umijedu - pokazuje ljutnju usmjerenu na ljude i predmete - oko 18. mjeseca - pokazuje ljubomoru - prisutan osjedaj straha, nelagode, naputenosti u prvim danima boravka u jaslicama (skriva se iza roditelja, bjei, plae) - zna svoje ime - zna da je dijete, a ne odrasli - prepoznaje bliske osobe na fotografijama IGRA: - funkcionalna igra, konstruktivna igra, simbolika igra, igra promatranja, usporedna igra, usporedno svjesna igra, jednostavna socijalna igra, komplementarno uzajamna igra

15

 razdoblje od 2. do 3. godine
GOVOR: - struktura reenice se iri - rado slua govor odraslih - do kraja 3. godine dijete ispravno izgovara sve samoglasnike i 10 do 15 suglasnika: p, b, m, n, j, t, d, t, g, v, h, l, c - na kraju 3. godine dijete ima rijenik od 250 do 500 rijei - potkraj 3. godine dijete rabi reenicu od 3 do 4 pridjeva, pa i vie rijei - rabi imenice, glagole, zamjenice, estice, pridjeve, priloge i veznike - komparira pridjeve, no jo nije nauilo iznimkepa de redi: dobar dobriji.. - u deklinaciji nema glasovne promjene, potuje osnovnu rije, pa de redi: nogi, ruki, lovacu - poetkom 3. godine imenuje se vlastitim imenom; potkraj 3. godine zamjenicom ja - odgovara na pitanja i voli jednostavne razgovore - sposobno je ispriati kratku priu ili neki svoj doivljaj - dok se igra, razgovara sam sa sobom i svojim igrakama - zna napamet nekoliko djejih pjesmica ponekad ipjeva - slua kratke prie i bajke te ako mu se sviaju, trai ponavljanje - glumi u igri, zamilja ljude, ivotinje i predmete - imenuje i opisuje svoj crte MOTORIKA: - razvoj ravnotee i koordinacije - une i ustane bez pomodi - oko 30. mjeseca - pokuava stajati na jednoj nozi uz pridravanje - okrede se oko sebe - hoda na koljenima - krede se unazad - gura i vue igrake - tri ukoeno na jednom stopalu, ima potekoda u skretanju i naglom zaustavljanju - moe skoiti s niske stube; doskok na obje noge - voli penjalice pokuava se popeti na vrh, iako ne moe sidi - baca predmete u odreenom smjeru - hvata loptu na tijelu u visini prsa - sa 24 mjeseca - gura loptu nogom; sa 30 mjeseci udara loptu - sa 2 godine gradi toranj od 5 kocaka; sa 2, 5 godine 6 7 kocaka; sa 3 godine 8 kocaka - stavlja kocku do kocke gradi vlak - sa 30 mjeseci gradi mostid od 3 kocke

16

- pokuava saviti papir na dva dijela - oko 3. godine moe se koristiti malim karama - u slikovnici lista jednu po jednu stranicu - oko 30 mjeseci - stalno obuva papue - oblai jednostavnije odjevne predmete (gadice, hlae) - oko 30 mjeseci - nosi vodu u ai i ne prolijeva - samo pije iz ae - moe se sluiti vilicom - povlai olovke crtom, voli arati, osobito krune are, precrtava krug MILJENJE: - prepoznaje predmet na temelju jednog njegovog pokazanog dijela - pridruuje predmet odreenoj slici - svrstava predmete po jednom svojstvu - razlikuje boje, ali ih tono ne imenuje (pronalazi istu kao onu koja mu se pokae) - razlikuje i pridruuje dvije boje, dvije veliine, dva oblika - pridruuje parove istih sliica - poinje se koristiti rijeima za oznaavanje vremena; sad, prije, poslije - 2 godine - na zahtjev prua ispravno jedan predmet - 3 godine na zahtjev prua ispravno dva predmeta - moe ponoviti reenicu od 2 do 3 rijei - rjeava problem aktivnim isprobavanjem - koristi se poznatima na nov nain RAZVOJ SPOZNAJE: - aktivno isprobava, istrauje, opipava, rastavlja, sastavlja.. - prepoznaje osnovna svojstva predmeta - usmjerava se na dogaaje i pojave koje su mu zanimljive i potiu istraivanje - panja se lako odvrada, nema dovoljnu kontrolu panje - moe usmjeriti panju na 2 predmeta istodobno SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ: - strahovi.. - do 3 godine samo ide na wc i to obino najavljuje - uspijeva kontrolirati mokrenje tijekom dana, osim kad je zaigrano - igra se hranom i ustaje od stola - sa 3 godine jede samostalno - 30 mjeseci samo obuva papue
17

- prepoznaje svoje tijelo, dijelove tijela - prepoznaje svoj lik u zrcalu, na slici, zna svoje ime i spol - zanima ga razliit poloaj pri mokrenju u djeaka i djevojica - poinje izraavati elju da neto uini samo i buni se ako odrasli to rade umjesto n jega IGRA: - igra pretvaranja, funkcionalna igra, kontruktivna igra, suradnika socijalna igra.

PREDKOLSKA DOB od 3. do 6./7. godine ivota

razdoblje od 3. do 4. godine
GOVOR: - dijete pokazuje velik interes za jezik i komunikaciju - voli puno priati, govor mu je vaniji od sluanja - fonematski sluh je ved dobro razvijen i dijete razlikuje glasove materinjskog jezika - sa 3 godine poinje primjedivati pogreke u rijeima drugih oje ono pravilno uje i govori - razumije rijei: tiho glasno - sa 4 godine imenuje akciju na slici - upotrebljava osobnu zamjenicu ja kad govori o sebi - zna redi puno ime, esto i dob - velik interes za jezik i komunikaciju s okolinom djecom i odraslima - pokazuje smisao za humor - povezano pria o nedavnim dogaajima - oslovljava se na ja, izraava svoje misli, obavjetava o sebi - razgovara sa svojim igrakama, samim sobom i zamiljenim prijateljem - sukobe rjeava verbalnim prepirkama, a ne udarcima - uiva u alama i verbalnim neloginostima s odraslima (npr. teta mama) - djeca imaju tekode u izgovoru pojedinih rijei: zamjena glasova (trokut tlokut), izostavljanje poetnih fonema (kola kola), premjetanje unutar rijei ili sloga (kvadrat kradvat), asimilacija i disimilacija (nema mema)

18

MOTORIKA: - u 4. godini usavravaju se hodanje i tranje ravnotea i koordinacija - stoji bez pomodi na jednoj nozi - stoji i hoda na prstima - hoda kao odrasli reciproni pokreti ruku i nogu - hoda po crti nogu pred nogu - uiva u tranju - sa 4 godine poskakuje na jednoj nozi dominantnoj - skae s najnie stube - penje se i sputa niz tobogan samo; penje se na penjalicu i silazi samo - hvata loptu ispruenih ruku - uspjeno hvata malu loptu - nogom snano udara loptu - gradi toranj od 8 do 10 kocaka; gradi mostid od 5 kocaka - ree papir karama - mijea kuhaom, vrti ruku miksera i okrede klju u bravi - moe drati olovku sa 3 prsta - sa 3 godine precrtava krug i kri; sa 4 godine precrtava kvadrat - kad neto nacrta, to i imenuje - slika velikim kistom - crta ovjeka tj. glavu i jo neto (npr. ruke i noge) - ljulja se na ljuljaki samo, vozi tricikl i moe zaobidi zapreku u velikom luku - sa 4 godine - umede tapide u plou s rupicama MILJENJE: = nije uspostavljen kvalitativni identitet (npr. da je ica ostala ica, iako je savijanjem promijenila oblik) = nema konverzacije (npr. ne shvada da je koliina vode ista i kad ju prelijemo u plidu posudu) = nerazlikovanje pojavnosti od stvarnosti (npr. maskiranje) = tekode u razumijevanju pogrenih uvjerenja dijete ne shvada da ljudi mogu vjerovati u neto to nije tono = egocentrizam na predodbenoj razini (npr. teko mu je zamisliti kako neko dijete, koje sjedi nasuprot njemu, moe vidjeti predmet koje ono gleda sa svoje strane) = centracija nesposobnost da se dijete istodobno usredotoi na nekoliko svojstava, ono je usredotoeno na jedno svojstvo i ne moe u svijesti drati dva svojstva (npr. da je pred met velike i plave boje) i ne moe razvrstati predmete s obzirom na 2 svojstva (npr. ne moe zajedno staviti zeide koji su mali i crni, a drugi su veliki i bijeli)

19

= animizam dijete stvarima i pojavama pridaje sklonosti ivih bida (npr. sunce ide spavati) - zna to leti, pliva, vozi, .. po slici - imenuje 3 osnovne boje, pokazuje 6 - razlikuje oblike; uglato okruglo, krug, kvadrat, trokut - razlikuje veliko malo jednako; dugako kratko; debelo tanko - zna doba dogaanja neke aktivnosti; dan nod, jutro veder (npr. po nodi spavamo) - broji uz pokazivanje 2 predmeta, pa 3 - mehaniki moe brojiti do 10 - imenuje osnovne okuse: slatko, gorko, kiselo, slano - uoava problem u svakidanjim situacijama i rjeava ih aktivnim isprobavanjem - prisutnije je pamdenje prepoznavanjem nego dosjedanjem RAZVOJ SPOZNAJE: - osnovne senzorne kvalitete predmeta prepoznaje baratanjem, isprobavanjem, promatranjem, sluanjem, doivljavanjem.. SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ: - strahovi.. (od ivotinja, stranih lica, nakaza, insekata, lopova, policajca, mraka, runih lica) - pojavljuje se osjedaj za smijeno, smije se grimasama, alama, izvrtanjima stvari (npr. tetak Vjeko) - sisanje prsta, kopanje nosa, mirkanje oima (smanjuje napetost), izraeno cendranje (oko 3, 5 godine) - sa 3 godine gotovo sva djeca iskazuju spolni identitet (ja sam djeak/djevojica po kosi, robi) - zna koliko ima godina, povezuje ime i spol - razlikuje igrake kojima se igraju djeaci i djevojice - povedan interes za vlastito tijelo i njegovo funkcioniranje - samovrednovanje: uspjeh (ponosno iri ruke, die pogled, sja od srede), neuspjeh (saginje glavu, sputa pogled, ruke uz tijelo) dolazi do konflikta, porie neuspjeh (npr. kae: Ja sam pobjednik) IGRA: - kontruktivna, simbolika, suradnika socijalna, igra pretvaranja

20

 razdoblje od 4. do 5. godine
GOVOR: - sa 5 godina nagli razvoj rijenika - dijete govori teno, gramatika se jedva razlikuje od odraslih - prepoznaje rimu - pojavljuje se sposobnost prepoznavanja prvog i posljednjeg glasa u rijei GLASOVNA ANALIZA - reenica je potpuna; sada reenica ima 5 i vie rijei - govori o uzronosti koristedi se veznikom jer - razumije komparaciju pridjeva lijep, ljepi, najljepi - rjeava problems prijateljima, koristedi se uvjeravanjem i pregovaranjem - pria due prie u kojima ispreplide stvarnost i matu - jako voli da mu se itaju i priaju prie koje poslije s prijateljima moe glumiti - voli pitalice i zagonetke - slae rimu: npr. tata, sata, brata.. - odgovara na: Zdravo.., Kako si.. - trai informacije o neemu, sam daje informacije, izraava svoje miljenje, govori o svojim potrebama i osjedajima MOTORIKA: - stoji sakupljenih nogu; stoji na dominantnoj nozi (3 5 sekundi) - sjedi prekrienih nogu (turski) - hoda po krunoj liniji - hoda sigurno naprijed, nazad, postrance, na prstima - uspinje se i silazi dugakim stubama, izmjenjujudi nogu - poskakuje na jednoj nozi 4- 5 puta - gradi toranj od 10 i vie kocaka - preklapa papir kvadratnog oblika po dijagonali - ilji olovke, navija igrake na klju - sa 4 godine - ree papir karama po ravnoj crti; sa 5 godina cik cak, krug i valove - povlai patentni zatvara, otkopava i zakopava gumbe - sa 4 godine - precrtava po modelu kvadrat; sa 5 godina trokut - crte ima formu i znaenje - crta prvo predmete i prva velika tiskana slova: I, O, T, H, A, V - crta prepoznatljivog ovjeka (glava, noge, ruke, trup)

21

- vozi tricikl, lako izvodi polukruni pokret - pokuava kolut unaprijed stoji na glavi i srui se postrance - moe se koristiti reketom - uspjeno baca, hvata, utira loptu - pravilno dri olovku, ako mu se pokae MILJENJE: - misao djeteta je ireverzibilna dijete se u miljenju ne moe vratiti na poetnu poziciju (npr. balon se pri napuhavanju povedava, ali dijete ne moe zamisliti kako se on ispuhavanjem smanjuje) - uoava funkciju predmeta i definira je - izdvaja ono to ne pripada skupu - svrstava predmete po boji - rastavlja cjelinu na dijelove i usporeuje ih (npr. slagalica) - imenuje krug, kvadrat, trokut - izdvaja predmete po obliku, veliini - pokazuje interes za satove - verbalno mehaniko brojenje bez pokazivanja je vede (do 10 i vie) - za dijete je smrt vrsta sna; ne shvada da smrdu prestaju funkcije - uoava probleme, trai rjeenja, rjeava i sluajno i namjerno s ciljem - otkriva nove odnose meu pojavama RAZVOJ SPOZNAJE: - spoznavanje okoline je i dalje praktino prepoznavanje senzornih kvaliteta baratanjem, promatranjem, sluanjem, doivljavanjem okusa, mirisa, boje, zvuka - dijete je vie radoznalo za okolinu - dolazi do promjena u selektivnosti panje djeteta: poboljava se kontrola, razvija se prilagodljivost, poeci razvoja planiranog usmjeravanja panje SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ: - strahovi.. (od divljih ivotinja, mraka, samode, pojavljuju se nodne more, strah od imaginarnih bida zmajevi, vjetice..) - iskazuje ljutnju zbog prepreka, tekoda u igri, kanjavanja - dijete se smije tuem neuspjehu - oko 5. godine pokazuje uvstva stida, zabrinutosti, razoaranja i zavisti - oko 4. godine pojavljuje se spolna stabilnost (Kad narastem, bit du ena/mukarac) - zna svoj grad, ulicu, bitne informacije o lanovima obitelji - u hranjenju je potpuno samostalno
22

- zna postaviti stol - pere lice i etka zube, uz malo poticaja i nadzora - hode biti samo na wc-u, ali ga zanima to drugi tamo rade - treba pomod pri vezanju cipela, zakopavanju sloenijih odjevnih predmeta - razlikuje prednju i stranju stranu odjede - etverogodinjak povezuje odreene boje s mukarcima, a druge sa enama - radije je u drutvu s djecom nego s odraslima, stvara prijateljstva - voli voditi drugi djecu i zapovijedati im - agresivnije je i upornije u odnosu na autoritet - dijete ne preispituje smisao ili ispravnost pravila, ak i onda kada mu se ne sviaju - nerado mijenja pravila, ak i kada bi mu to odgovaralo i inilo igru zabavnijom IGRA: - konstruktivna, simbolika, sloena socijalna, igra pretvaranja, natjecanja drutvene igre

razdoblje od 5. do 6. godine
GOVOR: - govor je po pravilu ispravan artikulacijski i gramatiki - to je doba brojnih djejih pitanja i ubrzanog spoznavanja - locira izvor zvuka: blizu daleko - poinje primjedivati koji je poetni, koji zavrni glas u rijei - rabi sve vrste reenica - bez problema komunicira i odrava razgovor s lanovima obitelji, prijateljima i stranim osobama - prepriava prie, uz glavni dogaaj daje i detalje - verbalno planira igru, dodjeljuje uloge - prianje mu je vano koliko i sama igra - dramatizira priu; rado razgledava knjige i trai da mu se itaju - povedaj je interes za slova, pisanu rije i knjige - ljutnju izraava verbalno: ruga se, naziva pogrdnim imenima, psuje - rabi izraze pristojnosti; Molim, Hvala, Oprosti.. te pozdrave - eli biti prvo u svemu, eli pobijediti - ne moe se opredijeliti izmeu dva; eli oba - ne podnosi krivicu, kaznu; za neuspjeh su krivi drugi - to je doba ivosti i energije - ono je emocionalno burno: jedan as voli, drugi as mrzi
23

MOTORIKA: - ima dobru ravnoteu i koordinaciju - stoji na jednoj nozi 8 10 sekundi (prekrienih ruku sa 5 godina, a sa zatvorenim oima sa 6 godina) - odrava ravnoteu hodajudi izmjeninim korakom na uskoj (10 cm) i povienoj gredi (50 cm) - moe se sagnuti i dotaknuti none prste, a da ne savije koljena - krede se u ritmu glazbe - tri i udara loptu, tri uza stube - skae preko konopca, igra se kolice - uspjeno se penje i silazi dugim ljestvama - baca u cilj udaljen 3 metra; baca u dalj zamahom tijela - objema rukama hvata loptu iz razliitih visina - gradi stube od 10 kocaka po modelu - ispravno mae i lijepi, modelira predmete od gline - koristi se iglom i koncem, alatima ako mu se pokae; voli ekid - ispravno rabi olovku i kist - sigurno povlai okomite i vodoravne crte; boji unutar linije - spaja olovkom 2 toke - sa 5 godina - precrtava po modelu trokut: sa 6 godina romb - crta ovjeka (glava s detaljima, ruke, noge, trup) - kolut naprijed uz pomod, rabi sanjke, koturaljke, klizaljke; plee, pljede i udaraljkama dobro prati ritam MILJENJE: = 3 FAZE: predoperacijsko: nemaju sposobnost konverzacije, ne mogu u svijesti zadrati koliinu kada se mijenja oblik; ovisni su o percepciji prijelazno: nesigurni u prosudbi, ne znaju objasniti kako su doli do rjeenja kada se opaena situacija vrati u prvobitno perceptivno stanje konkretno operacijsko: u miljenju postoji konverzacija, uspostavljena je kvantitativna jednakost tj. kvantiteta ostaje ista i pri promjeni oblika - pokazuje interes za sat i kalendar - poinje usvajati nazive za godinja doba (najprije zimu i ljeto) - razlikuje doba dana, usvaja prostorne relacije: lijevo desno, naprije na sebi - uz pravilno pokazivanje broji od 4 do 12 elemenata, a mehaniki broji i vie - pomalo shvada konanost ivota, ali ne shvada univerzalnost smrti da je smrt neizbjena svim ljudima - postavlja brojna pitanja i ne zadovoljava se nepotpunim odgovorima
24

RAZVOJ SPOZNAJE: - istrauje okolinu, nova svojstva, funkciju predmeta, uz inicijativu i kreativnost - uvia slinosti i razlike u onome to otkriva SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ: - strahovi.. (od nesretnih sluajeva, bolesti, mraka, fantoma koji se skrivaju pod krevetom, strah da se mama nede vratiti kudi, strah od ozljeivanja, pada, psa; smanji se strah od runih ljudi i nakaza) - reagira ljutnjom zbog odbacivanjan njegovih zamisli, vrijeanja ponosa - oko 5. godine pojavljuje se spolna dosljednost; dijete zna da ne moe promijeniti svoj spol, spol se ne moe promijeniti odjedom, frizurom - priznaje svoj neuspjeh pred drugima - sa 6 godina osjetljivo je na kritiku - samostalno pere zube, lice, ruke ali je potreban nadzor - nakon 5. godine uspostavlja prijateljstva, zna suraivati s drugom djecom, velikoduno je prema drugima - oko 6. godine vidljiva je tvrdoglavost - petogodinja djeca navode 20% prijatelja suprotnog spola - djeca stara 5 do 6 godina poinju dijeliti nagradu prema pravilu jednakosti: svakom djetetu daju jednak dio, bez obzira na zaslueno - sa 5 godina vrlo razvijena empatija i simpatija IGRA: - simbolika, igra s pravilima, funkcionalna, konstruktivna - drutvena razina igre voli igre koje zahtjevaju sudjelovanje vedeg broja odraslih i djece, a najede grupa za igru broji 4 5 djece - ponekad se igra i samo i s drugom djecom

25

 razdoblje od 6. do 7. godine
GOVOR: - ima dobar izgovor i gramatiki se ispravno slui govorom - precizno locira zvuk - artikulacija je usvojena, no zbog ispadanja prednjih zubi, mogude su blage neistode u izgovoru: s, z, c, , , , d, d, - pokazuje interes za itanje te pisanje slova i brojki - usvojilo je gramatika pravila - reenice su due, s vie veznika - upotrebljava telefon, izraze uljudnosti i zna adekvatno pozdraviti - bez potekoda moe priopditi svoje misli, potrebe i osjedaje te prepriati dogaaj ili priu - uspjeno se dogovara s drugima, planira uloge - inicira i odrava komunikaciju - odgovara na komunikaciju koju iniciraju drugi - slua i sudjeluje u grupnom razgovoru - voli glumiti lutkama, voli glumiti junake iz filmova i pria - dogovorom razrjeava manje konflikte MOTORIKA: - dobro vlada svojim tijelom - povezuje hodanje i tranje - hoda po crti, stavljajudi stopalo pred stopalo - povezuje tranje i bacanje - sa 6 godina skae u dalj 75 cm; sa 7 godina skae u dalj 1 metar - skae u koracima preko prepreka - penje se na drvo, na stup - baca loptu u zid i hvata je, baca loptu u zrak (dvije ruke surauju) - sa 7 godina ispravno i sigurno rabi olovku; sigurno povlai okomite, vodoravne i kose crte - precrtava po modelu romb - uspjeno pie slova i brojke, moe natampati svoje ime - uiva u igrama i aktivnostima, izraava emocionalne izraze lica (veselje, alost, bijes, strah) MILJENJE: - dijete svladava razliite oblike konverzacije:konverzacija volumena, teine, duine - uoava uzrone veze meu predmetima i pojavama (npr. oblaci kia) - sigurno razlikuje i imenuje boje i nijanse - zanima se za prolost i bududnost, snalazi se u gledanju na sat, imenuje dane u tjednu i zna njihov redoslijed, potpuno zna nazive godinjih doba
26

- uz pokazivanje broji do 10 13, mehaniki broji do 30, u glavi zna odrediti za 1 vie i za 1 manje - razumije da je smrt kraj ivota, tee razumije njezinu neizbjenost, trai puno informacija kad se govori o smrti - bolje pamti ono to ga zanima, otkriva uzrono posljedine veze, bolje uoava problem i planira SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ: - strahovi.. - iskazuje bijes verbalnom agresijom (ruganje, izazivanje, vrijeanje) - uspjena kontrola izraavanja emocija - zba svoje sposobnosti i vjetine - pokazuje interes za grupni rad s vrnjacima - stvara krug prijatelja po kriteriju blizine stanovanja ili pohaanja istog vrtida - oko 7. godine niti jedan djeak i djevojica nede redi da imaju najboljeg prijatelja suprotnog spola - djetetu su vrnjaci osnovni kriterij za usporeivanje i vrednovanje (prihvadanje ili neprihvadanje) - u potpunosti kontrolira svoje ponaanje samousmjeravajudim govorom - sposobno je isplanirati, predvidjeti tijek aktivnosti i provesti je do kraja - kad opisuje sebe, stavit de naglasak na svoje ponaanje, sposobnosti i vjetine - sa 7 godina poinje rabiti pravednost kao naelo raspodjele nagrade IGRA: - odraava veliko bogatstvo iskustva i mate - igre traju i po nekoliko sati, a mogu se obogaivati i ponavljati danima - razvija se suradnika igra, stvaraju se grupe

27

JEAN PIAGET (1896. 1980.) = KOGNITIVNI RAZVOJ =

TEORIJA inteligencija, miljenje, spoznaja - razvojna teorija Piaget je opisao razvoj djejeg miljenja u 4 jasno odreene faze; u svakoj fazi sadran je opis onog to djeca mogu/ne mogu postidi u kognitivnom razvoju Piaget ima kognitivistiki pristup, njegova je teorija najstarija, ali jo uvijek aktivna; uvodi nove pojmove koji traju cijeli ivot: FUNKCIJE bioloki utemeljene sklonosti k organizaciji znanja u spoznajne strukture i prilagoavanje izazovima okoline SPOZNAJNE STRUKTURE meusobno povezani sustavi znanja koji su u osnovi inteligentnog ponaanja i njime upravljaju: 1. ADAPTACIJA tenja (u kognitivnom razvoju) uklapanja u okolinu na naine koji pospjeuju preivljavanje 2. ASIMILACIJA nastojanje uklapanja novih stvari u neto to ved znamo 3. AKOMODACIJA mijenjanje postojedih spoznajnih iskustva da bi se uskladile sa novim iskustvima = RAZVOJ DJEJEG MILJENJA OPISUJE SE U 4 FAZE (svaki stupanj se nadograuje na prijanji, redoslijed je za svakoga isti, ali brzina napredovanja nije) 1. SENZOMOTORIKA FAZA (od 0. do 2. godine) - neposredno nakon roenja refleksi, dominantni; oni doivljaji vezani uz osjetilne organe - na poetku ove faze, dijete sebe ne razlikuje od ostatka svijeta (egocentrino je i duboko nesvjesno) - razvoj OSJETILA I MOTORIKE, REFLEKSNE RADNJE dominantni doivljaji vezani uz osjetilne organe (u prvim mjesecima) - oko 8. mjeseca moe se vidjeti PERMANENTNOST OBJEKTA dijete stjee sposobnosti pamdenja i postepeno pokazuje shvadanje da predmet postoji, iako ga ono ne vidi u tom trenutku te dolazi do toga da dijete neto radi s namjerom - dijete razumije svijet djelujudi na njega - oko 6. mjeseca ima pojam o NEZAVISNOM POSTOJANJU STVARI u 7./8. mjesecu -> PRVI ZNAK PAMDENJA - 8 mjesec prvi oblici pravog instrumentalnog ponaanja dijete neto radi s namjerom; pokazivanje percepcije u poetku je sluajno trese zvekom - 18 mjeseci = gura loptu ako mu pokaemo, baca i isputa predmete = istrauje
28

- ne govori puno do 5 rijei sa znaenjem, oponaa ritam govora onomatopeja - oko 18. mjeseca prekretnica u miljenju; prvi jednostavni oblici unutranjeg predstavljanja okoline pounutranjavanje ili INTERIORIZACIJA = dijete ne mora baratati nekim predmetom da bi dolo do nekog zakljuka ili rjeenja problema, ne treba biti prisutan predmetu, nije toliko vezano za osjetilne podatke, zamjena za predmet slika znakovi simboli = SIMBOLIKA IGRA javlja se krajem 2. godine (kao da..) i predstavlja sposobnost za simboliku reprezentaciju iskustva (sjeda u vlakid i vozi ga) - motorika reprezentacija situaciju zamjenjuje rijeima (pa pa) - bitna odlika RAZVOJ SUPSTITUCIJSKE SITUACIJE zamjena predmeta, aktivnosti.. - Vigocki supstitucijska situacija u igri je prototip svakog spoznajnog procesa (spoznaja = inteligencija) - do 3. godine govor slui za oznaavanje radnje (dijete govori da je pas)

2. PREDOPERACIJSKA FAZA (poetak 3. godine do 6./7. godine) - predkonceptualno razdoblje od 2. do 4. godine - intuitivno razdoblje od 4. do 7. godine - egocentrinost u intelektualnom razvoju dijete o svemu prosuuje sa svog stajalita i prema svojim mjerilima vidi se u igri (simbolika); i misaona aktivnost je egocentrina jer dijete mijenja stvarnost prema svojoj elji = EGOCENTRIAN GOVOR glasan monolog, iako vie od tredine djece pria, govor nije nikome upuden; Piaget smatra da prestanak egocentrinog govora znai orijentiranje dijeteta na okolinu = PARALELNA IGRA djeca se igraju jedan pored drugoga, egocentrinost u percepciji = IREVERZIBILNOST nemogudnost povratka na poetnu poziciju u miljenju = EGOCENTRINOST u moralnom rezoniranju ne mogu se uivjeti u poziciju drugoga i ne procjenjivanju na osnovi tete nego veliine - najprije stvaraju pojmove prvog reda; ena, mukarac, dijete, a na kraju 4. godine, stvaraju pojmove drugog reda; znaju da je pas ivotinja definiraju prema funkciji za to slue - prestanak ekocentrinog govora predstavlja znak djeje socijaliziranosti i orijentiranosti na okolinu - do 6./7. godine ne posjeduju pojam klase, a apstrakcija i generalizacija nisu potpuno usvojene = NEMA KONZERVACIJE KOLIINE kad se promijeni oblik, misli da se promijenila koliina - znaju funkciju npr. krevet na njemu se spava, okolada se jede

29

3. FAZA KONKRETNIH OPERACIJA (od 7. do 11. godine) - kolsko djeje doba dijete prevladava nedostatke od prije, ispravno formira pojmove - miljenje je konkretno - dijete je nauilo da je koliina predmeta ista, bez obzira na vanjski izgled ili razmjetaj = KONZERVACIJA KOLIINE shvada da je koliina ostala ista, iako je oblik promijenjen do toga dolazi zbog DECENTRACIJE u mogudnosti je zahvatiti vie aspekata nekog predmeta ili vie predmeta. = REVERZIBILNOST U MILJENJU ima mogudnost povratka na poetnu poziciju miljenja - ispravno formira pojmove, ima pojam klase (jabuka vode), definira pojmove prema viem rodnom pojmu - koristi pojmove apstrakcije oko 12. godine (pravda, dua, ljubav), ali ih ne zna objasniti (onima koji se tiu konkretne stvarnosti i sadanjosti) - konzervacija koliine (zna da se radi o istom volumenu) svladava problem konzervacije

4. FAZA FORMALNIH OPERACIJA ili APSTRAKTNIH POJMOVA ( od 11. godine - ) - intelektualna zrelost retardirane osobe ne dostiu do te faze - osoba je sposobna za logike operacije sa apstraktnim pojmovima i simbolima i zamiljenim ili hipotetskim situacijama - miljenje ima karakteristike miljenja odraslih - oko 12. godine sposobnost BARATANJA APSTRAKTNIM POJMOVIMA (pravda, sloboda..), pogotovo u adolescentskoj fazi javlja se interes za apstraktne pojmove i teme kao = ivotni ciljevi, vrijednosti, ljubav, miljenje.. - kod adolescenata se javlja potreba za raspravljanjem

30

 ZLOSTAVLJANJE DJECE
- 60-ih godina zapoelo je bavljenje tim problemom - 1962. godine Kemple je dao definicije fizikog zlostavljanja sindrom pretuenog djeteta = 4 OSNOVNA OBLIKA DJEJEG ZLOSTAVLJANJA: fiziko 26% emocionalno 11% seksualno 20% zanemarivanje ili zaputanje djece 22% ~ ostali oblici zlostavljanja 21% 1. FIZIKO ZLOSTAVLJANJE - djetetu se namjerno nanose povrede; udaranje, treenje, stezanje, grizenje, nanoenje opekotina - u dojenakoj dob ii nasilno hranjenje, grubo oblaenje, davanje sedative, alkohola = modrice, opekotine, frakture, povrede mozga, unutranje povrede, smrtne posljedice - djeca fiziki zlostavljana esto se godinama oporavljaju od emocionalnih povreda, a ako je dijete svjedok sukoba, takoer ima simptome zlostavljanja = takva djeca prenose to u vrtid kao NAPADAI (mali agresivci) i kao RTVE (povlaenje) - fiziko zlostavljanje moe poeti u prenatalnom periodu; fiziki napad kao odgovor na pokrete fetusa, zanemarivanje i nezatidivanje fetusa od alkohola i dr., namjerno izazivanje pobaaja, neodgovorno ponaanje..) = znakovi fizikog zlostavljanja: este ozljede, modrice, masnice, opekotine, ogrebotine, lomovi bolni pokreti, oteano kretanje = ponaanje: sklonost samoranjavanju, povlaenje ili agresija, bjeanje od kude, izbjegavanje fizikog kontakta, odbijanje zagrljaja 2. EMOCIONALNO ZLOSTAVLJANJE - ako dijete ne dobiva panju i ljubav ili mu se neprestano prijeti i ruga, omalovaava ga se, ono je emocionalno zlostavljano - roditelji koji ne pokazuju ljubav i privrenost, nego viu, prijete, kritiziraju, dovedu do toga da dijete gubi povjerenje u sebe, postaje nervozno, povueno = znakovi emocionalnog zlostavljanja: povlaenje ili agresija, nervozni postupci, nervosa, nedostatak povjerenja u sebe i druge, nodne more, poremedaji uzimanja hrane, tikovi, samoubojstvo, bjeanja
31

3. SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE - ako odrasla osoba prisiljava dijete na seksualne aktivnosti bilo kojeg oblika = ljubljenje, dodirivanje genitalija, grudi, snoaj, oralni seks, gledanje ili pokazivanje porno asopisa ili filmova - moe imati tetne i dugotrajne posljedice, a zlostavljano dijete moe postati zlostavlja ili ulaziti u odnose u kojima prevladava zlostavljanje i nasilje OBLICI PRIMJERENOG PONAANJA IZMEU DJECE: - 2 ili vie djece igraju se doktora i zanima ih to na razini igre - 2 adolescenta isprobavaju peting i ele to oboje OBLICI NEPRIMJERENOG PONAANJA IZMEU DJECE: - djevojica, 4 god. bez razloga predloi prijateljici da svuku suknje (van konteksta igre) SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE: - 14godinjak prisiljava 9godinjakinju na spolni odnos - 10godinjak nagovara mentalno hendikepiranu 17godinjakinju da se svue - 14godinjak siluje 13godinjakinju ZNAKOVI: medicinski i psiholoki PSIHOLOKI ZNAKOVI KOD DJEVOJICA: problematino ponaanje, pojaana seksualna preokupacija, prerana seksualna zrelost, naglaena seksualnost, sklonost seks igrama u kolskoj dobi smanjenje kognitivne sposobnosti i kolski uspjeh, slaba socijalna prilagodba, depresivni i suicidni simptomi, impulzivne reakcije.. MEDICINSKI ZNAKOVI: trudnoda, prisutnost sperme, genitalne i analne povrede (podljevi krvi, modrice) pozitivan test na sifilis, gonoreju, infekcija HIV-om, AIDS-om povedan himen, zalijeene povrede, oiljci POSLJEDICE INCESTA: osjedaj obiljeenosti, otuenosti i izoliranosti depresivni simptomi problem samopotovanja potekode u meuljudskim odnosima problemi sa seksualnodu negativna osjedanja
32

 strah, anksioznost (strepnja) pretjerana briga za sigurnost drugih (obrambeni mehanizam projekcije) psihosomatski simptomi 4. ZANEMARIVANJE ILI ZAPUTANJE DJECE - kad roditelji ne zadovoljavaju osnovne djeje potrebe = u pripremama hrane, odjedi, toplini, medicinskoj njezi - ostavljanje djece da se brinu sama za sebe, zapostavljanje odgoja, emocionalno neodgovaranje SIMPTOMI: blijed izgled, zaputenost, prljava kosa, nokti, izgladnjelost, pospanost, problem sa zdravljem, tekode u koli, agresivno ponaanje.. POREMEDAJI djece zlostavljane od 3. do 5. godine: uivanje u alkoholu, kriminalitet (25%), bjeanje od kude (34%), skitnja (39%), poremeden odnos prema koli (57%) BULLYING - zlostavljanje djece od strane drugog djeteta ili djece

= NASILJE PREKO INTERNETA (CYBERBULLYING) = - svaka komunikacijska aktivnost cyber tehnologijom koja se moe smatrati tetnom za pojedinca i opde dobro - odnosi se na situacije kada je dijete ili tinejder izloeno napadu drugog djeteta, tinejdera ili grupe djece, putem internet ili mobilnog telefona = vrste nasilja preko internet: 1. izravni napad 2. napad preko posrednika IZRAVNI NAPAD - slanje uznemirujudih poruka mobitelom, e-mailom ili na chatu - kraa ili promjena lozinke za e-mail ili nadimak na chatu - objavljivanje privatnih podataka ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici - slanje uznemirujudih slika putem e-maila ili MMS poruka mobitela - postavljanje internetske ankete o rtvi - slanje virusa na e-mail ili mobitel - slanje pornografije i neeljene pote na e-mail ili mobitel - lano predstavljanje kao drugo dijete

33

 NAPAD PREKO POSREDNIKA - poinitelj napada rtvu preko tredeg posrednika (npr. poinitelj ukrade lozinku drugog djeteta i zatim s njegove adrese alje neprimjerene i uznemiravajude poruke) = to obuhvada takav oblik nasilja? - poticanje grupne mrnje - napade na privatnost - uznemiravanje - uhoenje - vrijeanje - nesvjestan pristup tetnim sadrajima te irenje nasilnih i uvredljivih komentara - slanje okrutnih, zlobnih, prijetedih poruka - kreiranje stranica koje sadre prie, crtee, slike i ale, na raun vrnjaka - slanje fotografija svojih kolega te traenje ostalih da ih procjenjuju po odreenim karakteristikama (runoda, debljina, nepopularnost)

VEZIVANJE M. Ainsworth - s nekom bliskom osobom = emocionalma povezanost izmeu majke i djeteta - povjerenje se treba uspostaviti u 1. godini ivota - djeca koja ostvaruju sigurnu povezanost, izmeu bliske osobe, su vedrija, nezavisnija i sigurnija, samostalnija u djetinjstvu i u kasnijoj dobi 3 FAZE U RAZVOJU VEZIVANJA: = do 3. mjeseca ivota dijete slijedi pogledom, djeji pozivi pla, vokalizacija = trai panju - reagiraju podjednako prema svima, smijee se, ne razlikuju poznate od nepoznatih lica - trae kontakt s najbliim ljudima, javlja se strah od odvajanja = 3 godine ivota javlja se partnersko ponaanje - dijete se orijentira na drugu djecu, nastoji se ponaati u skladu s onim to se od njega oekuje FENOMEN SIGURNE BEBE ako je dijete sigurno, samo pogleda majku; ako je nema, ono vie ne istrauje LJEPLJIVA DJECA tko god mu prilazi nije dobro NESIGURNA DJECA nemaju uspostavljenu sigurnost dijete teko razumije zato ga roditelji ostavljaju: 1. FAZA PROTESTA buno i glasno reagira, plae, lupa glavom, ne eli kontakt s nepoznatom osobom 2. FAZA OAJANJA postaje tiho i kao da je izgubilo svaku nadu; tuga, bol, povlaenje 3. FAZA ODCIJEPLJENJA reagira na panju drugih, a kad se pojavi majka, izgleda nezainteresirano

34

ERIK ERICSON Psihosocijalna teorija linosti

- vano mu je nasljee i okolina, a zove se tako (psihosocijalna teorija linosti) jer se stvara interakcija u svakom stupnju izmeu pojedinca i okoline. = 3 osnovne grupe teorije linosti: 1. INSTAKTIVISTIKE TEORIJE bioloki moment u razvoju linosti PSIHOANALITIKE TEORIJE Freud istie i ponaanje okoline 2. PERSONALISTIKE ILI INDIVIDUALISTIKE TEORIJE Allport istiu posebnosti svakog pojedinca, ljudi se mogu svrstati u razliite grupe 3. SOCIJALNE TEORIJE LINOSTI Skinner naglasak na okolinu, utjecaj drutva RAZVOJNA TEORIJA linost se promatra u procesu razvoja ERIK ERICSON psihosocijalna teorija linosti tvrdi da postoje odreeni uvjeti kroz koje prolazi svaki ovjek, unaprijed su odreeni, neizmjenjivi, genetiki uvjetovani, a nazivaju se psihosocijalni jer se izmeu njih postavlja poseban odnos izmeu pojedinaca i okoline - razvojna teorija zato jer se pojedinac promatra u razvoju - faze su univerzalne vrijedi za sve ljude, bez obzira na okolinu odrastanja - u svakom stupnju postoji 8 stupnjeva psihosocijalnih faza kroz koje prolazi svaki ovjek - svaki stupanj vezan je uz jednu krizu koja nastaje kao posljedica fiziolokog sazrijevanja organizma i socijalnih zahjeva koje okolina postavlja pojedincu u pojedinim razdobljima njegova razvoja i ivota = ako se ona rijei na zadovoljavajudi nain, onda je linost zdrava, a ako ne, onda je ona bolesna.S -> da bi se prelo na sljededu fazu, mora se rijeiti prijanja kriza, a nema preskakivanja faza - stupnjevi su univerzalni za sve ljude, raspored je genetiki odreen

1. POVJERENJE NEPOVJERENJE (0. do 1. godine) - ako je okolina hladna, neprimjerena, ne zadovoljava djetetove potrebe - javlja se sumnja i strahu odnosu s ljudima, svijetom, a kasnije (u odrasloj dobi) moe dodi do depresije i paranoje, potitenosti - ako je okolina topla i njegujuda - razvija se temeljno povjerenje

35

2. AUTONOMIJA PONIENJE (2. i 3. godina) - razvoj samostalnosti; ako se dijete destruktivno ogranii u istraivanju i spoznaji javlja se ponienje i sumnja (pozitivno je ograniiti ga da se ne ozlijedi) - vana je sloboda i samostalnost, ali relaksirana, a ne neograniena (takva je destrukti vna za dijete) - NE PONIAVATI I ISMIJAVATI DIJETE jer onda gubi samokontrolu i autonomiju, javlja se kod prezatitnikih roditelja ili nestrpljivih i bijesnih, prestrogih..; treba dozvoliti djetetu da istrauje - na kraju dolazi do osjedaja bespomodnosti, rezignacije i kasnije nervoze i psihoze - rjeenje ove krize pretpostavlja osnovu za razvoj SAMOSTALNOSTI i SAMOKONTROLE; da dijete postupno razvija samokontrolu, bez tetnih utjecaja na okolinu ili sebe, na sliku o sebi (ako se to pozitivno ne rijei, odrasla osoba ima neuroze, psihoze) 3. INICIJATIVA KRIVNJA (4. do 6. godine) - povedava se djeja sposobnost, raste odgovornost i inicijativa - razvoj mate i miljenja, ne valja guiti, ismijavati inicijativu, nego poticati, omoguditi samostalno zavravanje zadataka, igru.. raste djeja odgovornost - kriza se pojavljuje kada se dijetetu onemoguduje samostalno istraivanje zadataka, kada se dijete kanjava; tada ono prestaje biti spontano, odustaje, osjeda se bezvrijedno, plaljiv o - u odrasloj dobi pasivnost, impotentnost ili frigidnost u seksualnom planu, neuroze, histerini oblici ponaanja.. 4. PRODUKTIVNOST INFERIORNOST (6. do 12. godine) - kolsko doba koncentracija, panja, govor, itanje, pisanje, komunikacija - ako nije spremno za kolu, osjetit de inferiornost osjedaj manje vrijednosti (veliki utjecaj igraju kola, uitelji, reakcije na uspjeh..), javlja se i radi boje koe, vjere, siromatva - kriza nastaje kad se pojavi osjedaj inferiornosti (manje vrijednosti), prouzroen nesposobnodu da svlada zadatke koje mu zadaju drugi, a ta nesposobnost moe biti stvarna ili sugerirana od drugih - ako je pozitivan ishod krize linost postaje produktivna i kompetentna - u razvijenim zemljama, osjedaj kompetentnosti povezuju sa kolskim uspjesima, ali se moe dogoditi da djeca postanu robovi kulture treberi

36

5. IDENTITET KONFUZIJA IDENTITETA (12. do 20. godine) - kriza nastaje kad pojedinac eli jedno, a okolina ga gura u drugo (npr. nagovor na fakultet) - pojedinac treba odabrati budude zanimanje, vidjeti tko je, a kriza nastaje kod prisile na neto (posljedica oekivanja i zahtjeva okoline u odnosu na pojedinca, a trai se u identitetu u profesionalnom, obiteljskom i materijalnom smislu), a ponekad nastaje i zbog nasilja koje pojedinac mora napraviti sebi idi na fakultet, a eli idi u vojsku. - formiranje identiteta je jako vano za kasnije uspostavljanje intimnosti -> pozitivno rjeavanje krize = cjelovita linost, samostalna, razliita od ostalih -> negativno rjeavanje krize = identitet nije formiran, pojedinac ne zna svoju ulogu u ivotu, dolazi do KONFUZIJE IDENTITETA i do KRIZE IDEALA (ako se u drutvu, kulturi i religi ji ne nalaze trajne vrijednosti), dolazi do razoaranja, este razliite identifikacije (to je linost slabija, ede se povodi za drugima nekima to moe pomodi da pronau svoj identitet) - formiranje identiteta ne mora poeti u adolescenciji -> vano je i FORMIRANJE SPOLNOG IDENTITETA rjeavanje spolnih konflikata - na kraju pozitivnog rjeenja faze slijedi fiziko, psiholoko i ekonomsko odvajanje od obitelji 6. INTIMNOST IZOLACIJA (20. do 25. godine) - samo osoba sa stvorenim identitetom moe stvoriti pravu intimu, a drugi se boje toga, nisu sposobni za to i izoliraju se, mijenjaju partnere, pojedinac je zaokupljen traenjem partnera - izolacija moe biti maskirana esto mijenjanje partnera, mnogo drutava, ali ne i pravih prijatelja, strah od neuvanja svog integriteta, slobode - poetak obiteljskog ivota i profesionalne karijere 7. PLODNOST STAGNACIJA (25. do 60./65. godine) - osoba je produktivna, brine za druge i zajedniku bududnost - briga za prirodu drutva u kojem de sljedede generacije ivjeti i raditi = plodnost - samo briga za vlastitu djecu nije plodnost (interes se treba pomaknuti sa sebe ili vlastite djece) - produktivnost ono se brine samo za sebe, ne pridonosi okolini, ive za svoje zadovoljstvo 8. INTEGRITET OAJANJE (65. godine do smrti) - kriza proizlazi iz vrednovanja vlastitog ivotnog puta (vidi se red i smisao ili nered i nesmisao) - postepeno degeneriranje (nazadovanje, pogoranje biolokih oblika organa, funkcija, slabljenje zdravlja, gubitak branog druga, osamljenost) - ako je osobi ivot imao integritet on ga brani od oajanja; takvi ljudi mudro i dostojanstveno nose svoje godine, imaju svoj socijalni krug, zadovoljni su zbog ispunjenog ivota - negativno rjeenje krize oajanje, angrizavost, nezadovoljstvo, mrzovolja, esto su bolesni, drugi brinu za njih

37

LATERALIZACIJA
- uspostavljanje ljevatva/denjatva posljedica je specijalizacije modanih polutki - odvija se u predkolskoj dobi, zavrava oko 6./7. godine - to je prevladavanje jedne strane tijela koje se odlikuje vedom spretnodu, snagom i dominantnom uporabom oka, ruke i noge na jednoj strani - kod oko 85% djece je to desna strana, ostali su: isti ljevaci ista dominantna uporaba lijeve strane tijela ambideksteri ljudi koji podjednako rabe lijevu i desnu ruku prekriena lateralizacija oko, ruka i noga nisu svi dominantni na jednoj strani SPEARY istraivanja sa denjacima = DOKAZANO da je lijeva modana polutka sjedite govora, pisanja, raunanja, apstraktnog miljenja, simbolikog odnosa, logike analize - ozljeda frontalnih dijelova lijeve polutke izaziva AFAZIJU nesposobnost izgovaranja rijei SPEARY i GAZZANIGA zakljuili (eksperimentima) da: lijeva polutka dominira u razumijevanju i produkciji govora desna polutka dominira u vizualno spacijalnim operacijama, afektivni ton i melodinost jezika, sloenije vizualno spacijalne sposobnosti, prepoznavanje lica, muzike i druge talente, kratkorono pamdenje, rem spavanje i sanjanje = djeca i modane traume corpus callosum mjesto ukljetenja vlakana - lake se oporavljaju ljevaci od povrede 1 hemisfere - odreene jezine strukture razvijaju se izmeu 20 i 36 mjeseci, a ako dijete poslije toga pretrpi modane trauma, mogudnost jezinog napredovanja prestaje i faze stjecanja jezika treba ponoviti LJEVATVO veliki dio je nasljedan uroeno ljevatvo - svako prevjebavanje je neprirodno onda su nesigurni, nespretni, mucaju ili su brzopleti u govoru - kod autista 30-40% ljevaka, a u normalnoj populaciji 5%

38

DISLEKSIJA tekode u itanju ede kod ljevaka - dijete nije sposobno uspostaviti vezu izmeu tampanog slova i glasa u itanju - zamjenjuje B i D, M i N, P i D, P i B, D i G, premjeta slova u rijeima, guta slova, umede slova (vrt vrat) DISGRAFIJA problem u pisanju - eda kod ljevaka - nije u stanju uspostaviti vezu izmeu pisanog slova i glasa, izostavlja slova u rijei, ne zna proitati to je napisao, koristi zrcalno pismo (b, d e, s k)

~ ZRELOST ~
= razvoj u najirem smislu, ponaanje pojedinca i vrste -> filogenetski razvoj razvoj ljudske vrste -> antogenetski razvoj razvoj pojedinca, promjene u ponaanju i karakteristike organizma POJAM ZRELOSTI: 1. U BIOLOKOM ZNAENJU = BIOLOKA SPREMNOST spremnost organizma za usvajanje ili izraavanje nekog novog oblika ponaanja - organizam djeteta ne moe shvadati neke funkcije dok nisu sazreli organi i tkiva potrebnih za te radnje 2. ZRELOST KAO NAJSAVRENIJI OBLIK PONAANJA podrazumijeva krajnju fazu u razvoju i razliite aspekte prema Kohlbergu -> to je AUTONOMNA MORALNOST (postkonvencionalna faza) = ovjek se ne mora vie oslanjati na druge pri odluci o tome to je moralno, a to ne PIAGET -> kognitivna zrelost FREUD -> emocionalna zrelost prevladavanje konflikata koji su karakteristini za djeju dob - uspostavljanje efikasnih odnosa sa okolinom = ljubav, uspjene komunikacije (smatra da su homoseksualne veze nezrele)

39

3. RELATIVNA ZRELOST zrelost u odnosu na ivotnu dob; za svaku ivotnu dob vezan je odreeni stupanj zrelost i = zrelost djeteta predkolske dobi, profesionalna zrelost 4. ZRELOST KAO STATUS ODRASLOG ideal pojedinaca, a podrazumijeva fiziku, intelektualnu, socijalnu, moralnu i zrelost interesa, a ako je ne ispunjava, smatra se nezrelim 5. ZRELOST KAO PRIPREMLJENOST ZA NOVU AKTIVNOST - kombinacija je bioloke zrelosti i nekih specifinih iskustva djeteta - na zrelost utjee okolina, npr. zrelima za kolu se smatraju djeca koja sup o tjelesnoj i psiholokoj razvijenosti podjednaka s ostalom djecom i po zakonu, kolski obveznici 6./7. godina vana je i duina panje = prosjeno dijete u 1. razredu osnovne kole ima duinu panje oko 20 minuta trebalo bi znati nacrtati ovjeka i imati odgovarajudi kvocijent inteligencije ~ zrelost se ispituje u Domu zdravlja; vano je ispitati kvocijent intelektualne razvijenosti IQ = MD KD MD = ocjenjuje se testovima KD = godine djeteta

- dijete mora biti prosjeno za kolu = Vehslerov test sastoji se od verbalnog i neverbalnog dijela

40

 KOLSKA DOB od 6./7. do 12./13. godine ivota

TJELESNI RAZVOJ postepena promjena teine i visine, bez naglih promjena REPRODUKTIVNI ORGANI postiu 10/15% svog razvoja - druenje uglavnom istospolne skupine - spori rast, uspostavljena lateralizacija - tjelesni rast i razvoj je sporiji (manje promjena) KOGNITIVNI RAZVOJ prevladavaju nedostaci prijanjeg razvoja REVERZIBILNOST vradanje na poetnu poziciju u miljenju, empatija MORALNI RELATIVIZAM dijete u moralnim promjenama uvaava i namjeru GOVOR pasivni rjenik (6./7. godine) s oko 10000 rijei, a do kraja osnovne kole se povedava na 50000 rijei - aktivni rjenik nekoliko tisuda rijei, a na kraju 10 do 12 tisuda rijei - tijekom razdoblja povedava se duljina reenica RAZVOJ LINOSTI Ericson produktivnost nasuprot inferiornosti EMOCIONALNI RAZVOJ sve uspjenija kontrola izraavanja emocija = nove emocije: briga, tjeskoba, razni oblici straha, nesigurnost (briga o zadadama, da de se neto dogoditi, oko ispitivanja, zbog loih odnosa u razredu..) - anksioznost i tjeskoba = strah da de se neto loe dogoditi javlja se zbog nesigurnosti, obiteljskih konflikata i nerijeenih problema u koli smeta u procesu stjecanja znanja nedostatak samopouzdanja, a svladava se tako da neto prenauimo - djeca trebaju obradati panju na pozitivno, a ne traiti negativno - uitelji mogu izazivati ljubomoru kod preferirianja nekih uenika RAZVOJNI ZADACI usvajanje potrebnih znanja i vjetina - razvoj vlastitih talenata i sposobnosti - osamostaljivanje u vedem broju aktivnosti

41

 PUBERTET I MLADENATVO do 15./18. do 20./25. godine ivota

TJELESNI RAZVOJ djevojice nagli skok u povedanju teine i visine - pubertet zapoinje oko 12. godine - u prosjeku se s 12,5 godina pojavljuje prva menstruacija i razvoj primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika djeaci oko 12, 5 godina nagli skok visine i teine - povedava se rad hipofize i luenje spolnih hormona - pubertet poinje oko 14. godine - prva ejakulacija i poetak razvoja sekundarnih spolnih obiljeja i promjene glasa i pojava dlaka na licu KOGNITIVNI RAZVOJ zapoinje oko 11. godine - poboljava se logiko razmiljanje - javlja se apstraktno miljenje - hipotetiko deduktivno rasuivanje sustavna promjena provjere i odbacivanje mogudih rjeenja - prepozicijsko miljenje procjenjivanje loginosti verbalnih tvrdnji izvan okolnosti stvarnoga svijeta - zapoinje dublje shvadanje znanstvenih naela poboljava se sposobnost koordiniranja teorije s dokazima - poboljava se dugorono pamdenje jer zapoinje primjena strategije razrade materijala - stadij formalnih operacija pod utjecajem specifinih prilika za kolsko uenje - povedava se samosvijesnost i usmjerenost na sebe - javljaju se iskrivljene slike odnosa izmeu sebe i drugih 1. zamiljena publika uvjerenje adolescent da je u sreditu panje 2. osobna bajka napuhnuto miljenje o svojoj vanosti SPOLNE RAZLIKE U KOGNITIVNIM SPOSOBNOSTIMA: djevojke mala prednost u verbalnim sposobnostima mladidi prednost u apstraktnom matematikom miljenju - utjecaj biolokih i okolinskih initelja - spolno stereotipiziranje mukih i enskih aktivnosti

42

EMOCIONALNI RAZVOJ povedana osjetljivost, razdraljivost, nagle promjene raspoloenja, rastresenost - nervozno reagiranje - sklonost opdem negativizmu - sukobi s nastavnicima, roditeljima, bradom, sestrama - uvstvo brige (esto zbog izgleda) - samoopisi postaju organiziraniji i dosljedni - mijenja se razina samopotovanja - vedinom samopotovanje opada kod djevojaka - autoritativno roditeljstvo predvia visoko samopotovanje - nedostatak samopouzdanja - intenzivno matanje - identifikacija s idolima - adolescenti postiu anatomsko fizioloku zrelost, ali ne i emocionalnu i socijalnu zrelost SOCIJALNI RAZVOJ egocentrizam na poetku razdoblja, vrlo brzo prevladava orijentacija na grupu, zatim poinje stvaranje dubokih prijateljstava - prijateljstva meu djevojkama stavljaju vedi naglasak na emocionalnu bliskost, meu mladidima na status i ovladavanje - vrnjake grupe, oorganizirane su u klike (slini statusi, vrijednosti, interesi, socijalni status) - nekoliko klika tvori vedu, labaviju povezanu grupu klapu - u adolescenciji se povedava interakcija s osobama suprotnog spola, poinje izdvajanje u parove RAZVOJ LINOSTI Ericson dri identitet glavnim postignudem u razvoju linosti u adolescenciji - psiholoki konflikt: identitet nasuprot zbunjenosti - kriza identiteta: privremeno razdoblje konfuzije i stresa dok, prije no to odrede svoje vrijednosti i ciljeve, eksperimentiraju alternativama = 4 statusa identiteta: 1. postignuti identitet nakon ispitivanja razliitih alternative 2. moratorij osoba je jo u procesu istraivanja 3. preuzeti ili zakljueni identitet bez istraivanja alternative 4. difuzija identiteta osoba nema jasne vrijednosti i ciljeve niti ih pokuava postidi -> negativan ishod adolescencije konfuzija identiteta

43

 KOHLBERGOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA: - u poetku je konvencionalna faza: prosuuju ovisno o autoritetima, postojedim propisima i konvencijama - postkonvencionalna faza (13. do odrasle dobi ili nikad) -> dre se opdeprihvadenih pravila, zakona, drutvenih dogovora -> prevladavaju individualni principi ele izbjedi samoosuivanje

ZRELA DOB od 20./25. do 50./60. godine ivota

TJELESNI RAZVOJ tjelesne strukture potpuno razvijene - njihova funkcija na vrhuncu - zapoinje bioloko starenje - velike individualne razlike - nasljee, ivotni stil, okolina, povijesno razdoblje - tjelesne promjene u poetku sporije, sad obi se ubrzava slabljenje rada srca i pluda, imunolokog sustava, vida, sluha, kotanog sustava - koa: boranje, labavljenje, starake pjege (vie izraeno kod ena) - reproduktivni sustav: - ene menopauza - mukarci pad koliine sjemena (to ne znai da prestaju biti plodni) - mogudi problemi s potencijom - vedina pojedinaca poinje osjedati ivotno ugroavajude zdravstvene tegobe

KOGNITIVNI RAZVOJ poboljanje u kristaliziranoj inteligenciji (steeno znanje i iskustvo) - opadanje fluidne inteligencije (ovisi o temeljnim sposobnostima obrade informacija) - Piaget: faza formalnih operacija

44

= na povoljan kognitivni razvoj utjeu: - poticajna profesija - aktivnosti u slobodno vrijeme - dobro zdravlje - dugotrajan brak - fleksibilna linost - ekonomska sigurnost RAZVOJ LINOSTI vana su iskustva iz djetinjstva i mladosti: ako su povoljna, mogu olakati prilagoavanje; ako ne, mogu ih oteati - Ericson: plodnost stagnacija (stvaralatvo neostvarenost) - manji dio populacije doivljava krizu srednjih godina SOCIJALNI RAZVOJ odlazak od kude - briga za ostarjele roditelje - postaje se bakom/djedom - priprema se za odlazak u mirovinu (stres) MORALNI RAZVOJ Kohlberg: postkonvencionalna faza

45

 PREDSTARAKA DOB od 50./60. do 70. godine ivota STARAKA DOB od 60./70. godine ivota do smrti
- vedina ljudi radi do 65. godine jo su vitalni, drutveni, ali se bre zamaraju, potreban im je edi i dui odmor, ede obolijevaju, bolest traje due nego prije - vedina teko podnosi psiho - fizike promjene, kojih je sve vie, ali vedina te psiho fizike promjene kompenzira sa velikim ivotnim iskustvom STARAKA DOB slabost svih funkcija, osjetljivost, stres, depresivnost = degenerativni procesi procesi starenja = UZROCI STARENJA: degenerativni procesi koji zahvadaju sve organe ~ suavanje vidnog polja ~ manja osjetljivost na boje ~ slabija adaptacija na tamu ~ smanjena sluna osjetljivost za visoke i niske tonove ~ slabija taktilna osjetljivost ~ mukarcima opada seksualna mod

IVAN FURLAN 3 tipa starca: 1. AUTONOMNI zadrali su interese, kreativni su, aktivni, vedrog duha, spontani, ouvane teine - Ericson: integritet 2. PRILAGOENI obavljaju zaduenja dobivena od okoline, ali dok ih tite i brinu o njima, treba im davati zadatke da se ne osjedaju beskorisno 3. ANOMIKI potpuno ovisni o okolini, fiziki i psihiki propadaju, stalno su nezadovoljni - Ericson: oajanje GERNOTOPSIHOLOGIJA grana psihologije koja se bavi problemima starenja i staraca, istiu vanost socijalne okoline i socijalnih uzroka u starenju

46

TEKODE U RAZVOJU
KLASIFIKACIJA TEKODA U RAZVOJU 1. OTEDENJE VIDA - sljepoda i slabovidnost - korekcija vida (naoale) - strabizam (bjeanje oka, razrokost, kiljavost) 2. OTEDENJE SLUHA - gluhost i nagluhost (sluni aparatidi) 3. POREMEDAJ U GLASU I GOVORU - dijete koje uopde ne govori funkcionalni poremedaj autizam -> odbija verbalni kontakt - nedovoljno razvijen govor - zakanjeli govor s obzirom na dob - poremedaji u izgovoru glasa i mucanje -> uzrok je psiholoki ili razvojni poremedaj - poremedaj jaine, visine ili boje glasa 4. TJELESNA OTEDENJA I BOLESTI - otedenja i deformacije lokomotornog sustava - otedenja centralnog i perifernog ivdanog sustava (cerebralna paraliza, epilepsija, meningitis, grevi, poliomijelitis id r.) - tee i kronine bolesti koje zahtjevaju posebnu panju (astma, nemogudnost uzimanj a svih vrsta hrane is l.) 5. MENTALNA ZAOSTALOST - uroena ili steena posljedice su nekih preboljelih bolesti (cerebralna paraliza, meningitis, upala modane ovojnice, mongoloidno dijete, hidrocefalus ili mikrocefalus (abnormalna nerazvijenost glave)

47

6. SPECIFINI RAZVOJNI POREMEDAJI - ADHD (poremedaj panje s hiperaktivnodu) - ADD (poremedaj panje) - ENUREZA (poremedaj mokrenja; nakon 3. godine; lijei se bihevior terapijom; primarna nikad nije bilo suho; sekundarna bilo je suho pa je poelo mokriti) - ENKOMPREZA (nekontrolirano obavljanje velike nude nakon 3. godine) - TIKOVI (nekontrolirano ponavljanje nehotinih pokreta) - ANKSIOZNOST (depresivnost, povudenost, strepnja) - AGRESIVNOST - DEPRESIVNO PONAANJE - FOBINOST (bezrazloni jaki strahovi od npr. vjetica i sl.) - INFANTILNE PSIHOZE (autizam, shizofrenija) - PEDAGOKA ZAPUTENOST (kulturna prikradenost, nezainteresiranost za igru, nerazvijene higijenske navike, higijenski poremedaji) - UPANJE KOSE (dlaku po dlaku = zbog poremedaja odnosa s roditeljima = autodestruktivizam ili TRIHOTRILOMANIJA) - KRGUTANJE ZUBIMA (emocionalna napetost prema okolini)

* POREMEDAJI U PREHRANI *
ANOREKSIJA - najeda u adolescenciji, ali moguda i ranije - smanjeno uzimanje ili odbijanje nekih ili svih vrsta hrane = ANOREX NOVOROENE beba nerado uzima bradavicu, pasivna pri ishrani, ne zna vudi mlijeko, a ede se dogaa djeci premale teine tj. otedenoj bebi = ANOREX MALOG DJETETA djeca od 6 do 8 mjeseci; vrijeme odbijanja od dojke i uvoenje vrste hrane; dijete se brani od hranjenja, vie, pljuje, okrede glavicu => uzroci primarne konstitucionalne anorex kod novoroenadi = organ sko oboljenje, psiholoki (odnos majka dijete) => ANOREX OSOBE pokazuju strah od tjelesnog i emocionalnog pribliavanja
48

DEBLJINA - razliiti organski ili psiholoki uzroci ili nadoknaivanje panje = SPORO JEDENJE est problem u vrtidima = PIKA POREMEDAJ djeca stavljaju u usta i jedu zemlju, kre, kredu, pijesak, komadid drva = KOPROFAGIJA djeca stavljaju u usta izmet ede kod psihotine djece BULIMIJA - prederavanje i hiperaktivni poremedaj => uzroci = organski, psiholoki - nezadovoljstvo vanjskim izgledom, al ii unutarnjim - u adolescenciji je esto problem kriza identiteta

ADHD SINDROM ili ADD/MCD ili HIPERAKTIVNO DIJETE

- poremedaj panje ili hiperaktivni poremedaj MCD minimalna cerebralna disfunkcija SIMPTOMI: poremedaj panje dijete je preaktivno, impulzivnost, naglo mijenja raspoloenje, ima kratko vrijeme panje, u stalnom je nedovoljno osmiljenom kretanju, juri, tri, teko se zadrava na jednom mjestu = u predkolskoj dobi teko dugo igraju istu igru, pretjerano su aktivni u stalnom ili neosmiljenom kretanju, kad sjedi stalno se vrpolji, pipka odjedu, sebe, predmete = u kolskoj dobi slab uspjeh, ne mogu raditi neki zadatak, imaju problema u organizaciji i zavravanju zadataka - roditelji ga opisuju kao neumorno dijete ili kao zloesto i nemogude - zbog impulzivnog ponaanja, veda sklonost povrjeivanju - imaju nisku toleranciju na frustraciju (ekanje u redu), dobiju napade bijesa i vrlo su razdraljivi - teko svladavaju vizualno motorne zadatke, nisu uspjeni i spretni u sportskim aktivnostima - miljenje im je manje povezano nego kod ostale djece, a pamdenje moe biti dobro - ne koriste sloenijemisaone operacije koje odgovaraju njihovoj intelektualnoj razini

49

- imaju tekode u okulomotornim koordinacijama (povezanost ruke i oka), motornim koordinacijama (nespretnost) - ponekad osjedaju nisko samopotovanje, niu vrijednost, izdvojenost iz grupe, odbaenost izoliranost, a agresivnost je usputna reakcija na odbacivanje, zadirkivanje, na ponaanje okoline

SINDROM SE MIJENJA TIJEKOM RAZVOJA - u ranim godinama poviena je aktivnost, smetanje spavanja i ishrane, kasnije se pojaava nemir - verbalno prihvadanje disciplinske mjere trude se da to potuju, a na kratko i uspijevaju, no opet kre uspostavljeni red jer ne mogu vie izdrati = prvih godina poviena aktivnost, smetnje spavanja i ishrane, nemir se povedava = kolska dob tekode oko uenja i ponaanja u kolskoj sredini = pubertet (mladost) smiruje se pretjerana motorinost u pokretima, ali ostaje razdraljivost, depresivnost, drutvena neprilagoenost, profesionalne potekode, nedrutveno ponaanje, ponekad kompletno nestajanje simptoma, ako je okolina podravajuda - ponekad simptomi potpuno nestaju u pubertetu = odrasli moguda prikrivena hiperaktivnost, esto mijenjaju partnere, posao, stalno su nemirni - kod netolerantne okoline, javlja se DEPRESIVNA REAKCIJA, ANKSIOZNOST, NEDRUTVENOST - oko 5% predkolske djece je hiperaktivno, a javlja se 10 puta ede kod djeaka => uzroci = nisu sasvin jasni, a mogu biti: = organski neurofizioloki (minimalna otedenja cerebralnog sustava) = psiholoki (nezadovoljna djeca) = genetiki (nasljedni) = tretman uglavnom povedanje tolerancije okoline jer se ne mogu promijeniti - omoguditi djeci TIME-OUT; neku aktivnost koju ono moe samo raditi; otidi u drugu sobu, proetati.. - moe se primijeniti INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE (nagraivanje primjerenog ponaanja), a ponekad se radi MODELIRANJE netko od vrnjaka postaje model.

50

 RANI AUTIZAM (INFANTILNI AUTIZAM)

- L. Kanner prvi ga je opisao kao poremedaj, 1943. godine - poinje u prvim mjesecima ivota (ili kasnije) i edi je kod djeaka SIPMTOMI: nesposobnost razvijanja osjedaja i drutvenih odnosa s drugim osobama = kod beba apatinost, plaljivost, nema smijeka, ne reagiraju posebno na dolazak majke ili bliske osobe, ne pokazuju interes za zbivanja i osobe oko sebe = kasnije osjedajna hladnoda, drutvena neprilagoenost, nemogudnost uspostavlja nja prijateljskih ili ljubavnih odnosa, zaostajanje u razvoju govora (kod nekih nije ni bio razvijen, a kod nekih je izgubljena sposobnost) - ako govore, govore, monotono, tekode u uporabi zamjenica, u stvaranju apstraktnih pojmova, u simbolikom miljenju i zakljuivanju STEREOTIPIJA kruti nain ponaanja (inzistiranje na istim osobama, situacijama, predmetima) - igra prazna, nematovita, stereotipna POREMEDAJI U GOVORU: = eholalija ponavljanje zadnjeg to je reeno - tekode u uporabi osobnih zamjenica, govore vrlo monotono (bez modulacija) - zadravanje na posebnim terminima - tekode u simbolikom miljenju i logikom zakljuivanju OPSESIVNOST kod autista, prisilno nesvrsihodno esto ponavljanje neke radnje AKTIVNOST stereotipija u igri, posebno u igri rukama - kruti nain ponaanja, inzistiranje na istoj situaciji, osobama, predmetima i aktivnostima inae postaju agresivni, bijesni i ljuti - mogu agresivno reagirati i na nove osobe - smanjena inteligencija i spoznajne sposobnosti 1966. godine LOTTER ispitao 32 autistine djece = 22 IQ < 55 6 IQ < 80 4 na granici normale 3 prosjeno 1 iznadprosjeno = simptomi nematovita, stereotipna i prazna igra, kratkotrajna panja, enureza, tikovi, enkompreza

51

= 2 VRSTE: PRIMARNI AUTIZAM dijete od poetka pokazuje autistine znakove SEKUNDARNI AUTIZAM oko 2. do 3. godine uvjetovani okolinski; nakon separacije, traumatskog dogaaja, obiteljskih neprilika, nepoznatih uzroka - ivotinja KONJ posebna veza - ustanove Centar za autizam; Nad lipom 13B Djeji dom Josipovac; Nazorova 49 Zavod za zatitu djece s neurorazvojnim tekodama; Goljak 2

* SNOVI I POREMEDAJI SPAVANJA *

- prvih tjedan dana, novoroene spava 19 20 sati, a kasnije su faze spavanja i budnosti sve due - u 6. mjesecu spava 6 8 sati bez prekida - poremedaj ritma, dubine, dune spavanja i budnosti - dubina i duina spavanja se mijenja tijekom ivota - krajem 1. godine dijete spava 13 14 sati dnevno = nod + 2 puta po danu - u 18. mjesecu spavanje traje 7 8 sati POLIFAZINOST smjenjivanje kratkog spavanja i buenja - smanjuje se s vremenom oko 6. mjeseca ivota - gubi se u 1. godini ivota - krajem 1. godine beba spava 13 14 sato dnevno (8 sati nodu, 1 2 sata dnevno) - istraivanja pokazuju da je u prvim nodnim satima duboko spavanje, zatim povrno i pred buenje opet duboko - kod male djece, spavanje je usko povezano sa ishranom u prvim mjesecima dijete spava mirno, ako je nahranjeno i isto, budi se kada je gladno - obredi uspavljivanja javljaju se oko 2./3. godine i postupno nestaju = razliiti su rituali sisanje palca, dudice, pramen kose.. - napeta djeca s emocionalnim problemima, u snu mogu krgutati, priati: -> BRUKSOMANIJA krgutanje zubima -> SOMNILOKVIJA prianje u snu

52

 SNOVI
- za bebe nije sigurno da li sanjaju, a u god. prepriaju svoje snove, mijeaju ih sa matom, stvarnim dogaajima (oko 7. godine su iskazi vjerni i nepovezani sa matom) = J. Piaget i M. Klein bave se analizom snova djece i povezuju ih sa simbolikom igre: 6 tipova: ~ snovi u kojima se ispunjavaju neispunjene elje ~ snovi koji predstavljaju neto drugo, kao i u simbolikoj igri ~ snovi koji predstavljaju neki neugodan dogaaj sa sretnim krajem ~ snovi ispunjeni strahovima (nodne more) ~ snovi kanjavanja ili samokanjavanja ~ snovi kao izraz organskog podraaja

POREMEDAJI SPAVANJA
1. POREMEDAJI RITMA, DUBINE I DUINE SPAVANJA - kasno lijeu i kasni ustaju, kod vedih odstupanja to moe biti uzrok patologije = uzroci = ASFIKSIJA kad dijete ostane bez zraka pri porodu otedenje centralnog ivdanog sustava = TJELESNA OBOLJENJA visoka temperatura, smetnje disanja = OKOLINSKI UZROCI poremeden odnos s majkom, lanovima obitelji 2. NODNI STRAH (pavor nocturnus) - javlja se kao strah od mraka, samode, razdvajanja, a poinje oko 2. 3. godine i traje do puberteta - kod nekih pomae itanje pria dok ne zaspu, vrtenje kose, pjevanje pjesmica (majke) - u 3. 4. godini strah od ivotinja; u 5. 6. godini strah od vampire, fantoma, lopova 3. MJESEARENJE - nesvjesna etnja u snu, javlja se kad se dijete osjeda usamljenim ili odbaenim

53

MENTALNA RETARDACIJA
- sporiji ritam i nii stupanj intelektualnog razvoja ranog porijekla; moe biti uroena ili steena u prvim mjesecima ili godinama ivota - slabije reagiraju na podraaje iz okoline, slabo su prilagoeni zahtjevima okoline - u prvim godinama najvie se oituje kao zastoj u razvoju senzomotorike, na refleksima, slabije reagiraju na podraaje koji dolaze iz okoline i slabo su prilagoeni u koli neuspjeh - u odrasloj dobi nesposobnost funkcioniranja u okvirima ustaljenih drutvenih standard = RAZVOJNI KVOCIJENT koristimo kada su djeca u pitanju, a ne IQ jer se nekad radi o kulturnoj prikradenosti, nedovoljno poticaja, a to ne govori puno o bududem IQ-u jer svako dijete moe pokazati bolje rezultate - dijete se moe razviti sa normalnim predispozicijama, ali ako je okolina zanemarujuda, one se ne razvijaju

KRITERIJ ZA PREPOZNAVANJE RETARDACIJE: 1. KRITERIJ DRUTVENE PRILAGOENOSTI - pretpostavka je da je proces prilagodbe uvjetovan inntelektualnim sposobnostima pojedinaca i okolnostima drutvene sredine 2. PEDAGOKI KRITERIJ - uspjeh u koli i profesionalno osposobljavanje 3. ZONA PROKSIMALNOG RAZVOJA (Vigotski) - dvoje djece sa istim IQ-om on ne mora biti isti IQ za 2 godine - o zoni proksimalnog razvoja ovisi kakav de biti razvoj - nizak IQ ne mora znaiti nisku inteligenciju, nego nedovoljno inteligentno funkcioniranje koje je posljedica neadekvatnih drutvenih i kulturnih uvjeta, premalo poticaja u i votu

54

 IQ 0 20 IDIOT najtei oblik DUBOKA MENTALNA RETARDACIJA stupanj 2godinjaka IQ 20 50 IMBECIL TEKA MENTALNA RETARDACIJA razvojni stupanj 7godinjaka IQ 50 70 DEBIL UMJERENA MENTALNA RETARDACIJA razvojni stupanj 10godinjaka IQ 70 79 GRANINA MENTALNA RETARDACIJA IQ 80 89 ISPODPROSJENI IQ 90 109 PROSJENA INTELIGENCIJA IQ 110 119 IZNADPROSJENI IQ 120 129 VISOKO IZNADPROSJENI IQ 130 i vie KRAJNJE VISOKA INTELIGENCIJA IQ 140 i vie GENIJALNOST 1905. godine BINET SIMON skala (test za mjerenje inteligencije) IQ = MD . 100 KD

= FLUIDNA INTELIGENCIJA bioloki odreena sposobnost, vana pri rjeavanju problema gdje znanje i iskustvo ne koriste = KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA ona znanja i sposobnosti koji neki pojedinac razvije tijekom ivota

= AGRESIVNOST =
1. S. FREUD tretirao agresivnost kao instinct = 2 osnovna instinkta: EROS (instinkt ivota) i TANATOS (instinkt smrti) = u stalnoj su borbi - tanatos potie elju za agresivnodu koja se ispoljava na drugima, da ne doe do samounitenja 2. A. ADLER poeo kao pripadnik psihoanalitike teorije, ali je postao pripadnik individualistike teorije - po njemu, do agresivnosti dolazi radi priroene volje za modi

55

3. E. FROMM agresivno je svako ponaanje kojem je cilj napraviti tetu drugome, a dijeli se: a) BENIGNU normalna, uroena obrambena reakcija, nuna za opstanak vrste, prisutna kod ljudi i ivotinja b) MALIGNU tetna, ne uzrokuju je vanjske opasnosti ved elja za unitavanjem, razaranjem - prouzroena loim utjecajem drutva i nainom ivota 4. D. MORRIS etoloke teorije dolazi do zakljuaka promatranjem u okviru ivotinjskog porijekla 5. MOYER agresija kao rezultat funkcionalnih odreenih struktura ili biolokih promjena u organizmu = objanjenje agresivnosti povezivanjem hormona i agresivnosti - traenje i nalaenje centra u mozgu presudnog za agresivno ponaanje 6. J. DOLLARD postavljena tzv. FAA hipotezu u kojoj je agresivnost odgovor na frustraciju, no ne objanjava zato svaka frustracija ne dovodi do agresije niti je svaka frustracija rezultat agresije 7. L. BERHOWITZ frustracija izaziva odreeno emocionalno stanje, srdbu koja, kod odreenih uvjeta dovodi do agresije = ta je teorija potkrijepljena mnogim eksperimentima - agresija nastaje kao posljedica frustracije, ali ne iskljuivo radi toga

INSTRUMENTALNA AGRESIJA nije namjerna, kod kretanja do cilja FESHBACH FRUSTRACIJSKA AGRESIJA impulzivna, prouzroena nekom situacijom (emocionalne promjene u organizmu koje dovode do tumaenja neke situacije kao provocirajude) = BANDURA doao do zakljuka da se socijalnim uenjem moe razviti agresija; vano je opservacijsko potrkepljenje = opaanja, promatranje, primjedivanje = nije direktno potkrepljena osoba koja ui to ponaanje, ved je potkrepljen njezin model (npr. kad otac agresijom postie cilj)

56

EMOCIONALNA STABILNOST osobina da emocionalno reagira adekvatno situaciji u kojoj se nalazi, sa emocijama primjerenim podraaju koji ih je izazvao = moe kontrolirati svoje osjedaje i sitnica mu ne kvari raspoloenje FRUSTRACIJSKE SITUACIJE situacije u kojima se nalazi pojedinac kad smatra da netko ili neto sprjeava zadovoljenje njegovih motiva - otpornost na neuspjeh je tolerancija na frustraciju = moe reagirati: - realistiki reorganizacija aktivnosti na osnovu uvida u situaciju - pojaavanjem aktivnosti ulaganje vie truda - naputanje aktivnosti obrana naeg samopotovanja radi izbjegavanja neugode i anksioznosti = prepreke koje izazivaju frustraciju: a) objektivne nema veze s vama; npr. runo vrijeme za izlet b) socijalne drutvene norme (roditeljske zabrane) c) u samoj linosti pojedinca neki su stalno frustrirani, a ne bi trebali biti d) konflikti sukobi raznih motiva zbog prepreka na putu do cilja vana je razina postignuda -> KOMPENZACIJA zamjena ciljeva teko ostvarivih sa lako ostvarivim (obrambeni mehanizam linosti) -> SUBLIMACIJA prijenos nastojanja ovjeka sa drutveno neostvarivog ili neprihvatljivog na ono drutveno ostvarivo i prihvatljivo -> RACIONALIZACIJA opravdavanje ponaanja iznoenjem iskonstruiranih, a ne pravih razloga -> IDENTIFIKACIJA kod nezadovoljenja svojih motiva, naknada se trai u uspjesima drugih -> PROJEKCIJA pripisivanje drugima naih elja i motiva (pripisivanje drugima svojih strahova) -> MATANJE zamiljanje ciljeva kao da su ostvareni (zagrljaj deka koji je u stvarnosti odbija) -> REPRESIJA potiskivanje neugodnog doivljaja, nemoralnih elja is l. -> REGRESIJA prelazak na primitivnije naine ponaanja -> REAKCIJSKA FORMACIJA obrnuto ponaanje od oekivanog, zbog potiskivanja neeljenih poriva nastupa pretjerivanje -> INSULACIJA izdvajanje jednog djeteta od drugih, pretjerano intelektualiziranje -> AGRESIJA postoji: konstruktivna pojaana aktivnost da se doe do nekog cilja destruktivna razaranje onog ime ne moemo ovladati fizika nasrtanje na neki cilj (batine) transfer agresije prijenos ne napadamo osobu koja je uzrok agresije, ved neku drugu osobu

57

SOCIJALNA ZRELOST - odrasla osoba je socijalno zrela ako u nekoj situaciji reagira tako da vodi rauna o svojim i o potrebama drugih ljudi, a da bi to bio, mora znati to je drutvu prihvatljivo, a to ne - kroz djetetov odnos prema okolini vidi se njegova zrelost - socijalna zrelost odnosi se na komunikaciju s drugima = socijalni smjeak = prvi znak da dijete reagira na osobe oko sebe (u 3. mjesecu ivota) DJECA SOCIJALNOG PONAANJA U 1. I 2. GODINI IVOTA (Charlotte Buhler): 1. SOCIJALNO SLIJEPO DIJETE dijete koje se u prisustvu drugog djeteta ponaa kao da je samo 2. SOCIJALNO ZAVISNO DIJETE oponaa drugu djecu jer ona na njega snano utjeu 3. SOCIJALNO NEZAVISNO DIJETE svjesno je prisustva drugog djeteta, ali ga ono ne plai niti motivira na neku aktivnost = samostalno je u svojim aktivnostima

ALOVANJE
- dolazi kod gubitka voljene bliske osobe - najtei su prvi mjeseci (1 godina) - vedina osoba prolazi kroz sve faze - ne treba to zaboraviti bego nauiti ivjeti s tim - vana je socijalna podrka, sluanje - ako dijete eli, treba idi na sprovod - svatko ima svoj nain alovanja - vano je vradanje uobiajenom ivotu - greka je micati dijete iz te situacije; treba im dati konane, iskrene i jednostavne odgovore tako kasnije nede imati problem, treba im redi to se dogodilo - stres ima posljedice na intelektualni, emocionalni, fizioloki i psiholoki plan = 6 faza: 1. ok 2. nevjerovanje 3. osjedaj dezorijentacije i nerealnosti 4. gubitak koncentracije 5. ljutnja i bijes prema sebi, drugima, preminulome 6. tuga i shvadanje alosne injenice

58

= KRIZNA INTERVENCIJA cilj je upoznati okolinu sa simptomima tj. znakovima koji se pojavljuju nakon traume: 1. na KOGNITIVNOM planu gubitak koncentracije, crne misli, dezorijentiranost 2. na EMOCIONALNOM planu ljutnja, bijes, strah, agresivnost, depresija, regresija 3. na FIZIOLOKOM planu nodne more, glavobolje, munine, poremedaji spavanja, jedenja 4. na PSIHOSOMATSKOM planu tjelesne smetnje psiholokih uzroka (tumor, ir..)

UENJE

HIJERARHIJA TIPOVA UENJA PREMA SLOENOSTI: 1. KLASINO UVJETOVANJE 2. INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE 3. UENJE NIZA MOTORIKIH REAKCIJA (povezivanje motorikih reakcija hodanje) 4. UENJE NA VERBALNOJ RAZINI (mehaniko brojanje) 5. UENJE VIESTRUKOG RAZLIKOVANJA (razliito reagiranje na razliite situacije) 6. UENJE POJMOVA 7. UENJE PRINCIPA, PRAVILA I ZAKONA 8. RJEAVANJE PROBLEMA => svaki tip uenja nadovezuje se na prijanji, osim to nije dokazano da klasino uvjetovanje mora prethoditi instrumentalnom. UENJE PO NAMJERI namjerno (nehotimino) i nenamjerno (hotimino) UENJE PREMA GRAI motoriko (podruje psihomotorike; hodanje, vonja..) - verbalno misaono = verbalno uenje (kolsko uenje i sl.) UENJE PREMA NAINU jednostavno i sloeno (niz, viestruko socijalno uenje..)

59

== KLASINO UVJETOVANJE (Parlov) ==

- dogaa se bez namjere onoga tko ui, za ovjeka naroito vano u 1. godini ivota - termin u klasinom uvjetovanju su BEZUVJETNI PODRAAJ (BP) koji izaziva BEZUVJETNU REAKCIJU (BR) BP BR slina hrana NP (neutralan podraaj) zvono (uvjetovani podraaj nastao i neutralni podraaj, nakon nekog vremena) UP UR UP (zvono) UR (slina na zvuk zvona) - ako se jedan neutralan podraaj (NP) koji prirodno ne izaziva eljenu reakciju esto javlja u isto vrijeme kad i bezuvjetni podraaj (BP), on postaje UVJETOVANI PODRAAJ (UP) tj. znak za pojavu bezuvjetnog podraaja (BP) i izaziva dio prirodne bezuvjetne reakcije (BR) - mogude je stvaranje uvjetovane reakcije (UR) vieg reda = uvjetovani podraaj (UP) postane toliko snaan, da postane bezuvjetni podraaj (BP) PARLOV EKSPERIMENT SA PSIMA - centri bezuvjetne reakcije (BR) nalaze se na lenoj modini i niim modanim strukturama - centri uvjetovanog refleksa su centri u kori velikog mozga - u bezuvjetnom podraaju (BP) kod psa bila je hrana, a bezuvjetna reakcija (BR) slinjenje - Parlov je uveo neutralan podraaj (NP) zvono = kada psima zazvonimo, oni sline, no ako in nauimo ponavljanjem radnje da nakon zvona slijedi hrana, psi de na neutralan podraaj (NP) zvono, poeti reagirati kao na bezuvjetnu reakciju (BR) = ako se neutralan podraaj (NP), koji prirodno ne izaziva nikakvu reakciju, esto javlja u isto vrijeme kad i bezuvjetni podraaj (BP), on postaje uvjetovani podraaj (UP). RAZLIITE VRSTE UVJETOVANJA 1. EMOCIONALNO prijenos osjedaja - Watson je svaki puta, kada je mali Albert htio dotaknuti eksperimentalnog takora, jako lupio ekidem o stol i s vremenom ga je nauio EMOCIJI STRAHA boji se ivotinje = mnogi strahovi uvjetovani su emocionalnom reakcijom BP udarac ekidem o metalni stol BR trzaj, drhtaj, strah NP takor UP takor svakom pojavom takora, lupilo se o stol UR strah, drhtaj, pla na samu pojavu takora
60

=> dolazi do GENERALIZACIJE PODRAAJA poeo se bojati slinih ivotinja; zeca, make, krznenih predmeta.. 2. SEMANTIKO stajanje na crveno svijetlo (naueni znak na koji reagiramo) 3. VERBALNO verbalni podraaj (misaono) - neurotino ponaanje nastaje radi konflikta (psi su isprva slinili na znak kruga, pa su nauili razliku izmeu elipse i kruga, pa su elipsu pribliavali krugu, a kad na to nisu mogli reagirati, pokazivali su simptome akutne neuroze reali su. SISTEMATSKA DESENZITIZACIJA - ga. Jones Peter se bojao zeca (2 godine i 10 mjeseci) putem 17 koraka, od kojih se svaki mora usvojiti, htjela ga je polagano priviknuti na igru sa zecom = kad god je Peter dobivao hranu koju najvie voli, pokazan je zec prvo daleko, a kasnije sve blie; na kraju je strah postepeno eliminiran. H. Mowrer ENUREZA mokrenje u gade nakon 3. godine - gumene dekice ispod plahte koje ponu zvoniti kad se navlae pa se dijete probudi - htjeli su dijete nauiti da se probudi na podraaj iz mjehura, na temelju klasinog uvjetovanja - dnevnik mokrenja kad se dijete probudi suho, dobiva sunce; ako se probudi prilikom mokrenja, dobiva cvijet, a kad sakupi 101 sunce, dobiva neto to jako eli - ako se probudi mokro, dobiva oblak s kiom i za to ne dobiva nagradu, ali niti kaznu ne smije se ak ni komentirati

== INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE (Skinner) ==

- radio je sa golubovima (nauio ih je da spuste oznaku na oznaeni cilj, a zauzvart dobivaju nagradu (hranu); takor, labirint glad - uenje se bazira na posljedicama koje prate odreena ponaanja - temelji se na kontroli ponaanja kroz manipulaciju nagradama i kaznama = glavni termin odgovor moe biti jednostavna, refleksna reakcija ili vrlo sloeno ponaanje

61

= potkrepljiva dogaaji koji slijede odgovor, a povedavaju mogudnost njegovog ponavljanja (hrana, novac..) - kod djeteta je vano nadi odgovarajudi potkrepljiva (osmijeh) - vaan je i raspored potkrepljivanja, a potkrepljivanje se ne mora dati za svaki odgovor = potkrepljenja mogu biti: -> pozitivno reagiramo pozitivno nagrada, kod ivotinja hrana -> negativno kazna ima efekt samo ako je prisutna osoba koja ih daje, ali dovode do zabrane koenja ponaanja E. Thordnike, ameriki psiholog, istraiva svaki akt koji u danoj situaciji dovodi do zadovoljstva, biva povezan s tom situacijom tako da se, kad se ta situacija ponovi, ponavlja se i taj akt - suprotno tome svaki akt u danoj situaciji dovodi do mezadovoljstva, odvaja se od te situacije tako da de, kad se ta situacija ponovi, biti manja vjerojatnost za ponavljanjem tog akta OPSERVACIJSKO POTKREPLJIVANJE dijete ne mora biti direktno potkrjepljeno, a ipak ui, gleda kako se mi ponaamo ii z toga ui => INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE JE UENJE PUTEM POKUAJA I POGREAKA vana je povratna situacija. PSIHOPATOLOGIJE - ULLMAN, L.P & KRASNER, L. pokuali su shizofreniju objasniti putem instrumentalnog uenja i uvjetovanja; kau da je ona rezultat propusta okoline da potkrijepi odreene sekvence ponaanja, to bi znailo da shizofreniari obradaju panju na neobine znakove u okolini i zato to nisu bili potkrjepljivani, obradaju panju na socijalne podraaje na koje normalni ljudi reagiraju = LJUDI RAZVIJAJU LOA PONAANJA RADI: - nepotkrepljivanja iz prikladnih ponaanja u djetinjstvu (npr. neodgovaranje na pozdrav) - kanjavanja za ponaanja koja su kasnije smatrana normalnima - nagraivanja za neprikladna ponaanja - potkrjepljivanja na neodgovarajudi nain ili za neto to bi bilo inae odgovarajude ponaa nje - vana je dosljednost u odgoju i potkrjepljivanju, u skladu s ponaanjem -> treba biti dosljedan u nagradama i kaznama, a ne djelovati prema svom raspoloenju -> ne treba se aliti s malom djecom jer ne shvadaju poruku (crni humor, sarkazam..)

62

IMITACIJA
- usvajanje ponaanja ili reakcija na osnovu promatranja vanjskog uzora/modela i ugraivanje tog ponaanja u svoj repertoar ponaanja = takvo ponaanje dovodi do nagraivanja - vana su u podruju usvajanja bontona kod djece (oslovljavanje, ru kovanje, pozdravljanje..) - djeca ne imitiraju ono to kod drugih izaziva negativne reakcije - starija djeca imitacija u odijevanju, u vjetinama (plesanje, borilaki sportovi..), u govoru - uzor treba biti dostupan djetetu (ne savren i ne nedostupan) - SOCIJALNO UENJE nagraivanja odreenog oblika imitativnog ponaanja = 3 glavne karakteristike uenja imitacijom: 1. dijete ui promatranjem i imitiranjem drugih 2. dijete ui imitacijom jer su za to nagraena 3. dijete simboliki doivljava nagradu jer samo osjeda ugodu koju opaa u doivljavanju modela

=> IMITACIJOM se najede ui BONTON, GOVOR, VJETINE, EMOCIONALNE REAKCIJE, PONAANJE, ALI I VONJA, PLES..

+ Bandura zakljuuje da se lake imitiraju uzori s kojima se uspostavlja jaa emocionalna veza i uzori koji imaju znaajnu ulogu u njegovom ivotu VANO: 1. da djeca jasno vide postupke uzora i njihove korisne posljedice 2. da su postupci primjereni djeci 3. das u djeca motivirana za imitiranje

IDENTIFIKACIJA
- potrebna je emocionalna veza izmeu uzora i djeteta, da bi dolo do identifikacije - dijete treba primijetiti slinost izmeu sebe i modela - emocionalna veza mora biti uzajamna (iste misli, osjedaji, karakteristike..) - moe biti obrambeni mehanizam linosti id a nema veze s uenjem ili poistovjedivanjem s nekim iz okoline, kojeg dijete voli i radi toga ga imitira

63

UENJE PO MODELU
- Bandura postavio temelje uenja po modelu - dijete prati, uoava i pamti uzrono posljedinu vezu PODRAAJ PONAANJE POSLJEDICE bez vlastitog ponavljanja iste situacije - procesi u toj metodi: promatranja, posredniki kognitivni procesi - esto se koristi u terapiji za uklanjanje strahova, fobija, anksioznosti jer dijete promatra svoj model koji pokazuje eljeno ponaanje i samo se ohrabruje da se tako ponaa, a model moe biti i u filmu = BIHEVIOR TERAPIJA biraju se odreena ponaanja koja se nagrauju = GESTALT TERAPIJA znaajna u nenasilnom rjeavanju sukoba - model obino je to roditelj, odgojitelj, drugo dijete, a model ne smije biti presavren namjerna socijalizacija odvija se kroz: 1. SOCIJALNO UENJE NAGRAIVANJEM I KANJAVANJEM 2. IMITACIJU I IDENTIFIKACIJU usvajanje ponaanja imitiranjem vanjskog uzora ili ponaanja

IDENTIFIKACIJA ili POISTOVJEDIVANJE

- sloeniji oblik uenja; daje osjedaj sigurnosti jer tako dijete simbolino preuzima dio snage i osobnosti svog modela i ujedno osigurava njegovu ljubav - dijete se identificira s osobom iz okoline i ponaa se kao da je ona ta osoba, a s tim mislima, osjedajima i karakteristikama - da bi dolo do identifikacije, potrebna je emocionalna veza izmeu uzorai djeteta - psihoanalitiko objanjenje jest da to daje osjedaj sigurnosti

64

 ODNOS RODITELJ = DIJETE

- dijete svojim ponaanjem utjee in a ponaanje roditelja = lako odgojiva djeca roditelji nemaju problema s njima = teko odgojiva djeca neka su takva ved od dojenake dobi - roditelji smatraju da odgajaju dijete u skladu sa svojim stavovima i moralnim vrijednostima - svaki odnos roditelj = dijete ima utjecaj na dijete, a kad je roditelj jedan, to su udovike obitelji, samohrani roditelji ili vanbrana djeca = INTERAKCIJA RODITELJ = DIJETE vana je i odnosi roditelja moraju biti barem djelomino usklaeni jer ako se mijenjaju, dijete postaje zbunjeno - vana je dosljednost jednog roditelja i para -> OEVI imaju zahtjeve na kojima se odraavaju njihovi vrijednosni stavovi, daju vie znaaja odgovornosti djece za vlastite postupke, skloniji su kanjavanju i kontroli djeteta i smatraju da imaju pozitivan uinak -> MAJKE vanije im je da zatite djecu od anksioznosti i ne trae toliku odgovornost, ede kanjavaju djecu, ali nisu vrste i nemaju jasan stav o kanjavanju (priklanjaju se oevu miljenju), sve rade ede s djecom SEARS = radio istraivanje o vanosti faktora i to utjee na to kakvi demo biti roditelji ili kakvi smo 1. ISKUSTVO roditelja iz djetinjstva i odrasle dobi 2. INFORMACIJE I SAVJETI iz raznih izvora (prijatelji, roaci, strunjaci..) 3. VRIJEDNOSTI I STAVOVI steeni od vlastitih roditelja 4. TRENUTNE OKOLNOSTI fiziko i emocionalno stanje roditelja (partnerski odnosi, karakteristike ponaanja djeteta, roditeljsko ponaanje u kudi i izvan nje..) = ove faktore moemo dijeliti jo i na one iz: prolosti (iskustva iz djetinjstva i odrasle dobi kod uenja po modelu, dijete se ponaa kako su se ponaali i njegovi roditelji) sadanjosti (stavovi, vrijednosti roditelja, interakcija partnera, vani slini stavovi) trenutni faktori (roditeljski ciljevi, potrebe, percepcija djeteta, opaanje svog djeteta, emocionalno i fiziko stanje roditelja..)

65

= roditelje najede smeta: - agresivno ponaanje djece - ponaanja vezana za sadanji ivot - ponaanja vezana uz uzimanje hrane - neposluh - ovisnost - mlaa djeca su za njih pretjerano ovisna o roditeljima, a starija djeca su agresivna - majke najede reagiraju na agresivno ponaanje, a tate kod obroka i neposluha - treba maksimalno izbjegavati fiziki kaznu jer to nije mjerilo dobrog odgoja, a esto su gori rituali prije samog kanjavanja ISTRAIVANJA DJECE OD 9 DO 15 GODINA O KANJAVANJU (zagrebakih roditelja): 1. udaranje remenom, ibom, kuhaom (72% deki, 52% cure) 2. zabrana izlaska van (76% cure, 48% deki) 3. vikanje, vrijeanje, psovanje (59% cure, 48% deki) 4. amaranje (45% deki, 4% cure) 5. kleanje (6% deki, 4% cure) 6. zabrana gledanja TV-a (7% deki, 2% cure) 7. zabrana druenja s vrnjacima (5% deki, 1% cure) * kanjavanje u koli povlaenje za uho, vrganje, stajanje u kutu uionice, vrijeanje i psovanje, gaanje kredom ili drugim predmetom ZAKLJUAK: Bandura i Wallters otkrili su da su mladi delikventi esto kanjavani pa se takvo kanjavanje pokazalo neefikasno.

66

LAWRENCE KOHLBERG Teorija moralnog razvoja

- do 2. godine PREDMORALNA FAZA - od 2. do 4. godine EGOCENTRIZAM (sve gleda sa svog stajalita, ne moe shvatiti drugoga) TEORIJA L. KOHLBERGA - postoje stupnjevi kod moralnog razvoja koji se ne mogu preskakivati - o moralnom rezoniranju poinjemo govoriti tek kad dijete navri 4 godine; ono prije moglo bi se nazvati hedonizam

I. PREDKONVENCIONALNA FAZA (4. 10. godine) predgovorna faza

- oslonio se na Piagetov kognitivni razvoj = postupci djece prosuuju se na temelju fizikih posljedica ili na temelju modi osoba koje izriu pravila i odreuju to je dobro, a to nije - ova posljednja pokriva predoperacijsku fazu i fazu konkretnih operacija = 2 faze: 1. dijete potuje pravila da izbjegne kazne ili druge negativne posljedice 2. dijete prilagoava svoje ponaanje da dobije nagrade, priznanje, pohvale; orijentirano je ka zadovoljenju svojih potreba, a elementi pravednosti su u zaetku = predkonvencionalni stupanj kod djece: MORALNI REALIZAM do 8. godine djeca misle da se pravila moraju potivati jer su to realistine stvari, a ne apstraktni principi, a moralnost ina prosuuju prema posljedici, a ne prema namjeri ina MORALNI RELATIVIZAM nakon 8. godine u fazi su konkretnih operacija po Piagetu, ne mogu se uivjeti u poziciju drugih - shvadaju da su pravila dogovorena i da se mogu promijeniti ako se pokae potreba - poinju shvadati da ne postoji apsolutno pravo i krivo i da moralnost ne ovisi o posljedicama nekog ina, nego o namjerama - sude prema poinjenoj teti (kriv je onaj tko je razbio 5 aa namjerno, a ne onaj tko ih namjerno razbija)

2. KONVENCIONALNA FAZA (10. 13. godine) preklapa se sa fazom konkretnih operacija

= 2 faze: 1. dijete eli biti dobro i posluno 2. presuuje ovisno o pravilima i autoritetima, dri se pravila obitelji, opredjeljuje se prema odreenim propisima, zakonima - dri se uvijek svojih principa (autonomna moralnost)

67

3. POSTKONVENCIONALNA FAZA (13. 18. godine)

- najvii stupanj moralnog rezoniranja; osoba se pridrava autonomnih moralnih principa ija je valjanost primjenjiva, neovisna o autoritetu grupe ili osoba koje ih potuju i o identifikaciji osobe s tom grupom ili osobama = 3 faze: 1. osoba se dri opdeprihvadenih pravila i zakona 2. prevladavaju individualni principi, izbjegava se samoosuivanje ne eli da se osjeda loe zbog neeg to je napravio 3. UNIVERZALNA ETIKA = najvii stupanj moralnosti - osoba se pridrava autonomnih moralnih principa, ija je valjanost i pri mjenjivost neovisna o autoritetu grupe ili osobe koje ih potuju i o identifikaciji pojedinca s tim osobama ili grupama SELMAN = o preuzimanju uloga kod moralnog rezoniranja 5 STUPNJEVA njegova teorija poinje od 4. godine 1. 4 6 godina = NULTI STUPANJ dijete misli da je mogude jedino njegovo gledite 2. 6 - 8 godina = PRVI STUPANJ dijete shvada da ostali mogu objasniti stvari drugaije nego to ih ono objanjava 3. 8 10 godina = DRUGI STUPANJ (uzajamna reciprona osvijetenost) dijete zna da drugi mogu imati razliito miljenje od njega, ali i das u drugi svjesni da ono moe imati drugaije miljenje 4. 10 11 godina = TREDI STUPANJ dijete se moe uivjeti, zamisliti perspektivu trede osobe 5. 11 godina = ETVRTI STUPANJ adolescencija osoba razumije da komunicira i uzajamno preuzimanje uloge ne mogu uvijek rijeiti razliitosti i da postoje razliite vrijednosti (uvaavati meusobno miljenje) - svako moe izloiti svoje miljenje bez prisile da netko mora imati isto miljenje (kao ja) - prihvadanje i tolerancija razliitosti - najveda vrijednost koju treba razviti u moralnom razvoju je ALTRUIZAM = briga za druge, a u predkolskom odgoju toga je pretea predsocijalno ponaanje * DRUTVENA PRAVILA:
1. DRUTVO ZABRANJUJE UGROAVANJE SEBE I DRUGIH (pazimo da ne uzimaju stvari kojima mogu ozlijediti sebe ili druge) 2. DRUTVO IMA PRAVILA U VEZI SA ZDRAVLJEM (u vrtidu uimo osnovnim higijenskim navikama) 3. PRAVILA, ZAHTJEVI, ZABRANE U VEZI SA VLASNITVOM (to je kraa?..) 4. DRUTVO KONTROLIRA AGRESIVNO I DESTRUKTIVNO PONAANJE 68

5. KONTROLA SEKSUALNOG IVOTA LANOVA ZAJEDNICE (zabrana incest, seksualnog zlostavljanja, kontracepcija se regulira drutvenim pravilima) 6. PRAVILA O IZDRAVANJU SEBE I RADU (rad, kola za usavravanje, uzdravanje) 7. GOVORENJE ISTINE I DRANJE OBEDANJA (za odrasle) 8. POTIVANJE AUTORITETA

NADARENOST
- sklop osobina koji omoguduje pojedincu postizanje natprosjenog rezultata u nekoj djelatnosti

IQ > 110 119 visoko prosjeni (16% populacije) 120 129 natprosjeni (7%) 130 139 nadareni i visoko nadareni (2%) 140 > ... iznimno visoko nadareni - posebno razvijena jedna sposobnost = TALENT -nadarenost nije rezultat jedne karakteristike ved kombinacije osobina, sposobnosti, linosti - uz taj poticaj okoline moe se razviti u PRODUKTIVNU NADARENOST STVARALATVO - okolina ima vaan utjecaj na to da li de se darovitost razviti ili zakrljati - darovito dijete jako se brzo razvija, razlikuje se od vrnjaka, a za 10 godina vjebe, postat de stvaralac, ako ima kreativnost (slikar), a ako je nema, postat de uspjean pojedinac u svom podruju ZNAKOVI NADARENOSTI kod predkolaca: bogat rjenik, izraavanje na visini studenta izrazito dobro pamdenje razumijevanje matematikih pojmova (pojam koliine) sloeni sadraji zanimanja (svemir, dinosaur, Bog..) prenoenje iskustava u nove situacije, ivo zapaanje, uoavanje veze uzrok/ posljedica osjedaj za humor (shvada situaciju) perfekcionizam (sve mora biti savreno)
69

 prevelika osjetljivost za kritiku (ne smijemo ih kritizirati) FLOW tijek u aktivnosti glatki tijek radnje, ive u svom svijetu, a vrtidi nisu podeeni za flow jer stalno prekidaju djecu u radnji zbog ruka, etnje.. = PONAANJE = znatielja mnogo pitanja, dugi raspon pozornosti, sloen scenarij igre, humor, perfekcionizam, prevelika osjetljivost na kritiku, flow u aktivnosti (psihiki i duhovni doivljaj, kad nam vrijeme proleti da nismo svjesni) - darovita djeca proizvode novo u djejoj dobi

PRODUKTIVNI STVARALAC (kreativan, dodaje novine svom podruju) - od 100 jedan de biti genij DAROVITO DIJETE SPOSOBAN VISOKO OBRAZOVAN STRUNJAK (nema kreativnost) PRIRODA DAROVITOSTI POTREBE DAROVITIH PREDKOLACA slika o sebi, samopouzdanje, samostalnost odluivanja, ponos zbog zavrenog zadatka SPECIFINI POSTUPCI ODGOJITELJA irenje raspona teine u materijalu i igrakama, omogudavanje osamljivanja, elastian raspored vremena aktivnosti, ne prekidanje scenarija i koncentriranje tijeka, potreba za unutarnjim monologom jer vrlo rano stvaraju unutarnje slike i sadraje pa im treba omoguditi d ate slike prorade = NEGATIVNI ASPEKTI djeci je dosadno, nedisciplinirana su, okolina izaziva frustracije i etiketiranje

ERICSON - prouavao razliku miljenja izmeu darovitih i obinih ljudi (promatrao je poetnike i strunjake (npr. ahist razlika je u znanju, a nije bitno nasljee, sve ovisi o trudu okoline i pojedinaca) - kakve de predispozicije razviti, ovisi o okolini - razvoj darovitosti ovisi o voenju motivacije - u vrtidu treba primijetiti dijete, pruiti mu uvjete za razvoj koji ga nede sputati - vrtid ne smije zakoiti djetetov razvoj i talentiranost

70

SPECIFINI POSTUPCI ODGOJITELJA - iri raspon teine u materijalu i igrakama (dijete od 3 godine eli igraku od djeteta sa 7 godina) - onemogudavanje osamostaljivanja oni su i voe u skupinama, ali vole se i osamostaliti u kutu - elastian raspored vremena i aktivnosti - ne prekidanje scenarija, koncentracije, tijeka radnje..

TEMPERAMENT
- aspekt linosti koji ukljuuje emocionalnu ekspresivnost i spremnost odgovora na podraaje - opisuje djetetov ponaajni stil, ne odraavajudi toliko to dijete ini, ved kako to ini 3 vana pitanja: 1. Je li temperament naslijeen? - jednojajani blizanci su sliniji od dvojajanih - procjene reritabilnosti upuduju na umjerenu ulogu nasljednih imbenika (priblino polovina individualnih razlika moe se objasniti razlikama u genskoj strukturi) - naslijeena crta moe biti pod utjecajem okoline = okolinski utjecaj: - naslijee i okolina esto se kombiniraju na takav nain da povedavaju stabilnost temperamenta jer nain, na koji dijete prilazi svijetu, utjee na iskustva koja doivljava - temperament se moe razumijeti jedino u terminima sloenih povezanosti genetskih i okolinskih initelja (npr. spolne razlike o odgoju djece) 2. Je li temperament stabilan? - odreeni aspekti djetetovog ponaanja ostaju prilino stabilni tijekom vremena (npr. strah, razdraljivost, reakcije na nove ljude ili situacije, opseg panje, razina aktivnosti) - ne pokazuju sve mjere temperamenta ovakvu stabilnost - stabilnost temperamenta je umjerena: srameljivost i drutvenost stabilne su due vrijeme samo kod djece koja se nalaze na njihovim ekstremima - zbog ega temperament nije stabilniji? => glavni razlog temperament se i sam sa dobi razvija, iskustvo moe modificirati bioloki utemeljene osobine temperamenta

71

3. Je li temperament zarana vidljiv? - sva ponaanja koja odraavaju temperament nisu rano vidljiva - odreene razlike vide se ved kod novoroenadi i vidljive su i nakon nekoliko godina (vedina ukljuuje razdraljivost i druge negativne reakcije) - vedina ranih razlika izmeu novoroenadi nestaje

= PRISTUPI U PROUAVANJU TEMPERAMENTA = - NYLS Njujorka longitudinalna studija (Thomas i Chess, 1958.); utvrdili 3 rana stila djetinjstva: LAKO DIJETE ritmino = pravilni obrasci hranjenja, spavanja, obavljanja nude, dobro se prilagoava na promjene situacija, rado pristupa novim objektima, pozitivno, veselo TEKO DIJETE manje predvidiv raspored, ne osjeda se dobro u novim situacijama, esto plae ili pokazuje negativno raspoloenje, uzmie pred novim iskustvima, snano reagira na vedinu podraaja SUZDRANO DIJETE slabo se prilagoava promjeni situacija, sklono povlaenju pred nepoznatima, manje aktivno OBJANJENJE: STUPANJ PODUDARANJA utjecaj temperamenta, na djetetov kasniji razvoj, proizlazi iz stupnja podudaranja djetetova stila reagiranja i fizike i socijalne okoline EAS model (Robert Plomin) - tri dimenzije temperamenta: emocionalnost, aktivnost, socijabilnost = emocionalnost koliko brzo dijete postaje uzbueno i poinje negativno reagirati na podraaje iz okoline - razlike u ovoj dimenziji predstavljaju uroene razlike izmeu ivdanih sustava djece, pri emu neka bre reagiraju i doivljavaju vede uzbuenje = aktivnost djetetov tempo i razina aktivnosti = socijabilnost djetetova preferencija da bude s drugim ljudima

Model Mary Rothbart - dvije dimenzije temperamenta: reaktivnost i samoregulacija = reaktivnost slina Plominovoj emocionalnosti, ali ukljuuje i pozitivno uzbuenje (npr. smijanje novoj igraki) = samoregulacija sposobnost djeteta da poveda ili smanji reaktivnost

=> gotovo svi istraivai koji prouavaju temperament, zauzimaju interakcijsko stajalite

72

 TEMPERAMENT I PROBLEMI PONAANJA

- rani prediktori psiholoke prilagodbe: razina teine i razina zakoenosti TEKA DJECA imaju vie problema od ostale djece, ali ih vedina kasnije nema problema (u odrasloj dobi) ZAKOENA DJECA inhibirana, stidljiva, bojaljiva posebno u nepoznatim situacijama i sa nepoznatim ljudima izbjegavaju takve interakcije i smanjuju razinu aktivnosti - razina zakoenosti stabilna tijekom godina, ali samo kod djece sa visokom inhibicijom = mjerenje temperamenta = - intervju, upitnik za roditelje, pedijatre, odgojitelje - fizioloke mjere: utvrivanje razlika izmeu ZAKOENE i NEZAKOENE djece (tlak, temperatura)

Razlika izmeu inhibirane i neinhibirane djece: vidi se u sranom ritmu, razini hormona, aktivnosti mozga - kod inhibirane djece, novi podraaj lako dovede do ivdanog uzbuenja ista razina podraivanja kod neinhibirane djece izaziva minimalno uzbuenje - npr. srani ritam, krvni tlak, temperature su vii kod srameljive djece u novim situacijama (izbjegava to) - ekstremno srameljiva ili drutvena djeca naslijedili su fiziologiju koja ih ini sklonima tom tipu temperamenta - podupirajude, emocionalno, toplo roditeljsko ponaanje smanjuje fizioloku reaktivnost - roditeljsko ponaanje mora biti usklaeno sa djetetovim temperamentom

ADOLESCENCIJA I OBITELJSKI ODNOSI

- mijenjaju se oekivanja, povedava odgovornost za vlastito ponaanje i vede oslanjanje na samoga sebe = psiholoko sazrijevanje - adolescenti se poinju odvajati od roditelja i preuzimaju aktivnu ulogu u vlastitim odlukama, a uspostavljanje autonomije znai potpuno odvajanje od roditelja (postoji meuovisnost) - roditelji se brinu to im dijete vrzo raste, ponekad su i zavidni zbog mogudnosti koje imaju djeca

73

- adolescenti uivaju u novim povlasticama, no teko im je preuzeti odgovornost za posljedice - pojava seksualnosti privremeno komplicira odnose u obitelji, djeca se osjedaju nelagodno zbog spoznaje das u seksualno aktivni - prevelika zahtjevnost i kritinost roditelja, bez podrke za adolescent znai razvoj bez samopouzdanja, a prevelika popustljivost roditelja znai nemogudnost djeteta da razvije samokontrolu, dok roditelji koji zanemaruju djecu, stvaraju potencijalno problematinu djecu

GRUPNA DINAMIKA rad odgojitelja = rad s grupom

GRUPNA DINAMIKA odnosi se na sva zbivanja i promjene u odnosima izmeu lanova grupe i promjene u odnosu na drugu grupu - rad odgojitelja je rad s grupom, a svaka grupa ima odreene karakteristike = PROSTORNA ILI FIZIKA BLIZINA POJEDINACA = SLINOST LANOVA PO NEKIM KARAKTERISTIKAMA = PSIHOLOKA BLIZINA LANOVA, UTJECAJ LANOVA GRUPE SKUPINA vie ljudi na istom mjestu GRUPNE KOHEZIJE povezanost grupe, zvijezde odbijanja, zvijezde privlaenja - grupu karakteriziraju prostorna ili fizika blizina pojedinaca, slinost lanova (dob, mjesto stanovanja), psiholoka blizina (utjecaj lanova jednih na druge) GRUPA skupina pojedinaca s zajednikom interakcijom zbog kojih se ponaanje i aktivnost nekog pojedinca mijenja zbog prisutnosti drugih INTERAKCIJA MEU LANOVIMA oni je nisu uvijek svjesni; da djeluju na druge ili drugi na njih = PRISUTNOST ne mora biti fizika (ne moraju biti na prvom mjestu): fizika prostorna blizina soba u kojoj su zajedno slinost lanova po nekim karakteristikama psiholoka blizina svijest o pripadnosti prvoj grupi, meusobni utjecaj na lanove MEHANIZMI PSIHOSOCIJALNE INTERAKCIJE 1. IMITACIJA kad pojedinac reagira kao netko prije njega (svjesno ili nesvjesno = zijevanje je nehotimina reakcija, a namjerno oponaanje je hotimina reakcija) --- uzor osoba koju oponaa --- moe biti svjesna ili nesvjesna * OBLIK UENJA MOE BITI hotimino (namjerno) svjesno ponaanje - konformizam uklapanje u drutvo, originalnost kanjavanja - identifikacija poistovjedivanje s nekim (svjesno ili nesvjesno) nehotimino (nenamjerno) kod djeteta gukanje, smijeak; kod odraslih zarazno smijanje
74

2. SUGESTIJA McDougall kae da je to process koji dovodi do prihvadanja s uvjerenjem predloenog sadraja u kojem ne postoji nikakav adekvatan, logiki temelj koji bi takvo prihvadanje opravdao. - osoba koja sugerira, namede svoje stavove, a model ne inzistira za prihvadanjem njegovih stavova = sugestija je ede primljena kod osoba koje nemaju svoj sud 3. SIMPATIJA I ANTIPATIJA emocionalna privrenost i odbojnost = obino su uzajamne - utjee na biranje prijatelja, stvaranje podgrupa unutar grupa, kod pristranosti ili nepristranosti - trebalo bi teiti EMPATIJI suosjedaju s nekim, a da imamo distance = osobina dobrih terapeuta 4. IDENTIFIKACIJA = OSOBNA lan grupe se identificira s drugim lanom grupe = IDEALNA identifikacija s ciljevima grupe (nema u vrtidu) 5. SOCIJALNI PRITISAK lanovi grupe osjedaju ugroenost, ako se ne pridravaju pravila i normi grupe, a sredstva socijalnog pritiska su: savjeti, preporuke; a sredstva prisile su: nagrade, pozitivni pritisak (pohvala, nagrada, priznanja), obedanja, negativni pritisak, prijetnja (negativno obedanje - slijedi kazna), kazna, odgojna mjera, prijetnja da se ne ini slian prekraj * KAZNE imaju odgojnu mjeru za kanjenu osobu i prijetnju ostalima da ne ine isto moralne (ismijavanje, iskljuivanje) materijalne (novac) fizike (zlostavljanje) bulling nasilje unutar grupe iskljuivanje iz svega, bez komunikacije - materijalne i fizike mogu dodi do smrtne kazne u nekim drutvima 6. FACILITACIJA I INHIBICIJA facilitacija poboljavanje aktivnosti pojedinca zbog pritiska drugih (radi bolje zbog prisutnosti drugih) inhibicija koenje, oteavanje aktivnosti pojedinca, zbog prisutnosti drugih

75

 STRES
- negativna emocionalna reakcija, temeljena na kognitivnoj procjeni dogaaja kao prijetnje (osoba je procijeni kao velik rizik za sebe) = postoji akutni i kronini (guenje, umor, nesanica, glavobolje) 1. Tjelesni stres kratkorono crvenjenje, bljedilo, znojenje, lupanje srca, grevi u elucu, stezanje i suenje grla, znojenje dlanova - dugorono gubitak apetita, glavobolje, poremedaji spavanja 2. Misaoni stres nemogudnost koncentracije, slabije pamdenje, nepovezanosti u govoru, nametajude slike i misli, kronini stres, rastrgane misli, nepovjerenje prema drugima, nodne more, promjenjive percepcije bududnosti, promjene stavova 3. Emocionalni stres tjeskoba, anksioznost, ogorenost na druge, ravnodunost, ljutnja, agresivnost, osjedaj praznine, potitenost, cinizam, krivnja, samookrivljavanje, razdraljivost, pretjerana briga za druge 1. TRAUMATSKA STRESNA REAKCIJA - ponaanje i emocije izazvane traumom, javljaju se za vrijeme trauma i nakon nje usmjerena je na uklanjanje, ublaavanje i utjecaja straha 2. POSTTRAUMATSKA STRESNA REAKCIJA - sklop ponaanja i emocija vezanih za sjedanje na stresove i njihove neposredne posljedice 4. Ponaanje povlaenje agresivnosti, gubitak ili porast apetita, plakanje, vikanje, stiskanje vilica ili aka, gubitak interesa za uobiajene aktivnosti, preosjetljivost na okolinu, promjene u uobiajenom socijalnom ponaanju (kod djece preuzimanje uloge odraslih, stalno se igra isto, ne eli ostati samo) TRAUMA emocionalno stanje izazvano sjedanjima na jako strahovito iskustvo, koji izaziva osjedaj ranjivosti i ugroava osobni integritet i osjedaj neranjivosti.

= POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEDAJ PTSP = - klinika slika tegoba vezanih uz trauma - mogu se javiti odmah nakon trauma ili vie mjeseci poslije, a reakcije mogu trajati nekoliko tjedana, mjeseci (oko 2 mjeseca, nakon smrti voljene osobe) - ne ovise o dob ii pogaaju sve, bez obzira na starost; to su normalne reakcije na nenormalnu situaciju

76

KAKO SE PONAAJU DJECA KOJA SU DOIVJELA TRAUMU: - kod mlae djece, javlja se strah od odvajanja, povedana je potreba za zatitom i sigurnodu = emocionalne posljedice strah, povedana razdraljivost, ljutnja, agresivnost, strah za sebe i dr = ponaanje kod mlae djece regresija; tepanje, puzanje - kod kolske djece problem adaptacije i uenja, izolacija javlja se prkos - kod adolescenata agresija - kad dijete promijeni ponaanje, to je jasna poruka da se neto dogodilo - trauma pogaa sve, neovisno o dobi osobe - dijete lake prebrodi stres, ako ostaju s roditeljima - za dijete je stresna selidba, dobitak brata ili sestre..

= SKALA STRESA ZA IVOTNE SITUACIJE = 1. smrt branog druga = 100 bodova 2. razvod = 73 3. brana odvojenost = 65 4. zatvorska kazna = 63 5. smrt bliskog roaka = 63 6. bolest, osobna povreda = 53 7. vjenanje = 50 8. otkaz na poslu = 47 9. ponovno sastajanje suprunika = 45 10. umirovljenje = 45 11. promjena zdravlja lanova obitelji = 44 12. trudnoda = 40 13. seksualne potekode 14. proirenje obitelji = 39 15. promjene na poslu 16. promjene financijskog stanja 17. smrt bliskog prijatelja = 37 18. promjena spola = 36 19. veliki kredit ili zaduenje = 31 20. pribliavanje terminima za vradanje duga = 30 21. promjena odgovornosti na poslu = 29 22. sin ili kdi odlaze od kude = 29 23. problemi s roacima = 28 24. izuzetn osobno dostignude = 28 25. supruga prestaje/poinje raditi = 26 26. poetak ili kraj nekog obrazovanja =26 27. veda promjena standarda =25 37. vede promjene u navikama spavanja = 16 40. godinji odmor = 13 42. manji zakonski prekraji (vonja bez karte) = 11

77

ispod 150 = niski stres 150 300 = umjereni stres iznad 300 = visoka razina stresa - stres se javlja i uz sretne situacije, stresna je svaka promjena - zanimanje uitelja/profesora je najstresnije zanimanje jer vide svoj posao kao stalni izvor stresa - 40% uitelja ne bi ponovo, da mogu, izabrali to zanimanje; 22% uitelja eli nadi u 5 godina posao izvan kole loa im je plada, slabo napredovanje, nezadovoljstvo poslom - uitelji umiru u prosjeku 4 godine prije nego ljudi drugih zanimanja - postoji i skala stresa za roditelje s pitanjima, a ako je vie od 10 odgovora sa DA osoba je pod velikim stresom

BASIC Ph 6 naina na koje se ljudi suoavaju sa stresom B - believe = uvjerenje religiozna uvjerenja u stresnim ponaanjima; - negativna strana je fatalizam to bude, bit de, praznovjerje.. A - afekti = emocije vano je ne potiskivati ih (proidavanje emocija itanjem, crtanjem, stvaranjem; negativno emocionalni ispadi, preosjetljivost, gubitak osjedaja za mjeru S - social = drutveno reakciju od stresa popravlja podjela s drugom osobom; negativnost je prevelika povezanost za druge, ovisnost, radoholinost I - imagination = intuicija, kreativnost, humor pomau, oputanje uz glazbu, voena fantazija; negativna nijekanje situacije, nijekanje stvarnosti, sluanje glasina K - cognition = prikupljanje informacija, realistino miljenje, negativno rigidnost (krutost), repetitivnost, racionalizacija i intelektualizacija C - fiziko, tjelesno = tjelovjeba, fizike aktivnosti, oputanje u kadi, tuiranje, ples, plivanje; negativno opijanje, drogiranje, puenje, tjelesna iscrpljenost, pretjerivanje u jelu

78

SIGMUND FREUD Obrambeni mehanizmi linosti

EMOCIONALNA STABILNOST - osobina ovjeka da reagira u skladu sa situacijom u kojoj se nalazi, emocionalno stabilan ovjek je u stanju kontrolirati svoje osjedaje i sitnica mu ne moe pokvariti raspoloenje, za razliku od emocionalno nestabilnog ovjeka = emocionalna stabilnost dolazi do izraaja u frustracijskim situacijama - prepreke mogu biti objektivne; 2 ispita istovremeno, socijalne (rad zabrane), prepreke u samoj linosti, konflikti (razni sukobi) - KONFLIKTI istodobnog privlaenja (privlana cilja), dvostrukog odbijanja (2 neprivlana cilja) i ambivalentan cilj (istodobno na privlai i odbija) - Freud obrambeni mehanizmi linosti slue da obranimo samopotovanje, oni su trajna struktura u psihikom ivotu, pomodu kohij izbjegavamo neugodnost i anksioznost = OBRAMBENI MEHANIZMI LINOSTI = 1. KOMPENZACIJA zamjena tee ostvarivih ciljeva lake ostvarivim ciljevima (ako toga nismo svjesni, onda je to obrambeni mehanizam linosti) 2. SUBLIMACIJA drutveno neprihvatljivo ponaanje zamjenjuje se drugim prihvatljivim ponaanjem 3. RACIONALIZACIJA opravdavanje ponaanja lanim razlozima koji su drutveno prihvatljivi - slatki limun preuveliavanje rezultata ako nismo uspjeli u prvotnom cilju 4. IDENTIFIKACIJA titi osobu od osjedaja neuspjeha ako ne uspije u zadovoljenju svojih motiva, nadoknadu trai u uspjesima drugih (navijai) 5. PROJEKCIJA drugima pripisujemo svoje elje i motive

6. MATANJE matamo kao das mo postigi ono emu teimo dnevno sanjarenje

7. REPRESIJA potiskivanje motiva koji su suprotni sa drutvenim normama iz svijesti - po Freudu oni se onda manifestiraju u snovima, opaskama, lapsuzima

79

8. REGRESIJA prelazak na primitivne naine ponaanja (dudanje); odrasli prelaze na informativne oblike ponaanja 9. REAKCIJSKA FORMACIJA obrnuto ponaanje od oekivanog (roditelji koji imaju djecu, iako ne ele gue ih) 10. INSULACIJA izdvajanje jednog dijela mentalnog sadraja od drugih, tako da se otea veza meu njima (pretjerano intelektualiziranje u ekaoni zubara; to je zabavno, to nije) 11. AGRESIJA = konstruktivna (pojaava djelatnost i ako se nikome ne naudi) = destruktivna (fizika i verbalna ako naudimo drugoj osobi) = mogudi prijenos agresije ljutimo se na jednu osobu, a deremo na drugu

RAZVOJ GOVORA
- to je oblikovanje glasova od nejasnih, nerazgovijetnih, nekontroliranih i sluajno oblikovanih glasova, do jasnih, razgovijetnih i kontroliranih glasova - vedina djece izgovara rije oko 1. godine ivota; u 1. godini komunikacija se sastoji od gesti i vokalizacije - razvoj govora izgrauje se na osnovama koje uspostavlja sazrijevanje razliitih podruja govornog mehanizma (miidi usana, jezika i grkljana te duika i jezika) - potrebno je neko vrijeme da bi svi ti organi sazreli za vjetinu govora, i dosta vremena i vjebanja da bi se usavrila koordinacija govornih organa - govor se razvija kod svakog djeteta po istom modelu, ali im tempo varira (ovisno o meusobnim osobinama i stimulacijama iz okoline) - doba uenja govora je priblino isto kao kod svih kultura - mnoge bebe su bioloki sposobne i prije nego ponu govoriti; izmeu 12. i 18. mjeseca = razdoblje za razvoj govora tada dijete lake usvaja govor - mnoge bebe su bioloki spremne da ue govoriti, prije nego to stvarno ponu govoriti - zakanjeli govor moe biti posljedica nevidljive stimulacije okoline ili mentalne retardacije - govor se razvija prema istom mehanizmu kod sve djece
80

ZAKANJELI GOVOR rezultat nepovoljnih okolnosti u kojima dijete raste (iskljuujudi mentalnu retardaciju) nedovoljna motivacija za uenje kad postoji prilika kad dijete naui drati glavicu uspravno razvija se gukanje i vokalizacija (oko 2. i 3. mjeseca) kad dijete naui samostalno stajati izgovara prvu rije kada dijete samo sjedi javlja se brbljanje (6 7 mjeseci) nakon to prohoda, dijete izgovara reenicu; 2 3 rijei slau u reenicu izmeu 9. i 12. mjeseca poticaj za hodanje biva jai od poticaja za govor i tek kad normalizira hodanje, javlja se poticaj za govor izmeu 12. i 18. mjeseca dijete lake usvaja govor izmeu 9. i 18. mjeseca poriv za hodanje jai nego za govor; kad hodanje postane navika, javlja se skok u govoru

4 GLAVNA ZADATKA U RAZVOJU GOVORA -> shvadanje govora drugih (moraju razumijeti govor drugih) -> izgradnja rjenika -> kombinacija rijei u reenice -> izgovor 3 GLAVNA ASPEKTA GOVORA 1. SEMANTIKI odnosi se na znaenje reenice 2. SINTAKTIKI odnosi se na strukturu reenice 3. FONOLOKI odnosi se na zvuk, izgovor reenice 2 ZADATKA GOVORA - govorom se uspostavlja: 1. KOMUNIKACIJA S OKOLINOM 2. UPRAVLJANJE VLASTITIM MISLIMA (unutranji govor tada se pokredu unutranji organi)

PREDGOVORNE FORME: 1. PLA alje poruku o neemu; gladno, edno, mokro.. 2. EKSPLOZIVNI GLASOVI dominiraju vokali (sluajni pokreti glasovnog mehanizma) 3. GESTE pokazivanje i drugi oblici neverbalne komunikacije = motorika reprezentacija prstom pokazuje to hode, mae (pa pa), mimika lica - razvoj govora izgrauje se na osnovama koje uspostavlja sazrijevanje razliitih dijelova govornog mehanizma

81

RAZVOJ GOVORA KARAKTERIZIRAJU PLATOI skokovi razvoja MIROVANJE RAZVOJ MIROVANJE RAZVOJ

= prema McCartyu = razvoj govora i motorike se ne mogu istovremeno odvijati, nego naizmjence.

= RAZVOJ GOVORA PO GODINAMA =

1. godina 1-3 rijei sa znaenjem 2. godine razumije jednostavne naloge, rije s minimalno 2 rijei, ne muca 3. godine razumije vie rijei, sastavlja reenicu od vie rijei, artikulacija glasova pokazuje odstupanja, ali ne ometa komunikaciju; svladani su svi vokali 4. godine glas mora biti uredan, govor jo pokazuje odstupanja, ali ne smije biti OMISIJE (isputanja) i SUPSTITUCIJE (zamjene) - distorzija glasova ne izgovara neke glasove kako treba 5. godina upotrebljava rijei koje se ne odnose samo na sadanjost; artikulacijski su usvojeni gotovo svi glasovi, a R ne mora biti 6. godina uredna artikulacija glasova, gramatiki ispravne reenice

ZAOSTAJANJE GOVORA ZBOG otedenja sluha, zaostajanja u intelektualnom razvoju, nestimulativna socijalna i govorna okolina - do 6. godine OPTIMALNI PERIOD ZA RAZVOJ GOVORA - od 7. mjeseca do 5./6. godine proces govora se naglo razvija - komunikacija izmeu djeteta i majke najvanija za razvoj govora kod djeteta - govor mora biti upuden direktno djetetu - roditelj treba sluati i odgovarati

3 mjeseca vokalizacija, dijete gue 6 mjeseci oglaava se kad mu se govori, oponaa (ma ma) 9 mjeseci jedna rije sa znaenjem 12 mjeseci govori nekoliko sloenih i jednoslonih rijei (baba) 12 18 mjeseci daju imena stvarima i bidima onomatopejom (vau vau)
82

 18 24 mjeseca 1 reenica od najmanje 2 rijei 3 godine pria o sebi, kratka pria 3 4 godine gramatika 4 5 godina potpuna rije i sve vrste rijei 5 6 godine sve vrste rijei

UPUTE ZA KVALITETNIJI GOVOR: 1. poticati dijete na govor i razgovor to ede 2. truditi se razumijeti dijete 3. ako dijete pogreno izgovori neku rije, trebamo mu je pravilno ponoviti, ali ne inzistirati da ju dijete ponovi 4. kad dijete prijee iz predgovorne faze u govornu, ako se radije izraava neverbalno, treba ga poticati da govori 5. djetetu se moramo obradati govoredi samopravilno 6. poticati aktivnost gdje se potie glasovna aktivnost djeteta 7. upute provoditi u obliku igre, spontano, leerno

ODNOS BRADE I SESTARA

MODEL KONFLUENCIJE INTELEKTUALNOG RAZVOJA (Robert Zajonc)
=> ispituje povezanost redoslijeda roenja, broja djece u obitelji i intelektualne razine, a ine ju: 1. BROJ ODRASLIH U KUDI vie je bolje 2. BROJ DJECE U OBITELJI intelektualna razina opada s brojem djece 3. VREMENSKI RAZMAK ROENJA MEU DJECOM bolje je vedi vremenski razmak, da bi starije dijete moglo biti samo u okolini odraslih, a mlae da ima zrelijeg brata/sestru = najbolji razmak je oko 4 godine 4. PODUAVANJE DRUGIH time raste i naa intelektualna razina - djeca iz velike obitelji imaju manji IQ od djece manjih obitelji - vaan je razgovor starijih s djecom (poticajno), a moe se i dogoditi stagnacija kod starije djece kada dobiju brata/sestru - kasnija istraivanja su potvrdila = vedi broj odraslih poticajno djeluje na djeju inteligenciju, nije sigurno da proirena obiteljska struktura sniava IQ, vanija je inteligencija odraslih

83

- u ranim godinama RIVALITET meu bradom/sestrama je velik - kad se dijete rodi, majka se manje igra s prvoroenim djetetom, manje je osjetljiva za njegove interese pa dijete vie trai i zahtjeva, vie se sukobljava, zapoinje manje razgovora i igara nego prije - veliku ulogu igra otac trebao bi se vie baviti starijim djetetom STARIJA DJECA ede zapoinju aktivnosti, a mlaa ih imitiraju - agresivnija su prema pridolici - brada se vie sukobljavaju nego sestre MLAA DJECA veu se za starije, oni sui m modeli (ak djevojice ponekad preuzmu muke karakteristike) = brada i sestre se bolje slau kada nema roditelja (ele privudi panju roditelja) - konstantno postoji rivalstvo, al ii pozitivni osjedaji zanimanje to ini onaj drugi; vedina interakcije je elja za zajednikom igrom i prosocijalnim ponaanjem PRVOROENA DJECA imaju bolji razvoj govora, poklanja im se vie panje u razvoju jezinih sposobnosti = socioekonomski status roditelji srednjeg i vieg sloja priklanjaju vedu panju jezinoj sposobnosti, njihov govor ukljuuje bolje modele i vie sredstava za uenje od roditelja nieg sloja = uloga spola vana = roditelji sa kderima govore vie nego sa sinovima, koriste sloeniji govor, bolju artikulaciju (npr. djevojice se igraju lutkama i time se vie koriste imitacijom, dok autidi manje provociraju govor) SLAGANJE S VRNJACIMA - bolje nego s bratom/sestrom s njima nismo u rodu na vlastiti odabir, ne moemo prekinuti negativan odnos; stariji imaju ulogu voe = namedu vrstu aktivnosti, a mlai poputaju - ti odnosi poputaju u adolescenciji - u sukobima se rijee pokuava razumijeti brata/ sestru nego prijatelja - ako istu pogreku naprave brat/sestra kritiniji smo prema njima nego prema prijateljima - stalni sukob borba za roditeljsku naklonost (tetno je usporeivanje djece) PREDNOST BRADE/SESTARA - SUKOBLJAVANJE unato ljutnji, to nije kraj odnosa jer se pomire i dalje moraju ivjeti zajedno - sukob mora zavriti pozitivno - DJEVOJICE kad ele neto objasniti mlaima, vie tumae - STARIJI esto pomau mlaima najbolja razlika od 1 godine, ako je starija sestra - MAME vie objanjavaju onima koji imaju starijeg brata, nego sa starijom sestrom
84

- odnosi puni povjerenja i suradnje se prenose na prijatelje i partnere - MLAA DJECA bezbrinije se bave nekim aktivnostima - manje su odgovorni, ne moraju izvravati obveze koje se oekuju od starije djece JEDINCI - imaju drugaije djetinjstvo - nisu razmaeni, sebini i neprilagoeni - uspjeniji su od djece sa bradom i sestrom tj. vie njih u obitelji - uspjeniji su u kolskim aktivnostima, inteligenciji, karakteristikama, linosti, u drutvenim mogudnostima prilagodbe podjednaki su s prvoroenim jer se roditelji vie trude oko njih i imaju veda oekivanja, ali ih upravo to ponekad i optereduje i smanjuje njihovu spontanost i lepravost - mladi su bezbriniji i neodgovorniji, al ii kreativniji

= ODNOSI U BRAKU =
1. RASKORAK IZMEU OEKIVANJA I STVARNOSTI - uzrok drutveni stereotipi vedi problemi s vedim drutvenim oekivanjima 2. VJERNOST I LJUBOMORA - ljubomora povreda tatine i osjedaj manje vrijednosti - direktno su povezani s ljubavlju (dok traje istinska ljubav, postoji i vjernost) - vjernost je stvar stava i odluke = zrelosti 40% mukaraca i 23% ena bi kod prijevare prekinulo vezu 3. SEKSUALNI ODNOSI - ako su seksualni odnosi u redu, seks nije tako vaan - seks postaje vaan, ako seksualni odnosi nisu u redu nezadovoljstvo se prenosi na ostale aspekte 4. BRANE RAZMIRICE - nije mogude da ne doe do nekog konflikta, u protivnom netko potiskuje svoje osjedaje - uzroci razliitost navika; spavanje, prehrana, troenje novca..

85

5. NEGIRANJE INDIVIDUALNOSTI - neki parovi se stalno dre skupa - normalno je ako netko neko vrijeme poeli biti sam 6. NESPOSOBNOST PRILAGOAVANJA - zajedniki odnos podrazumijeva kompromis, potrebno je ponekad popustiti 7. LJUBAVNE OSCILACIJE - nije nam uvijek stalo do druenja s drugom osobom i ne osjedamo uvijek istim intenzitetom

DIVERGENTAN RAZVOJ NAKON VJENANJA = ena se bavi samo djecom, vie ne zna razgovarati s odraslima, a mu napreduje u karijeri i ini mu se da je ena zaostala, neobrazovana..

RAZVOJNI CIKLUSI U OBITELJI

1. BRAK I BRANI ODNOSI - poetak obitelji, partneri moraju nauiti ivjeti i funkcionirati kao par, spajaju se dvije obitelji - definiranje uloga, podjela obveza = partneri trebaju biti kompatibilni 2. OBITELJ S MALIM DJETETOM - djeca NE MOGU POPRAVITI BRAK - treba fiziki i psihiki otvoriti prostor za novog lana, dijete treba punu brigu, preuzimanje roditeljske odgovornosti - prihvadanje povedanih obaveza 3. OBITELJ S PREDKOLSKIM DJETETOM - autonomija nasuprot smetnji - bliskost roditelja treba ponovo uspostaviti 4. OBITELJ SA KOLSKIM DJETETOM - obitelj se mora prilagoditi zahtjevima kolske sredine, pomodi djetetu da razvije talente, samopotovanje - vana je ravnotea izmeu roditeljskog autoriteta i djeje samostalnosti - dijete sve vie sudjeluje u komunikaciji

86

5. OBITELJ S ADOLESCENTOM - generacijski jaz, adolescent trai identitet - vano je da roditelji daju podrku djetetu u potrazi za slobodom, autonomijom, nezavisnodu 6. OBITELJ KOJU DJECA NAPUTAJU - obitelj se treba naviknuti da dijete odlazi - uspostavlja se ravnopravnost u modi izmeu roditelja i odrasle djece 7. BRAK KAD DJECA ODU - brakovi koji su se odrali skupa zbog djece, nemaju zajedniku bududnost 8. OBITELJ KOJA STARI - zadnja faza

= disfunkcionalni brani odnosi = 1. nedostatak jasne i otvorene komunikacije 2. nepomirljive razliitosti, nepomirljivo razliite ivotne filozofije 3. izgubljena erotska, seksualna komponenta braka 4. konfliktni brakovi 5. nedovoljno zreli partneri 6. kada se jedan partner bori da ode iz braka, a drugi ne da 7. kada je jedan partner sa simptomom alkoholiar, narkoman, psihoze.. 8. ako je drugi, tredi brak u pitanju 9. pseudobrak ljudi koji se prave da je s njima sve u redu 10. ljubomora est uzrok razvoda

3 TIPA ORGANIZACIJE OBITELJSKOG IVOTA 1. RIGIDAN MODEL = tradicionalna podjela uloga = patrijarhalna uloga, stroga pravila, ogranieno ponaanje, ograniena komunikacija meu lanovima 2. KAOTIAN MODEL = nedefinirane uloge i nejasna pravila ponaanja = kaotina komunikacija = ivi se od danas do sutra, radi se tko, kad i to stigne = starije dijete u svemu moemo zamijeniti roditeljem

87

3. FLEKSIBILAN MODEL = podjela uloga prema sposobnostima, interesima = pravila su jasna, ali promjenjiva = otvorena i jasna komunikacija = ne postoje vane i nevane stvari oko djece

BRANA LJUBOMORA
- emocionalna reakcija straha da demo neto izgubiti - potreba da budemo potrebni (potreba tjelesne i psiholoke privlanosti) - ljubomoru se esto pogreno izjednaava sa zavidu - zavidan pojedinac eli neto to ne posjeduje, a zavidan je onima koji to posjeduju - ljubomoran pojedinac neto posjeduje i boji se da de mu to preoteti treda osoba - zajedniko: nisko samopotovanje - zavidan pojedinac: frustriran, intimno posramljen, smatra da je ivot nepravedan, ogoren , teko prizna zavist - ljubomoran pojedinac: osjedaj ugroenosti, sumnjiav, zabrinut, usamljen, bespomodan, izdan, ponien, nesiguran - ljubomora se esto javlja kao anksioznost i depresija - tipian doivljaj ljubomore: strah i bijes OBJANJENJA LJUBOMORE Teorija privrenosti - prirodna povezanosti izmeu roditelja i djeteta u prve 3 godine ivota djelovati de na prirodu njegovih intimnih osnosa u braku i na pojavu ljubomore - sigurna emocionalna povezanost u djetinjstvu odani, intimni odnosi u braku - nesigurna emocionalna povezanost sumnjiavi, nesigurni, ljunbomorni, povrni odnosi Teorija socijalne razmjene - partneri ulau u odnose, a bivaju i nagraeni - ideal ravnotea meu partnerima (ulaganje = nagraivanje) - neravnotea frustrira partnere, bez obzira na smjer ulaganja ili nagraivanja - pojavljuje se sumnja i ljubomora
88

 Teorija meuzavisnosti - zavisnost u vezi: stupanj u kojem partnerovi ishodi, iz trenutne veze, premauju stupanj tih ishoda u alternativnoj - uspostavlja se samo kada postoji ulaganje (vrijeme, novac, emocionalno ulaganje, intimnost) i oekivanje ishoda u bududnosti, koji bi se mogli izgubiti kada bi se veza prekinula - to je percipirani stupanj partenrovih ishoda u trenutnoj vezi blii p ercipiranom stupnju partnerovih mogudih ishoda u alternativnim vezama, veda je nesigurnost - veda je vjerojatnost percipiranja dvosmislenih, nejasnih znakova/situacija kao prijetedih, koji pobuuju ljubomoru VRSTE LJUBOMORE = reaktivna ili izazvana nezadovoljstvo na partnerov flert, preljub = anksiozna ili neurotina osobina pojedinca koji zamilja kako ga partner vara = preventivna reakcija na najmanji povod partnera RODNE RAZLIKE U REAKCIJAMA LJUBOMORE - nema razlike u jaini i uestalosti - predmet ljubomore je razliit mukarci vie ljubomorni na seksualni preljub, ene na emocionalni preljub - evolucijsko objanjenje muevi ele zatititi oinstvo, ene ele sigurnost kako bi zatitile potomstvo - ene su ekspresivnije, jasnije i izravnije izraavaju ljubomoru, ede kroz depresiju, nastoje biti tjelesno privlane - mukarci izraavaju ljubomoru ede kroz agresiju, prijete eni, opijaju se ili ponaaju kao da im to uopde nije vano => snaga ljubomore ovisi o: - poznavanju suparnika - osobinama suparnika - vlastitoj osobnosti - evolucijsko objanjenje ene ljubomornije ako je suparnica tjelesno privlanija, a muevi ako je suparnik vieg statusa i financijski modniji od njega PREDIKTIVNE VARIJABLE ZA POJAVU LJUBOMORE - osobine partnera: - nisko samopotovanje - neurotini, intravertirani, posesivni, anksiozni, emocionalno ovisni, nesigurno privreni - investiranje, ulaganje u partnera potie ljubomoru

89

 NORME BRANE DIJADE: - nepisana pravila o tome to se od partnera oekuje - ta se pravila ili predstavljaju ili su se partneri dogovorili - ako jedan partner kri norme, drugi de biti frustriran ire drutveno okruenje - u vedini zemalja je negativan javni stav o preljubu, ali postoje razlike u sankcijama - usvajajudi, tijekom socijalizacije, specifini sustav vrijednosti ireg okruenja, pojedinci de reagirati u skladu sa sustavom vrijednosti ireg drutvenog okruenja DOIVLJAJ LJUBOMORE 1. percepcija ugroenosti pojedinac razmilja, sumnja, procjenjuje opasnost; ovisi o pragu tolerancije 2. druga procjena ugroenosti razmilja o mogudim uzrocima ugroenosti 3. reakcija prvenstveno emocionalna, najede se javlja ljubav i mrnja, posesivnost, sram, bijes, gaenje, prijezir, depresija, elja za osvetom TRIANGULARNOST - ljubavni trokut - mogudi suradnici: prijatelj, bivi, dijete iz prijanjeg braka, stara ljubav - esto je objekt ljubomore situacija koja ne ukljuuje osobe, ali stvara distance zbog osjedaja prijetnje iskljuenja (posao, fakultet, hobi, internet.. bilo koje vrijeme ispunjavanja interesa) = ove situacije obino ukljuuju kombinaciju realnosti i projekcije: - ljubomora iz opravdanog razloga - nema razloga za ljubomoru, partner je zaboravljiv, neskoncentriran - iskustvo iz prijanjih veza - iskustvo iz primarne obitelji - ljubomorna osoba ona osoba koja vara - osoba koja vara preokupirana svojim fantazijama i krivnjom, osoba projicira osjedaje, radnje i elje na partnera i reagira na svoje projekcije kao das u stvarne - postoje parovi koji se uspjeno bore sa osjedajima nesigurnosti, ranjivosti, ljubomore - vide ljubomoru kao dio ljubavi, kao upozoravajudi znak da se izgubila povezanost, seksualnost, privrenost - treba se suoiti sa strahovima i ranjivosti na nain da ne ugroze vezu

90

 Ljubomora kao afrodizijak (Pasini) - osoba strateki provocira ljubomoru kako bi dobila panju - ispria se zbog scene - namjerno dovede do seksa kako bi potvrdila njihovu povezanost - drugi partner se prilagoava kako bi smanjio sumnje i nesigurnost Nesigurnosti koje stoje u pozadini ljubomore: - potreba da budemo najbitnija osoba u partnerovom ivotu - strah od naputanja i izdaje - osjedaj neadekvatnosti - anksiozni i izbjegavajudi stil privrenosti = neki ljudi namjerno izazivaju ljubomoru kod svog partnera ili partnerice to time ele postidi? - provjeravaju koliko je odnos jak - dobiju neto to ele vie vremena, vie panje, vie izlazaka - svete se partneru jer je izlazio s drugom osobom - podiu svoje samopotovanje - kanjavaju partnera -> prva dva motiva su puno eda od ostalih to moete uiniti? - shvatite uzroke ljubomore - razgovarajte - razmiljajte racionalno ne prikazujte si horor filmove - radite na svom samopouzdanju

91

SOCIOMETRIJA
- postupak koji slui za upoznavanje nevidljive i spontane grupne strukture, kako bi mogli objasniti i ponaanje pojedinca u grupi i ponaanje grupe kao cjeline = METODA (autor MORENO) = mjerenje drutvenosti - dijagnostiki postupak kojim se odreuje poloaj pojedinca u grupi, odnos izmeu grupa, struktura grupe - moe se koristiti kao psihoterapijska tehnika radi postizanja boljih odnosa u grupi SOCIOMETRIJSKA ISTRAIVANJA zasnivaju se na 2 glavna odnosa: IZBORU i ODBIJANJU. SOCIOMETRIJOM SE MOGU ISPITATI: spontana grupna struktura, status pojedinca u grupi, unutar grupni odnosi, stupanj integriranosti ili kohezivnosti grupe metoda se radi kad je grupa minimalno 6 mjeseci zajedno - svakog se pita o zajednikim aktivnostima, a zatim se radi SOCIOGRAM = mrea odnosa iz koje vidimo = SOCIOMETRIJSKE KATEGORIJE: 1. ZVIJEZDA PRIVLAENJA (POPULARNI LAN) - osoba za koju minimalno 5 osoba kae da voli biti ili raditi neto u njezinom drutvu 2. ZVIJEZDA ODBIJANJA (NEPOPULARNI LAN) - osoba za koju minimalno 5 osoba kae da ne voli biti ili raditi neto u njezinom drutvu 3. ODBAENI LANOVI - oni koji biraju druge, ali su od njih odbaeni - oni koji imaju manje od 5 onih s kojima ne bi.. 4. IZOLIRANI LANOVI (NEIZABRANI) - nii jedan ih nije odabrao kao osobu za druenje 5. UZAJAMNO PRIVLAENJE (POSEBNE GRUPE) - par pojedinaca koji su se reciprono izabrali; i nikog drugog (A< ->B)

SOCIOGRAM svaka osoba se oznai kriidem i brojem te se strelicama oznaava tko je koga izabrao - ako dvije osobe izaberu sebe meusobno, to je RECIPROAN ODNOS, a ako ne, radi se o NERECIPRONOM ODNOSU

92

= zvijezda privlaenja pojedinac koji dobije 5 ili vie izbora = zvijezda odbijanja pojedinac kojeg 5 ili vie osoba odbije

ZVIJEZDA PRIVLAENJA

UZAJAMNO BIRANJE ili ODBIJANJE

(on hode, ali ga 4 nede) reciprono je

10

3 3

7 1

4 8 7 10

4 12

12

IZOLIRANA (ZVIJEZDA ODBIJANJA)

USAMLJENI PAR

4 10 1

13 3

14

12

93

GARDNER Inteligencija
prema Gardnerovoj teoriji postoji 7 vrsta inteligencije: 1. VERBALNA INTELIGENCIJA (lingvistika) - voli: itati, pisati, priati prie, rjeavati krialjke - dobro ti ide: pamdenje imena, mjesta, datuma i razliitih drugih nebitnih detalja - najbolje ui: rijeima (sluanjem, govorenjem, itanjem) 2. LOGIKO MATEMATIKA INTELIGENCIJA - voli: raditi eksperimente, otkrivati stvari, rjeavati matematike problem, postavljati pitanja, istraivati zakonitosti i odnose - dobro ti ide: matematika, zakljuivanje, rjeavanje problema - najbolje ui: pravedi kategorije, klasifikacije, radedi s apstraktnim pojmovima i odnosima 3. PROSTORNA INTELIGENCIJA - voli: crtati, graditi i kreirati stvari (npr. od Lego kocaka), sanjariti, gledati slike, gledati filmove, igrati se sa strojevima - dobro ti ide: zamiljanje stvari, osjedanje promjena, labirint (slagalice), itanje mapa i karata - najbolje ui: vizualiziranjem, sanjarenjem, matanjem, radedi bojama/slikama 4. GLAZBENA INTELIGENCIJA - voli: pjevati, pjevuiti, sluati glazbu, svirati - dobro ti ide: pamdenje melodija, prepoznavanje tonova, uoavanje ritma, uje stvari koje drugima promaknu - najbolje ui: kroz ritam, melodiju i glazbu 5. TJELESNA INTELIGENCIJA - voli: kretati se, dodirivati, koristiti govor tijela - dobro ti ide: tjelesne aktivnosti (sport, ples, gluma) i rune vjetine (ivanje, drvorez..) - nabolje ui: dodirivanjem, kretanjem, radom u prostoru, procesiranjem znanja kroz tjelesne senzacije

94

6. SOCIJALNA INTELIGENCIJA interpersonalna - voli: imati puno prijatelja, razgovarati s ljudima, biti lan grupe - dobro ti ide: razumijevanje drugih, voenje, organiziranje, komuniciranje, ublaavanje konflikta - najbolje ui: razgovaranjem s drugima, usporeivanjem, suradnjom, postavljanjem pitanja drugima 7. OSOBNA INTELIGENCIJA intrapersonalna - voli: raditi sam i baviti se svojim vlastitim interesima - dobro ti ide: razumijevanje samog sebe, usmjeravanje na svoje osjedaje i snove, slijeenje svojih instinkta, ostvarivanje svojih interesa i ciljeva i originalnost - najbolje ui: radedi sam, radedi individualne projekte, svojim vlastitim tempom, u svom vlastitom prostoru

95

CRTE U PSIHOLOGIJI 1. utvrivanje intelektualnog statusa - sa 2 godine - oponaa crtati crte - sa 2,5 godine vodoravne i okomite crte - sa 3 godine krug - sa 4 godine kvadrat - sa 5 godina trokut - sa 6 godina romb 2. procjenu emocionalne stabilnosti djeteta - testovi: BENDER zadatak: djeci se precrtaju 9 crtea - indikatori za emocionalnu stabilnost djeteta su, npr.: = este pogreke, prepravljanja i sl. = agresivnost tanke i debele crte = zatvorenost, plaljivost uokvirivanje, mali likovi u kutovima papira = povuenost manji likovi = kod mentalno retardiranih vie ruku, vie nogu i sl. 3. projektivna metoda - psihologinja MINKOVSKA dobila podatke da se iz crtea moe vidjeti: = djetetova linost = psihopatoloko stanje = emocionalna napetost = djeje elje i snovi = djetetova obitelj = stanje u neposrednoj okolini 4. terapijske svrhe - kao terapeutsko sredstvo jer je vano da problem izae van, da se dijete povjeri bliskoj osobi - terapeutsko sredstvo dobro je za djecu koja su teko prilagodiva okolini

96

* IGRA *
Spoznajna razina igre:
funkcionalna igra vrsta igre u kojoj dijete koristi, isprobava i tako razvija svoje sposobnosti (funkcije) konstruktivna igra igra u kojoj se dijete slui predmetima, barata njima , s namjerom da neto stvori igra pretvaranja vrsta igre u kojoj djeca koriste predmet ili osobu kao simbol neeg drugog (simbolika igra, igra uloga, kao da) igre s pravilima igre koje se igraju prema unaprijed poznatim pravilima i ogranienjima

Drutvena razina igre:

promatranje gledanje drugih kako se igraju bez ukljuivanja u igru samostalna igra samostalno i nezavisno igranje bez pokuaja pribliavanja drugoj djeci usporedna igra vrsta igre u kojoj se djeca igraju jedno pokraj drugog i sa slinim materijalima, ali bez stvarnog druenja ili suradnje usporedno svjesna igra igra u kojoj djeca priznaju prisutnost drugog djeteta, uspostavljajui kontakt oima jednostavna socijalna ili povezujua igra igra u kojoj dolazi do porasta kontakta meu djecom, djeca se igraju u blizini, zapoinju razgovor, smijee se, izmjenjuju igrake komplementarna i uzajamna igra vrsta socijalne aktivne igre u kojoj dijete uzima i daje (ulovi me ulovit u te; sakrij se trai me) suradnika igra igra u grupi koja je nastala radi obavljanja neke aktivnosti ili postizanja nekog cilja, a postupci djece su usklaeni 97

98