Analiza funkcije proizvodnje

Podruje primjene: odnos input / uinak

Literatura: Litzka F. Teorija poljoprivredne proizvodnje, Prijevod s engleskog, Interna skripta za studente Biljeke s predavanja

pri tFUNKCIJA PROIZVODNJE pokazuje odnos koliine utroka varijabilnog inputa i najvee mogue proizvodnje pri toj koliini inputa ome se pretpostavlja da je utroak svih ostalih inputa nepromijenjen KOLIINA PROIZOVODA izravno je ovisna o koliini utroka inputa s obzirom na prirodu reakcije koliine proizvodnje na poveanje utroka inputa, razlikujemo:

DEFINICIJA FUNKCIJE PROIZVODNJE

proporcionalni odnos, linearni, s konstantnom stopom povrata, ispod proporcionalni odnos, degresivni, s opadajuom stopom povrata i iznad proporcionalni odnos, progresivni, s rastuom stopom povrata,

U ekonomiji se najee razmatra neoklasini model funkcije proizvodnje koji ukljuuje sve tri vrste odnosa ili reakcije

PRIRODA REAKCIJE PROIZVODNJE NA UTROAK INPUTA

GRAFIKI PRIKAZ NEOKLASINOG MODELA FUNKCIJE PROIZVODNJE

PRIKAZIVANJE FUNKCIJE PROIZVODNJE

Ukoliko raspolaemo s parovima vrijednosti koliine utroka inputa (x)i odgovarajue koliine proizvoda (y), moemo izraditi model funkcije proizvodnje:

tabelarno grafiki ili matematikim izrazom

TABELARNI I MATEMATIKI PRIKAZ FUNKCIJE PROIZVODNJE

Tabelarni prikaz
Razina ulaganja 1 2 Koliina proizvoda, kg Y 2000 3000 Koliina inputa, kg X 400 500

3
4 5 6

3600
4000 4300 4200

600
700 800 900

Prikaz matematikim izrazom:

openito:

f(x)=y,

pri emu je y zavisna koliina proizvodnje

a x nezavisna varijabla koliine inputa

regresijski model za ovaj primjer: y = - 4030.7 + 19.925x -0.012x2

GRAFIKI PRIKAZ FUNKCIJE PROIZVODNJE Kvadratni model: y=a+bx+cx2

5000

4000

Koliina proizvoda kg

3000

2000

1000

0 0 200 400 600 800 1000 Koliina inputa, kg

TEMELJNI POJMOVI FUNKCIJE PROIZVODNJE

Maksimalni proizvod : najvea koliina proizvoda koja se moe dobiti utrokom promatranog inputa, bez promjene ostalih inputa.
toka C na grafikonu neklasinog modela, odnosno proizvodnja pri 800 kg utroka inputa na grafikonu za prethodni primjer

U nekim sluajevima se proizvodna funkcija pribliava maksimumu asimptotski, dok u drugima funkcija opada nakon to dostigne maksimum.

Svako ulaganje inputa iznad maksimalnog proizvoda je neekonomino!

TEMELJNI POJMOVI FUNKCIJE PROIZVODNJE

Marginalni (ili granini) proizvod (mp): promjena proizvodnje ili uinka uzrokovana zadnjim poveanjem inputa za jednu jedinicu. Naziva se i marginalna stopa povrata.
Razina ulaganja Koliina proizvoda, kg y 1 2 3 4 5 2000 3000 3600 4000 4300 Koliina inputa, kg x 400 500 600 700 800 10.00 6.00 4.00 3.00 Marginalni proizvod, kg/kg Mp

4200

900

-1.00

MARGINALNI PROIZVOD

Marginalni (ili granini) proizvod (mp): promjena proizvodnje ili uinka uzrokovana zadnjim poveanjem inputa za jednu jedinicu. Naziva se i marginalna stopa povrata. Izraunava se kao omjer promjene koliine proizvodnje y i promjene koliine inputa x : mp = y/x,
ili, za vrlo male vrijednosti x:

mp = dy/dx.

Ako marginalni proizvod pomnoimo s cijenom proizvoda, dobivamo njegovu vrijednost: vmp (vrijednost margin. proizvoda) vmpP = PY mp = PY y/x

GRAFIKI PRIKAZ MARGINALNOG I PROSJENOG PROIZVODA

MARGINALNI PROIZVOD

Krivulja mp ima maksimum u toki infleksije neoklasine proizvodne funkcije.

Nakon toga se oituje djelovanje zakona opadajuih prinosa. mp iznosi 0 kad se dostigne maksimum ukupnog proizvoda

PROSJENI PROZVOD

Prosjeni proizvod (AP na grafikonu): uinak ili proizvodnja po

jedinici varijabilnog inputa. Izraunava se kao omjer koliine proizvodnje i koliine inputa u jednoj toki ili pri jednoj razini utroka inputa: pp ili ap = y/x = Q/X

Pokazuje koliko je proizvedeno uinaka po jednoj jedinici inputa Prosjeni proizvod uvijek je nenegativan!

GRAFIKI PRIKAZ MARGINALNOG I PROSJENOG PROIZVODA u odnosu na ukupni proizvod

5000 4500 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 -500 1 2 3 4 5 6 Koliina proizvoda, kg mp pp

Faze ili zone neoklasine funkcije proizvodnje jednog inputa (0)

I. zona: rast prosjenog proizvoda; rast marginalnog proizvoda do najvie vrijednosti; rast ukupne proizvodnje;
II. zona: rast prosjenog proizvoda do najvie vrijednosti; pad marginalnog proizvoda; rast ukupne proizvodnje;

Faze ili zone neoklasine funkcije proizvodnje jednog inputa (1)

III. zona: opada prosjeni proizvod; opada marginalni proizvod do nule; ukupni proizvod raste do maksimuma;
IV. zona: opada prosjeni proizvod; opada marginalni proizvod do nule; ukupni proizvod opada; Zona III. je ekonomski prihvatljiva zona!

COBB-DOUGLASOVA FUNKCIJA PROIZVODNJE Multiplikativni model Y=AX1aX2b

A= a= b= 10 0.3 0.4 10 0.4 0.6 10 0.6 0.9

X1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

X2 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

Y1 a+b1 13.20 21.44 28.47 34.82 40.71 46.25 51.52 56.57 61.43 66.13

Y2 a+b=1 15.16 30.31 45.47 60.63 75.79 90.94 106.10 121.26 136.41 151.57

Y3 a+b1 18.66 52.78 96.96 149.29 208.63 274.25 345.60 422.24 503.84 590.10

COBB-DOUGLASOVA FUNKCIJA PROIZVODNJE Multiplikativni model Y=AX1aX2b

400.00 350.00 300.00 250.00 200.00 150.00 100.00 50.00 0.00 1 2 3 a+b1 4 5 a+b=1 6 a+b1 7 8

Interval ekonomski prihvatljivog ulaganja varijabilnog inputa

Predstavlja koliine izmeu najvie i najnie ekonomski racionalne koliine inputa: FAZA III
Gornja granica (najvia razina): maksimalni ukupni proizvod Donja granica: maksimalni prosjeni proizvod Do najnie prihvatljive razine, svako dodavanje inputa rezultirati e iznad proporcionalnim rastom outputa.

Odreivanje najbolje ili optimalne razine utroka varijabilnog inputa (0)

Optimalna razina ulaganja varijabilnog faktora se moe odrediti: grafiki tabelarno i matematiki. Temeljni pojmovi analize su: promjena (poveanje) koliine inputa (X) ostvarena promjena proizvodnje (koliinski, Q ili Y) vrijednost jedinice inputa (cijena inputa, q ili PX) vrijednost promjene proizvodnje (cijena i koliina proizvoda, p Y ili PY Y)

Dok je cijena inputa manja od poveanja vrijednosti proizvodnje uzrokovanog jedinicom inputa, ekonomski je opravdano poveavati utroak inputa. Optimalnu razinu utroka ili toku ravnotee inputa i outputa nalazimo tamo gdje vrijedi: PYy/x=PX pri emu su: p = cijena proizvoda i q = cijena inputa Isplativo je poveavati koliinu inputa dok vrijedi: VMP = PYy/x PX
(Ne zaboravite: marginalni proizvod MP = y/x)

Odreivanje optimalne razine utroka varijabilnog inputa (1)

Odreivanje optimalne razine grafikim prikazom (0)

Na primjeru proizvodne funkcije: y = 0,75x 0,0031x2 Cijene po jedinici proizvoda i inputa su: p = 6,00 kn i q = 1,20 kn (=> omjer q/p=1,2/6=1:5) Postupak: koordinatni sustav ine: utroak inputa x-os i proizvodnja y-os ucrtavamo krivulju prema navedenoj formuli ucrtamo pravac koji ima smjer jednak omjeru cijene inputa i cijene proizvoda (omjeru q : p) Pravac koji odraava odnos cijena inputa i proizvoda naziva se pravac istih vrijednosti: u svakoj toki pravca vrijednost proizvoda je jednaka vrijednosti inputa. (eng: iso-value pravac)

Odreivanje optimalne razine grafikim prikazom (1)

Ravnotena razina je izraena formulom: y/x= q/p

y/x = nagib krivulje proizvodne funkcije

q/p =nagib pravca istih vrijednosti
Prema formuli, traimo mjesto gdje se izjednaava nagib ucrtane krivulje i pravca: traimo mjesto gdje pravac tangira krivulju.

U toj toki okomica povuena na x-os pokazuje optimalnu razinu utroka inputa x. Ako je naa postojea razina ispod optimalne, treba je poveati. Ako je iznad optimalne, treba je smanjiti.

Odreivanje optimalne razine grafikim prikazom (2)

Odreivanje optimalne razine grafikim prikazom (3)

Analiza osjetljivosti: poveanje cijene proizvoda za 20%.

Odreivanje optimalne razine tablinim prikazom (4)

Postupak kod tablinog rjeavanja problema: u tablicu unijeti koliine inputa u razumnim rasponima unijeti odgovarajue koliine proizvoda izraunati promjene obiju veliina i marginalnu stopu povrata (marginalni proizvod) izraunati vrijednost marginalne stope povrata usporediti vrijednost MP i cijenu inputa Ravnotena toka: Vrijednost MP = cijeni inputa ili py/x=q

U naem sluaju

6y/x=1,20

Odreivanje optimalne razine tablinim prikazom

Koliina inputa
x 0 10 20 30 40

Koliina uinka
y 0,00 7,19 13,76 19,71 25,04

Dodatni uinak

Promjena utroka inputa

MSP

MSP vrijednosno
(y p) /x

y
7,19
6,57 5,95 5,33 4,71 4,09 3,47 2,85

x
10,00
10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00

y/x
0,72
0,66 0,60 0,53 0,47 0,41 0,35 0,28

4,31
3,94 3,57 3,20 2,83 2,45 2,08 1,71

50
60 70 80

29,75
33,84 37,31 40,16

90
100 110

42,39
44,00 44,99

2,23
1,61 0,99

10,00
10,00 10,00

0,22
0,16 0,10

1,34
0,97 0,59

Odreivanje optimalne razine matematikim postupkom (0)

Cilj: nai toku proizvodne funkcije u kojoj je MSP (vrijednosno) jednaka cijeni inputa matematiki reeno: nai toku u kojoj je prva derivacija funkcije proizvodnje pomnoena s cijenom proizvoda jednaka cijeni inputa. Ako je proizvodna funkcija y = f(x), tada je funkcija MSP = f'(x) traimo toku u kojoj je 6 [ f'(x)] = 1,2 ako su cijena proizvoda p=6 i cijena inputa q=1,2 f(x) = y= 0,75x0,0031x2, prva derivacija: y'=0,750,0062x.

Odreivanje optimalne razine matematikim postupkom (1)

Uvrtavanjem vrijednosti cijena u gornju jednadbu dobivamo: 6(0,75 0,0062x) = 1,2 4.5 0.0372x = 1,2 0.00372x = 3,3 x = 88,71
Proizvodnja koja odgovara utroku 88,71 jedinica inputa: y = 0,75x 0,0031x2 y = 0,75 88,71 0,0031 88,712 y =42,14

Primjeri proizvodnih funkcija i njihovih derivacija

koliina uinaka koliina uinaka koliina uinaka koliina inputa

koliina uinaka

koliina uinaka

koliina inputa

koliina inputa

koliina uinaka

koliina inputa

koliina inputa

koliina inputa

Analiza uinka promjene tehnologije i uinkovitosti

Optimum ulaganja varijabilnog inputa: saeto

Marginalni proizvod:
Cijena proizvoda: Vrijednost marginalnog proizvoda: Cijena (varijabilnog) inputa: Optimalni utroak inputa: Pravila za donoenje odluke:

MP = Y/X
PY VMP=PYMP=PYY/X PX VMP=PYy/x=PX

dok je VMP>PX isplati se dodavati input ako je VMP<PX potrebno je smanjiti utroak inputa