PRIPREMA ZA AS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

KOLA: RAZRED I ODJELJENJE: DATUM I VRIJEME ODRAVANJA ASA: NASTAVNA JEDINICA: NASTAVNIK: EDIN ALKAZ O Abdulvehab Ilhamija-Kaloevi,Teanj VIII-B 16.11.2012, 5.AS 10.30-11.15 Nasilje

PRIPREMA ZA AS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

kola: Razred i odjeljenje: Datum i vrijeme odravanja asa: Nastavna jedinica: Tip asa: Nastavni oblici rada: Nastavne metode rada: Nastavna sredstva i pomagala: Osnovna kola Abdulvehab Ilhamija-Kaloevi, Teanj VIII-B 16.11.2012, 5.as, 10.30-11.15 NASILJE Obrada frontalni, individualni, grupni, partnerski metoda razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, prezentacije tabla, kreda, nastavni listovi, grafoskop, grafofolije

CILJ ASA: Upoznati uenike sa osnovnim znanjem o nasilju, njegovim vrstama i kako se ponaati u odreenim situacijama OBRAZOVNI: Usvajanje osnovnog znanja o nasilju, prepoznavanje nasilja, upoznavanje uenika o nainu kako postupiti kada se desi nasilje u koli FUNKCIONALNI: Sposobnost prepoznavanja razliitih vrsta nasilja, sposobnost ponaanja u odreenim situacijama i spreavanja nasilja ODGOJNI: Razvijanje savjesti zdravog razmiljanja i spreavanja nasilja meu vrnjacima, razvijanje savjesti o pomaganju osobama na ispravan nain koje su doivjele nasilje, razvijanje otvorenosti za razgovor o odreenim problemima

ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO: - Preko grafoskopa prikazujem nekoliko slika.

N: ta vam govore ove slike? Da li je ovo lijepo vidjeti? O emu je rije ovdje? U: Ovo je veoma runo ponaanje i takozvano nasilniko ponaanje. Ovdje se radi o nasilju. N: Tano. Ima li ovakvih ili slinih primjera u naoj koli? Navedite primjere. - Uenici navode primjere. 5 min.

GLAVNI DIO: - Pojam nasilja: Svaki ovjek u djetinjstvu i mladosti iskusi neki vid nasilja, bilo da je u ulozi vrioca nasilja, onaj koji trpi nasilje ili je jednostavno svjedok nasilja nad nekim drugim. Nasilje predstavlja svaki oblik ponaanja koje ima za cilj namjerno povreivanje ili nanoenje bola drugoj osobi, bilo fizikog ili psihikog. Za razliku od nasilnog, agresivno ponaanje je jednokratno, moe biti samo nekontrolisana reakcija ili odbrana. Nasilno ponaanje ima obino isti ili slian sadraj, traje dui vremenski period i nasilnik ima mo nad rtvom. Vrste nasilja: Postoji vie klasifikacija nasilja: a.) FIZIKO NASILJE: Fiziko nasilje je kada neko povreuje tijelo druge osobe. To moe biti: udaranje, utiranje, guranje, davljenje, upanje, zatvaranje i zakluavanje, otimanje... b.) VERBALNO NASILJE: Verbalno nasilje je kada neko koristi rijei da bi povrijedio neija osjeanja, omalovaio drugoga. To moe biti vrijeanje ( kada se nekome kae da je glup, ruan, naziva ga runim imenima...), ismijavanje ( kada se neko nekome ruga zbog visine, teine, porijekla, ocjena... ), omalovaavanje ( kada neko nekome kae da ne vrijedi, da ga niko ne voli... ), kada se neko okrivljuje za neto to nije uradio ili mu se prijeti. c.) SOCIJALNO NASILJE: Socijalno nasilje se deava kada se neko iskljuuje iz grupnih aktivnosti, ogovara, kada se priaju lai o nekoj osobi ili nagovaraju druge da se sa tom osobom ne drue. d.) NASILJE PUTEM MOBILNIH TELEFONA I INTERNETA: Kada neko bez dozvole snima telefonom druge i to alje dalje ili ih uznemirava pozivima, SMS i e-mail porukama. Danas emo govoriti o nasilju meu djecom u kolama u meuvrnjakom nasilju. Nasilje meu djecom u kolama: Nasilje meu djecom u kolama obuhvata irok spektar agresivnih ponaanja koja se dogaaju meu djecom, od rjeavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izraavanja ljutnje ili frustracije do ozbiljnih incidenata. Nasilnitvo karakteriziraju: namjera da se povrijedi druga osoba, ponavljanje istog obrasca ponaanja u kojem je jedna strana rtva, a druga nasilnik, te oita neuravnoteenost snaga ( jai protiv slabijeg ili grupa protiv pojedinca ). U koli se esto dogaaju odreena nasilja. Nasilje se takoer deava i na putu do kole i iz kole. Malo je onih koji se ne sjeaju bar jednog uenika u razredu kojemu su se svi rugali zbog tjelesne teine, izgleda, nazivali ga pogrdnim imenima ili odbacivali ga. Pojam nasilnitvo se ne koristi u sluaju kada se dva uenika priblino jednake snage tuku ili prepiru. Da bi se koristio pojam nasilnitva mora postojati nesrazmjer snaga odnosno asimetrian odnos snaga. Uenik ili uenica izloen/a nasilnitvu se s tekoom brani i donekle je bespomoan/na u odnosu prema ueniku koji ga zlostavlja. Meuvrnjako nasilje to je to meuvrnjako nasilje? To su izravni ili neizravni oblici agresivnog ponaanja od strane snanijih, popularnijih ili monijih pojedinaca ili nekoliine osoba u koli ili oko kole. Namjera je izazivanje straha, ugroenosti, prijetnje ili nanoenje ozljede. Ponavlja se kroz dui vremenski period prema tano odreenoj osobi koja je manje snana ili mona, te se ne moe uinkovito odbraniti.

Vrste meuvrnjakog nasilja: 1. IZRAVNO- lake uoljiv oblik nasilja: a.) Verbalno b.) Fiziko 2. NEIZRAVNO- tee ouljiv oblik nasilja: a.) Relacijsko Verbalno nasilje je nazivanje pogrdnim imenima, vrijeanje, razni komentari, zadirkivanje.... Fiziko nasilje je udaranje, guranje, pljuvanje... Relacijsko nasilje je manipuliranje prijateljstvima, ogovaranje, iskljuivanje iz grupe, prijetnja... Obiljeja poinitelja meuvrnjakog nasilja: - nerazvijena samokontrola - manja sposobnost odgaanja zadovoljenja - manja empatinost - izraenija impulzivnost Obiljeja rtava meuvrnjakog nasilja: - nisu agresivne i ne provociraju druge - imaju nisko samopotovanje - depresivne su i tjeskobne - negativnije doivljavaju sebe i vlastitu situaciju - osjeaju se usamljeno i naputeno u koli - nemaju nekoga ko bi im bio najbolji prijatelj / najbolja prijateljica - Uenike dijelim u 4 grupe. Grupe dobijaju primjer nasilnikog ponaanja o kojem e diskutovati. Grupa 1 Uenik za vrijeme asa kae neto runo nastavnici i pri tome se jo drsko ponaa. Grupa 2 Uenik za vrijeme asa gurne drugoga uenika i taj pri tome padne sa stolice i povrijedi se. Grupa 3 Tua izmeu dva djeaka u uionici za vrijeme velikog odmora. Grupa 4 Na asu tjelesnog uenice odbacuju jednu uenicu, ne dozvoljavaju joj da se s njima igra odbojke, odbacuju je i vrijeaju.

- Zatim slijedi intervju koji je pripremila uenica io Vanesa. Intervju je obavila sa gospodinom Nedadom Unkiem, zaposnenim u opini Teanj. Ulogu gospodina Unkia preuzima djeak iz razreda. Upitnik za razgovor / intervju Ime osobe koja vodi intervju: Vanesa io Datum: 15.10.2012 Problem: Meuvrnjako nasilje Ime osobe sa kojom se vodi razgovor: Nedad Unki Uloga sagovornika u zajednici: Poslovni ovjek ( zaposlen u Optini Teanj ) a.) Da li problem meuvrnjakog nasilja smatrate vanim? Zato? Naravno da smatram vanim. Zajednica treba da se ukljui da se ovaj problem smanji, odnosno svede na najmanju mjeru jer kakvo e drutvo biti sutra u kome danas rastu nasilni ljudi? b.) Po Vaem miljenju, da li ostali lanovi zajednice smatraju taj problem vanim? Zato? Nemam utisak da se time pridaje vanost koju taj problem zasluuje. Razlozi za to su izmeu ostalog da nadleni trenutno u sadanjoj situaciji imaju moda i veih prioriteta. Ne znai da se niko ne bavi ovim problemom, ali kaem nedovoljno! c.) Kakvu mjeru javne politike, ukoliko je ima, vlast provodi u ovom trenutku da bi rijeila taj problem? Na podruju optine usvojena je strategija kojom se tretiraju problemi mladih, oekivati je da i madi kroz ovu strategiju uzmu uee u rjeavanju svojih problema, izmeu ostalog i problema nasilja meu mladima. d.) Ukoliko postoji mjera javne politike, odgovorite na sljedea pitanja: 1. Koje su prednosti ove mjere? - Prednosti su to je lokalna vlast prepoznala ovaj problem, a problem delikvencije je problem cijelog drutva, te mladi kroz ovo imaju priliku da direktno uestvuju, dok su se do sada ovim problemom bavile nadlene pedagoke institucije, pedagozi po kolama i centar za socijalni rad. Ovim su mladi i direktno prepoznati kao partneri i mogui uesnici i pokretai. 2. Koji su nedostaci ove mjere? Nedostaci ove mjere , kao i ostalih do sada, su vjerovatno nedovoljna ukljuenost mladih jer najee oni nad kojima se vri nasilje ute, odnosno stide se ili ne smiju o ovome govoriti. Zbog toga im treba podrka kole i svih nas. Mladi trebaju povesti kampanju da ohrabre vrnjake. 3. Na koji nain se navedena mjera moe poboljati? Kampanjom STOP MEUVRNJAKOM NASILJU, u kome mladi uz pomo strunjaka iz ove oblasti govore mladima kako da se bore protiv ovoga. Ako se ne govori o neemu, ne mora znaiti da ne postoji, zar ne? 4. Da li je potrebno tu mjeru u potpunosti izmijeniti? Zato? Nije potrebno u potpunosti izmijeniti, potrebno je dopuniti i ukljuiti sve akte zainteresovane za realizaciju. 5. Da li u naoj zajednici postoje neslaganja u vezi sa ovom mjerom javne politike? Koja su to neslaganja? Ne postoje neslaganja, mislim da su svi saglasni da ovaj problem postoji, moda njegova vanost za sve nije ista. 6. Gdje je mogue dobiti vie informacija o ovom problemu i o razliitim miljenjima i stavovima koje ljudi imaju o njemu? Vjerujem da gospoa Sabrija Kavazovi, direktorica Centra za socijalni rad u Tenju provodi neka istraivanja sa svojim timom i ima egzaktne podatke o ovome. HVALA NA SARADNJI I ZA ODVOJENO VRIJEME.

- Nakon intervjua dvije uenice iznose analizu ankete koje su sprovele meu uenicima osmih i devetih razreda ove kole. 1. Da li si ikada doivio / doivjela meuvrnjako nasilje? DA NE 2. Da li smatra da je meuvrnjako nasilje problem za nae uenike i nastavnike? DA NE 3. Da li zna ta je meuvrnjako nasilje? a.) Fiziko maltretiranje ( guranje, udaranje i sl. ) b.) Psihiko maltretiranje ( vrijeanje, ucjenjivanje, omalovaavanje ) c.) Fiziko i psihiko maltretiranje d.) Ne znam e.) Nita od navedenog _____________________________ ( Tvoje miljenje ) 4.) Po tvom miljenju za meuvrnjako nasilje krivi su: a.) Drava b.) Roditelji c.) kola d.) Drugovi/ Drugarice s kojima sam u svakodnevnom kontaktu e.) Nita od navedenog _____________________________ ( Tvoje miljenje ) 5. ta misli kako sprijeiti meuvrnjako nasilje u koli? ____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ ( Obrazloi ) 6. Kome bi se obratio/ obratila za pomo ako bi bio izloen / a nasilju? a.) Roditeljima b.) Direktoru c.) Nastavnicima d.) Policiji 35 min.

ZAVRNI DIO: - Ukratko razgovaram sa uenicima o temi nasilje. - Preko grafoskopa prikazujem slike sa porukama.

PORUKE U VEZI S NASILJEM

Domaa zadaa Opisati primjer nasilnikog ponaanja. 5 min.