Alkoholizam

Alkoholizam je hronina ovisnost o alkoholnim piima. Manifestira se kroz snanu elju za piem, gubitkom kontrole prilikom pia, simptomima fizikog odvikavanja i poveanom tolerancijom na alkohol. Ovisnost o alkoholu je teak psihiki poremeaj, jer dolazi do patolokog procesa, koji mijenja nain na koji mozak funkcionira. Alkoholizam na dui rok uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema kao to su ciroza jetre, trovanje alkoholom, srane bolesti, bubrene bolesti kao i cijeli niz psihikih poremeaja od kojih je najpoznatija Korsakovljeva psihoza [1]. Kod djece majkialkoholiarki je zabiljeen cijeli niz malformacija, u daleko eem sluaju, nego kod djece ije su majke bile ovisne o tekim opojnim drogama. Iako je konzumacija alkoholnih pia dio kulture skoro svakog ljudskog drutva, tek s pojavom industrijske revolucije se alkoholizam poeo shvaati kao ozbiljan zdravstveni, odnosno drutveni problem. Magnus Huss je u 19. stoljeu napravio koncept alkoholizma kao bolesti, kada je prvi put jedno bolesno stanje nazvao alcobolismus. Tek 1952. godine, Svjetska zdravstvena organizacija definirala je alkoholizam kao bolest i prema toj definiciji: "Alkoholizam je bolest, a alkoholiar je bolesnik kod koga se zbog prekomjerne i dugotrajne uporabe alkoholnih pia pojavljuje psihika i fizika ovisnost, zdravstveni problemi, obiteljski i drutveni poremeaji". Deseta revizija Meunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10) svrstava alkoholizam u poglavlje Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja zbog uporabe psihoaktivnih tvari (F10.x) Posljedica pijenja alkohola oituje se u mnogim granama medicine poput interne, traumatologije, neurologije, kirurgije, psihijatrije. Oko 30-40% internistikih bolesnika lijei se zbog alkoholizma, a 30% psihijatrijskih hospitalizacija odnosi se na alkoholiare.Iako je alkoholizam "postao" bolest iliti poremeaj, u stvarnom svakodnevnom ivotu on se smatra lijepo reeno samo "stilom ivota" nita vie. Kroz povijest do danas oblikovao se mentalitet u kojemu je pijenje neto sasvim normalno, tovie ljudsko je drutvo izgradilo niz obiaja i navika te tako alkoholizam duboko ukorijenilo u svoju stvarnost kao obiajnu pojavu, ne vidjevi pritom kako prije tako i danas posljedice i stvarnu sliku, koju alkoholizam ostavlja za sobom. Kaemo kako alkoholizam nije bolest pojedinca, ve bolest obitelji, bolest drutva. Danas postoje dva zanimljiva vladajua stava o alkoholizmu. Jedan je liberalan prema pijenju, pijanstvu i alkoholizmu, a drugi osuuje alkoholizam i promovira takozvano "normalno pijenje" i "drutveno prihvatljivo pijenje". to opet s druge strane dokazuje ukorijenjeni mentalitet, kako je pijenje "drutveno prihvatljivo", ali toboe u "granicama normale" Razvoj Uzroke alkoholizma dijelimo na bioloke, psiholoke i socioloke inioce: Bioloki: od biolokih imbenika najee su to genetike teorije, koje alkoholizam promatraju kao nasljednu bolest. Razni genski imbenici dakako utjeu i na razlike u reakciji na alkohol, razliitu

osjetljivost mozga i drugih tjelesnih sustava na alkohol, brzina eliminacije alkohola, stjecanje tolerancije i fizike ovisnosti. Psiholoki: psiholoke teorije gledaju na alkoholizam kao individualni psiholoki problem, a socijalni imbenici mogu imati vie ili manje utjecaja na razvoj. Spominje se oralna fiksacija i zastoj u razvoju linosti kao glavna obiljeja primarnog alkoholizma. Te fiksacije kasnije rezultiraju infantilizam, pojaanu ovisnost, narcisoidnost i pasivnost. Socioloki: u sociolokom pogledu na alkoholizam razmatraju se pojmovi odnosno teorije poput primarne i sekundarne obitelji alkoholiara, a i vrlo esto obiteljski alkoholizam . Faktori rizika Sklonost alkoholizmu se moe vidjeti i po odreenim faktorima rizika a to su: spol (mukih alkoholiara je 3 do 5 vie nego ena), obiteljska sklonost, neke profesije (konobari, pisci, glumci, radnici u tvornicama alkohola), religijski, etniki i geografski (Muslimani i idovi rijetko piju, Francuzi, Finci i veani piju vie) Dijagnoza Alkoholizam je nastupio, kada je tolerancija na alkoholna pia poveana, kada osoba izgubi kontrolu i svaki put pije do pijanstva - to su sigurni znaci alkoholizma. Eventualni rani znaci alkoholizma mogu biti prvo poveanje uobiajene dnevne doze alkohola; zatim slijede prigovori u obitelji i radne sredine; a onda se javljaju prvi znaci nemara u obitelji i na poslu Lijeenje Lijeenje je bolniko (stacionarno ili dnevno) i izvan bolniko (odlazak na terapije 2-3 puta tjedno).U lijeenju alkoholizma se zna upotrebljavati i disulfiram. Ako se s disulfiramom uzima alkohol dolazi do tekih nuspojava poput crvenila u licu, guenja, lupanja srca, glavobolja, munina, povraanje, vazodilatacija, pad tlaka, a moe doi i do smrtnih komplikacija. Disulfiram blokira razgradnju alkohola na razini acetaldehida. Disulfiram ne lijei alkoholizam ali pomae u odravanju apstinencije.