OKAKI STANOVI

Anita Dekani 6. Semestar Kolegij: Ruralno graditeljstvo i stanovanje

POSTANAK STANOVA
1745. Engelshofenova uredba o podjeli Slavonije na Vojnu Krajinu ili Granicu i Provinciju ili Paoriju. Stoarstvo, ratarstvo, kukuruz, penica, duhan, dudov svilac, ovarstvo, voarstvo (ljive). Trgovina svinjama i volovima. Seoska kuna zadruga drutveno-gospodarska upravna jedinica u Granici. Puno lanova, zajednika imovina.

POSTANAK STANOVA
Uoravanje sela u drugoj pol. 18.st. Stjepan Pavii: Po starom obiaju kue su same ili u rodbinskom skupu

1749. 1779.g.

nalazile se uglavnom na osami, na svom tlu. Krajina se tome usprotivila i naredila je da se sve kue po mogunosti svedu u jedan red i u struktu pored puta. Krajinici su se tome isprva otro opirali, ali Krajina nije popustila. Taj red proveden je vrlo brzo u samim Vinkovcima, ali po daljim selima ilo je to polaganijim tokom. U jedan, dva narataja ipak je ta promjena izvrena i ona je imala dobre meuljudske posljedice. Ipak su graniari nali brzo olakice na drugi nain. Oni su osnovali sebi stanove, salae gdje su gradili prikladne kue i prilike za odgajanje marve, ivadi, pela i voa. Krajina se tome nije protivila.

O POJMU STAN
Nazivi: stan, kuni stan, stan-sala, sala, koleba-koljeba, pojata, guvno, livada, stanarija, salo,... Josip Korda Milan Pukar: Stanovi su gospodarske zgrade i

dvorita gdje se odgaja stoka, a smjeteni su u neposrednoj blizini uma, obino na njenim rubovima. Sve jaa poljoprivredna gospodarstva raspolagala su stanovima koji su esto bili i osnovna okosnica gospodarstva.

M. Svirac: stambena zgrada, gospodarske zgrade i sadraji te zemljite.

O POJMU STAN
Stanite koljebite (Sikirevci): 1. ivi stanski kompleks (zemljite pod zgradama, dvorita, zemljite oko stana i zgrade koje se nalaze na njemu); 2. stanski kompleks mrtvog stana, tj. onog stana koji nije u punoj i namijenjenoj slubi; 3. obradivo zemljite biveg stana.

O POJMU STAN
Tipovi stanova
Po vremenu nastajanja Po razvijenosti Po namjeni Po smjetaju Po uporabi Po obitavanju

ija kola, ija kola kripuu sokakom? To su naa, to su naa, idu sa salaa. Voze slamu, voze slamu, bili su na stanu.

SMJETAJ I POLOAJ STANOVA

U okolici sela. Na dravnom ili vlastitom zemljitu. Utvajski ili barski stanovi, podumski stanovi, krajvodni stanovi, njivski ili atarski stanovi. Sav ivot ovjeka od najstarije davnine do danas tijesno je vezan o

umu. Ta veza je ne samo stara, nego i mnogostrana. Ona je bioloke, etnike, historijske i materijalne prirode.

SMJETAJ I POLOAJ STANOVA

Sunce je bilo osnovni orijentir za odabir poloaja koljebe i cijelog stana. Josip Lovreti: Nikad ne grade kue nasred avlije, osim na

stanovima.
U poetku mali broj stanova. Razliita udaljenost stanova od naselja.

ZGRADE I SADRAJI STANA

Stambena zgrada: koljeba, koleba, koliba, kolibica, kuica, kuica na stanu, stanarska kua, pojatak, kuar; uvijek manja od kue na selu. U poetku jednoprostorna, kasnije sa dvije pa tri prostorije: stanarska soba (izba), kuhinja (kua, kujna), ostava (komora, komorica, pajz, pajzi). Otvoreni dimnjak banaka ili banjak. Mlinjak. Crepulje, irake, lojanice, fenjeri.

ZGRADE I SADRAJI STANA

Pavle Blaek: U stanarskoj kuhinjici sve je bilo priprosto i

jednostavno. To se vidi i po namjetaju. Tu je niski stol, tronoci, kakav drveni kredenac za sue i posue, koje je u pravilu bilo zemljano. Stelaice su izraivane grubo i primitivno. Franjo Matasovi: U kuhinji se nalazio zidani tednjakna zidu je visio linjak, drveni stalak u kojemu su stajale lice i vilice. Tu se jo nalazi polica za sue, tanjure, razne zdjele i lonce. Pored police bio je tu ormari u kojem se uvalo mlijekoU kuhinji je bilo kanape, klupa s naslonjaem, na koj se sjedilo, a moglo se i lei. Iako je u kuhinji bio veliki stol, na njemu se nikada nije jelo

ZGRADE I SADRAJI STANA

Franjo Matasovi: U sobi su se nalazila dva kreveta. Izmeu kreveta a ispod

prozora stajala je senica, stoli s dvije stolice. Iza kreveta su stajala dva sanduka, u sanducima se uvala odjea. Bila je to bolja odjea koja se oblaila samo kad se ilo u selo i na vaar. Svakodnevna odjea visila je na ivijama, vjealicama na zidu. U sobi je bila velika tuana, gusana pe koja se loila iz druge prostorije. Na sredini poprenog zida bio je penderak, prozori. U ovom prozoriu stajala je svijea. Ona je po potrebi obasjavala obadvije prostorije. Koljeba je pravljena pedesetih godina pa je imala drveni pod U pajzi ili ostavi (komori), uvala se hrana. Vei dio prostorije zauzimao je sanduk u kojem se uvalo brano. Pored sanduka bila je omanja polica na kojoj su bile razliite tegle i flae. Na strop je pomou ice bila privrena daska koja je na taj nain visila, a na njoj se uvao kruh. Bilo je tu i drugih potreptina koje su stanari koristili u svakodnevnom ivotu i radu.

ZGRADE I SADRAJI STANA

Bunar (dubilo, kladenac, studenac, zdenac) stanarski, stoni; eram (vaga ili kimavica); stubanj; drvena korita. Kruna pe (kruna furuna, furuna). Drvljanik (drvnjak, drvnjik, drnik, drvetnjik, drnjak, drvetnik, drvenik, drvljenik i drvotonj/n). Hambar (ambar, itnica). Punice za voe i za meso. ardak (ko). tagalj (sjenik, itnica, sua, ajera ili suvara).

ZGRADE I SADRAJI STANA

Staja. Ograeni prostor okol, okolac, tor, torina, dvor, dvori ili ispust. Svinjac (svinjara, koanje). Ovara (ovinjak). Peradarske nastambe koak, koar, koinjak, kokoinjac, umez, koina za kokoi; guinjak, gusinjak, guak, guarnik za guske; painjak, paar za patke i purinjak za pure. upa kolnica, kaara, drvarnica. Pelinjak (konice, uljita, trnke). Gumno (guvno, arman). Dvorite (avlija, okol, dvor).

ZGRADE I SADRAJI STANA

Antun Galovi: Oko koljebe bila je mala avlija, u koji prostor

nisu dolazile kokoi, niti druge domae ivotinje. Velika avlija je bila viestruko koritena. Kroz nju se tjerala stoka iz okola na pau, po njoj je hodala ivad, zaprena kola su prolazila, u njoj je bio bunar i valo za napajanje stoke, smjeten je bio i kokoinjac.
Vrt (baa, vrtol, povrtalj, vrtilak, bara). Panjak (panik).

OBITAVANJE I GOSPODARENJE NA STANU

Rednja, redna, rednica, porednja, poredna, poredovnica, red, rednjak, redno, naredna, redarstvo. Pravilna vremenska izmjena boravka u selu i na stanu. stanari, kolebari, lugari (samo u Sikirevcima). Cikliko stanarenje.

Fala Bogu, mama mi na stanu,

sada mogu 'odat' po divanu

OBITAVANJE I GOSPODARENJE NA STANU

Stanski red ustaljene aktivnosti stanara na stanu. Stanarska prehrana frutuk (frotuk, doruak), uina (ruak), veera. Voda, ljivovica, turija, vino. Stanarska higijena nieg stupnja nego ona u selu; nunici tek od poetka 20.st.

ZNAENJE STANOVA I POSLJEDICE STANARENJA

...U svojim stanovima gledaju svoju pravu sreu. Promjene i posljedice: Tjelesno-govorne Promjene u socijalnim kontaktima Promjene u osobinama linosti

Marko Kadi: Stanarenje je na njih

djelovalo tako, da su se nekako otuili od drutva...To je ponekad djelovalo i na kasniji drutveni ivot i kulturno-prosvjetni napredak sela Slavonske Posavine...Drutveni ivot toga sela nije se mogao radi toga razvijati brim tempom nego je tekao polagano i sporo. Taj dugi boravak u rednjoj mnogih gradikih stanara ostavio je traga i na dananje narataje (unucima) u svakom pogledu, a najvie se oituje to u nepristupanosti i nepovjerenju i slaboj volji i elji za napretkom nego ustraju u svojoj konzervativnosti drei se one: pleti kotac ko i otac.

PROPADANJE STANOVA
1873. ukinuta Vojna Krajina, velika agrarna kriza. Ubrzano propadanje izmeu dva svjetska rata. Najvie stanova propada u razdoblju izmeu 1946 i 1966.g.