NAELA UZGOJA IVOTINJA

1.Pasmine Pasmina je skup ivotinja iste vrste zajednikog podrijetla koje se podudaraju u bitnim oznakama i svojstvima morfoloke i fizioloke naravi i koja sigurno prenose na svoje potomstvo. Pasmine se dijele prema: 1.Geografskoj rasposrranjenosti (arapski,enegleski konj,crna slavonska pasmina svinja) 2.orografskoj rasprostranjenosti (planiske,nizinske) 3.proizvodnim svojstvima Prema proizvodnim svojstvima se dijele na: Primitivne pasmine nastale su prirodnom selekcijom i prilagoene su uvjetima ivota sredine. Skromnih su zahtjeva u smjetaju i hranidbi otporne su,vrste konstitucije i slabijih proizvodnih sposobnosti. U te pasmine ubrajaju se bua,podolac,mangulica,zagorska koko. Brojno stanje tih pasmina sve je manje a neke pasmine svinja su ve izumrle,npr. mangulica i bagun. Kulturne ili plemenite pasmine nastale su umjetnom selekcijom pod utjecajem ovjeka. U hranidbi i smjetaju visokih su zahtjeva ,uzgajaju se u podruima s intezivnom poljoprivredom. Proizvodne sposobnosti kulturnih pasmina vrlo su velike, s obzirom da se uzgajaju pod okrivljem ovjeka otpornost im je slabija pa su sklonije sterilnosti i bolestima. U plemenite pasmine ubrajaju se lipicanac,arapski konj,merino ovca,sanska koza itd. Prijelazne pasmine prema stupnju oplemljivanja nalaze se izmeu primitivnih i kulturnih pasmina. Te pasmine zahtjevaju bolje proizvodne uvjete,one su otpornije i slabijih su proizvodnih mogunosti nego plemenite pasmine. U skupinu prijelaznih pasmina ubrajaju se: gatako govedo,dubrovaka ovca,posavski konj i dr. Unutar pasmina postoje proizvodni tipovi s naglaenim pojedinim svojstvima (mesnatost,mljenost)

2.Spolni ciklusi
Spolni ciklus skup je ciklinih promjena u organizmu enskih ivotinja,a karakteriziraju ga ritmike promjene i sekreciji spolnih hormona i promjenama na spolnim organima. Duljina spolnog ciklusa odnosno razoblje izmeu dva gonjena razliito je za pojedine domae ivotinje (od 1623) dana. U tjeku spolnog ciklusa dogaaju se dvije osnovne pojave ovulacija ili dozrijevanje jajne stanice u jajniku Priprema sluznice maternice za usaivanje oploene jajne stanice. Za spolno dozrijevanje ivotinja i za spolni ciklus potreban je vei broj hormona a najvaniji su hormoni hipofize. Vremenski spolni ciklus odvija se u 4 faze:1.proestrus(predgonjenje), 2.estrus(gonjenje i ovulacija) 3. metaestrus (postovulacijsko razdoblje) 4.diestrus(razdoblje spolnog mirovanja) 1.Proestrus: vea prokrvljenost uterusa otjecanje vulve,sluz iz cervikalnog kanala ,prvi znakovi gonjenja,smanjen apetit ,ivotinje ne doputaju da ih zaskoe druge ivotinje. 2.Estrus: izraziti znakovi gonjena plotkinja.plotkinje nemirne nemaju apetit,plotkinje doputaju da ih zaskoe druge ivotinje ,kravama tempratura raste za 0,6 3.Metaestrus LH pada smanjena sekrecija sluzi cerviksa otpada otenost vulve,normalno ponaanje formira se uto tijelo ako je dolo do oplodnje uto tijelo se zadrava do pred kraj gravidnosti pod utjecajem LTH.Priprema maternice za noenje ploda. 4.Diestrus to je razdoblje spolnog mirovanja razdoblje u kojem se razgrauje uto tijelo ako nije dolo do oplodnje.U divljih ivotinja estrus se javlja jednom godinje pa su one monoesterne ivotinje,u domaih se ivotinja spolni ciklus se javlja tijekom cijele godine pa ih nazivamo poliestrine ivotinje. 1

Mendelovi principi nasljeivanja

Mendelova su ispitavanja pokazala kakve veze postoje izmeu morfolokih obiljea i genetske konstitucije u biljnih organizama to je kasnije utvreno i u ivotinja U svojim se pokusima koristio tzv. istim linijama to znai da je jedinka za krianje poticala od roditelja. Svoje pokuse Mendel je najee provodio na graku pa je jedan nain nasljeivanja nazvan tip pisum(graak) Tek nakon 1900 godine naen je i drugi nain ili modus tzv. zea tip (kukuruz) pa i ostali modusi nasljeivanja. Monohibridno krianje: Dominatan nain nasljeivanja Ako se u nasljeivanju prati samo jedan par alterativnih faktora to je monohibridno nasljeivanje. Takvo je nasljeivanje dominatan nain nasljeivanja ili po pisum tipu. Intermedijalno nasljeivanje: Pri nasljeivanju suprotnih faktora prema zea-tipu potomci ne nalikuju ni na jednog roditelja nego osobine roditelja nasljeuju intermedijalno ili prema zea tipu. Potomci naime imaju novu osobinu koja je na sredini izmeu osobina roditelja pa se takvo nasljeivanje zove intermedijarno . INTERMEDIJALNO KRIANJE AA BB F1 F2 AB AA AB AB AB BB Zakon uniformosti potomaka generacije F1 glasi: Ako se meusobno kriaju homozigotne jedinke razliitih osnova za istu osobinu potomci F1 generacije Uvjek su jednaki.

Intermedijalno krianje
aa F1 aA AA aA aA AA

Zakon razdvajanja osobina:kriaju li se jedinke generacije F1 meusobno potomci generacije F2 nisu jednaki nego se osobine razdvajaju.

F2 aa aA

Dihibridno krianje
Kada se kriaju jedinke koje se jedna od druge ralikuju u vie osobina nasljedne osnove te osobine nasljeuju se neovisno jedna o drugoj,u generacijama potomaka pojavljuju se jedinke s novim kombinacijama osobina.

Trei zakon nasljeivanja izveo na osnovi eksperimentiranja s grakom gdje postoje dva para aleomorfnih faktora :boja zrna uta i zelena oblik zrna okrugao i naboran takvo se krianje zove dihibridno. Ako su tri para to je trihibridno etri para tetahibridno a ako je vie parova onda je to polihibridno krianje.

Uzgojne metode domaih ivotinja

Radi boljeg iskoritavanja nasljedne osnove za pojedina svojstva domaih ivotinja primjenjuju se razliite uzgojne metode. Uzgojne metode dijele se na: Metode uzgoja u istoj krvi Metode krianja Metode bastardizacije Koja e se od tih metoda primijeniti ovisit e o postavljenom uzgojnom cilju koji moe biti: 1.proizvodnja istokrvnih ivotinja 2.iskoritavanje heterozis uinaka krianjem 3.stvaranje novih pasmina i hibridnih ivotinja Metode uzgoja u istoj krvi Uzgoj u istoj krvi moe biti : parenje izvan srodstva parenje u srodstvu U malim ili zatvorenim populacijama teko je potpuno izbjei uzgoj u srodstvu,zbog toga je potrebno primijeniti osvjeenje krvi s rasplodnjacima iz drugih uzgoja. Uzgoj u srodstvu Uzgoj u srodstvu jest parenje ivotinja koje su u uem ili irem srodstvu,to ovisi u kojoj generaciji imaju zajednikog predtka bilo s oeve ili s majine strane. Prema intezitetu uzgoja u srodstvu uzgoj moe biti: Najue srodstvo ili incest Umjereno srodstvo Daljnje srodstvo Incestom se dri parenje brae i sestara i dijece s roditeljima,uzgoj u umjerenom srodstvu obuhvaa parenje jedinki koje imaju zajednike predtke 3 i 4 generaciji. Jaina srodstva izmeu dvije jedinke odreuje se koeficijentom uzgoja u srodstvu. Formula glasi:

n1=broj generacija od jedinke X do zajednikog predtka n2=broj generacija od jedinke Y do zajednikog predtka Kao posljedica uzgoja u srodstvu moe se javiti inbriding depresija,ta pojava dovodi do smanjenja plodnosti odnosno smanjenja proizvodnje prasadi teladi itd. i openito smanjenja heterozigotnosti. Uzgoj u srodstvu nije tetan ako se pare zdrave ivotinje bez mana i ako ga provode strunjaci . Osvjeenje krvi jest parenje ivotinja iz gojidbi unutar iste pasmine koje nisu u srodstvu. Pri tome se pojaava zdravlje,otpornost i plodnost ivotinja potreba za osvjeenjem krvi se javlja na primjer za uvezene svinje kojima je opala otpornost.

Krianje
Krianje je parenje ivotinja razliitih genetskih konstitucija to jest pasmina i linija a proizvod krianja jest krianjac. Krianja pasmina i linija provode se u svim vrstama domaih ivotinja a najvie u peradrastvu i svinjogostvu. Prema namjeni proizvoda krianje moe biti: 1.uporabno krianje 2.povratno,potiskujue 3.melioracijsko krianje 4.kombinacijsko krianje radi stvaranja nove pasmine Uporabno krianje Provodi se za proizvodnju krianjaca za direktnu upotrebu a spajaju se dva ili vie svojstava zbog izravnog iskoritavanja krianjaca za tov ili raspod. Najee se provodi krianje izmeu dviju ili vie plemenitih pasmina rijee izmeu primitivnih i plemenitih pasmina. Postoji vie oblika uporabnog krianja:krianje izmeu dvije pasmine,izmeu 3 pasmine,izmeu 4 pasmine, Unakrsno ili izmjenino krianje Izmjenino krianje uglavnom se primjenjuje u svinjogostvu ovarstvu i peradarstvu. Pri tom krianju izmjenjuje dvije pasmine tako da se izmjenjuju rasplodnjaci dviju pasmina iz generacije u generaciju. Melioracijsko krianje ili dodavanje kapi krvi jest krianje kojim se popravlja jedno svojstvo jedne pasmine uz upotrebu melioratora mukih grla druge pasmine. Povratno,pretapajue krianje primjenom takva krianja pretapa se jedna pasmina u drugu. Pretapajue krianje primjenjuje se esto za pretapanje primitivnih prijelaznih pasmina u plemenite pasmine. Kombinacijskom krianju cilj je stvaranje novih pasmina novom kombinacijom gena. Veina plemenitih pasmina nastala je kombinaciskim krianjem nekoliko pasmina. Bastardiranje Bastardiranje je krianje razliitih vrsta da bi se poboljala otpornost radna sposobnost,izdrljivost itd. Pastuh x magarica = mazga Magarac x kobila = mula Neki su bastardi plodni a neki nisu.

Selekciski diferencijal
Intezitet ili otrina mjeri se selekcijskim diferencijalom (Sd) koji se iskazuje u kg,cm i drugim mjernim jedinicama u kojima se iskazuju pojedina svojstva. Sd je razlika izmeu srednje vrijednosti izabranih roditelja i srednje vrijednosti populacije u svojstvima na koja se provodi selekcija..