Aachenski kongres

Skoi na: orijentacija, trai Aachenski kongres odran je u Aachenu od 30. rujna do 21. studenog 1818. godine izmeu drava Svete Alijanse (Rusija, Austrija, Pruska i Engleska).

Povijest [uredi]
Poto je Napoleon 18. lipnja 1815. pobijeen kod Waterlooa (Belle-Alliance), sklopljen je 20. studenog 1815. drugi pariki mir. Pobjednici Engleska, Pruska, Austrija i Rusija uglavie u tajnom dijelu ugovora, da e obdravati povremene sastanke, na kojima e sudjelovati ili sami dravni poglavice ili njihovi ministri u svrhu izvrenja ovoga ugovora, jaanja njihovih saveznih veza, prosuivanja politikih prilika i odreivanja mjera, koje e najbolje posluiti uvanju mira i napretku naroda. Prvi kongres, koji se odrao prema ovoj odredbi, bijae kongres u Aachenu 30. rujna21. studenog 1818. Njegov se program kretao uglavnom oko izgradnje etvornog saveza izmeu Engleske, Pruske, Austrije i Rusije. U poetku se nije pomiljalo na to, da bi jo koja drava stupila u ovaj savez. Kako se htjelo izbjei svim onim nemilim pojavama, koje se javie na Bekom kongresu, na ovaj kongres ni jesu bile pozvane druge drave. Ipak je na kongres trebalo pozvati i Francusku, jer se imalo odluiti o tome, da li e se iz Francuske povui strane vojske, koje su je bile zaposjele 1815. Tada je bilo odlueno, da e ovo zaposjednue trajati 5 godina, ali se podjednako predvidjela mogunost, da se ono svede na 3 godine, ako se dotle prilike u Francuskoj srede. O ovoj evakuaciji stvorio se zakljuak ve 9. listopada 1818., pa je odmah Francuska bila pozvana, da stupi u postojei savez. Tako je, prema zakljuku od 15. studenog 1818., bila obrazovana pentarhija velikih sila. Kako i pored toga nije nestalo nepovjerenja u Francusku, a ni bojazni od novih revolucionarnih zapletaja, koji bi nastali u njoj, ostale etiri drave ostavie i nadalje na ivotu svoj dosadanji etvorni savez, a u tajnom zapisniku uglavie vojnike mjere, koje e u sluaju potrebe primijeniti protv Francuske. Sve kongresne drave naglasie, da e zajedniki podravati mir u Europi i u tu svrhu odravati posebne sastanke, runions particulires, na koje e pozivati i druge drave.

Spomenik u Aachenu podignut u sjeanje na Aachenski kongres Pored ovog politikog dijela Aachenski se kongres pozabavio nekim pitanjima iz meunarodnog prava tako promjenom naslova suverena i rangovima diplomatskih predstavnika. Kongres je nakon dugih vijeanja zakljuio, da se izmjene naslova suverena ili prineva ne mogu provesti bez prethodnoga pristanka etiriju velikih sila, zastupanih na kongresu. Obzirom na drugo pitanje kongres je upotpunio Rglement sur le rang entre les agents diplomatiques od 9. oujka 1815. time, to je ministre rezidente priznao kao posebnu klasu diplomatskih predstavnika i odredio im rang izmeu poslanika drugoga reda i charges d'affaires. Za vrijeme zasjedanja bila su nabaena i druga pitanja, sporovi izmeu pojedinih lanova Njemake konfederacije, sukob panjolske s Portugalom, rat panjolske s njezinim amerikim kolonijama, suzbijanje trgovine crncima. O svemu tome kongres nije stvorio nikakvih odluka.

Literatura [uredi]

A. Debidour, Histoire diplomatique de l'Europe depuis l'ouverture du Congrs de Vienne jusqu' la fermeture du Congrs de Berlin (18141878), sv. 1., Pariz; E. Bourgeois. Manuel historique de politique trangre, sv. II. (1789.1830.), Pariz 1926.; A. W. Ward and G. P. Gooch, The Cambridge history of british foreign policy, sv. II. (1815.1866.), Cambridge 1923.; M. Fleischmann, Vlkerrechtsquellen, Halle a. S. 1W5; Ch. Dupuis, Le Principe de l'quilibre et le concert europen, sv. I.,La Haye 1924.

Ovaj lanak ukljuuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.