SVEUILITE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

Kolegij: Osnove turizma SEMINARSKI RAD

VJERSKI TURIZAM

MENTOR: Ante Mandid dr. sc. Petrid Lidija

STUDENT: Danira Boban 4106989

Split, svibanj 2012.

1

SADRAJ:

1. UVOD ................................................................................................................................................... 3 2. POVIJEST .............................................................................................................................................. 4 3. RELIGIJA I SVETE DESTINACIJE ............................................................................................................. 5 4. VJERSKA PUTOVANJA .......................................................................................................................... 6 5. TURISTIKO KRETANJE VJERNIKA I OBLICI ARANMANA .................................................................... 7 6. VJERSKI TURIZAMI EKONOMIJA........................................................................................................... 7 7. POZNATA SVETITA PO ZEMLJAMA..................................................................................................... 8 8. VJERSKI TURIZAM U HRVATSKOJ ......................................................................................................... 9 9. ZAKLJUAK ......................................................................................................................................... 10

1. UVOD

Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma koji se kao specifian oblik turizma (uz zdravstveni turizam) poeo javljati u najranijoj povijesti kada su ljudi zbog obavljanja religijskih obreda posjedivali za to odreena mjesta - svetita, i pritom prelazili vede udaljenosti. Bududi da se radi o ekonomski vrlo korisnom obliku turizma za pojedinu destinaciju, kroz povijest su takve destinacije redovito postajale sreditima vjerskih, trgovakih, kulturnih i ostalih dogaanja u pojedinim regijama. Hodoasnicima su u takvim mjestima prueni razliiti infrastrukturni, gastronomski, kulturni i ostali sadraji, dakle - dolazi do povedanih investicija na pojedinom mjestu. Primjeri uspjenih centara za vjerski turizam su Lourdes, Fatima, Meugorje. U Hrvatskoj se nakon Domovinskog rata znaajnije poelo valorizirati nacionalno svetite u Mariji Bistrici. Motiv vjerskog putovanja je vjera. Ovaj motiv do danas je ostao isti u sutini, ali se nadopunjavao. U ovom seminaru biti de rijei o poecima vjerskog turizma, njegovom povijesnom razvitku, njegovim komponentama, najvanijim destinacijama ove vrste turizma, te o motivima putnika. Postoje dobre i loe strane razvoja vjerskog turizma, o kojima de takoer biti rijei.

2. POVIJEST

U antiko doba hodoasnici su bili redovni putnici. Hodoada su se u Starom vijeku odvijala u Grkoj, a zaeci krdanskog hodoada datiraju iz 4.stoljeda. U 11.stoljedu pojavila se teorija oprosta, koja je ponukala vjernike da posjeduju vjerske destinacije, to je rezultiralo omasovljenju hodoasnikih putovanja. U Srednjem vijeku, najposjedenija hodoasnika mjesta bila su Rim, Sveta zemlja, te Santiago de Compostela- svetite u panjolskoj. to se tie smjetaja hodoasnika u to vrijeme, svedeniki i viteki redovi primali su hodoasnike u svoje samostane i prostore. Najposjedenija mjesta bila su Padova, Asiz, Loreto. Hodoasnici su dolazili u odvojenim grupama. U 16.stoljedu ojaao je marijanski kult, tj.velianje i slavlje Blaene Djevice Marije, te se time povedao broj posjetitelja svetita posvedenih Djevici Mariji. Masovniji vjerski turizam javlja se u prvoj polovici 19.-tog te u 20.-tom stoljedu.

3. RELIGIJA I SVETE DESTINACIJE

Religija je organizirani sustav vjerovanja i bogosluja koje stavljaju Boga u sredite. Prvi oblici religije javljaju se jo u prvobitnoj ljudskoj zajednici kao posljedica ovjekovog shvadanja da se mnoge stvari u prirodi dogaaju i bez njegove volje i da on na te pojave ne moe utjecati niti ih kontrolirati. Takve pojave su npr. sue, poplave, munje, gromovi i slino. Tako je ovjek saznao o postojanju viih sila, te su u njegovom umu nastali prvi oblici bogova koji su simbolizirali jedinstvene modi koje vladaju ovjekovim postojanjem. ovjek je nastojao ove vie sile umilostiviti molitvama i rtvovanjem. Religija podrazumijeva povjerenje, uvjerenje i oslanjanje. Glavne religije svijeta su:

Krdanstvo (oko 2 milijarde vjernika) Islam (oko 1,5 milijarde vjernika) Hinduizam (oko 1,5 milijarde vjernika) Budizam (oko 700 milijuna vjernika) Judaizam (oko 13 milijuna vjernika)

Danas je Islam postao religijom koja se najbre iri u svijetu. Podaci pokazuju da su Muslimani apsolutna vedina u ak 59 drava svijeta, a razlog tome mnogi nalaze u jednostavnosti islamskog uenja, mnogi ne vide razlog tome, ali u svakom sluaju ovo je religija s najvedom tendencijom irenja u svijetu. to se tie uspjenih destinacija vjerskog turizma istiu se Rim, Lourdes, Fatima, Vatikan, Asiz, Padova, Meugorje, Meka, Medina, Jeruzalem, itd.

Sveta mjesta ukljuuju: Svetu zemlju (Izrael), svete planine (Fuji, Ararat), svete rijeke (Ganges, Jordan), svete gradove (Jeruzalem, Betlehem, Machu Picchu, Lhasa), mjesta ukazanja (Lourdes, Meugorje), vjerski objekti (crkve, samostani, damije, sinagoge, manastiri, palae, piramide).

4. VJERSKA PUTOVANJA

Vjerski ili hodoasniki turizam (eng.religious tourism ili pilgrimage tourism) je skup potreba, odnosa i uslunih aktivnosti kojima se zadovoljavaju duhovne, kulturne i socioloke potrebe vjernika koje proizlaze iz njihova vjerskog opredjeljenja odnosno zbog kulturnih razloga i to na turistiki nain.

Ovo je oblik turistikih kretanja koji je nastao vjerskom motiviranodu ovjeka u kojoj duhovni imbenik ini udio od preko 90% motivacije za putovanja. Motiv vjerskih kretanja je dosegnuti neki (subjektivni) duhovni cilj (posebno duhovno stanje) u udaljenim svetim mjestima ili vjerskim manifestacijama. Vjerska putovanja ostvaruju se individualno (rjei oblik) i grupno (edi oblik). Vjerski turizam takoer ine i dvije komponente, a to su duhovna komponenta- iscjeljenje, ispunjenje i obnova; kulturna komponenta- upoznavanje vlastite, ali i drugih vjera. Vjerski turizam moemo povezati s odmaralinim turizmom. Imaju odreene zajednike komponente, a to su: privremena promjena prebivalita, odlazak u udaljenu destinaciju, traganje za idealima, masovnost sudionika. Razlike su u motivima putovanja, aktivnostima tijekom putovanja te socijalnim skupinama u kojima se organiziraju putovanja.

5. TURISTIKO KRETANJE VJERNIKA I OBLICI ARANMANA

U prosjeku 300-330 milijuna vjernika posjeti najpoznatija sveta mjesta svake godine. Turistike destinacije se postepeno specijaliziraju za ovakav tip putovanja, usavravaju i profesionaliziraju svoje vodie te prilagoavaju ponude i aranmane potrebama ovakvih putovanja. U ponudama agencija za vjeska putovanja mogu se nadi razni aranmani kako to su: upna hodoada misionarska putovanja volonterski kampovi vjerske konvencije i konferencije vjerski bazirana krstarenja krdanski kampovi obrazovni odmor posjet svjetskim atrakcijama i vjerskim voama putovanja za mlade obiteljska putovanja smjetaj u crkvenim objektima i u domadinstvima

6. VJERSKI TURIZAM I EKONOMIJA

Ovaj oblik turizma je ekonomski dosta zanimljiv te pridonosi razvoju odreenih zemalja i njihovih destinacija, npr.gradova kao i njihovih okolica. Za vrijeme velikih vjerskih manifestacija u odreenom mjestu, kada je broj posjetitelja jako velik, trai se i rezervira smjetaj takoer i u okolnjim mjestima, to pridonosi profitu ne samo u mjestu zbivanja ved i ire, a samim tim i na razini zemlje .

Najvedu ekonomsku korist od vjerskog turizma imaju Italija i Francuska. Italija ima oko 30 000 crkava, 700 crkvenih muzeja i 1763 sveta objekta i svetita. U Meugorju, poznatoj hodoasnikoj destinaciji postoji oko 15 ooo kreveta za smjetaj, od ega je 80% privatni smjetaj, a ostalo su hoteli i pansioni. Vjerski turizam uvelike utjee na ekonomiju i njen razvoj, ali ima svoje pozitivne i negativne utjecaje. Vjerski turizam podupire rast potronje u destinaciji, utjee na razvoj ugostiteljstva, otvaranje novih radnih mjesta, podupire razvoj trgovine i obrtnitva, te potie investicije u objekte infrastrukture. Dok su negativne strane rast cijena proizvoda i usluga, neravnomjerno iskoritenje kapaciteta u destinaciji, problem zdravstvene zatite, ekoloki problemi (zagaenje tla, zraka i vode, zagaenje krutim otpadom).

7. POZNATA SVETITA PO ZEMLJAMA

panjolska -Zaragoza, planina Montserrat Francuska -Crkva Notre Dame, Lourdes, Mt. Saint-Michel, Nevers, Ars i Lisieux Italija -Rim, Vatikan, Asiz, Padova Indija -Varanasi, Goa, Allahabad Izrael -Jeruzalem, Nazaret i Betlehem Austrija Mariazell Grka Delfi, Herinom u Argosu, Herina u Perahori Saudijska Arabija -Meka i Medina Iran Qom

Kanada -Anne-de-Baupre Mexico Guadalupe Argentina Lujan

Lourdes je najvanije europsko hodoasniko mjesto. Ovaj grad je smjeten na jugozapadu Francuske, u pokrajini Hautes-Pyrenees, u podnoju planina Pirineji. Najpoznatiji je po ukazanjima Blaene Djevice Marije. Godinje ga posjeti oko 6 milijuna vjernika, a najvie u vrijeme obljetnica ukazanju. U Lourdesu ima oko 270 hotela, 80 prenodita, 40 svratita . Broj stanovnika U Lourdesu se povedao za 13 ooo stanovnika u posljednjih 15o godina (sa 4 000 na 17 000). Takoer se brzo razvija i okolica grada.

8. VJERSKI TURIZAM U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj se nakon Domovinskog rata znaajnije poelo valorizirati nacionalno svetite u Mariji Bistrici. To je marijansko svetite koje godinje posjeti oko 700.000 posjetitelja.

Najvede hrvatsko nacionalno svetilite Mariju Bistricu godinje posjeti blizu 800.000 hodoasnika.

Najvie posjeta biljei se za vrijeme katolikih praznika, a posebno uoi Uskrsnih, kada brojni hodoasnici u molitvi trae mir.

U Mariju Bistricu hodoasti se ved 300 godina, vjernici znaju zato.No, u ovom mjestu i okolini danas ih proizvodi samo desetak zanatlija. Osim rune izrade, specifian je i nain oslikavanja ovih igraki. Drvene igrake iz Marije Bistrice su pod zatitom UNESCO-a.

Izravno ili neizravno, od turizma ovdje ivi vedina ljudi. U turistikom uredu se smatra najvanija im je tradicija.

Svetite u Ludbregu je jedino svetite sa papinskim certifikatom o udu. U okviru Svete Nedjelje, svetite tijekom jednog tjedna obie oko 100.000 posjetitelja.

Trsat (300.000 hodoasnika godinje) Aljma (150.000 hodoasnika godinje) Sinj (150.000 hodoasnika godinje) Biskupija kod Knina Karlovac Ludbreg Solin Vodin

Iako je Hrvatska turistika zemlja, mnogi smatraju da se premalo ulae u razvoj kontinentalnog, pa tako i vjerskog turizma. Hrvatska ima ispunjene sve vane sakralno-umjetnike i povijesnospomenike i druge uvjete za razvoj vjerskog turizma kao integralnog dijela nacionalnog turistikog proizvoda. Najvedi dio tih potencijala jo miruje. Trebalo bi uz jaku organizaciju i planove aktivirati potencijale.

9. ZAKLJUAK

10

Vjerski turizam je oblik turizma kojemu su glavni motivi putovanja u destinaciju hodoada i vjerska slavlja. Zbog toga se hodoasnici smatraju turistima motivirani vjerom, a hodoade se smatra jednim oblikom turizma. Bududi da posvedena mjesta privlae velik broj turista, potrebno je osigurati kvalitetne smjetaje, popratne sadraje, te uvesti dobru organizaciju pri primanjui gostiju, odravanju tura i razgledavanja destinacija nastojedi izbjedi masovne guve, prilagoditi turistike agencije ovom tipu gostiju ( ponuditi specijalizirane vodie, organizirati prikladne ture i izlete).

Masovni nalet gostiju, tj.dolazak vedeg broja gostiju od smjetajnog kapaciteta odreene destinacije treba izbjegavati. Koliko god masovno primanje turista zvualo lukrativno, ono zapravo moe donijeti vie tete nego koristi, to se i dogaa u pojedinim mjestima. Zato je i na ovom podruju vana dobra organizacija od strane javnog sektora da bi se profitiralo na najbolji nain od turizma opdenito, pa tako i vjerskog.

11

12