VODOPRIVREDNO PROJEKTNI BIRO d.d.

10000 ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271

tel:+385 (0) 1 5630 400, fax:+385 (0) 1 5630 401, E-mail:vpb@vpb.hr, www.vpb.hr

AKUMULACIJA KOTAO
U KULSKO - KORLATSKOM POLJU

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI

NE-TEHNIKI SAETAK ZA JAVNI UVID

Zagreb, sijeanj 2011. god.

VODOPRIVREDNO PROJEKTNI BIRO d.d. 10000 ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271

NAZIV PROJEKTA: NARUITELJ: BROJ UGOVORA: ID PROJEKTA: RAZINA OBRADE:

AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI ZADARSKA UPANIJA, 23000 Zadar, Boidara Petranovia 8 VPB-KUG-07-0061 VPB-TST-07-0006 STUDIJA eljko Tusi, dipl.ing.kult.tehn. (sva poglavlja)
BROJ REVIZIJE:

VODITELJ STUDIJE:

SURADNICI:

Zlatko Fazini, ing.gra. (sva poglavlja) Dario Kolari, dipl.ing.gra. (GIS obrade) Daria upi, dipl.ing.geol. (geol. i hidrogeol.) HV mr.sc. Ksenija Zaninovi, dipl.ing.fiz. (meteorol.) DHMZ Medeja Pistotnik, dipl.ing.biol. (zajed. redakcija) OIKON Dr.sc. Vladimir Kuan, dipl.ing.um. (umar., pedol.) OIKON Dr.sc. Goran Guvica, dipl.ing.geol. (fauna) OIKON Mirna Mazija, dipl.ing.biol. (fauna) OIKON Lovro Hrust, dipl.ing.fiz. (meteorol.) OIKON Hrvoje Peternel, dipl.ing.biol. (pedol.) OIKON Zrinka Mesi, dipl.ing.biol. (flora, vegetacija) OIKON Andrijana Mihulja, dipl.ing.um. (ume, korit. zemljita) OIKON Vinja teko, ing.ur.kraj. (krajobraz) OIKON eljko ukovi, ing.inf. (obrada grafike) OIKON Karmen Andrai-Antoni, (lektura) OIKON Ivica kalfa, ing.lov. i zat.prir. (divlja i lovstvo) OIKON Jakov Vui, dipl.arh. i pov.umj. (kult.-povijesna batina) OIKON ZAGREB, sijeanj 2011. god. Direktor: eljko Tusi, dipl.ing.kult.tehn.

MJESTO I DATUM:

VODOPRIVREDNO PROJEKTNI BIRO d.d. 10000 ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271

ISPRAVE
- IZVADAK O SUDSKOJ REGISTRACIJI TVRTKE (5 str.)
- RJEENJE ZA IZRADU STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI (3 str.) - PROJEKTNI ZADATAK (4 str.)

NAZIV PROJEKTA: NARUITELJ: ID OZNAKA PROJEKTA: RAZINA OBRADE: MJESTO I DATUM:

AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI ZADARSKA UPANIJA, 23000 Zadar, Boidara Petranovia 8 VPB-TST-07-0006 STUDIJA ZAGREB, sijeanj 2011. god. BROJ REVIZIJE: 1

VODOPRIVREDNO PROJEKTNI BIRO d.d. 10000 ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271

SADRAJ PROJEKTA
A. Opis zahvata B. Varijantna rjeenja zahvata C. Opis lokacije zahvata D. Mogui utjecaji zahvata na okoli E. Mjere zatite okolia F. Saetak studije G. Naznaka bilo kakvih potekoa H. Popis literature I. Popis propisa J. Ostali podaci K. Ne-tehniki saetak studije za javni uvid

NAZIV PROJEKTA: NARUITELJ: ID OZNAKA PROJEKTA: RAZINA OBRADE: MJESTO I DATUM:

AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI ZADARSKA UPANIJA, 23000 Zadar, Boidara Petranovia 8 VPB-TST-07-0006 STUDIJA ZAGREB, sijeanj 2011. god. BROJ REVIZIJE: 1

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

SADRAJ POGLAVLJA:

K.

NE-TEHNIKI SAETAK STUDIJE ZA JAVNI UVID ....................................................................... 2 K.1. K.2. K.3. K.4. K.5. Svrha poduzimanja zahvata ..................................................................................................... 2 Opis zahvata ............................................................................................................................. 2 Mogui utjecaji zahvata na okoli ............................................................................................. 4 Mjere zatite okolia ............................................................................................................... 14 Program praenja stanja okolia ............................................................................................ 17

_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

1/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

K.
K.1.

NE-TEHNIKI SAETAK STUDIJE ZA JAVNI UVID

SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA

Planirani zahvat, izgradnja akumulacije Kotao u Kulsko-korlatskom polju kraj Benkovca, je zahvat za koji je Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoli odreena obvezna procjena njegova utjecaja na okoli, pa je stoga potrebno budui zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole dopuniti rjeenjem iz Zakona o zatiti okolia. Akumulacija Kotao planirana je odgovarajuim dokumentima prostornog ureenja, odnosno Prostornim planom Zadarske upanije te Prostornim planom ureenja Grada Benkovca. U skladu sa zahtjevima Uredbe o procjeni utjecaja na okoli, od Uprave za prostorno ureenje Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva dobivena je Potvrda da je zahvat usklaen s adekvatnim Prostornim planovima. Takoer, od Ministarstva kulture, Uprave za zatitu prirode, dobivena je Potvrda da planirani zahvat izgradnje akumulacije Kotao, u Kulsko-korlatskom polju, u Zadarskoj upaniji i gradu Benkovcu, nema znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree, te da nije potrebno provesti postupak Glavne ocjene zahvata s ocjenom drugih pogodnih mogunosti. Na Kulsko-korlatskom polju, izmeu grada Benkovca i naselja Smili, postoje povoljni topografski, geoloki, hidrogeoloki i hidroloki uvjeti za izgradnju akumulacije, koja bi imala vienamjensku funkciju sa svrhom godinjeg izravnanja voda. Velike slivne vode iz perioda kasne jeseni i ranog proljea prihvaale bi se i reducirale u akumulacijskom prostoru, te kasnije evakuirale ili koristile za navodnjavanje. Premda je prvenstvena namjena akumulacije Kotao osiguranje potrebnih koliina vode za navodnjavanje, ona istovremeno treba pridonijeti i obrani od poplava nizvodnog podruja, te omoguiti zadravanje erozi jskog nanosa u akumulacijskom prostoru. Oigledno, da je najvei problem nerijeenog vodnog reima Kulsko-korlatskog polja koncentracija velikih voda, kao i njihove pravovremene evakuacije iz sliva. Meutim, nita manje znaajan problem je i ugroenost postojeih poljoprivrednih povrina nekontroliranim slijevanjem brdskih voda du cijelog polja.

K.2.

OPIS ZAHVATA

Planirana akumulacija Kotao nalazi se u Zadarskoj upaniji na podruju Grada Benkovca. Smjetena je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Kulsko-korlatskog polja, jugoistono od naselja Smili, a neposredno uz podruje izvorine zone vodotoka Klievice, kojeg tvore vrela Bijelog Vira, Kotla i Ljuljevca. Izvori Klievice nalaze se priblino na koti 180 do 185 mnm, jugoistono od naselja Smili. Ukupna povrina sliva bujinog vodotoka Klievice iznosi oko 69 km2, a sliv akumulacije Kotao protee se izmeu blagih padina Debelog brda (339 mnm) na sjeveroistoku i brdskog dijela (Gradina 265 mnm) uz cestu Donje BiljaneBenkovac na jugozapadu, dok se manji dio sliva nalazi u samom Kulsko-korlatskom polju.
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

2/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

Predmetno podruje obuhvaa dijelove pet katastarskih opina: Biljane Gornje, Smili, Biljane Donje, Nadin i Korlat. Kako vlastiti sliv budue akumulacije Kotao iznosi svega 8,0 km2, to je u prosjenoj hidrolokoj godini nedovoljno za dobivanje potrebnih i planiranih koliina vode za navodnjavanje, u prethodnoj projektnoj dokumentaciji predvieno je izvoenje lateralnog kanala poloenog du oboda sjeveroistone granice Kulsko-korlatskog polja. S tim dodatnim proirenjem sliva, kojim e doticati voda s nekoliko manjih bujinih tokova slivne povrine 6,6 km2, postignuta je ukupna slivna povrina akumulacije Kotao od 14,6 km2. Zadatak lateralnog kanala, uz kontrolirano uputanje voda dodatnog sliva u prostor akumulacije, je i zatita tog podruja od tetnog djelovanja velikih voda. Zahvatile bi se bujice koje se formiraju na potezu od Biljana Gornjih do ikia, tako da je trasa kanala duga 4.040 m, a bila bi poloena u padu prema akumulaciji od kote terena 198 mnm do kote 173,50 mnm. Prema topografskim uvjetima, geomehanikim karakteristikama temeljnog tla i raspoloivim materijalima za gradnju, odabran je tip brane od glinovitog materijala sa zatitnim filterskim vertikalnim i horizontalnim drenovima, te zatitom vodnog pokosa brane kamenim materijalom. Glineni materijal iz nalazita materijala za izgradnju brane nalazi se u neposrednoj blizini lokacije pregrade unutar akumulacijskog prostora, dok se kameni materijal moe nai u kamenolomima blie okolice. Zahvat akumulacije Kotao sastoji se od nasute brane s pripadajuim objektima za odvoenje velikih voda, preljevom i temeljnim ispustom. Uzvodno od brane e se postepeno oblikovati akumulacijsko jezero ija e visina vode biti promjenljiva, a u zavisnosti od hidrolokih prilika i namjenskog koritenja vode. Prethodnom projektnom dokumentacijom predviena je izgradnja nasute zemljane brane duine 720 m i visine od kote terena do krune 10,1 m, s preljevnom graevinom smjetenom u desnom boku pregradnog profila, temeljnim ispustom na desnoj obali postojeeg korita vodotoka Klievice i akumulacijskim prostorom povrine 0,60 km2 i volumena 1,80 mil. m3 pri normalnoj razini vode (170,25 mnm). Preko krune brane predviena je izgradnja puta za odravanje brane. Volumen akumulacije Kotao do kote normalnoga uspora (170,25 mnm) iznosi VA = 1.799.668 m3. Korisni volumen akumulacije iznosi VK = 1.447.124 m3, a zapremina od 21.600 m3 pripada volumenu mrtvog prostora, zapremina od 248.000 m3 pripada koliini evaporacije s vodne povrine a zapremina od 82.944 m3 koliini biolokog minimuma, ili sveukupno VG = 352.544 m3. Akumulacija Kotao prvenstveno se puni od jeseni do proljea, a od svibnja do rujna dio akumulirane vode koristi se za navodnjavanje. Predvienom koliinom vode (1.447.124 m3) uz pretpostavljenu normu navodnjavanja od 2.900 m3/ha, moe se navodnjavati oko 499 ha poljoprivrednog zemljita.
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

3/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

Za dolazni vodni val 1.000-godinjeg povratnog razdoblja, u veliini od 40,66 m3/s, koji nailazi na punu akumulaciju (razina vode je na koti preljeva - 170,25 mnm), a temeljni ispust je zatvoren, vodni val se prolaskom kroz akumulaciju transformira, pri emu dolazi do prelijevanja u maksimalnom iznosu od 14,29 m3/s. Pritom visina preljevnog mlaza iznosi 0,64 m, odnosno maksimalno postignuta razina vode u akumulaciji iznosi 170,89 mnm. U sklopu istraivanja utvrene su vrste, koliine i kvaliteta materijala koji se nalaze u neposrednoj blizini pregradnog mjesta, a mogu koristiti kao graevinski materijal. Istraivanjem nalazita materijala unutar prostora akumulacije utvrene su vee koliine raznog glinovitog materijala - procjenjuje se da je u istraenim nalazitima 250.000 400.000 m3, to je dovoljno za izgradnju nasute brane akumulacije Kotao (115.000 m3). Kruna brane predviena je na koti 172,60 mnm, tako da je najvea visina brane 10,10 m. Duina brane u kruni iznosi 720 m, a irina krune brane iznosi 5,0 m, to omoguuje prolaz mehanizacije za koenje trave i odravanje brane. Evakuacija velikih voda iz akumulacije predviena je pomou bonog preljeva, a pranjenje akumulacije omoguit e se pomou temeljnog ispusta. Temeljni ispust predvien je od dvije paralelne eline cijevi promjera 500 mm. Obje cijevi su namijenjene za pranjenje akumulacije, a samo jedna od njih i za zahvat vode za navodnjavanje. Pranjenje pune akumulacije kroz samo jedan ispust trajalo bi gotovo 14 dana uz maksimalni izlazni protok od skoro Q = 1,9 m3/s, a kroz obje cijevi 7 dana. Za sve radove procjenjuje se da je potrebno izdvojiti oko 8.500.000,00 kn. Izgradnja hidrotehnikog zahvata akumulacije Kotao gospodarski je vrlo zahtjevna investicija, a bez obzira to je njena osnovna namjena obrana nizvodnog dijela sliva od poplava i navodnjavanje poljoprivrednih povrina, sprjeavanje ugroavanja ljudi i njihovih materijalnih dobara je kategorija koja se ekonomski ne moe mjeriti, a drutveno je uvijek opravdano.

K.3.

MOGUI UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLI

U okviru ocjene prihvatljivosti zahvata na okoli provest e se provjera opravdanosti izgradnje akumulacije Kotao s gledita ocjene povoljnosti utjecaja na okoli, kao i s gledita opravdanosti zahvata analizom koristi i trokova. Svaka akumulacija, bez obzira na njenu veliinu, a u izravnoj zavisnosti od volumena akumulacijskog prostora, te vezano s nainom upravljanja njenim vodnim koliinama, utjee manje ili vie, te dugoronije ili kratkoronije, na promjenu prirodnog hidrolokog reima. Pozitivni utjecaji akumulacije Kotao bit e u reimu ublaavanja i reduciranja velikih vodnih valova i zatite Kulsko-korlatskog polja od poplava, oplemenjivanja biolokim minimumom vodotoka Klievice u sunom periodu i utjecaj na razvoj ekosustava nizvodno od brane, te navodnjavanja poljoprivrednih povrina.
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

koritenje akumulacije u planiranoj funkciji

4/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

UTJECAJI TIJEKOM PRIPREME I IZGRADNJE ZAHVATA Utjecaj na hidroloke karakteristike i kakvou voda Tijekom graevinskih radova na izgradnji akumulacije Kotao utjecaji na vode javit e se samo kratkotrajno i lokalno, kao posljedica tijeka graevinskih radova ili kao posljedica nepredvidivih dogaaja, kao to su prirodne nepogode i akcidenti. Ovi se utjecaji odnose samo na nadzemne vode, jer se zbog hidrogeolokih uvjeta utjecaji na podzemne vode ne oekuju, a javljaju se kao utjecaji na hidroloke uvjete i kao utjecaji na kakvou voda. Razlozi njihovog pojavljivanja mogu biti sljedei: vei poplavni valovi tijekom izvoenja radova, posebno u sluaju dugotrajnog izvoenja radova, mogu dovesti do poveane erozije zemljita na mjestu radova, to moe izazvati poveano zasipavanje nizvodnog korita Klievice i kratkotrajnih pogoranja kakvoe voda nizvodno, akcidenti na strojevima i opremi, te na mjestima skladitenja materijala, goriva i maziva mogu izazvati lokalno i kratkorono oneienje tla i povrinskih voda. U etapi izgradnje temeljnog ispusta, koji se gradi izmaknut od postojeeg korita Klievice, vodni reim se ne mijenja u odnosu na postojei. U sljedeoj etapi, etapi izgradnje brane, dotok se preusmjerava u izgraeni temeljni ispust i vodni reim se mijenja u smislu redukcije velikih voda u nizvodnom toku Klievice, a sve vode u rangu malih i srednjih, dakle one s teenjem sa slobodnim vodnim licem u temeljnom ispustu, ostaju nepromijenjene. Kod voda veeg kapaciteta, redukcija maksimalnog dotoka ovisna je o stupnju dovrenosti brane (kako po visini tako i o samom profilu). Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljite Utjecaj na tlo tijekom izgradnje odnosi se na podruje pregradnog profila, pristupnih prometnica i na podruje akumulacije s nalazitem materijala za gradnju brane. Prostor planirane akumulacije s pregradnim profilom predstavlja prostor trajne prenamjene zemljita. Gledajui strukturu poljoprivrednog zemljita, prenamjenom e uglavnom biti zahvaene povrine koje se koriste u stoarstvu (panjaci), te zaputene i zarasle poljoprivredne povrine, a tek manjim dijelom oranice koje se izmjenjuju s elementima prirodne vegetacije. Humusni pokriva s prostora posteljice brane upotrijebit e se za oblaganje nizvodnog pokosa brane. Kao podruje nalazita glinovitog materijala za potrebe izgradnje brane predvien je prostor unutar akumulacije, a koji e se istraiti u prethodnim radovima idue projektne dokumentacije akumulacije Kotao. S obzirom na uvjete u prostoru treba u okviru priprema i istraivanja za glavni projekt potvrditi ili redefinirati lokacije nalazita materijala.

_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

5/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

Tijekom radova zbog praine i lebdeih estica mogu je i manji, kratkotrajni i lokalni utjecaj izgradnje zahvata na poljoprivrednu proizvodnju na najbliim parcelama, koji e prestati nakon izgradnje planiranog objekta. U zoni utjecaja prisutna je i opasnost od emisije tekuih tvari u okolno tlo, naroito unutar graevinskog pojasa, do koje moe doi u sluaju nepaljivog rada s opremom i strojevima. Od tekuih tvari mogu se javiti: gorivo (benzin i diesel), motorna ulja, sredstva protiv smrzavanja tekuine za rashladne sustave i sl. Utjecaj na umske ekosustave i umarstvo Na podruju akumulacije Kotao nema uma i umskog zemljita, pa tako ni moguih utjecaja na njih. Utjecaj na ivotne zajednice Izravan i trajan utjecaj na floru i vegetaciju na podruje akumulacije Kotao ogledat e se u nestanku povrina biljnih zajednica, te u lokalnom i privremenom oteivanju okolnog prostora tijekom izgradnje akumulacije. Na podruju akumulacije nastat e novo vodeno stanite stalnih stajaica. U pripremnoj fazi potrebno je posjei trake, grmlje, drvee i ostalu vegetaciju, te sav organski materijal izvui s podruja akumulacije. Ovo je potrebno napraviti kako bi se kasnije smanjila poetna koliina organske tvari u akumulaciji, te e se na taj nain ve u poetku smanjiti eutrofikacija akumulacije. Paljenje povrina treba izbjegavati, jer se na taj nain bre aktiviraju mineralne tvari koje pogoduju eutrofikaciji. Uslijed emisije i taloenja praine u toku graevinskih radova, mogue je u sunom razdoblju utjecati na okolne biljke i njihove ivotne procese. Budui da je vodotok Klievica povremeni tok, ne oekuje se znaajaniji nepovoljan utjecaj na vodenu faunu. S faunistikog gledita, ovaj zahvat nema znaajnijeg tetnog utjecaja na lokalne, a niti okolne populacije, ve se moe oekivati poveanje stupnja biloke raznolikosti na tome podruju. Nepovoljan utjecaj na faunu oekuje se u fazi gradnje, kada e se devastirati dijelovi stanita, doi e do iseljavanja ivotinja (ponajprije sisavaca i ptica). Utjecaji na faunu ovisit e o tome da li se radovi izvode u vrijeme reproduktivnog razdoblja pojedine ivotinjske skupine. Ostali utjecaji povezani su s uznemiravanjem vrsta (uslijed buke strojeva i uslijed oneienja zraka neke e vrste privremeno napustiti svoja stanita). Utjecaj na zatiene prirodne vrijednosti Na podruju planirane akumulacije Kotao nema zakonom i prostornim planom zatienih prirodnih vrijednosti, pa tako ni moguih utjecaja na njih. Lokacija planirana za gradnju akumulacije Kotao nalazi se na podruju Ravni kotari kao meunarodno vano podruje za ptice. Vrste koje su istaknute kao cilj ouvanja ovoga podruja uglavnom su ptice selice, pa se gradnjom brane ne oekuje znaajniji nepovoljan utjecaj, uz uvjet pridravanja propisanih mjera zatite pri izvoenju radova. Vano je
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

6/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

istaknuti, da prostor planirane akumulacije Kotao zauzima povrinu od 60 ha, to je svega 2,9 % povrine Kulsko-korlatskog polja (2.086 ha), tako da je slina kompenzacijska stanita mogue pronai i u svom bliem i daljem okruenju. Tijekom graenja brane i ostalih priprema za izgradnju akumulacije nee biti izravnog utjecaja na zakonom zatiene, iznimno rijetke ili strogo zatiene endemine biljne vrste, s obzirom da one na uem podruju akumulacije nisu zabiljeene. Na irem podruju su zabiljeene 1 ugroena, 3 osjetljive i jedna gotovo ugroena vrsta. Ove vrste zabijeene su na irem podruju mjesta Benkovca, Smiia i Gornjeg Zemunika, ali nisu zabiljeene na podruju planirane akumulacije. Na irem podruju izgradnje akumulacije Kotao evidentirano je 18 strogo zatienih i 11 zatienih vrsta sisavaca, 69 strogo zatienih i 42 zatiene vrste ptica, 18 strogo zatienih i 6 zatienih vrsta gmazova, 3 strogo zatiene i 3 zatiene vrste vodozemca i jedna zatiena vrsta kukca. Utjecaj na populaciju vodozemaca i gmazova moe biti znatan jer imaju relativno male i osjetljive ekoloke nie. Sve vrste vodozemaca i gmazova zabiljeene na podruju planiranog zahvata su zatiene Pravilnikom o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim. Utjecaj na nacionalnu ekoloku mreu Utjecaj na nacionalnu ekoloku mreu obraen je u Elaboratu prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, Oikon Zagreb, 2010. Utjecaj na divlja i lovstvo Izgradnja akumulacije predstavljat e trajni gubitak lovnoproduktivnih povrina za krupnu i sitnu divlja koja sada obitava u ovim lovitima, no predstavljat e i dobitak za divlja koja obitava u ovom i okolnim lovitima radi nastanka vodenih povrina koje su ovdje trenutno slabo zastupljene, jer e u ljetnim mjesecima akumulacija predstavljati izvor pitke vode. Tijekom cijelog perioda graenja treba oekivati znatne utjecaje na divlja, pa i ostalu faunu, radi promjene prirodnih ritmova, nemira uzrokovanih pojaanim prometom i graenjem (praina i buka), te nazonosti veeg broja ljudi tijekom duljeg vremenskog perioda. Divlja e potraiti mirnija i sigurnija mjesta. Zbog toga e ovlatenik prava lova na lokaciji budue akumulacije pretrpjeti tetu prilikom izgradnje. Utjecaj na objekte i infrastrukturu Tijekom izgradnje zahvata nee biti posebnih utjecaja na postojee objekte, dok se od utjecaja na infrastrukturu oekuju kratkoroni i lokalni utjecaji na promet, na prilazne prometnice koje treba urediti za potrebe izgradnje i na privremeno odlaganje otpada. Utjecaj na odlaganje otpada oekuje se zbog mogue pojave otpadnih materijala na gradilitu, manjih koliina tehnolokog otpada (npr. otpadnih ulja i maziva) i manjih koliina komunalnog otpada povezanih s boravkom graevinskih radnika na ovom podruju. Unutar granica
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

7/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

planirane akumulacije Kotao ne nalazi se niti jedna obiteljska kua ili gospodarski objekt, jer se svi nalaze najmanje 1 km od najblieg ruba akumulacijskog jezera. Na promatranom podruju akumulacije ne nalaze se trase niti postojeih niti planiranih znaajnijih prometnica i komunalne infrastrukture, a postojei poljski put koji prolazi preko potopljene doline budueg akumulacijskog jezera bit e kompenziran rekonstrukcijom poljskog puta po desnom obodu akumualcije. Utjecaj na vizualnu kvalitetu krajobraza Utjecaj akumulacije Kotao, koja e svojim nastankom naruiti postojeu ravnoteu krajobraznih struktura na uem podruju zahvata, odraavat e se kroz neminovne promjene u fizikoj strukturi, a time i u vizualnom dojmu krajobraza unoenjem novog krajobraznog elementa, vode, u dominirajui livadni, proaran kamenim grebenima. Najveu ekoloku vrijednost predstavlja privremeni vodotok Klievica i movarna vegetacija (visoka i niska) razvijena uz sam vodotok. Prije punjenja, prostor budue akumulacije morat e se temeljito oistiti od sve vegetacije. Sva prisutna visoka vegetacija e se kriti do kote normalnog nivoa akumulacije, odnosno 170,25 mnm, dok e iznad te kote ostati sva zateena vegetacija. Znai, doi e do trajnih promjena u prostoru, odnosno potpunog nestanka jednoga prirodnog stanita i stvaranja novoga, umjetnog (vodenog). Do neminovnih promjena doi e u vizualnom dojmu krajobraza unoenjem nove umjetne strukture, izgradnjom vie objekata: nasute pregrade (duge 720 m, a visoke oko 10 m), temeljnog ispusta, preljeva s brzotokom, te pristupnih puteva brani. S obzirom da akumulacija prati prirodnu morfologiju terena dviju potonih dolina, oblikom e se vrlo dobro uklopiti u ire krajobrazno podruje. Najneprirodniji dio akumulacije, gdje je ona naglo presjeena, je onaj uz branu. To je ujedno i prostor kod kojega e doi najveih fizikih promjena reljefa, a time i utjecaja na vizualne vrijednosti krajobraza. Dodatni utjecaji generirani su betonskim objektima brane, temeljnim ispustom i preljevnim objektom. Utjecaj na kulturno-povijesnu batinu Na samoj predmetnoj lokaciji, kao i unutar izravne i neizravne zone utjecaja (250 i 500 metara), do sada nisu vrena istraivanja, niti je zabiljeeno arheoloko nalazite. Ipak, sudei prema gustoi nalazita u neposrednom okruju, velika je vjerojatnost da se prigodom zemljanih radova naie na arheoloke nalaze. Postoji mogunost da se tijekom ureenja pristupnih putova koji e se koristiti za izvoenje radova i samim koritenjem tekih vozila i strojeva ugroze nalazita u neposrednoj blizini predmetne lokacije. Ta mogunost obvezuje na krajnji oprez prilikom izvoenja zemljanih radova. Stoga je potrebno provesti predradnje kojima bi se ugroavanje eventualnih arheolokih nalaza svelo na najmanju moguu mjeru.

_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

8/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

Utjecaj na stanovnitvo Utjecaj graevinskih radova na zrak svodi se na ispune plinove radnih strojeva, ali koliina tih plinova nije velika. Graevinski radovi proizvode buku, a izvori buke su radni strojevi, zvuni signali na gradilitu i kamioni koji odvoze i dovoze materijal. Tijekom graevinskih radova na akumulaciji Kotao utjecaje e osjetiti samo lokalno stanovnitvo u naseljima Smili, Donje Biljane, Gornje Biljane, Korlat i Nadin (udaljeni vie od 1 km). Utjecaji su privremeni (predvidivo dvije graevinske sezone, a prestaju sa zavretkom radova), ali lokalni, a povezani su s utjecajem buke i oneienja zraka (praina, ispuni plinovi) na zdravlje ljudi uslijed rada strojeva, te sa smetnjama u prometu (tijekom transporta materijala, opreme i strojeva po lokalnim prometnicama). S druge strane, tijekom radova pojavit e se mogunosti za dodatnim zapoljavanjem lokalnog stanovnitva i za dodatnim prihodima u uslunim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo, prenoita za djelatnike gradilita). UTJECAJI TIJEKOM KORITENJA ZAHVATA Utjecaj na vode Utjecaj akumulacije Kotao tijekom koritenja zahvata (kao kontinuirani utjecaj) odrazit e se samo na povrinske vode, budui da hidrogeoloki uvjeti (nepropusnost povrinskih slojeva na podruju planirane akumulacije) sprjeavaju njegove utjecaje na podzemne vode. Utjecaji na povrinske vode dijele se na utjecaje na hidroloke znaajke vodotoka Klievice i na utjecaje na kakvou njegovih voda. Nizvodno od brane mijenja se reim vodotoka Klievice, budui da e se vodotoku nizvodno od brane smanjiti znaajke bujinog toka. Doi e do transformacije velikih poplavnih valova, a isputanje vode iz akumulacije regulirat e se putem temeljnog ispusta. Velike vode e se znaajno reducirati u odnosu na sadanje stanje, jer e maksimalni preljevni protok (sa zatvorenim temeljnim ispustom) iznositi 14,3 m3/s kod pojave 1.000-godinje velike vode (Qmax1000 = 40,7 m3/s), a ostatak vodnog vala bit e zadran u jezeru. Kapacitet korita Klievice u dananjim uvjetima je teko izraziti, jer je i u irem prostoru korito uglavnom zapunjeno nanosom, tako da se njegova trasa moe poistovjetiti jedva vidljivom depresijom. Moe se smatrati da e utjecaj akumulacije na hidroloke uvjete vodotoka biti povoljan, u ovom sluaju preko smanjenja teta od poplavnih valova u podruju nizvodno od planiranog pregradnog profila. Treba naglasiti, da e se izgradnjom brane akumulacije Kotao zahvatiti oko 21 % povrine od ukupnog sliva Klievice, koji iznosi 69 km2. Jedna od namjena akumulacije je i prihrana malih voda u nizvodnom toku Klievice, to je sljedei pozitivni utjecaj na vodni reim. Ovaj vodotok biljei redovita razdoblja presuivanja u toplom dijelu godine, to se vie nee dogaati, bar u njegovom uzvodnijem dijelu, jer e se iz jezera isputati minimalno 10 l/s, a to e se regulirati zatvaraem temeljnog ispusta.
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

9/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

Trajanje punjenja jezera ovisno je o hidrolokim prilikama i procijenjuje se da e pri prvom punjenju potrajati jednu do dvije godine. Sukladno tome, u tom periodu, moe doi do manjih neuravnoteenosti protoka pri isputanju biolokog minimuma. Vodni reim u nizvodnom dijelu Klievice e imati manje oscilacije u odnosu na dananje stanje i ovisit e o prirodnom dotoku i koliini biolokog minimuma koji se isputa iz akumulacije. Vee oscilacije e se javiti pri pojavi veeg povodnja koji e izazvati aktiviranje preljevne graevine akumulacije. Izgradnjom akumulacije Kotao na njenom dnu e se s vremenom taloiti krute estice i smanjivat e se njen korisni volumen, meutim, problem taloenja nanosa e se bitno smanjtiti u dolinskom dijelu nizvodno od brane. Kakva e biti kakvoa vode u vodotoku Klievici nizvodno od pregradnog profila ovisit e o veliini isputenog protoka, odnosno zadranog dotoka vode uzvodno od pregradnog profila. Do promjena e doi u kratko vrijeme velikih oborina, kada e velika koliina vode biti isputana preko preljevnog objekta. U tom sluaju popravit e se ukupna kakvoa voda u nizvodnom toku zbog popravljanja hidrolokih uvjeta, jer e znatne koliine suspendiranog i vuenog nanosa, te eventualnog plutajueg oneienja ostati u prostoru akumulacije, pa e utjecaj biti povoljan. Utjecaj na ivotne zajednice Slatkovodne vode stajaice su na podruju Mediterana prorijeena i rijetka stanita, te e se stvaranjem ovoga novog stanita poveati bioloka raznolikost ovoga kraja. Ovako veliku slatkovodnu vodenu povrinu e s vremenom naseliti biljne vrste tipine za slatke vode. Teko je tono predvidjeti o kojim se biljnim vrstama i tipovima stanita radi, jer je to uvjetovano s nekoliko imbenika. Jedan od najvanijih initelja koji e odrediti nove tipove stanita i biljnih vrsta je promjena razine vode tijekom godine, tj. namjerava li se akumulacija svake godine prazniti do dna ili ne. Trajno niska razina vode u akumulaciji moe rezultirati obratanjem veih povrina trskom, to moe ubrzati eutrofikaciju akumulacije. U podrujima gdje se nalazi trajno visoka razina vode razvit e se submerzna vegetacija. Uz rub akumulacije, na podruju gdje se izmjenjuju potopljena i suha faza, osim traka vjerojatno e se razviti i amifibijske zajednice. Mogue je da e dio biljnih zajednica koje e se razviti na podruju akumulacije pripadati kategoriji rijetkih i ugroenih vrsta stanita. Poveanjem vodenih povrina poveala bi se brojnost postojeih populacija ivotinja i potaknulo naseljavanje novih. To se ponajprije odnosi na vodenu faunu, ali i na vrste koje se hrane vodenim organizmima, primjerice ptice. Najvei utjecaj na faunu, u odnosu na oscilacije nivoa vode u akumulaciji, vezan je za zadravanje vode u vrijeme reprodukcijskog razdoblja pojedinih skupina. Negativan e utjecaj biti za gmazove (zbog unitavanja jaja),
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

10/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

ptice (zbog unitavanja gnijezda, jaja i usmrivanja ptia), sisavaca (zbog usmrivanja mladunaca). Pozitivan e utjecaj biti za vodozemce, zbog mogunosti mrijesta na veem podruju. Doi e vjerojatno do promjene u sastavu vrsta malih sisavaca. Najvei utjecaj moe se oekivati na pojedine vrste vodozemaca i malih sisavaca na manjim povrinama. Nivo vode planirane akumulacije oscilirat e u odnosu na hidroloku situaciju sliva, te koliine potrebne vode za navodnjavanje nizvodnog podruja. Brzina dizanja razine vode u akumulaciji je dovoljna za pravovremeno evakuiranje veih ivotinja, ali e manje ivotinje imati problema sa sklanjenjem od povienja razine vode. Sukladno tome, vjerojatno e doi do povremenog stradavanja odreenog broja ivotinja, ptica, sisavaca, gmazova i mnogobrojnih kukaca. Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljite Negativni utjecaji na tlo tijekom rada akumulacije znaajno su manji nego prilikom pripreme terena i graevinskih radova. S obzirom na maksimalnu razinu akumulacije (170,89 mnm) koja se oekuje jednom u 1000 godina, a i tada na nekoliko dana, mogunost oneienja okolnoga poljoprivrednog tla vrlo je mala. Negativni utjecaji mogu se oekivati jedino u sluaju ekscesnih situacija, kao to je zagaenje vode u akumulaciji i eventualno ispiranje tetnih tvari u okolno poljoprivredno tlo. Ove se situacije mogu sprijeiti potivanjem svih propisa i pravila vezanih uz zatitu poljoprivrednog zemljita od oneienja tetnim tvarima. Trajni i povoljan utjecaj na poljoprivredu nastaje nizvodno od akumulacije, zbog zatite od poplava i velikih voda, tako da taj prostor uz korito Klievice nee vie biti periodino poplavljivan. Nadalje, povoljan utjecaj na poljoprivredu okolnog zemljita je mogunost navodnjavanja u svim hidrolokim periodima godine. Utjecaj na divlja i lovstvo Gubitak lovnoproduktivnih povrina za krupnu i sitnu divlja koja sada obitava u ovom lovitu predstavlja trajni gubitak dijela lovita, to se posebno odnosi na krupnu divlja, no predstavljat e dobitak za divlja vodenih povrina koja je trenutno na ovom prostoru slabo zastupljena. Utjecaj na zatiene prirodne vrijednosti Na podruju akumulacije doi e do nepovratne promjene stanita suhih travnjaka u vodena stanita stalnih stajaica. Kako su slatkovodna stanita prorijeena i rijetka na podruju Mediterana, stvaranje ovog novog stanita e poveati bioloku raznolikost ovoga kraja. Tijekom koritenja akumulacije planirano je ienje istaloenog materijala u odreenim vremenskim razdobljima (10 godina). Prilikom ovih radova znaajno e se izmijeniti karakteristike stanita novopridolih ugroenih i zatienih biljnih i ivotinjskih vrsta. Stoga je godinu dana prije ienja istaloenog materijala potrebno napraviti pregled stanja bioloke raznolikosti flore u akumulaciji.
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

11/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

Utjecaj na objekte i infrastrukturu Na prostoru planirane akumulacije ne nalaze se trase niti postojeih niti planiranih znaajnijih prometnica i komunalne infrastrukture, ali e biti nepovoljnih utjecaja na lokalni poljski put do poljoprivrednih povrina, koji u sadanjem stanju prolazi poprijeko dolinom. Zbog toga e se izgraditi putna mrea novih poljskih puteva koji e voditi obodom akumulacijskog prostora, ili s nizvodne strane brane. Utjecaj na krajobraz Znaaj obalnih ekosustava je vrlo velik sa stajalita sastojine, ali je jo vei sa stajalita ekologije krajobraza. Ti ekosustavi predstavljaju vrijedna podruja rekreacije i estetike krajobraza. Prirodni prostori obalnih zona tite ekologiju vodenih tokova i ostalih dijelova krajobraza, inei vezu izmeu njih. U ovom sluaju treba naglasiti, da iz gubitka jedne gospodarske vrijednosti proizlazi druga. To je zatita od poplava, oplemenjavanje vodotoka biolokim minimumom za vrijeme sunog razdoblja i navodnjavanje poljoprivrednih povrina. Na osnovi analize utjecaja na postojee krajobrazne vrijednosti, te ocjenjujui gospodarski znaaj akumulacije Kotao, predloeno rjeenje procjenjuje se prihvatljivim uz uvjet str ogog provoenja svih mjera zatite krajobraza. Utjecaj na stanovnitvo Svaka umjetno stvorena masa vode moe izazvati odreene promjene na zdravlje stanovnitva koje ivi u podruju njenog utjecaja. Ukoliko kakvoa vode u akumulaciji ne bude na zadovoljavajuoj razini, povremeno se mogu javljati i najezde komaraca. Izgradnja i punjenje akumulacije Kotao ne zahtijeva nikakva preseljavanja stanovnitva, a ne oekuje se niti pojava nekontrolirane migracije. Iako sama akumulacija nema osnovnu namjenu razvijanja rekreativnih, sportskih i turistikih aktivnosti, gotovo je sigurno da e se sve one manje ili vie spontano razviti, te time podii kakvou ivota, ali i ekonomsku snagu mjesnog stanovnitva. Utjecaj na klimu Akumulacija Kotao nee imati utjecaj na klimatske prilike okolnog podruja, dok bi se mikroklimatski utjecaji mogli oekivati jedino u toplom razdoblju, a to je poveana vlanost zraka i magla. Mogui utjecaj u sluaju izvanrednih okolnosti Jedna od izvanrednih okolnosti tijekom koritenja akumulacije (koja se moe javiti samo kao posljedica neprimjerenog upravljanja i neprimjerenog odravanja objekta) je ruenje i oteenje brane u trenutku kada je akumulacijski prostor pun, to bi izazvalo vodni val i potapanje nizvodnog dijela Kulsko-korlatskog polja, te velike materijalne tete. Ako bi pored svih propisanih i poduzetih mjera dolo do ruenja, utjecaji izazvani ruenjem ovisili bi o
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

12/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

vodostaju unutar akumulacije. Kada bi do ruenja brane dolo pri maksimalnom vodostaju u akumulaciji, vodni val bi izazvao ruenje i pojaanu eroziju s odlaganjem odnesenoga materijala i mulja. Kako zbog karakteristika nasutih brana, do njihovog ruenja ne dolazi naglo, ne bi izazvalo velike materijalne tete i vjerojatno bi prolo bez ljudskih rtava. Uz to, ovaj rizik je mogue kontrolirati i njime je mogue upravljati redovitim nadziranjem i odravanjem zahvata provoenjem tehnikih promatranja, te ga je na taj nain mogue jo znaajno smanjiti, a neke mogunosti teta potpuno otkloniti. Mogui utjecaj nakon prestanka koritenja zahvata Akumulacija Kotao gradi se kao dugotrajni zahvat, koji bi se u naelu trebao trajno koristiti u svojim funkcijama i ne predvia se njegovo uklanjanje. Kad bi do toga iz bilo kojeg razloga dolo, vodni bi se reim vratio na stanje prije izgradnje. U tom smislu moguih utjecaja nakon prestanka koritenja zahvata ne bi trebalo biti, odnosno ovi se utjecaji ne ukljuuju u ocjenu prihvatljivosti zahvata. Analiza koristi i trokova realizacije zahvata Svaki zahvat kao trajna ili privremena gospodarska ili drutvena djelatnost moe naruiti ekoloku stabilnost, bioloku raznolikost, ili na bilo koji nain (najee negativno) utjecati na okoli. Ova analiza najee je postupak kojim se prosuuju drutveni prihodi (koristi) i drutveni trokovi (tete), koje e se predvidivo pojaviti ostvarenjem nekog zahvata. Problem se komplicira time to neke trokove (''tete'') i prihode (''koristi'') nije mogue izraziti u novanoj vrijednosti, pa se onda mora pribjei procjeni ili bodovanju tih pojava, tako da se utvrdi to je vee: ''tete'' ili ''koristi''. Za odreivanje to tonijeg i korektnijeg pokazatelja dobiti i trokova za iru zajednicu, a koja je posljedica prethodnog zahvata, primjenjuje se model iz primjera Svjetske banke. Prethodno vrednovanje ukazuje, da na prostoru izgradnje akumulacije Kotao, najvei ''troak'' okolia predstavlja nepovratna promjena krajobraza. Sljedom navedenog proizlazi, kako navedenom elementu tijekom izgradnje i koritenja zahvata treba biti posveena maksimalna panja. Slijedei prethodnu listu zakljuuje se, kako izgradnja akumulacije Kotao prouzrouje podnoljive i privremene tete (''trokove'') okolia s mogunou kontrole i ublaavanja u pogledu degradacije tla, oneienja vode, promjene biotopa, bioloke raznolikosti, uporabe prostora i prometa. Predmetni zahvat praktino ne prouzrouje nikakve tete u pogledu oneienja zraka i atmosfere, promjene klime, sociolokih promjena, uvjeta ivota, zdravstvenih uinaka, dostupnosti resursa, umske mase i turizma i rekreacije.

_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

13/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

K.4.

MJERE ZATITE OKOLIA

Nositelj zahvata e tijekom predvienih aktivnosti vezanih za izgradnju i koritenje akumulacije Kotao biti obvezan provoditi mjere zatite okolia koje su odreene ovom studijom, te e one biti i sastavni dio odredbi u lokacijskoj dozvoli. Osim ovoga, nositelj zahvata biti e duan cijelom svojom aktivnou potivati pozitivne propise RH, a kojima su regulirana pitanja zatite prirode i okolia, zatite uma, voda, tla, zraka i zatite od buke. Kljuno je za ukupni sustav mjera zatite okolia utvrditi pravila za optimalno koritenje zahvata. Ove mjere zatite okolia provode se jo od pripremnih radova na izgradnji zahvata, te zatim tijekom samih radova i tijekom ukupnog trajanja koritenja zahvata. Prije poetka graenja visoke brane investitor je duan: posjedovati projekt tehnikog promatranja, osigurati slubu tehnikog promatranja.

Projekt tehnikog promatranja podlijee tehnikoj kontroli koja je propisana za investicijsko tehniku dokumentaciju na osnovi koje se zahtijeva odobrenje za izgradnju visoke brane i njen je sastavni dio. Tehniko promatranje visoke brane, od poetka njenog graenja do poetka njenog koritenja vri investitor, a tehniko promatranje visoke brane od poetka njenog koritenja vri investitor odnosno tvrtka kojoj je visoka brana predata na koritenje. MJERE ZATITE OKOLIA PRIJE IZGRADNJE ZAHVATA Provesti sve istrane radove neophodne za poetak graenja, kako bi se svi uoeni problemi o nainu temeljenja ili gradnje mogli na odgovarajui nain projektno rijeiti. Lokalno stanovnitvo u naseljima Smili, Donje Biljane, Gornje Biljane, Korlat i Nadin obavijestiti o poetku radova i planiranoj dinamici onih radova koji mogu izazvati smetnje u njihovom svakodnevnom ivotu i aktivnostima. U fazama izrade glavnog i izvedbenog projekta potrebno je izraditi projekt krajobraznog ureenja prostora oko brane. Obiljeiti prostor zahvata u suradnji s nadlenom upravom Grada Benkovca. Mjere zatite kulturno-povijesne batine propisat e tijelo nadleno za zatitu kulturno-povijesne batine. Pravovremeno obavijestiti lovozakupnika, odnosno lokalnu lovaku udrugu o poetku radova.

_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

14/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

MJERE ZATITE OKOLIA TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA Mjere zatite voda Manipulaciju gorivima i mazivima za graevinske strojeve obavljati na pretakalitu s nepropusnom podlogom. Na gradilitu koristiti nepropusne spremnike i kontejnere za uskladitenje rezervnih i iskoritenih naftnih derivata, otpadnih ulja, filtera i sl., te njihovo redovito i adekvatno zbrinjavanje. Na gradilitu osigurati sanitarne vorove ili druge sanitarno-higijenske uvjete. Zabraniti bilo kakva isputanja otpadnih voda u okolno tlo, vodu i potoke. Izgradnju brane izvoditi u sunom dijelu godine.

Mjere zatite tla i poljoprivrednog zemljita Zabranjeno je odlaganje vika materijala i otpada, kao i maziva graevinskih strojeva na poljoprivredne povrine, travnjake, umsko zemljite, u depresije i lokve. Povrine nakon zavretka radova treba rekultivirati koristei humus i plodno tlo iskopano prilikom izvoenja radova. Tijekom iskopa i prijevoza nasipnog tla u sunom razdoblju, prometne transportne povrine potrebno je dnevno (po potrebi i ee) polijevati vodom zbog smanjenja raznoenja praine vjetrom. Gornji plodni sloj tla na mjestu radova potrebno je skinuti i deponirati za potrebe oblaganja nizvodnog pokosa brane. Mjere zatite biljnog i ivotinjskog svijeta Sprjeavanje nepotrebne degradacije stanita ograniavanjem radova na usko podruje gradnje zahvata. Tijekom gradnje treba ograniiti kretanje teke mehanizacije, kako bi negativni utjecaj na stanita bio sveden na najmanju moguu mjeru. Ograniiti zahvate u stanita populacija ivotinjskih vrsta u vremenu koje se poklapa s njihovim ivotno znaajnim razdobljima. Ako hidroloke prilike dozvoljavaju, osigurati ekoloko prihvatljiv protok (bioloki minimum) Klievice od 10 l/s tijekom graenja. Mjere zatite nacionalne ekoloke mree Mjere zatite nacionalne ekoloke mree obraene su u Elaboratu prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, Oikon Zagreb, 2010. Mjere zatite lovstva Ukoliko doe do stradavanja divljai, tetu je duan investitor nadoknaditi lovozakupniku po vaeem cjeniku za tete na divljai.
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

15/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

Mjere zatite kulturno-povijesne batine Tijekom izvoenja zemljanih radova na zahvatu potrebno je provoditi arheoloki nadzor na predvienim lokacijama, kao i mjere zatite za ostala kulturna dobra. Mjere zatite objekata i infrastrukture Nije doputen prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s teretom imaju masu ili osovinski pritisak vei od doputenog ili dimenzije vee od propisanih za postojee ceste. Sanirati sva oteenja nastala usljed graenja zahvata.

Mjere zatite krajobraza Nakon dovretka graenja akumulacije potrebno je prostor zahvata urediti sukladno projektu krajobraznog ureenja. Vidljive dijelove betonskih objekata vizualno zakloniti sadnjom odgovarajue autohtone vegetacije. Po zavretku graevinskih radova ukloniti sve gradiline objekte i ostale elemente gradilita, te u potpunosti provesti konanu tehniko-bioloku sanaciju degradiranog prostora oko zahvata, sukladno predvienoj namjeni i prema projektu krajobraznog ureenja. Krenje umskih povrina doputeno je do maksimalne kote korisnog nivoa akumulacije (170,25 mnm). Mjere zatite stanovnitva Osigurati stalne mjere sprjeavanja irenja praine u okoli (poljevanje vodom). Izrazito bune radove ograniiti na razdoblje od 8 do 18 sati, te u sluaju iznimnih prekoraenja obavijestiti sanitarnu inspekciju, u skladu s Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Pristup vozila i graevinskih strojeva s gradilinih prometnica na lokalne prometnice izvoditi tako da se sprijei ometanje lokalnog prometa, te raznoenje blata i praine po lokalnim prometnicama. Osigurati rekonstrukciju zamjenskog poljskog puta po desnom obodu akumulacijskog jezera. MJERE ZATITE OKOLIA TIJEKOM KORITENJA ZAHVATA Mjere zatite voda ienje dna akumulacije od nanosa obavljati po potrebi. Nanos odvoziti na najblie ureeno odlagalite ili zbrinuti na drugi odgovarajui nain. Odravati korito potoka Klievice nizvodno od brane radi zatite od stvaranja epova u koritu i plavljenja.
_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

16/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

Odravati korito lateralnog kanala u vidu ienja nanosa na objektima stepenica. Na brdskom dijelu sliva akumulacije i lateralnog kanala provesti dodatno ozelenjavanje i poumljavanje autohtonom vegetacijom.

Mjere zatite biljnog i ivotinjskog svijeta Osigurati isputanje vode iz akumulacije u koliini od minimalno 10 l/s nizvodno od brane u svim uvjetima rada akumulacije. Mjere zatite lovstva U pojasu 300 m od akumulacije zabraniti lovne aktivnosti.

Mjere zatite krajobraza Izradom odgovarajueg Pravilnika o upravljanju akumulacijom treba izbjei nagla i dugotrajna snienja vodostaja u akumulaciji i te situacije svesti na najmanju moguu mjeru. Po nizvodnom pokosu brane provesti sjetvu autohtonim travnim smjesama, a travu kositi najmanje dva puta godinje. Mjere zatite stanovnitva Omoguiti odravanje i popravak postojeih i novih alternativnih prometnica i poljskih puteva oko akumulacije za pristup postojeim poljoprivrednim povrinama. Mjere zatite u sluaju izvanrednih okolnosti U sluaju akcidentnog zagaenja vode postupiti po operativnom planu za zatitu voda, koji sadri mjere i postupke za te sluajeve (nadlenost, sustav

uzbunjivanja, osiguranje interventnih radova i dr.) Za sluaj ruenja brane postupiti po Operativnom planu obrane od poplava, a koji se oslanja na sustav meteorolokog i hidrolokog praenja, predvianja i obavjetavanja, te na sustav uzbunjivanja. Mjere zatite okolia nakon prestanka koritenja zahvata Sustav akumulacije Kotao se predvia kao trajni objekt za kojeg se u dogledno vrijeme ne predvia prestanak koritenja. Prestanak koritenja znaio bi uklanjanje (ruenje) nasute brane, ime bi se reim voda vratio na dananje stanje. Stoga se ovom studijom ne predlau nikakve zatitne mjere.

K.5.
-

PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIA

Provoditi vizualnu kontrolu mehanike stabilnosti brane, evakuacijskih objekata i obala jedanput dnevno.

_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

17/18

01/2011

VPB d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI AKUMULACIJA KOTAO U KULSKO-KORLATSKOM POLJU

Pratiti i biljeiti sve posebne okolnosti vezane uz zahvat (pojave leda, preljevi, veliki vodni valovi, pukotine na objektima, klizita na obalama, procjeivanje kroz branu, akcidenti i sl.) po potrebi i procjeni. Geodetsko snimanje pomaka (slijeganja) brane i evakuacijskih graevina, te snimanje dna akumulacije provoditi prema programu tehnikog promatranja brane. Pratiti vodostaje u akumulaciji i nizvodnom koritu vodotoka Klievice, te protoka u nizvodnom koritu.

eljko Tusi, dipl.ing.kult.tehn. Datum: 23.08.2011. Stranice: 1 18

_________________________________________________________________________________________________________________ ID projekta: VPB-TST-07-0006

18/18

01/2011