Funkcije: Neka je svakom elementu pie se

f (a ) = b .

aA

pridruen jedan i samo jedan elem.

a B . Tim pridruivanjem definirana je funkcija f : A B

f ( A) = {b b B, a A, f ( a ) = b}

Skup A zove se domena funkcije (podruje definicije), skup

je skup

funkcijskih vrijednosti, a svaki skup

B f ( A)

zove se kodomena funkcije f.

Funkcija je preslikavanje izmeu dva skupa (domene i kodomene) takvo da svakom elementu prvog skupa (domene) pridruimo jedan i samo jedan elem.drugog skupa (kodomene). Mogu se zadati: numeriki, algebarski i grafiki. Realna funkcija realne varijable je funkcija ija su domena i kodomena podskupovi skupa R

f : A B, A, B R .

Realnu funkciju zovemo algebarskom ako je argument x podvrgnut konanom broju algebarskih operacija. Funkc.koje nisu algebarske zovemo transcendentnima. Za algebarsku funkc.kaemo da je racionalna ako se kao eksponent varijable javlja samo cijeli broj. Polinom n-tog stupnja (cijela racionalna funkc) je funkc.oblika

f ( x) = a n x n + a n 1 x n 1 + ... + a 2 x 2 + a1 x + a 0
f ( x) =

gdje su

a 0 , a1 , a 2 ,..., a n 1 , a n R, n N , a n 0 .
Prava racionalna funkcija (razlomljena racionalna funkc) je kvocijent dvaju polinoma tj. funkcija oblika

P( x) , gdje su P(x), Q(x) polinomi i Q( x)

Q ( x ) 0.

ax + b d uz uvjet x . cx + d c P( x) f ( x) = Domene: racionalna => Q ( x ) 0 ; iracionalna f ( x ) = 2 k g ( x ) => g ( x ) 0 ; logaritmaska Q( x) f ( x ) = log a g ( x ) => g(x)>0 ; ciklometrijska f ( x ) = arcsin( g ( x )), arccos( g ( x )) => 1 g ( x ) 1 Kompozicija funkcija f i g sastoji se od dva preslikavanja x g ( x ) te preslikavanja x f ( g ( x )) . f g ( x ) = f ( g ( x )) . Identiteta ili idenino preslikavanje sa skupu A je preslikavanje id : A A za koje je id ( x ) = x , x A .
Homografska funkcija je oblika

f ( x) =

Funkcija

f : D K

je

injekcija

ako

razliite

elemente

iz

domene

preslikava

razliite

elemente

kodomene

tj.

x1 , x 2 D, x1 x 2 f ( x1 ) f ( x 2 ) .
Funkcija

f : D K

je surjekcija ako svaki element iz kodomene ima svoj original u domeni tj.

y K , x D

takav da vrijedi

f ( x) = y .
Funkcija Za

f : D K je bijekcija ako je i surjekcija i injekcija. funkciju f : D K koja je bijekcija

1

postoji

inverzna

funkcija

: K D

za

koju

vrijedi

f f

= id K , f

f = id D .

Svojstva real.funkc.real.varijable: Za broj Za funkciju

x0 R

kaemo da je nultoka funkcije

y = f ( x) x D f ( f ( x ) m) , y = f ( x)

kaemo da je ograniena odozgo (odozdo) ako

y = f ( x ) ako je f ( x 0 ) = 0 . M R, (m R ) takav da

je

f ( x) M

. Funkcija je omeena (ograniena) ako je ograniena odozgo i odozdo. Realni broj M zovemo gornjom meom, a m

donjom meom funkcije. f je omeena ako postoje M i m takvi da je Za funkciju

m f ( x) M
I Df
ako za svaki izbor

kaemo da raste (pada) na intervalu

x1 , x 2 I , x1 x 2
vrijedi

vrijedi

f ( x1 ) f ( x 2 ) ( f ( x1 ) f ( x 2 )) . Kaemo da funkcija strogo raste (strogo pada) ako

x1, x2 I , x1 x2 f (x1) f (x2 )

takav da

( f (x1 ) f (x2 ))
Za funkciju

. Funkciju koja raste, odnosno pada, na cijelom podruju definicije zovemo monotonom. kaemo da ima lokalni

y = f ( x)

x, x O, f ( x ) f ( x M ) . Vrijednost
kaemo da ima lokalni min u toki

f ( xm )

funkcije f u toki

xm

strogi lokalni max (min) u toki

y = f ( x) x m ako O, O D f , x m O takav da x, x O, f ( x ) f ( x m ) . Vrijednost zovemo min vrijednou. Lokalni min i max = lokalni extremi funkcije. Za funkciju y = f ( x ) kaemo da ima O , O D f , x M = O ( O, O D f , x m = O ) takav da x M ( x m ) ako
zovemo max vrijednou. Za funkciju

xM funkcije f u toki f ( xM ) xM
max u toki

ako

O, O D f , x M O

x, x O, f (x) f (xM ) x, x O, f (x) f (x )

(

).

Za

funkciju

y = f ( x)

kaemo .

da

je Za T

periodina kaemo

(npr.trigonometrijske da je period

funkc) f.

ako

f ( x +T ) = f ( x ), x D f f ( x +T ) = f ( x ), x D f
Za funkciju

T R \
real.broj

{0} T0

takav takav

da da

vrijedi vrijedi

funkcije

Najmanji

zovemo osnovnim periodom funkcije f.

y = f ( x)
funkcija

kaemo da je parna ako

f ( x ) = f ( x ), x D f
. Afina je oblika funkcija ili

, graf je simetrian s obzirom na os y. Za funkciju

y = f ( x)
Konstantna

kaemo da je neparna ako

f ( x ) = f ( x ), x D f

, graf je simetrian na ishodite. polinom

2

f ( x ) = a, a R, f ( x ) = 2 f ( x ) = ax + b; a, b R , graf je pravac. Polinom 2.stupnja

1.stupnja

je

funkcija

oblika

f ( x) = ax + bx + c; a, b, c R ,

graf kvadratne

funkc.je parabola. Funkciju oblika

f ( x) = a x , a 0, a 1, f : R 0, +

zovemo eksponencijalnom funkcijom.

Inverznu funkciju eksponencijalne funkcije

g ( x ) = a x , a 0
gdje je

nazivamo logaritamskom funkcijom i oznaavamo ju sa

f ( x) = log a x .

Ciklometrijske ili arkus funkcije inverzne su funkcije trigonometrijskim funkcijama. Nizovi: Niz realnih brojeva je funkcija

a: A R

a = {1,2,3,....N }

ili je A=N. Ako je A=N tada se govori o beskonanom nizu realnih

brojeva. a (n) ili an zovemo n-tim lanom ili opim lanom niza. Naini zadavanja niza: nabrajanjem prvih lanova, opim lanom, rekurzivnom formulom. Niz (an) je aritmetiki niz ako je razlika svakog lana (osim prvog) i njegovog prethodnika konstantan broj. Taj broj se oznaava s d i zove se diferencija niza. def.

a n +1 a n = d = konst , n

opi lan

a n = a1 + ( n 1)d

suma n-lanova Niz (an),

Sn =

an 0

n( a1 + a n ) 2

je geometrijski niz ako je kvocijent svakog lana (osim prvog) i njegovog prethodnika konstantan broj. Taj se broj oznaava s q i zove se

koeficijent niza. def.

a n +1 = q = konst , q 1, n an
a n = a1 q n 1
s n = a1 1qn 1q

opi lan

suma n-lanova

Svojstva nizova realnih brojeva: Niz an raste ako Niz an pada ako

a n a n +1 , n a n a n +1 , n
takav da je takav da je

Niz je monoton ako raste ili ako pada (npr.aritmetiki niz). Niz an je omeen odozdo ako Niz an

m R je omeen odozgo ako m R

a n m, n N

a n m, n N

Niz nije omeen (ogranien) ako je omeen odozgo i odozdo. Aritmetiki niz je uvijek monoton. Za d>0 niz raste, a za d<0 niz pada. Geometrijski niz je monoton kad je q>0. Za q>1 niz raste, a za 0<q<1 niz pada. Za niz an kaemo da tei prema + ako

M R, n0 N

takav da je

a n M , n n 0

, taj izraz piemo:

( a n )+

ili

lim a n = + .
n
Za niz an kaemo da tei prema - ako

m R, n0 N

takav da je

a n m, nn0 , taj

izraz piemo:

(a n )

ili

n Za realan broj a kaemo da je gomilite niza (an) ako se u svakoj okolini broja a nalazi beskonano mnogo lanova tog niza.

lim a n = .

Okolina realnog broja a je svaki otvoreni interval oko a, tj.

(aO , )= { x Ra x a+ } O(a, ) = { x R a x }
odnosno

Za realan broj a kaemo da je granina vrijednost ili limes niza (an) ako se u svakoj okolini od a nalazi beskonano mnogo lanova niza, a izvan te okoline samo konano mnogo. n Nizove koji imaju limes zovemo konvergentnim nizovima. Nizovi koji imaju vie gomilita ili ne konvergiraju zovu se divergentni u irem smislu.

lim a n = a

Za realan broj a kaemo da je granina vrijednost ili limes niza (an)

0, n0 N

takav da je

n, n n 0 a n a

ako an prilazi broju L po volji blizu kada n postaje sve vei i vei. n Bolzano-Weierstrass-ov teorem glasi: Svaki omeen niz ima bar jedno gomilite. Svaki monoton i omeen niz ima limes. Niz (an) je monoton i omeen

lim a n = L

lim a n .
n