Você está na página 1de 11

Dr.sc.

Draen Marija Vargaid - Uvod u kranstvo


portal znanstenih asopisa na interetnu hrak
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=posjecenost-casopisa

LJUBAV 1. EROS - grci - boanska ludost, u religioznosti ovo je kult plodnosti - eros dovodi do destruktivnog izopaenja do pada ovjeka 2. PHILA - prijateljstvo 3. AGAPE - krdanstvo - drugaija ljubav od erosa - agape i eros se sve vie pribliavaju - ulaenje i izlaenje (eros gura a agape vrada) Kakav je Bog - koja je slika Boga? Ezekijel i Joua opisuju koje se slika Boga - usporedba s zarukama i braka kao i preljuba stastvena Boija ljubav je istovremeno i agape koja prata - do te mjere da postavlja samoga Boga nasuprot njemu samome - to je vidljivo na samom kriu - ljubav je toliko radikalna - ljubav se definira iz probodenog tjela Isusa na kriu. - jedinstvo Boga i ovjeka koja stvara ljubav - ljubavi dolazi do vrhunca u utjelovljevenju Isuda nae iskustvo ljubavi Objava Boja raa promjenu u ovjeku .. Ljubav je nam dana ili i zapovjeena Krdaninom se ne postaje odlukom nego susretom s osobom Ljubav je odgovor na dar ljubavi - spontani ovjek je otvoren za Boga (capax Dei) sposoban za Boga - u srcu je upisana enja za Boga - po svojoj naravi ovjek je religiozno bide sr kranstva - nije dovoljno iskustva obradenja, ono je samo poetak - iskustvo nije isto to i gotova istina - iskustvo trai produljivanje zakon vjerovanje - koji je sadraj vjere? obred i liturgija su potrebno za iskustvo iskustvo Boga po nevidljivim znakovima prema katekizmu: - zakon vjeroavnja, - zakon slavljenja, - zakon molenja (lex orandi) i - zakon ivljenja - razuman pokuaj pristupanja krdanstvu - kristologija - logos - rije - um - stvaralaih smisamo -Pneumatologija - o Duhu svetom

- Teologije - bogoslovlje - o ocu, sinu i duhu svetom - U teologiji predmet je Bog - na neki nain, svaki ovjek je na neki nain teolog .. - u umi raznih teologije koja - ne potvruje se ispravnost teologije naom pamedu ili bilo im nego se istinska teologije pokazuje kroz Duha Boijega Marksizam: Sam bitak je materija - a u stvari su rekli da je materija na Bog Mnogoboakom uvjerenje svjedoi o jednom bidu... K.Barth, Uvod u evangeliku teologiju - knjiga dosta kvalitenta Ljudski pokuaji - Ljubav prema mudrosti svaka od Isusovih parabola je uvod u kranstvo Svaka njegova rije je - uvod u kranstvo Je li Isus krist pravi? Pravi je samo onaj koji je iv! Uvod u kranstovo ima smisla samo ako onda ako susretnemo Isusa osobno? Iskustvo s Isusom trai osobno mjenjanje - Tek je to pravo uvod u krantvo. Kako bi bili sugurni tko je pravi Isus - trebao vidjejeti poniznost Marije Marije - kao pomodnica krdana. Biblijska vjera o Bogu. Ime Boga u Biblije nije kao druga imena - sveobuhvatni bitak ali i kao osoba istovremeno. Bog Biblijski je osobni Bog - moj Bog - on nije Bog jednog mjesta nego svih ljudi, to je Bog obedanje Osim Jahve Bog ima vie imena: Elohim - osobni Bog - mnoina velika razlika Biblije objave Boga da ga je mogude zazvati imenom ali to ime je nedohvatnosti u potpunosti .. Imamo prisutnog i poznatog ali ne do kraja poznatog jer je sveobuhvatan Adonaj - moj gospodar - idovi koriste - ne izusti Imena svojeg Boga uzalud teologije bavi se i ovjekovim postojanjem (vjerom i umom) ali ne samo o ovjeku nego i o Bogu teologije je slobodna znanost - ona Boga oslobaa od uskogrudnog gledanja ovjeka teologija slijedi ivoga Boga Bog evanela jest iznad svega ali nije samodostatan, zato je on kod ovjeka, zbog toga je teologije radosna znanost haris (gr)- reakcija na milost - milost bez zahvalnosti nema uinka - nema spasenja - a to je euharitija MJESTO TEOLOGIJE

Bog potvruje teologju theos - rije prethodi teologiji rje uspostavlja teologiju a teologija je opunomodena da je citira Rije izgovorena je prije svega upudena Izraelu ali i svima. Teologija ima pravo izabrati tu rije ..... Teologija slua rije, govori o njemu i u njegovoj je slubi Svjedoci - rije se dogaa u povjesti i dolazi do vrhunca - svjedoci su izabrani i zato su posebni - da budu tamo gdje se rije dogodila Teologija se bavi svjedoanostvom koja je dola preko tih svjedoka i teologija se oslanja na te rijei. starozavjetni kanon - potvrdili se kao autentini Novi zavjet se u starom skriva a stari u novom otriva kransto koje je lieno sakramenata lako ostaje puko kranstvo!! izravni svjedoci su ispred teologije Teologije nije iznad pisma duh je dan zajednici a ne izoliranom pojedincu - za tumaenje pisma teologija prouava jeli zajednica dovoljno razumje pismo Kranstvo je spojivo s razumom Razumjevanje vjere je nuno za itavo kranstvo Treba dati uvijek obrazloenje nade u nama teoloki rad - vjera trai znanje snaga Duha svetoga - rije je povijest Emanuela koja postaje povjest za sve po sili Duha svetoga Teolgije bez duha svetoga je gnjusna.. teologije ne bi smjela misliti da zna predoboro duga svetoga - to je opasno

OTAKA DUHOVNOST Matej: 23:9 Ni ocem ne zovite nikoga na zemlji jer jedan je Otac va - onaj na nabesima Matej: 23:9

Grana teologije - PATRISTIKA DUHOVNOST Patrologija Doba crkvenih otaca - Zavretak svetog pisma do 5 stoljeda 430 do smrti Augustina - nauka o teologiji - starih crkvenih pisaca od 2 stoljeda se biskupi zovi oci Karakteristke za biti ocem: 1. svetost ivota 2. pravovjerna nauka 3. starine 4. crkveno odobrenje - dobija se s vremenom Razlikuje grke i latinke oce o Grci: sv. Bazilije veliki, Sv. Grgur nacejski. Sv.Ivan zlatousti i sv. Astanazije 133 o Latinski: Sv.Ambrozije, Jeronim, Augustin i Grgug Veliki ima ih 221 o Nicejskocarigradsko vjerovanje - vjerovanje koje danas molimo. o crkveni oci - nisu nikad spomenuli dje duhovnost prva polovica 4 stoljeda: aktualo je bilo je li Isus Bog i to je s Duhom svetim 431 - koncil u Efezu - problematika 4 karakterisike otake duhovnosit: biblijska komponenta liturgijska - vezana za misterij crhve teoloke - u potpunosti s tradicijom crkve narodna - potreba na odgvore naroda

DUHOVNOST MUENITVA - zato muenitvo: muenik u 1 st.kranstva se gledalo ideal svetosti pojava koja je potakla posebne grane literalnog stvaralatva (likovna) - u tradiciji je nastala

Na grkom jeziku martis - svjetok, svjedoanstvo - novi zavjet - razliiti naglaski - kvalificirani svjetok - 12 apostola - svjedok kojeg Isus alje u poslanje. vremenom rije svjedok ispovjednici - nisu mueni ali su progonjeni oni koji nisu htjeli podniejti muenitvo su APOSTATI (LAPSI - oni koji su pali, izdali, TURIFIKATI - oni koju su prinosili kad ali ne i rtve, TRADITORES - oni koji su predavali svete knjig, SAPRIFIKATI - oni koji su prinosili rtve) Dioklecijan - progonio krdane - nije uspio odrekao se carskog poloaja i povukao se u Split a to je bio jak udarac rimskom carstvu. Muenitvo je bilo vano u ivotu prvih krdanja Izvori: 1. zapisi s suenja - poganski izvori (zapis o muenju sv. Ciprijana ) 2. martirologije - izvjetaji pogubljenje od krdanja (muenitvo krdana u Lionu, i muenitvo PERPETULE - mlade djevojke i muenitvo POLIKARP 3. Legende - da se ispune praznine - one su izmiljene Literatura o muenitvu: djela koja su nastala u vrijeme progona - pisana na nagovor svrhom da potaknu krdane. razni krdanski spisi tekstovi iz liturgijske upotrebe naglasak je na samo muenitvo - kristoloki aspek (tri vida: 1. imitacija Krista - savreni vid kranstvo 2. ponavljanje kristove muge 3. prisutnost Krista u muenitvu - Krist je taj koji umire i pobjeuje a muenik je kristonosac) LITURGIJSKA DIMENZIJA MUENITVA euharistijski stav - da muenik sudjeluju u mucu molitva posredovanja sveti poljubac sakramentalna dimenzija - muenitvo kao drugo krtenje

rtvena dimenzija Trei biskup - antinohije - bio muenik nekrvno muenitvo - ivjeti svoju vjeru kroz svakodnenvi ivot. Zakljuak: Muenitov je obogatilo kranski ivot - kao temelje duhovnosti najvei izraza kranske svetosti vanost nekrvnog muenitvo muenitvo - prvi ideal svetosi HAGIJOGRAFIJA

DUHOVNOST DJEVIANSTVA odluka da de ena ivjeti svoje djevianstvo - stil ivota o - ona je originana u kranstvu - iako nije nastalo (nastalo je prije) o - ona promilja asketski odnos boga i ljudi o - stil ivota uzrokuje nastanak bogate literatua primjer krista i Pavla to se tie djevianstvo djevianstvo se prihvada zato da se bude s Kristom - ona je novost sa utjelovljenje Isusa ideal krdanskog ivota literatura o djevianstvu:

ALEKSANDRIJSKA MISTIKA alegorijski nain tumaenja - kada proitamo ulomak pisma trai se neka poruka koja nema veze s tim ulomkom (alegorisko tumaenja: Abraham simbol traitelj Boga u tekstu preko slukinje Hagare) aleksadnijska kola se bazira na prenesenom znaenje Origen - nauka o apokastastazi - ciklino vrijeme (3 st.) Origen - nakon oeve smrti radio kao uitelj i dobio poziv da se brine za katakumene Aleksandrijske kole: kola za katakumene i kola za sve ostale - vodi Origena koja je procvala i kad je predloen za svedenika a biskup mu zapranio kolu. Origen je preselio i nauavau prirodne znanosti u kolama - umire muenikom smrti 253 g. - on cijeni sveto pismo, uio je hebrejski jezik - u 3 stljedu ne postoje dogme, tek se razmilja o vjeri - na njegove uenje imalo je utjecaj platonizam

teks u bibliji je samo sjena onog to je stvarno - alegorija smisao istraivanja pisma - origen uvijek daje dva ili vie tumaenja tri principa Origena: o itavo pismo je nadahnuto o itavo pismo govori o Kristu o nain tumaenja pisma - nemogude neke djelove tumaiti doslovo - zato duhovni (alegorisko) tumaenje ima smisla. posljedice ovog stava je da slovo pisma tit da oni koje ne mogu dokuiti smisao da se tu zaustave a oni koje eli mogu shvatiti cijelu duhovnost. PAVAO DUH DUA TIJELO BIBLIJA DUHOVNI MORALNI DOSLOVNI NAPREDAK DUE VRIJEDNOST SAVRENI NAPREDUUDI POETNICI MISTINA PRAKTINA PRIPRAVNIKA

o Origen - prijanja uz crkvu jer smatra da idovi nisu shvatili smisao biblije, o duhovni napredak - platonski pogled na stvarnost - dvostruku vid: ovjek spoznaje pismo i blii je Kristu ali i Krist se pribliava ovjeku o Origenova duhovna tematic: osim pisma govori i o duhovnog usponu - svaki hod uzbrdo je znak napretka. Duhovna osljetivost (utjeca platonistike antropoligije) - sluh - sposobnost duhovnog suanja ali tako i za ostala osjetila. Krist se prilagoava osjetilo ovjeka Pozitivan vid Origena je da je bio duhovan ovjek - njegov doprinos je na inzistiranje svetoga pisma i Isporitenje neoplatonizma onog doma (kompomis sa znanstvenicima onog doba) Negativni vid: preziranje tijela u korist due i podcjenjivanje zemaljski stvari Zakljuak: piznanje da je Origen utjecao na kasnije teologiju i duhovnost na osnovi koje su kasnije razvijali ostali oci..sv.Bazilije GREGORIJE NISANSKI (Mojsije ivot) - 305 g. ro. - 394 alegorijski pristup mojsijevog ivota BAZILIJE mu je bio brat. 376 . Bazilije ga zaredio u gredu Nicu (azija) - sabor u carigradu bio je originovac

djelo IVOT MOJSIJEV - mojsije kao model neumornog traitelja Boga - alegodije o struktura djela: 1.dio - a)literarni dio - motiv pisanja djela i tema djela Bududi da je Bog neshvatlji postoji stala tenja da se bog upozna - nauka o napretku Bogu b) kratki saetak mojsijeva ivota 2. dio - duhovnog tumaenja mojsijevog ivota 3. Zakljua - vrhunac puta saimanjem s Bogom 3 vana simbola: 1. Mojsije, 2. brdo Sinaj i 3. gorudi grm - duhovni naprtak gorudi grm (svjetlo) - trenutak idenja (krtenje) - etapa kad se stavlja pod konrolu osjedaje, druga etapa je Sinaj - polu tama - oblak koji omogudava da se ue u bitak (idenje razuma) i 3. ulazak u tamu - ulazak u vjeru ali je istovremeo i ulazak u svijetlsot - to je vano - mjesto vienja i nevienja boga Sadraj djela: Roenje Mojsija - podudra se s roenjem unutarnjeg ovjeka za vrline, mojsije novoroene - korpa na Nilu - 1 faza ivota vjere slika kada mojsijeva ubija egipdanina - sukog vjernike due prvi kljuni trenutak je goridi grm - simbol marije -

Kako se pie znanstveni rad - dipl. - ifra: student lozinka: 3sssddd3

Etapa izrade diplomskog rada


-

ODABIR TEME upoznati postojedi literature i bibliografije u asopisu Prikupljanje grae o redosljed itanja, (lik kao tema ili pojam kao tema - opda spoznaja (rjenici, enciklopedije), specijaliziranije, Renomirani autori ili specijaliti, kako je vrednovano u recenziji, novojeg datum o o o biljeenje osobnih promiljanja. prikaz sadraja dotinog lanka, osobne osvrte konstituriranje kartotete (za svaki novi rad novu sustav kartica) vrste kartica (bibliografke - samo gdje se nalazi koja tema i sadrajne - doslovni citati teksta uz oznaka gdje se to nalazi. Parafrizirane kartice - ideje autora se unose na svoj nain

Izrada i redakcije teksta o o o o o osobno promiljanje zapoinje se pisati do razdade preambule stil pisanja vise redakcije

Uvodi dio (se pie na kraju - izlaganje, motivacija, ogranienja tema, vanost, izvori, metoda i struktura radnje) o o o zakljuak (svako poglavlje mora imati vezu s naslovom radnje) Implikacije rada ako ih ima i kakve su, koji je doprinos i koje su perspective daljnjeg rada naslov, pedgovor, saetak i kratice)

citiranje i biljeke (reference) 1. knjige i zbornici radova (Ime PREZIME, Naslov knjige , Zagreb, 2007) ako je vie autora onda se navodi samo prva trojica izmeu se stavlja crtica poglavlje u knjizi (Ime PREZIME, Uvod, u: Ime PREZIME, Naslov knjige, Zagreb, 2007) urednik kao autor: (Ime PREZIME, (ur.), Naslov knjige, Zagreb, 2007) ustanva kao autor: (USTANOVA, Naslov knjige, Zagreb, 2007) 1. knjige i zbornici radova (Ime PREZIME, Naslov lanka, Naslov casopisa, 75 (2007.) 1, 315-345 Dokumenti crkvenog uiteljstva: DRUGI VATIKANSKI KONZIL, Lumen gentium, Dogmaatska konstituciaj o Crkvi, (21. XI. 1694.), u Dokumenti, Zageb, br. 8 (dalje: LG) leksikoni, rijenici: Giuseppe MATTAI, Socijalni nauk Crkve, Enciklopedijski ..

lankci iz novina; Josip SABOR, Karizmatski pokret - snaga u evangili (2), Glas Konica, 30.x.199 Dokumenti sa interetan: sve u kurzivu. Walther KASPER, Informac....... (23.X:2007) http:/www.vatika... (15.01.2012.) opetovno navoenje istog djela: ime PREZIME, 27, vie puta, Isto, 46 Zavrna bibliografija: PREZIME, ime, Uvod u kranstvo. Predavanja o aostolsok vjeravanj uvodjog od, 6, izd.Zagreb, 2007 ako se citira vie o 6 redaka onda se citat uvladi Kratki rad: uvor, razradnu teorije i zaklua (3 stranice)

"Poznavanje Boga bez poznavanje svoje bjede stvara oholost a poznavanje svoje bjede bez poznavanje Boga stvara oajanje." - Blaise Pascal Tko je nesretan to nije kralj, ako ne zbaeni kralj Blaise Pascal

11/6/2012 3:28:00 AM