Você está na página 1de 3

Arhitekti

Opis poslova

Arhitekti projektiraju i nadziru gradnju raznih graevina (obiteljskih kua, kola, nebodera). Graevine moraju zadovoljiti potrebe korisnika, tj. moraju biti funkcionalne, sigurne za ivot i ekonomine. Osim potreba korisnika, trebaju se zadovoljiti i elje osoba koje daju novac za izvedbu projekta (investitori) i zahtjeve okruenja u kojem se nalazi zemljite za izgradnju. Od odabira zemljita do izgraenog objekta posao arhitekta tee u nekoliko faza. Najprije se u razgovoru s investitorom upoznaje s projektnim zadatkom i rhtmoloivim novcem. Na osnovi razgovora arhitekt razrauje svoje ideje i crta programsku skicu (idejni projekt). Idejni projekt ukljuuje odluke o veliini, obliku, vanjskom izgledu graevine, s tim da sve to bude u skladu sa zakonom o prostornom planiranju. Uspjean ishod ove faze jest dobivanje lokacijske dozvole. Slijedi izradba glavnog projekta, da bi se ishodila graevinska dozvola. U ovoj fazi arhitekt svoj idejni projekt prilagouje zahtjevima komunalnih i ostalih nadlenih struktura. Arhitekt izrauje i trokovnik, kako bi se uvid o potrebnom novcu imao prije no to se prie realizaciji samog projekta. Nakon toga prelazi se na izradbu izvedbenog nacrta koji prikazuje graevinu u cjelini, sa svim vanjskim i nutarnjim detaljima. Arhitekt u ovom nacrtu navodi i odabrani graevinski materijal, opisuje okoli graevine, a katkada dizajnira i pojedini namjetaj. Za izradbu nacrta arhitekti upotrebljavaju crtai pribor (olovka, papir, trokuti, rapidografi). U novije vrijeme koriste se uglavnom kompjutorom, koji opremljen odgovarajuim programom olakava i ubrzava izradbu nacrta. Posao arhitekta zavrava tek s gotovom graevinom, izgraenom po njegovim nacrtima. Zbog toga arhitekti nadziru izgradnju i paze da se izvoai pridravaju izvedbenog nacrta i propisanih standarda kvalitete rada. Prema potrebi obrazlau izvoaima nejasnoe na koje naiu u projektu. Posao arhitekta ne mora nuno ukljuivati sve navedene faze izradbe i realizacije projekta. Arhitekti se katkada specijaliziraju samo za nadzorne inenjere na gradilitima ili rade kao razraivai (crtaju i razrauju pojedine dijelove projekta), ili rade na izdavanju lokacijskih/graevinskih dozvola, ili kao voditelji i koordinatori projekta, ili u tvornicama namjetaja pomau kupcima u ureenju interijera. Mogu se opredijeliti i za projektiranje samo jedne vrste graevina, npr. bolnica, kola, i za projektiranje kompleksnih urbanih centara: industrijski centri, studentska naselja itd. Ima arhitekata koji se bave ureenjem interijera (npr. dizajniranjem namjetaja), kao i onih koji projektiraju i ureuju parkove ili vrtove (vrtna arhitektura). Arhitekti mogu predavati na srednjim kolama i fakultetima. Arhitekti preteno rade u timu s dizajnerima, urbanistima, inenjerima graevine i drugim arhitektima.

Radni uvjeti

Arhitekti obino rade u udobnim uredima. Veinu svog vremena provode u razgovorima s investitorima ili odreenim strunjacima (statiarima, dizajnerima, geodetima), crtanju, pisanju trokovnika i dodatnih obrazloenja u nacrtima. Kojiput rade i vani, na gradilitima (u samom poetku, kada se upoznaju sa zemljitem, ili u fazi nadzora izgradnje). Samo u sluaju boravka na gradilitu mogu biti izloeni nepovoljnim uvjetima (buka i vibracije). Nakon viegodinjeg rada mogue su tegobe s vidom i kraljenicom, to je rezultat dugotrajnog nepravilnog sjedenja i crtanja. Radno vrijeme uglavnom je odreeno rokovima za predaju projekata, pa arhitekti samostalno programiraju svoje radno vrijeme u danu. To esto dovodi (pri kraju odreenog roka) do nonog rada, kao i do rada vikendima. Iznimka su razraivai, arhitekti koji se bave inovnikim poslovima, i sveuilini nastavnici. Njihovo je radno vrijeme propisano i ovisi o drugima.

Poeljne osobine
Nuno je poznavanje tehnikog crtanja i osnova matematike. Arhitekt mora imati dobar vid, razvijene sposobnosti predoavanja prostornih odnosa i sposobnosti snalaenja u prostoru. Zbog este komunikacije s drugim ljudima vano je da svoje misli i stavove moe jasno i brzo izraziti rijeima. Poeljno je da je kreativan i da ima razvijen smisao za estetiku i umjetniko oblikovanje. S obzirom na uestali zajedniki rad s dizajnerima, urbanistima i ostalim zanimanjima poeljno je da arhitekt bude osoba koja je sklona timskom radu i koja je sposobna podnositi rad u vremenskom kripcu. Zbog sve vee primjene kompjutora u arhitekturi, valja poznavati programe kao to su AutoCad i ArchiCad.

Osposobljavanje i napredovanje
Za obavljanje posla arhitekta nuan je zavreni studij arhitekture, koji traje 4,5 godine (9 semestara). U Hrvatskoj postoji samo jedan studij arhitekture, i to u Zagrebu. Nakon zavretka studija pojedinac stjee titulu diplomiranog inenjera arhitekture. Tek nakon 2 godine rada u struci i poloenog strunog ispita arhitekt postaje ovlateni projektant. To znai da moe staviti potpis na svoje projekte, koji se nakon toga mogu ostvariti. Na studiju arhitekture nema uih specijalizacija, ve se pojedinac svojim radom samostalno moe specijalizirati za odreeno podruje.

Zapoljavanje
Mogunost zapoljavanja arhitekata poprilino je slaba. Razlog je nedostatak novca za obnovu zemlje. To se ponajvie odnosi na projektante, dok je za razraivae, kao lanove tima, mogunost zaposlenja neto vea. Najee su zaposleni u projektnim biroima, organima i tijelima uprave, agencijama za promet nekretninama te kao profesori na fakultetima.

Bliska zanimanja

Arhitektima su bliska zanimanja urbanista, graevinskog inenjera te industrijskih i grafikih dizajnera s kojima esto i surauju.

Você também pode gostar