Neboja Jovanovi postdiplomski je student na

Srednjoevropskom sveuilitu u Budimpeti [odsjek za rodne studije], gdje pie doktorsku tezu o rodu u kinematografiji Bosne i Hercegovine u jugoslavenskom socijalizmu. Diplomirao je psihologiju na Univerzitetu u Sarajevu i magistrirao rodnu teoriju na Srednjoevropskom sveuilitu. Radi kao asistent za psihoanalizu i teoriju filma u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu..

Narkeviius: History Continued [2007], !REVOLUTION? [koncept s Ulrike Kremeier, 2007], i Dreamlands Burn Nordic Art Show 2006 [with Edit Molnr, 2006]. Bila je suradnica i urednica asopisa East Art Map i urednica knjige umjetnikog kolektiva IRWIN u Ljubljani [20025]. Jedna je od kustoskih agenata za Documentu 13.

Rasha Salti je nezavisna kustosica i autorica koja pie o filmu

i vizualnim umjetnostima. ivi i radi u Beirutu i New Yorku. Od 2004. do 2010. bila je autorica filmskog programa i kreativna direktorica njujorke neprofitne organizacije ArteEast [www. arteeast.org], gdje je bila direktorica dvaju izdanja bijenalnog CinemaEast Film Festivala [2005. i 2007.]; s Richardom Peom kurirala je The Road to Damascus, retrospektivu sirijskog filma koja se odravala diljem svijeta, a s Jytte Jensen kurirala je Mapping Subjectivity: Experimentation in Arab Cinema from the 1960s until Now [20102012], u MoMA-i u New Yorku. Sa Suzanne Cotter i Haigom Aivazianom bila je meu kustosima 10. Sharja umjetnikog bijenala 2011. Iste godine pridruila se timu autora programa Meunarodnog filmskog festivala u Torontu.

Nancy Adajania je teoretiarka kulture, likovna kritiarka

i nezavisna kustosica iz Bombaja. Umjetnika je kodirektorica 9. bijenala Gwangju. Pie i predaje o proirenoj skulpturi, novim medijima, javnoj umjetnosti i transkulturalnoj umjetnikoj praksi [ukljuujui i Documenta 11 u Kasselu; ZKM, Karlsruhe; Transmediale, Berlin i BAK, Utrecht]. Adajania je uredila monografiju Shilpa Gupta [Prestel, 2010], a s Ranjitom Hoskoteom je koautorica The Dialogues Series, niza razgovora sa suvremenim indijskim umjetnicima [Popular Prakashan / foundation b&g, 2011.].

Ljiljana Kolenik je znanstvena savjetnica na Institutu

za povijest umjetnosti u Zagrebu, profesorica na doktorskim studijima na Odsjeku za povijest umjetnosti na Zadarskom sveuilitu, te gostujua profesorica na Filozofskom fakultetu u Splitu. Trenutano istrauje modalitete kulturne razmjene izmeu Jugoslavije i Treeg svijeta, te pojam moderniteta koji je izvoen u nerazvijene zemlje u 1960-ima. Meu njezinim novijim publikacijama su Izmeu Istoka i Zapada: hrvatska umjetnost i likovna kritika 50ih godina [Zagreb, 2006], Umjetniko djelo kao drutvena injenica. Perspektive kritike povijesti umjetnosti [Zagreb, 2006] i niz lanaka o umjetnosti, politici i popularnoj kulturi socijalizma. Autorica je koncepta i lanica kustoskog tima izlobe Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 19501974. koja se trenutano odrava u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Julia Meltzer & David Thorne, Doivjet emo te promjene, ili pet slika onoga to bi se moglo dogoditi [2007], video

Bassam El Baroni je kustos i likovni kritiar iz Aleksandrije, u

Savremena umetnost u SAD, katalog izlobe, Umetniki paviljon, Beograd 1956.

Egiptu. Suosniva je i direktor neprofitnog umjetnikog prostora Alexandria Contemporary Arts Forum [ACAF], a pod imenom ACAF bio je jedan od kustosa Manifeste 8, Evropskog bijenala suvremene umjetnosti u Murciji, u panjolskoj 2010. Meu njegovim novijim izlobama i projektima su Fifteen Ways to Leave Badiou, 2011; suradniki arhivski projekt u tijeku The Arpanet Dialogues, zapoet 2010. s Jeremyjem Beaudryjem i Navom Haqom; Trapped in Amber: Angst for a Re-enacted Decade, koji kurira s Helga-Marie Nordby u UKS-u, u Oslu, u Norvekoj 2009; Cleotronica 08, meunarodni festival medijske umjetnosti u Aleksandriji 2008.

David Thorne je kuhar i umjetnik iz Los Angelesa. Njegov

rad s Julijom Meltzer [http://www.meltzerthorne.com] zlagan je na velikim filmskim festivalima [Meunarodni filmski festival u Torontu, Meunarodni filmski festival u Rotterdamu, Filmski festival Margaret Mead], u muzejima i umjetnikim centrima [bijenale Sharja, Muzej amerike umjetnosti Whitney, muzej Wallraf-Richartz, Wexner Center, Modern Art Oxford, umjetniki centar Yerba Buena, Palazzo de la Papesse]. Od 2005. do 2007. suraivao je s Andreom Geyer, Sharon Hayes, Ashley Hunt i Katyom Sander na projektu 9 Scripts from a Nation at War za Documentu 12.

Seminar je dio projekta Slatke ezdesete, organiziranog uz potporu programa Evropske Unije Kultura 20072013.

Porter McCray bio je direktor Meunarodnog programa

MoMA-e 1950-ih godina. Mnogo godina nakon smrti pojavio se u javnosti kao suradnik Muzeja amerike umjetnosti u Berlinu, drei predavanja prije svega o svojim suvremenim refleksijama o putujuim izlobama amerike umjetnosti, s kojima je mnogo godina bio povezan.

Tenje, tenzije i neuspjesi dravnih kulturnih politika 1960-ih

9-10. prosinca 2011. Multimedijalni institut mi2 Preradovieva 18 Zagreb
Suorganizatori: tranzit.at & WHW http://at.tranzit.org/en/sweet_sixties http://www.sweetsixties.org je dugoroni eksperimentalni istraivaki projekt koji istrauje skrivene teritorije revolucionarnog razdoblja ezdesetih godina proteklog stoljea iz perspektive suvremene umjetnosti i teorije. Kustoski i umjetniki fokus je na postideolokim drutvima [postsovjetskim, postsocijalistikim, istonoevropskim, bliskoistonim, zapadno- i srednjoazijskim, kao i na sjevernoafrikim zemljama, a u drugoj fazi na Kini i Latinskoj Americi] i na provoenju komparativne analize i kontekstualizacije povijesnih procesa u umjetnosti, kulturi i drutvu 1960-ih i 1970-ih te na njihovim posljedicama u suvremenim drutvenopolitikim i kulturalnim situacijama.

biografije
Branislav Dimitrijevi je predava povijesti umjetnosti i
teorije umjetnosti, pisac i kustos. Vii je predava na Visokoj koli likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu [VSKPUb] i surauje s Muzejem savremene umetnosti u Beogradu. S Branislavom Anelkovi i Branimirem Stojanoviem utemeljio je i koordinirao kolu za istoriju i teoriju slika, nezavisan obrazovni projekt u Beogradu [1999-2003]. Meu njegovim kustoskim projektima su: Murder1 [CKZD, Beograd 1997], Konverzacija [MOCAB, 2001], Situated Self: Confused Compassionate, Conflictual [Helsinki City Museum; MOCAB, 2005], Breaking Step Displacement, Compassion and Humour in recent art from Britain [MOCAB, 2007], FAQ Serbia [ACF, New York, 2010]. Bio je kustos jugoslavenskog/srpskog paviljona na Venecijanskom bijenalu 2003. i 2009.
Savremena umetnost u SAD, Umetniki paviljon, Beograd 1956 izbor iz predavanja Porter McCraya MoMA i Meunarodni program

Projekt Slatke ezdesete suorganiziraju tranzit.at, Be; Anadolu kultur, Istanbul i to, kako i za koga/WHW, Zagreb Uz potporu: allianz kulturstiftung ERSTE Stiftung Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Ministarstvo kulture RH National Foundation for Civil Society Development Trust For Mutual Understanding

Julia Meltzer reirala je i producirala pet nagraivanih dokumentarnih projekata. Njezini videoradovi s Davidom Thorneom, ukljuujui Its not My Memory of It, We Will Live to See These Things i Not a Matter of If but When dobili su nagrade na Evropskom festivalu medijske umjetnosti, Transmediali i Festivalu kratkog filma u Rio de Janeiru. Noviji videoradovi izlagani su u Modern Art Oxford, Steve Turner Gallery, HomeWorks IV u Beirutu i na bijenalu Whitney 2008. Lvia Pldi je kustosica i direktorica BAC-a [Centra za baltiku
umjetnost] u Visbyju. Izmeu 2007. i 2011. radila je kao glavna kustosica u Mcsarnok/Kunsthalle Budapest, gdje je organizirala brojne izlobe, ukljuujui Other Voices, Other RoomsAttempt[s] at Reconstruction. 50 Years of the Balzs Bla Studio [2009], The Producers [2008], Mircea Cantor: Future Gifts [2008], Deimantas

Slatke ezdesete

Radni jezik seminara bit e engleski.

Posebno zahvaljujemo Fritzie Brown i CEC ArtsLink

Petak, 9. prosinca 17:0019:00h FILM I KOLEKTIVNOST Neboja Jovanovi: Zanimljiv sluaj staljinistike propagande 1960-ih: Sarajevska dokumentarna kola u prizmi totalitarne paradigme
Prezentacija se fokusira na takozvanu Sarajevsku dokumentarnu kolu, skupinu filmaa iji su dokumentarci bili bitan dio proizvodnje produkcijske kue Sutjeska film 1960-ih i poetkom 70-ih. Polazite e biti nedavni povijesni prikaz koji otpisuje te dokumentarce kao didaktiku staljinistiku propagandu. Prezentacija se kritiki suprotstavlja tom prikazu, s argumentom da ne samo da se SDS ne moe opisati kao staljinistika propaganda nego da bismo trebali odbaciti dihotomiju u kojoj je reim/propaganda na jednoj strani, a umjetnik/ umjetnost na drugoj, i njezinu reduktivnu perspektivu.

19:30h PROJEKCIJA Julia Meltzer & David Thorne

Niz filmova snimljenih 2005. i 2006. godine u Damasku, u Siriji, nudi drukiju perspektivu na ono to bi se moglo dogoditi ondje gdje ljudi ive u presjeku sila represivnog reima, sve jaeg islamskog pokreta i neumoljivog pritiska Sjedinjenih Drava. To razdoblje obiljeeno je vanim dogaajima: ubijen je Rafik Hariri, bivi libanonski premijer, Sirijci su bili pod pritiskom da nakon 30-godinje okupacije napuste Libanon, revolucija cedrova dola je i prola, u Iraku su odrani izbori nakon kojih je zemlja potonula u graanski rat, a na jugu Libanona ojaao je Hezbolah. Ti dogaaji odjeknuli su u Siriji i u cijeloj zemlji potaknuli tjeskobu i oekivanje predstojeih promjena, pada reima, unutarnjih reformi, unutarnjeg raspada, graanskog rata i jaanja moi konzervativnog islama. Doivjet emo te promjene, ili pet slika onoga to bi se moglo dogoditi [2007], 47 minuta Ne ako, nego kada: kratki zapisi vremena u kojemu su se oekivanja neprekidno mijenjala, a ljudi vie nisu mogli podnositi to to ne znaju je li trenutak doao ili e tek doi [2006], 32 minute Ep [2008], 7 minuta Proizveden u suradnji s Rami Farah

Subota, 10 prosinca 12:0014:00h KULTURNE POLITIKE S ONU STRANU RAZVOJA Nancy Adajania: Registri sudjelovanja: dva kulturalna eksperimenta sa suvremenou u Indiji 1960-ih
Prezentacija se usredotouje na dvije dravne inicijative. Prva je posveena stvaranju institucije s dugoronim potencijalom i meunarodnim dosegom [Trijenale Indija, koje je pokrenuo vizionarski pisac i urednik Mulk Raj Anand], a druga je ciklus stipendija oblikovanih po modelu stipendija za genije, s namjerom da se podupre pojedinane, pa ak i idiosinkratine projekte umjetnika srednje generacije [stipendija Jawaharlala Nehrua dodijeljena slikaru Akbaru Padamseeu, koji je pokrenuo eksperiment s proimanjem umjetnosti pod nazivom Vision Exchange Workshop 1969-1970.]. Prva inicijativa odnosila se na izlobenu i diskurzivnu praksu, a potonja se posvetila radu u ateljeu i istraivakoj praksi. Obje inicijative istaknule su indijsku tenju da sudjeluje u kulturalnom prostoru globalne suvremenosti 1960-ih.

14:0015:30h RUAK 15:3017:30h ULOGA PUTUJUIH IZLOABA U DRAVNOJ REPREZENTACIJI Porter McCray: MoMA i meunarodni program
MoMa i meunarodni program je pria o nastanku poslijeratnog meunarodnog programa Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku. Taj program omoguio je niz izloaba amerike moderne umjetnosti koje su 1950ih godina kruile Zapadnom Evropom. Na ljeto 1956. jedna od tih izloaba, Moderna umjetnost u SAD-u, dola je u Beograd, tada glavni grad Federativne Narodne Republike Jugoslavije, i prvi put je prikazala djela Rothka, Motherwella, Pollocka, Newmana, Gorkyja, De Kooninga itd. u tom dijelu svijeta. Bila je to jedina putujua izloba amerike moderne umjetnosti u organizaciji MoMA-e koja je ikad bila prikazana u nekoj socijalistikoj zemlji. Nekim sluajem, to je bila i posljednja izloba u kojoj je Jackson Pollock sudjelovao za ivota.

18:0020:00h SLUBENA FILMSKA PROIZVODNJA I NJEZINE TENZIJE Branislav Dimitrijevi: Povratak radnika u filmskom crnom valu u Jugoslaviji
Ve poetkom 1960-ih, a posebno u drugoj polovici tog desetljea, generacija filmaa, uglavnom pod utjecajem cinma verit i nouvelle vague, zastupala je prijelaz na kritiki realizam, propitujui ideoloki kontekst, ime je izazvala slubeni protunapad koji je poetkom 1970-ih okonao tu najkreativniju struju jugoslavenskog filma, poznatu kao crni val. Jedno od obiljeja tih filmova je suosjeanje s razoaranou radnike klase, koja je prije bila sredinji ideoloki subjekt revolucije, ali potom je postala drutvena formacija koja je pala u procijep otvoren politikom borbom izmeu tvrdokornih dogmatika i liberalnih reformista.

Julia Meltzer & David Thorne, Doivjet emo te promjene, ili pet slika onoga to bi se moglo dogoditi [2007], video

kulturnih politika i dravnih reprezentacija vienih kroz fenomen velikih izloaba, bijenala i filmske proizvodnje iz 60-ih i 70-ih godina. Dekolonizacija poslije Drugog svjetskog rata donijela je pojaanu elju i pokuaje da se stvori komunikacija i razmjena meu zemljama na periferiji, bez posredovanja velikih sila i protiv njih, o emu je na politikoj razini svjedoio uspon pokreta nesvrstanih zemalja, utemeljen 1961. Istodobno, nove suverene zemlje traile su forme kojima bi se reprezentirale i naine kojima bi sklopile nove kulturalne saveze. Meu ostalim, seminar tei istraiti sljedea pitanja: Kako se reprezentira drava i kako se ideja nacije uspostavlja u kulturi? Na koji nain je djelovala dravna kulturna politika i mijenjala se na raznim geografskim podrujima tijekom 60-ih godina? Kako su te kulturne politike utjecale na sklop kulturnih institucija i umjetniko djelovanje? Na koji nain je jezik avangarde stupao u interakcije s jezikom nacionalizma? Kakav je bio odnos izmeu dravne potpore i cenzure? Seminar e pokuati istraiti kako utjecaji procesa zapoetih 1960-ih odjekuju jo i danas, i otvoriti nove pristupe pitanjima samopovijesti, samopozicioniranja i reinterpretiranja povijesti umjetnosti.

eminar Tenje,

tenzije i neuspjesi dravnih kulturnih politika 1960-ih bavi se pitanjima

Rasha Salti: Nevolje u svijesti: Revolucija i novi arapski film 1960-ih i 70-ih. Preliminarna razmiljanja
U 1950-im i 60-im godinama arapski svijet razdirale su revolucije i dravni udari. Na vlast su dolazili politiki pokreti i reimi koji su se borili za slobodu od evropske kolonijalistike ili polukolonijalistike vladavine, a za drutvenu pravednost i jednakost. Te revolucije sruile su drutveni poredak, oblikovale nove politike domene i artikulirale nov rjenik graanstva i subjektiviteta. Nadahnule su novu kinematografiju i potaknule filmae da eksperimentiraju s narativnim i nefikcionalnim formama te istrauju nov jezik subjektiviteta. Prezentacija istrauje dva pitanja: prvo, kako je pojam naroda ili nacionalnoga mi redefiniran u alirskom, egipatskom, marokanskom i palestinskom filmu; drugo, kako je taj novi filmski idiom ukljuio druga podruja [poeziju, knjievnost i vizualne umjetnosti] i eksperimentirao s narativnim i nefikcionalnim formama.

Lvia Pldi: Balzs Bla Studio [BBS]

Prezentacija e predstaviti Balzs Bla Studio [BBS] jedinstvenu organizaciju ne samo u Istonoj Evropi nego i ire koja je poela 1959. kao filmski klub, a dvije godine kasnije preustrojena je kao filmski studio koji je djelovao i unutar strukture socijalistike dravne filmske proizvodnje i izvan nje. U gotovo pet desetljea [ko]producirala je vie od 500 filmova svih anrova, od kratkih igranih i lirskih dokumentarnih filmova, preko dugih dokumentaraca, cjeloveernjih igranih filmova, eksperimentalnih filmova i videa, do animacija i dokumentacije.

Bassam ElBaroni: Putanje obrazovanja u umjetnosti i njezinim institucijama: Sluaj Egipta

Povijest umjetnosti u Egiptu proteklih osamdeset godina otkriva vrlo zamrenu mreu moralnih i estetikih misli koje se neprekidno preformuliraju i preustrojavaju u odnosu na lokalnu i meunarodnu politiku okolinu. Obrazovanje se moe definirati kao graenje ili konstruiranje moralnog, intelektualnog ili duhovnog poboljanja i uenja. Primjenjujui asocijativan i eksperimentalan pristup, govor istrauje mogue putanje pojma obrazovanja, od intelektualnih/umjetnikih praksi u Egiptu prije Nasera do dananje suvremene umjetnosti u zemlji. Na primjeru Kairskog i Aleksandrijskog bijenala pod pokroviteljstvom drave, kao i na raznim primjerima s podruja moderne i suvremene umjetnosti u Egiptu i ire, postavlja se pitanje: koliko je suvremena praksa daleko od pojma obrazovanja?

Ljiljana Kolenik: Jugoslavenska Savezna komisija za kulturnu razmjenu sa inostranstvom

Predavanje istrauje politike i nakane, kao i kulturni utjecaj aktivnosti jugoslavenske savezne agencije koja je organizirala projekte meunarodne kulturne razmjene 1950-ih i 60-ih godina.

Radni jezik seminara bit e engleski.

Julia Meltzer & David Thorne, Ne ako, nego kada... [2006], video