Luciano Luki I. Ferenica 72 10000 Zagreb tel 2451871 e-mail:lluksic@hotmail.com Zagreb, 22.prosinca 1998.

Glavnoj urednici Feral Tribune-a Cijenjena gospoo Heni Erceg, Nadam se da ete ovo razmiljanje o problemima na koje Vi uvijek iznova ukazujete na stranicama Ferala smatrati zanimljivim i za Vae itatelje. Molim Vas da dodatno ne lektorirate tekst budui ga je lektorirao Dr. Kruno Pranji te da ga objavite u istom rasporedu kao to je napisan. S potovanjem Mr.sc.Luciano Luki

ALEA IACTA EST !

Mt 27,20-22 Ali glavari sveeniki i starjeine nagovorie svjetinu da ite Barabu, a da Isusa pogubi. Tada ih upravitelj zapita:Koga od dvojice hoete da vam pustim? Barabu , odgovorie. Pilat im ree:to da onda uinim s Isusom zvanim Mesija? Neka se razapne! odgovorie svi. Mk 15,9-12,14,15 Hoete li da vam pustim kralja idovskog? Znao je (Pilat) da su ga glavari sveeniki predali iz zavisti. Ali glavari sveeniki uzbune svjetinu da im radije pusti Barabu. Pilat im ponovo ree: to da uinim s onim koga zovete kraljem idovskim? Razapni ga! zavikae jo jae. Tada im Pilat, hotei udovoljiti svjetini, pusti Barabu, a Isusa, poto ga bieva, predade da ga razapnu. Lk 23,14-18 Doveli ste mi ovog ovjeka pod optubom da potie narod na odmetanje. Evo ja ga pred vama ispitah i ne naoh na njemu nikakve krivnje za koju ga vi optuujete. A ni Herod, jer ga posla natrag k nama. I nije ovaj nita uinio to zasluuje smrt. Dakle: iibat u ga i pustiti.. Svakog blagdana morao im je pustiti jednog utamnienika. I svi u jedan glas viknue: Ovoga smakni, a pusti nam Barabu! Iv 18,37-38,39-40 (Isus) Ja sam se zato rodio i zato doao na svijet da svjedoim za istinu. Svatko tko je prijatelj istine slua moj glas. to je istina? upita ga Pilat. I kad to ree, ponovo izie k idovima te im izjavi:Ja ne nalazim na njemu nikakve krivnje. Hoete li da vam pustim kralja idovskog? Nato ponovo povikae: Ne njega, nego Barabu! A Baraba je bio razbojnik.

Tako nam Isus svjedoi za istinu a evanelisti o Isusu, Pilatu, Barabi, sveenicima i narodu. Tko su evanelisti? Tko je Isus? (najder??) Tko je Pilat? ( Bikupi?) Tko je Baraba? (?) Koji sveenici? (Tamarut? ulji? Lasi? Bakovi?) Koji narod? (?) Kao to nas vrtlone ciklone i nezadrive anticiklone, to vedre nam i oblae prirodno nebo, prisiljavaju da otvaramo kiobrane, navlaimo izme i lance na kotae, da se u tople domove sklanjamo, ili da leerno obueni osvajamo plae, namazani raznim premazima i rashlaeni osvjeavajuim piima, tako akutni sukobi zastupnika raznih ideologija i vrijednosnih sustava, to duhovno obzorje naeg kulturnopolitikog diskursa nabijaju suprotstavljenim eksplozivnim emocijama, poput Maelstroema uvlae u svoj nezaobilazni vrtlog nesretnike, ne poput Odiseja mudrim da odole zovu smrtonosnih sirena, da zaslijepljeni zavodljivom retorikom sjedaju za kompjutor da se svijetu ispovjede. Nadbiskup Anton Tamarut na misnom slavlju na poetku akademske godine obrati se studentima i profesorima te izmeu ostalog ree: ...duni smo do savrenstva, do svetosti promicati moralne

vrednote u drutvu, nakon to je bacio anatemu na osobu koja je predloena za visoku dunost u najeminentnijoj ustanovi naega grada. s gledita msgr.Tamaruta ne bijae, dakle, na vidiku vee ugroze moralnih vrednota od intendature Slobodana najdera, irom (nemoralne?) Europe najizvoenijeg autora iz Republike Hrvatske . Hoe li se Europa prpasti te prpsti? Zar se [u Europu] vraa mrano doba komunistike vladavine, kad se nemilice gazilo po vjerskim osjeajima i savjestima graana? Dragi mladi prijatelji, [to je sa starijim profesorima?] ne dajte se zavesti od tih zlonamjernih,bezbonih osoba koje se usuuju pisati da danas Hrvatskoj [Europi] nisu potrebni sveci, tako se okirao msgr.Tamarut, i nitko osim njega irom bezbone Europe. I dok se njemu (Stepincu) svi mi divimo s kakvom se odvanou, u tekim ratnim vremenima, zauzimao za svakog ovjeka, branio dostojanstvo ljudske osobe i ljudskih prava u Europi se dive partizanima i svim borcima protiv krvolonih razbojnika faista, nacista, etnika, ustaa i ostalih kvislinga, koji su gdje god i kad god su mogli, porobili ponajprije svoj narod, a zatim krenuli pljakati, ubijati, sustavno unitavati itave narode na sve etiri strane svijeta, od jo neroenih a zaetih beba do velikih staraca, bez fizike ali s divovskom duhovnom snagom (poput de Unamuna i Bergsona). Oni koji, iz pragmatikih ili inih, po elji odabranih razloga, nisu pognuli glavu, i zato ju izgubili, ako itko, onda su oni ti koji bi zasluili biti proglaeni svecima. Teka ratna vremena nisu proizvod vremena (meteorolokog) nego organiziranih manijakalnih zloinaca to inie masovna zloinstva u ime nekih svojih viih vrijednosti pretvorenih u muan plijen iupanih zlatnih zuba, njenih djejih ogrlica i narukvica, otetih burmi smjernih supruga, uteevina itavih generacija, vila iz kojih istjerae vlasnike (koji skonae: nevini poput Isusa, na milijune, u dimu pei u Auschwitzu; zaklani u blatu Jasenovca; kao rtve vivisekcija u Mauthausenu; umoreni glau u Dachauu; ugueni u plinskim komorama Treblinke; strijeljani na Banjici i na mnogim drugim stratitima). Dananji Shylock, jueranji Pilat, u liku vicarskog bankara i njemakog kapitalista, vraa taj najsramotniji dug udom preivjelim rtvama ili njihovih napaenim srodnicima u milijardama vicarskih franaka i njemakih maraka. A zloinci, Barabe, tvrahu da se za svoju domovinu i svoju naciju borie... Kardinal Stepinac se nesebino zalagao za dostojanstvo i za prava svakog ovjeka i osuivao svaki zloin koji se inio nad ovjekom s bilo koje strane. Ako ima zloina, onda ima i zloinaca. Koji su to zloinci? I gdje su ti zloini injeni? Nije li oko 85000 (po erjaviu) takvih gnjusnih zloina poinjeno u logoru smrti u Jasenovcu i Gradiki? Jesu li veinom te rtve bile krani (60000 - isti izvor)? Je li msgr. Tamarut ikada, jednakom estinom, i na isti nain okiran, kao kad govori o najderu, ustao protiv tog zloina i tih zloinaca? Kako je mogue initi toliko zloina? Jedino ako ga netko omoguuje, netko moan poput nacistike Njemake, kojoj slue krvoloci ustae

iz marionetske endehazije. Pri prijemu vjerodajnica izraelskog veleposlanika (N.L. od 23.travnja 98.) predsjednik Tuman je rekao da su se u okviru kvislinkog reima u Hrvatskoj takoer dogodili zloini holokausta prema pripadnicima idovskog naroda a potom naglasio da Hrvatska osuuje te zloine.Hrvatska javnost, i tada za vrijeme II. svjetskog rata i danas osudila je zloine koje je ustaka vlada uinila ne samo prema idovima nego i prema demokratskim Hrvatima i pripadnicima drugih narodnosti u NDH. Predsjednik Tuman je naglasio da je u Hrvatskoj tijekom II. svjetskog rata osim kvislinkog reima NDH postojao i antifaistiki pokret koji da je bio jai i razvijeniji nego u bilo kojoj drugoj zemlji bive Jugoslavije a razmjerno i u itavoj Europi. Po tome smo mi Europa, po partizanima, ne po kvislinzima (izdajicama svoga naroda) ustaama, barabama. Tko bi da se puste barabe? Zar je mogue da zapovjednik mjesta Magnum crimen-a, logora Jasenovac, aki, biva predstavljen u nekim tiskovinama kao gospodin s ulatenim izmama, koji nema nikakve krivice zbog zloina poinjenih u ime endehazije? Je li Eichmann ikoga osobno zlostavljao? Je li zbog toga osuen na smrt u ispaenom prijateljskom Izraelu? Nije, ali to i nije bitno! Nije za Europu, nije ni za cijeli svijet! Osim moda za endehanostalgiare koji svojoj crnokouljakoj subrai, na uasavanje demokratskog, slobodnog i antifaistikog svijeta, posveuju imena ulica, trgova, kola i vojarni. Netko opet pita: to je istina? Je li istina da je neznan netko na Medvednici usmrtio djevojicu Aleksandru Zec metkom u zatiljak, nakon to su joj likvidirani roditelji? Je li istina da je ubojica uhien, osloboen i postavljen za osobnog uvara znaajnih politiara? Pustite nam Barabu! Je li to okiralo msgr. Tamaruta? Je li pozvao mlade i ostale da ne slijede ubojice i njihove pomagae? Za ondanjeg predsjednika Sabora Republike Hrvatske to nije bilo vrijedno spomena. Ali jest za najdera, on nas, njihove susjede, redovito podsjea na na kukaviluk, i moralnu odgovornost za taj zloin. Jesu li zloini na Pakrakoj poljani okirali msgr. Tamaruta ili kojeg biskupa? Sumnjaju li oni u te zloine? Koliko je nevinih ljudi pobijeno u umama oko Gospia? Jesu li podigli svoj glas osude zloina koji vape za pravdom? No, opet je netko (neznan, ili: znan a zatajen?) podigao svoj glas da se puste barabe! Nakon sreom neuspjelog atentata, pred tv kamerama, na g. Gotovca, Barabu oslobodie; na kunom je pragu ubijen g. Krivokapi, Barabu ne otkrie; napadnut je prof. dr. uvar, Baraba i dalje slobodno eta i prijeti; izreetan je Josip Reihl-Kir i jo dvojica, trostruki ubojica poznat ali aboliran, Barabu opet pustie. Sve te podmukle zloine opetovano je osuivao Slobodan najder, on je do savrenstva, do svetosti promicao moralne vrednote u drutvu. No bilo je dovoljno da izrazi skepsu u vezi s proglaenjem kardinala Stepinca

blaenim, pa da bude vehementno napadnut, od poznatih i nepoznatih, od uenih, ako pretpostavimo da je netko tko se potpisuje s doc.dr.sc. uen, iako se itajui njegov uradak raa pomisao da to i nije nuno, do primitivnih reptilnih mozgova koji reagiraju poput piranha kad nanjue svjeu krv. No, koliko god na prvi pogled izgledalo da se radi o sukobu izmeu najdera i Stepinca to je samo privid. Stepinevi apologeti zapravo svojim argumentima blate onoga kojega smatraju ponositim ovjekom toliko iste i mirne savjesti da nije pobjegao skupa sa crnim ubojicama, niti je kasnije pokleknuo pred ucjenama tadanjeg totalitarnog komunistikog reima, jer iznose uglavnom argumente za obranu endehazije a ne blaenoga kardinala. Posljednji argument njihove obrane naime glasi da je kardinal Stepinac kao istinski domoljub morao prihvatiti NDH, novoroeno dijete. Iako ne spada u tu skupinu pater Bono Zvonimir agi pita:A to je drugo on sa svoje strane mogao? ( osim to je pomagao ugroenim pojedincima i podigao svoj glas protiv rasistikih zakona) - inio je sve to je bilo u njegovoj moi. Vrlo cijenjeni nadbiskup Bozani svjedoi Odmah nakon biskupskog posveenja, Stepinac pjeice predvodi veliko viestoljetno zavjetno zagrebako hodoae...na Mariju Bistricu, to oznaava poetak znaajnog zamaha tih hodoaa u daljim godinama. (N.L. 6.5.98.) Upravo to je mogao uiniti Stepinac: skupa s ostalim biskupima, sveenicima i asnim sestrama predvoditi bar jednom hodoasnike do ulazne kapije logora, narediti da se otamo puste ene i djeca, ahirati Pavelia i ekati odgovor. Slavio bi ga danas cijeli svijet, bio bi proglaen svecem, bez obzira na kraj toga hodoaa. Nije mogao, ili nije znao, ili se nije usudio to uiniti? Ali zato neki sveenici uporno odravaju mise u spomen na zloinca Pavelia i njemu slinih. Hoe li opet? Prema endeha-nostalgiarima se, naime, Nezavisna Drava Hrvatska morala braniti od ugroza, to opet, prema njima, ali ne i prema blagopoivajuem kardinalu, ukljuuje i sramotne nacistike rasne zakone i institucionalnu genocidnu politiku, karikaturu od parlamenta, na mah, od Pavelia (Ante), imenovanog i na mah (od istog) rasputenog , pod nazivom Hrvatski dravni sabor, iji je najdemonskiji proizvod jasenovaki logor. Radi se o endehanostalgiarima, koji bi tu nonu moru demokratskog svijeta htjeli poput mumificiranog Frankentajna klonirati, oivjeti i njime zdravo tijelo mlade Republike Hrvatske cijepiti. NO PASARAN! Suvremena je Republika Hrvatska ustavno-pravno postala moguom po Titovom Ustavu iz 1974., teritorijalno odreenom avnojevskim granicama, meunarodno priznatom na osnovu izraene slobodne volje hrvatskih graana na referendumu o razdruivanju od SFRJ, openarodnom obranom u Domovinskom ratu obranjena. to tko sanja jedne noi ili tisuu godina to Europskoj Uniji i Europi, NATO-u i eurotlantskim integracijama, CEFTA-i, Phare programu, Ujedinjenim nacijama, cijelom svijetu i svjetskoj povijesti nije bitno; ovo bi

eventualno moglo zanimati perverzne psihijatre ili, u najboljem sluaju, besposlene psihologe. Republici Hrvatskoj njezinu dravnost dali su oni koji jedini imaju pravo na neotuiv suverenitet: njezini graani, pa svi sporovi sa svijetom proizlaze iz pokuaja bilo promjene nositelja toga prava bilo promjene avnojevskih granica. Hrvatskim vlastodrcima bez vizije, bez hrabrosti, bez autoriteta i bez morala blaeni je Stepinac trebao postati svetim Petrom suvremene hrvatske drave (jer to bogme nisu mogli postati partizanski borci) figurirati kao sakrosanktni herojski moralni autoritet onog razdoblja hrvatske povijesti, iz kojeg su sve politike glaveine toliko iskompromitirane zloinima da ih ni tisuu blaenika ne bi moglo ni opravdati, nekmoli iskupiti, te se nijedna od njih nije dala podvesti pod osnivae Hrvatske drave i postati moralnim uzorom u odgoju mladih Hrvata. Za mladog antifaista Wojtiu su kardinali Mindszenty, Wyszynski i Stepinac ( sva trojica sueni od tadanjih komunistikih reima) bili su i ostali uzorima otpora protiv nacifaizma i terora nehumanog komunizma, bezbonih sistema. itatelje podsjeam da je 1811 poljskih sveenika smaknuto u nacistikim logorima, nita loijim od Jasenovakog; pae! Sa stajalita povijesnog interesa katolike Crkve beatifikacija je sluga Bojih (poput kardinala Stepinca) ili kanonizacija nadbiskupa Thomasa Becketa (1118-1170) koji su radije odabrali smrt nego da Isusovu Crkvu podvrgnu svjetovnoj vlasti - neizbjean postupak. O sluaju Thomasa Becketa se nakon osam stoljea jo uvijek raspravlja. Koliko e se jo raspravljati o kardinalu Stepincu? (Hoe li najder napisati dramu na tu temu po uzoru na Eliotovu Ubojstvo u katedrali?) I tako su Crkva u Hrvata i HDZ nali zajedniki interes, te potpisali etiri ugovora, kojima HDZ (oni e rei da je to Hrvatska) Crkvi daje odreene materijalne (cca.15 milijardi kn - u stanovima i poslovnom prostoru, a o umama da i ne govorimo) i statusne povlastice u zamjenu za tajno saveznitvo, pregnantno izraeno starom izrekom Roma locuta, causa finita (iji je prvi javni simptom podudarnost fetve nadbiskupa Tamaruta s odlukom ministra Bikupia). Da nije ta suglasnost sluajna? Ako nije, zbogom demokracijo! Naime: tko u ovoj zemlji odluuje Vatikan ili graani, oni ili mi? to Sveti Otac, nedavno, jasno ree zabrinutim austrijskim biskupima zbog opadanja popularnosti katolike Crkve u Austrijanaca (nakon skandala s kardinalom pedofilom) da u Crkvi nema demokracije i da se o njegovim odlukama ne raspravlja. Takav hijerarhijski model poslune staleke demokracije ideal je snova orvelianskih vizionara o stabilnom drutvu umjetne sree. De te fabula naratur tovani itatelju, odnosno: radi se o naoj budunosti koju bi neki smjestili u davno prola stoljea, ili u nepostojei mitoloki prostor. Nomenklaturi nisu bitni ljudi koji bi da ive, rade, slobodno se natjeui s ostalim ljudima, koristei svoju izuzetnu marljivost i bistrinu (to nae djevojke i mladii dokazuju pobjedama na raznoraznim svjetskim natjecanjima u znanjima), kreativnost, ambicioznost i potenje (koje narodni izdajnici nemaju

ni u tragovima), okrenuti budunosti, mijenjajui (ne)-postojeu stvarnost, ali i divljom privatizacijom zacementirane politiko ekonomske odnose, kojom je pola stoljea rada hrvatskih graana proglaeno nepostojeim, plodovi su njihova rada podravljeni i dodijeljeni tajkunima, njihova mirovina protuustavno umanjena, nego te strukture sebi dodijelie desetorostruke plae i mirovine, &td. struno kvalificiranu mladost prisilie na pealbarenje i bezbrino greznu u grijesima ( t mozga je i onako za dvje marke kila!) Kardinal Kuhari nedavno lijepo ree da se Isus uvijek iznova vraa, no zaboravio je dodati da ga uvijek iznova raspinju. To njegova je sudbina. A naa? Barabe ostadoe i ustae.

mr.sc.Luciano Luki