UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA KOLEGIJ ANALIZA POLITIKA SARAJEVO

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
(ime i prezime studenata)

Politologija II godina
(odsjek i godina)

INFEKCIJE I (NE)HIGIJENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA INFEKCIJE I (NE)HIGIJENA KLINIKOG CENTRA UNIVERZITETA U SARAJEVU
naziv pisanog (esejskog) rada

Sarajevo, januar 2010. godine (mjesec i godina)

UVODNI DIO
Infekcije u bolnici znaajan su problem. esto se povezuju sa manjkom higijenskih uslova koje su posebno izraene u bolnikim ustanovama. Kad se govori o bolnikim infekcijama, moe se sa sigurnou kazati da bolnike infekcije predstavljaju zabrinjavajui problem u naoj zemlji. Razumljivo, problem postoji, ali nije takvih razmjera da bi zadavao glavobolje. Uestalost bolnikih infekcija je u porastu. Moe se kazati da se ta situacija i poboljava u odnosu na onu prije, recimo, 15 godina. Ali kada se konkretno uzme u obzir Kliniki Centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), sa svim svojim novim i starim zgradama, a koji bez obzira na dovoljan broj osoba zaduenih za higijenu, uslijed prenatrpanosti bolnice, kao to je sa sluajem pojavom gripa A H1N1, te protoka pacijenata i njihove rodbine tokom pauza za posjetu, esto dolazi do zaraze dodatnim infekcijama a da nisu ni svijesni toga. Naravno da higijena Klinikog centra sa prateim zgradama nije dovoljna ako se tome ne pridravaju kako osoblje Klinikog centra tako i hopitalizirani bolesnici. Kao to u svom intervuju za magazin "Zdravo budi" dr. Ivo Belan navodi: "irenje infekcije od bolesnika do bolesnika esto je teko sprijeiti, osobito u prenapuenim bolnicama s manjkom osoblja i ogranienim prostorom. Zapanjujue je da smrtni sluajevi povezani s bolnikim bakterijama ine etvrti vodei uzrok smrtnosti meu Amerikancima, iza tekih sranih oboljenja, raka i bolesti plua." Ovo nas navodi na zakljuak da problem postoji, kako u svijetu tako i kod nas, te da se treba fokusirati na smanjenje smrtnih sluajeva, profesionalizacijom zaposlenih u bolnicama, te poveavanjem svijesti o higijenskim uslovima kako zaposlenika i hospitaliziranih bolesnika Klinikog centra tako i osobama koje dolaze u posjetu. Osnovne informacije KCUS Kliniki Centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je vodea struna, edukativna, nastavna, znanstveno-istraivaka zdravstvena ustanova u Bosni i Hercegovini. Kroz Kliniki Centar ponuene su najkvalitetnije specijalistike usluge, najireg spektra. Kliniki centar raspolae sa 2030 bolesnikih postelja, rasporeenih u 33 zgrade, te suvremenom medicinskom opremom. Historija KCUS Kliniki centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) ima svoje poetke u prvoj hospitalnoj zdravstvenoj ustanovi koju je 1866. godine u Sarajevu osnovao Topal Osman Paa sredstvima Gazi Husref Begovog Vakufa. Sadanje mjesto veine objekata Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu utemeljeno je 1894. godine u dijelu grada koji se zove Koevo. Ova godina, kada je osnovana tadanja Zemaljska bolnica uzima se kao datum osnivanja Klinikoga centra. Od tog perioda Kliniki centar se poput slinih ustanova u svijetu razvijao u svim segmentima svoga rada. Primjenjivane su najsuvremenije metode rada, obrazovanja te nauno-istraivakoga rada na razini multidisciplinarne klinike ustanove. Uprava Austro-Ugarske monarhije uvodi mnoge izuzetno znaajne promjene koje vode privrednom, tehnikom i kulturnom razvoju Bosne i Hercegovine. Na polju zdravstvene zatite i medicinske struke i nauke dolazi do naglog razvoja tako da postojea Vakufska bolnica usljed velikog priliva stanovnitva u grad nije bila dovoljna, te je 1894. godine u dijelu grada koji se zove Koevo utemeljena Zemaljska bolnica. Tada poinje i nova era u zdravstvenoj slubi. Zapoljava se kvalificirani medicinski kadar, prvo iz Austrije, Maarske, eke, Italije i nekih drugih zemalja a potom i lokalno stanovnitvo, koje diplome stie na Univerzitetima u Beu, Budimpeti i Pragu. Tokom cjelokupnoga austrougarskoga perioda Zemaljska bolnica je bila krucijalan faktor ne samo u segmentu zdravstva nego i ukupnom drutveno-ekonomskom, pa i politikom razvoju Bosne i Hercegovine u okviru Austro-Ugarske monarhije. U doba otvaranja Zemaljska bolnica u Sarajevu je bila najmoderniji objekat ovoga tipa na Balkanu. Bila je koncipirana i projektirana kao Univerzitetska bolnica u Beu i ureena prema najmodernijim evropskim standardima toga vremena. Dolazi do napretka u medicini i potrebi za domaim kolovanim kadrom, a sva ova znanja 2

i iskustva su osnovni temelj za osnivanje Medicinskoga fakulteta u Sarajevu. Osnivanjem Medicinskoga fakulteta Bolnica postaje nastavna baza, odnosno pojedine klinike i instituti preuzimaju nastavno-edukacionu ulogu.

TEMELJNI SREDINJI DIO

OSNOVNI KRITERIJI ZA USPOSTAVU BOLNICE Bolnica je nekada predstavljala zatvorenu zdravstvenu ustanovu tj. sluila je samo za lijeenje hospitalizovanih bolesnika, a zapostavljala druge aktivnosti na unapredjenju i zatiti zdravlja stanovnitva, dananja bolnica iz osnova mijenja svoju strukturu, svoj oblik i metod rada. Ona danas ima proirenu funkciju, jer najee predstavlja zdravstveni centar, koji vri sveobuhvatnu zatitu zdravlja stanovnitva, na odreenom terenu. Kroz sistem zdravstvenog osiguranja, koji svakako predstavlja tekovinu savremenog ovjeka, zdravstvena zatita je obezbjeena svakom lanu drutva. Bolnica je danas javna zdravstvena ustanova, koja pored lijeenja hospitaliziranih bolesnika, obuhvata sve aktivnosti na polju zatite i unapreenja zdravlja, te samim tim rijeava na tom polju, vrlo raznovrsne zadatke. Komitet eksperata Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) izradio je prikladnu emu svrstavajui tako raznovrsne zadatke bolnice, u etiri osnovna zadatka: lijernje oboljelih; preventivni rad, unapreenje zdravlja i suzbijanje oboljenja; obrazovanje, vaspitanje i usavravanje medicinskih kadrova; istraivaki rad. Izgradnjom nove bolnike zgrade, na jednoj teritoriji, rijeava se problem zdravstvene zatite stanovnitva za dui vremenski period. U novoj zgradi moraju se predvidjeti svi ureaji kako bi se zadovoljili tako raznovrsni zahtjevi. To govori koliko izgradnja nove bolnike zgrade zahtjeva prouavanja i planiranja, da bi odgovarala zahtjevima savremene medicine. Vano je da se u izgradnji plana angauje iri krug stanovnitva, zainteresovane drutvene organizacije, ali u isto vrijeme treba angaovati to vei broj strunjaka: arhitekata i graevinara specijaliziranih za izgradnju bolnica, ekonomista, finansijskih strunjaka, strunjaka za ishranu, tehnologa, kao i medicinskih strunjaka koji poznaju ivot i rad u bolnici: iskusnih ljekara, starijih medicinskih sestara (po iskustvu), koje treba da nastoje da se u planu predvidesvi tehniki ureaji za koritenje pomonih sredstava (aparata i sprava) potrebnih u njezi. Takoer one treba da daju svoja miljenja o rasporedu prostorija, kako bi se unaprijed znala njihova primjena i postavili oni ureaji koji su neophodni u njihovom funkcionisanju. Ranija shvatanja da teren za podizanje bolnica treba birati van naselja, radi obezbjeenja mira i bojazni od irenja infekcije, danas se zapostavljaju. Dananja bolnica sa sveobuhvatnom brigom za zdravlje stanovnitva, namee potrebu da se bolesniku priblii. Bojaznost od irenja infekcije, takoer predstavlja prolost, zahvaljujui struno osposobljenom kadru medicinskih radnika koji u bolnici danas rade. Lokacija bolnice van naselja zadrava se jo ako su u pitanju specijalizovane bolnice: duevne, za tuberkulozu i dr. Smatra se da njihova udaljenost od naselja ne smije da bude vea od 2 do 3 km. Prema miljenju eksperata Svjetske Zdravstvene Organizacije postoje tri glavne grupe bolnica: regionalne, intermedijalne i lokalne. Regionalni tip bolnice to je najee univerzitetska ustanova i slui kao nastavni centar. Po materijalnoj i kadrovskoj opremljenosti u mogunosti je da zadovolji sve potrebe stanovnitva u pogledu medicinske pomoi visokog kvaliteta. U njen sastav ulaze sva odjeljenja od optih do uskospecijalistikih. Intermedijalni tip bolnice to su nekadanje opte bolnice koje moraju imati pet osnovnih odjeljenja: interno, hiruko, djeije, ginekoloko-akuersko i zarazno. Zavisno i od patologije kraja, mogu imati i odgovarajua odjeljenja ue specijalnosti. Lokalni tip bolnice to su najmanje bolnice i podiu se u manjim naseljima. U svome sastavu imaju sva opta odjeljenja, svakako sa manjim kapacitetima. Oko bolnike zgrade treba obezbijediti 4

dovoljno slobodnih povrina za ozelenjavanje i podizanje parkova. Sama zgrada treba da obiluje prostranim terasama ispred bolnikih soba, a bolesnike sobe sa tavie zastakljenih povrina, kako bi pristup sunanih zraka bio sto obilniji. Ovo je pored ostalog, neobino vano za psihiko stanje bolesnika. Podjela bolnica na tri vrste bolesnikih jedinica Zavisno od podjele bolesnika na tri grupe, neophodno je da postoje i tri vrste bolesnikih jedinica u koje e se smjetati bolesnici. One su dobile naziv prema klasifikaciji bolesnika. To su: jedinice za intenzivnu njegu; jedinice za poluintenzivnu njegu (intermedijarna); jedinice "samonjege" ili minimalne njege. Bolesnika jedinica za intenzivnu njegu Neophodno je da bude opremljena najsavremenijom medicinskom opremom za pruanje medicinske pomoi. Sobe u ovoj bolesnikoj jedinici su sa malim brojem bolesnikih postelja (2-4) i snabdjevene su ureajima za komunikaciju. Intenzivna njega ima sljedee prednosti: kvalitetna njega tekih bolesnika; kadar medicinskog osoblja je maksimalno iskoriten; metod je ekonomian, jer se bolesnik u pravom momentu prihvata brzo postavlja dijagnoza, primjenjuju odgovarajue lijeenje i bolesnik se za krae vrijeme oporavlja. Bolesnika jedinica za poluintenzivnu njegu U ovu jedinicu se smjetaju bolesnici koji nisu primljeni u tekom akutnom stanju ili bolesnici koji su premjeteni sa intenzivne njege. Zato se ove jedinice opremaju mnogo skromnije i kadar medicinskog osoblja je manji. Rauna se da jedna sestra moze da njeguje 12 ovakvih bolesnika u toku jedne smjene. Komunikacioni ureaji Pri izgradnji bolnike zgrade ugrauju se razni komunikacioni ureaji, koji e omoguiti povezanost izmeu bolesnika i osoblja, izmeu pojedinih radnih jedinica i slubi. Ti ureaji mogu biti: govorni, svjetlosni, vakum kanali, po principu ekrana itd... Komunikacioni ureaji povezuju bolesniku sobu, odnosno bolesnika, sa sobom deurne sestre, koja prima signale i neposredno ili posredno djeluje. Najsavremeniji komunikacioni sistem slian je televizoru iji je erkran podijeljen na onoliko polja koliko ima bolesnikih postelja u jednoj bolesnikoj jedinici. On se postavlja u sobu glavne sestre bolesnike jedinice, koja preko aparata kontrolie bolesnika i prati rad sobnih sestara. Uzimajui u obzir ove i mnoge druge savremene ureaje koje sestra u toku svog rada moze da koristi, omoguavaju joj da se to vie posveti bolesniku i pruimu kvalitetnu njegu. Vanbolnike ustanove Treba predvidjeti ekaonice, sobe za sestru i kartoteku, razne ordinacije, razne laboratorije, rendgen, sterilizaciju, savjetovalite, apoteku, administraciju i upravu. Stanovnitvo trai lak i siguran pristup do institucije, zatitne prostorije za parkiranje raznih vozila i djeijih kolica. Sanitarna grupa treba da bude najljepe uradjena, i uvijek isto odravana. Za vanbolniku zdravstvenu mreu zbog toga sve vie dobiva znaaj struna njega bolesnika u kui. Postojanje ovih vanbolnikih ustanova umnogome smanjuje prenoenje infekcija. Kao medicinski centar bolnica obuhvata sve aktivnosti (terapeutske i profilaktine) i na taj nain kompletno ili djelimino rijeava ovaj zadatak na odredjenom podruju. Prema miljenju eksperata SZO ovim zadatkom obuhvaeno je: nadzor nad normalnom trudnoom i poroajem; nadzor nad razvojem i rastom dojeneta, malog i kolskog djeteta i vankolske omladine; rad na suzbijanju zaraznih bolesti; prevencija dugotrajnih oboljenja; prevencija mentalnog i fizikog invaliditeta; zdravstveno prosvjeivanje stanovnitva; 5

staranje o zdravstvenoj zatiti u proizvodnji. Moe se rei da i u naoj zemlji postoje razni oblici zdravstvene atite. Ako uzmemo u obzir da mnoge zdravstvene ustanove rade na suzbijanju i prevenciji zaraznih bolesti, na zdravstvenom prosvjeivanju naroda i podizanju zdravstvene kulture stanovnitva, na rjeavanju komunalnih problema naselja itd... Zakljuit emo da se ipak mnogo radi na prevenciji i zatiti. Treba pomenuti i oboljenja i traume koje se mogu pojaviti sekundarno, jatrogeno prilikom lijeenja ili njege bolesnika, a ne kao poznate, obine komplikacije primarne bolesti. U eri moderne medicine iznenadjujua je pojava fizikog i psihikog hospitalizma. Fiziki hospitalizam moe da se javi u vidu npr. mehanika, fizika ili hemijska oteenja bolesnika to se deava prilikom njege, dijagnostike, lijeenja ili rehabilitacije. Poznati su sluajevi padanja sa kreveta, stola, nosila i razne jatrogene termike, rendgenske i hemijske opekotine itd. Psiholoki hospitalizam predstavlja posljedice tetnih psiholokih utjecaja na bolesnika u zdravstvenom zavodu. Na rjeenju ovog problema cjelokupno zdravstveno osoblje mora poznavati principe psihologije i mentalne higijene. Svojim stavom u smislu etikih i strunih propisa mora jaati, hrabriti i uvati psihofiziku linost svakog bolesnika i raditi na tome da ih okruuje harmonina i topla emocionalna atmosfera. INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE Svako oboljenje koje se javlja za vrijeme lijeenja ili koje je nastalo poslije izlaska iz bolnice u kojoj je nastala infekcija se zove intrahospitalna infekcija. One su izazvane raznim uzronicima. Kao osnovni razlog pojavi intrahospitalnih infekcija navodi se esta upotreba antibiotika u terapijske i profilaktike svrhe i u stvaranju reziztentnih sojeva na ove lijekove. Takoer bitan i odluujui momenat igraju ulogu i nehigijenski uslovi u bolnikim ustanovama. Uzronici intrahospitalnih infekcija: - Streptococcus bakterije iz ovog roda su bile poznate kao uzronici infekcija na akuerskim i hirukim odjeljenjima. Danas se streptokoke sreu kao uzronici intrahospitalnih infekcija na odjeljenjima za opekotine i djeijim odjeljenjima gdje uzrokuju tonzilofaringitise. - Staphylococcus aureus danas dominira kao uzronih intrahospitalnih infekcija na hirukim i akuerskim odjeljenjima. - E.Coli izaziva djeije enterokolitise. Letalitet moe biti vrlo visok ak do 40% osobito kod mlae djece. - Sallmonelae se javlja kod intrahospitalne epidemije u porodilitima i djeijim odjeljenjima. - Pyocyaneus su uzronici intrahospitalnih epidemija na hirukim i urolokim odjeljenjima. - Shigellae uzronici intrahospitalnih epidemija u duevnim bolnicama. - Pneumocystis casinii se javlja na djeijem odjeljenju u vidu pneumonija - Virusne infekcije morbili, varicela, rubeola, grip, epidemini parotitis i virusni hepatitis. Posebni znaaj ima hepatitis B koji se najee javlja kod bolesnika na hemodijalizi - Gljivice candida, nocardia, pljesni i dr. Nain i put prenoenja intrahospitalnih infekcija aerogeni put prenosnika moe biti direktni i indirektni i prenos putem dodira (kontakta) koji se moe ostvariti na vie naina. Spreavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija u svakoj bolnici treba da bude organizovana sluba koja bi se bavila svim problemima intrahospitalnih infekcija. Slubu sainjavaju dva tima: 1. Komisija za intrahospitalne infekcije 2. Operativni tim

Komisija treba da bude formirana od ljudi koji su pored struno-medicinskog poznavanja ove problematike kompetentni za donoenje odluka koje su obavezne za sve strukture i svakog pojedinca u bolnici. Komisiju sainjava 9 lanova i u njen sastav obavezno ulaze ljekari specijalisti epidemiologije, mikrobiologije i higijene. Zadaci komisije su da organizuje, sprovodi, vri nadzor i evaluira mjere spreavanja nastanka, otkrivanja i suzbijanja intrahospitalnih infekcija. Glavni zadatak operativnog tima je realizacija programa kontrole intrahospitalnih infekcija koga je donijela komisija. lanovi operativnog tima a i svi radnici klinike duni su pri pojavi ili sumnji na pojavu infekcije odmah podnijeti prijavu rukovodiocu odjeljenja, odnosno predsjedniku komisije. Bakterija Staphylococcus aureus prenosi se dodirom i esto se nalazi na koi i nosnicama zdravih ljudi. Veina stafikoknih infekcija po svojoj su teini neznatne, meutim u sluajevima oslabljenog organizma, primjerice kod sranih pacijenata, ta bakterija, posebno jedan njezin soj, moe izazvati vrlo ozbiljne posljedice. Ameriki centar za kontrolu bolesti (CDC), ekstrapolirajui iz izvjetaja oko 300 bolnica i iz drugih izvora, procjenjuje da je 2003. godine bilo oko 90.000 smrtnih sluajeva koji su bili uzrokovani infekcijama dobivenima u bolnicama. Posljedica propusta Gotovo tri etvrtine smrtonosnih infekcija bile su rezultat nehigijenskih uvjeta na bolnikim odjelima, nepropisno steriliziranih instrumenata, neopranih ruku, loe odravane ventilacije i drugih propusta. Drugim rijeima, mogle su se sprijeiti. irenje infekcije od bolesnika do bolesnika esto je teko sprijeiti, posebno u prenapuenim bolnicama s manjkom osoblja i ogranienim prostorom. Zapanjujue je da smrtni sluajevi povezani s bolnikim bakterijama ine etvrti vodei uzrok smrtnosti meu Amerikancima, iza tekih sranih oboljenja, raka i bolesti plua. Te infekcije ubiju vie ljudi svake godine nego prometne nesree, poari i utapljanja zajedno. Treba napomenuti da se tek u posljednjih 20 godina kontrola infekcija poela smatrati ozbiljnim problemom. Bolnike infekcije stvaraju znaajne tekoe veini zemalja. Uglavnom su to infekcije hirurkih rana, dinog i mokranog sistema te koe. Uz sve mjere opreza, irenje infekcije esto je teko preventirati. Jasno je da e do tih infekcija lake i ee doi u bolnicama prenatrpanim bolesnicima, tamo gdje nema dovoljno medicinskog osoblja i prostora. Uprkos napretku moderne medicine, odreen broj hospitaliziranih bolesnika, u zemljama u razvoju i do 25 posto, stekne infekciju razliitog intenziteta. Budui da se zbog opravdanih razloga esto puta nastoji bolesnika to prije otpustiti iz bolnice, kod nekih se pacijenata znaci bolnike infekcije mogu manifestirati tek kasnije, nakon otpusta. Najvei rizik intenzivne njege Bolnika se infekcija pojavljuje u 5 do 10 posto svih hospitaliziranih bolesnika. Najvei rizik i najvea uestalost postoje na odjelima intenzivne njege. Najei bakterijski uzronici bolnikih infekcija su Staphylococcus aureus, Clostridium perfringes, Salmonella spp., Escherichia coli, candida, Enterococcus fecalis i Pseudomonas aeruginosa. Bolnika je sredina jedinstveni ekosistem u kojem su u stalnom odnosu bolesnik, mikroorganizam, bolnika sredina i zdravstveno osoblje. Mnoge se bolnike infekcije mogu izbjei primjenom jednostavnih, ne skupih mjera. Ve samo strogo provoenje politike istih ruku moglo bi sprijeiti smrt hiljada pacijenata. Proirena primjena penicilina 50-tih godina prolog stoljea omoguila je lijenicima da svladaju nekad smrtonosne infekcije. Meutim, kako su desetljea prolazila, prevencija je postupno postajala sve manji prioritet. Nedavna istraivanja unutar prosjene amerike bolnice pokazuju da polovica lijenika i medicinskih sestara ne operu ruke izmeu pregleda pacijenata. Izravna opaanja dravnih inspektora istiu problem istoe kao prijetnju javnom zdravstvu.

Postoji malo poticaja, a esto je i malo vremena da bi se lijenici i sestre pridravali ak i temeljnih standarda. Sestre i ostali zdravstveni radnici ale se da bi samo pranje ruku izmeu svakoga kontakta pacijenta doseglo i do 150 puta dnevno ili utroak oko 2,5 sata. Premda su na raspolaganju razna dezinfekcijska sredstva za ruke u gotovo svim bolnicama, ipak se zdravstveni djelatnici esto ne dre tih jednostavnih mjera. Higijenski uvjeti jedne bolnice ovise i o pomonom osoblju, meutim u mnogim je zdravstvenim ustanovama osoblje nedovoljno educirano i preoptereeno poslovima. Amerike su bolnice od 1998. godine smanjile broj istaica i istaa 25 posto. U tom je istom razdoblju polovina nacionalnih bolnica bila slubeno prozvana zbog nedovoljnoga higijenskog standarda na pojedinim njihovim odjelima odnosno propusta koji je omoguio neunitenim bakterijama da se razviju i razmnoavaju meu novim pacijentima. Najranjiviji neonatalni i pedijatrijski odjeli Istraivanja su pokazala da su najranjivija podruja neonatalni i pedijatrijski odjeli, gdje svaki kaalj ili kihanje moe rezultirati borbom za ivot novoroenadi ili male djece iji je imunoloki, obrambeni sistem slabaan. Na takvim odjelima uestalost infekcija moe biti i trostruko ea nego na, recimo, kardiolokim i plunim odjelima. Infektolozi kau da ta bakterija na djejem intenzivnom odjelu zahtijeva trenutno temeljito ienje, dezinfekciju, izolaciju i bakterioloke pretrage svih prisutnih i buduih pacijenata na odjelu i po mogunosti identificiranje uzroka zaraze. Spomenuta bolnica odmah je uvela stroe propise o pranju ruku medicinskog osoblja, montirala posude s dezinfekcijskim sredstvima, odstranila posude s biljkama iz prostora gdje se vodi briga o pacijentima, uvela temeljitije ienje podova itd. Nakon svega toga vie nije bilo takve zaraze. Dokazano je da se u oko 40 posto sluajeva uzronici bolnikih infekcija izravno prenose preko ruku zdravstvenog osoblja. Bolnice su sa svojim ugodnim temperaturama i imunoloko kompromitiranim pacijentima idealni inkubatori za bakterije i prvorazredni domaini za izbijanje epidemija infekcija. Pogreke u kontroli infekcija, kao i prekomjerna, neracionalna primjena antibiotika rezultiraju novim, na antibiotike rezistentnim bakterijama. Te nove superbakterije jae, neuhvatljivije i smrtonosnije umnoile su se u hiljadama bolnica. Jedna je studija pokazala da do 16 posto lanova obitelji pacijenata nose u sebi bakterije prenesene s pacijenta. Sve bolja edukacija Premda se veina infekcija moe uspjeno izlijeiti lijekovima, dobar dio onih antibiotika za tvrdokornije infekcije pomalo gubi svoju snagu. Primjerice, bakterija stafilokok je meu najeima u bolnicama. Kroz kratak period te su se bakterije kontrolirale penicilinom, koji je bio vrlo uspjean protiv nekih sojeva. Meutim, do poetka ranih 60-tih godina prolog stoljea penicilin je bio djelotvoran u manje od 10 posto sluajeva takve infekcije. Bakterija je postala otporna! Kasnije su se rezistencije poele javljati i na druge antibiotike, methicilin, vankomicin itd. Brojne farmaceutske kompanije trenutano rade na razvoju snanijih lijekova protiv infekcija. Zdravstvene vlasti potiu bolnice da strogo provode sve potrebne mjere u borbi protiv bolnikih infekcija i irenja bakterija. Strategija te borbe ukljuuje pojaanu higijenu ruku, ak i za zdravstvene djelatnike koji rade s rukavicama, koje se ipak mogu kontaminirati dok se stavljaju na ruke. Sve se vea pozornost pridaje odabiru i dozi antibiotika. Filtri u ventilacijskim instalacijama, razumljivo je samo po sebi, moraju se redovito istiti i odravati. Valja nadzirati sterilizaciju medicinskih instrumenata, provoditi kirurke aseptike postupke i primjenjivati dezinfekcijska sredstva. Jasno, ne smiju se zaboraviti ni edukacijski programi o kontroli i suzbijanju bolnikih infekcija za sve zaposlenike. 8

U dobro voenim i organiziranim bolnicama vlada filozofija da se svaki novac potroen na kontrolu infekcija viestruko isplati na utedi trokova zbog produljenih hospitalizacija. Premda e bolnikih infekcija uvijek biti i to njihovo irenje znaajan je problem razvijenog svijeta, ipak valja kazati da se kontrola tih infekcija, kako u svijetu tako i kod nas, veoma unaprijedila posljednjih godina. Sve je bolja edukacija osoblja, ali i bolesnika, a i sve se vie novca odvaja za te potrebe. Grip A H1N1 Problematika ovog gripa je jo uvijek aktuelna. Strunjaci ukazuju da je sezonski grip respiratorna zarazna bolest izazvana humanim virusom influence (A i B) i javlja se u epidemijama, a zaraznost je najvea odmah po nastanku simptoma i najee traje pet dana, kod djece do sedam dana. Simptomi sezonskog gripa su poviena temperatura - iznad 38 stepeni, bolovi u miiima, kaalj, curenje nosa ili njegova zaepljenost. Grip se najefikasnije iri sa osobe na osobu direktnim kontaktom - putem kapljica prilikom kaljanja i kijanja zaraene osobe, a prenosi se i indirektno, preko ruku ili kada se kapljice iz sekreta nosa i grla nau na predmetima koje svakodnevno koristimo. Naglo irenje gripa tokom jeseni i zime predstavlja sezonsku epidemiju gripa i smatra se da zbog visoke zaraznosti od pet do 15 odsto svjetske populacije oboli od gripa. Za razliku od sezonskog, u toku pandemije H1N1 zaraznost, broj obolelih i smrtnost su znatno vei. Simptomi ovog gripa su: visoka temperatura, glavobolja, groznica, suv kaalj, bol u grlu, bol u miiima i zglobovima, opta malaksalost, oteano disanje i brzo zamaranje. Ovaj grip moe da izazove i vee komplikacije kao to su: upala uha, upala plua i bronhitis, grevi, toksini ok, Rejev sindrom (teka upala mozga), upala sranog miia, Gilen-Bareov sindrom (oteenje nervnog sistema), oeenje mozga. Strunjaci se slau da je bolniko leenje neophodno samo u teim sluajevima. Kod odraslih osoba neophodna je hospitalizacija ako postoji: upala plua, bronhitis, neka druga vea upala, povien eer, bolest srca, problemi u radu bubrega ili jetre. U sluaju oboljele djece, sve zavisi od zdravstvenog stanja. Ako djete boluje od astme, neke bolesti srca ili dijabetesa, bronhitisa ili upale plua neophodna je hospitalizacija. Mjere zatite od gripa obuhvataju redovno pranje ruku tekuom vodom i sapunom, pokrivanje usta i nos maramicom prilikom kihanja i kaljanja, upotrebljenu maramicu treba odmah baciti u kantu za otpatke, a ukoliko nemamo maramicu obavezno pokriti usta i nos nadlakticom, a ako kihnemo u dlan odmah operiti ruke, izbegavati rukovanja, grljenja i ljubljenja, ostanak kod kue kada je osoba bolesna i obavezna konsulatcija sa ljekarom opte prakse. Ukupan broj do sada pozitivnih pacijenata s ove Klinike na H1N1 je 398. Do sada je na Klinici za infektivne bolesti pregledano 1.723 pacijenta sa simptomima gripe

ZAVRNI ZAKLJUNI DIO

Iako je vie od polovine kompletnog Klinikog centra obnovljeno, kako u unutranjosti, tako i u spoljanosti, neophodno je i ostale zgrade koje ine sastavni dio Klinikog centra obnoviti i modernizovati, jer veina starih zgrada vie ne odgovaraju zahtjevima ovog doba i ovih tehnologija. Prilikom obnavljanja, odnosno rekonstrukcije straih zgrada treba imati na umu da se predvide ili dograde tzv. vanbolnike ustanove kako bi pacijenti koji dolaze na razliite preglede ili kontrole izbjegli direktan kontakat sa hospitaliziranim pacijentima, odnosno bolesnicima. Na ovaj nain bi se, osim pacijenata koji dolaze na kotrolu ili pregled, umogome smanjili i ugrozili i zdravstveni radnici odnosno zdravstveno osoblje koje direktno i u kontinuitetu radi sa hospitaliziranim bolesnicima, a koje nije u dodiru sa pacijentima koji dolaze na kontrolu ili preglede. Izgradnjom vanbolnikih ustanova izbjegli bi se i kontakti osoba koje dolaze u posjetu sa osobama koje ekaju u redu za kontrolu ili pregled, to sada u veini straih zgrada Klinikog centra predstavlja problem. Zgrade odreenih klinika, osim obavljanja pregleda te hospitaliziranja bolesnika svog odjela, slue kao prolaz u druge klinike zgrade, te se u njihovim hodnicima mjeaju pacijenti koji su doli na pregled i hospitalizirani bolesnici iz jedne i druge klinike. Osim to se fiziki dodiruju u uskim hodnicima, velika je mogunost irenja infekcije koja se prenosi disajnim putevima, najee kihanjem. Ove zgrade su idealno podruje za irenje razliitih infekcija, moemo samo zamisliti kolika je mogunost zaraze gripim A H1N1. Kao i u veini sluajeva, za obnavljanje ovih objekata nedostatak su finasijska sredstava. Svjedoci smo da postoji odreen napredak u obavljanju odreenih zgrada, ali taj sam proces sporo traje. Osim finasijskih sredstava treba obavezno poraditi na edukaciji kako zdravstvenog osoblja tako i hospitaliziranih bolesnika, pa ak i educirati osobe koje dolaze u posjetu. Kao to navodi Sr. Zvjezdana Furjan za kontrolu i preventivu infekcije nam je potrebno sljedee: "Preporuke: Osobama koje su bolesne, pogotovo onima koje imaju osip neutvrenog porijekla, zaraze dinog sistema, proljev ili povraanje kaeti da vam ne dolaze u posjete. Bolnika hrana je esto jednolina te bi posjete pacijentima trebale donositi omiljenu hranu samo iz trgovine (u originalnom pakovanju) ili ako nisu u mogunosti svjee pripremljenu hranu (npr. suhi kolai). Ukoliko Vas drugi pacijent ponudi napitkom popijte iz svoje ae i jedino ako je napitak otvoren pred vama i iz originalne ambalae. Mogua je zaraza svim bolestima koje se prenose slinom. Pranje ruku: Dobra higijena ruku znai ienje ruku pomou sredstava na bazi alkohola ili pranje sapunom i vodom kako bi se sprijeilo prenoenje mikroba ime se smanjuje pojava infekcije. Posjetitelji trebaju oprati ruke svaki puta kada uu ili izau iz bolesnikove sobe. Pacijenti trebaju voditi rauna o dobroj osobnoj higijeni naroito u bolnici-pranje ruku prije i poslije odlaska na wc i prije jela. Sapun i tekua voda uklanjaju neistou i masnou s ruku. Sredstva za trljanje ruku na bazi alkohola znatno smanjuju broj mikroba na koi, brzo djeluju i izazivaju manje problema zbog nadraivanja koe. Ona ispare, a sadre takoer i aditive za vlaenje koe kako bi se koa odrala u dobrom stanju. Sprjeavanje respiratornih infekcija. Redovito provjetravati prostorije u kojima se boravi. Redovito pranje i dezinfekcija kreveta, ormaria, podova. 10

Puenje smanjuje otpornost na respiratorne infekcije".

Ukratko, nijedna zemlja na svijetu nije bez bolnikih infekcija. Vidjeli smo da se ak i velika Amerika nije toga rijeila. Nito se tog problema nije rijeio. A mi? Niti smo bolji, niti loiji od drugih.

11

LITERATURA
"Preventivna medicina", Dr. Grujica arkovi "Savremena bolnica", Prof.dr. Radomir Geri "Udbenik higijene", Dr. Grujica arkovi "Higijena i zdravstvena njega", Mr.sci.Prim.dr. Fatima Jusupovi Univerzitetski udbenik "Higijena", Prof.dr.sci.Sejdo atovi Internet stranica: www.kcus.ba Internet stranica: www.pliva.hr Internet stranica: www.bljesak.hr Internet stranica: www.zdravobudi.hr

12