SOCIJALNI ODNOSI NA BRODU

SOCIJAL.NI ODNOSI NA BRODU

Istraivanje provedeno u proljee 1992.

godine u poduzeu "Croatia Line" iz Rijeke sadravalo je analize dokumenata, intervjue i anketu. Planirano je ispitivanje na est brodova sa 120 ispitanika a stvarno je provedeno na tri broda. Na pitanja je odgovorilo 38 lanova posade i asnika. Na osnovi rezultata ankete o odnosima meu ljudima na brodu mogu se izvesti sljedei zakljuci.

Odnosi u radu

Odnosi na brodu odreeni su hijerarhijom nareujuih i

izvriteljskih uloga. Ta hijerarhija nije kruta kao nekada i u njoj se gube neki elementi bezlinosti i prisile nad ljudima. Uzroci promjene karaktera hijerarhije su u razvijenijoj tehnologiji i veoj obrazovanosti posade. Razvijenija tehnologija omoguuje sigurniju plovidbu s manje radnih napora, U cjelini gledano tehnologija prua uvjete rada s manje opasnosti po ivot. Posada je obrazovanija nego prije jer oko 60% ljudi na brodu ima srednju i viu kolu to doprinosi boljem statusnom poloaju posade.

Odnosi u radu

Hijerarhija se oituje kroz neke klasine elemente: npr. kad izbije

neki spor ili sukob na njihovu rjeavanju angaira se prvi asnik ili zapovjednik. Prije isplovljavanja obavezno se daju izvjetaji o stanju posade i broda. Postoje li problemi nii asnici se obraaju viima za rjeenje. Pravilo je da da se svaki lan posade mora najprije obratiti svom pretpostavljenom a samo iznimno zapovjedniku. Dvije treine zapovjednika prati stanje broda preko izvjetaja najbliih suradnika, a samo jedna treina to nadopunjuje izravnim nadgledanjem ljudi.

Odnosi u radu

Velika veina zapovjednika u sluaju neposluha i

slabo obavljenog posla misli da se valja drati pravila: razgovor, slijedi opomena pa ako i to ne pomae iskrcavanje. Druga polovica smatra da prije pdluke o kaznama valja upoznati radnika na prilike u kojima se nalazi. Za veinu zapovjednika najtee su im uloge organizatora i nadglednika te odgajatelja i savjetnika, a tek na treem mjestu po teini je uloga nautikog strunjaka.

Odnosi u radu

Brodska posada ima oko 20 ljudi koji su 24h zajedno.

U takvim prostorno odreenim uvjetima esti su meusobni

kontakti pa i intimnije poznanstvo. To stvara zapovjednicima razne dileme, a meu ostalim njihovu podijeljenost izmeu racionalne dunosti i konkretnih ljudi. Ova dilema se lake rjeava kad su u pitanju sigurnost broda, razne opasnosti koje valja izbjei ili neke materijalne tekoe. esto je zapovjednik u rascjepu izmeu humanih meuljudskih odnosa i onoga to od njega trai uprava.

Odnosi u radu

Zapovjednik u procjepu izmeu zahtjeva rada, reda i

discipline i razumjevanja problema posade. Ipak vode brugu o osjeajima lanova posade (kad je u pitanju rad, plaa i premjetanji). Zapovjednici izbjegavaju kompromitirajue situacije svrstavanaj izmeu posade u uprave. Pokuavaju biti trea strana u napetostima uprave i posade.

Odnosi u radu

Meuljudski osnosi na brodu ni u kojem smislu ne bi trebali utjecati na

sigurnost plovidbe S tog razloga lanovi posade na brudu u svakom trenutku znju tko to mora raditi i za to odgovara. Ova neophodnost discipliniranog rada na brodu stvara kod svih lanova posade odreenu samosvjest koju ne mogu ugroziti bilo koji problemi bilo na brodu ili izvan njega.

Odnosi u radu

Odnosi posade i uprave - 72% smatra da uprava ne

uvaava teinu posla na brodu i da nastoji gdje god moa zakinuti pomorce. Njih 23/ misli da su postupci uprave ispravni i da objektivno svi ne mogu s njima biti zadovoljni. Dok samo 5% misli da uprava dobro poznaje stanje i brine o posadi svakog broda. Ovi odgovori pokazuju da izmeu uprave i brodova postoje priline suprotnosti i napetosti.

Odnosi u radu

Uzroci suprotnosti mogu biti: razna ogranienja,

plaa a djelom u organizacijskoj strukturi. Teko je procjeniti koliko su ogranienja plaa i materijala objektivna i neizbjena, a koliko su rezultat poslovne politike i konstelacije moi u poduzeu. Vjerojatni uzrok ovom negativnom miljenju je prostorna udaljenost brodova od uprave. Izmedu njih ima premalo kontakata i oni premalo poznaju dnevne tekoe to ith ima druga strana.

Odnosi u slobodnom vremenu

Gotovo svi ljudi na brodu smatraju da nesporazumi i svade izbijaju vie

za slobodna vremena nego na dunosti. Uzroci tih svaa su prvo duga odvojenost od obitelji i kopna, drugo slaba hrana, buka, skueni prostori i nedostatak potreptina, tree uzburkano more i vremenske nepogode, i na kraju etvrto naporan i monotoni rad. Vjerojatno bi se ove napetosti u slobodnom vremenu ublaile kad bi se ono sadrajnije provodilo. Izgleda da je sadanja organizacija slobodnog vremena takva da se odmara kako tko zna ekajui da ponovno nastupi na dunost. Slobodno veijeme za plovidbe uglavnom potie u razgovoru, alama i kartanju te spavanju, a vrlo malo se ita, ui ili razgovara o ozbiljnijim pitanjima.

Odnosi u slobodnom vremenu

Jedan lan posade smatra da to ime se ljudi na brodu bave

kad ne rade ovisi o sastavu posade, zapovjedinku i kuharu. U sastavu posade s aspekta slobodnog vremena najvaniji je odnos starijih i mlaih. Starijima treba vie odmora i manje su temperamentni a mla a mlai su neobuzdaniji i to je ponekad teko uskladiti. Zapovjedinici vjerojatno nadziru to se deava u slobodnom vremenu jer se to moe odraziti na posao, ali izgleda da ta kontrola vie ide na ograniavanje a manje na iniciranje raznih igara i zabave koje imaju odreenu kvalitetu i svrhu. ine se da svi nalaze zajedniki jezik u finom i obilnom jelu i piu i otuda vanost kuhara.

Odnosi u slobodnom vremenu

U skolpu toga javljaju se odnosi posade i opeg

osoblja. Najea su miljenja da su ti odnosi dobri. Zanimljivo je to jedni drugima prigovaraju. Posada se ali na kvalitetu i ukus hrane, na nisku higijenu i lou poslugu. Ope osoblje se ali na neistou i nekulturno ponanje te na stalno prigovaranje i pretjerane zahtjeve. Mogue je da su prigovaranje i neraelni zahtjevi esti ako veina lanova posade jelom i piem kompenzira razna druga nezadovoljstva.

Odnosi u slobodnom vremenu

Jedna karakteristika provoenja slobodnog

vremena na brodu koju valja istai je egalitarizam. Tako 61% ispitanika smatra da za slobodna vremena svi ravnopravno priaju iskustva, viceve i daju komentare, 26% misli da nkoliko talentiranih veseljaka vode glavnu rije, 8% priznaje da neke uutkavaju ili se oni izdvajaju, a samo 5% dri da vii i stariji dominiraju i izvan rada.

Odnosi u slobodnom vremenu

Za boravka u lukama lanovi posade obavljaju poslove koje

nisu mogli za plovidbe, rjeavaju obiteljske porbleme i nastoje se zabaviti. Prvi nain zabave po uestalosti odgovora je kupovanje za sebe i obitelj, drugi je odlazak u barove i restorane, trei je nalaenje enskog drutva, etvrti je informiranje o dogaajima u domovini i svijetu, a peti rekreativno bavljenje sportom. Jasno, provoenje slobodna vremene u lukama ovisi mnogo o tome u koju luku se dolo jer jedne su bolje za kupovanje a druge za zabavu. No obavljanje sportom ili nkom zdravom i produhovljenom zabavom izgleda nije mnogo zastupljeno ni u jednoj luci.

Odnosi u slobodnom vremenu

Stalni zajdniki boravak posade uvjetuje ee meusobne dodire i

odnose pa makar ih oni i ne eljeli. Zato na pitenje to ljude na brodu najvie motivira na druenje prvi po uestalosti je odgovor da su s prijateljima bez odreena razloga, drugi je odgovor da ih na druenje potie potreba za zabavom i optimizmom, trei je odgovor otklanjanje usamljenosti i etvrti simpatija prema odreenim ljudima. Simpatiju kod sebe lanovi posade nerado priznaju ali je vide kod drugih. Na pitanje tko se s kim ee drui na prvomm mjestu po broju glasova je odgovor: neki asnici s nekim ljudima iz posade prema simpatijama. Na drugom mjestu je odgovor da se najvie drue ljudi iz istog grada ili regije, te ljudi koji su ili zajedno u kolu ili su due na brodu. Na treem mjestu je odgovor da se drue zapovjednik i privi asnici meu sobom eventualno s ponekim lanom posade.

Odnosi u slobodnom vremenu

Zapovjednici imaju rezerve prema druenju i prijateljstvu s

lanovima posade. Veina smatra da zapovjdniki poloaj ne smeta prijateljstvu ako oni dobro procjenjuju ljude ili ako ljudi na povjerenje odgovaraju stvarnim potovanjem. Nekoliko ih smatra da zapovjednici ne mogu imati prijatelja meu posadom jer se ljudi ili ustruavaju ili pretjeruju u slobodi. No skoro dvije treine zapovjednika tvrdi da imaju prijatelje meu lanovima posade. Isto tako vie od dvije treine lanova posade misli da mnogi na brodu imaju prijatelje s kojima se ispomaeu, bolje razumiju i vie razgovaraju. Manje od jedne treine ispitanika misli da ljuudi ne brodovima nemaju stalnog prijaltelja i da se ti koji nemaju prijatelja zadovoljavaju korektnim odnosima sa svima ili da su usamljeni vukovi prema tradiciji.