F. GIACOMETTI: Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda... Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str.

13-22

13

Fabio Giacometti, dipl. ing. DINA-petrokemija, d.d. Omialj Poje 1 51515 Omialj

Struni lanak UDK: 341.241 504.42.054 Primljeno: 17. listopada 2005. Prihvaeno: 28. veljae 2006.

PLANOVI INTERVENCIJE U SLUAJU IZNENADNOG ONEIENJA MORA S BRODA I S KOPNA

Meu izmjenama i dopunama MARPOL 73/78 konvencije prihvaenim 13. 03. 2000. godine nalazi se i novi lanak 16. Priloga II koji se nadovezuje na lanak 26. Priloga I i obvezuje brodove koji prevoze opasne tvari da izrade planove intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora. Krajnji datum kad su svi brodovi trebali izraditi Plan, te ga dati na prihvaanje institucijama matinih zemalja bio je 01. 01. 2003. godine. Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora od opasnih tvari su novost za brodove koji prevoze opasne tvari, ali su ve od prije bili obvezatni za tankere koji prevoze naftu i derivate. Na kopnu, u Hrvatskoj, takvi su planovi obveza svih proizvoaa opreme i ureaja koji mogu prouzroiti oneienje okolia po Zakonu o zatiti okolia (Narodne novine 82/94.) i Pomorskom zakoniku (Narodne novine 17/94., 74/94. i 43/96). Minimalni zahtjevi za planove intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s kopna, u Hrvatskoj su definirani Dr avnim planom za zatitu voda (Narodne novine 8/99.), dok su minimalni zahtjevi planova intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda definirani Vodiem za izradu planova intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda (MEPC 44/20). U ovom radu eli se prikazati pristup problemu, slinosti i razliitosti izmeu ta dva dokumenta koji na kraju definiraju slinosti i razliitosti samih planova intervencije u sluaju iznenadnog oneienja s kopna,odnosno s broda. Kljune rijei: MARPOL, Prilog II, lanak 16, Plan intervencija u sluaju iznenadnog oneienja

14

F. GIACOMETTI: Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda... Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 13-22

1. OPE ZNAAJKE DONOENJA PLANOVA

Udio prevezene nafte, njezinih produkata i ostalih opasnih tvari u svjetskom pomorskom prometu sainjava gotovo jednu polovicu sveukupno prevezenih dobara. Prijevozom takvih koliina opasnih tvari, ak i uz sve poduzete mjere predostro nosti, ne mo e se sa sigurnou tvrditi da nee doi do ekolokog incidenta i oneienja mora ne eljenim izljevima. Za ekoloki incident je karakteristino da je [1]: nepredvidiv s obzirom na vrijeme, vrstu i lokaciju, specifian s obzirom na mogue posljedice i nain sanacije, potrebno trenutno izvrenje postupka prema poznatom ustrojstvu, sustavu, nadle nosti i unaprijed pripremljenim planovima, pri emu svako odugovlaenje s mjerama sanacije i/ili evakuacije ugro enih osoba, neznanje o prirodi opasne tvari i/ili neposjedovanje odgovarajue opremljenih ekipa za intervenciju poveava prostornu ugro enost i nastalu tetu, mjesto akcidenta esto bez odgovarajue opreme i kvalificiranih strunjaka i ne raspola e potrebnim informacijama. Izljevi opasnih tvari s broda (naroito nafte i njenih derivata) imaju posebnu te inu jer se esto manifestiraju kao ekoloki udari ili ak ekoloke katastrofe. To su u pravilu uvijek relativno veliki izljevi koji su koncentrirani na ogranienom prostoru. Isto tako, velika oneienja mora zbog brodova su spektakularna (sjetiti se slika s broda Prestige ili prije toga s Erice), ali u ukupnom oneienju mora takvi incidenti pridonose oko 12%, a daleko najvei izvor oneienja predstavljaju izravna i neizravna oneienja s kopna [7]. To su oneienja koja dolaze iz kanalizacijskih ispusta, industrijskih postrojenja te oneienja koja se preko atmosfere, posredno prenose u more. Zadnjih godina, u Hrvatskoj, imali smo samo jedan sluaj oneienja voda s broda (isputanje stirena s broda u luci Ga enica) i etiri sluaja direktnog te etiri indirektnog veeg oneienja mora s kopna [6]:

Istjecanje naftnih ugljikovodika u Solinu; Pucanje voda i izlijevanje 250 m3 mazuta iz Polikema-Zadar; Istjecanje mazuta iz Dalmacijacementa u Katel Suurcu; Izlijevanje ulja iz Dalmacijacementa u Solinu; Istjecanje dizel-goriva iz prevrnute cisterne kod mjesta Dra; Istjecanje mazuta iz Pazinke u Pazinu; Istjecanje oneienja u Savu kod Siska; Istjecanje pjene s lokacije CROSCA u Jagdjedovcu.

Meunarodne organizacije svojim konvencijama i rezolucijama pokuavaju sprijeiti oneienje mora s oba izvora i od svih svojih lanica tra e pripremu odgovarajue strategije djelovanja i na brodu i na kopnu.

F. GIACOMETTI: Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda... Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 13-22

15

Prva mnogostrana Konvencija posveena zatiti morskog okolia je Meunarodna konvencija o sprjeavanju oneienja mora naftom zakljuena 1954. u Londonu [5]. Ona se ograniila na zabranu namjernog isputanja nafte s brodova odreene veliine i u odreenim podrujima mora. Konvencije usvojene do poetka sedamdesetih godina, npr.: Konvencija o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova iz 1962., Meunarodna konvencija o graanskoj odgovornosti za tetu od oneienja mora iz 1969., itd., odnosile su se uglavnom na sprjeavanje oneienja s broda, a tada se vidjelo da je ubrzani razvoj tehnologije doveo do oneienja mora ne samo naftom i ne samo s broda, nego i s kopna, iz zraka te potapanjem otpadaka. Tako pod utjecajem Stockholmske konferencije nakon 1972. godine, zapoinje sustavnija zatita mora temeljena na regionalnoj razini koja se pokazala uspjenijom. Dr ave Sredozemlja su iskoristile takvu mogunost i usvojile su Barcelonsku konvenciju o zatiti Sredozemnog mora,1976. godine. Dr ave Sredozemlja [9] su zabilje ile da obali Sredozemlja gravitira oko 400 milijuna stanovnika i da ve sada postoje viemilijunski gradovi (Istambul, Barcelona, Rim, Napulj, Genova, itd.) te su u Agendi 2000 o zatiti Sredozemlja (2000) opisale opasnost od oneienja mora s kopna i postupke kojim bi se oneienje smanjilo. Dr ave Sredozemlja su se u tim dokumentima obvezale na izradu nacionalnih strategija za zatitu okolia te posebnih nacionalnih planova zatite voda i biorazliitosti [8]. Temeljem lanka 9. Konvencije o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja i lanka 3. Protokola o suradnji na zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja uljem i drugim tetnim tvarima, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odr anoj 16. rujna 1993. godine donijela dr avni Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora u Republici Hrvatskoj koji je izmijenjen 1997. godine (Narodne novine 8/97). Slijedom gore navedenih dokumenata, Republika Hrvatska izradila je i Dr avni plan za zatitu voda (Narodne novine 8/99.) koji je prihvaen 26. 01.1999. godine. Nacionalni plan za zatitu voda obvezuje sve fizike i pravne osobe koje svojom djelatnou mogu izazvati iznenadno oneienje povrinskih i podzemnih voda ili oneienje mora s kopna, te pravne osobe koje obavljaju djelatnost odvodnje otpadnih voda da izrade svoje operativne planove. Ujedinjene nacije su 1948. godine osnovale Meunarodnu pomorsku organizaciju (IMO), unutar koje je osnovan Odbor za zatitu morskog okolia (MEPC) zadu en za zatitu mora od oneienja. Ta organizacija je 1973. godine donijela Meunarodnu konvenciju o suzbijanju oneienja mora (MARPOL), a 1978. godine i Protokol. Konvencija MARPOL, sa svojim prilozima, postavlja bitna ogranienja u koliini i u mjestima isputanja zagaivaa. Svjesna opasnosti te uvijek spremna uvoditi nove preventivne mjere, nakon novoga lanka 26. Priloga I, novim lankom 16. Priloga II, MARPOL konvencija 73/78 (prilozi ije se izmjene i nadopune primjenjuju po principu preutnog prihvaanja) je 13.

16

F. GIACOMETTI: Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda... Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 13-22

03. 2000.godine odredila obvezu brodova koji prevoze opasne tvari da izrade planove intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora (tankeri koji prevoze naftu i derivate su od prije imali obvezu izrade planova intervencije u sluaju iznenadnog zagaenja mora uljima). Istovremeno, IMO je prihvatio Vodi za izradu planova intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda (MEPC 44/20). Cilj Vodia je bio odrediti smjernice radi izrade uinkovitog postupka sanacije oneienja, te sustav koordinacije izmeu subjekata ukljuenih u sanaciju oneienja, jer se vie puta pokazalo da je upravo nekoordinacija, usko grlo koje katkad mo e imati i fatalne posljedice. Krajnji datum kada su svi brodovi trebali dostaviti planove na prihvaanje institucijama svojih zemalja bio je 01. 01. 2003. godine.

2. NAELA OPERATIVNIH PLANOVA

Aktivnosti u sklopu strategija zatite okolia naelno se dijele na preventivne i operativne. Pod preventivnim aktivnostima u u em smislu smatra se izrada operativnih planova djelovanja u sluaju pojave iznenadnih oneienja. Pod operativnim aktivnostima se podrazumijevaju neposredni postupci ienja nastalog oneienja. Vlada Republike Hrvatske, na naelu preventivnog djelovanja, radi provedbe zatite voda i mora u pogledu zatite od oneienja s kopna i otoka donijela je Dr avni plan za zatitu voda , koji sadr i [2]:

potrebna istra ivanja i ispitivanja kakvoe voda, kategorizaciju voda, mjere zatite voda, mjere za sluajeve izvanrednih i iznenadnih oneienja voda, izvore i nain financiranja Plana, popis fizikih i pravnih osoba zadu enih za provedbu Plana, njihova ovlatenja i odgovornost.

Meu mjerama za sluajeve izvanrednih i iznenadnih oneienja voda nalazi se odredba da u sluaju iznenadnog zagaivanja, poinilac oneienja, fizika ili pravna osoba koja je vlasnik ili posjednik zemljita na kojem je nastalo iznenadno oneienje, neodlo no poduzima potrebne mjere u skladu s operativnim planom za provedbu mjera sprjeavanja irenja i uklanjanja iznenadnog oneienja. Operativni plan za provedbu mjera, du ne su izraditi sve fizike i pravne osobe koje svojom djelatnou mogu izazvati iznenadno oneienje povrinskih i podzemnih voda ili oneienje mora s kopna, te pravne osobe koje obavljaju djelatnost odvodnje otpadnih voda [7]. Operativni planovi, po tome dokumentu moraju osobito sadr avati:

F. GIACOMETTI: Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda... Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str.13-22

17

procjenu o moguim uzrocima, opsegu i opasnosti od iznenadnog zagaivanja, te preventivne mjere za sprjeavanje nastajanja iznenadnog oneienja, procjenu ugro enosti voda od iznenadnog oneienja, organizaciju postupka, obim i nain provedbe mjera u sluaju iznenadnog oneienja, odgovorne osobe i potrebne strune zaposlenike u provedbi mjera, opremu i sredstva za provedbu mjera, potrebu sudjelovanja drugih fizikih i pravnih osoba u provedbi potrebnih mjera (intervencija), program osposobljavanja zaposlenika i strunih osoba za primjenu mjera, program provjere provedbe operativnog plana, nain i sredstva informiranja o iznenadnom oneienju. S druge strane IMO u Vodiu za izradu planova intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda je pokazao da prevencija znai pomoi osoblju u snala enju u prilici neoekivanog gubitka ulja ili opasnih tvari kako bi se smanjile ili minimizirale isputene koliine, a time i utjecaj na okoli. Pretpostavke kojima se IMO vodio pri izradi Vodia bile su sljedee [8]: u tim trenucima osoblje je pod najveim pritiskom, i u tim uvjetima najee dolazi do pomutnje, komeanja i pogreaka, period izmeu poetka incidenta i intervencije mora biti to krai, jer kako se poveava period tako se poveava te ina incidenta. Radi toga, zakljuili su da Plan mora biti: realan, praktian i jednostavan, jasan posadi i osoblju na kopno, ocijenjen, pregledan i redovito revidiran u skladu s novim saznanjima. U sluaju pomorske nezgode, Plan najvie mora pomoi zapovjedniku broda. U skladu s Vodiem, brodski Plan mora minimalno sadr avati [4]: Uvod; Izvjetavanje kada i to izvjetavati, koga izvjetavati; Postupke u sluaju isputanja redoviti ili iznenadni; Nacionalnu i lokalnu koordinaciju; Dodatne informacije za osobe koje nisu direktno ukljuene u postupke.

3. RAZLIKE IZMEU BRODSKIH I KOPNENIH PLANOVA

Ukoliko se analiziraju i usporeuju pojedini zahtjevi kopnenog i brodskog operativnog plana mogu se vidjeti slinosti i razlike. Uvodi u oba dokumenata definiraju principe, ciljeve i ulogu Plana. U oba sluaja, uloga Plana je odrediti postupke, odgovornosti i nain izvjetavanja pri-

18

F. GIACOMETTI: Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda... Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 13-22

kazom moguih nezgoda tako da se utjecaj ekoloke nezgode na okoli svede na najmanju moguu mjeru [7,8]. Kopneni plan, nakon uvoda sadr ava poglavlje s opim podacima o tvrtki koja izrauje Plan, gdje se opisuje lokacija, prirodne karakteristike podruja, klimatoloki prikaz, broj zaposlenika, prisutnost na lokaciji te su detaljnije opisani proizvodni procesi i opasne tvari koje se tu koriste. Brodski planovi u principu ne sadr e takvo poglavlje. Razlika je bitna i rezultat je temeljnih dokumenata, Vodia i Dr avnog plana. Dok Vodi odreuje da je zapovjednik broda osoba koja mora ocijeniti utjecaj incidenta na sigurnost broda, na mogunost sudara, potapanja, po ara, eksplozije, strukturnog oteenja ili pomaka tereta te vodi intervenciju [8], Dr avni plan odreuje da vodopravni inspektor, ovjek koji nije odgovorna osoba u tvrtki, odreuje stupanj oneienja i postavlja se na elo sanacije oneienja [7]. Zakonodavac je predvidio da se, itanjem opeg dijela Plana, vodopravni inspektor upozna s tvrtkom i proizvodnim procesima, kako bi mogao donijeti ispravne odluke. Prvo pravo poglavlje brodskih planova je nain informiranja o iznenadnom oneienju. Tu je ukljueno, kada informirati, koje informacije dati i kome dati informacije o incidentu. Dr avni plan isto tako zahtijeva da se u kopnenim planovima definiraju iste stvari, iako ne na tom mjestu Plana. Ipak i na zakonodavac je bio svjestan va nosti informiranja, te u sluaju incidenta zahtijeva trenutno obavjetavanje vodopravnog inspektora i luke kapetanije, premda nekoliko bitnih razlika postoji i u tim definicijama. Vodi tono definira kada treba obavjetavati okolinu i ne ostavlja nikakvu nedoumicu, odnosno mogunost zapovjedniku da preskoi tu obvezu (to nije sluaj s kopnenim planovima). To su svi sluajevi kada brod isputa vee koliine ulja ili opasnih tvari iznad dozvoljenih granica odreenih meunarodnim konvencijama, te kada zapovjednik pretpostavlja da do takvog isputanja mo e doi. Isto tako, kako bi informacija bila to br a, Vodi definira to treba izvijestiti te je predlo io upitnik kao oblik obavjeivanja. Najinteresantniji dio toga poglavlja je spisak institucija koje treba obavijestiti u sluaju nezgoda. Sastavni dio Plana su spiskovi institucija u zemaljama koje se nalaze na linijama gdje se najee kree brod nositelj Plana. U sluaju plovidbe po liniji koja nije u prethodnom popisu, potrebno je revidirati spisak. Glavni dio oba Plana je Procjena o moguim uzrocima, opsegu i opasnosti od iznenadnog zagaivanja. U principu se ova poglavlja ne mogu usporeivati, i to ne samo izmeu brodskih i kopnenih, ve izmeu dva kopnena, odnosno dva brodska jer nema dviju istih tvrtki ni dva broda koji imaju iste karakteristike, voze isti opasan teret na istim linijama. Pri izradi Procjena treba uzeti u obzir neke parametre koji su zajedniki i za brod i za kopno te pojedinosti proizvodnog procesa, odnosno broda:

opasnost od po ara/eksplozije, opasnost za zdravlje brodske posade, radnika i okolnog stanovnitva,

F. GIACOMETTI: Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda... Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 13-22

19

opasnost od zagaivanja, mogunost prelijevanja, opasnost od isparavanja opasnih plinova, opasnost oneienja tereta, opasnost reakcije izmeu razliitih tereta, rukovanje otpadom intervencije, mogunost brodske nesree, vremenske nepogode, promet u praenom podruju, stabilnost broda, itd. Da bi se te opasnosti mogle pravilno ocijeniti potrebno je poznavati karakteristike tereta (granice zapaljivosti, MDK vrijednost, topivost, gustou, reaktivnost, kompatibilnost s drugim teretima....). Sadr aj koji slijedi takvu analizu je sljedei: mogue izvore iznenadnog oneienja havarije na opremi, ljudska pogreka (nepotivanje radne discipline), elementarne nepogode, hotimino oteenje opreme, procjena opasnosti prepoznate lokacije kao izvori opasnosti, preventivne mjere za sprjeavanje nastajanja iznenadnog oneienja, organizacija postupka i nain provedbe mjera u sluaju iznenadnog oneienja mora, odgovorne osobe i potrebne strune zaposlenike, potrebna zatitna oprema i sredstva, program provjere operativnog plana. Ipak, potrebno je napomenuti da postoji jedna bitna razlika izmeu brodskih i kopnenih procjena o moguim uzrocima, opsegu i opasnosti od iznenadnog zagaivanja, jer kopnene Procjene predstavljaju optimalne aktivnosti, dok brodske procjene predstavljaju minimalne uvjete. Tvrtci na kopnu, pri izradi Procjene stoje na raspolaganju svi dokumenti i mo e uzeti u obzir sva ogranienja. To nije sluaj na brodu jer postoje druge organizacije koje mogu zahtijevati posebne mjere (obalne, lokalne i dr avne vlasti du rute, osiguravajua drutva i sl.) [3].

4. ZAKLJUAK
U ovom radu analizirani su meunarodni brodski planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora i kopneni planovi u Republici Hrvatskoj. Analiza je pokazala da su IMO i hrvatski zakonodavci problemu pristupili na isti nain. Ipak, bez obzira na isti pristup, u interpretaciji je dolo do velike razlike,

20

F. GIACOMETTI: Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda... Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 13-22

na brodu o svemu odluuje zapovjednik broda, dok na kopno u sluaju incidenta se stvara neka vrsta dvovlaa izmeu osoblja tvrtke gdje je dolo do incidenta i vodopravnog inspektora. Situacija na brodu je jasna, zapovjednik mo e najbr e ocijeniti situaciju, te imajui na raspolaganju Procjenu o moguim uzrocima, opsegu i opasnosti od iznenadnog zagaivanja i uvje banu posadu mo e efikasno intervenirati i sprijeiti ili minimizirati incident. S druge strane, hrvatski zakonodavci su napisali Dr avni plan kao da tvrtkama posebnog znaaja ne vjeruju bez obzira na prisutnost operativnih planova, potrebne specijalne opreme i osposobljene i uvje bane posade koje su i same sudjelovale u izradi takvih planova. Poto je brod uvijek bio primjer dobro organiziranog sustava, bilo bi poeljno da se i tvrtkama dopusti princip da rukovoditelji rukovode i u intervencijama jer oni najbolje poznaju lokacije, skladitene tvari, polo aj zatitne opreme i Procjene. Uloga vodopravnog inspektora bi trebala biti u svrsi prevencije, odnosno kontrole odr avanja instalacija, izvrenosti preventivnih mjera, provjere ispravnosti specijalne opreme, provjera izvrene obuke djelatnika. Republika Hrvatska je prihvatila preporuku meunarodne zajednice i propisala izradu Operativnih planova za zatitu od iznenadnog oneienja mora s kopna, ali to je s drugom stranom, s izradom brodskih operativnih planova iji je rok izrade i primjene bio 01. 01. 2003. Republika Hrvatska nije adekvatno reagirala na to. Novi Pomorski zakonik (Narodne novine 181/04.) kao ni prethodni, ne definira potrebne isprave koje brodovi trebaju imati ve se poziva na posebne propise koje e donijeti ministar. Lista potrebnih brodskih isprava i svjedod bi je prilog Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe (Narodne novine 41/99.) i tu se spominje da luki inspektori moraju provjeriti ako brod posjeduje Brodski plan za sluaj opasnosti zagaivanja uljem, ali poto Pravilnik datira od 1999. godine, lanak 16. Priloga II, opasni tereti nisu ni mogli biti spomenuti (zahtjevi su postavljeni amandmanima od 13. 03. 2000. godine). Ipak, poto je krajnji rok za izradu i prihvaanje Planova bio 01. 01. 2003., dr ava je trebala prije reagirati i nadopuniti listu. Da li to znai da nismo reagirali na vrijeme i da emo novim posebnim propisima to rijeiti ili smatramo da je ovo podruje neinteresantno? U naim lukama ne uplovljava i isplovljava puno tankera s opasnim kemikalijama, ali to ne znai da ih nema i da ne mogu prouzroiti ekoloku nezgodu. elja svih nas mora biti da Republika Hrvatska ne bude samo deklarativno za zatitu mora, nego i da se nae Jadransko more to bolje zatiti.

F. GIACOMETTI: Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda... Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 13-22

21

LITERATURA
1. avrak B., V. Simoni, Prijedlog naina djelovanja u ekolokim akcidentnim situacijama, Zbornik radova, Savjetovanje Spaavanje brodova i spreavanje zagaivanja jadranskog mora, Split, 1990., str.115-123. 2. Dr avni plan za zatitu voda, Narodne novine br. 8/99. 3. Guidance for the Development of Shipboard Marine Pollution Emergency Plans for Noxious Liquid Substances Pursuant to Regulation 16 of annex II of the International Convention for the Prevention of Pollution from Ships (MARPOL 73/78) on U.S. Flag Vessels and Compliance determinations of foreign Flag Vessels, NVIC No03-04, (2004). 4. Guidelines for the Development of Shipboard Marine Pollution Emergency Plans for Oil and/or Noxious Liquid Substances, Resolution MEPC.85(44) 13.03.2000. 5. Lonari-Horvat, O., Osnove prava okolia, Zagreb, Dr avna uprava za zatitu okolia, 1997., str. 211. 6. Makvi, ., Iznenadna zagaenja mora, Hrvatska vodoprivreda, 8(1999), 2, str. 5-7 7. Terek, B., Tokovi odluivanja pri intervencijama kod iznenadnih naftnih oneienja mora, Hrvat. vode, 8(2000), 30, str. 43-56. 8. www.medforum.org/informacio/monografics/declaracion/declara_en.htm The Barcelona declaration of the Mediterranean NGOs for sustainable development. 10. 10. 2005. 9. www.medforum.org/documents/agenda2000/a2000_es.htm; Agenda MED forum 2000, draft version by P. Bifani and R. Madueno, 10.10.2005.

22

F. GIACOMETTI: Planovi intervencije u sluaju iznenadnog oneienja mora s broda... Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 13-22

Summary SHIPBOARD AND SHORE-BASED MARINE POLLUTION EMERGENCY PLANS FOR OIL AND/OR NOXIOUS LIQUID SUBSTANCES
Among amendments of the MARPOL 73/78 convention, accepted on March13, 2000, there is new Regulation 16 of Annex II which is in correlation with new the Regulation 26 of Annex I and binds ships transporting oil and/or noxious liquid substances to make a shipboard marine pollution emergency plan for oil and/or noxious liquid substances. The dead line for preparing the Plan was January 1, 2003. The shipboard marine pollution emergency plan for noxious liquid substances is an innovation for ships carrying dangerous cargo, but was standard for tankers transporting fuel oil and oil products. All shore-based firms in Croatia, manufacturing devices and equipments that might cause the environmental pollution, are bound by such marine pollution emergency plans according to the Law on environmental protection (Official Gazette of the Republic of Croatia 82/94) and to the Maritime Code (Official Gazette of the Republic of Croatia 17/94, 74/94, 43/96). The minimum demands for a shore-based marine pollution emergency plan for oil and/or noxious liquid substances are defined in the Croatian plan for water protection (Official Gazette of the Republic of Croatia 8/99), while the minimum demands for a shipboard marine pollution emergency plan for oil and/or noxious liquid substances are defined in the Guidelines for the Development of Shipboard Marine Pollution Emergency Plans for Oil and/or Noxious Liquid Substances.(MEPC 44/20). This paper aims at presenting how this problem is to be approached to, the similarities and differences of these two documents as well as the similarities and differences in case of shore-based or shipboard Marine Pollution Emergency Plans for Oil and/or Noxious Liquid Substances. Key words: MARPOL, Annex II, Regulation 16, Marine Pollution Emergency Plans for Oil and/or Noxious Liquid Substances
DINA-petrokemija, d.d. Omialj Poje 1 51515 Omialj Croatia