A

A la Gavarni - na nain Paula Gavarnija (1804-1866), franc. grafiara koji je prikazivao sjaj i bijedu parikog ivota abaur (franc.) - zaslon na lampi, sjenilo Abderit - stanovnik Abdere, starogrkog grada u Trakiji; smatrani su ogranienim malograanima Abderita - Abderianin, stanovnik starogrkog grada Abdere; malograanin Abdul Hamid - nadimak intendantu kazalita Vladimiru Treecu, po turskom sultanu Abdulu Hamidu II. (1842-1918.), kojega su zbog brutalne unutranje politike zvali "krvavi sultan" Ablard - francuski filozof (1079-1142), poznat po ljubavi prema Hloizi, koja je zavrila tragino aberdar (tur.) - vjesnik, glasnik; top, puka ili neko drugo sredstvo za uzbunu abije - odmah aboniran (franc.) preplaen, predbiljeen abundati (lat.) - obilovati, umnoiti se, uveati se acar - acal, elik ch - moda dijal. umjesto njem echt pravi, nepatvoreni Acheron - Aheront, rijeka u carstvu mrtvih Acta Apostolorum - Djela apostolska (novozavjetna biblijska knjiga) ad (gr.) - had, podzemni zagrobni svijet, pakao ada - dakle ada, anda - dakle aemkinja, perzijska otrobrida sablja. Od arapskoga: a'em, amy, Perzijanac adet (tur.) - obiaj adiar (tur.) - blago, dragocjenost, dragulj, nakit adieu (franc.) - zbogom
1

adoravati (tal.) - oboavati, potovati adultera (lat.) - preljubnica aer - zrak aer (gr.) - zrak aer (lat.) - zrak agnec - janje Agridentin - Agrigent, grad na jugu Italije ahar (tur.) - konjunica Aheront - rijeka u podzemnom svijetu preko koje su prelazili mrtvi Ajant - grki junak pod Trojom; razbjesnio se kad nije dobio oruje poginulog Ahileja, koje je pripalo Odiseju; u svom je ludilu napao ovce mislei da su neprijatelji Ajduk - hajduk ajfrati (njem.) - biti ljubomoran ajngel - aneo ak - ako Akile - Ahilej, grki junak akoprem - iako akoprem - premda akoprem - premda, mada akprem - iako akam (tur.) - sumrak; etvrta dnevna muslimanska molitva (veernja) akur - ako al i ali - ili alabatar (lat.) - alabaster alahise verse - za ljubav boju alajli-barjak (tur.) - ruiasti barjak alamanka, njemaka sablja. Od Alammanus alamina, milodar. Od madarskog: alamizsna Alba Reale - Biograd, Stolni Biograd u Ugarskoj (Szkesfehrvr) Aleo - Alkej, starogrki pjesnik (oko 600. pr. n. e.), suvremenik Sapfin; pjevao ratnike i politike pjesme, himne

bogovima, pjesme o ljubavi i napitnice; od njega potjee tzv. alkejska strofa od etiri stiha Alide - Alkid, potomak Alkejev nadimak Heraklu aldoma - likovo; pie kojim se slavi zavreni posao aldoma, blagoslov. Vino, koje se ispija u poast sklopljenog ugovora. Od madarskog: aldomas aldov - rtva aldov (ma.)- rtva aldovanje (ma.) - rtvovanje aldovati (ma.) - pokloniti, rtvovati aldovati (ma.) - rtvovati, posvetiti alduvati - rtvovati, posvetiti alduvati (ma.) - posvetiti; prikazati; rtvovati ale - ali Alemani - Nijemci ali - ali, ili, nego, da li, iliti, sive Alia - Druga (to nije redni broj, ve znai da je zavrena prethodna pjesma i da poinje nova) Alia cantio pulchra contra juventutem ludicram - Druga lijepa pjesma protiv neozbiljne mladei Alia cantio pulchra et vera - Druga popijevka, lijepa i istinita Alia de beata virgine - Druga (pjesma) o blaenoj djevici Alia de vacationibus - Druga, o kolskim praznicima Alia vero de rebellione comitis Petri Zriny - Druga (pjesma, popijevka) o buni grofa Petra Zrinskoga alisen'je - nejasna rije aliti - ili Alius [planctus] ad eandem notam Drugi [pla] prema istom napjevu Alius [planctus] Croaticus ad eandem notam - Drugi hrvatski [pla] prema istom napjevu
2

Alius planctus B. V. Mariae - Drugi pla B. D Marije alkerme - crveno bojilo za slatkie, likere i sl. (B. Klai) almeja - javna plesaica u Indiji almotvo - milostinja aloj (gr.) - vrsta mediteranske mirisne biljke s velikim listovima Alojzije, sv. - v. Gonzaga Aloni - vijenci Aloni - vijenci od aloja, mediteranske biljke s velikim mesnatim listovima altana (tal.) - balkon, terasa alubaa (tur.) - hrabri paa (v. baa) Amadrijade (Hamadrijade) - nimfe drvea amajnati (tal. ammainare) - spustiti jedra aman (tur.) - milost, pomo amara, gorak. Od latinskog: amarus Amazija - Mala Azija ambaadur - poslanik, glasnik amber - azijska mirodija ambra (ar.) - sivosmea, lagana i masna tvar poput voska, posebno ugodnog mirisa, koja se dobiva iz lijezda jedne vrste kita ametist (gr.) - vrsta poludragog kamena; po vjerovanju starih Grka uva od pijanstva Amfitrita - jedna od najljepih morskih boginja - nimfi, ki morskoga boga Nereja i njegove ene Doride, ena Posejdonova i njegova suvladarica u podzemnom svijetu amice (lat.) - prijatelju amiraljo - admiral Amor, Eros. ampir (franc.) - naziv za stil Napoleonovog vremena (franc. empire carstvo); kiena imitacija antikih stilova amvon (gr. ambon) - propovjedaonica

anakolut (gr.) - nedosljednost u konstruiranju reenice, kad svretak reenice ne odgovara poetku Anakreon (VI. st. pr. n. e.) - starogrki lirski pjesnik; motivi su mu ljubav, vino, ples i drutvo Anaksarata - princeza pretvorena u kamen zbog ljubavi prema puaninu anatema (gr.) - prokletstvo anda (kajk.) onda, dakle Anda tlaka je pravina, anda(r) - dakle, onda anda, ergo, igitur, dakle anelka, vrsta oruja andio - aneo andioski - aneoski androgin (gr.) - dvospolac, hermafrodit Andromaka - Andromaha, ena trojanskog junaka Hektora anemona (gr.) - biljka umarica, sasa angejl - aneo angejlski, angelski - aneoski Angeli suonatori (tal.) - Aneli trubai Angelico, Beato fra (1387-1455) talijanski kasnogotiki slikar Angelus (lat.) - molitva uz jutarnja i veernja zvona, Aneo gospodnji... Angelus (lat.) - Pozdravljenje, Zdrava Marija, jutarnje i veernje zvonjenje angosa (tal. angoscia) - nevolja Anibal - Hanibal, kartaki vojskovoa an'jel - aneo ankora (lat.-tal.) - sidro anpilovati (njem.) - igrati na neto, "pucati" Antej - starogrki mitski div, sin Geje; nepobjediv u borbi dokle god se doticao Zemlje, svoje matere (pobijedio ga je Heraklo, koji ga je podigao uvis i tako, odaleenog od zemlje, zadavio) Apage, Satanas! (lat.) - Odlazi, Sotono! apartan (franc.) - osebujan, neobian
3

Apel - glasoviti grki slikar, suvremenik Aleksandra Velikog Apolo - Apolon, starogrki bog ljepote i zatitnik umjetnosti (u pjesmi Gospodskomu Kastoru misli se: pjesnitvo) Apolo, Apollo - Apolon, starogrki bog sunca, pjesnitva i glazbe, te zatitnik ljenitva apoteoza (gr.) oboavanje, proglaavanje boanstvom Appassionato (tal.) - glazba apres nous le deluge (franc.) - poslije nas potop apreijati (lat.) - procijeniti apsaras (sanskrt.) - u indijskoj mitologiji nimfe oblakinje, za koje se vjerovalo da katkada silaze na zemlju i zavode kreposne ljude ar, are, arti - jer, da ar, nam, enim, quoniam, jer, ipak Ara Coeli (lat.) - "rtvenik nebeski", pjesnik misli na crkvu Santa Maria in Aracoeli, na Kapitolu u Rimu Aralica - gostionica u Podsusedu pokraj Zagreba arbalistar, arkebuzir, strijelac iz arkebuze. Od francuskog: arquebuse i nizozemskog: haakbus, stara puka kremenjaa Arbanija - Albanija arbuo (gen. arbula) - jarbol Ardeljac - Erdeljac, stanovnik Erdelja, neko dio Maarske a danas Rumunjske Ardenza - mjesto kod Livorna u Italiji arenjdalski, zakupniki. Od francuskog: rente, a latinskog: reddita aret - zatvor Areta - ena feakog kralja Alkinoja argatovati (gr-tur.) - raditi teak posao, teaiti, kuluiti argutla (lat.) - argola, rudo na kormilu

Arhiloh (680-640 pr. n. e.) - grki pjesnik s otoka Para arhipastir - nadbiskup arhitrav (gr.) - greda koja lei na stupovima i vee ih Arijadna - ki kretskoga kralja Minosa, koja je uz pomo klupka konca spasila junaka Tezeja iz labirinta udovita Minotaura; Tezejevu i Arijadninu namjeru da se oene osujetio je bog Dioniz (Bakho) jer se on sam elio oeniti Arijadnom. Arijadna je s Dionizom ivjela u nesretnom braku, tugujui za Tezejem. Nad njezinom se nesreom i patnjom saalila boica Artemida i usmrtila je strijelom. Bogovi su je prenijeli na nebo i odredili joj mjesto blizu zvijea Zmije (da joj u dar neumrli / usred neba zvijezda krunu). Arion - starogrki pjesnik i pjeva iz Metime (oko 600. pr. n. e.); prema legendi, zarobili su ga jednom gusari i osudili na smrt u morskim valovima; prije smrti dopustili su mu da jo jednom zasvira i zapjeva; oaran njegovim pjevom izronio je iz dubina dupin i na svojim ga leima odnio u luku Korint Arjosto - Lodovico Ariosto (1474-1533), talijanski pjesnik, autor Mahnitog Orlanda Arkimed Arhimed, starogr. matematiar, uenjak i izumitelj (287212 pr. n. e.) Arkona - rt na sjeveru otoka Rgena (slav. Rujana) na Baltikom moru; neko slavensko naselje, u slavenskoj mitologiji poznato kao sjedite boanstva Svetovita, odn. Svantevita arman (tal.) - oruan armati (tal.) - opremiti brod Armeni - Armenci armilin (tal.) - bijela lasica, hermelin armiati (tal.) - opremiti lau
4

arnautka, arnautska puka, kratkocjevka arpa - harfa arpa - hrpa arpija - zmaj, nakaza arpikord (tal.) - gl. instrument, vrsta embala art (lat.) - vjetina, zanat artikl - novinski lanak artizani (tal. artigiano) - obrtnici arvanja - bitka, boj, sukob, otpor; isp. arvan'je arvan'ja - rvanje, borba arvan'je - hrvanje, borba; isp. arvanja arvati - napadati, osvajati arvati se -boriti se,opirati se;isp. arviti se as - jer aeor (lat.) - inovnika titula, pripravnik asfodil (gr.) - zlatoglav, biljka nalik ljiljanu, cvijet smrti u starogrkoj mitologiji aik (tur.) - zaljubljen aikovanje (tur.) - udvaranje, ljubljenje, voenje ljubavi akin (tur.) - zdravica aspernari, poricati, odbiti, zanijekati astar (tur.) - podstava, platno za podstavu Astarta - feniko-sirijska boica ljepote Astijag - (staroperzijski Ituvegu), posljednji medijski kralj, vladao 585-550 g.pr.n.e., pobijedio ga perzijski car Kir I. Astraea - ki Zeusova i Tetidina, boica pravednosti: poslije zlatnog vijeka ostavila je rod ovjeji Atalanta starogrka ljepotica. Natjecala se sa svojim proscima u tranju, obeala je da e se udati za onoga koji bi je pobijedio, a koji bi za njom zaostao taj bi joj morao dati svoju glavu. Nakon pogibije mnogih pobijedio ju je Hipomen bacivi za vrijeme trke tri

zlatne jabuke koje mu je dala boica ljubavi Afrodita. Ateniez - Atenjanin Athenarum iter. Tako je ime jednoj od najljepih Propercovih pjesama. at-krhatat (od tur. rijei kyr i at) - konj zelenko, sivac audiant reges: Regnum regno non praescribit leges (lat.) - neka uju kraljevi: kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone; rijei uklesane na nadgrobnom spomeniku Tome Bakaa Erdedija; meutim, tu je reenicu izrekao njegov potomak Ivan na ugarskom saboru 1790, borei se protiv uvoenja maarskog jezika u hrvatskoj augur (lat.) - starorimski sveenik Augusto - Oktavijan August, prvi rimski car (63. pr. n. e. - 14. n. e.)

Aurea Aetas (lat.) - zlatno doba (tako rim. pjesnik Ovidije u Metamorfozama naziva staro doba u povijesti ovjeanstva, kad je sve bilo bolje i ljepe) autriga, otriga, kamenica: Od njemakog: Auster avansman (franc.) - promaknue, napredovanje u slubi avantira (franc.) - pustolovina, avantura Ave virgo florens (lat.) - Zdravo djevice cvjetna aventuros (panj.) - pustolov aviz dati (tal.) - javiti se Avlon - Valona, grad i luka u Albaniji azardum, igra na sreu. Od francuskog: hasard, hasarder, igrati na sluaj, riskirati azur (ar.) - azur, modra boja

B
babajko (tur.) - otac; djed; starac Babel - Babilon babovi - potomak junakoga oca Bach, Aleksandar - predsjednik Austrijske vlade u vrijeme diktature koju je uveo austrijski car Franjo Josip I. nakon revolucije 1848.; po njemu se to razdoblje naziva Bachov apsolutizam Bavani - stanovnici Bake badanj - bava, kaca badelj - iak badil (tal.) - lopata, aov bagren (rus.) - grimizan, purpuran, crven bahantka - bakhantica, pratilica boga vina Bahka (Dioniza), raspojasana ena bahat - korak, trk bahornica, vjetica. Od bahoriti: gatati, arati baj - vika baja - brat baja - buba, insekt
5

bajaco (prema tal. pagliaccio) - cirkuski lakrdija, klaun bajadera (port.) - indijska plesaica bajs, berde, vrsta glazbala, bas tambura baka beri (tur.) - gledaj sada, gle sada Baka ban - Tomo Erddy Baka (15581624), hrvatski ban od 1584, pobjednik nad Turcima kod Siska 1593 Baka, Tomo - hrvatski ban koji je god. 1593. pobijedio Turke kod Siska, na to opominje i Palmovi rijeima "Ti ga pozna s Kupe"; no drugi dio stiha "pozna njegov veto", koji se oito odnosi na reenicu Regnum regno non praescribit leges (Kraljevstvo kraljevstvu ne pripisuje zakona), tradicija nepravilno pripisuje njemu, ali je te rijei izrekao ban Ivan Baka Erddy god. 1790. bakal (tur.) - trgovac na malo, sitniar bakenbart, zalisci, francjozefska brada. Od njemakog: Backenbart

bakita (tal. bacchetta) - prut, toljaga Baku, Bacchus, Bakho, bog vinove loze, vina, pijanstva, sv. Martin Bal - starofeniki bog; prinosile su mu se ljudske rtve Bal, bojao Balduin - Baudouin I., voa etvrtog kriarskog rata i kasnije (1204.-1205.) vladar Latinskog carstva, kojega su osnovali kriari osvojivi Carigrad baletar (tal. balestro) - sprava za strijeljanje strelicama balla, cantando - plee pjevajui ballata (tal.) - balada balota (tal.) - kugla balsam (gr.) - melem, ljekovita mast; utjeha, olakanje balta, sjekira. Od talijanskog: balta Ban Strahinji - historijska drama Milana Ogrizovia banda (tal.) - strana baniti se - oholiti se bantovati (ma.) - dodirnuti, dotai; uznemirivati, uvrijediti baosamit - balsam (drvo) Baraba - Baraba, lik iz Sv. pisma novog zavjeta; razbojnik, lupe Baramatin - v. Osip Baramatin barbir - brija; ranarnik ("kirurg") barbir (tal.) - brija bariti - taknuti, okrznuti baret, vrsta kape. Od latinskog: birrus, odnosno francuskog: bret bargamina, pergamenat barilo, barilec, vinski sud bario (tal.) - bava barna - gruda, komad Barnum, Phineas Taylor - ameriki vlasnik glasovitog cirkusa, majstor reklame bariti se - brinuti se o komu bare - pored obinog znaenja (osobito u vezi s prijedl. brez, tj. bez), jo i:
6

valjda, oito, vjerojatno, sigurno, bez sumnje, veoma bari - v. brii barziti - brzati, uriti baa (tur.) - turski dostojanstvenik, paa, glavar, starjeina basati - hodati ne gledajui kuda baina - batina, dobro; oevina, zaviaj baelak (ak.) - bosiljak basilisk (gr.) - zmijski kralj, mitska ivotinja sloena od abe, zmije i pijetla s krunom na glavi; riga otrovnu paru i ubija pogledom baka (tur.) - odvojeno, napose basma - "arobne" rijei koje se govore kao formula pri bajanju basrljati - lutati; posrtati bata - skladite streljiva; bedem, opkop; utvrda batina - imanje Bat i Penat (ili Pinez) -"voe silnoga ustanka u Iliriji i Panoniji proti rimskim osvajaem u poetku I. vijeka po Isusu" (Vladimir Maurani) bat, kraljevski - ezlo batalja (tal. battaglia) bitka, boj; iskati batalje - zametati kavge batati - jedva hodati batavski - nizozemski (prema keltskom narodu Batavcima koji su nastanjivali prostor dananje Nizozemske) batela - amac, un; kolijevka batist (franc.) - vrsta vrlo finog platna; komad batista, fini depni rupi bator (ma.) - hrabar batriti - bodriti, hrabriti batriv (ma.) hrabar; ivahan, nemiran batriven - hrabar, smion, sran; batrivno, batrivo - hrabro, smiono, srano; veselo batriveti (ma.) - hrabriti, sokoliti batriviti (ma.) - hrabriti, tjeiti batrivost (ma.) - hrabrost

Batukan - mongolski vojskovoa, unuk Dingis-kana, umro 1255. Voa mongolskog pohoda na Europu, kada su Mongoli poharali i Hrvatsku Bazan (Baan) - zemlja i narod pobijeeni od Izraela pod vodstvom Mojsija na povratku iz Egipta bazeran (tur.) - trgovac bailik (gr.) - udovite, "zmijski kralj", sloeno od abe, zmije i pijetla s krunom na glavi bazilisk, legendarni gmaz sloen od zmije, abe i kokota; otrovan je i poguban; spominju ga psalmi i Plinije baulek, Ocimum basilicum, bosiljak be - bude beamter (njem.) - inovnik Becvar - Be [?] bedenj (gen. bednja) - badanj, bure bedev - arapski konj beg - bijeg begenisati (tur.) - hvaliti, isticati beglukinja, vrsta begovske puke. Od turskog: begluk behu - bijah beit (tur.) - stih, pjesma bekar (tal. beccaio) - mesar bekav, mucav belav - neprilika, nesrea, belaj Belgrad - Biograd na moru belina - vrsta loze Belkis - turski oblik imena biblijske kraljice od Sabe belosnian - snjenobijel benden itmi (tur.) - propao je bene (lat.) - dobro beneki, venecijanski benedictus (lat.) - blagoslovljen benum (tur.) - moj(a) benum rahum (tur.) - moja duo berbotati, brbljati Berenice bijela - zvijee Berenikina kosa, nazvano po eni egipatskog kralja
7

Ptolomeja koja je rtvovala svoju dugu kosu bogovima zbog sretnog povratka mua iz rata berilj - beril, dragi kamen; Maruli: "Berilji su drazi kameni, uti i svitli, prozrani" (Suzana). Berislavii - hrvatska plemika obitelj, iz doba kralja Matijaa Korvina i Jagelovia. Potjeu iz Bosne, pred Turcima pobjegli u Slavoniju. berita (tal. berretta) - kapa bermet - pelinkovac ber - moda bersa, birsa, vinska droina, mrena koja se hvata po vinskim bavama i posuu berstiti ternje, poznata Starevieva fraza, kojom je igosao sramotne napore politikih potkupljivaca Bertui, Jeronim - Jeronim Bartuevi, hvarski knjievnik i uenjak, Vetranoviev suvremenik; Hektorovi mu je posvetio, tonije reeno, kao poslanicu uputio svoje Ribanje i ribarsko prigovaranje berv - brv, daska ber, bere i - im prije, im besida - besjeda, rije, govor; besida zaliha - suvian, nepotreban razgovor; zahoditi u besidu - zapoinjati razgovor besida prihilna - neiskrena rije besiditi - besjediti, govoriti (prez. besiju) beika (tur.) - kolijevka besiti (se) - plaiti (se) beskuencija, nesavjesnost, pomanjkanje savjesti, besavjesnost. Sloenica od latinskog: conscientia besta (dual) - bijahu, bjehu beteg, betek (ma.) - bolest betean (ma.) - bolestan bezakon'je - povreda beati koga - izbjegavati koga bezect (njem.) - zauzet, zaposjednut bezeg - bazga, zova

bezufanje - beznae Bibo, bibis, bibit. Dixi, punctum, amen! (lat.) - Pijem, pije, pije. Rekao sam, toka, amen! bika, depni no, otarski no. Od madarskog: bicsag biva - bjeva, arapa bifora(lat.) - dvodjelni rozor sa stupiem bigati - bjeati; izbjegavati bigui - koji bjei bijou (franc.) - dragulj, dragocjenost bilfo - bie iz pukog vjerovanja u Istri bilig - biljeg, znak bilig - znak, znamenje bilikum, pehar, velika aa, koja se puna vina daje gostu kao dobrodolica. Od njemakog: Willkommen! bilina - biljka bilj - istina, zbilja biljahan - bjeljahan, bijel Biljarstvo ulkovo - pjesnik misli na djelo Bogoslava uleka Jugoslavenski imenik bilja, tiskano u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1879. biljisati - pjevati biljur (tur.) - kristal biljuran (tur.) - kristalan binji, vrsta plata od crvena sukna; u prenesenom smislu: sablast, privienje. Od turskog: beni i biny, ogrta bio - bijel Biograd - Beograd; stojni Biograd Stolni Biograd, Szkesfehrvr, grad u Maarskoj juno od Budimpete, do 14. stoljea Ugarska prijestolnica bir para (tur.) - jedna para, malo birni - probran, odabran bisaci (lat.) - bisage, torba bistar - bistar; brz, hitar biti dobra opaaja - biti irok u struku bitje - bie bitje - stanje, boravite
8

bitva - boj, bitka bitvica - lie od cikle biv - bivi bjevice - arapice bjegu - brz, nepostojan, nestalan bjegui - onaj koji bjei blag - blaen (pored obinog znaenja) blag - sretan, blaen blagovati - 1. jesti; 2. uivati, koristiti se ime Blasius literatus Skryniarich godine 1887 blautrumpf (njem.) - "plava arapa", uena ena blaa - bosiljak blazan - sablazan blazina, perina, jastuk blazinja - blazina, perina blazinjica - jastui, perinica blaznik - bogohulnik blazniti privlaiti, mamiti; privlaiti na grijeh; sablanjavati blaznovati psovati, vrijeati, sablanjavati blejati, zablejati se, blenuti, buljiti, zagledati se u neto od uda ili od straha blezga, glupan bez fantazije bliati-bljetati;zapanjeno gledati, zuriti blisikati - bljeskati bliskavina - munja blisnuti - bljesnuti bliika - roak, srodnik bljusti (se) (prez. bljudem) - uvati (se) , nadzirati, paziti blokus (franc.) - blokada blud - blud, grijeh bluditi - lutati; grijeiti (bludno) , varati bludnik - krivovjerac, heretik bluff (engl.) - blef, varka, podvala, prevara Bneci - Mleci, Venecija bnetaki - mletaki, venecijanski bnetati - navaljivati

bo - naime, jer; bo pak naime Boaz (Boz) - mu Rute Moapke, Davidov pradjed bobovnik - vrsta biljke (telphium) Boccadoro, Zoe - Bogoviev pjesniki idealni lik ene, po kojemu je naslovio svoju zbirku Boccherini, Luigi (1743-1805) talijanski skladatelj, najpoznatiji po glasovitom Menuetu boci - pl. od bok boda - handar, jatagan, dvosjekli ma bodezan - otar Bodisatva prema budistikom vjerovanju bie koje je postiglo toliko savrenstvo duha da bi moglo prijei u nirvanu, ali se toga odrie za spas drugih bodo - budu, e, hoe bg, bga, ubog, siromaan bogatec - bogata bogatir (mong.-rus.) - junak bogija - sirotinja, siromatvo bogec - siromah bogica - sirotica bogo - ubogo, jadno bogoljubstvo - pobonost bogomrak - suton bogova u germ. mitologiji Bogovi - Bogu; Hvala budi Bogovi Hvala budi Bogu Bojana - rijeka na dananjoj granici Crne Gore i Albanije, iz Skadarskog jezera utjee u Jadransko more bojeliv - bojaljiv bojl - vie; bolje bojnica - ratnica bokvica - demin. od bokva, biljka paskvica, trputac, ilovlak bolana - vrsta mletakog sitnog novca bolest - bol; alost, tuga bolezan - bol, bolest; staviti se na bolezan - podnositi bol; isp. bolizan
9

bolzan, bolizan, boljezan - bolest, alost, bol bolzniv, bolizniv - bolan, alostan, gorak boleznost - jad, nevolja; tuga, alost bolin'je - bol, tuga boliti se - kajati se, alostiti se, tugovati, patiti bolizan - bol, bolest; alost, tuga; tjeskoba; bolizniv - tuan, alostan bolje - vie boljezan - bolest, bol boljan'je-poboljanje,napredak, boljitak bolvan - idol, kumir bolvan, glup ovjek. Po svoj prilici od madarskog: blvny. Idolum. Rije pogrdna u prenesenom smislu: zapravo pojam neeg niestepenog spram izvjesnog religioznog pogleda na svijet Bonaventura (1221-1274) - sholastiki filozof, teolog i mistik bordiati - jedriti koso protiv vjetra Borgijin Bik - porodica Borgija imala je na grbu lik bika Borodino - mjesto Napoleonovog poraza prilikom invazije na Rusiju 1812. god. Bortnjanski, Dmitrij Stepanovi (17511825) - veliki ruski skladatelj crkvene glazbe bosilak (genitiv bosioka) - bosiljak bosket (franc.) - lug, umarak, umica, gaj, umarak Boterijen - rijeka Dnjepar u dananjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini (iskv. prema gr. Borystheres) bot (tal. botto) - mah, tren; udarac bote - budete, ete, hoete Botticcelli, Sandro (1445-1510) talijanski slikar, autor Roenja venere Bouillon - Godefroid IV. de Bouillon, vojvoda od Donje Lorene, voa prvoga kriarskog rata (postao kralj Jeruzalema i vladao tamo 1099.-1100.)

boastvo - boanstvo Boe Carja hrani! (rus.) - Boe, uvaj cara, potni stih nekadanje ruske himne Boena - Boena Begovi (1901-1966), ki Milana Begovia, knjievnica, prevoditeljica i svestrana kazalina djelatnica boi - boji boi - boino drvce brae - brate brae - vok. sg. od bratac bradvica, sjekirica na koplju. Ures ili oruje brajda - odrina, sjenica od lozja brak pliak; vrsta morske trave brana (tal. branchia) - krge braniti - braniti, spreavati, zabranjivati; suprotstavljati se, protiviti se branju - branim Brankov Vuk - Vuk Brankovi (umro 1389. u bitki na Kosovu polju), u srp. narodnoj predaji netono ga se prikazuje kao izdajnika brano - hrana, jelo brni - istaknut, visok, tanak, njean brdilo - dio razboja ili tkalakog stana u kojemu stoji brdo (ealj) bre - uzvik: uj, ej, zaista breda - rije nepoznatog znaenja; moda od tal. bertesca, to znai ardak od brvana (greda) (Akad. rj.) brea - trudna breg - rijena obala brej, breja, gravidus, trudan, trudna, nosea bremiti - oteavati, initi teim brence - klatno u zvonu brenka - kukac brenta, vinski sud. Od talijanskog: brenta. Starinska rije ivi jo danas po berbama i vinogradima breijanka, puka iz Brescie brevir(lat.)-isto to i brevijar, molitvenik
10

brez - bez; isp. prez breanjak - breuljak brezgrian - bezgrean, bezgrenik brezredno - nepravilno, bez reda, neoekivano Brgat - brdo kraj Dubrovnika bri (tur.) - ta brii - svetkovati bridak - bridak, otar, gorak, ljut; britka kruna - trnovita kruna brig - obala brime, brijeme - vrijeme brin, borovica, smreka britki - otri brian (ak.) - jadan brianak - breuljak bro - v. bri bro - biljka kupina brodidba - brodarina, naknada brodaru za prijevoz broditi - razmiljati, razmatrati broditi se - ploviti, prelaziti brojen'je - nabrajanje brojiti se - ubrajati se, smatrati se briv - star, troan brsni - granat, lisnat, gust brstan - brljan brumno - hrabro brunda, crembalum, drombulja. Od njemakog: Brummeisen brvica - mosti brvenje - brvna, grede; deblje daske brek - valjda, vjerojatno, radije bubnik - bubnjar bud da, budi da - iako, makar, premda, ako, kad buelar (iz lat.) - kesa, novarka, lisnica budeva (dual) - budemo budi i - makar i budoar (franc.) - maleni enski salon budak (tur.) - ugao, kut, zakutak buiti - ubiti

Buje - stariji naziv otoka iova kod Trogira buka - bukva bukati - buati buks - imir, vrsta grmolike biljke bula (tur.) - muslimanska ena u dimijama i feredi bulentin - "neka ribarska sprava" (Akad. rj.) buletati - hvatati ribu uz pomo bulentina (v.) bulikan - vulkan buljuk (tur.) - eta, odred; gomila, hrpa, opor bumbaina, pamuno platno. Od talijanskog: bambagina

bumbak - pamuk buncek, donji dio prasee unke u dimu suene Buni, Pierko - v. Pierko Buni burdelnik - oskvrnitelj burka - bura, uzburkanost (mora) burkati - initi nemirnim, uzbuivati burla - ir; oteklina burlav - irav bus (tal.) grm; imir buac - nesit (pelikan) buati se - rasti u bus, rasti u struk buslomanski - muslimanski, islamski busulo - kompas, busola buturnica (rum.) - zatvor, tamnica buzdoganj, buzdovan

C
caetera et graeca (lat.) - ostalo i grki caeterum (lat.) - uostalom caftiti, caftjeti - cvjetati cafuta, kao vlauga, u pogrdnom znaenju: bludnica cagar, kazalo. Od njemakog: Zeuger cajzlin (njem.) iak, ptica eljugar caklen - staklen caklo - staklo calembour (franc.) - igra rijeima, kalambur camatato deaurato, vrsta starinskog sukna Camoens - v. Milton canjek, krpa cantoherski (njem.) - tanak, mrav kao akalica (njem. Zahnstocher) canticum canticorum (lat.) - pjesma nad pjesmama cantio (pl. cantiones; lat.) - pjesma, popijevka Cantio alia. Ad notam - Pjesma (popijevka) druga, na notu (prema napjevu)
11

Cantio de matrimonio - Pjesma (popijevka) o braku Cantio de Rakoczio - Pjesma (popijevka) o Rkczyju Cantio elegans ad not.[am] Dicsr Lijepa (otmjena) pjesma (popijevka) na notu (prema napjevu) Dicsr (ma. dicsr - hvaliti, slaviti; pohvala) capa, apa capariti - zaepiti Captislava - tragikomedija hrv. pisca Junija Palmotia (1606-1657) Capiti, Captiti, captjeti - cvjetati Car - obino se misli na turskog sultana Mehmed IV. (1648-1687) care frater (lat.) - dragi brate Care frater Paule, mamicam laudemus, / Cerevisia credas, liquor est supremus! (lat.) - dragi brate Pavle, hvalimo mamicu, pivo je, vjeruj, najbolje pie! carmen (lat.) - pjesma carmen in libris Sibyllinis inventum, proraanska sibilinska pjesma

Carmen summa cum devotione dedicatum ingeniosissimo viro, Herodoto croatarum (lat.) - pjesma s najveim potovanjem posveena muu, hrvatskom Herodotu Caton - Marko Porcije Katon (234-149 pr. n. e.), rimski dravnik, pisac i govornik, poznat po svome visokom moralu Cascine - park-uma blizu Firence Cavtiti, cavtjet, cavtjeti - cvjetati cae - cvjetae cecati, sisati Cecilija, sveta - kranska muenica iz 3. st; zatitnica glazbe cecka, sisa, dojka cela (lat.) - elija cela, celica (tal. cella) - samostanska soba celiv, celov - cjelov, poljubac celovan'je - cjelov, pozdrav chanson (franc.) - pjesma chanson triste (franc.) - tuna pjesma Chanteclair (Chantecler)- kazalini komad u stihovima franc. pisca Edmonda Rostanda (1868-1918); u djelu su glavni likovi ivotinje koje simboliziraju ljudske osobine (Chantecler je ime kokota) Chavrak i Bresztyenszky, prvi je bio madaron, a drugi voa protukhuenovske opozicije. Ovdje je sve stavljeno pod kerempuhovski jedan koeficijent sub specie aeternitatis kerempouchianae cendrati, zanovijetati plaui cent (lat.) - stara mjera za masu, oko 50 kg Cerber - troglavi pas iz grke mitologije koji straari na ulazu u podzemni svijet Had Cernica - mjesto u Hercegovini
12

Cerera starorimska boginja zemljoradnje (gr. Demetra) Cesargrad - tvrava na lijevoj obali Sutle kraj Klanjca; neko vlasnitvo grofova Celjskih, danas ruevina ci, cia, cie, cije - zbog, radi cinbr - neka vrst glazbila cijeniti - misliti, drati, smatrati ciklop - kiklop cil - cilj cilo vino - nerazvodnjeno vino cima (tal.) - vrak ueta cimbaloto, vrsta tkanine cimtorijum, ograen prostor oko crkve, koji slui ujedno kao groblje. Od latinskog: coemeterium cina - cijena, vrijednost cinam - drvo cimetovac cindula, Chelidonium majus, vrsta cvijeta ciniti - cijeniti, misliti cinkati - zvoniti cinku, golgotsko zvonce, koje zvoni kad nekoga vode na stratite ili na groblje Cinku, maleno zvono Cintija - konvencionalno ensko ime u starijoj poeziji (inae pridjevak boginje Artemide, prema gori Kintu na otoku Delosu) cintor (prema tal. cimitero) - prostor oko crkve, crkveno dvorite; groblje cipov - cipovka, bijeli kruh peninjak. Po svoj prilici od madarskog cipres - empres Cipripor - Amor, bog ljubavi ciriti (s akuz.) - ceriti cirkva - crkva citara (gr.) - iani glazbeni instrument citra, kitara, vrsta lire Citerska - "pridjevak Venerin, koju su na otoku Citeri mnogo slavili" (Vladimir Maurani)

Cithara octochorda - Osmerostruna citara cito, citissime, brzo, bre, najbre, hitro citrona - limun, etrun cje(a) - zbog, radi cklen - staklen ckliti - cakliti se, stakliti se, sijati se cklo - staklo ckniti - kasniti cripati - crpsti, izbacivati cknjenje - kanjenje cknjeti - kasniti ckvara (tal.) - mast ckvarna - ljaga, sramota ckvarnost - oskvrnjenost ckvrn - oskvrnue, sramota, ljaga ckvrniti - skvrnuti clair-obscur (franc.) - svijetlo-tamno clamaverunt ambo(lat.) - uskliknue oba Clav - izmiljeno starorimsko ime coclav - mljaskav Coelij - jedan od sedam rimskih breuljaka; v. sedmera brda coena (lat.) - gozba colon, colonus, kmet, sebar colonelissa, pukovnikovica, ena zapovjednika cominciato - zapoeo comme il faut (franc.) - kako treba, otmjen, elegantan compara non so da che paes - pojavi se ne znam odakle compendium sive epigramma (lat.) saetak ili epigram con la danza - s plesom conditio sine qua non (lat.) - uvjet bez kojega se ne moe confiteor (lat.) - "Ispovijedam se", pokajna molitva conte (tal.) - grof conto (tal.) - raun, predujam convenuti - dogovorili se, sloili se
13

copernica, vjetica. Od njemakog: Zauberin coprati, zecoprati, arati. Od njemakog: zaubern coprija (njem.) - aranje, vradbina, arolija crngarast - crnomanjast, tamnoputan crnina - 1. mrak; 2. vrsta loze ctiti (prez. ctim)- cvjetati; cte - cvate titi se - tovati se ctjeti, ctiti - cvjetati cujzati, jaiti na drebetu; cujzek: drijebe cukar - eer Cunard Line, transatlantska kompanija, koja je u toku jednog decenija prebacila na drugu obalu Oceana nekoliko stotina hiljada naih emigranata cunja, krpa cupajz, varivo. Od njemakog: Zuspeise. Tu je rije izmislio austrijski komiar i dramatiar J. Nestroy (180162), i ona je decenijama djelovala smijeno. Vidi: tri fertala na cupajz cusrav - poderan, rastrgan Curvarivi - nejasno cuvita - sova cvel - cvilio; cvao cvesti (prez. cvetem)- cvasti, cvjetati cvil - pla, cviljenje cvrtje - preno salo, slanina itd., sve to se cvre; varci, kajgana cmizdriti se, tiho plakati gutajui suze, kenjkati cmrok - borov, odn. smrekov gaj coldat (prema tal. saldare) - platiti, namiriti dug cosi e - tako je crikva, crkva - crkva; hram crljen - crven cucek, pas, pseto


a - to, neto, zato; a godi - to god, bilo to ake - bezvrijedne stvari, triarije, igrarije djeje aavica, vrsta puke. Vidi: sajavica ado - edo, dijete afran - afran agljikati - kakljati, golicati aj - tanka magla, izmaglica akoli - neto alaran (ma.) - varav, laan; lukav, himben alarbina - himba; alaren - himben; alarnost - himbenost alaren - himben, varljiv, varljiv, himben, lukav alaren, himben, prevaran, laan. Od madarskog: csalrd alarnost (ma.) - varljivost; prijevara, lukavtina alma (tur.) - platneni ovoj oko fesa kod muslimana; turban alun (tal. celone) - prostirka am - "neka ljuta muha" (Akad. rj.) ana (tal. ciancia) - ala, besmislica ano - to, ono to, tono apa - nenadana i velika nesrea arda (ma.) - krma na pusti (v.) u Maarskoj arljeniti se -crvenjeti se, postajati crven arn - crn, taman arni grudanjek, posljednja gruda na mrtvakom lijesu. Rije ima mrano simboliko znaenje arnj - crnj, crni prit arv - crv s - ast aa gnjizda - upljina gnijezda asto - esto au (tur.) - stari svat, aljivina u svatovima
14

e - ako eber - abar, kaca, drvena posuda eh, Leh i Meh - legendarni praoci eha, Poljaka i Rusa ehuljica - deminutiv od ehulja, evulja (groa) ehulka - ozobana granica od groa elada, kaciga elebija (tur.) - gospodin elo - ue (pored obinog znaenja) , konop elozob - pelozob, ptica koja jede pele emer - otrov emeran - otrovan; tuan emernost - otrovnost; tuga emin - jasmin engija (tur.) - harfa entaur - kentaur epati (prez. epljem) - hodati, gaziti epljes - mediteransko drvo kvrgavih grana eprem - iako, premda epris - empres er - juer erbar - Kerber, troglavi pas iz grke mitologije koji uva ulaz u podzemni svijet erenja, trenja erijen - ognjite erkasi - erkezi, narod sa srednjeg i sjeverozapadnog Kavkaza ermak, Jaroslav (1831-1878) - eki slikar, putovao naim krajevima i ostavio vie genr-scena iz ivota stanovnitva tih krajeva erniloderec, ovjek koji ivi od toga, to je svojim pisanjem zasluio; u pogrdnom smislu: ovjek koji je u stanju za koru kruha sve napisati erv - crv ervi (dem.) - crvi

ervojedina vutla, upljikava crvotoina es, est - kob, sudbina, kob, sudbina, kroz, srea es, ez - kroz; preko; za esa - ega; s esa - zbog ega Cesar - austrijski car Leopold I. Habsburg (1657-1705) esar - car esar - Gaj Julije Cezar (100-44 pr. n. e.), glasoviti rimski vojskovoa i dravnik esarica - carica esati - eljati esmen - estit enjovka, kobasica u kojoj ima mnogo enjaka, bijela luka estit - sretan estokrat - esto puta esvina - crnika, vrsta zimzelenog stabla slinog hrastu koje raste na Sredozemlju eternja, cisterna. Od madarskog: csatorna etertavec, avo koji se pojavljuje o kvatrima, tj. o etvrtgodinjem postu etrun - limun, citron etvartinaste - etrnaest eveg - deminutiv od eveac (berberis vulgaris) ez, eze - kroz, preko, za i - ako iindar - iimak, vrsta junog voa ik mejdane (tur.) - hajde u borbu, izlazi im - ako, dok (pored obinog znaenja), budui da; kad, tek, tek toim imi/ini - ari, znamenje inaro - Cinar, ili Kinira; v. Mira inenje - djelo initi zapovjediti, narediti (pored obinog znaenja), initi, raditi; nagovarati, primoravati; initi rat komu ratovati protiv koga; initi hvalu - biti hvaljen; initi kodu - koditi; initi targe - trgovati; initi ein - postiti
15

initi targe - trgovati initi ein - postiti injen'je - posao, djelo, in in, vrsta dae, poreza, najamskog novca. Od njemakog: Zins ipke, odjeven u ipke, kico ire - Kirka, arobnica iz Homerove "Odiseje" koja je mornare pretvorila u svinje is - ist isal, islo - broj islo - brojanica istinja - istoa istosrid - nadimak, nainjen od ista srida it - itav itati - astiti, cijeniti itovat - itav, io, zdrav koma - potajno, muke kometi - utjeti kometi, zakometi, muati, utjeti, uutati komi (kajk.) - uti! komiti (kajk.) - utjeti len, lenac = lan = lanovi. len, paragraf ljan - lanak, lan lovi(s)tvo, lovitvo ovjetvo, ovjenost, ljudskost, naravnost mela, pela merknuti - pisnuti mriti - mrmljati, obonjiti (oito se radi o slabo utisnutom epu, kleici, na rakijskom kazanu pri peenju: mri kleica, curi ganica...) oha (tur.) - vrsta sukna okli - cokule ombali - nakit ombrast, kooperan or (tur.) - slijep ovjek zasukanac - prevrtljivac bez vjere. rakuliv - brbljav

reda, redo, reda -stado,vrsta,red, eta rep - crijep renja - trenja ret(a) - movarno mjesto revec - crijevac (vrsta biljke, stellaria media, veronica arvensis, veronica agrestis) revo, crijevo rez - kroz; do rida - krdo, stado, niz rip - crijep ripati se - crpsti se rinja - trenja rlen - crven rn - crn rtog - lonica rvleno morje - Crveno more te - ita (od titi) cte - cvate (v. ctiti) ten - tovan ten'je - itanje teti - itati (prez. tem, tejemo) to - to tovati - potivati, tovati; tovati se poastiti se tovati se - astiti se uba, ube, krupne usne, gubica udan - divan; vrijedan uenja (pored obinog znaenja)

uditi se - uditi se; diviti se udno - udno; divno udo - dugo, puno udo - mnotvo(pored obinog znaenja) udo - s udom - u udu, divei se ujae se - uae se; isp. uditi se uje, pogrdni naziv za slugu, vojnika bez ina, kmeta. Rije je bila jo iva po austrijskim kasarnama za vrijeme Prvog svjetskog rata 1914-18 uju (se) - osjeam (se) uklavec, kljast. Madarski: csonka ul (tur.) - struka, pokriva za konje upak - uperak; upavac, raupanac urka - vrsta kobasice, krvavice uti - uti; paziti; uj, uj se - pazi, pazi se, uvaj se, uvati; bdjeti (pored obinog znaenja) uti kukavicu natate znamenuje u naem narodu zlo. uti se - uvati se, osjeati se utiti - osjeati uven - udesan uvida - maska, krabulja verati - cvrkutati verstan - vrst vrdo, cvre

afir (tur.) - nevjernik, nemusliman ajko - otac ar (tur.) - dobitak, korist, zarada ebab (tur.) - evap, isjeckano peeno meso efiliti (tur.) - jamiti elija (gr.) - soba emane (tur.) - gusle, violina erivo (tur.) - prozorski okvir eremejle (tur.) - ugodi mi ivot (gr.) - odar, katafalk
16

orda (tur.) - zakrivljena sablja uen'je - out, osjet; tila uen'je putenost uenstvo - osjeaj uet - utjeti ud - ud, narav; obiaj; vladanje udina - prijeka ud uh - uh, dah, daak uhtati - leprati ut - osjet

D
d', da, d - da, e da, nego, kako, neka, gda kad, kada; da prem - premda; a, ali, nego; da budi - pa ako i bude Da si i ubit me u odluci - da me hoe i ubiti da za cvijetom plod u imati - da u udovoljiti svojoj ljuvenoj elji Dabog - ili Dajbog (Dabog), u slavenskoj mitologiji opeslavensko boanstvo Sunca, boga usjeva i ljetine, istovjetan je s Perunom Dafne, Damfne - djevianska nimfa, ki rijenog boga Peneja; da je zatiti od Apolonove ljubavi pretvorio ju je otac u lovorovu stabljiku. daida (tur.) - ujak daj - bar, barem dajda - deder Dakako da sam se doista plaio od ugriza nekolicine zavidnika, koji zlonamjerno tumae Tvoj, nedavno na slavu domovine i hrvatskog puka hrvatski objavljeni rad o evanelju gospodnjem i o blagdanima - zavidnika, za koje, kako poslovica kae, nita nije sveto nego ono to sami hoe. dake - dakle dale - dalje dale, dalee - (prid.) dalek, daljina dali - ali, nego, ve Damon Pitagorik - starogrki filozof pitagorovac; zajedno sa Fintijom (Pitija) bio u slubi skrakukog tiranina Dionizija Mlaeg; kad je Dionizije Fintiju osudio na smrt, Fintija ga je zamolio da ga pusti kui da obavi neke poslove; kralj je to dopustio, ali je Damon morao svojim ivotom jamiti da e se Fintija vratiti; Fintija se zadrao zbog razliitih neprilika, pa je Damon
17

ve stajao pod vjealima kada se u posljednji as Fintija vratio; vidjevi takvu vjernost, Dionizije je oprostio kaznu Fintiji dan od suda - sudnji dan dan, raunni [!] - dan obrauna, sudnji dan dani - niti Danica - asopis Lj. Gaja, u kojemu je budio nacionalnu svijest; izlazio u Zagrebu 1833-1867. s prekidima, pod naslovom Danica horvatzka, slavonzka y dalmatinzka i Danica ilirska danikinja, puka iz Danske danja puina - sredina dana Dante Alighieri (1265-1321), najvei talijanski nacionalni pjesnik, autor Boanstvene komedije danu - ali, no, ipak; pae, tovie; ded, deder, nuder dar - (pril.) barem darui - drui dari (do) - sve (do), ak (do) darovit - darovan, obdaren, obasut poklonima daran'je dranje, posjed darati - drati, smatrati, cijeniti darati se - cijeniti se darava - posjed; kraj dati - dati; pruiti, podariti; dopustiti; dati hvalu - zahvaliti; dati se - odati se, predati se, prepustiti se; dati krivicu sebi - okriviti se dati krivinu sebi - okriviti se dati na moren'je - dati umoriti dati na svit - roditi dati se poznati - ukazati se davor, davori - uzvik, bojni pokli, uzvik divljenja, alosti i dr.

davorija - junaka pjesma; naziv je izveden prema imenu slavenskog boanstva rata Davoru davoritigovoriti, pjevati junake pjesme davorski - pridjev prema Davor, slavensko boanstvo rata da, da(d)- dad, kia daditi - kiiti De agonizante praec.[atoria] - Molitva nad umiruim De Francisci i Kernjavi, prvi: predsjednik Khuenovog sabora, a drugi: odjelni predstojnik za bogotovlje i nastavu. Eksponenti khuenovskog reima. Kernjavijeva knjievnokulturna kozmogonija bila je donedavna jo modelom nae srednjokolske nastave, uglavnom kontrareformacione i reakcionarne de Ligne, Charles-Joseph (1735-1814) belgijski general, sluio u austrougarskoj vojsci i u Rusiji; slavan zbog svoje duhovitosti, ostavio je mnoge zapise o svom vremenu De octo Beatitudinibus - O osam blaenstava de ogn' ora - uvijek De paenitentia - O pokajanju de po che mandato - iza kako poslao de profundis (lat.) - iz dubine De profundis (lat.) - poetni stihovi pogrebnog psalma, Iz dubine Deani - srpski srednjovjekovni manastir na dananjem Kosovu deci, turopoljski lokalizam: momci! Denstvo, djetinjstvo dejaki - latinski dekla - djevojka, cura deklca - djevojica, draga del, metnuo delet (lat.) - naslada, ugoda, zabava, veselje, rasko deletan (lat.) - ugodan, zabavan
18

deletati (lat.) - zabavljati deli (tur.) - junak Delijanka - djevojka s otoka Dela, o njoj pjeva Ovidije Deljan - ovjek s otoka Dela Demerkinja, demeskinja, demekinja, demikija (tur.) - demeskinja, sablja od elika, kakva se kovala isprva u Damasku Demofont i Filide - prema mitu, Filida je ekajui Demofonta, grkog junaka koji je sudjelovao u trojanskom ratu, poinila samoubojstvo Den Serditi, Dies Irae, Dan Gnjeva Gospodnjeg den, pitan - v. pitan den den, pitani; den, srditi - sudnji dan denevir, imi; sablast uope. Od madarskog: denevr denigati (lat.) - ne dati, odbiti, uskratiti deo gratias (lat.) - bogu hvala der, deri - ak, sve, jo; der do - sve do, dotle da derati - trati Derenin ban - hrvatski ban Emerik Derenin, zapovjednik hrvatske vojske koju su Turci teko porazili na Krbavskom polju 1493. godine Umro je u turskom zatoenitvu deri - ak, dotle da, toliko da, sve do derian - opasan; estit, valjan; izvrstan, odlian derni (tur.) - nesretni, jadni dert (tur.) - briga, tuga, alost; ljubavni jadi, strast, pomama dervi (perz.) - pripadnik dervikog reda, muslimanski isposnik - redovnik; znai i skroman, povuen ovjek derati se na koga - uzdati se u koga (O. ojat, oholiti se; srditi se) de - kia desetsto - deset stotina

Desnika Verka (Veronika) - druga ena Fridrika Celjskoga, koja je - po narodnoj predaji - bila vjetica i oarala svoga mua tako da je ubio svoju prvu enu i uzeo nju; kad je to vidio Fridrikov otac Urlik, dao ju je ubiti desperati (lat.) - oajavati detela - djetelina deti - metnuti, staviti; dovesti; kam se u deti - kamo u (sam sa sobom) ; kam se gode dene - kamo god poao, gdje se god sakrio; Bum krlak na vuho del Nakrivit u eir na uho Deus (lat.) - Bog deva - djevica devaginati degni, maevi iskorieni, gole sablje. Od latinskog: vagina, korice i njemakog: Degen, ma devenica, nadjevena kobasica, jetrenica devesinja - devesilje, vrsta trave deveto vrime - predveerje (?) devot (tal.) - poboan devoto (lat.) - pobono De, ded, deljiv, kia, kiovit deek - kiica dedevnjak, vrsta gutera, salamander dedj - dad, kia deela, deelja - kraj, pokrajina, zemlja di - v. diti Dianira - Dejanira, druga Heraklova (v. Alide) ena, koju je pokuao ugrabiti kentaur Nes (Nizo); Nesa je Heraklo ubio otrovnom strelicom. Umirui, Nes je Dejaniri savjetovao da, ako je Heraklo prestane voljeti, samo njegovom krvlju natopi Heraklovu odjeu. Obzirom da je krv bila otrovana strelicom, Heraklo je, kada se to dogodilo, umro; Dejanira je potom poinila samoubojstvo diak - djeak dier (ma. dicsr) - hvaliti, slaviti; pohvala diiti - slaviti; dika - slava
19

Dicitur ad notam ut supra - govori se po notama kao gore did - djed, starac Dido, Didona, legendarna kraljica Kartage; zaljubila se u Eneju koji je na svojim lutanjima od Troje do Italije dospio i do njezine zemlje; kad je Eneja, gonjen sudbinom, morao poi dalje, Didona se spalila. Dies irae (lat.) - poetak crkvene pogrebne pjesme, "Dan gnjeva" Dies irae, dies illa -Dan srdbe, dan onaj Dies ire (lat.) - Dan gnjeva, poetak psalma o Sudnjem danu dih - v. diti dihoslasan - ugodnog mirisa, mirisan dijabolik - vraji, avolski dijacint, Hyacinthus, cvijet dijaka - narodna pjesma dijaki - latinski dijak (gr.) - ak; klerik; pisar, uenik, student; ovjek koji se slui latinskim jezikom; onaj koji je izuio kole i poznaje latinski jezik dijakri pemski, u pravdanjima oko naeg pravopisnog pitanja pojavila se pedesetih godina prolog stoljea u naoj javnosti pretpostavka, da je dijakritine znakove izmislio jedan eh ili Poljak, po prezimenu: Dijakrych Dijan, Diana a - rimska boica lova dijeliti se, dijeljati se - rastati se dijeljen'je - rastanak dijena - dijeljena (u pjes. Sretan povratak vidi 48. stih: oli si s braom dijena.). dijeta, pounski sabor dijetenklasa (njem.) - inovniki razred dijetenklasni bogci - fraza iz Starevieve bijesne kampanje protiv "inovnika i druge gospode" diju - v. diti dika - slava

dikla - djevojka diklica djevojica, djevojka dil - 1. dio, dijel; 2. radi, poradi, zbog (Boga dil - boga radi); 3. v. diti dilan - djelan, tesan, klesan dili - djelima diliti se -deliti se, odlaziti, rastati se, poi dilj i dilja - zbog, radi, poradi diljen'je - rastanak dilji - dulji diljina - duljina dilnik - dionik, svjedok dim -od gl. diti, govoritigovorim; v. diti dim ti od plod, dim ti od plodi - govorim ti o plodu, porodu dim, dime - govorim (v. diti) dimati - duhati, puhati dime - doma, kui din (tur.) - vjera, vjerozakon diner, sluga. Od njemakog: Diener diomanat - dijamant Diomed, jedan od najveih grkih junaka pod Trojom, ranio je Afroditu (Veneru) kopljem u ruku kad je ova ispred njega titila svoga sina Trojanca Eneju. Dioskuri - sinovi Zeusovi i Ledini, Kastor i Poluks, simbol bratske ljubavi; poslije smrti postali su zvijezde dipli-diple,dvojnice(glazbeni instrument) direk (tur.) - stup, greda; stoer, temelj; oslonac Dirijade - nimfe drvea di - v. diti diati (prez. diim) - mirisati die - mirisan diei - mirisni di - mirie diiplina (lat.) - nauk diiti - mirisati diskord - neskladan skup zvukova (isp. akord); nesklad disperana (tal.) - oajna disput (lat.) - rasprava, spor
20

distvo - djevianstvo; isp. divstvo diui - mirisav ditca - djeca ditel - dijetao ditetak - djetece diti - (tal. dire) - govoriti diti (prez. dim i dime) nadjenuti, rei, govoriti, kazati; dim - kaem, govorim; 2. djeti, staviti, metnuti ditiramb (gr.) - starogrka lirska pjesma u slavu boga Bakha (Dioniza); hvalospjev; lirska pjesma nadahnuta ulnim uicima divenica - kobasica divi - divlji divjak - vepar divljak - u nekadanjem hrvatskom saboru naziv za tzv. nezavisnog zastupnika koji ne pripada nijednoj stranci divor - divovski divstvo - djevianstvo, nevinost; zgubiti divstva glas - izgubiti djevianstvo Dizom - lik iz Biblije, zaljubljen u Rutu Moapku djati - initi, uiniti, rei dlanati - teko raditi dlenav, sluzav dmiti - puhati dmitra (gr.) - mitra, biskupska kapa Dmitri Nikola - Nikola Dimitrovi, Naljekoviev prijatelj i suvremenik. dmjeti - puhati; dme - pue do duga - dugo do istine - zaista dobahtati (prez dobaem) - baui doi (prema bahat, lupa od nogu) dobaviti se - domoi se, zasluiti dobia - dobitak, dobit dobitac - dobitnik, pobjednik dobitak - ivina, stoka

dobiti - dobiti, stei; pobijediti, savladati, nadvladati, prevladati, nadmaiti, zarobiti dobitje - dobitak, pobjeda, slava dobitnik - pobjednik dobivati pobjeivati, stjecati, zaraivati (pored obinog znaenja) dobnik peskotekui, klepsidra, pjeana ura dobra volja - dobrohotnost, dobrostivost, dobro raspoloenje (u drutvu) dobroinac - dobroinitelj, dobrotvor dobrodelnica - dobroiniteljica dobrodjevan - milostiv, dobroiniteljski dobrosrian - sretan, dobrosretan dobrovoljno - dobrohotno, dobre volje, rado dobrunditi - doletjeti brundajui dobude - dobije, pobijedi dobude, dobude, dobudu - v. dobiti dobudu - dobijem doas - zaas doeti - dovriti dodi - v. doditi doditi - dodijati, dosaditi dog - dug, dugaak dogajati - dogaati se dogi - dulji, dui doguvanje - dogaaj; stvar dohajati - dolaziti, dohoditi dohitati - dohvaati; dobaciti, dosei; dostii, shvatiti dohodak - nadarbina dohojati - dohaati, dolaziti dohonati - zavriti; odluiti; dokonati se - zavriti dohraniti - sauvati, odrati Dojin, Petar (Dczy Peter) - uspjean vojskovoa i jajaki ban iz druge polovice XV. dojti - doi, stii; nadoi; dospjeti dokla, doklam - dok, dokle
21

Doklje, dokol, dokole, dokolu i dokoli dok, dokle dokonati - umrijeti dokonjati - zavriti, prestati dokturija (lat.) - znanost, uenost dolaf (tur.) - ormar u zidu; plakar, nia; kolotur, ekrk; koveg, sanduk; prionik, sprava za prenje kave Dolce, Carlo Dolci (1616-1686) talijanski barokni slikar dolica - dolina dolika - dolje Dolina, dolina,/ w dolinie potoczek - / Nie moge zapomnie dziewki czarnych oczek. (polj.) - Dolina, dolina, u dolini potoi - Ne mogu zaboraviti djevojinih crnih oiju. dolisti (prez. dolizu i dolizem) - doljesti, doi, stii dolu - dolje dom Mavar - Mavro Vetranovi, dubrovaki pjesnik.| domeniti se - sporazumjeti se Domicijan - rimski car (51-96 n. e.), vladao od 81. god, sin Vespazijanov; pomagao umjetnost; proglasio sebe boanstvom i poinio brojna zlodjela Domo, domom - kui domom zajti - otii kui, vratiti se kui domoriti - dodijati, dosaditi domorodec - rodoljub domov - kui Dona Muerte (panj.) - Gospoa Smrt dona nobis pacem (lat.) - daruj nam mir Donadio, Bianka - operna pjevaica, lanica parikog "Thtre Itaien" koja je 1877. gostovala u Hrvatskoj. donigdi - donekle dopal - dobiven, koji dopadne dopasti se - dopasti, dokopati se dopelati, dopeljati - dovesti doplavati - doplivati

dopokom, dopokon - napokon, na kraju, konano dopraiti - dotrati doprhati - doletjeti dopustak - doputenje; doputeno dopusti - dopuziti dopustiti - dopustiti, podati, prepustiti, ustupiti dopustiti se - prepustiti se Dora Remebot - nije stvarna osoba doro - konj dorat (tamni konj) doad - doavi doasti - budui dosegnuti - otkriti, spoznati, utvrditi doestni - dolazei dosijetak - domiljaj, doskoica doskonati se - dokonati se, dovriti se dosle - dosad dosleka - do sada dospijetak - svretak, kraj dospijevati - stizati na kraj, umirati dospiti - dovriti, zavriti; dohvatiti dospivati dospijevati, dolaziti; dovravati, zavravati; prestajati dostakrat - mnogo puta, esto dostati - dospjeti; dobiti, nai dostegnjaa, arapa do stegna dostigovati - dostizati dostkrat - dosta puta, vie puta dostoja - zasluuje, vrijedno je dostojan - dostojan, zasluan, doputen; sposoban; biti dostojan - zasluivati, zavreivati dostojati - dostojati, zastuivati dostojati se - odnositi se dostojiti - biti dostojan, zasluiti, dostojati se dostojiti se - biti dostojan, dolikovati dostojno je - pristoji se, dotikuje dosvariti - dovriti, svriti Dotai se brade mudracu drali su neko za "svetogre".
22

dotei - 1. dotrati, brzo doi 2. stei, postii, dohvatiti, dostii dotei - dotrati dotei - stei, zadobiti, postignuti, poluiti, dostignuti; dotei dobar glas stei dobar glas dotegnuti - dotaknuti (dotegle - dotakle) doticati - 1. dotravati, trkom stizati dotla - dotle dotmar - dotle dotuiti - dosaditi dovari - dobaciti dove - gdje dovoliti - goditi dovolje - dostatno, dobro Doa, Dzsa Gyrgy, voa seljake bune u Ugarskoj 1514. Zarobljen od Ivana Zapolje, kasnijeg kralja, bio je smaknut tako da su ga postavili na usijano eljezno prijestolje, a na glavu mu tri puta pritisnuli zaarenu gvozdenu krunu, nainjenu od bivoljih brnjica. "Doinom prijestolju dotjerali su devet smrtno izgladnjelih seljaka. Na muziku svirala, violina i zvidanja morali su igrati kolo, i poslije svakog zaokreta morali su, kao gladni vuci i svinje, da jednom zagriznu u voino tijelo i da te krvave dijelove njegove progutaju. Onoga pak, koji nije htio da grize, a to se moglo poznati po tome, da li su mu usta bila crvena od krvi ili nisu, na mjestu su posjekli. Trojica, etvorica su tako platila svojim ivotom" (Gergely Sandr: "Historija Doine seljake bune".) dozreti - ugledati drabant, pratilac, trabant, straar. Od talijanskog: trabante draa - trava; bodljikave biljke, trn, bodljika; trnje drag - skup, vrijedan (pored obinog znaenja) drago - skupo

dragoa, cijena dragoljub - vrsta cvijeta, urica dragoljubnost - ljupkost, dragocjenost dragost- skupocjenost, velika vrijednost; (pored obinog znaenja) dragovolnost - ljubaznost, uljudba drakun (gr.) - zmaj; takoer i Tursko carstvo, jer se zmaj nalazio na njegovom grbu; v. i novski drokun dramiti se, razdremljivati se, rasanjivati se drati - trati dreno - jako, snano dregezniti, proburaziti drempav, nezgrapno nepokretan ovjek, koji nosi svoju trbuinu kao mijeh drenek - drijenak dresel - neveseo, alostan, tuan dreseli - tuni dreseliti - alostiti dreseliti se - alostiti se, tugovati dreselje, dresel'je - tuga, alost drevje - drvlje drvo, drivo - drvo drevovati - noiti drezgetati, zveketati drhat - drhtaj Drijade, drijada (gr.) - u starogrkoj mitologiji umske nimfe; gorske vile koje su ivjele po gajevima u kronjama drvea Drijen - Drim, rijeka koja protjee kroz dananju Makedoniju, Kosovo i Albaniju drijenjine - zbirna imenica prema: biljka drijen, drijenak (cornus parva) drijevce - brodi, laica drijevo - brod, laa drimuiti - drijemati, dremuckati drisnice - bolest drivje - drvee drivo - laa, brod; drvo
23

Drmai imun - izdajica u enoinoj Seljakoj buni drnjkav - sitniav, dosadan, angrizav drobahan - droban, sitan drobn, droban, droben - malen, sitan, njean, slab drokun (lat.-tal.) zmaj; v. drakun dromedar (gr.) - deva dromon - teretni jedrenjak u starom vijeku, a ratni brod na vesla u srednjem vijeku droptina - mrva drotar, kotlokrpa. Od njemakog: Draht drpiti - vui, potezati druga - drugaije, inae druga kmet' ne budu siti, drugda - katkad, ponekad drugo - drugi put drum (gr.) - put, cesta druba - drutvo, zajednica, druba, mnotvo druben - uzajamno povezan, zajedniki drubeno - zajedniki drubovanje - drugovanje drubovati - drugovati druina (dem. druinica) - ukuani; kuna posluga; prijatelji; druba; sluinad; ljudstvo (u vojsci) druiti - pratiti dranje - posjed drava - zemlja, predjel, kraj, okolina, prebivalite Du Bellay, Joachim (1522-1560) - jedan od najveih francuskih renesansnih pjesnika dub - drvo; hrast dubak - demin. od dub, umica, gaj dubje - drvee dubrava - uma duda, gajda, ovjek koji svira u dude, u gajde, u diple dude, dudice - gajde duglje - (komp.) due

dugovanje- dogaaj; stvar,posao; zabava dugovati se - zanimati se duha, miris, odor. Duha szmerdecska, foetor duka - knez Dum Pragae consulitis, Sclavonia amittitur: Dok vi u Pragu vijeate, Slavonija propada. Citat iz jednog dokumenta iz 16. stoljea Duma - vjerojatno se misli na ruski parlament dumaa - duboka dolina dumpler(tal.)-duplir, dvokraki svijenjak Dunaj - Dunav; Be dunajski, beki dundar (perz.) - odio vojske; stijeg, zastava dundo - stric dunkati, top dunka, larma, grmi dunst, pojam. Nemati dunsta: nemati pojma. Od njemakog: Dunst, para dunuti - gasiti dupiti - grabiti duplir (tal.) - dvokraki svijenjakaur (tur.) - nevjernik, nemusliman, kranin durat (tur.) - dorat, konj tamnorie boje duevni sladoled - Starevi u "Pismima Magjarolacah" ironizira jalovost Strossmayerovih napora oko stvaranja Akademije usred alosne i sveope narodne i politike zaostalosti tom slikovitom frazom koja govori za sebe poglavlja duvak (tur.) -koprena, veo duvar (tur.) - zid, stijenka duvna - redovnica dva Ivana - kako se iz konteksta vidi, prvi je Ivan Zrinjski, a drugi Ivan

Karlovi, hrvatski ban 1521-1524 i 1527-1531; o bitki kod Jajca, koja se spominje u pjesmi ii pie: "Uto se Jajce, nemajui hrane i dovoljno vojske, nae u krajnjoj nevolji. Hrabri Krsto Frankopan, sin kneza Bernardina, odlui da mu pomogne. Na udivljenje cijelog kranskog svijeta, Krsto izvede (ljeti 1525) svoju nakanu tolikom vjetinom da je uz neprekidne bojeve u vie dana izgubio samo tridesetak ljudi, dok je Turaka poginulo mnogo stotina" dvakrat - dva puta dvanadeste - dvanaest dva - dvaput dvii i dvignuti - dii, dignuti; podignuti dvigi - digavi dvizati - dizati dvoj i dvoji - dvojak, dvostruk dvojica, dvojina - dvojba dvojiti - sumnjati, kolebati (se) dvojlivost - dvojbenost, nedoumica dvor - zgrada, kua; obitelj dvoranin - ukuanin; slubenik na dvoru dvoranski - dvorski dvoranstvo - ast dvoranina dvoriti - sluiti, ugaati dvornji - uljudni dvorno - udvorno, uglaeno, uljudno Dzangle - Zancle je stariji naziv za grad Messinu na Siciliji, u kojoj je neko vrijeme Dinko Ranjina boravio bavei se trgovinom, i gdje se zaljubio u Liviju d'd - dad, kia Dzeus - Zeus dzora - zora

24

D
danum (tur.) - dua deferdar (tur.) - vrsta puke dida (tur.) - djeja igraka; sitnica diger (tur.) - jetra dilj (tal.) - ljiljan Dove - Jove, Jupiter, vrhovni rimski bog (gr. Zeus) Dulija - Julija, ki Cezarova i ena rimskog vojskovoe i dravnika Pompeja; zapravo je umrla 54 g. pr. n. e, osam godina prije Pompeja

ardin (tal.) - vrt, perivoj aur (ar.) - nevjernik, nemusliman, kranin eernost - sranost el (tur.) - doi emant, dijamant, dragi kamen, alem. Madarski: gymnt emija (tur.) - brod, laa enar - sijeanj, januar eref (tur.) - okvir u koji se napinje platno za vezenje erma - poluga za izvlaenje vode iz bunara everdan (tur.) - deferdar, vrsta puke, katkad ukraene draguljima idija (tur.) - junak isati - skakati isnuti - skoiti oput, pamuk. Od madarskog: gyapot ula, globus, kugla, topovsko tane ili zrno u obliku kugle. Od turskog: glle. I madarski: gyl ulabije - ul turski znai: rua, slatke mirisave jabuke crvene kao rua ulhisare (tur.) - ruinjak ulistan (tur.) - ruinjak, vrt s ruama umber, vrsta ljekovitog korijena, koji se upotrebljava kao zain i mirodija. Od arapsko-perzijskog: zenebl. Zingiber, umbir, iniber. Madarski: gymbr un (ma.) - ogrlica oko vrata, niska, erdan un, unanosen, biserovo zrno, gemma, margarita, biseronosan. Madarski: gyngy una partica - vrpca ukraena perlama uneni ropec - biserom nakien rubac ure elum (tur.) - rvimo se, borimo se uzel (tur.) - lijep uzeluk (tur.) - ljepota

E
E del vostro stato - a od vaeg stanja E pur si muove (tal.) - ipak se kree Eipat - Egipat Efijalt - Grk koji je u Termopilskoj bitci izdao Spartance Perzijancima; openito: izdajnik eglenisati (tur.) - razgovarati se, zabavljati se
25

eh bien (franc.) - pa dobro eiusdem notae - na isti napjev eko - eho, jeka Eko - Eho, nimfa pretvorena u stijenu i osuena da ponavlja rijei koje drugi govore Ekuba - Hekuba, Hekaba, ena trojanskog kralja Prijama, mati

Hektorova, kojoj je svih 19 sinova poginulo u trojanskom ratu, a keri zavrile kao robinje; Ekuba je drama Marina Dria Eleal - gradi u starom Izraelu, smjeten sjeveroistono od Mrtvoga mora, blizu Hebona elefant (lat.) - slon Elena - Helena, najljepa od svih smrtnih ena, ena spartanskoga kralja Menelaja, u koju se zaljubio sin trojanskog kralja Prijama - Paris (Parid), te je s njim pobjegla u Troju, to je bio uzrok trojanskog rata. elf (engl.) - patuljasti vilenjak Eli! Eli! Lam azvtani (hebr.) - jedan od naina itanja Kristovih rijei izreenih na kriu, Boe moj! Boe moj! zato si me ostavio? elijant (tal.) - suncokret Elikon - Helikon, gora u Beotiji u Grkoj na kojoj je bilo sjedite muza elikonsko vrilo - vrelo Hipokrena na brdu Helikonu, koje je provrelo tamo gdje je Pegaz kopitom udario o zemlju; simbol pjesnikog nadahnua. Eliseo, Eliej - Elizija, biblijski prorok elizeja polja - u grkoj mitologiji ugodno mjesto gdje ive due junaka i asnih ljudi nakon smrti Eloiza - Hloise; v. Abelard Elvira - jedna od ena koje je zaveo Don Juan en avant (franc.) - naprijed Endimion - u starogr. mitologiji lijepi mladi u kojega je bila zaljubljena boginja Mjeseca engedovati (ma.) - popustiti, dopustiti; oprostiti; odobriti Enimvero timebam hominum quoque invidorum morsus, quorum nonnulli, sanctos etiam tuos labores, super Evangelia Dominicalia, et Sanctorum
26

festa, ad decus patriae, gentisque Sclavonicae nunc recens Sclavonice editos, et iam divulgatos, malevole reprehendunt, quibus nihil, nisi quod ipsi volunt, ut habet proverbium, sanctum est. entelehija (gr.) - neprekidna duevna djelatnost, stvaralaki princip, nerazoriva ivotna snaga entrefilet (franc.) - mali lanak u novinama Eol - starogrki bog vjetra epiderma (gr.) - gornji sloj koe epitaf (gr.) - nadgrobni natpis er(e) - jer; da Era - Hero, v. Leandro erbi, pravni nasljednik erdegata, psovka. Od madarskog: rdg adta, avo stvorio, od avla stvoreno! Ereb - u starogrkoj mitologiji jedan od naziva za carstvo mrtvih, podzemni svijet ergo (lat.) - dakle Erida - grka boginja svae Erotica Biblion (gr.) - Ljubavna knjiica (djelo Mirabeauovo) ereg (ma.) - nadbiskup erek engeduvani, biskup s previnjom dozvolom. Madarizam: rsek, nadbiskup i engedni, dopustiti, odobriti Est Deus in nobis et nos agitante calescimus illo (lat.) - Bog je u nama, dok nas on potie, zanosimo se. (Ovidije) et cetera (lat.) - i tako dalje et in capite (lat.) - i uglavnom, i u bitnom et miraculosum (lat.) - i udesno Et qui curat de pluribus, etar - miris etir - eter eto - to

Eugen Prvi - misli se na Eugena Kvaternika, koji je 1871. u Rakovici digao bunu protiv Austrije; u sluaju uspjeha bune, on bi se vjerojatno proglasio hrvatskim kraljem Eugenija - franc. carica Eugenija-Marija Montijo de Guzman (1826-1920), ena Napoleona III, koja je uvela modu krinolina Euklid - glasoviti grki matematiar (4. st. pr. n. e.), utemeljitelj geometrije i matematike (Elementa) Euride - Euridika, ena glasovitog pjevaa Orfeja; kad je umrla od zmijinog ugriza, Orfej ju je pokuao izbaviti iz

podzemnog svijeta, ali je prekrio uvjet da se nee osvrtati da je vidi prije nego to izae na povrinu Euridie - v. Orfeo Europin tat - Zeus je, pretvorivi se u bika, oteo Europu evazija (lat.) - uzmicanje, povlaenje; dvosmislenost, neodreenost Evviva Italia! (tal.) - ivjela Italija! Ex Pannonia (lat.) - iz Panonije excelsior (lat.) - uzvien, izvanredan, sjajan Ezekijel - starozavjetni biblijski prorok eempal (lat.) - primjer

F
fabulije - prazne prie, naklapanja facendo - inei fauk, bastard, kopilan. Od madarskog: fatty fad (franc.) - bljutavost, dosada Faeton - u gr. mitologiji sin boga sunca Helija; zamolio je oca da mu dopusti da jedan dan upravlja nebeskim kolima, ali se - preslab za taj posao - sruio i gotovo zapalio zemlju fagabunt, skitnica, protuha. Od francuskog: vagabond fahman (njem.) - strunjak, vjetak fajda, korist. Od arapsko-turskog: fajda fajten, fajtni, vlaan. Od njemakog: feucht fakla, baklja, buktinja. Od njemakog: Fackel. "Na eladi fakla" bit e da je vrsta upadljivog nakita na vojnikoj kacigi falat, falaek, komad, dio neeg. Od madarskog: falat falinga (tal.) - greka, pogreka, nedostatak
27

faliti - pogrijeiti falen, faliv, kriv, laan. Od njemakog: falsch falnost (njem.) neiskrenost, nepotenje fana, zastava. Od njemakog: Fahne fanen - osvetljiv fanlivost - osvetljivost fant, momak, veseljak fantenje (ma.) - osveta, osveivanje faos - fal, laan, pogrean faozo - fal, lano, krivo, pogreno fara, farni, upa, upni. Od njemakog: Pfarre faram - stariji izraz za dananji izraz farma farba (njem.) - boja fari, konj. Grka rije: phares Farnese - poznata talijanska plemika obitelj fartuh, fertuh, pregaa. Od njemakog: Vortuch fater (njem.) - otac

fatigati (tal.) - truditi se, muiti se, teko raditi Fatum (lat.) - Usud, Sudbina Faun - Faon, lijep mladi iz Mitilene na otoku Lezbosu, u kojega se nesretno zaljubila pjesnikinja Sapfa (Safo, v.) Faun - starorimsko nie boanstvo, umski bog, pokrovitelj stada, dlakav, s kozjim repom, rogovima i nogama Favstina - Annia Galeria Faustina Mlaa, ena rimskog cara Marka Aurelija Faon - grah Feb, Febo - pridjevak gr. boga sunca Apolona, "sjajni" febra, groznica. Od latinskog: febris fedrih, picflam, vrsta mesa. Od njemakog: fedrig, gibak i Flaum, najfiniji sloj slanine fehtati, fehtar, moljakati, prositi, prosjak. Od njemakog: fechten fela, vrsta. U prenesenom smislu: blinji. Od madarskog: fel, polovica feni - feniks, ptica iz egipatske mitologije. Po predaji ona je svakih 500 godina dolazila u Heliopolis, sagradila sebi gnijezdo na Ozirisovu hramu, u njemu se spalila i iz pepela uskrsnula mlada. Simbol neumrlosti. fercovati - puhati, dahtati; srditi se, ljutiti se Ferdinand (1793-1875) - austrijski car, vladao od 1835; epileptiar nesposoban za vladanje, pa je dravu zapravo vodio knez Metternich; nakon revolucije 1848. i pada Metternicha, abdicirao u korist svog neaka Franje Josipa I. ferflati, brbljati fertal, etvrt. Od njemakog: Viertel fertun, pregaa, vidi: fartuh festa - sveanost festunk, tvrava. Od njemakog: Festung
28

fiauta - flauta fid (lat. fides) - vjera figa - smokva Fijlica, fijolica (lat.) , Viola odorata cvijet ljubica Filade - Pilad, brati i vjerni prijatelj Orestov, koji mu je pomogao u osveti za njegovog muki ubijenog oca Agamemnona, zajedno s njim putovao u Tauridu po iskupljenje zbog ubojstava, te se konano oenio Elektrom, Orestovom sestrom filati, sfilati, ispuniti. Od njemakog: ausfllen Filide - v. Demofont Filip II. (383.-336. pr. n. e.), makedonski kralj, otac Aleksandra Velikoga Filipi - starovjeki grad u istonoj Makedoniji; kod njega je dolo (god. 42. pr. Krista) do bitke u kojoj su Antonije i Oktavijan pobijedili Cezarove ubojice Bruta i Kasija filir (ma.) - austrougarski sitni novac (koristi se od 1890) filistar - malograanin Filoktet - grki junak pod Trojom, kojega je na putu prema Troji ujela otrovna zmija; od tog je ujeda nastala rana koja je tako zaudarala da su ga morali ostaviti na otoku Lemnosu; meutim, kako je prema proroanstvu Troja mogla biti osvojena jedino uz njegovo prisustvo, kasnije su se vratili po njega filov lak, slonova kost. Od turskog: fil, slon fin (tal. fine) - svretak, kraj financ (njem.) - porezni slubenik, porezni policajac findan (tur.) - isto to i fildan, alica za crnu kavu

fingalske spilje - glasovita spilja u kotskoj na hebridskom otoku Staffa, jedna od najljepih u Europi, poznata po bazaltnim stupovima finis - kraj Finis! Punctum! Dixi! Animam salvavi. (lat.) - Kraj! Toka! Rekoh! Duu sam pobijedio (tj. ne rekoh po srcu nego po savjesti) fink (njem.) - zeba fiola (dem. fiolica) - ljubica fiolica - ljubica (cvijet) Fiora Pescioni, tj. Cvijeta Zuzori fioraja (tal.) - djevojka koja prodaje cvijee Fiorenza - Firenca, grad u Italiji firanga, zavjesa. Od njemakog: Vorhang firmament (lat.) - vidljivo nebo, nebeski svod fikal - odvjetnik Fiurenca - Firenca fkaniti, fkanjiek, fkanjilo, fkanjilonosec, prevariti, prevara, prevarno sredstvo, varalica fkrasti, ukrasti flaknuti, opaliti nekomu masnicu po goloj koi flamanka, puka ili kubura iz Flandrije flanak - kamenac flandra, bludnica, "ena koja se dovukla iz Flandrije" flandriot - koji je iz Flandrije flatar (gr.) - melem na povoju za ranu flater - ljepljivi ovoj za rane fletan (njem.) - marljiv, okretan, vjet, brz fletno (njem.) - brzo, hitro, okretno flinta, puka kremenjaa. Od njemakog: Flinte Foco d'amor in gentil cor s'apprende... (tal.) Ljuven se ar u njenu srcu gnijezdi / ko mo u dragi kam, naelom
29

istim / jer svoju vrijednost on duguje zvijezdi / tek poto sunce uini ga istim. foja (tal. foglia) - list fontanela (tal.) - ranica uinjena paljenjem koe radi lijeenja fopati (njem.) - lagati, varati nekoga For ili Forum (lat.) - Forum Romanum, glavni trg staroga Rima fortuna (tal. fortuna) nevrijeme, fortuna, oluja na moru fotel - naslonja fpiknuti, ubosti frajsni, grevi, zaguci, djeja bolest. Od njemakog: Fraisen Franca - Francuska Francesco d'Assisi - sv. Franjo Asiki (1182-1226), crkveni reformator i osniva franjevakog reda, vjerski pjesnik Franceko Saverijo - v. Saverijo francikan, Tropaeolum, vrsta cvijeta francuzlivec, luetik. Lues se nazivao "francuskom boleu" Frankopan, Krsto - v. dva Ivana frapan (tal.) - nakien proivenim arenim komadiima tkanine fraka - granica s liem kao znak nad vratima kakve radionice ili uslune radnje (npr. krme) frakarica (tal.) - ena na otoku olti koja nosi drvo za pravljenje vapna fraskun (tal.) - vrsta boce frass, tie se Stanka Vraza, ije je civilno prezime bilo Jakob Frass. - Igra rijei u pogrdnom smislu: deronja gledano iz turopoljske sentitvanske megalomanske perspektive frater - fratar, redovnik frecet (tal. frecceta - strelica) - enski nakit, vjerojatno u obliku strelice (Akad. rj.) fregata (tal.) - vrsta ratnog broda fremt, tuina. Od njemakog: Fremde

frenezija (gr.) - uzbuenje, pomama, ludilo Fridrik (II) i Urliko (II) - grofovi celjski, igrali znatnu ulogu u povijesti 15. stoljea; Urlik II. je 1456. ubijen u Beogradu; v. Desnika Verka frigati, priti frigijski - iz Frigije, pokrajine u Maloj Aziji (odatle je bio Marsija) Frina - ime lijepe hetere u Ateni (4. st. pr. n. e.) friko - ilo, krepko frikost - ilost, krepkost friak (njem.) - svje; io, krepak frklevaki muikai, lakoumna, neozbiljna druba frotuk (njem.) - doruak frotula - pjesmica frudati - trti (krzno) frusta (tal.) - bi frutan'je (tal. frustare) - bievanje, ibanje

frutati, frustati, frutati (tal. frustare) bievati, ibati frut (lat.) - plod, voe ftaplati, utapati se, daviti se fti, ptica fuchs, tie se Vatroslava Lisinskog, koji je bio roen kao Ignac Fuchs fum (tal. fumo) - dim funestra (tal. finestra) - prozor funt, funta - stara mjera za teinu (oko pola kg) funtroman (njem.) - bezvrijedno knji. djelo u nastavcima, u kojemu autor pie "na funte" da bi vie zaradio furda (tur) - otpadak, nitkov furtinavek, uvijek, neprestano. Lokalni zagrebaki izraz. Od njemakog: fort fuar (njem.) - eprtlja, nadrimajstor fusta (tal.) - mala gusarska galija futa, pupavac. U prenesenom smislu: smrdljivac

G
g - k, ka Gaea - Zemlja gajba, zatvor, krletka. Od talijanskog: gabbia gajda, ovjek koji svira u gajde, dude Gajo, Mucio, Decio - zasluni ljudi staroga Rima galalit (gr.) - mlijeni kamen, vrsta umjetna tvar koja se koristi kao zamjena slonovae, kornjaevine i sl. galge, vjeala. Od njemakog: der Galgen galion (tal.) - ratni i trgovaki brod iz 16. i 17. st. galenjak, ovjek koji visi na vjealima. U prenesenom smislu: objeenjak gambor - vrsta raka
30

ganak (njem.) - hodnik, predvorje, trijem Gang - Ganges, rijeka u Indiji Ganimed - u gr. mitologiji lijepi djeak koji bogovima na Olimpu toi pie gantarci - balvani na kojima stoji burad Gantes - Ganges, rijeka u Indiji ganuti - pokrenuti; ganuti se - pokrenuti se, krenuti ganuti (se) - maknuti (se), pokrenuti (se), uznemiriti (se), pokolebati (se) gaoljan (kin.) - vista itarice, otporna na suu, s plodovima poput prosa garbin (tal.) - jugozapadni vjetar, lebi gard i gardak - grd, ruan gardenal - kardinal gardina - grdoba, gadost, opaina

gardina (tal.) - zastor na prozorima i posteljama gardinal - kardinal garditi - grditi, nagrivati; kuditi, prezirati; podcjenjivati garje - gre garlo - grlo; vrat; ustegnuti garlo - biti umjeren u jelu i pilu; obist garla neumjerenost u jelu i pilu garoful (tal.) - karamfil garson (franc.) - momak gartlic (njem.; dem.) - vrti Od njemakog: Garten garufal - karanfil gasan - onaj koji nije edan; nikad gasna - uvijek edna gatalinec, gatalinka, jedna vrsta abe; gatalinec trok, ptica roda, koja se hrani gatalinkama. Od njemakog: Storch gazophylacium, riznica. Knjiga leksikografskog karaktera u kojoj su skupljena najraznolinija znanja gda - kada gdi godre - gdje god gdo tko Gdo pintu more vu se zlejati, slobodna je varijanta latinske napitnice: gdo, tko gega, gaea; gege, gae Geja - v. Gaea gemzeti - gmizati genij (lat.) - boanstvo, dobar duh genuti - maknuti, pomaknuti genuti se (prez. genem se) - maknuti se, ganuti se georgina, Dahlia, ukrasna biljka Gera - spominjui taj umberaki vrh, Kranjevi se i na taj nain odziva pjevanju Jovana Hranilovia (1855.1924.) u njegovim umberahim elegijama (1885.) gespen kiral, gospodin kralj. Od madarskog: kirly
31

Getsemanska bata - biblijski vrt Gethsemani na podnoju Maslinske gore kod Jeruzalema, gdje je zapoela Kristova muka gift, otrov. Od njemakog: Gift giganti - u gr. mitologiji divovi, sinovi zemlje koji su vladali svijetom prije nego to su ih pobijedili olimpski bogovi giltati (njem.) - vrijediti, vaiti, valjati gindati (tal.) - dizati (jedro) gingav - slabaan, njean; tanak gingavohodec, ovjek koji je toliko oslabio te jedva hoda. Gingati se, gingavo, gingavec, gingavoa. Po svoj prilici od madarskog: gynge, slab, njean giorno senza pan - dan bez kruha girlanda (tal.) - ukrasni vijenac od rua gjegjeran (ma.) - svje, laga, poletan, veseo gladahan - gladak glas - glas, zvuk; dotei dobar glas stei dobar glas; glas vanka ne stvoriti ne progovoriti, nita ne rei; zgubiti divstva glas - izgubiti djevianstvo; iz glasa - glasno; jednim glasom jednoglasno glas (pl. glasi) - vijesti; glasae obavijestie [?] glas vanka ne stvoriti - ne progovoriti, nita ne rei glasovati - oglaivati se Glauko - morsko boanstvo starih Grka glv - glav (gen. pl.) glava, poglavar Glavina - mjesto na Kvarneru glavnja - baklja, cjepanica koja gori glavo vzeti - pogubiti, smaknuti glavobolka - biljka bunika glavo - vrsta ribe, glamac, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoe i slinke znai raditi uzaludan posao

glavoimbalo - klaviembalo, glazbeni instrument, pretea dananjeg klavira glbina - dubina gleb, glaebae adscriptus, gruda zemlje, privezan za zemlju. Kmet je bio vezan o zemlju koju je obraivao. Od latinskog: glaeba gled - gledanje, pogled gledalo - zrcalo gledati - izgledati, oekivati gledno - lijepo gliblina, glibna, glibljina - dubljina, dubina glibok (kajk.) - dubok gliba - dublja glicinija (gr.) - biljka s ljubiastim viseim vrlo mirisnim cvjetovima glih - jednako; glih ravno takaje jednako tako kao i glivaj (njem.) - glivajn, vino kuhano sa eerom, cimetom i korom od limuna; upotrebljava se kao lijek protiv nazeba gljedati - gledati gljezan - gleanj globadija - gulikoa, globitelj globok - dubok glomotati - buati glotina - korov glubina, glublina - dubina glubok - dubok gluhah - gluh ovjek gluman - veseo, aljiv Gluac - Savko ili Sabo Mieti Bobaljevi Gluac (1529-1585), dubrovaki pjesnik i vlastelin neobuzdanog temperamenta, nadimak Gluac dobio jer je zbog bolesti ogluio, pisao na talijanskom i na hrvatskom; djela: Rime amorose, pastorali e satire, Jeupka, Arijadna u odjeljenju Tezeja, te pjesme i pjesnike poslanice suvremenicima (Vetranoviu, M. Driu, Pelegrinoviu, D. Ranjini i dr.)
32

gmajna, katastralna estica jedne zemljine ili opinske zajednice. Od njemakog: Gemeinde gnada, milost. Od njemakog: Gnade Gnade, Ivan - Ivan Zrinjski, sin Petra Zrinjskoga, kojemu je beki dvor nakon pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana promijenio prezime u Gnade (njem. milost) gnizdje - gnijezdo Gnjezno - stari grad u Poljskoj gnjila, gnjito - glina, ilovaa, zemlja; sinovi obliene gnjile - sinovi oblikovane zemlje, tj. ljudi gnjus - neistoa, prljavtina gnomo, gnom, patuljak. Rije izmiljena od Paracelza gob - grbav; goba dua - grijena dua goba dua - grbava, grijena dua Gobec, Matija Gubec, kmet donjostubike gospotije, voa seljake bune 1573, koja je planula protiv krvavih zuluma feuduma. "U nedjelju 15. februara dovedoe Ivana Pasanca i Matiju Gupca u Zagreb gdje su pogubljeni uz uasne muke, a naroito Matija Gubec. Najprije ga "okrunie" vruom eljeznom "krunom", zatim ga vucarahu po gradskim ulicama tipajui ga usijanim klijetima, dok ga najzad ne pogubie i rasjekoe na etvero" (ii) 59 godina nakon njegova prethodnika Doe u Madarskoj gobela - jedan od lukova koji sastavljaju krug oko kotaa, naplatak (u znaenju kota) gobelin - goblen god - rok, as Godavari - rijeka u jugoistonoj Indiji, utie u Bengalski zaljev godi - drago godina kia; vrijeme, vremenske prilike

godir i godire - god; gdi godire - bilo gdje godie, godite - godina godinica - enska sluavka (koja se unajmi na godinu dana) Godomjerci i Radoslavci - dva sela u upi Mala Nedjelja godovnjak - slavljenik roendana godovno - roendan godulja - augm. od godina goj - izobilje; spokojstvo, mir, sklad; uzgajanje, odgoj, uspon; vladanje, ponaanje; uitak; hrana; njega gojiti - hraniti se, ivjeti u raskoi, u obilju; njegovati gojiti se - rasti, napredovati gojina - uitak, uivanje golahan - gol golino - koljeno golb - golub golopenda - siromah, goljo gomboc, knedla, valjuak. Od madarskog: gomboc gomila - kamena ograda Gondola, Ivan Gunduli (1589-1638). Pjesnik, dramatiar dubrovaki, autor "Dubravke" i "Osmana", senator, sudac za kriminal, zastupnik opine, knez u Konavlima, triput glavno lice u komparserijskim kompozicijama Vlaha Bukovca gonde - "U Srbiji i u Bosni po varoima rua, koja se jo nije rascvjetala, nego tek napupila." gonde (tur.) - pupoljak, aka cvijeta; prenes. neto milo, njeno gonetati - pogaati gonetka - zagonetka gonfalon (tal.) - mala ratna zastava gonjaj - jedna od najstarijih zemljinih mjera u primorskoj Hrvatskoj. Ne zna se koliko je u najstarije doba iznosio
33

Gonzaga, Alojzije (1568-1591) - tal. redovnik Drube Isusove. Poznat kao "djevianski mladi" jer je kao pa na dvoru u Firenci poloio zavjet djevianstva. 1585 stupa u Drubu Isusovu, odrekavi se markgrofovstva. Zatitnik mladei i studenata. gora - [?] gora ledena - santa leda; gora ka gori vulkan goranji - gornji, vinji; goranje kraljevstvo - nebesko kraljevstvo gorica - gorina, munina Gorgija (483-375 pr. n. e.) - gr. filozof sofist i retor gori oshraniti, gori (se) shraniti othraniti (se) gori zrasti - uzrasti, narasti gorice - vinograd; vu goricaj - u vinogradu gorina - vinogradska gorika - gore, uvis; stati se gorika ustati gornica, gorina, gorno, ius montanum, vrsta dae goru - gore goava - gusti Goeti Mijo, voa seljake bune 1573 uz Gupca i Gregoria gospoda - vlastela, plemii; velika gospoda - velikodostojnici, magnati gospodin orsaki - zemaljski gospodin, vlastelin gospodin traki - Fran Krsto Frankopan Traki gospodovati - vladati gst - gust gost - pored obinog znaenja jo i: tuinac, stranac gostara - vr, boca gostara (novogr.) - vr, staklenka, boca gotov - pripravan, spreman

govedina, vrsta poreza koji su seljaci plaali po govedu gozd - gvozd, uma gozdje - gvoe, eljezo, okovi graba - jarak, opkop, prokop grabancija - prema nar. vjerovanju, ak koji je zavrio vilenjaku kolu grabant (njem.) - pratilac, satelit graber - grab Grabovec (Grabovac, Grabi, Grabovevi) Filip (1697-1749), dalmatinski teolog, vojniki kapelan u mletakoj vojsci, zbog knjige "Cvit razgovora naroda..." baen u Mlecima u tamnicu, u kojoj pogibe muen i okovan graba - grabe, otimaina gracija (lat.) - u antikoj mitologiji jedna od triju sestara, umiljatih Zeusovih keri (Aglaja, Eufrosina, Talija); prenes. lijepa ena Gracije - tri umiljate sestre, Zeusove keri grad - tvra, utvrda; grad utvren zidinama, fortifikacija gradaki - iz Gradca, tj. Graza u Austriji, nekadanjeg austrijskog vojnog sjedita gradele - gradele, rotilj grajanin - gradanin gramandijela (tal) - eljezno orue kojim se otvaraju vrata bez kljua Granata - grad i sredite istoimenog zadnjeg muslimanskog kraljevstva na jugu panjolske, kojega su panjolci osvojili 1492. i tada konano nakon sedam stoljea istjerali Arape sa Pirinejskog poluotoka granica - granica granit (lat.) - vrsta vrlo vrstog i tvrdog kamena graica, vrsta gradskog poreza gratulant (lat.) - estitar gravran - gavran
34

graziosa (tal.) - ljupka, draesna, ljubazna; puna milosti. grko esarstvo - Bizant grdo, grdno, veoma gre (3. l. sing. prez.) - ide gre bogcu za kmetsku glavu, bit e izreena smrtna osuda. Ide za glavu. O glavi se radi. greb - grob grede - ide grednuti - poi gred - idu Gregori Ilija, uz Gupca jedan od voa seljake bune 1573. Poetkom te godine upao je u junu tajersku i pobunio tamonje kmetove, ali ga celjski kapetan Schrattenbach 8. februara kod Sv. Petra pod Kunpergom razbije i uhvati na bijegu. Stavljen pred sud u Beu, pogubljen u Zagrebu grenka - gorka griti - promaiti, mimoii gresti (prez. grem i gredem) - ii, micati se; gresti van - izlaziti; gresti na koga navaljivati na koga griblja - brazda gri - breuljak, glavica, brdace; divlje kamenje, kr grifon, mitsko udovite, zmaj; heraldika ivotinja koja kao orolav ivi na plemikim grbovima. Graphus, grifo, grifone, Greif grijendlic (njem.) - ptica zelenac, zelendur gringlec - zelena una grinta, Cuscuta europaea, vrsta cvijeta grintavec, od grintavica, vrsta vune. U prenesenom smislu: ovjek koji ne vrijedi mnogo jer je ve ostrien, pak od njega koristi mnogo biti ne e griati - grijeiti griiti - promaiti (pored obinog znaenja)

gristalad - kristal gria, zarazan proljev, dizenterija grk, grkut - gorak grle - grlica grlja - neto to se povezuje oko vrata groboduh - koji zaudara na grob groe - groe gronja - rascvala grana, grana puna voa grozno - strano, gorko grst - gaenje, odvratnost grub - ruan grubiti kvariti, naruivati grubota - grubost, runoa grudanjek, gruda zemlje, koja se baca u otvoren grob na lijes grunda (tal. gronda - streha) - namrteno elo grunt (njem.) - zemljite, posjed grustiti se - gaditi se, grstiti se; dodijavati, dosaivati, biti mrzak gubidar - onaj koji gubi dar, kojemu se ne zahvaljuje na daru guati - (mnogo) priati gudac - koji gudi ili pjeva, pjeva Guinizelli, Guido (oko 1235-1276) talijanski pjesnik, zaetnik kole "dolce stil nuovo" guldiner, vrsta zlatnog novca. Od staronjemakog: gulden gulsar - gusar gultajni - vrati gumbek, kao zajek, vrsta vrtnog cvijetka. Od madarskog: gomb, dugme

gumbelica - urica gumbelijum, Convallaria majalis, durica gumina (tal.) - debeli konop za privezivanje laa gusa - gusar, neprijatelj Gusarica - iva voda u Komii na otoku Visu gusiti - gusariti guske u ophodu - prema legendi, guske su spasile Rim od galskoga osvajanja, kada su se Gali pod okriljem noi uuljali preko rimskih zidina, a guske gakanjem probudile graane gust - est gustirna (tal.) - nakapnica, atrnja guta (tal.) - kostobolja, giht guvernati (lat.) - upravljati gu, zmija neotrovna guvica - kao apozicija za stas (kod pjesnika stasak), moglo bi odgovarati znaenje rijei guva: neto zbijeno, vrsto Gvadalkvivir - rijeka u panjolskoj gverc, vrsta s mirodijama prekuhane medovine. Od njemakog: Gewrz, zain gviriti - upirati oi u to, piljiti, uporno gledati gvozd, uma gvozden - gvozden, okovan gvozdje - gvoe, eljezo

35

H
h-k habati se - uvati se, paziti se, uzdravati se habenec, apstinent, koji nikada ne uestvuje ni kod jednog zajednikog napora ili posla. Od habati se, abstinere, suzdrati se haberdar, haberdak, vrsta topa. Od perzijskog chaber-dr, koji nosi glas, poruku habernik, vrsta topa kojim se daje znak za uzbunu. Signal opasnosti koja prijeti. Od arapsko-turske rijei: chaber, habar, glas, poruka habit (lat.) - redovnika halja habtak, mirno, pozor. Od njemakog: habt acht! Hadrija - "sinje Jadransko more; ali i uope more; ovdje: mutno more strasti" (Vladimir Maurani) haeckelski - prid. prema Ernest Haeckl, njem. biolog (1834-1919), pobornik darvinizma hahar, krvnik. Po svoj prilici od madarskog: hhr hain (tur.) - izdajnik haj - briga, nevolja; biti haj - hajati, brinuti se; haj pri stolu gospockomu hajati - ii, hoditi haji - (djeji izraz) spavaj! hajda - heljda, biljka koja nije itarica, ali se od nje moe praviti brano za ljudsku prehranu hajdina, vidi: helda hajduk - vojnik; junak hajsnuti, od hajs! Rije kojom se vie na volove. U prenesenom smislu: grubo postupati, kao to se postupa spram goveda. Udarati po nekom na takav volarski nain
36

Hakeldama (hebr.)- u Bibliji naziv za njivu koju su Izraelci kupili za onih 30 srebrnjaka to im ih je Juda, izdajica Kristov, vratio poto se pokajao za svoj in (njiva lonareva, krvna njiva) hala - halja, haljina hala - turski uzvik ("alah" = "boe") pri juriu (B. Klai) hala (tur.) - zmaj, adaja halaknuti - viknuti "(h)alah" (turski bojni poklik) halavanja, graja, buka, dreka, vika, gungula, glasno svaanje, nadvikivanje, urlanje haluga - alga haluga - grm, iprag; trava, dra hamal - (tur.) nosa, trhonoa hamalija - gatanje, proricanje hamian (ma.) - licemjeran, neiskren; podmukao hamien, neiskren, podmukao. Od madarskog: hamis, laljiv Hanaan Kanaan, Palestina, starozavjetna obeana zemlja handar (tur.) - istonjaki veliki bojni no; kama, jatagan Hanibal Luci, Hvaranin, glasoviti hrvatski pjesnik. Pisao se sam Lucij. Jedva da se moe ljepe i kitnije ispisati uzor ljepote, nego to je opisan u njegovoj odi, koja poima: Jur nijedna na svit vila. Hanka, Veeslav (1791-1861) - eki pjesnik i slavist, istraiva eke knjievnosti hanar - handar, orijentalni dvosjekli ma har - harnost, korist,ar, dra, ljepota, zahvalnost; imiti har - biti zahvalan; srea; pohara, propast; milost, dar harac (ma.) - boj

hara (tur.) - danak, porez haramzada (tur.) - hajduk, razbojnik haran - zahvalan hara (tur.) - hara, glavarina harba (tur.) - kratko koplje, helebarda harc (ma.) - bitka, boj, rat; harcuvati se - biti se, boriti se haralija, velika puka irokog kalibra harcer, ratnik, vojnik harcovati (se) (ma.) - boriti se harcuvanka, bojna pjesma. Od rijei: harcovanje, harcuvanje. Madarski: harc, borba harcuvati - boriti se, tui se, ratovati harcuvati, boriti se u bitki, u ratu, vojevati, ratovati hari - vrsta prepelice harl - brz, hitar harla - urba harla (hrla) - brzina, hitrost; u harli uskoro; to bre, to prije harmast, brzoplet, lakouman Harmica - stari naziv za Trg Bana Jelaia u Zagrebu harmica (ma. harmincz - trideset) mjesto gdje se plaala carina od 30 krajcara; uope: carinarnica, mitnica Harmica, nekadanje zagrebako sajmite, danas Trg bana Jelaia. Od madarskog: harminc, trideset. Mjesto gdje se ubirala daa zvana tridesetina harnost - zahvalnost Harpija - u starogrkoj mitologiji jedno od bia koja su zamiljena kao pola djevojke a pola ptice grabeljivice, brze kao vjetar, prodirale su sve do ega su stizale. Harum - farum - larum - hedervarum igra rijei bez pravog znaenja, aluzija na zloglasnog bana Khuena Hdervryja (1883-1903) hasan (tur.) - korist
37

Hasanaginica drama Milana Ogrizovia, prema glasovitoj narodnoj pjesmi hasen - korist, napredak hasniti (hasneti) - koristiti; hasnovit koristan hasta luego (panj.) - dovienja hatriti (prez. hatrim) - rezati, istiti, kresati hat (tur.) - at, konj hatar (ma.) - kraj, predio, kotar hatman, kapetan, Hauptmann, hetman hator (tur.) - naklonost, ljubav, volja; za tvoj hator - tebi za volju Hausbesitzer (njem.) - kuevlasnik hausherovski cucek, kuevlasniko pseto. Lokalna zagrebaka fraza havjar (tur,) - hajvar, ajvar, kavijar, posoljena riblja ikra havravec, krivonog hazdija (tur.) - duga haljina haznadar (tur.) - blagajnik hem - hou herca, hi kerka, ki Heba - ki Zeusova i Herina, ena Heraklova; sluavka bogova na Olimpu i boginja mladosti hegede, gusle, egede. Madarski: heged heju (ma.) - ris hekatomba (gr. hekaton - sto; bus govedo) - kod starih Grka velika rtva, prvobitno od stotinu bikova ili volova Hektorovi je bio u Dubrovniku u proljee 1557. i ostao 25 dana. Hektorovi je god. 1539. morao kao "i svih nas vei dil" bjeati u Italiju ("u latinske kraje") pred Turcima koji su provalili na Hvar. helam, kaciga. Od njemakog: Helm helda, hajda, hajdina, vrsta itarice. Fagopyrum esculentum. Od njemakog: Heidekorn, Buchweizen

Helijada - ki Helija, boga sunca u gr. mitologiji Helikon - planina u Grkoj, sjedite muza Helizeja - Elizej, starozavjetni prorok, uenik proroka Ilije, udotvorac Helsingr - grad i luka u sjeveroistonoj Danskoj, gdje je prema legendi ivio Hamlet (poznat i pod imenom Elsinor) hendek (tur.) - jarak, prokop hendek, na hendek, nakrivo, nahero henjati (ma.) - prestati, zavriti; popustiti, jenjati henkar, krvnik. Od njemakog: Henker herba nicotiana (lat.) - nikotinska biljka, tj. duhan herceg (njem. Herzog) - herceg, vojvoda herceki - vojvodski hercig (njem.) - draestan, ljubak, mio hercl (njem.) - donji dio obue hergast - kvrgav, neravan, grbav herkulanski - koji se odnosi na Herkulanum, grad blizu Napulja kojega je 79. godine n. e. zatrpala erupcija Vezuva, iji su ostaci naeni ouvani ispod pepela hermafrodit (gr.) - dvospolac, ni muko ni ensko Hermon - gora u Siriji i Libanonu; u antiko vrijeme obrasla cedrovom umom; iz nje izvire rijeka Jordan Herode, Herod, Irud; u spomen na betlehemski pokolj tuku se ljudi 28. XII. ibama. Vidi: sfriuntksuntati herostratizam - izv. prema Herostrat, Grk koji je da bi na bilo koji nain bio zapamen u povijesti, zapalio velianstveni Artemidin hram u Efezu (356 pr. n. e.) herpauka, herpaukar, herpaukati, bubanj, bubnjar, bubnjati. Od njemakog: Heerpauke herpavka (njem.) - bubanj
38

herub - v. kerub herub (hebr.) - kerubin, aneo vieg reda her, ra hesap (tur.) - dobro, korisno, potrebno hetera (gr.) - starogrka obrazovana prostitutka hevrav, epav, opav Hezebon (Hebon) - stari idovski grad istono od Mrtvoga mora hi - ih hi (tur.) - nipoto, nita, nimalo hijacint (gr.) - zumbul hijeratiki - pridjev izveden iz hijerat, pismo staroegipatskih sveenika, tj. svetih knjiga hijerozolimitanjski, jeruzalemski hiljd - hiljad (gen. pl.) himbarija - himba, prijevara, obmana, licemjerje himbolajavec, klevetnik Himen - Himenej, starogrki bog braka himenej (gr.) - svatovska pjesma Himera - gr. mitoloko udovite; himera - varka, privienje himnos (gr. hymnos) - hvalospjev; sveana pjesma, himna hina - prevara, la, himba, varka hinac - koji hini,himbenik, laljivac, varalica, prijetvornik hincati - bacati amo-tamo hincati (se) - ritati se, skakati, poskakivati, natezati se (s kim) hincati, vidi: shincati se hiniti - lagati, varati (se), lano prikazivati; hiniti kim - varati koga; hiniti sobom - varati se, obmanjivati hiniti se - varati se, biti prevaren hino - himbeno, prijevarno hintov - koija, karuce; pozlatni hintovi pozlaene koije hip - tren, trenutak, as hipalaga (gr.) 1. pjesnika figura koja se sastoji u povezivanju rijei koje po

smislu ne idu zajedno 2. najee namjerno poremeen red rijei u reenici hipogrif (gr.) - starogrka mitska ivotinja, s glavom konja i tijelom i krilima orla Hipokrena - vrelo na brdu Helikonu, nastalo pod udarcem Pegazovih kopita, simbol pjesnikog nadahnua. Hipokrena - vrelo na brdu Helikonu, nastalo pod udarcem Pegazovih kopita, simbol pjesnikog nadahnua Hiron - jedan od Kentaura, vjetak u mnogim znanjima i vjetinama, odgajatelj mnogih gr. mitolokih junaka hispanjska kornja, panjolska izma, vrsta sredovjenog muila u obliku izme, kojom su se lomile kosti, satirale goljenice i probadali noni listovi historija (gr.) - pria, pripovijest historiku (lat.) - povjesniar hitvo - brani ivot, brak hitar - umjean, spretan, vjet, lukav hitati - bacati; pucati, hvatati hitati (se) - hvatati (se); bacati (se), nabacivati (se) hititi, hitati - 1. baciti; hie - baca; 2. (ikav. prema ijekav. hitjeti) - uriti se; hititi se - hvatati se hitrina - vjetina, lukavost hitrost - lukavtina hia - kua, dom, palaa hia z gingavem ciglam podzidana, kua koja stoji na slabim temeljima. Upotrebljava se obino u prenesenom smislu hiica - kuica, potleuica hiiti - gospodariti hini, hinik, kuni, domesticus, ukuanin, domai, domainski hinici; hiniki - brani drugovi, brani par, suprunici Hjerozolim i Hjeruzolim - Jeruzalem hladie - zaklonite, sjenica, hladovina
39

hladjenac - kladenac, studenac hladnik - kolibica, sjenica od drvea koja prua hladovinu hladole biljka slina slaku (convolvulus sepium) hlajahna - hlaahna hlap - rob, sluga hlepiti - udjeti eznuti hlib - hljeb, kruh hlijev - staja, pojata hlipiti - eljeti hlipiv - eljan hlopiti - puhati, buiti hmajnjska rekla, luaka koulja hman, uzalud, zaman; zao, lud, sulud, opsjednut, zaaran, mahnit, mamen, furiosus hmela, hmelnat, mela, brano, branjav. Od njemakog: Mehl hmuknuti - umuknuti hnanj - lo, zao hoblati, blanjati. Od njemakog: hobeln, a to je slavizam: obliti ho - hoe hode - hodajui hoditi - provesti se (loe), proi se (loe), dogoditi se hoditi na svit - ii po svijetu hofnica, dvorski top, beki. Od njemakog: Hof, dvor hoherovati, krvnikovati, prolijevati krv okrutno hoholas - oholost hoholen - ohol hojen'je - hoenje, hod (isp. hoditi) hojme - uzv ajme hoksjena - osjenac, buha, vrsta ljekovite biljke hol - ohol holast - oholost holba, mjera od pola oke za ito. Od njemakog: Halbe

holbica (njem. halb = pola) - stara mjera za tekuinu, pola pinte; posuda od pola pinte holer, Syringa, jorgovan holi - oholi homagijalna la, la poklonstvena honor (lat.-tal.) - ast hora - kraj, selo; prigoda Horacije (Kvint Horacije Flak) - rimski lirik, pjesnik oda i satira, ivio od 65. do 8. godine prije nae ere. Horatius - (Kvint Horacije Flak, 65 - 8 pr. n. e.) - rimski pjesnik; u bogatom pjesnikom opusu istie se njegova Ars poetica u kojoj iznosi svoje poglede na pjesnitvo hordija (tur.) - tabor; vojska, obino turska Horeade - gorske vile horjatski (tur.) pokvarenjaki, lopovski; prostaki horputer - mast za kosu horuga - zastava horugva - zastava na koplju horugva, barjak, zastava. I esi imaju istu rije Horvaanin - Hrvat hoti - hotje, htjede, htio je hotin'je - htijenje, elja, nakana, tenja hotinstvo - htijenje, elja, nakana, tenja hotiti i htiti - htjeti; nastojati; eljeti; ne hti(j) - nemoj hotjen'je - htijenje, elja hotkar - uhoda, pijun hrabar - suprug, zarunik, momak hrabarstvo - hrabrost, odvanost hraek, pljuvaka hrakolizec, ulizica. Prema njemakom: Speichellecker hram - kua hraniti - uvati, skrivati; hraniti se uvati se, skrivati se hranjivati - hraniti
40

hrd - ponosan; snaan, silan hrelj - hulja, hra hrek - korijen, panj hrepenenje, enja hrib - breuljak, humak, brdo hrip - imenica stvorena prema glagolu hripati, teko disati, kaljati hrla - brza hrlo - brzo hrpiti - skupljati na hrpu hrusnuti - puknuti hrustavec, hvalia, koji se dii svojom smionou hrustiti (se) - prijetiti (se), junaiti se, razmetati se htij - danas neupotrebljavani imperativ glagola htjeti hud - lo, zao, pokvaren; hudoba - zloa, pokvarenost; hudoga razloga - [?] hudati - srditi (se), ljutiti (se) hudi, hud - ljut, otar, strog; zao, zloban ovjek hudi, avo huditi - initi zlo, uditi, tetiti hudoba - opaina, porok, mana, grijeh; zloba; nakaza hudoban - zao, zloban hudobno - zlo, zlobno hudobnost - zlo, zloba hudoinec, zloinac hudodelnik, malefactor u Verbczyju, zloinac; zlotvor hudoduni, avolski, demonski hudovoljno - zlovoljno huja - hua, gora huje, huji - hue, hui, gore, gori (komp. od hud) huk - buka hukati - puhati, duhati humiljeno (lat.) - ponizno huncfutarija (njem.-ma.) objeenjatvo, vragolija, psina

huriska (ar.) - hurija, ljepotica iz muslimanskog raja hurjatin - hulja, lopov, horjat, horjatin hust - rije je nejasna: buka ili gomila, hrpa (Akad. rj.) hustati - draiti hustolina - patrljak, peteljka od grozda hutica - kolibica hvaljen'je - hvala, pohvala hvalu imiti - biti hvaljen

Hvaranin Hortenzije Brtuevi, suvremenik Naljekovia i Hektorovia, bio je i pjesnik. hvatiti - uhvatiti, zgrabiti hviriti - tei, curiti hvoja - grana hvojka - granica, grana hymnodia to mou somati (gr.) - Pjesma mome tijelu Hymnus Croaticus de passione Christi Hrvatski himan o muci Kristovoj

I
i blud tvojih od peleca - vjerojatno: i radost tvoje djeice i jo k tomu vik ne istai - i da k tomu nikad ne omravi i me srce zenu ufanjem - u mom srcu raa se nada I sun'd my heart in beauty's eyes (eng.) - Sunah svoje srce u oima ljepote i tom eljom vik ne iztati - tj. ako ne eli da ti se zbog te elje lice omravi ibo - jer, ta, zaista ibrik (tur.) - bakren sud, prema vrhu suen, s kljunom i drkom, slui za lijevanje vode ili kave Idalija - Afroditino (Venerino) svetite na Cipru; prema mitu, Venera je roena iz morske pjene upravo na tom otoku Idalija - rt i grad na otoku Cipru, s Afroditinim hramom i gajem iirot (tur.) - biljka od koje aromatini podanak sadri eterina ulja; uzima se kao sredstvo za jaanje apetita i kao mirodija idra - hidra, mitoloka vodena zmija sa osam glava koju je ubio Heraklo Ignacije, sv. - v. Loyola ignis festivus, vatra, koja se pali u sveanim zgodama
41

igo - jaram igralie - igralite, prostor za igru IHS - kratica za Iesus Hominum Salvalor, Isus spasitelj ljudi ije - jede ikada (uz negaciju) - nikada Ikarija - idealna utopijska zemlja socijalne teorije franc. filozofa Cabeta (1788-1856) ikindija (tur.) - vrijeme popodnevne molitve il - zemlja; ilovaa Il Fuoco - Oganj, roman tal. pisca D'Annunzija il, ilo - zemlja; ilovaa Ileri, Ilirci, pristae ilirskog pokreta, pobornici tokavtine u hrvatskoj knjievnosti ilintak - mjesec u kojemu u kalendaru dolazi sv. Ilija, tj. srpanj; prenes: ljetno sunce ili - jelo, hrana Ille terrarum mihi praeter omnes Angulus ridet (lat.) - Onaj mi se kutak svijeta smije mimo sve ostale. ilo - ilovaa, glina imajnje - imanje imam (tur.) - muslimanski sveenik

iman'je - imovina, blago imbrina - vrsta loze i groa imin'je - imanje, imovina imiti - imati imiti na pamet - imati na pameti In adventu - u doau In hoc anni circulo - U toku ove godine In labore requies (lat.) - U radu je smirenje in questi paesi lavora - u ovim krajevima djeluje in tyrannos (lat.-gr.) - protiv tirana, nasilnika in(o) - i inaditi se - inatiti se inako - drugaije, inae, ako li ne inamo - drugamo, na drugo ina, ino, inu, sluga, dvorjanik. Od madarskog: inas indi - drugdje, na drugome mjestu Indija od izhoda - Istona Indija (za razl. od Zapadne Indije, tj. Amerike) indje - drugdje; drugamo indorati (tal.) - pozlatiti indugiare volendo - elei oklijevati Inglitera (prema tal.) - Engleska ingvas (ingvast) - crnilo, tinta inkub (lat.) - zloduh, demon koji spolno opi s usnulim ljudima innocentia (lat.) - nevinost, nedunost ino - drugo ino, inu - i (veznik) insieme - zajedno interkolonij (lat.) - meuprostor izmeu stupova inud - druguda, drugim putem inuda, inudi - drugdje inu (ma.) - sluga, lakej ininj (lat. ingenium) - um, umijee Ipokrat - Hipokrat, glasoviti grki lijenik i znanstvenik iz 4. st. pr. n. e., smatra ga se osnivaem ljenitva irizacija - prelijenanje u duginim bojama
42

Irud - Herod, zloglasni idovski kralj Ie, ie - pril. jo(te) Ishajati, ishoditi - izlaziti, izvirati; postii ishonati - dokrajiti, unititi iskahnuti - izrei, izlanuti iskarnji - iskrnji, blinji (ovjek) iskaati se - mrko gledati, gledati iskosa, izdirati se (na nekoga, na neto), obrecivati se iskati - traiti iskati batalje - zametati kavge isklad - izlaganje, ekspozicija, prolog iskloniti se - pomoliti se, pojaviti se iskoliti se - izvriti se, ispuniti se iskonanje - kraj iskonavati, iskonivati - dokonavati, dokrajivati, unitavati iskorijepiti - istrgnuti, iskorijeniti iskovati - traiti iskrnji - blinji islei - svui Isokrat - Izokrat (436-338 pr. n. e.), atenski govornik i retoriar isop (gr.) - vrsta mirisne biljke, izop, sipant ispaljati (prez. ispaljem) - ispljuskivati vodu (prvotno iz amca, a onda i odnekud drugud); u naem tekstu preneseno: "ispalji odgovor iz rike gdi palju pisni se razlike" - saznaj odgovor iz rijeke iz koje se saznaju (ispljuskuju) razliite pjesme (B. Klai) ispeljati - izvesti ispisan - naslikan ispisati - opisati isplesikati, plosnatim neim izudarati, istui ispliti isplivati, izvaditi isplnjen'je - ispunjenje isplnjevati, isplnjivati - ispunjavati ispolinski (staroslav.) - divovski, gorostastan; ispolinski mrak - mrak

Tartara, pakla, gdje su po mitologiji bili baeni Titani nakon to su se pobunili protiv Zeusa ispoznavati - spoznavati ispraviti (se) - popraviti (se) isprazan - besposlen isprievati - ispriati ispuno - potpuno istakmiti - izjednaiti, usporediti istati (zapravo iz-stati) - izbjei (mislim da je tumaenje ostaviti u Akad, rjen. krivo barem za ovaj primjer: "K (tj. boina no) da bi ne dala Boe, tebe tada, ne bi muk istala m dua nikada" Da se ti, Boe, nisi rodio one noi, moja dua ne bi izbjegla mukama [paklenim!] (B. Klai) istei - izai istei - izai istin - istinit, pravi, iskren istin (zapravo istinan) - istinit, pravi, iskren (u vezi s rijeju istina - kojoj je dativ istini - zanimljiva su ova dva primjera koji u Lucievoj pjesmi Od boine noi stoje sasvim nablizu: "Kako l' u istini ne vjerovat tebi [tj. tebi koji si istina] k mi di ne ini drugu a ne' sebi"... "k udesi govor potvrdi istini (koji si udesima potvrdio istiniti govor) k lovik k je stvor (tj. smrtnik) ne moe da ini" (B. Klai) istinan - istinit istinkei - istinitiji istino - istinito, iskreno istinuvati - govoriti istinu, biti istinit istlnije - trulost istoaj - izvor istom, itom samo, tek istva - nejasno istvoriti - stvoriti isvui - posve svui it, iti - ii ite - idite
43

ite - jedete itkor - itko Ivan Francesko Regis sv. (1597-1640) francuski misionar, redovnik Drube Isusove; propovijedao meu kalvinistikim seljacima Ivan Nepomuk, sv. (1340?-1393) praki svetac i muenik; ubio ga je kralj Vladislav zbog sukoba s crkvom. Slavi se kao branilac Crkve i zatitnik ispovjedne tajne izabiti - izbiti, istui Iaija - Izaija, biblijski prorok izaad - izaavi izagati - izgorjeti izbastisati - satrti, izgaziti izbivati - preostajati, biti suvino izda - sad izdati - dati, predati; izdati, iznevjeriti izdih - izdisaj, smrt izdihovati - uzdisati izdilati - izdjelati, istesati, isklesati izdivati - nazivati koga im izdumlavec, ovjek improvizator, koji izmilja, podvaljuje, intrigant izdvojeno - zdvojno izdvojiti - zdvojiti izdvora - izvana ie - koji izeti (prez. izmem) - uzeti, izvaditi, izvui; izmi - uzmi, izvadi, izvuci! izgaziti - izai (gazei) izginuti - propasti, nestati izgizdavati (se) - gizdati se, ponositi se izgled - primjer, uzor izgnijevati (se) - naljutiti (se) izgnuen - umrljan, prljav izhititi - izbaciti izhod - izlaz izhoditi - ishoditi, izlaziti, izvirati iziskivati - traiti iziskovati - istraivati, ispitivati iziti - izai

izizvanje - izazivanje, izazov izjije - izjede izkonati - dokrajiti, unititi izkorijepiti - iskorijeniti, unititi izkriiti - uskrisiti izlag - osim izlagati - slagati izlisti, izljesti - izai; popeti se izluditi se - izdati se izmariti se - mariti, hajati; nigdor se za to ne izmari - nitko za to ne mari, ne haje izmeiti - izgnjeiti izmezgiti - imikati; zdrobiti izmi - osim izmi - v. izeti izminuti - proi izmizgati - imikati iznajti - iznai, dokuiti; dobiti, stei iznesti - iznesti, izbaviti iznevar - iznenada izniiti - uznesti iznovi - iznova, ponovno izpartiti - isprtiti, rasteretiti, olakati izpeljati - izvesti izpoznati - prepoznati; upoznati izpravdati - opravdati izpraviti se - ispraviti se, popraviti se

izpuan'je - isputanje; izpuan'je rii - govorenje izpuan'je rii - govorenje izrijeti, izrit - izrei izroniti - iskapiti; upropastiti, unititi izruati - izruivati iztakmiti - dobiti, stei, izvojevati iztaati - ieznuti, nestati izto - istok izu - izvrstan, izuzetan izui - izvrsni, izvanredni, savreni izvan - izvana, spolja; osim izvari - 1. izvri, preokrenuti; 2. izvri, izbaciti izvarsit - izvrsit, izvanredan, izvrstan izvarsno - izvrsno, izvanredno, sjajno izvesti - izvesti, izbaviti, uiniti da izae; proizvesti, napraviti izvidati - izlijeiti izvijati - izvijati; izricati, izlagati izvinuti - izmaknuti izvit - isprika izviti - prijei, obii izvibati - izvjebati izvjedljivo - radoznalo izvoditi svidoastva - svjedoiti izvoliti - htjeti, eljeti, voljeti

J
ja - ja; da ja - v. jati jaati (prez. jaim) - jeati, uzdisati; jae - uzdiui Jaint - u starogrkoj mitologiji lijepi sin spartanskog kralja Amikla, ljubimac Apolonov; ubio ga iz ljubomore bog vjetra Zefir; iz njegove krvi izrastao je cvijet hijacint ili zumbul jaiti - vikati, pjevati jamen - jeam jadar - jedar, zdrav, vrst, snaan
44

jadati - jecati, jadikovati jadika - alosna vrba jadnovito - nemilosrdno, bijesno jadovan - alostan, to donosi jad jadovit - otrovan jadovno - alosno jadra - jedra Jadran - vjerojatno se misli na jedno od najjaih rijekih poduzea (Adria) u doba maarske uprave nad rijekom Jadranska Sirena - djelo Petra Zrinskog Adrianskoga mora Sirena

jadrica, jezgra, nucleus jadriti - jedriti jadro - jedro jaer - v. aer jagar, lovac. Od njemakog: Jger jagarija (njem.) - lov jagla - igla (ali imamo i iglica nekoliko stihova nie) jaglin, klinac, mirodija jagmiti - napadati, nasrtati, navaljivati; otimati, plijeniti jagna - juri, napadaj, nasrtaj; jagniti juriati, napadati, nasrtati jah - v. jati jak, jaki, jakino - kao, kaono, kako jaklen - prosen, jemen jakno - kao jako - kao, kao da, kako jakoe - kako, kao, da jakrep - korpion Jakii, Stjepan i Mitar, sinovi vojvode Jake. U borbama se posebice istakao Mitar, umro 1486. jal - v. jati jal - zavist, zloba jalen - himben, prijetvoran, varljiv; lo, opak, zao; zavidan, zloban jaliti - biti zavidan jalnu, zavidnik jala, - jela, joha jalzamin (perz.) - jasmin jamb (gr.) - dvoslona pjesnika stopa, s naglaskom na drugom slogu jambor - jarbol jame, jami, jamite, jami - v. jati jammer (njem.) - bijeda, nevolja, alost, bol jandr, Cichorium intybus, vrsta biljke Janko Vojevoda - Janko Sibinjanin (ili Hunyadi Jnos), ugarski vojskovoa, potomak velikake obitelji iz Erdelja. Uspjean ratnik, potukao Turke kod Beograda, kod Sibinja, u Transilvaniji,
45

osvojio Ni i prodro do Sofije. Od 1446.1452. bio je regent za malodobnog kralja Ladislava V. Posthumusa. Poraen je od Turaka 1448. na Kosovu jantoli - prema Akademijinom rjeniku, rije je nejasna i javlja se samo kod Vetranovia; vjerojatno je rije o prilogu sa znaenjem: samo, jedino japica (kajk.) - otac, tatica japriti - grijati, ariti jarali oldum (tur.) - izranjen sam jas, jaz - ja jasak (tur.) - zabrana jae, jat - v. jati jasen - vedar, bistar, svijetao jasniti - jasnjeti, sjati se jasniti se - postati svjetliji, blistati; sjajiti (oi) jaspida (gr.) - aspida, zmija otrovnica jaspis (gr.) - kremen crvene boje, slui za ukras jaspra (gr.) - sitan srebreni novac, novac uope jasprica - novac japrit, archidiaconus. Od njemakog: Erzpriester, odnosno madarskog: esperest. I kod nas: epere jati (prez. jamem, tok. jeti) - uzeti, oteti, ugrabiti, osvojiti, primiti, prihvatiti, poeti; pograbiti, zarobiti, uhapsiti, uloviti; (aorist: jah, ja..., jae...) ; jal uzeo; ja govoriti - poe govoriti jatra - jetra javu - jauu javi - na javi javkati - jaukati javor - lovor (u istom znaenju dolazi rije javor i kod nekih drugih starijih pisaca); kruna javora - lovor-vijenac jaz - ja jazbec, jazavac, lukavac jazik - jezik (ovakav oblik koristi se uglavnom samo za jezik u ustima;

naprotiv u znaenju govor upotrebljavaju ponajee oblik jezik) jazik - jezik; usta; stiskati jazik - ne govoriti; imiti dug jazik - imati dug jezik, mnogo govoriti je - je (enkl. od nju, njih) ; poe (od gl. jeti); ih jed - ljutina; otrov jed - otrov jeda - da (ne), da li, eda, ne bih li, kako bih (namjerno); jeda nas gdi srea sastavi - ne bi; kako, da; zar, je li jederan - jedar; jezgren jedin - jedan, jedini, jedinstven, skladan, sjedinjen; jedini u majke - jedinac jedinost - jedinstvo jed'n - jedan jednaga - ujedno, zajedno, skupa; zajedno, istodobno jednokat - jedanput, jednom jednu - jednom, jedanput Jeupka, Jejupka - Ciganka; zapravo Egipanka, jer se vjerovalo da Cigani potiu iz Egipta Jego, jega - njega, njegov jehtjeti - razlijegati se, oriti se jej - uk jejina - velika sova jektiku (gr.) - suiavac, bolesnik od tuberkuloze jeli - ili jel'je - jele jel'je - jelik, skup jela jelje - zbirna imenica od jela jemati - uzeti, uzimati; dobivati jemija (tur.) - ikavski za tur. emija laa, brod jempot - jedanput, jednom jen - jedan; jenkrat - jedanput jer - u starijem jeziku ima razliita znaenja: 1. da (izrino); 2. poto; budui da (dananje znaenje); 3. zato; zasve jer - premda, unato tome
46

jerarkija .- hijerarhija, sveta vlada jerbo, jere, jerebo - jer, budui da; naime; da ~ - a jer, ali jer jerej (gr.) - sveenik jerejstvo (gr.) - sveenstvo jeres (gr.) - hereza jeriki - jerihonski Jerozolim - Jeruzalem jes - jesam jest - jest; ja jesti (prez. jemem, jemen) - uhvatiti jestojska - jelo, hrana jeter - neki drugi jezan - srdit jea - v. jizda jezerie - jezero jezero - jezero, bezdan jezer, jezero (prema ma. ezer) - tisuu (pored uobiajenog znaenja) jeziv - mrav j - ih ji (u pjesmi Taj zna ljubiti) - je jid - jed, otrov jidak - otrovan jiden'je - jelo, jestvina jidih, jidihu, jidie, jidoe - v. jisti jidovati (prez. jidujem) - jedovati, jediti se, ljutiti se, jadovati, jadikovati jidovit - otrovan jidu, jidu - v. jisti jija - jelo, jestvina jije - njih jijed - otrov jim, jimi - im jimi - njima jimiti - imati jisti istinit; jesti jistva, jistvina - jelo, hrana, jestvina jiti - jesti jitki - v. jidak jizbina - jestvina, jelo, hrana jizda - jeenje, jahanje jizditi - jezdjeti, jahati

jo, ju jobbgy, joba, kmet, sebar, podanik, sujet, rusticellus, rusticus, jobagiones regni. I madarski jezik upotrebljava za kmeta jobbgy. Ineptus, inhumanus, inurbanus, Bauer, paraszt. Madarizam: prost joi - oi joko - otac jogenj - oganj, vatra jognjie - ognjite jok - pla jokat - plakati jokati, plakati jopac (kajk, prema njem) - majmun jopica, opica, majmun jo, joe - jote, jo Jove, Jovo - Jupiter, vrhovni starorimski bog (gr. Zeus) Jovetov - Jupitrov, Zeusov Jozue - Joua, biblijski junak koji je zaustavio sunce ju, joj Julija Farnese (1474-1524) - sestra pape Pavla III, ljubavnica pape Aleksandra VI. Borgije (andor esti)

Julija Rimljanka - ena Frana Krste Frankopana, Giulietta de Naro, neakinja uvenog kardinala Barberinija junastvo - junatvo junak - pored obinog znaenja jo i: mladi, momak, sluga Juno - Junona, starorimska vrhovna boginja, ena Jupiterova (gr. Hera) jur, jurve, jure - ve, vie, dalje, ba, bar juratu (lat.) - pravnik; student prava juriica - vrsta ptice (crvenperka?) juste milieu (franc.) - srednji put jutar - jutro jutarnja - jutarnja, vrijeme pred zoru jutra, jutri - sutra; jutri dan - sutra, sutradan jutrinji - jutarnji jutunija - prodrlost, sladokusnost Ju sie jesien konczy, / liscie z drzewa leci: - / gdzie sie dwoje kocha, / niepotrzebny trzeci.(polj.) - Ve svrava jesen, lie s granja leti: - Gdje se dvoje ljubi, nije potreban trei.

K
k - koja; k - koji; k - koje; s kem - s kime; s kum - (s) kojom Kabesten - Guilhem de Cabestaing, franc. trubadur iz Roussillona (ivio oko 1212.); legendu o njemu obradio je i Boccaccio u Dekameronu kaa - zmija kacida, kaciga, ljem. Od latinskog: cassis, cassida kaino mleko, Euphorbia, vrsta poljskog cvijeta kaunak - orhideja, podrimunak, biljka gomoljasta ploda koji se koristi za spravljanje napitka salepa
47

Kadan-kan - mongolski vojskovoa, roak Batu-kana, voa jednog od mongolskih odreda pri provali u Hrvatsku (on je poharao Zagreb 1242) kade (ak.), kadi gdje, kada kadija (tur.) - sudac kaditi se - dimiti se Kadmeja - tvrdava u starogrkom gradu Tebi kaduna (tur.) - kada, gospoa Kahir - Kairo, glavni grad Egipta kaj bu? odkud k-hie nosil? kaj, kajti - to; jer kajan - koji se kaje

kajas (tur.) - remen, pojas od sablje, uzda kajati - okajavati kajba - gajba, tj sanduk, krletka i sl. kajni - pokajni, koji se kaje kajti - jer kakgodre - kakogod kako - kao kakot - kao, kako kakti - kao, kao to kal - blato kalafat (tal. calafato) - obrtnik koji popravlja brodove Kalapajica - nadimak Ivana Kostrenia (v.) kalaati - skitati se, klatariti se kalati - spustiti kalauz (tur.) - vodi, putovoa kaline, suknene arape. Od talijanskog: calze, calzoni kaldeoski - iz Kaldeje (u starom vijeku ime najjunijeg dijela Mezopotamije) kalen, kalan, kaljav kalendrija, sastavlja kalendara kalina - biljka s gorkim bobicama kaljun, vrsta topa, koji se prenosi kolima. Top na tokovima. Od talijanskog: cannone kalo - kal, blato kaloper - roga kalovit - blatan, movaran kalpak (tur.) - kapa od krzna kalpesi (tur.) - varljiva kaludar, kalujer - kaluer, redovnik, koludar kaman - kamen kamara (tal.) - soba kamenar - klesar Kamenica - iva voda u Komii na otoku Visu Kami, kamik - kamen kamoda - kamoli
48

kampanski - iz Kampanije, pokrajne u junoj Italiji (sredite Napulj) kanaf (tal.) - konopac, paga, ue kanat (lat.) - pjesma, pjevanje kandelir (tal.) - svijenjak Kandija - Kreta kandlincuker, vrsta eera koji se prodaje u prozirnoj kristalnoj formi, sa Kandije na Kreti. Od njemakog: Kandelzucker kanijela - biljka cimet, slatka korica, darin kanikula, pasja ega. Od latinskog: Dies caniculares. Ti "pasji dani" traju svake godine od 23. VII do 23. VIII. Zovu se tako i po zvijedu Velikog Psa, u kojem je glavna zvijezda Sirius kano - v. kino kantar (lat.) - vaga; mjera za teinu kantarida (gr.) - kukac panjolska muica, za kojega se vjeruje da djeluje afrodizijaki kantati (lat. cantare) - pjevati kantreda - stolac (obino s pletenim sjeditem) kantun (tal.) - ugao kantura, pojanje crkveno, pjevanje u koru. Od latinskog: cantare kanun (tal. cannone) - top kaon - blatan, kalan kapca - sitna kap, kapljica kapelmajster (njem.) - dirigent kapele, zborovoa kapinika - bagrem kaplan-post (tur.) - tigrova koa kaprisa (tal.-franc.) - kaprica, hir, inat kapuc - kapuljaa, kukuljica kaputa - ovjek koji nosi kaput (umjesto seljake surke ili radnike bluze), graanin, gospodin kar - kola kar - ta; to; da; samo kar - tuba, prijekor; svaa

karakalpak - crni kalpak (kao ubara u Maara) karati se - pregovarati se, svaati se, rjekati se Karibda - Haribda; dvije mitske nemani Skila (Scila) i Haribda su u Mesinskom tjesnacu pored Sicilije vrebale pomorce karia - debelo sukno karina - kolumba, kobilica, dno broda karljiv - svadljiv Karlovi - v. dva Ivana Karlovi, Ivan (Ivo) - Krbavski knez, posljednji potomak kneevske obitelji Kurjakovia, ban. Poto Turci osvojie njegova brojna imanja i gradove, poput progranika umro je na Medvedgradu ponad Zagreba 1531. Karman Karaman, stanovnik Karamanije karmazin - grimiz Karmel - gora u Izraelu na obali Sredozemnog mora karmina - gozba u poast pokojnika, mrtvatina Karon - Haron, u gr. mitologiji laar koji due pokojnika prevozi u podzemni svijet preko rijeke Stiksa Karont - Haront, u gr. mitologiji laar prevoznik mrtvih u podzemni svijet preko podzemne rijeke Stiksa karpit, zavjesa. Od madarskog: krpit karsman'je - krzmanje, oklijevanje karsmati - krzmati, oklijevati Karst - Krist karst - krst, kri; karstom se karstiti kriati se karstjan - kranin karta - papir karvan, prepelica Kasandra Trojana - ki trojanskog kralja Prijama i Hekube; zbog neuzvraene ljubavi Apolon joj je dao dar prorotva, ali ju je kaznio tako da
49

njenim proroanstvima, pa tako ni predvianju propasti Troje, nitko nije vjerovao Kastalja, Kastalija - vrelo Hipokrena na brdu Helikonu, koje je provrelo tamo gdje je Pegaz kopitom udario o zemlju; simbol pjesnikog nadahnua (v. elikonsko vrilo) kastalski - prema Kastalija, u gr. mitologiji izvor na gori Parnasu, posveen Apolonu i Muzama; vrelo pjesnike inspiracije kastel - katel, tvrava katiga, kazan. Od latinskog: castigare, kazniti katigan'je (lat. castigare - karati) kazna, kanjavanje katigati (lat. castigare - karati) - kazniti katio (tal.) - tvrava, dvorac, katel Kastor - ime jednoga od dvojice Dioskura (mitolokih sinova Zeusovih; drugi je Poluks) Kastor i Polue - Kastor i Poluks (gr. Polideuk), grki junaci (zajednikim imenom nazivaju se Dioskuri); Zeusovi sinovi, simboli neunitive bratske ljubavi katana (ma.-tur.) - vojnik; konjanik katarinica, Chrysanthemum, vrsta krizanteme Katarino!, - tim uzvikom misli Kranjevi Katarinu Frankopan Zrinjsku katidra (gr. kathdra) - stolica, sjedalica Katulo - Katul, Gaj Valerije (oko 84-54 pr. Kr.), najvei starorimski lirik, najpoznatiji po svojoj ljubavnoj lirici Katzenjammer (njem.) - mamurluk kaucija - jamevina, osiguranje, novac koji slui kao jamstvo kaukasko - kavkasko (prema planini Kavkaz, na kojoj je Prometej bio okovan)

kaur, kaurin (tur.) - nevjernik; Kedron - potok u Getsemanskom vrtu muslimanski naziv za kranina kehlav, guav, gljivast Od njemakog: kaurski (tur.) - nevjerniki, kranski Kehle (isp. aur) keine Gnade (njem.) - bez milosti, nema kavad (novogr. kavdion) - svilena milosti haljina keip - lik, slika kazati - 1. pokazati, dokazati, iskazati; 2. kelih, kale, putir; aica Od njemakog: kazati, rei; kanjavati Kelch, odnosno grkog: kalyks, aka od kazati se - pokazati se, javiti se cvijeta kaiput - kaiprst kelomna - stup kazovati - kazivati kem - kojim; kemi - kojima (instr.); k kazuar - vrsta ptice trkaice sline noju koji kazula (lat.) - odjevni predmet katolikih keno - kojeno sveenika kod mise, misnica keno - v. kino ke - koje, kojoj Kentauri - u gr. mitologiji pola konji kebrojedec, ovjek toliko bijedan da jede pola ljudi hrutove. U prenesenom smislu: mizerija kepenjeg, plat, kabanica, kaput. Od keka, pletenica, kika, perin madarskog: kpeny Kerempuh, znaenje rijei nije potpuno jasno. Kerempuhi su crijeva, drobina, trbuh, vamp: Schmerbauch. Karapuh, kalapura, kerepuv je oien eludac, fileki. U prenesenom smislu: Kerempuh je ovjek lukavac, spretan, ispiutura, prokenjak, lakoumnik, vragoljan, domiljati prevejanko, podvaljiva. Rije kao slika jedne do danas knjievno neizraene fiigure ivi jo i danas. Knjiga o Petrici Kerempuhu od Jakova Lovrenia (1787-1842), tampana u Varadinu 1834. pod naslovom: "Petrica Kerempuh iliti ini i ivljenje loveka prokenoga", prijevod je jedne njemake varijante Tilla Eulenspiegela, bez ikakve samostalne knjievne vrijednosti, napisan ivim jezikom Kerestineki deki. Ime Kerestinec (tvrava na istoku od Svete Nedelje, izmeu Susedgrada Tahijevog i Samoborskog grada Ungnadovog) pojavilo se u naoj historiji kao mraan simbol za vrijeme seljakog ustanka pod Matijom Gupcem u 16. stoljeu. Pod Kerestincem je banska vojska sa umberakim uskocima razbila seljake mase 6. II. 1573. pod zapovjednitvom feudalnog magnata Gapara Alapia, koji je jedini od generala Nikole ubia Zrinskog preivio sigetsku katastrofu (1566). Kerestineki poraz bioje zapravo uvod u stubiki slom nekoliko dana kasnije (9. II). Kada se Goeti i Gregori, u panjolskim izmama, u bekoj muionici sjeaju Kerestinca ("kerestineki deki"), ta je evokacija u pjesmi, prema tome, bila historijski konkretna. "Balade Petrice Kerempuha" meutim, napisane zimi 1935-36, tampale su se jula 1936. u Domalama kraj Ljubljane u nakladi Silvestra kerla, ljubljanskog nakladnika Akademske zalobe, vie-manje kao krijumarska rabota. Pod bojkotom tampe i nakladnika, zabranjivan i plijenjen godinama, autor "Balada", da izmakne Koroevoj cenzuri, izmijenio je u prvom izdanju "kerestineke deke" u "kriovljaneke", jer je poslije pokolja etnike drube u Kerestincu, do koga je dolo proljea te godine 1936, moglo tako izgledati kao da se evokacija "kerestineki deki" odnosi na najnoviju provalu seljakog temperamenta, i da hoe da bude aktuelna politika asocijacija. Uz "Mokriance" i
50

"Sanoborce", "kriovljaneki deki" javljaju se u ovoj baladi potpuno nelogino: Kriovljan lei uz Ormo na Dravi pod Bombellesovom Opekom kod Varadina, a "kriovljaneki deki" bili su tu samo kamuflaa, odabrana po simbolu rijei Kerest, krst, Kerestinec, kri, Kriovljan kermeljiv, kermeljivec, krmeljiv, kitara (gr.) - citara, starogrki iani ovjek kome tee iz oka bijela sluz glazb. instrument slian liri kerplaina, skrpljena krparija kitica (dem.) - grmi - granica kerub, kerubin (hebr.) - aneo viega kitni - kieni reda kjedno - najedanput, ujedno, zajedno kervohoda enska, mulier menstruata kjednu - zajedniki, u jedan glas kesniti - kasniti klada - trupac kesno - kasno kladati - stavljati, metati Ki, k (ka, ko)- koji; kgodir - netko; kno klade, vrsta muila; u klade vrgnuti, - kojino, koji; ko god - koje god, bilo staviti u klade koje kladenc, kladenac - izvor, zdenac Kidron - potok u Getsemanskom vrtu u klafra, brbljavac Jeruzalemu, gdje je zapoela Kristova klaka (franc.) - plaeni pljeskai u teatru muka klaka, tlaka kigodi, (kegodi, kimgodi...) - neki klakson (engl.) - automobilska truba kih, kim, kimi - v. ki klangovati, naricati. Od njemakog: kihno, kimno - v. kino klagen kika, pletenica, onaj komini repi na klanjec - klanac, jaruga bijeloj baroknoj vlasulji svezan crnom klapati - udarati; cvokotati (o zubima) svilenom vrpcom klari (ma. iz lat.) - koralj kikla, suknja. Od njemakog: Kittel klasina strofa - kitica kakva se kikljca - suknjica upotrebljavala u pjesnitvu stare Grke i kimak - stjenica staroga Rima (Kranjevi se u pjesmi kimera - himera, neman iz starogrke Radniku posluio Sapfinom strofom, a u mitologije pjesmi Gospodskomu Kastoru imamo kina - muka, trud alkmansku strofu tj. dva daktilska kin (ma.) - blago, ukras, nakit; ljepota heksametra i dva daktilska tetrametra, kinanka, oruje okieno srebrom ili nazvanu po starogrkom pjesniku dragim kamenjem: puka, sablja Alkmanu iz 7. st. prije Krista) kineno - obilno klasti (se) (prez. kladem) - staviti, kiniti - kititi, resiti, krasiti metnuti, uzeti kino - koji(no), onaj tko klauzura (lat.) - dio samostana zatvoren kip - tijelo, lik, oblik, stas, rast, uzrast, za svjetovnjake forma, figura klavesen (franc.) - starinsko glazbalo, kipec (gen. kipca) - slika prvotni tip klavira kipoastitel, idolopoklonik kleica - ep kiridija (tur.) - najamnik, konjovodac Kleon (Kleont) - atenski demagog, kirmankinja, turska sablja iz narodne vladao u Ateni nakon Periklove smrti pjesme klepati (prez. klepljem)- klesati
51

kler - uljivost, srdba (Suzana 546; prema grkom cholera, tal. cllera, colra, franc. colere) klea, klijeta klet - klijet, koliba (u vinogradu) klijetica - umanj. od klijet, elija klikovati - vikati, klicati, zvati, dozivati klinac, klinec - karanfil Klio - jedna od devet Muza, zatitnica povijesti; muza epske poezije (i povijesti), ali Naljekovi izgleda upotrebljava taj naziv za opi pojam muze. klis - otar kamen, hrid, vrlet, strmina, klisura kljanast - klinan, pun klina, nazubljen; ili vornat, pun vorova (Akad. rj.) kljuiti - svijati, poniavati kljuvavac - onaj koji kljuje; peteh kljuvavac - pijetao koji kljuje klonda (tal. colonna) - kolona,stup kloniti - pored obinog znaenja jo i: pruiti, dati (po-kloniti) klopci - drvene cipele, cokule klopotec, klepetalo to se kao ptije strailo upotrebljava po vinogradima i vonjacima klotar (lat.) - samostan, manastir klubok - vrsta mukoga pokrivala za glavu (klobuk) klukonos - krivonos klun - kljun kmesto - odmah, smjesta kmic - tmice (gen. pl.) kmica - tama, mrak, tmina kmien - taman, mraan knigar, knjiar, ovjek koji s bavi knjigom uope, i tampar kniice (plurale tantum) - knjiga knjiga - pismo (pored obinog znaenja); sama rije pismo ponajee se uzima u znaenju: spis (osobito starinski), knjiga, knjievno djelo
52

knjiga oproenja - pismo za rastavu knjinik - knjievnik, pisac; pisar knof, dugme, puce. Od njemakog: Knopf k - kao, kako; kad; koju, kojom ko - tko ko - v. ki koalicija - Hrvatsko-srpska koalicija, vodea polit. stranka u Hrvatskoj 19061918. (inile su je Hrvatska puka napredna stranka, Hrvatska stranka prava i Srpska samostalna stranka) kobilica - skakavac kobiti - navjeivati zlu kob; tugovati, naricati koak (ma.) - aplja; apljino pero; vrsta perjanice, ukras na eiru kod - kao to, kako, kuda kodicil (lat.) - pravilnik, propis koh, kuhar. Od njemakog: Koch koj - ki kojiti - hraniti, othranjivati, odgajati, podizati na noge (dijete) kojiti (se) - othraniti (se), othranjivati (dijete) kojn - konj kka - kolika Kokanovski - Jan Kochanowski (15301584), jedan od najveih pjesnika poljskih starijeg a razdoblja. Kao i urevi preveo je psaltir na svoj rodni jezik. koki - kolik koko - koliko kokoja paa, Polygonum aviculare, vrsta biljke kokot - pijetao; tetrijeb, gnjetao, fazan kol - kod (isp. kon); kolac kolankinja, sablja koja se vee uz konjski trbuni pojas. Od turskog: kolan kolarina (tal.) - ogrlilca koldu, prosjak. Od madarskog: koldus

Kolhida - zemlja na istonoj obali Crnoga mora, kamo su plovili argonauti koli - ako li, ukoliko; kolima koliko - kao (pored obinog znaenja) kolikrat - koliko puta kolinje, klanje praseta na odreene kalendarske termine kolino - koljeno; pokoljenje, narataj kolipka - kolijevka koliti - okruivati; eljeti, voljeti koljenca - pragovi na ianim gl. instrumentima koljepica - kolijevica kolombina - lik iz talijanske komedije dell' arte, vesela i ivahna karaktera kolomijica, voda iz jamice to ostane od tokova na putu kud minu kola kolo - kolos (misli se poznati Kolos na Rodu) koludar - kaluer, redovnik koludrica - redovnica kolur, kolura (tal. colore) - boja, kolor kom - kada, im, netom km - kojom komaj - jedva komar - komarac kome, jedva kome, grof. Steeni naslov vezan s dostojanstvom turopoljskog poglavara. Od latinskog: comes komesar - vladin povjerenik; dobit e komesara - prijetnja da e umjesto legalne uprave doi od vlade nametnuti ovjek komin, dimnjak. Od latinskog: caminus, ognjite, kuhinja komorhanski zelenki, topovi od zelenog tua, izliveni u komaromskoj ili komoranskoj livnici topova komotre (gr.) - komostre, verige nad ognjitem na kojima visi kotao kompanjun (tal.) - drug, prijatelj kon - kod, kraj, pokraj, blizu
53

konac - svrha, namjera, cilj, uzrok (pored obinog znaenja) konak (tur.) - prenoite kon, kone - bar, napokon koni - barem konine - ekstremiteti, ogranci koncu - napokon kondemnati, kondenati (lat. condemnare) - osuditi konder (gr.) - posuda iz koje se toi pie, kondijer kondijer, kondir (gr.) - vr, krag, pehar konec - kraj; do konca, vu koncu - na kraju konfekt (tal.) - slatki konfin (lat.) - mea, krajina, granica konfortati se - okrijepiti se koniati - rije nepoznata znaenja (Akad. rj.) konik - prebivalite konjic, konjik konj, konjanik kono - v. ki kontent (tal.) - zadovoljan kontijent, kontjent (tal.) - zadovoljan kontinom - neprestano kontrafaktura, slika jednog lika, kontrafatanog, to jest patvorenog, prikazanog likovnim sredstvom. Patisak. Od latinskog: contra i facere konvalescencija (lat.) - oporavak kop - kopanje kopanja - drveni sud, korito kopitnjak, Asarum europaeum, vrsta biljke kopniti - nestajati koporiti - micati se kopov - vrsta lovakoga psa (hrt?) koprina - koprena, veo, rubac za pokrivanje lica i glave korablja - brod, laa korabljar - laar, brodar

koral (gr.) - vrsta crkvenog napjeva; zbor korda (gr.) - 1. struna, ue, konopac; stega; 2. orda, sablja; struna, ue, konopac; stega Kordelija - ki kralja Leara iz istoimene Shakespeareove drame, koja je jedina iskreno voljela svog oca kordovanjske (po panj. gradu Kordobi) - fino nainjene izme iz ovije ili kozje koe kordun (franc.) - vrpca, traka, lenta; granini pojas, lanac pograninih straarnica koren'je - korijenje korijepiti - korijeniti, iskorijeniti, iupati korist - napredak, uspjeh; korist korman (ma.) - krmilo Kornelija - majka dvojice starorimskih boraca za socijalne reforme, Tiberija i Gaja Grakha; historija joj je sauvala ime kao nadasve estitoj i pravednoj eni i uzornoj majci kornemuza (franc.) - gajde, mjenice; diple kornet - gl. instrument, rog korolar (lat.) - u logici posljedica dokazane istine, potkrepa, dodatak, izvod, zakljuak korona - kruna; koroniti - kruniti koro - kor, zbor korot (tal.) - kurat, duobrinik, sveenik korta (u pjes. Da nije jematva...) - tuba korta, dvorite. Od talijanskog: corte korte - agitator, promicatelj polit. ideja i stranaka u narodu korugva - zastava, barjak koruna - kruna, vijenac koru (gr.) - kor, zbor, a takoer i pjevalite s orguljama u crkvi. Od latinskog: chorus
54

Korutanac - Koruac, stanovnik Koruke u Sloveniji Korvin, Matija (1440-1490) - hrvatskougarski kralj od 1458, sin J. Hunyadija (v. Janko vojvoda). Uspio je slomiti oligarhijsku anarhiju krupnih feudalaca i organizirati prvu centraliziranu dravu u srednjoj Europi. Vodio je uspjene borbe protiv Turaka. Osvojivi 1485. Be, prenio je tamo i svoj dvor. Koiuko - Kosciusko, Tadeusz (17461817) - poljski general i rodoljub. Sudjelovao u amerikom ratu za neovisnost 1777-80. Nakon povratka u domovinu borio se protiv Rusije i Pruske 1792-93. u neuspjelom pokuaju da se Poljsku spasi od druge podjele; na elu narodnog ustanka protiv Rusije i Pruske 1794, koji nije uspio i koji je sljedee godine doveo do konane podjele Poljske. koi - koarica kositer, vrsta bijele kovine, plumbum album, kalaj, cink kosjer, svinut no na dugome drku kosor - kosir Kossuth, Lajos (1802.-1894.), maarski revolucionar i borac protiv Austrije, nosilac maarske dravne misli i zato protivnik Hrvata koji su u ono doba ivjeli u dravnoj zajednici s Austrijom i Maarskom (Kranjevieva slika da brod s Hrvatom odlazi u tuinu a maarski da se vraa u Europu, prikazuje tadanju politiku situaciju da su u Hrvatskoj gospodarili tuinci pa se narod morao iseljavati) kostanj - kesten kostanje - kostanj kotrava - korov, zla trava Kostreni, Ivan (1844-1923) bibliotekar Sveuiline knjinice u

Zagrebu, dugogodinji tajnik Matice hrvatske kot - kao, kao to; kako kt - kut kotere - koje koteri - koji koti - kao kotrig - lanak, zglob, zglavak, ud kotriga, kotrig, udo, lanak,zglob, lan, koljence u biljke, ali i zakonski lan, paragraf, poglavlje. Od latinskog: articulus kotrienje, kotriiti, razrezavanje na kotrige, razglovljavanje, cjepidlaarenje, zanovijetanje. Kotrino izgovarati, govoriti jasno, odluno, red po red, u smislu logike ili zakona koturaa - naziv za bicikl (i uope cestovno vozilo bez konja) koturni (gr.) - vrsta sandala s debelim potplatama kakve su nosili antiki glumci da bi izgledali vii na sceni; simbol glumakog poziva kovrdin, neka vrsta maa kozel, kozao, kozli, jarac Kozimo - Cosimo Medici II (1590-1621) lan ugledne firentinske plemike porodice, veliki vojvoda Toskane; podigao je ugled Toskani i njenoj mornarici, pa enoa zacjelo misli na njegov brod kozjak ciceg - vrsta vina krabonos, krabonosec, ovjek koji nosi krinku krabulnik, zakrinkan ovjek, maskiran, maska kraci - kratki kraje - okresine, granje kraguj - kobac kraj - obala (pored obinog znaenja) ; strana krajcarak - umanj. prema krajcara, sitni novac u Austro-Ugarskoj
55

krajcarska svijea - prosta svijea koja je nekada stajala jedan krajcar (sitan novac u nekadanjoj Austriji) krajcer - krajcara, sitni novac u AustroUgarskoj; novac uope krajina - rat, boj i vojska (vidi st. 3, 13 i 18 u pjes. Banova se glava glavom plaa) krajl - kralj krajnski - kranjski, slovenski kralica - kraljica kram - hram, svetite krama - trgovaka roba; vzela te je [...] na kramu veliku - izabrala te je za trgovaki pothvat (posao) kramar (njem.)- trgovi, sitniar, trgovac sitnom robom krampampula - rakija paljena sa eerom, vrsta opojnog pia s mirodijama kras - krijes kratiti - uskraivati; kratiti se uskraivati se, izbjegavati kraval (njem.) - uzbuna, svaa, skandal kravosac - vrsta zmije kravzanje (njem.) - kovranje krmati se - povlaiti se po krmama, pijanevati, opijati se kre - prema po; kraj kreljut - krilo (ptije) kremeliv - krmeljiv krentuh, vrsta starinskog sukna krepina - krepost, krepkoa krepeniti - mrznuti, ledeniti se kresalo - kresivo - ognjilo krepan - kovrav; krepan vlas kovrava kosa kret - kretnja, pokret kriati - vapiti; vikati krijes - vrsta cvrka krijea - trenja kril - krilo, okrilje kriliti - zakriljivati, prikrivati, kriti

krimi - grimiz, skrlet krin (gr.) - ljiljan krinca - dubok tanjur, zdjela krinolina - iroka haljina, obruima razvuena u zvonasti oblik kripko - snano; vrsto, postojano kripljen'je - okrepa kripos - krjepost, vrlina; snaga kripost - 1. krepost, vrlina; napredak; 2. jakost, snaga kris - cvrak kri - sjena, tama; skriveno mjesto, gutara kris - vruina krivce - krilce krivedno - suprotno od pravedno krivica - "njeto (enskoga roda) to je krivo" (AR); smokva krivica - kriva smokva krivian - kriv krivina - krivica; dati krivinu sebi okriviti se krivorotan - krivokletan kri - jarbol Kriani Juraj (1618-1683), teolog, uenjak, prvi panslavist, putnik po Poljskoj, Ukrajini i Rusiji, putopisac. Petnaest godina prognanik u Sibiru, zatim dominikanac u Vilnu. Pao u vojsci Jana Sobjeskog pod Beom krizban, boino drvce, jelka. Od njemakog: Christbaum kriogled - razrok kriovate ogorice dvostruke urjakinje, jetrve; zaljubljene u istoga mukarca krkaa - lea, hrbat krko - otro, ljuto, prodorno krmijeati se, krmiati se - Akad. rj. tumai ovu rije ovako: "kae se u Dubrovniku malom djetetu da se 'krmijea' kad je nemirno u snu"; iz toga se izvode znaenja: micati se bez reda,
56

zabunjivati se, mutiti se; ispravno bi itanje prema tome bilo krmijeati se krnjci - mno. od krnjak - neto okrnjeno, ruevina krocije - zbog krg - okolo kroh - krov kroma - komadi Kromvel - Oliver Cromwell (15991658), voa engleske revolucije i diktator kratkotrajne republikanske Engleske nakon pobjede u graanskom ratu (1653-1658) kropilo, krop, vrela voda kropiti - kropiti, polijevati (vrelom) vodom krosan, krosna - tkalaki stan (krosno), razboj; tkanje, tkivo krostav - krastav krotac - kabao kroto, krotu - jako, veoma, vrlo, estoko kroz - zbog kroza - kroz krit - kruiti krpua - zvrka, udarac prstom po nosu krenik - kranin krstar - krsta, kriar (sudionik u kriarskim ratovima) krudel - okrutan kruglja zemna - zemaljska kugla kruna - novana jedinica u AustroUgarskoj krunite - nazubljeni gornji dio tvravnog bedema krupa - tua, grd, nepogoda krunarica, hljebarica, ena koja mijesi i pee kruh. Sajamska pekarica krut - okrutan kruto - jako, veoma, vrlo, snano Krvnik se pojavio uz Iliju Gregoria i tako je stao da ga sprema na muenje, kada je Ilija Gregori uz suze izjavio, da

je svjestan da mora umrijeti i zato da ne e nita zatajiti. krit - krgut Ksantipa - supruga gr. filozofa Sokrata, goropadna, za i ljubomorna ksindl (njem.) - klate, izmet ktaiti - tlaiti, pritiskivati ktin'je - htijenje kteti, ktiti, ktjeti - htjeti; kah - htijah ku - koju ku - v. ki ku ruho tve dostoji - koja zasluuje tvoje odijelo, tj. tebe kube (tur.) - kupola, svod ili krov polukuglasta oblika kubuz zidoderec, haubica, obica, Mrser. Turski top koji rui zidove, tvrave. Od turskog: kobuz ku - eljezni vrh kueber - pokuarac, sitni trgovac koji ide po kuama (naziv prema slov. pokrajni Koevje, iji su se stanovnici bavili tim poslom) kuiti - kucati, lupati, udarati kuda (tal.) - rep; kraj, svretak kdi - kao kuf (tal.) - labud kufer (gen. kufra) - bakar, mjed, cuprum, Kupfer kufernjaa, puka bakrom okovana kugod - v. kigodi kujna - od kune; kujna kapa - kapa od kunovine kukma, kukmica, kresta pijetlova, huhor, uba, Hahnenkamm. Turski: quqa kukma, ovjek koji nosi perin, periku, pletenice, krestu u kosi kao nakit kukmica (tur.) - pijetlova krijesta kukovaa - 1. biljka sa utim cvjetovima; 2. ptica kukavica (ne moe se razabrati o kojem se znaenju radi kod Matoa) kukurijek - krika
57

kukurjav, kukurjavec, crispus; cincinnatus, kudrav, kudronja kular (lat.) - ovratnik kulko - koliko kulik(i) - koliki kuliko - koliko Kulin-ban - bosanski ban (1180-1204); u narodu zapamen kao dobri vladar kumer, kumri, ovjek koji nosi svoju vlastitu bijedu na svome licu. Bijednik. ovjek neist, smrdljiv, neopran, gnusan, gadan te pobuuje gaenje, a ne samilost. Mizerija kumir (rus.) - idol, feti, slika ili kip koji su predmet oboavanjakumir (rus.) - idol kun - v. kleti kunfete - konfete kuno - v. kino Kunovica - planina u istonoj Srbiji kunt (njem.) - umjetnost, umjenost, spretnost kuntent (lat.) - zadovotjan kuntentati se (lat.) - biti zadovoljan, zadovoljiti se kup, sloiti se v kup, copula carnis, tjelesno se sklupati, povezati, ispremijeati se tjelesno kupa - crijep; krov kupca - aa Kupido - rimski bog ljubavi (Amor, Eros) Kupidon - Amor, Eros, starorim. bog ljubavi kupijena - kupina kupljati se - okupljati se Kupno, kupom - ujedno, zajedno, skupno kupovit - kupljen, kupovan, koji se moe kupiti, koji je na prodaju kupres - empres Kuraj, kuralj (gen. kuralja, m. r.) koralj kurban (tur.) - rtva

kurdistanjka, sablja iz Kurdistana kurent, rije nejasnog znaenja, upotrebljava se za mrano lice, demonskog porijekla kurentija (tal.) - morska struja kurija (lat.) - plemiki dvorac kurjat, kuriat (tal.) - sveenik, upni, duobrinik kuranski lug - uma nedaleko od akovca, u kojoj je 1664. ustrijeljeni vepar ubio Nikolu Zrinjskoga kurtalisati se (tur.) - osloboditi se, okaniti se kurunjak, hljeb od kukuruznog brana kurvi - bludnik kurz - teaj, vrijednost dionica na burzi kus - kus, komad, zalogaj kusa, kujsa, kuja, kuka kuac (njem.) - poljubac kusati - jesti k'c - poljubac kuec - poljubac, cjelov

kuencija, savjest. Od latinskog: conscientia kuevanje (njem.) - ljubljenje kuevat - cjelivati kuevati (prez. kuujem) - ljubiti Kuevi, Jozef - ondanji prvobiljenik Kraljevine Hrvatske, "veliki domorodec" kulec (prema njem.) - poljubac kunola - poljubila kunuti (njem.) - poljubiti kuuvati - cjelivati, ljubiti kutina, tunja, dunja. Od talijanskog: cotogna kutnji - kuni; kutni kuverta (tal. coperta) - paluba kvarkati (prez. kvarem) - graktati kvaterni post, post kod katolika o poetku svakoga godinjeg doba kviliti - cviliti, oplakivati kviitur - inkvizitor Kyrie elejson! Christe elejson! (gr.) Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!

L
La est le bien que tout esprit desire, ... (franc.) - Tamo je dobro za kojim duh moj ezne, / tamo je spokoj i poinak svakom, / tamo je ljubav i radost prava. / Tamo, duo moja, u visokom nebu / ti e spoznati Ideju / ljepote koju oboavam na ovome svijetu Laba - rijeka u ekoj i Njemakoj, kod Lady Godiva (1040-1080) - mnogo Hamburga se ulijeva u Sjeverno more opjevavana linost u engleskoj narodnoj labut - labud i umjetnikoj poeziji; postoji legenda da laan, laen - gladan je jednom njezin mu nametnuo gradu Lae - hlae Coventryju velik porez, a ona ga je lad - hlad molila da svoju odluku ublai; ovaj je na Lada - u slavenskoj mitologiji boica to pristao uz uvjet da ona gola projae proljea, ljubavi, mladosti i ljepote kroz grad lada - ena, ljubovca lagera, ovjek koji taboruje, utaboren. ladati (s akuz. i instr.) - vladati; Od njemakog: Lager upravljati; pobjeivati, nadvladavati; lagev (gen. lagva) - lagav, bava ladati se - svladavati se laglji - laki ladavec - vladar lagvica (dem.) - bavica ladja - laa lahina - blagost; olakanje ladvar - laar
58

lajbartikl (njem.) - novinski lanak istog autora u istoj rubrici; moda pogreno umjesto lajtartikl, uvodni lanak, uvodnik lajbec, prsluk. Od njemakog: Leibchen lajhar, lihvar lajt, vinska posuda, bava. Od njemakog: Leite Lajta - desni pritok Dunava, kojim je tekla granica izmeu Austrije i Maarske do 1918. lajta, bure, bava laka - lak, ocaklina lakina - olakanje lakomo - nedovoljno, malo, krto (pored obinog znaenja) lakost - lakoa, olakanje lakuna (lat.) - rupa, praznina, pukotina lamp (tal.) - blijesak lampa - svjetiljka, feral lampati (tal.) - sijevati, bljeskati lana, koplje. Od talijanskog: lancia lanac - lani lanci - vojnici plaenici lancun - plahta, ponjava lanjati se - tuiti se, jadikovati, aliti se lanterna magica (lat.) - "arobna svjetiljka", naprava za projiciranje slika na platno Lapad - poluotok koji sa sjeverne strane zatvara gruku luku u Dubrovniku lapis lazuli (lat.-tal.) - poludragi mineral, neko sluio za proizvodnju pigmenta za ultramarin laptati - dahtati lapte - njive larfa, krinka, maska, obrazina. Od latinskog: larva larfonosec, ovjek zakrinkan. U prenesenom smislu: neiskren, podmukao largo (tal.) - daleko; na largo - na daleko larma - galama, buka las - udobnost, nerad
59

las(t) - slast, lagodnost lasac - mala vlas laiti se - latiti se lasi - kosa lanji - laki lasno - lako last - mir, pokoj, poivanje last (gen. lasta) - danguba, besposlica, lasnoa, lakoa lastan - lak, bez muke, ugodan lastovati (prez. lastujem) - besposliiti, dangubiti lastovica - lastavica Latana - vjerojatno rijeka Leitha, desni pritok Dunava na granici Austrije i Maarske Laten - Latinska etvrt u Parizu, poznata boemska i studentska etvrt oko Sorbone, u kojoj je stanovao i Mato Latini - misli se na Talijane Latinka - personif. Italija latiti - uhvatiti latron, razbojnik. Od latinskog: latro Laudatu si, mi Signore, cum tuste... (tal.) - Hvaljen budi, moj Gospodine, i sva tvoja stvorenja, osobito gospodin brat Sunce, to dan obasjava za nas, lijepo i blistavo u velikom sjaju; Svevinji, tvoje znaenje prenosi lavez (tal. laveggio) - glinena posuda, ara Lavina - ki kralja Latina, zarunica rutulskog kralja Turna, koju je, nakon to je Eneja doplovio u Italiju, njen otac Latin udao za Eneju lavorini, lorber, lovorni, lovorika laza, Lz-a - "mjesto pusto i golo" Lazar - ime ovjeka kojega je Krist uskrisio od mrtvih; u prenesenom smislu ta se rije (pisana malim slovom) upotrebljava u znaenju: bogalj, siromah, nemonik

Lazar (1329-1389) - srpski vladar Lazar Hrebljanovi, poginuo u Kosovskoj bitci, poslije koje Srbija gubi svoju samostalnost laziti puzati, puziti lazur (lat.) - plavetnilo, nebeska modrina l, le - ba, doista, samo, upravo, barem, ipak, takoer le clair du lune (franc.) - svjetlost mjeseca Leandro - Leandar se zaljubio u prekrasnu Afroditinu sveenicu Hero (Ero), koja je ivjela u osamljenoj kuli na obalama tjesnaca Helesponta (Dardanela); da bi do nje doao, morao je preplivati tjesnac u pravcu svjetiljke koju je ona palila. Jedne se noi utopio jer se svjetiljka ugasila, a kad je more na obalu izbacilo njegovo tijelo, ubila se i njegova ljubavnica Hero Le - Lecce, grad u Apuliji u junoj Italiji; poznat po kovanju oruja Leda - ena spartanskog kralja Tindareja koju je Zeus obljubio pretvorivi se u labuda; plod te ljubavi je Helena, te blizanci Kastor i Poluks (Dioskuri) lefani - slonov, slonovski leganj - nona ptica sa smeesivim perjem, duga do 30 cm; ivi u Evropi i zapadnoj Aziji, a zimuje u Africi legati (tal.) - itati legionai - lanovi frankovakih teroristikih bandi (oko 1909) leh - nego lehko - lako lehkota - lakoa Lehsandro, Lehsandar veliki Aleksandar Veliki (smatralo se da su Makedonci Srbi) lejati se - liti se leken - lokvanj lekmesto - odmah, smjesta leko - lako
60

Lekok de Krefker (franc. Le Coq de Crevecoeur) - "Pijetao slomljena srca", sporedni lik u djelu Edmonda Rostanda Chantecler (v. Chanteclair) Leksandar - Aleksandar Veliki lelati - ljuljati Leljo (Lelja) - staroslavenski bog ljubavi, sin Lade, slika se kao anelak s krilima i strelicama leme - plug, otrica pluga koja kopa Lenel, Poljak. Od madarskog: Lengyel lenelski - poljski lenjak - ljenjivac lepek - lijepak lepir - leptir lepoznanec - ovjek koji voli i njeguje lijepe umjetnosti lepoznanstvo-lijepa umjetnost, znanje lijepog, nauka o ljepoti; estetika lepraj - jedino, samo; upravo les passageres (franc.) - putnice, prolaznice lesa - ljesa, ograda, vrata u ogradi lesice, lisice, lisiine, okovi leska - ljeska leki - poljski (pridjev od Leka = Poljska) lestor - samo Letin al - obala rijeke Lete u starogrkom mitolokom carstvu mrtvih (rijeka zaborava, iz koje su pile due preminulih prije nego su dole na Elizijske poljane, tj. na mjesto blaenstva) leto godina; krilo, okrilje letoralci, primorci. Od latinskog: litorales letuti - letei, koji leti leut, leuta, lautar, lutnja, vrsta glazbala, glazbenik koji svira na leutu. Od talijanskog: liuto i njemakog: Laute leventa (tur.) - hvalisav vojnik levit (hebr.) - sveenik

Lexandro - Aleksandar Veliki lez (lat. lex, tal. legge) - zakon leak - lijenina, danguba Leandar - v. Lehsandro lee - leei li - pored najobinijeg znaenja upitne estice, dolazi u znaenjima: ali, samo, lih, tek, istom, ba, ve, a katkada ne znai nita nego slui samo za pojaavanje teksta, no onda postankom odgovara ijekav. obliku lje (B. Klai) libel - talasanje, ljuljanje (rije oito stvorena prema lat. libella - mala vaga) libera me deus (lat.) - oslobodi me boe libinski - libijski; afriki uope libro (lat.) - knjiga Libuin grad - Libuino mesto - Prag; Libua je legendarna utemeljiteljica ekoga kraljevstva li' - lijei! (takvo je znaenje u Lucievoj pjesmi Gospoje, nemilo: "oi t u dat i ri ako je k draa, pozorom mene li', premda me poraa", tj. lijei me svojim pogledom! No, u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika imamo stihove: "tuj svetih i Boga i boju starmi ri, ali se ovoga, lovie, grada li'", gdje nema mjesta pomiljanju ni na kakvo lijeenje nego valja uzeti glagol liiti se u znaenju odricati se, uvati se, kaniti se (v. Akad. rjen.), a veznik ali u znaenju ili, pa je onda znaenje reenice ovakvo: "tuj Boga... ili se ovoga grada okani..." (B. Klai) licati se (ee: lecati se) - plaiti se lice s licem - licem u lice, suelice licem - u nazonosti lien'je - lijeenje licija - [?] liiti - vikati, oglaavati liga, mala patka lih - a; samo, tek; osim toga, pored toga liha - komad polja
61

lihati (prez. liham) - biti slab, oskudijevati, ne imati dosta liho - neparno; samo lijean - ljekovit lijegati se - oriti se, razlijegati se lijenka - motka lijer - ljiljan (simbol nevinosti) lijes - zemlja; list; uma lijet - let (u pjesmi Na kolodvoru upotrijebljen hiper-"ijekavski" oblik iz metrikih razloga; valja itati li-je-tu) lik lijek; sloj izmeu kore i drveta kojio se koristi za pletenje i sl. likar - lijenik likovati- igrati, plesati, veseliti se likstvovati - igrati (kolo), plesati, skakati lilek - [?] lilija (lat.) - ljiljan lilijalan, lilium, liliom - ljiljanski lilijum - ljiljan Lilit - ena prvoga ovjeka Adama prije nego to je stvorena Eva, majka divova i zlih duhova liljkati, lepetati, trepetati krilima. Liljkanje imia, ukletih ptica, nekrtenih dua u podzemlju liljom, ljiljan limb (lat.) - limb, istilite limbu - istilite limfra - nimfa lin - lijen, mlitav, nemoan, slab linac - ljenina liniti se - lijeniti se, oklijevati linost - lijenost, mlitavost; mrtvilo Linota - Linola, Ljenoa (ensko ime) lipir - leptir lipos(t) - ljepota lir (gr.) - ljiljan lis - list; pismo li - osim, bez, samo, nego, nego samo; preko mjere vie

Lisa - talijansko ime otoka Visa (u pjesmi Na ovo prikazuje se slika iz pomorskog boja pod Visom god. 1866.) lisak - listi, pisamce Lisandro - Lisandar (? - 395 pr. n. e.), spartanski vojskovoa, ratovao u peloponeskim ratovima protiv Atene, koju je i osvojio 404 pr. n. e, donijevi tako Sparti pobjedu lie - osim, prije, umjesto (od lih) lije - ljepe liji - ljepi linjak - ljenjak liso - ponosno; oholo, prijevarno listi (prez. lizu) - ljesti, penjati se, uzlaziti listije - lie listina - napadalo lie listje - lie listo - samo, istom, tek, nego; ne listo... da i - ne samo... nego i; listo da - samo ako listor - samo, tek lit - litica, kr, stijena litati - lijetati, letjeti lito - godina lizje - ljeze, ide (vidi st. 1. u pjes. Ne shvaa njegovu rtvu). lizu - v. listi lo lassai stare - napustio sam ga logoar - rogoar, vrsta pletene haljine Lojola - Ignacije Loyola (1491-1556), osniva reda isusovaca lok - luk, svod lokanj - mala lokva lonckneht, plaenik u carskoj vojsci. Od njemakog: Landsknecht londza (tal.) - svinjetina (od lea) Lora - na franc. nain itano ime Laura (Petrarkina ljubav) lotina - "osobina neeg to je loe" (Akad. rj.)
62

lotar, lupe, razbojnik, zloinac, hudodelnik. Od talijanskog: ladro, odnosno latinskog: latro lotarstvo - lijenost loterak, zvonce na jednoj od kula zagrebake gornjogradske tvrave, kojim se navjetavalo zatvaranje gradskih vrata. Zvono razbojniko, latronsko, koje najavljuje nono vrijeme kada krstare oko tvrave samo vuci i zloinci, lotari Lovlas - Lovelace, tip beskrupuloznog, pokvarenog i raskalaenog ljubavnika iz Richardsonovog romana Clarisse Harlowe lovnik - lovac Loyola, sv. Ignacije (1491-1556) - po nacionalnosti Bask; nakon vojnikog i slobodnog svjetovnjakog ivota, zbog ranjavanja u bitci kod Pamplone 1521, doivljava obraenje. Osniva Drube Isusove 1534, jedan od voa protureformacije. Autor Duhovnih vjebi. loza - uma loe - lozje, trsje lozica - loza, lozica loie - leite, mjesto poinka, postelja lozje - lozje; sok lozja - vino lozni - umski lub - sirova kora od mlada drva luba - draga; lubi - dragi, mu lubeznost - ljubav lu - svjetlost; takoer i oko, pogled (lui - oi) lucida intervalla (lat.) - svijetli trenuci, nadahnua (kod nekih vrsta ludila asovi kad je bolesnik pri zdravoj svijesti) lucki - tui, strani lucko, ljudsko, ovjeje Ludovik - Ludovik II, maarski kralj (1506-1526), poraen od Turaka u bitki na Mohau, nakon koje je i poginuo

lug - lug, umica; pepeo luj (tal. luglio) - srpanj, jul luja - lua, gluplja lujahni - ludasti luji - lui, gluplji Lukan - Marcus Annaeus Lucanus (3965 n. e.), starorimski pjesnik, autor historijskog epa o rimskom graanskom ratu Pharsalia; urotnik protiv cara Nerona lukati - provirivati luknja (njem.) - rupa lukno, crkveni, upski porez u naravi: jaja, sir, brano, med i vino

Lukul - Lucije Licinije Lukul (oko 11056 pr. n. e.), rimski general i bogata, poznat po svojim raskonim gozbama lumbarda (tal.) - starinski top lump (njem.) - odrpanac, propalica lunta (njem.) - top; teka puka lupar - vrsta raka lupe - lopov lutor - luteran, protestant luan - posut pepelom, prljav od pepela luanin - koji ivi u lugu luiti - posipati pepelom

Lj
lje - tek, samo ljeljen - jelen ljepir - leptir ljepirica - leptirica ljepos(t) - ljepota ljepostan - lijepa nastamba ljesti - ulaziti, ui ljiljak - imi ljuba - draga Ljubav - bog ljubavi, Eros, Amor Ljubi - Amor, bog ljubavi ljuben - koji pripada ljubavi, ljubavan; ljubeno - s ljubavlju ljubezan .- ljubav ljubezniv - ljubazan ljubeznivo, ljubezno - ljubazno ljubeznost - ljubav ljubi dragi, ljubovca, ljubav, ena, supruga ljubi - dragi Ljubi - pohrvaeni Amor, Eros, bog ljubavi ljubl(j)eno - ljubazno ljublen - mio, drag; ljubleno - milo, ljubazno ljubovca - ljuba, ena ljubva - ljubav ljubvom - ljubavlju ljucki - tui Ljudevit - "knez posavske hrvatske (IX vijek po Isusu), koji die bunu proti Frankom" (Vladimir Maurani) ljudje, ljudi Ljuk, luk ljupina - ljuska ljusnuti - pljusnuti, udariti ljut - litica, hrid, stijena; peina ljut (gen. ljuti) - hrid, litica, stijena ljuven - ljubavan; drag, ljubak, prijatan ljuven - v. ljuben ljuvezan ljubav

63

M
Ma, m - ama, ali; moja maa (tal.) - mrlja maan - od maa Macer - Emilije Macer, rimski pjesnik, Ovidijev prijatelj, autor djela De viribus herbarum mauhica, Viola tricolor, vrsta cvijeta: no i dan madle (njem.) - djevojke madron, madrun, matrun, vrsta bolesti trbune, bedrenica ili kostobolja. Od talijanskog: madrone, matrone Maestoso (tal.) - sveano; glazbena oznaka tempa magajnast - pogrean, nesavren maganja (tal.) - mana, greka, grijeh maginja - plod koji raste na planiki magnes - magnet magnus parens (lat.) - veliki otac, praroditelj magnutje - asak, trenutak; prolaznost Mh, mah mahovima; tanka dlaka, maak mahala (tur.) - gradska etvrt mahatma - "velika dua", indijski poasni naziv za voe i suce mahija - magija, arolija mahom - odmah mahrama (tur.) - rubac maina (tal.) - tiina, bonaca majales (lat.) - sveanost, zabava u prirodi (prvotno u mjesecu maju, a kasnije i inae) majdan (tur.) - rudnik, kamenolom; prenes. bogati izvor. Majdan se zove svaka gora, u kojoj se kakova ruda kopa; po rudi se i zove eljezni majdan, zlatni majdan itd. Takva Majdan-gora ima u Bosni. (Vidi Kukuljevia: Putovanje po Bosni.) majdin - sitni novac
64

majestetian (lat.) - velianstven, uzvien majnje - manje majnkati (tal.) - nedostajati majolika - pocakljena i oarana keramika roba (naziv prema otoku Mallorki); ovdje vr od takve gline majuan - malen makulica - priti na licu mala bratja - franjevci malahan, maljahan - malen, malean malati - slikati, bojiti malina - malost, osobina neega to je malo malinski - mlinarski mal-kaduna (tur.) - draga eno moja malo manj' - malone, gotovo, umalo malokrat - rijetko malom, melin, mlin. Od madarskog: malom malomani, oko Male Gospojine, na poetku jeseni malta (njem.) - mitnica, brklja na ulazu u grad, na kojoj se plaala pristojba mam - odmah mama - mamac, meka; zamamnost, mamljenje, primamljivost mamen mahnit, zamamljen mamiti se - varati se, obmanjivati se man, mani - uzalud Mandalica - nekada poznata gostionica u donjoj Ilici (i danas postoji Mandaliina ulica) Mandaljena - misli se na spjev Ignjata urevia Uzdasi Mandaljene pokornice (1728) mandragora (lat.) - biljka otrovnica (bunovina); u antiko vrijeme se upotrebljavala za uspavljivanje Mandrovi, Adam (1839-1912) glumac, redatelj i pedagog, jedan od

organizatora kazalinog ivota u Zagrebu, Beogradu i Sofiji Manduevac - potok koji je nekad izbijao, silazei s Medvednice, na dananjem Trgu bana J. Jelaia u Zagrebu; obnovljen je istoimeni zdenac manen - lud, mahnit mani, manom, mn, mni - meni, menom manipuo (tal.) - naruje, smotak manjara - sjekira manji - manje manjina - pomanjkavanje, opadanje, slabljenje; mana, nedostatak manjurica - redovnica nieg reda (koja ivi izvan samostana) manom menom, sa mnom mantegnato i giorni passati - proveo protekle dane mantelit - vjerojatno vojnik ogrnut mantelinom (tal. vojnika kabanica) Mantua - Mantova, grad u Italiji, rodno mjesto Vergilijevo Mantuan Poeta - rimski pjesnik Vergilije, roen u Mantovi mao - malen, mali maovast - mahovast, nalik na mah, mahovinu mar - briga; imati mar - brinuti se, nastojati marati - mariti, hajati mar - oujak, mart marcel, muar, avan Marcijal, Marko Valerije (45-104 n. e.), starorimski pjesnik, poznat po epigramima marcijalan - koji pripada Marsu, bogu rata, ratniki, borben, hrabar mariti - mraiti, tamnjeti, mrknuti marcok (tal.) - lav na grbu (mletakom); moda od rijei Marco (svetac zatitnik Venecije) Marcus Antonius Drusus - izmiljeno starorimsko ime
65

marha - imovina, imutak (dem. marica) marha, stoka, marva. Od madarskog: marha Marica - rijeka u Bugarskoj marija, vrsta novca Markaj, avo kada se imenuje odreenim imenom markat (lat. mercatum - njem. Markt) trg, trnica markli - mrk, mrkli, taman Marko - Marko Aurelije (121-180 n. e.), rimski car i filozof stoik marof - majur Marsija - u starogrkoj mitologiji jedan od Silena, pratilaca boga Bakha (Dioniza); naao je frulu koju je odbacila Atena i svirajui u nju natjecao se s Apolonom i pobijedio ga; Apolon mu je za osvetu oderao kou i iskopao oi marsiti se - mrsiti se, smuivati se, zamravati se, remetiti se Marte - Mars, rimski bog rata Martinovi Ignjat (1755-1795), franjevac, pa profesor univerziteta u Lavovu, opat u Peti, jakobinac, osniva tajnog drutva za irenje slobodarskih ideja. Zbog "uvrede velianstva" osuen na smrt i smaknut na budimskoj poljani martinska guska, guska koja se kolje na dan svetoga Martina martir (gr.) - muenik martiri di Roma (tal.) - rimski muenici maa (kajk.) - sv. misa maina - mahovina Masinisa - v. Sofonizbe maiti se - skoiti, mahnuti se, vinuti se maska - mazga maskariti - aliti se, recitirati kao maska maklin - trnokop, budak Maslinska gora - v. Getsemanska bata masnica - mrsno meso mast - boja

masten; masne rei - uglaene (laljive, neiskrene) rijei mastiti - bojati masur (tal. masseria) - kuhinjski pribor Matija - Matijas Korvin (1458-1490), hrvatsko-ugarski kralj; narodna ga predaja pamti kao dobrog i pravednog vladara (Kralj Matija) Matija, kralj - v. Korvin, Matija matraga - batina, toljaga matroz (hol.) - mornar, brodar mav (tur.) - plav, modar, azuran mavasija - malvazija (vino) mazati - laskati, udvarati mazd - mast od groa Mazepa, Ivan Stepanovi (1644-1709) ukrajinski hataman, pristavi uz vedskog kralja Karla XII. morao bjeati u Tursku; esta tema u umjetnosti maurana (tal.) - cvijet me - moje me commendo vobis - preporuam vam se me - ma meiti gnjeiti, mekati, omekavati meovoj, ovjek koji se bije maem, dvobojnik, duelant med - meu; za, nakon mea - susjed s kojim granii nae zemljite Medeja, ena argonauta Jazona, pobila je vlastitu djecu za osvetu muu koji se zaljubio u drugu. medeni - slatki medeniti - sladiti medom medet (tur.) - uzvik: upomo, pomagaj!, milost (tu rije izgovaraju muslimani kad umiru) medtim - meutim Medvednica, Zagrebaka gora, Sljeme Medera - Megara, jedna od triju Erinija (srdi), boginja osvete mega - mojega
66

Megera - u gr. mitologiji jedna od triju Erinija (lat. Furije), boginja osvete; prenes. zla, svadljiva ena megla - magla megnenje, ono - tren oka mehema (tur.) -sudnica mehen - mahovina Mehmet-Alijeva damija - damija u starom gradu Kairu mej (2. l. sing. imper.) - imaj mej i meju - meu mejdan (tur.) - boj - dvoboj meju - meu mejutoj - meutim, uto mekota - njiva, poljana, livada, meka zemlja, mekovec, mekuac, puhlivec, sibarit mela - imala melek (tur.) - aneo Melita-- Malta melja - brano meljati - kaljati, prljati Melkizedek - starozavjetni vladar Jeruzalema u vrijeme Abrahamovo; simbol blagonaklonog sveenika melona (tal.) - dinja memi, memu - mojemu Memnon - sin Zore, vladar crnaca u Egiptu, pretvoren je u zlatan stup koji je u zoru obasjan prvim tracima sunca zujao i tako pozdravljao svoju majku Menandar - starogrki komediograf, predstavnik nove atike komedije Menelao - Menelaj, spartanski kralj, brat Agamemnonov; zbog njegove se ene Helene vodio trojanski rat mene-tekel (aram.) - zapravo menetekel-ufarisin, izbrojeno ,vagnuto i razdijeljeno, tj. Bog je izbrojio dane tvoje vladavine, odvagnut si i pronaen prelaganim, tvoje e kraljevstvo biti podijeljeno; rijei koje je babilonskom kralju Baltazaru ispisala plamena ruka

na zidu; rijei znae prijetnju o skoroj propasti, upozorenje na opasnost menje - stariji oblik za dativ i lokativ imenice ja, meni menkati - manjkati, nedostajati menten, kabanica. Od madarskog: mente mentovati se (ma.) - rijeiti se, osloboditi se mentuvati - osloboditi, odrijeiti; liiti mentuvati se - osloboditi se, liiti se merati - tamnjeti mercina - strvina meritati (tal.) - zasluivati merkati, merkavec, primjeivati, opservirati, opservator. Od njemakog: merken Merkurio - Merkur, rimski bog krasnorjeivosti, trgovine, putova, glasnik bogova merli, merliki, mrtvac, mrtvaki merlo (tal.) - zupano krunite, zupci na vrhu zidina merteljan - mrtvaki; smrtni mertuk (ma.) - mjera za ito ili vino meslien (tur.) - bosiljak messer (tal.) - gospodin, plemi messer Niccolo - gospodine Nikola metar - uitelj metral (tal.) - maestral, sjeverozapadni vjetar metrija - posao, zanat, majstorov posao, obrt, vjetina, majstorstvo; nijednom metrijom - ni na jedan nain metanisati (gr.) - klanjati se, ropski puzati metati - stavljati, bacati (drugo znaenje u pjesmi Taj zna ljubiti) metemtoga - meutim metljika - metlika, tamaris, vrsta grma Metodov grad - moda Brno, kao glavni grad Moravske gdje je Metod djelovao, a
67

moda i Solun, gdje su roeni iril i Metod metropoliten - metro, podzemna eljeznica metul, metulj - leptir meu - meu, izmeu meuto - meutim mezgra - sok u drvetu, trop menar, crkvenjak koji skuplja milodare za vrijeme mise. Od njemakog: Messner mezopan, vrsta starinskog sukna mezzo dormendo - napola spavajui Mickiewicz, Adam (1798.-1855.) najvei poljski pjesnik romantizma, autor epa "Gospodin Tadija"; utjecao na nau stariju knjievnost Mida - mitski kralj Frigije; pretvarao u zlato sve ega se dotakao mido - mjed, bakar, elik Mignon - jedna od najpoznatijih Goetheovih pjesama, u kojoj djevojica Mignon pjeva o svojoj enji za talijanskim sunanim jugom Mihajlo - predio u Lapadu ispod brda Petke, sa crkvicom sv. Mihajla i grobljem dubrovake vlastele Mihajlo arkanel - sveti Mihovil, Mihael, arkaneo, "vojskovoa vojske nebeske" voa je i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anela; voditelj blaenih dua u raj, vagatelj dua na Posljednjem sudu. Branitelj je apokaliptine ene i pobjednik sedmoglavog apokaliptinog Zmaja. Ikonografski se na Zapadu prikazuje kao krilati aneo, odjeven u tuniku, s plamenim maem ili kopljem u ruci ili u vojnikoj opremi, u oklopu, kacigi, sa titom i kopljem. miholjice - ciklame

mijazam (gr.) - kuno isparavanje; prije nego to su otkrivene bakterije, dralo se da se zarazne bolesti ire isparavanjem mijenice - gajde Mikloui Tomo (1767-1833), kapelan, profesor pjesnitva i humanistike, upnik, vicearhiakon, kajkavski pisac, prigodniar, pjesnik, sastavlja kalendara, izdava knjiga mila - vjerojatno bi trebalo imila milak, gen. milka - ljubav milati (se) - pomaljati se, pokazivati se militi - voljeti; smiliti se; aliti; milovati, ljubiti militi (koga) - voljeti, ljubiti miljen - drag milmiris - miomiris milo - ao miloduh - mirisan miloa, miloa milost, ljubav, ljubaznost, ljubeljivost, milosre milost - milost; blagost; slava; izvrsnost; plemenitost; nadahnue; pobonost milotih - "kovanica pjesnikova. Sravni u engiu: lakokril, nemilostan, krilonog, beutan, zveketan" (Vladimir Maurani) milovati - milovati; aliti; smilovati se komu Milton, John (1608-1674) - engleski pjesnik, autor spjeva Izgubljeni raj; Tasso, Torquato (1544-1595) - talijanski pjesnik, autor epa Osloboeni Jeruzalem; Camoens (1525-1578) portugalski pjesnik, autor epa Luzitanci; sva su trojica bili u prilici zaraditi imetak, ali su zavrili u neimatini miluvati - saaljevati, smiliti se Minerva - rimska boica mudrosti (gr. Atena) Miniato - breuljak blizu Firence, na kojemu je crkva San Miniato
68

miniti (prez. minim) - mijeniti, tj.: 1. misliti, drati; 2. govoriti, spominjati (u Akad. rjen. stoji da se u Hektorovievim stihovima: "I dohode ini s kojima naredno ljubav me tva mini sareno i medno" [Dom Mavru kalujeru] "ne moe razabrati pravo znaenje"; mislim da ono proizlazi iz prethodnog konteksta gdje je rije o jednom prijatelju koji je Hektoroviu pripovijedao to je sa dom Mavrom govorio o pjesniku; na taj se kontekst nastavljaju citirani stihovi, pa mora biti jasno da su to isto Hektoroviu govorili i drugi s kojima ga je ljubav dom Mavrova spominjala) (B. Klai) minivati (prez. minujem) - znaiti minjavati - mimoilaziti Minos - v. Niso minovati (prez. minujem) - prolaziti, prelaziti, nadilaziti minuta - prola, minula minuti - proli minutih - prolih, minulih mioko - milo mir - svijet; zid mira - mirisava smola nekih arapskih stabala mira - mjera, veliina; s mirom umjereno, s mjerom Mira, Mirra (zapravo Myrrha), ki Cinire (gr. Kinyras), kralja ciparskoga, koja se zaljubila u oca i neprepoznata postala njegovom ljubavnicom; pretvorena je u biljku mirtu (mra, mrta). Mirabeau, Honor-Gabriel Riquetti (1749-1791), znaajni govornik i voa Treeg stalea u vrijeme franc. revolucije; vodio raskalaen privatni ivot miri - zidovi, zidine mirijada (gr.) - vrlo velik broj, bezbroj mirilo - mjerilo

miriti mirisati, mjeriti mirlica (tal.) - ipka mirluh - miris mirnuti - zamirisati misal - misao; nakana, odluka Mica, -e = miica; obje u narodu. miani - sugraani, mjetani miu se - mjestim se, premjetam se, miem se, kreem se Miserere - poetak psalma Miserere mei deus (Smiluj mi se gospodine) Mieti, Sabo Bobaljevi "Gluac" (1529-1585), dubrovaki pjesnik i vlastelin neobuzdanog temperamenta, nadimak Gluac dobio jer je zbog bolesti ogluio, pisao na talijanskom i na hrvatskom; djela: Rime amorose, pastorali e satire, Jeupka, Arijadna u odjeljenju Tezeja, te pjesme i pjesnike poslanice suvremenicima (Vetranoviu, M. Driu, Pelegrinoviu, D. Ranjini i dr.) Misir - arapski i turski naziv za Egipat misirkinja - vrsta sablje misirlija, iz Misira, iz Egipta misirski klun, vrsta turskog topa mison - misaon; zamiljen, zabrinut mistagogija (gr.) - uvoenje u vjerske tajne, misterije, arobnjatvo mito - plaa; valja meutim pripaziti na stih: "Onda mi dan svita, po raju onda grem kad tebe, od mita sokole, gdi nazrem" (u prijanjim izdanjima stavljali su urednici u drugom stihu zarez ispred sokole, pa je smisao stiha ispadao: kad tebe od mita (tj. od plae), sokole, gdjegod ugledam, to nije imalo mnogo smisla; ali ako se stavi zarez ovako kako je ovdje stavljeno, dobiva se sintagma od mita sokol, koja moe odgovarati ovoj stavci u Akad. rjen. (s. v. soko): "kao apozicija nalazi se imenica mitar, trojemitar, plemi, tinjiar. Na ruci im
69

stahu sokoli mitari. Maruli. Moj sivi sokole, mitaru prilijepi. Vetrani..." (mitar inae znai: ptica mujak koja se mitari, tj. mijenja perje) (B. Klai) mitra (gr.) - biskupska kapa mjed - novac (pored uobiajenog znaenja) mjehur-gnijezdo - ahura (gusjenija) mjentovati (tal.) - spominjati mjet, mjete - mjesto, umjesto mladenac - mladi mladiti se - pomlaivati se mlahav - slab mlahavost - slabost, nemo mlajahan - mlaahan, mlad mlajahti - mlaahni mlaji - mlai mlatiti usti - govoriti svata, trabunjati mletvina, ito to se ima mljeti mlivo - ono to se melje, brano mljezimac - mezimac, miljenik mlogo - mnogo mnin'je - mnijenje, miljenje, sud mniti - misliti; mniti krivu - smatrati krivim misliti; prez. mnju i mnim; mni i mnije, mni i mnije... imperf. mnjah, mnjae...; pril. sad. mnei i mnijui; part. akt. mnio, mnila, mnilo mniti se - initi se Mnje snjilos' veernoje njebo (rus.) Prisnilo mi se veernje nebo mnokrat - mnogo puta, esto mno (gen. mnoi) - mnotvo, mnoina mnoastvo - mnotvo mnoati mnoiti, umnoavati, pojaavati (se) mnozi - mnogi moba skupno obavljane poljoprivrednih poslova; prenes. guva, mete moi - pored obinih znaenja jo i: svladati, nadvladati: "nu sebe sam moi lipa je stvar vele neg druzih primoi

(razumni toj vele)" (Luci u pjesmi Istomu Jeronimu, st. 47. 48) mono, mono - snano,jako, silno, veoma, vrsto modlin, kalup za peenje kolaa. Od latinskog: modulus modoru - ptiar mog - mogu, moan mogila (rus.) - grob, raka, jama mogu - moan, silan, jak moguan - moan mogustvo - mo, sila, snaga mohojar, mohojarski, vrsta starinskog sukna mojlba - molba Mojses, Moje - Mojsije Mokatamske gore - breuljak iznad Kaira moke - moe mol - gusjenica; glista (koja ivi u zemlji) molati (tal.) - pustiti molno - jako moljen'je - moljenje, molitva molju - molim Moloh - kod Feniana i drugih ist. naroda bog sunca, vatre i rata, kojemu su prinosili ljudske rtve molto - mnogo, veoma mol - mu moma - djevojka momica - djevojica monada - u Leibnizovoj filozofiji nedjeljivo bie monikord (gr.) - glazb. instrument s jednom icom monsignore (tal.) preasni, preuzvieni; naslov visokih crkvenih dostojanstvenika mora - biljka maurana morae - mogahu morda, moret, morebit, mort, mozibit moda
70

Morfej - starogrki bog sna Mori - Arapi, Mauri, gusari Morija (tal.) - kuga, pomor, epidemija Moriski - Mauri, Arapi morje - more Moro - Maurin, Arapin (pjesnik misli na narodnu pjesmu "Marina kruna"); moe znaiti i openito crnac, a onda i ovjek tamnije puti morovran - crni, vrani mort, buka u itkom stanju. Od njemakog: Mrtel i latinskog: mortarium morti - moda monja, monjar, kesa, dep, onaj koji sabire, skuplja. Od latinskog: marsupium monjorezec, depar, tat, ovrhovoditelj, pljenitelj, varalica mosur (tur.) - ledenica, stalaktit motar - biljka matar, urac Moz, moz' - mozak, modina mo' - moe mojani - modani mozul, mazol, ir, gnojna oteklina, ovjek gubav, bijedan, gnojan mraka - tama, mrak mramorje - mramor mramorkome - kao mramor mravlja - mrav mravlje - mravi mraziti - omrazivati, ocrnjivati mraziti se - mrziti se, ne militi se, ne svidati se mra - biljka mirta, kadulja mriti (prez. mrem) - umirati mrkijenta - strijena uz more mrmrati - mrmljati Mrnjavii - vlasteoska obitelj, zatim dinastija u Makedoniji. mrtvostajan - nepokretan mu - moju

muan - kojemu je muka, bijesan, ljutit; nevoljan, bijedan, jadan; izmuen muanje - utnja muan'je - utnja muati (prez. muim) - utjeti; muimo utimo! mue - utke, tiho Mucij - Mucije Scevola, starorimski junak koji je htio ubiti etrurskoga kralja Porsenu kad je ovaj opsjeo Rim; u zabuni je umjesto kralja ubio njegova tajnika; uhvaen je i udaren na muke, pri kojima je sam stavio svoju desnu ruku u vatru; tom je portvovnou toliko zadivio Porsenu da je ovaj napustio opsadu (Ostavi samo s lijevom rukom, Mucije je prozvan Scaevola, tj. Ljevoruki) muiti (i bez se) - trpjeti, patiti muditi - dangubiti; kasniti Mudrica - Minerva, boica mudrosti mudroskupina zbor mudrih, akademija, drutvo uenih mudroznanci - uenjaci Muha - Moha, mjesto u junoj Maarskoj pored kojega se 29. kolovoza 1526. odigrala glasovita bitka u kojoj su Turci porazili ugarsku vojsku, nakon ega su gotovo cijelu Ugarsku osvojili Turci muhurli-gadara zbulana v Stambulu, turska sablja, otrobrida, u Carigradu puncirana. Od turskog: mhr, peat, ig i gaddar, okrutan mka, muka - muka; brano Mulier, tabacum, vinum, mulja (tal. molla) - ukosnica munara (ar.-tur.) - minaret, toranj damije

Munibio - Mulciber, bog Vulkan, rimski bog vatre i kovake vjetine (gr. Hefest) munila - mirta, bosiljak munka (ma.) - radnik, rukotvorac; spretan ovjek, "maher" Murat Otmanovi - turski sultan (bilo je nekoliko sultana s tim imenom) Murava - Morava, rijeka u Srbiji murava - vrsta morske trave Murave - Morave (kraj Sesveta) murina - otrovna morska riba iz porodice jegulja muro - pomast muronosica - mironosica, ena koja nosi pomast murtela (tal.) - mirta, mra muanka, maanka, vrsta jabuke. Od njemakog: Moenchs' Apfel muji - prid. prema muha mukat - vrsta vinove loze i groa mukater - muketir, vojnik naoruan muketom (starinskom vojnikom pukom na fitilj; B. Klai) muskoza - miris, odn. smrad mustai, brci. Od francuskog: moustache mutra - vojnika vjeba mutuluk (tur.) - nagrada donosiocu dobre vijesti; doglasnina mutlast, mutak, utljiv, tup, gluhonijem mu, muek, mu; seljak, sinonim za kmeta, sebra. Ruski: muik mua - muza muata - udata muatica - udata ena muek - seljak muzka - harmonika muzkat - svirati (osobito na harmoniku) muzovir (tur.) - zlikovac, zlotvor, spletkar; laac, varalica; klevetnik

71

N
na konac - na kraju, konano na kraci - ukratko na molitvu stati - poeti se moliti Na mukah" (prijevod njemakog zapisnika): na peanje - za peenje na smrt se dati - ubiti se na - emu, radi ega, zato; na to nacikati - ukrasiti (?) nain - s nainom - nain, postupak; kako treba, kako valja, kako je dobro i pravo nad - elik, eljezo nad (gen. nadi) - nada, ufanje, pouzdanje nadajti - nadii, nadivjeti, nadvladati nadeda - nada nadhoditi - nadilaziti, nadmaivati nadii se - uzdii se nadigovati - podizati nadijati se (s genitivom) - nadati se nadiliti - nadijeliti, nadariti, obdariti; nadiljen - nadaren, obdaren naditi - nadii, natkriliti naditi (se) - nadjeti (se), nadjenuti (se), nataknuti (se), nadodati (se) nadjeja - nada nadladati - nadvladati nadolagati - nadolagati, nadometnuti laima nadomirati - nadomjerati, naknaivati, nadoknaivati nadoripan, palatin nadra - njedra nadripan, zapravo kraljevski namjesnik, ali se upotrebljava u omalovaujuem smislu kao nadripisar. Od madarskog: nadorispan nadsei - nadvisiti, pretei, preteknuti Nadson, Semjon Jakovljevi (18621887) - ruski pjesnik, pesimist nadvesti se - nadviti se, nadnijeti se nad
72

nadvor - napolje; da duu dam nadvor da ispustim duu, da umrem; dati nadvor - izdati, objaviti (knjigu) nafarbana Toskana, misli se galerija Strossmayerova nagledati - zavirivati naglic (njem.) - karanfil naglost - spremnost nagnenje - nagon; sklonost, naklonost nahajati - nalaziti, pronalaziti nahajati se - nalaziti se nahoditi - nalaziti; nahoditi se, nalaziti se nahoditi (se) - nalaziti (se) nahodivati - nalaziti (se) naj nas; nemoj; nek, neka naj leaci nasladuju. naj menj - najmanje Najade - rijene vile najam - plaa najde, najdu - v. najti najedno - zajedno najednu - odjednom, odjedanput najempot, najempt, najenput najedamput najkoli - osobito, poglavito najlie - najvie, osobito najmre - naime, to jest; osobito najparvo - najprije najte - nemojte najti - iako, premda najti - nai; najti se - nai se, zatei se najti se - desiti se naju - gen. duala zamjenice mi, esto se upotrebljava umjesto na naju - nau; nas (ostatak duala) najve(e) - najvie, osobito najvee - najvie, iznad svega najveki - najvei naja, tavan, od: na hie, na kui, nad kuom

nakaj - nato, emu nakanjenje - namjera nakara (tal. nacchera, perz. nakara) glazbeni instrument sastavljen od dvije metalne ploe kojima se udara nakazati - kazniti;nakaziti, uiniti bolesnim, nagrditi nakel - na tlo, na zemlju nakinen - ukraen, ureen nakiniti - nakititi, ukrasiti nakladati - nadodati, nadometnuti, tovariti naklanjati - poklanjati naklasti se - postaviti se naklecavati - duboko se klanjati naklicivati - zazivati nakloniti - pokloniti; pokloniti se, nakloniti se nakon - napokon nakov - nakovanj nalagati - potvoriti nalip, nalijep - otrov, gorina; otrovno bilje (belladona) - voe mu je crno, glatko i svijetlo, nalik na lijepe djevojake zjenice; tko ga okusi, odmah umre. Takova bilja ba sa zrelim voem vidio je pjesnik puno u gorama samoborskim. (Opaska iz Vrazove ostavtine) nalipati (prez. nalipam i nalipljem) napadati, naskakivati, nalijetati, natravati, nasrtati nalog i naloga - mnoina, teret; navala naloga - hrpa, mnotvo; stiska, tima; navala; bijeda, zlo, nevolja nalukavati - izvirivati naluknuti se - izviriti namesto - umjesto naminiti - namijeniti namirati odluiti, namjerati (tj. navrivati mjeru), napunjati, namirivati, nadoknaivati namirce - namjerno
73

namiriti namjeriti; platiti, dati namirivati - ciljati namirnik - namjernik, sluajni gost namisliti - naumiti namuran (od tal. rijei innamorato) zaljubljenik napartiti - opteretiti Napeje - nimfe dolina i izvora napijati - nazdravljati napirati - napadati, navaljivati napisati - nacrtati napitati - nahraniti naplaati, naplativati - naplaivati napojnica - napitnica, zdravica napokonji - posljednji; napokonji dan sudnji dan napotlam - napokon naprait - naprasit, silovit, nagao naprav - pravo naprava - djelo; odjea; ukras napraviti - napraviti; prirediti, udesiti; nadoknaditi napravljati - pripremati, opremati, ureivati napren - natovaren napre - naprijed napre - v. napriti napreda se - preda se naprej vhajati - pretjecati, ii ispred nekoga napridak - napredak, napredovanje napridovati - unapreivati naprian - koji je na preu, brz, nagao napriti (prez. napru i naprem) - uprijeti, naprijeti, navaliti, prionuti, uznastojati; udariti, napasti (isp. napirati) napritkovati - napredovati napruditi - donijeti korist, ugodu, ugoditi, koristiti naprvo nositi - iznositi, predoivati, prikazivati naprvo zeti - razmotriti, pogledati napulitanski - napolitanski (iz Napulja)

napuniti - ispuniti, napuniti; nadoknaditi napuniti se - izvriti se, ispuniti se napuno - potpuno, sasvim naputivati - upuivati narad - biljka iz koje se vadi mirisna mast narastivati - rasti narav - priroda, ud (u mukom rodu: po naravu svomu, ali i u enskom: K si Bog i narav od svake naravi) Naris - Narcis Naris, Nariz - Narcis, u grkoj mitologiji lijepi mladi koji se zaljubio u svoju sliku u vodi i umro na obali potoka; iz njegova tijela izrastao je cvijet prozvan njegovim imenom narciza (gr.) - narcis, sunovrat narei se - proglasiti se naredan - estit, dobar, valjan; redovit, obian, prav naredba - neto naredno, skladno, red narediti - odrediti, postaviti naredno - uredno, pospremljeno narekuvati - naricati narikla - morski pu naripiti - nahrupiti, navaliti narodjen'je - roenje narokovaa - naricaljka, tualjka naru - korist, probitak; uiniti naru pomoi, biti pri ruci naruati - kazati, objaviti, predati, naruiti; poruivati; naruivati naruen'je - navjetenje naal - v. najti nascati, namokriti nasjati - posijati, zasijati naetati - naii, susresti nasiu - nasitim nasladan - sladak nasladiti - zasititi nasladivati - uivati nasladnit - sladak nasladno - slatko
74

nasladnost - slatkoa, slast, naslada naslajen'je - naslada; veselje, radost; utjeha naslajevati - naslaivati naslediti - slijediti nasledovati, nasleduvati - slijediti nasliditi - slijediti naslidovati - slijediti nasmijanje - smijeh Naso - Publije Ovidije Naso (43. pr. n. e. - 17. n. e.) - rimski pjesnik, autor Elegija ex Ponto i Metamorfoza; car August prognao ga na Crno more (Pont), gdje je i umro nasreuhitavec, hazarder nastati - poeti nastaviti - staviti na to, uputiti nastavljati se - postavljati se, suprotstavljati se, izlaziti na megdan nastor - borba; pakost, zloba nastorivati - navaljivati, pritiskati; progoniti nastran - u stranu nastuditi se - nazepsti nastupati - navaljivati nastupiti - pogaziti, satrti nava - vez navavati - naivati naven - naiven nathitati, nathoditi nadilaziti, natkriljivati, nadmaivati, nadvisivati natkloniti se - nagnuti se natlii - natovariti, navui Natolija - Anadolija, azijski dio Turske, nekadanji naziv za Malu Aziju natpisa - natpis, naslov (. rod) natra - prea, kudjelja natriti - staviti natruhliti - oploditi, uiniti trudnom natruniti - napuniti natsloniti se - nasloniti se natura (lat.) - priroda; narav, ud naturalski - prirodni

natus (lat.) - roen nauen'je - znanost; nauk; uenost nauitelj - uitelj naujen'je - povreda, teta (od nauditi) naukijer - nautiar, navigator Nausikaja - ki fenikog kralja Alkinoja u Homerovoj Odiseji, nala je Odiseja na morskoj obali i zaljubila se u njega. nav (gen. navi, lat. navis) - laa, brod navadan - obian navaja - navaa, navodi naval (lat.) - brodarina, pomorska vozarina navalivati - navaljivati navari (prez. navargu i navargnem, 3. pl. navargu) - navri, nametati, natrpati navarsit - navrsit, nemio, ljut, estok navek - uvijek navek - uvijek, stalno navernuti - dometnuti, dodati navida - zavist navidie - naioe [?] naviditi - pronai, otkriti navidnost - zavist navidovati - zavidjeti navik(a) - zauvijek navis(t) - zavist navistiti - navijestiti, razglasiti, proglasiti navkup - zajedno; uzajamno navkupe - zajedno navlaek, vrsta obue, kao nazuvak navlanji - navlastit, osobit, najvei navlast - hotimice, namjerno navraskati - namrtiti navuiti se - nauiti (se) navuk - nauk nazaj natrag, nazad Nazaranin - Nazareanin nazavati - nazivati, zvati naegnati - natoiti nagati - zapaliti nazi - nagi, goli (mn. od nag) naimati - stiskati
75

nazlob - zlo, zloba, mrnja nazloban - zloban nazlobnik - zlobnik, mrzitelj nazlobnost - zloba nazlobuvati - mrziti nazoi - okam u oko nazoi biti - biti nazoan nazoje - prisustvo nazopet - opet, iznova, ponovo nazvestiti, nazveati - navijestiti, navijetati, obznaniti nazvistiti - navijestiti ne - nema;nije; ne moi - nije mogue, ne moe se ne bud ljubit vee srna - nemoj se vie srdito protiviti ljubavi ne em - neu ne vim - ne znam ne, nej - nije nebavac - jadnik, siromah, nesretnik nebite - nebeski svod; horizont nebitje - nenazonost; nepostojanje nebog - jadan, nesretan, tuan, bijedan, ubog nebogat - siromaan nebor - jadnik, bijednik nebore - jadan, nesretan nebosklon - obzor, horizont neboac - jadnik, kukavac, bijednik ne' - nee neesan - nesretan nede - nigdje nedobitan - nepobjediv nedohod - besputan, kojim se ne moe hoditi nedostajan - nedohvatan, nedohvatljiv, nezasluen, nezavrijeen nedvojnost - sigurnost neg - ali, nego, no, ve; izvan, osim, tek neg(o) - samo nega, nga - nema negda - nekad negdo - netko

negli - kamoli nego, netko negve (ma.) - okovi, lanci nehar - nezahvalnost; nemilosrdnost neharan - nezahvalan neharnik - nezahvalnik neharnost - nezahvalnost, nemar, nehaj neharstvo - nezahvalnost neistolnano, neprotumaivo neizdrian - neodveziv neizreen - neizreciv, neiskazan neje - nije nejin - njezin, njen nejna - njezina, njena nek, nego neka - neva, nevjesta neka me - nemoj me..., pusti me, ostavi me, proi me se! nekaj neka, neto nekod - nekamo, nekuda nelagodan - slab, bolestan nelud - razborit Nemeka - Njemaka nemilan - nemio nemiloma nemilice, nemilo; nemilosrdno nemilosca - nemilost nemio - nemilosrdan, okrutan nemira - neizmjernost nemnin - neminovan nemo - bolest nemorgljiv - koji ne mrmlja nempavica - pojam za prodrljivicu nemre - ne moe; nemrem - ne mogu; nemree - ne mogahu nemrem - ne mogu nemki - njemaki nemkutar, vapar, ovjek koji se prodao Nijemcima. Kulturtrger u ironinom smislu. Kolonizator nenadejano, iznenadno, nenadano nenadna - iznenada nenasit - pelikan
76

nenaviditi - nenavidjeti, mrziti, prezirati; zaviditi nenavidljiv - zavidan nenavidno - zavidno nenavidnost, nenavidost - zavist, ljubomora; mrnja nenavis, nenavist - mrnja, prezi, zavist r neohatren - neokljatren, neobrezan Neper - Dnjepar nepodhiban - iskren nepodobno - neprilino nepokoj - nemir nepokojan - nemio, teak, nemiran nepomljiv - nemaran, nebrian nepomnja - nemar, nebriga nepomnjiv - nemaran, nebrian nepomstvo - nemir, nebriga, nepanja neponjatan (rus.) nepojmljiv, neshvatljiv neponstvo - nepanja neposkok - poskok, vrsta zmije nepovolnost - neprijatnost, neugodnost neprav - nepravedan nepravden - nepravedan nepredan - (as) u koji nisam predao, tj. bojao se neprijazan neprijateljski; neprijaznost nepriklon - nemilostiv neprilian - neslian; zao, opak nepristajan, nepristavan - neprekidan nepristav - neprestano neproast - neprolazan neprotivan - neitljiv, kojega je nemogue protiti, proitati Neptun, Neptuno - starorimski bog mora (gr. Posejdon) neput, neputa (tal.) - neak, neakinja ner i nere - nego; osim, ako ne; pri ner prije nego nerazbrat - nepromiljen nerazlog - nerazumnost, nerazboritost, nepravda

neredno - bez reda, mimo reda, neugodno, okrutno; nemilo (pored uobiajenog znaenja) nereide - ki morskog boanstva Nereja, vladara Egejskog mora; imao je 50 keri, od kojih je najvanija Tetida, Ahilejeva majka Nereide - starogrke nie boginje, morske nimfe, keri morskoga boga Nereja i Doride, pratilice Posejdonove Nerej - starogrki morski bog, otac velikog broja keri - nimfa Nereida nesan - nesanica nesaznan'je - nezahvalnost nee - netko nescjena - mala vrijednost; neast, sramota nesem, nesi, neso - nisam, nisi, nisu nesihu - v. nesti nesin - izrod nesklad - nesloga, razdor, nesuglasica neskladan - nesloan, razdoran neslast - gorina nesmeran, nesmiran - neizmjeran, velik nesmerno - neizmjerno, silno, jako nesmira - nepravda, nasilje nesmiran - neizmjeran, golem nestalen - himben, nepostojan, varljiv; nevjeran; nestalnost himba, nepostojanost, varljivost nestalen - promjenljiv, nevjeran nestalnost - varljivost, nepostojanost, nevjernost; promjenljivost, nevjera nestanovit - nestalan, nepostojan nestavno - nestalno nestavnost - nestalnost nesti - donositi, donaati Nesujetak = unverletzt (nepovrijeen). nete - nee netopir - imi netora - nezgoda, neprilika neumi - nevjet, neupuen, neiskusan neumolan, neumoljen - neumoljiv
77

neumrli - besmrtni neuzmono - nemogue neva - nevjesta, mlada ena nevera - nevjera nevernik zbantuvani, pobunjeni veleizdajnik nevidini, dua nekrtenog nezakonitog djeteta, ubijenog u porodu ili jo u utrobi majinoj, koja luta noima po svijetu u obliku svijetlee kugle, traei smirenje, otkupljenje i izbavljenje nevie - nevjeto nevistac - zarunik nevodno vino - isto, nerazvodnjeno vino nevoljen - muen nevoljama nezahodni - trajan, stalan, est ("nezahodni gost ree se u ali za onoga koji esto dolazi..."; Akad. rjen.) nezdrav (gen. nezdravi) - bolest nezgovoran - neizreciv nezgovoren - neizmjeran nei - jedna bolest nezmonost - nemo neznan - nepoznat nezvist - nevjeran N, ni - nije, nema ni - neto, ita; trava koja je tek iznikla nic, nica, nice - niice niemur - neemu niemuran - nitavan; nevaljao; tat niemuren - isprazan; tat niemurnjak, niemuren, frivolus, nizato upotrebljiv niesar - niega nici, nicih, nicim - v. niki nidan - nijedan niga - njega; ljubav, milovanje, maenje nigda - negda, jednom; nikad nigda(r) - nikada; nekada nigdar i nigdare - nikada nigdi, nigdir, nigder, nigdir i nigdire nigdje

nigdo, nigdor - nitko nijemski - njemaki nika - neka, nekoja Nika - starogrka boica pobjede nikad(a) - nekad(a) nikadar - nekada, koji put nikaj, nitar - nita nikakor, nikakore - nikako nikejski koncil - u maloazijskom gradu Nikeji odrana su dva vana crkvena koncila (325. i 787. godine) niki - neki, netko niko i nikor - nitko nikoko - nekako, nekoliko Nikt nie wiedzial... (polj.) - Nitko nije znao, zato su bili zamiljeni. "Ja znam (ree pjesnik), aneo je prelijetao". Svi su uoili gosta, no nisu ga svi poznali. niktore - nitko nikudar - nikuda Nilo - Nil, velika egipatska rijeka nim - nijem nima - nema nimahu na pamet - ne imahu na pameti nimbus (lat.) - ugled, slava; nedostian, nepristupaan poloa nimfa - u starogrkoj mitologiji jedna od boginja drugoga reda (bilo je gorskih, rijenih, morskih i dr. nimfa) nimfolept (gr.) - od nimfa zaluen, zanesen nimiti - nemati nimost - njemost nindri- nigdje ninfa (gr.) - nimfa, vrsta starogrke nie boice; ljepotica, vila ninja - sada Nireo - Nirej, jedan od najljepih grkih ratnika pod Trojom, kojemu je, meutim, nedostajala hrabrost ni - nita Ni, Nis, mitski kralj u Megari u Grkoj, imao je ker Scilu odn. Skilu (u naem
78

tekstu ila po tal. itanju), koja je ocu iupala iz glave zlatnu vlas (po nekim izvorima: grimiznu), o kojoj je ovisio njegov ivot i sudbina drave; tu je vlas dala Minosu, neprijatelju oevu, na to se Nis pretvorio u kopca, a Scila u grabeljivu morsku pticu ciris (ciridu). niati - njihati, ljuljati niati - glasati se kao sova nie - nita; za nie - nipoto niekoji, nitarija, nitko i nita nievnik, nitarija, nikogovi niskostvo - malodunost Niso - kralj Megare na Siciliji, ija je sudbina ovisila o purpurnu pramenu njegove kose; kad je vodio rat protiv kretskoga kralja Minosa, koji je opsjedao njegov grad, ki Skila odsjekla mu je taj pramen i odnijela ga Minosu, ali ju je Minos prokleo kao izdajicu vlastitoga oca nitar i nitare - nita nito, nitor i nitore - neto nitor(e) - nita; nitor(e) ne manje - uza sve to, pa ipak nit - niti nitac - nt niti - njegovati, podravati nititi - nijetiti, podjarivati nitko - netko nitkor i nitkore - nitko nizdola - prema dolje nizina, niina - nitavilo nina - njena, njegovana Nizo - kentaur Nes, v. Dianira nizok - nizak nizoko - nisko noblesse (franc.) - plemstvo noevati - noiti noi pervom vusnenje - u prvom nonom snu Noctis sub silentio - U nonoj tiini nocuj - veeras

ng - nogu (gen. pl.) nog(o) - nego nohat (gen. nohta) - nokat non omnis moriar (lat.) - neu sav umrijeti; tj. ostavljam iza sebe djela po kojima e me pamtiti (Horacije) non so dove - ne znam gdje non son - nema norc - budala, luda, glupan norija - ludost, budalatina noriti - roniti norma, zapovijedani crkveni blagdan. Od latinskog: norma, propis nosac (dem.) - nosi nosilo (zlatno), barokna nosiljka, feudalna noka - umanj. od nos, nosi; umanj. prema noga (noica) noter do - sve do Nova Indija - Amerika novak - novi vojnik noviti - obnavljati noviti se - obnavljati se novski drokun - zmaj iz Novog, tj. Herceg-novog, koji je bio pod turskom

vlau, za razliku od Kotora koji je bio mletaki; zmaj se nalazio na turskom grbu nozdra - nozdrva nu, nut - uzv. nu nujan - neveseo, tuan, zabrinut, snuden numen (lat.) - boanski mig, znak boje volje; boanstvo uope numeru (lat.) - broj numija - nejasna rije nuna - zipka nunati (izraz iz djetinjeg jezika) spavati nunzio (tal.) - glasnik; papin poslanik, nuncij nut - no, eto, evo, no; gle! vidi! nut, nuti - nu nuternja, utroba; z nuternje prorokuvati znai proricati iz ptijeg droba nutri - unutra nuzan'je - potapanje nuzati - potopiti Nymphe - na latinski nain pisano nimfa, starogrka nia boginja

Nj
njadra - njedra Nj, nje - njih, njega, njezin; njoj; vu nje - u njoj nje, njeje - njezin njega (gen. os. zamj. on u slubi posv. zamj.) - njegov njej - njoj njeje - nje; njezin, -a, -o njejega - njezina (gen. pl.) njeki - neki Njemen - rijeka u dananjoj Bjelorusiji i Litvi; utjee u Baltiko more njemki - njemaki njih - njihov njih sloih u kitu - (pjesme) skupih u zbirku njijati - njihati, ljuljati njiju njih; njihov (dualski oblik njo - nju, ju, je njustovina (ma.) - kunovina, kunino krzno

79

O
O mores (lat.) - O obiaji, tj. O kakvo li je to ponaanje O Patria! Dolce nome... - O domovino, slatko ime ob - o, uz, pri oba bota (dual) - oboje ete biti obagnati - optrati obajti (prez. obajdem) - obai, obii obaliti - oboriti, sruiti, svladati obarovati, obaruvati (ob-varovati) ouvati, obraniti, zatititi, sauvati obatriti - ohrabriti obeno - uobiajeno, obino; ope obinski - opi, zajedniki obderati - odrati, zauzeti, osvojiti; zadrati, zaustaviti; sauvati obderavati - pridravati se obdraati - postati drag obdulja - nagrada trkau; utrka; viteka hrvatska igra obeaj - obeanje obenuti - uvenuti ober - iznad, povrh, vie od oberh - iznad obernuti - okrenuti oberstar (njem.) - pukovnik obersudac - nadsudac obeseliti - obradovati, razveseliti obeseliti se - razveseliti se obetati - obeati, zavjetovati se, obvezati se obeteati - oboljeti obeza - obveza obhajivati - oblaziti obhiavati - obuhvaati obhititi - obuhvatiti, zahvatiti obhoditi - ophoditi, obilaziti, traiti obi - obje obian prikladan, blag, lijep, ljubazan (pored normalnog znaenja) obino lijepo, ugodno
80

obiuvati - sauvati obide - obie obijti - obii obiknuti se - naviknuti se obil - obilan, obilat Obili, Milo (?-1389) - srpski plemi, prema narodnoj predaji i usmenoj knjievnosti on je ubio turskog sultana Murata u bitki na Kosovu obilnost - obilje obimlivati - obuhvaati; obimlivati se grliti se obimljati - grliti obirati - birati, izabirati obist - obijest; obist garla - neumjerenost u jelu i pilu obist garla - neumjerenost u jelu i pilu obistraniti - opkoliti, obuhvatiti obit - obeanje obitan'je - obeanje obitati (prez. obiu i obitam) obeavati, obeati, obrei; obitati se- zavjeriti se, zarei se obitati se - obrei se, obeati, obvezati se, nadati se obiti - obuhvatiti, obuzeti obitil - obitelj obitovati - obeavati objaati, objaiti jaati, ojaati objestran - obostrance, s obje strane objeti - obuhvatiti; zagrliti; obuzeti objist - obijest obladati - ovladati, svladati; zavladati, nadvladati, prevladati, pobijediti obladavnik - pobjednik, vladar oblas(t) - vlast oblasno - dostojanstveno oblast - vlast, vladanje, ravnanje, mo, jakost, snaga oblediti - zalediti; problijedjeti Obleka - odjea, haljine

oblien - oblikovan obliiti - objaviti, oitovati, pokazati oblika - odjea obliniti se - ulijeniti se, postati lijen oblisti - obilaziti oblitati - oblijetati obliti - ljeti, u ljeto obliza, sladokusac obljubiti - zavoljeti, zamilovati obljubiti se - zavoljeti se oblok (ma.) - prozor obmititi - podmititi, potkupiti obnajati - optoiti, ukrasiti, okititi, nakititi obnoriti - poluditi oboj - uzv. jao oboliti - rastuiti, zadati komu bol obor - tor, ograda, mjesto za stoku oboriti se - spustiti se, nagnuti se; zapasti (sunce) obosti - ubosti obotiti - otei obraati - okretati, obrtati obraati - okretati; mijenjati obramba obrana, zatita obraniti raniti, izraniti, pozlijediti obrati - izabrati, odabrati obratiti - okrenuti obraz (rus.) - slika, svetaka sliica obrediti - urediti Obri - Avari obrist, pukovnik. Od njemakog: Oberst obrizati - obrezati (muki ud) obrnit - obratiti, osvrnuti obrnoti (se), obrnuti (se) - okrenuti (se); navesti, skloniti (na zlo) obrnuti - okrenuti, svrnuti obrok - ono to je nekom odreeno, pa i sudbina ("zgodal se taj obrok protivnikom mojim" - neka se takva sudbina dogodi mojim protivnicima; Pari Eleni) obrov - opkop, prokop, korito (rijeke)
81

obriti - zahvatiti vrh, zavladati, ovladati obrtni - koji se okree obrubiti - orobiti, oplijeniti, opljakati obrum - mamac, meka obanitel, varalica, mistifikator obanost - pogrda, psovka obsijan'je - obasjanje obsine - opsjedne, zauzme obsiniti - zasjeniti obsjednik - opsjedatelj obslanjati - okruivati obsluiti - odrati, ouvati; izvriti, ispuniti obteren - obuzet obteriti - opteretiti obticati - optjecati obuditi - potaknuti obuditi se - probuditi se obuhititi - obuhvatiti, pojmiti obujati - obuzeti, zaokupiti; osvojiti, obuhvatiti, proeti obujeti - obuzeti, dohvatiti obujmjen - obuhvaen obuziti (ob-uziti) - obuhvatiti uzama, zarobiti, svezati obveriti - izvriti obvrii - okriviti, optuiti obzida - zid oko neega, bedem, ograda obzivati - obzijevati, zijevati oko ega obznaniti - rei, priopiti, objaviti o, oi (zapravo oi, prez. ojdu i ojdem, ou i oem) - pustiti, ostaviti, napustiti, zanemariti; otii oa (stari) djed, otac oac - "rupa na prstenu u kojoj stoji dragi kamen" (Akad. rj.) oahtati - oeati, izgrepsti oamati - dugo ekati, ukoiti se od ekanja oi (prez. oem i ojdem) ostaviti, pustiti, ostaviti, okaniti se, zanemariti; otii; proi, minuti ocijerati - kesiti se

oikati - oekivati, ekati oin - oev ociriti - isceriti, iskesiti oititi - oitovati, objaviti, iznijeti na vidjelo oitovati se - objaviti se oituvanje - iskazivanje, pokazivanje oivestno - oevidno od davnja - odavna, ve dugo od jezika od svih naju - svih nas koji govorimo istim jezikom od ljuvezni potajnice - tajne posrednice u ljubavi od mila - od alosti od nevolje, glada brani. od potribe jest - potrebno je, treba od zalih - od zala odajti - otii odar - krevet, postelja, leaj odarvati se - othrvati se, oduprijeti se odbii - pobjei, raspriti se odbignuti - pobjei, udaljiti se odbigovati - izbjegavati odbirati se - odvojiti se odckvrnuti - oskvrniti oddaljati - udaljavati oddiliti - udaljiti oddiljati - udaljavati oddojiti - odojiti odduriti - zamrziti; odbiti oem, oe - v. oi oem, oe, oe - v. o odnije - odjea, odijelo oder - hodider, hajde Oder - Odra odti - odjenuti odhajati - odlaziti odhoditi - odlaziti odi - ovdje odi, odijte, odiju - v. oditi se odia - odjea, plat odien - slavan, proslavljen odiiti - pohvaliti, proslaviti
82

odihaj - predah odijeliti se - odvojiti se, rastati se odijeljen'je - rastanak odije - odjene odiliti - rastaviti odiliti se - udaljiti se, odijeliti se, odvojiti se, rastati se, oprostiti se, otii, poi odiljati - v. oddiljati odiljati se - rastajati se odiljen'je - rastanak oditi (se) - odjenuti (se), obui (se), zaogrnuti (se) odizada - straga, odzada odje - ovdje odjesti se - odjenuti se odkol - otkad, otkako odkole - otkad odlaiti - odgaati, zavlaiti odliiti - odluiti odlog - olakanje, odgoda odluak - odluka odluen'je - odluka, nakana; zamisao odluiti - odluiti, odrediti; odvojiti, odijeliti odmetac - povraz odmetati se - odricati se odmitati (part. odmiui) - odbacivati odmiti - odvratiti, odgovoriti odmjena - zamjena odnaati - odnositi odneti (odnam, odne, odni) - ukloniti odnimiti - oduzeti odnud - odonuda, otuda Odoakar - gotski kralj iz V. st. n. e; 476. g. svrgnuo posljednjeg rimskog cara i postao prvi barbarski vladar Italije odojiti - v. oddojiti odoljen - ljekovita trava (lijek od nje umiruje rad srca) odor krevet, trud, muka; plijen, pohara odovdi - odavde odperti - otvoriti

odprauljati - otpremiti, otpuivati odpraviti - otpremiti, otputiti odpravljati - upravljati, usmjeravati odpriti (odpru) - otvoriti odpuditi - otjerati, odagnati odpuati - otputati odrenem - prez. od gl. odgnati odreni - prez. 3. l. sg. od glagola odgnati odriti - oplijeniti, opljakati odastak - odlazak odsei se - odvojiti se, udaljiti se odsedoh - odsjedoh (konja Pegaza, tj. sjahao sam) odsesti - sjesti; sjaiti odskoiti - uskoiti (iz vojske), odmetnuti se odsuditi - osuditi odsujeno - presueno, odlueno odtei - odlazei ostaviti odtri - odhrvati odudriti - uzvratiti udarac oduravati - mrziti oduriti - zamrziti; odbiti oduziti (od-uziti) - rijeiti uza, osloboditi Odvajati se = od neega se dijeliti, neto ostavljati. odvari - odbaciti, odstraniti, odrei odvee - odvie odvetina, advocatura, ono to se plaa odvjetniku, advokatu odvetek - odvjetak, batinik, nasljednik; potomak odvezati - odrijeiti odvi - odvie odvit - odvjet, odgovor odvitnica - odvjetnica, zagovornica odvjetan - koji se moe ispriati, odgovoran odvratiti - uzvratiti; odvratiti, okrenuti odvratiti se - odvratiti se, odstupiti, napustiti odvri (prez. odvrem) - odbaciti
83

odvrii - odvri, odvrgnuti, odbaciti, odrei (se) odvriti se - odvrgnuti se odak (tur.) - ognjite, dimnjak; dvor, kula, kua, dom odenuti (prez odenem) - otjerati odzgar i odzgor - odozgo oficij (lat.) - moljenje brevijara, slubena molitva ofrustati (tal.) - izbievati Og - amorejski kralj u Baanu ogada - gaenje ogajn - vatra ogarditi - nagrditi ogenj - oganj, vatra ogerli, okovratnik oglan - djeak, momak oglavlje - dio konjske opreme koja je konjima na glavi ogled - primjer; ogledalo, zrcalo ognen, ognjenit, ognjeniv - vatren ognivo - kresivo ognjeina, vrsta poreza, koji se plaa po pojedinom ognjitu ogoj - pogodnost ogovor - ogovaranje; osuda; ugovor, pogodba ogriviti - (nejasno znaenje) ogrizivati - brstiti ogrljaj - ogrlica ogrustan - odvratan ohajati - ostaviti, zapustiti ohajati se - okaniti se, ostaviti se, pustiti, okaniti se ohiniti - prevariti ohoditi - pustiti, ostavljati, izostavljati, zanemarivati oholas - oholost oholast, oholija, oholstvo - oholost ohotnost - enja, elja, volja, tenja ojavljati se - odazivati se oje - ostavi (od ojti, oi) ojmo - ajd'mo

ojt(i) - v. o ojti (prez. ojdem) - ostaviti, izostaviti, propustiti, zanemariti; okaniti se k - oiju (gen. pl.) okazionalizam - smjer u filozofiji 17. st. koji je uzajamno djelovanje due i tijela tumaio neposrednim boanskim utjecajem okiniti (ma. kin - nakit, ures) - uresiti okol - krug, tabor, zbor okoli - okolina (sve to nekoga ili neto okruuje: krug, okrug, svijet, prostor, kolo, toak, obod, okvir, ograda, opseg, kugla, pojas uzduha, klima, podneblje sva su ta znaenja [i jo neka druga] navedena u Akad. rjen.) okoliti - ogrliti okon - konac, kraj, smrt okon - oko, okolo okoran, okoren okrutan; otvrdnuo, otar, krevit; strog okornost - okrutnost okoruniti - okruniti okosit - osoran, "koji se okaa na koga" (Akademijin rjenik) okoljiv - grub, svadljiv, naprasit okraj polna - oko podneva okrepeti - ukoiti se, odrvenjeti okriliti - okruiti, zakriliti, zatititi; obuzeti, obuhvatiti okripivati - okrepljivati oksjena - v. hoksjena oktrojirka (prema franc.) - neto nametnuto odozgo, naroito zakoni koje donese najvia dravna vlast bez sudjelovanja narodnih predstavnika; samovolja okulari (tal.) - naoale ol - il, ili olenjka, uljenica olika - maslina oljubiti - zavoljeti omaknuti - poderati, otrcati
84

oman - "oman" je valjda balzam "amonium" koji spominje i Vergilije u eklogi III, 89. i IV, 25 (tefani) omarziti se - omraziti, ogaditi omarznuti - omrznuti, smrznuti se omazati - namazati omaziti - omazati, namazati omeglavec, varalica omeknuti se - sruiti se, spuznuti Omer - Homer, starogrki pjesnik Ilijade i Odiseje omiljati - onemoati; onesvijestiti se Omir - novogrki nain itanja imena Homer omiti - umiti, oprati omraza - mrnja, zavada, neprijateljstvo on - on; onaj On peut tout, quand on veut. Jacottet. (franc.) - Sve se moe kad se hoe. onada - onda, tada onager (gr.) - vrsta divljeg magarca onak - onakav onak(o) - ovako, tako onas - odmah; onda onde i ondi - ondje ondruna - nejasna rije (Akad. rj.) oni - oni; onaj ontrat - onda opaiti - izopaiti, pokvariti opadanje - padanje opalizacija - prelijevanje boja, ljeskanje, blijetanje (prema dragom kamenu opalu) opartiti se - opteretiti se, natovariti se opaaj - opasaj, pojas; biti dobra opaaja - biti irok u struku opasti - pasti opazan - oprezan opina - drutvo opiti - obiavati; upotrebljavati opei - zagrijati, upaliti operan - vrijedan

opernguker (njem.) kazalini dalekozor opervi - prvi put ophititi - obuhvatiti, ogrliti ophoditi - opkoljivati Opiano - Opijan, grki pjesnik (II. st. pr. n. e.), autor didaktikog epa O ribolovu opirati - prati, ispirati opitati - upitati oplahen - uvenuo oplaiti - uplaiti oplasnuti - splasnuti oplaviti - plavilom obojiti opleak - vrsta enske koulje opoldne - oko podne opor - otpor oporuiti - posvetiti, namijeniti oprava - haljina; odijelo opravica - haljinica opraviti obaviti, izvriti, uiniti, izvesti; opravdati; spraviti opraviti se - spraviti se, pripraviti se opravljati - initi, raditi opretiljati - udebljati se, ugojiti se opriti se - oduprijeti se oproenje - oprost oprostiti - osloboditi; ukloniti, olakati opruditi - opuriti, udariti opaniti - osramotiti; opanost - sramota, sramoenje opsinuti - osvijetliti opsivati - opsijevati, obasjavati opstraniti - opkoliti, okruiti opstupiti - okruiti, opkoliti, opsjesti opsuditi - osuditi optei - optrati opticati - optjecati, trati amo-tamo, optrkivati (pored obinog znaenja: tei okolo) optren - optereen opuati - naputati opustiti - ispustiti
85

ora - sat(vrem.), vrijeme; ora suda Bojega - trenutak Bojega (posljednjeg) suda orajiti - ispuniti (rajskom) radou oral - orao oranj - redak Orao - Austrija (koja u grbu ima orla) oraje - orahova uma orate pro nobis - molite za nas Orcagna, (Andrea di Cione, 1308-1377) - firentinski slikar i graditelj ordonanc (franc.) - vojnik dodijeljen komandi za prenoenje naredbi, za vrenje sitnih kancelarijskih poslova i sl. orfejski - pridjev prema orfeum (gr.lat.), zabavite, muziko drutvo Orfej, Orfeo - Orfej, mitski pjeva iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvijeri da ga sluaju; kada je njegova ena Euridika umrla od zmijinog ugriza, Orfej ju je pokuao izbaviti iz podzemnog svijeta, ali je prekrio uvjet da se nee osvrtati da je vidi prije nego to izae na povrinu organi - orgulje organi (mn.) - organ, orgulje orih - orah Orion - u starogrkoj mitologiji sin Posejdona, divovski lovac, po kojemu je nazvano i sazvjee ormanica - laka senjska laa orologio (tal.) - sat; misli se na posebno konstruirani sat u Tore del orologio u Veneciji na Trgu sv. Marka, u kojemu dvije velike muke figure otkucavaju tono vrijeme oroslan, oroslanski, lav, lavlji. Od madarskog: oroszlan. Turski: arslan, lav orsag - drava, kraj, zemlja; orsaka velika gospoda - dravni odlinici, plemii, magnati. Od madarskog: orszg oad - otiavi

osal, osao - magarac oarbiti se - otrbiti se, okrezubiti oe - jo, jote osel - magarac Osib, Osip - Josip osiditi - osijediti osin - sjena Osip Baramatin - Josip iz Arimateje, bogati Isusov sljedbenik koji mu je poklonio grobnicu. Maruli ga zove Baramatin zbog pogrenog itanja latinskog ab Arimathaea osjak, Senatula tinctoria, vrsta biljke osjeka - oseka oskoruva - oskorua, vrsta voa okropiti - pokropiti oskuben - poupan oskupsti (prez. oskubem) - upati oslaati - osladiti oslak - magari olja - magarea olji - magarei osmuditi - opaliti, oei osmujiti, spriti, opei osnobiti - ozlijediti osnovati (se) - izmisliti osoj - osojna, sunana strana osojan - koji je u sjeni, sjenovit, zasjenjen opotan - osramoen, ponien opotati - osramotiti, narugati se; opsovati ostajenje - ostanak ostar - otar ostati - pored obinog znaenja jo i: prestati, okaniti se, proi se, ostaviti, zakazati, zatajiti (oba posljednja glagola u znaenju: ne izvriti, iznevjeriti nade) ostati na rosi - ostati usjedjelica ostavljati - ostavljati, odricati se; proputati, zapostavljati Ostija - grad na uu Tibera, luka grada Rima
86

ostinuti - ohladnjeti, omlitaviti ostraviti se - ostati zaaran, zaljubiti se ostriti - otriti otro (tal.) - jugo, juni vjetar osud - osuda osujen - osuen; osudenik osupnost - strahota, zaprepatenost osvaditi se - optuiti, okriviti osvalina, presvalina, vrsta crkvene kmetske dae, koja se plaa na dan svetoga Osvalda osveen'je - posveenje osvem - osim osvjetljavati se - osveivati se otai, otajti (prez. otajdu i otajdem) otii otae - otie otaj - tajno, potajno otajti - v. otai otar - oltar, rtvenik otavan - mokar, vlaan, natopljen otin - oev otdliti se - udaljiti se otegnuti se - protegnuti se, rastegnuti se otepsti - otresti otezati - odvraati, odvlaiti othajanje - odlazak, odlaenje othajati - odlaziti; bjeati; letjeti othititi - odbaciti otijemna - lantina, motka na brodu koja dri jedro otim - otmica otimlivati - otimati otirati - naputati otien - odbijen, otisnut otiten - odbijen otit - v. hotiti otiti (prez. otidem, imp. otidi) - otii otiti pro - otii, nestati otkladati - proputati otkli - otkad, od kada otkojiti - othraniti, podii na noge (dijete)

Otman - Turin; otomansko carstvo, Turska oto to, evo, eto otole - odavle otomaljski - otomanski, turski otonjaj - malo, slabo, povrno otpirati - otvarati otpreti - otvoriti; otpirati - otvarati otprt - otvoren otribiti - otrijebiti, oplijeviti, oistiti, isprazniti otrok - dijete otsuda - odavle otuje - otuda, odavle otvri se - odrei se, odbaciti ouvertura (franc.) - predigra, uvod ov i ovi - ovaj ovaditi - optuiti, okriviti ovainiti - osramotiti, oskvrnuti ovda - ovuda ovde i ovdi i ovdika - ovdje ovehati - poveati ovenuti - uvenuti overstlajdnandissa, potpukovnica Ovid, Ovidij, Ovidije, Ovidio - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) starorimski pjesnik, autor uvenih Metamorfoza; prognan na Crno more

(Pont), gdje je i umro, pie dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto; ljubav od bludnih en odnosi se vjerojatno na njegovo djelo Ars Amatoria ovo eto, evo ovolici - ovakvi ovsenjak, kruh zobeni, zobenjak odenuti - otjerati ozebiti - ozepsti oet - ocijeen oica - lica oidati - oekivati ozirati se - obzirati se, pogledavati; mariti, brinuti se oiti - oivjeti oznanjen - objavljen, proglaen oznobiti - uiniti jadnim ozoja - odvie, suvie; veoma, mnogo ozriti se (prez. ozrim se) - obazreti se, osvrnuti se, pogledati ozubiti se - oprijeti se, postati zubat, suprotstaviti se, "pokazati zube" oura (lat. usura - kamate) - lihva oura, lihvar, foenerator. Od latinskog usura: kamate ozvati - zvati, nazvati

P
paati - smetati, dirati pacati, stavljati u "pac", u salamuru. Od njemakog: Beiz paiti - smetati, prijeiti, koditi paolat, caluatica, poculica, enska pea. Od madarskog: patyolat, najfinije platno pacta conventa (lat.) - sporazum, ugovor (ovdje ugovor iz 1102. kojim su Hrvatska i Ugarska sklopile personalnu uniju) padim - palim
87

Padva - Padova Paestum - danas mjesto Pesto jugoistono od Salerna u junoj Italiji, neko grki grad; poznat po ruevinama dorskog Neptunovog hrama iz 5. st. pr. n. e. pahati - mahati, vijoriti pain (gr.) - pean, pobjednika pjesma, pjesma zahvalnica, hvalospjev pajda, drug, prijatelj u zlu, suprug. Po madarskom: bajtrs, pajts pajnkrt, dijete nezakonito

pak, paka, paki pa, pak, opet, nanovo, onda, zatim pala (tur.) - sablja palaa - blagovaonica; soba Palade - nadimak boice Atene, grke boica mudrosti, kao jake i hitre djevice palandra, bludnica u najbrutalnijoj psovci, kao flundra, ena koja se doskitala iz nepoznata svijeta, iz zloglasnih daljina, "iz Flandrije" palanjek, stup, kolac. Od latinskog: palanga pala - krvniki ma Palatin - jedan od sedam rimskih breuljaka; v. sedmera brda palazzo (tal.) - palaa palenica, procijep za prste. Vrsta sredovjenog muila Palestrina, Giovani Perluigi da (15251594) - talijanski skladatelj, autor glasovite Mise pape Marcela; njegov stil postao je uzor crkvene vieglasne glazbe palingenezija (gr.) - ponovno raanje, reinkarnacija palmeta (franc.) - ukras u obliku palmina lista ili granice palok - " 'na paloku' se uzima kad je neto metnuto tako da moe svatko uzeti i odnijeti, t. j. nije sakrito ni zakljuano" (Akad. rj.) palo (ma.) - ma pamet - spomen, uspomena, sjeanje Pampeluna (Pamplona) - grad na sjeveru panjolske, nekad prijestolnica kraljevine Navarre Pan - starogr. bog uma, zatitnik stada i pastira pan (e.) - gospodin pan (tal. panno) - tkanina, sukno, haljina pana (tal. pancia) - trbuh panador (tal.) - vrsta sukna sa zlatnim nitima
88

panati, povezivati se, spletati se, ljubakati. Od njemakog: Pantscherl, potajno ljubakanje pancijer - oklop pandemonij (gr.) - skup zlih duhova panegirik (gr.) - hvalospjev, pretjerano hvaljenje nekoga ili neega panjka - kleveta pantera - patronta, torba za puane naboje pantlek (prema njem.) - traka, vrpca (oko eira) pantun (malaj.) - malajska pjesnika vrsta sa strofama od etiri unakrsno rimovana stiha paoma - palma paomni - prid. prema paoma, palma paperu - papir Papini, Giovanni (1881-1956) talijanski knjievnik, pisac fantastinih i apsurdnih pria, buntovan anarhist, ateist; kasnije smireni obraenik papranjen - zapapren para - ini se para - dua paradiomska - rajska paradi - raj paradiom - raj parati se - initi se parija - prija, dota parfen (franc.) - parfem Parid - Paris, sin trojanskog kralja Prijama koji je oteo lijepu Helenu, to je bio povod trojanskog rata parija (ind.) - u Indiji ovjek koji nije pripadnik ni jedne kaste, prezren i "neist" parilo, kipuom vodom preliveno meso ili rublje u kipuoj vodi; od pariti, vaporare parip (gr.) - konj, kljuse, konjusina pariti - initi se parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parkli, pande parlati (tal.) - govoriti, rei parlavita, brbljavac. Od francuskog: parler i vite, govoriti i brzo Parnas - prebivalite Muza u starogrkoj mitologiji parnja - raspra, spor parona (tal.) - gospoa, gospodarica parsi - prsa parst - prst parsura - prsura, tava part (lat.) - dio, strana parta (ma.) - vrpca za glavu, nakit na glavi djevojke koji je oznaka djevojatva parun (tal.) - zapovjednik broda parvanji - prvanji, prvotan, prijanji parvo - prvo, prije pasac - pojas, pasica Pasanec Andrija, uz Gupca i Gregoria, jedan od voa seljake bune 1573 pasati - pasti, opasivati; opasati pasom paiti se - uriti se pasivati (tal.) - prolaziti pasko nositi - brinuti se, uvati, nadzirati, paziti pamaga (tur.) - papua Pasoglav - ime mongolskog kralja u narodnoj predaji; Mongole, ali i Hune i Avare, na narod nazivao je Psoglavci pasoglavci - narodni naziv za Avare i Tatare (Mongole) koji su 1242. provalili u Hrvatsku paovabec, ded paovabec, mlaka proljetna kia, koja mami travu da poraste za pau pasti - 1. pasti; lei; 2. opasivati, pasati; 3. pasti, hraniti pastirnica - pastirska pjesma Pastourelle (franc.) - pastorala, pastirska pjesma pat - ugovor patakun, vrsta starinskog novca
89

patancija, lumbarda, granata; eksplozija topa, odjek grmljavine topovske patarenac - bogumil patarinski - patarenski, heretiki, bezboniki patekar - ljekarnik, apotekar pater (lat.) - otac; redovnik Patria o mea creatrix, patria o mea genitrix (lat.) - Domovino, moja stvoriteljko, domovino, moja roditeljko! (Katul) patrio qui more (lat.) - koji po obiaju otaca patriti - pripadati, dolikovati patrun (tal.) - upravitelj, zapovjednik broda pav, pava - paun pavilon, zastava. Od francuskog: pavillon Pavlimir - drama hrv. pjesnika Junija Palmotia (1606-1657) pavoina - pauina pavuk - pauk Pazipha, Pasifaja, ena Minosova, sestra Kirkina, majka Fedrina (v. sljedeu biljeku). pe - ii e; po njih senja pe - po njima e ii sanja pean (gr.) - zanosna pjesma, hvalospjev Peantov Philoktet (Filoktet), jedan od Grka koji su poli na Troju; kad su Grci putem prema Troji pristali na otoku Hrisu da obnove zalihe pitke vode Filokteta je ujela zmija u nogu i rana mu se dala na zlo te je strano zaudarala; zato ga drugovi ostave na otoku Lemnosu da tamo umre; bogovi su meutim htjeli drugaije, pa kako je Filoktet bio posjednik nepogreivih Heraklovih strijela, odredili su da od njegove ruke ima pasti Paris; to se i dogodilo i odatle "prispil na rasap od

Troje", gdje je ozdravio te nije trebao "nogu pritarti." pea - komad pea (tal. pezzo) - komadi, dio peal - bol, tuga, alost, jad, bijeda, nevolja; otidi k peali, otidi da te n (kao dananje npr.) idi do jada, idi nevidom pealan - tuan, tjeskoban; zabrinut; brian, skrban pealno - brino, skrbno, usrdno peanje - peenje; na peanje - za peenje peao, peal - bol, tuga peaon - alostan pei se - brinuti se peiti - ugristi ped - pedalj (. roda) pedepsa (lat.) - kazna pedepsan'je, pedepsanje - kazna, kanjavanje pedepsati, pedjepsati, pedipsati - kazniti pedipsa - kazna pedipsa - kazniti pedipsan - kanien, pedepsan pedipsati - kazniti, kanjavati pedjeps - kazna pedjepsan - kanjen pedut (tal.) - kormilar Pegaz - krilati konj iz grke mitologije, simbol pjesnikog nadahnua pehnuti - taknuti, ubosti pejati - voditi pekel - pakao peklar, prosjak. Od njemakog: Bettler pekljar, petljar (od njem. rijei Bettler) prosjak pekva, zdjela u kojoj se pee peenje pelati - voditi pelati se - voziti se pelda (ma.) - primjer, uzor pelegrin (lat.) - putnik, hodoasnik
90

pelenica, prisveta - pelena u koju je Bogorodica povila Isusa. Relikvija presvete pelenice uva se u dubrovakoj katedrali. pelin, pelina (pridjev) - gorak, gorka pelina - rastuena, tuna, ogorena pelivan (tur.) - cirkusant, akrobat peljat (ak.) - voditi peljati - voditi, nagoniti, poticati Pemka - ehinja Pemko - prema Pemac, Pemska (od njem. Bhmen), donekle podrugljivi naziv za ehe i eku Pen - pjen (gen. pl.) Penat - v. Bat penati - starorimski kuni bogovi pendisati (tal.) - visiti pender (tur.) - prozor pengan (tal.) - naslikan pengati (tal.) - slikati pengatur (tal.) - slikar peniz - nejasna rije (Akad. rj.) Pensando al Bel ch' eta non cangia o verno (tal.) - Mislei na Lijepo to ga ne mijenja ni vrijeme ni godinje doba pentur (tal.) - slikar pepsin - ferment u eluanom soku koji rastvara bjelanevine i time pomae probavi hrane per amorem dei (lat.) - za ljubav boju per aspera (lat.) - dio latinske poslovice Per aspera ad astra - kroz trnje do zvijezda per li primi - prvih dana per moji dui - na moju duu, doista per pedes apostolorum (lat.) - nogama apostola, tj. pjeice, kako su hodali apostoli Perat - Perast, grad u Boki kotorskoj perasti - pernati, krilati (konj perasti Pegaz) perche stare boncompani (tal.) - da ostanu u dobrim odnosima

perdliv - koji isputa vjetrove, prdi perdo (perda) - ograda, naslon perdulek, omalovaujui izraz za sitniavu osobu peren - pernat, iskien perjem perenit - zakien perjem (perjanicom) Pergam - tvrava u Troji, a katkad i zamjena za samu Troju; takoer i antiki grad u Maloj Aziji (danas Bergama u Turskoj) perie - pera (za pisanje), pisaljke periculum in mora (lat.) - opasnost je u odgaanju perje - perjanica, nakit za kacigu ili vojniki eir perkelt, telei gula. Od madarskog: prklt perla - biser perlat - prelat, crkveni dostojanstvenik pernica - blazina, perina pero - krilo (pored obinog znaenja) perorirati (lat.) - opirno, patetino govoriti peroti - krila perin soldaki, Glechoma hederaceum, vrsta biljke Perso - Perzej, starogrki mitski junak, koji je ubio Meduzu, oslobodio Andromedu i dr. (ne Andromahu, kako navodi Ranjina) perona (lat.) - osoba, linost Perun - slavenski vrhovni bog gromovnik; Maurani ga koristi umjesto Jupiter (Zeus) perut - krilo pervlje - ranije pervo - prije psan - pjesma peke - dar, poklon peke uiniti - darovati peteh (pl. petesi) - pijevac, kokot peti, pti (poju, pojem)- pjevati petje - pjev, pjevanje; pjesma
91

Petka - brdo iznad Grua u Dubrovniku petlarija (njem.) - prosjaenje petljar - prosjak petljarski - prosjaki petra - Igra rijei: latinski (grki) "petra" znai kamen. pezda, ovjek koji puta vjetrove (tiho) pezdec, puvanjak, emissio crepitus ventri taciti Phedra, Fedra, ki Minosa i Pasifaje, ena Tezejeva; zaljubila se u svoga posinka, Tezejeva sina iz prvoga braka, Hipolita, a kad ju je ovaj odbio, optuila ga je za nasilje i objesila se; time je prouzrokovala i smrt Hipolitovu pod kopitima vlastitih njegovih konja. Philis, Filida, ime prijateljici starorimskog pjesnika Horacija. Philomena, zapravo Filomela, ki atenskoga kralja Pandiona i sestra Prokne, ene trakoga kralja Tereja; kad ju je ovaj oskvrnuo, Prokna je Tereju (u sporazumu sa sestrom) vlastitoga sina Itisa zaklala i priredila za jelo; kad je Terej spoznao sav uas, navalio je na ene, no Prokna se pretvori u slavuja, a Filomela u lastavicu; sam Terej pretvorio se u pupavca koji stalno goni slavuja i lastavicu. Phoebus - Feb, jedan od nadimaka boga Apolona, kao boga svjetla i sunca pia - hrana piccolo (tal.) - konobarski naunik pice - kotica pie - pie; v. pitje Pierko Buni (1780-1846) - dubrovaki pjesnik i dramski pisac; god. 1813-1814, kad je propadala francuska vlast u Dubrovniku, vrlo se hrabro borio protiv Francuza i bio teko ranjen; kad poslije toga nije u rodnom mu gradu uspostavljena nekadanja sloboda, otiao je u emigraciju, no kasnije se vratio

pifar - svirala pifkati - svirati na svirali pihati, dirati, doticati pijar - pehar, vr Pijast - gostoljubivi poljski teak, otac Zemovita, mladog junaka koji je prema pripovijedanju Martina Gallusa pobijedio u Gnjeznu kneza Popjela i sam postao knezom pijerg (gr.) - toranj, kula, tvrava Pijeride - muze, vile, nazvane prema pokrajini stare Makedonije: Pijerija (napomena iz Vrazove ostavtine) pijerski - blagdanski, sveani, pirski pijevac - pjesnik pika, koplje. Od njemakog: Picke pikast - tokast, pjegav pikat (tal.) - jetra pilav - tursko jelo od rie pilda (ma.) - primjer, uzor pilicari (tal. pellicciaio) - krznari, koari piligrin (lat.) - putnik, hodoasnik pili - pie piljug - klica, mladica pilko, grobar, u zagrebakom lokalnom znaenju. Od latinskog: vespillo pimfarata - svirka pina - pjena Pinij - Monte Pincio, breuljak u Rimu Pindar ,Pindaro (oko 518-442), starogrki pjesnik, autor glasovitih oda, na glasu kao najvei starogrki liriar pinez (staronjem.) - novac, novi; novci, bogatstvo pinta, vinska mjera od dvije holbe, to jest dva polia, to jest litra. Pod tim simbolinim imenom osnivali su se poetkom osamnaestog stoljea po zapadnoj Hrvatskoj klubovi u kojima se plemstvo opijalo. Ti slavni plemenitaki vinski fakulteti traju od odlaska Turaka pak sve do konca 18. st. Per pintas
92

multas diu vivat clara facultas! Francuski: pinte Pinturicchio, Bernardino (1455-1513), talijanski slikar, poznat po svojim freskama u Vatikanu, meu kojima se nalazi i prizor sa Aleksandrom VI. Borgijom pipica - slavinica piple - pile Piram - v. Tisbe Pirito - Piritoj, starogrki junak; pratilac i pomonik Tezejev prilikom oslobaanja Prozerpine; zbog oholosti bogovi su ga kaznili tako to je morao zauvijek nepomino sjediti na jednom mjestu piac - pjeak pisam i pisan - pjesma, popijevka pisan - ukraen, kien; aren pisana peenka, peenica pial - svirala piati - pitati, zvidati Pie, pie (pl. pienci) - pile (pilii) pisk - pisak, zviduk piska, svira, truba; od piskati, derati se, cviljeti, buiti pismo - ara, vezeni nakit; natpis; knjiga (pored dananjeg znaenja) pisnivac - pjesnivac, pjesnik pistranga, pastrva. Od madarskog: pisztrng pitan den - sudnji dan pitati - pored obinog znaenja jo i: traiti, iskati; ne pitam te rii - ne traim te stvari pitati pitanja - dosuivati sud (pravdu) pitati se - hraniti se Pitija - Fintija; v. Damon Pitagorik pitje - ispijanje, pijenje; v. pie pitje - pie pitom - ljubazan, prisan pitomina - neto pitomo; "govori se od dragosti milu eljadetu" (Akad. rj.)

pitomina - pitom kraj (u Hektorovievoj pjesmi Franetu Hektoroviu u prenesenom znaenju od dragosti mladom, dobrom ovjeku) Pittijev dvor - Palazzo Pitti, uvena firentinska galerija pitvina, pilo, pie pizdra (gr.) - neprijateljstvo, mrnja, zloba pidriti - radoznalo promatrati, fiksirati pizma (gr.) - neprijateljstvo, mrnja, zloba, pakost pjaca, placa (tal.) - trg pjanivati - opijati se pjenez - novac pjenje - pjevanje pje - idui pjeice pjeac - pjeak pjesan, pjesanca - pjesma pjesnivac - pjesnik pjeti - pjevati plac (njem.) - mjesto; trg, trite plaan - plaan, tuan, alostan plaho - silovito plahta, platno, na kojem se spava u postelji, arav plahtica (boja), kaloper plajbajz, olovka. Od njemakog: Bleistift plakaje - plaui plakati - 1. plakati, oplakivati; 2. moiti plaman - plamen plamenom smrt donih - spalih plamik - plamen plan - plam, plamen plandie, plandite - mjesto ili vrijeme za plandovanje, za popodnevni odmor plandie - plandite, mjesto gdje se odmara, poiva plandovati - odmarati se planita - planeta, nebesko tijelo planka, daska. Od latinskog: planca planta, biljka. Od latinskog: planta
93

plastika (gr.) - ovdje: likovne umjetnosti u najirem smislu plav - brod, laa; plavica - laica plavati plivati, ploviti plavca - brodi, laica plazae - lagane plitke plesne cipele plebanu (sredlat.) - upnik plemen'je - plementina plena - pelena plereus (franc.) - tuna vrba; takoer i: znak alosti za pokojnikom (flor) Plevna - Pleven, grad u sjevernoj Bugarskoj; u rusko-turskom ratu pod ruskom opsadom 1877. 143 dana; poraz kod Plevena razlog je zato je Turska zatraila primirje 1878. Nakon toga na Berlinskom kongresu formirane su i priznate nezavisne balkanske drave (Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora), a Austrija je okupirala BiH. plin - plijen; plinovi - pljenovi plinak - plijen, pljeni Plinijo - Plinije Mlai (61-113 n. e.), autor glasovitih pisama s obiljem podataka o povijesti i kulturi Rima plinuti plijeniti, tei, plaviti pliiv - pljeiv, elav pliti (prez. plijem) - plivati, ploviti Plizati, pliiti - pliziti, plizati, kliziti, oklizivati se, omicati se Pljeiv, pljeljiv - elav pljg - plug pln - pun plniti - puniti, ispunjavati ploditi - poveavati plojahu se - impf. od ploditi se plomb, olovo, Od latinskog: plumbum plot (rus.)- put, tijelo; ograda uope, pa i iva ograda, a u prenesenom znaenju i zasjeda plov - plivanje, plovidba plovan - upnik Plovdin - Plovdiv, grad u Bugarskoj

ploviti - tei plten - puten, tjelesan plugo - plug plujati (prez. plujim) - tei, strujati plundra, pljenitelj. Germanizam od plndern Pluton - bog podzemnog svijeta pluvijal (lat.) - kabanica; dio sveenike bogoslune odjee (sprijeda otvoreni ogrta) Plynie woda, plynie, / po kamikach huczy, - / Kto nieumie wzdychac, milo go nauczy. (polj.) - Tee voda tee, po kamenju bui, Tko ne umije uzdisati, ljubav e ga nauiti. pn - visio je (od peti) Po - Pad, rijeka u sjev. Italiji po - prijedl., pored obinog znaenja jo i na: po k put - na koji nain, kojim sredstvom po (prij.) - po; zbog; nakon, poslije; od; po ime - imenom; po kopno - kopnom; po razlogu - razumno po (prijedl.) - pola po ime - po imenu po kopno - kopnom po razlogu - razumno po razlogu - razumno po tlehu - po tlu (isp. tleh) poblaziti - pomilovati pobluditi - pomaziti pobluditi - prevariti se, pogrijeiti pobluditi (koga) - dopratiti nekoga kroz lutanja do cilja poboje se - razbolio se po - poto poalo - poelo, poetak poati - poeti; vrlo esto u aor. poah, poa..., 3. pl. poae; poan (poam) poevi poel - v. poelo poelo, poetje - poetak (isp. poalo) poin - ini, aranje
94

poiniti - baciti ini, zaarati poitak - poinak, mir, smirenje, odmor poitan - potovan poitanje - potovanje poitati - kazivati, izbrajati; astiti; potovati, odavati poast; prouavati, raspravljati o emu; kazivati, iznositi, nabrajati poten'je - poast, ast, potovanje, dostojanstvo potiti - potovati, poastiti pouditi se - zauditi se podagram tollere nescit medicina, medicina je bespomona pred ulozima podale - podalje podanak - dno, podnoje podati se - predati se podbiti - pokoriti, podjarmiti podegalec, podeganje, palikua, poar podmetnut podganjati - tjerati podhiba - himba, prevara, dvolinost, zloba, nevjernost podhibnik - himbenik, pokvarenjak podimina, vrsta poreza koja se plaa po dimu podirati (prez. podiram) - derati, trgati, kidati, cijepati podivati se - podizati se, pomaljati se podjeti - podnijeti; poduzeti podlagati (prez. podlagam) podvrgavati, pokoravati podnamiti se - podignuti se podne - jug podoba - slika, kip podoban - potreban, koristan, dostojan, vrijedan podoban - slian; prikladan, podoban podobati - zasluivati podobati (se) - pristojati se, dolikovati podobno - prikladno, zgodno, dolino podobriti - popraviti se podolje - dolina

podpirati - podupirati podponom - potpuno podraiti - nadraiti, razdraiti podriti - potegnuti, trgnuti, izvaditi, izvui; potkopati, podrovati, razvaliti, razoriti podrug - jedan i pol podsesti - opsjesti, opkoliti; prisvojiti podsjek - prag podstupiti - opsjesti, podsjesti; odvaiti se, usuditi se; podstupiti se - odvaiti se, usuditi se; pribliiti se podstuplivati - odvaiti se, poduzeti podstupovati - odvaiti se; poduzimati podvezati se - obvezati se podvii - podii podvignuti - podignuti podvizati - podizati podvraati - obarati, ruiti podvratiti - oboriti poeti - pjevati, opjevavati pofukivati - fukati, zvidati pogaa - kola, bijeli kruh poganje - poganstvo pogarditi - prezreti, pokuditi, ukoriti, izgrditi pogarjen'je - pogrenje, pogrda, pokuda pogib - pogibelj pogiba - propast, pogibelj, opasnost pogibelnost - pogibija pogibil - pogibelj, opasnost pogiblenje - propast poginuti - nestati, pasti, opasti, nestati poglavica - poglavar, knez, prvak poglavit - glavni; ugledan poglednik - vidikovac pognati - pognati, potjerati; nositi, ponijeti pogodica - povlastica, olakica pogor - zgarite, ognjite, plamen pogovorenje - opovrgnue, odricanje, opoziv pogovoriti - progovoriti, porazgovoriti
95

pogrepsti - ukopati, sahraniti pogruen (rus.) - skruen, pokoran pogruziti - potopiti pogubiti - satrti, unititi, upropastiti; poraziti, izgubiti; glavo pogubiti poginuti pogubivati - gubiti pogublen - izgubljen pohajati - pohaati pohajati - prelaziti poharliti se - pohrliti, pohitjeti, pouriti se; poharliti se na blago - polakomiti se pohiu - v. pohititi pohitati - zahvaati, posezati; pohvatati, prihvatiti pohitati se - hvatati se, laati se pohititi (prez. pohiu i pohitim) - primiti, prihvatiti, uzeti pohinina, vrsta poreza koja se plaa po kui pohlep - pohlepa, pouda, pohota pohlipan - pohlepan pohlipiti - biti pohlepan pohlipnost - pohlepnost pohotin'je - pohota, pouda, udnja pohotiti - htjeti pohrana - uteda pohranjenje - pohrana, riznica pohvatiti - prisvojiti poi - zatim poiskat - potraiti poita (lat.) - pjesnik, poeta poj - v. peti; pjevaj; poi, hajde pojata - tala pojati - 1. pjevati; 2. uzeti, ponovo uzeti pojati (prez. pojmu i pojmem, tok. pojeti) - uzeti, uhvatiti, primiti, prihvatiti; pojati se - primiti se ega, pobrinuti se oko ega, poduhvatiti se ega; aor.: pojah, poja... pojati, pjeti (prez. pojmem) - povesti, uzeti sa sobom pojaviti - okrijepiti

pojavljati - pokazivati poje pjevajui, poe; da zaman ne poje - da ne propadne poje, poje, pojemo - v. peti pojem - v. peti pojimati - prihvaati pojti (prez. pojdu) poi, otii; poeti; (vidi u pjesmi Sretan povratak dvadeseti stih: Poj mi sad zbogom, sokole.). poju, poju - v. peti pokajan - koji se kaje pokarati - opomenuti pokehdob (kajk.) - poto, budui da pokihdob - poto; jer, budui da pokimati - kimnuti Poklad - Karneval, Mesopust pokle, pokli - budui da, jer, poto, nakon to poklecivati - klecati poklisar - poslanik poklom - dar, poklon poklon - tovanje, ast pokoj - mir, mirovanje; da stoje u pokoj - da stoje na miru, da ne rade nita pokoj vzeti - smiriti se, usnuti pokojan - smiren, spokojan pokojiti - umiriti; mirovati, poivati; ivjeti u miru pokojiti se - smiriti se pokol - kad, poto, budui da, dok, otkad pokolu - poto pokom - poto, kada, nakon to, budui da pokonac; na pokonac koncu - napokon pokonji - posljednji pokora - pokornost, stega, disciplina; pokora pokoren'je - pokajanje pokovati - okovati pokratiti - umanjiti Pokret - list Hrvatske napredne stranke, zastupao napredne ideje toga vremena pokriliti - pokriti
96

pokrita - hipokrita, licemjer pokuinka - lastavica pol - pola polaa - palaa polag pokraj, pored, uz, po, prema, kraj; zbog polahanje - olakica polakati - olakati poldan, poldne - podne poldnjeno - podnevno poleg, polek - po, prema, pokraj, kraj, uz; premda polgi - prema; za poli - pola poli - mjerica od pol litre, politrenjak polinica - pljuska, zaunica polina - vrsta zrikavca polipa - ljepa polipsati - prestati, oslabiti poljetni - poluljetni tj. onaj koji dolazi u pola ljeta poljubiti - ljubiti, uzljubiti, zavoljeti poljubiti (koga) - zaljubiti se u koga, obljubiti poljubiti se - ljubiti se, uzljubiti se poljubljen - ljubljeni poljubljen'je - ljubav poljutiti - uiniti ljutim polmi - imi polne - podne; okraj polna - oko podneva poluan - blaen, sretan Polue - v. Kastor poludne jug; podne poludnji - podnevni polutnik - ekvator poluvjerstvo protestantizam; krivovjerstvo, hereza, luteranstvo polza (rus.) - korist, dobitak, profit pma - palma pomaamara, brbljavac, klevetnik. Od talijanskog: poma amara, gorka jabuka

pomajnhanje - nestanak, nedostatak; iznevjera pomajnhati - ponestati pomajne - manje pomarsiti - pomrsiti, ukloniti pomeknjenec, qui ubique se inmiscet, ubique adesse vult, ambiciozan treber, koji se gura naprijed svim moguim sredstvima, karijerist pomenuti - spomenuti, sjetiti se pomerjeti - poumirati, izginuti pomermljivati - mrmljati pomesti - zamesti, ugrabiti pomiliti - pomilovati pomiluvati (s akuz.) - saaliti se, smiliti se pominati razgovarati, spominjati, sjeati se pominek - razgovor; spominjanje pominuti - minuti, proi pomirati - umirati pomistiti se - pomaknuti se, pomjestiti se, promijeniti mjesto, odmaknuti se, ukloniti se pomivaj se zlatovlasa - umij se vodom u kojoj se kuhala trava zlatovlas pomniti - brinuti se, mariti pomniti se - sjetiti se, mariti, hajati pomnja - briga, skrb, nastojanje pomor' mi - pomogni mi pomoriti - poubijati; poginuti, izginuti pompejanski - koji se odnosi na Pompeje, grad blizu Napulja kojega je 79. godine n. e. zatrpala erupcija Vezuva, iji su ostaci naeni ouvani ispod pepela pomrnjen'je - mrmljanje ponajlako - polako, polagano ponaati - grditi, psovati ponaati se - ponositi se, gizdati se ponavljati - obnavljati pondriti - pognjuriti, zaroniti ponetra (tal.) - prozor
97

poni - dakle; svakako ponikivati - obarati, sputati, naginjati se poniknuti - oboriti, spustiti; potei ponirati - posrtati, propadati ponitor - nipoto, nikako ponitore - nipoto, nikako ponistra (tal. finestra) - prozor ponien'je - poniznost; ponienje; preziranje ponieno - ponizno poniiti se - poniziti se poniivati se - ponizivati se ponjva - tava, posuda u kojoj se kuha ili pee ponos - hod ponoviti - obnoviti Pont - Crno more ponujati se - nuditi se ponuziti - potopiti popasti - uhvatiti, spopasti, zgrabiti; posuti, pokriti popeak - ara popek, pupoljak popeljati - povesti popeljati (se) - dovesti (se) popevati - pjevati popevka - pjesma poplesan - pogaen poplesti - pogaziti, poharati popliniti - oplijeniti, opljakati popostenjati - malo postenjati popovstvo - sveenika sluba, ast popraiti - opriti, opei; pretvoriti u pepeo poprik - poprijeko popustiti - propustiti, napustiti, ostaviti porabiti - porobiti, podvrgnuti pod svoju vlast porajati (prez. porajam) - poraati, raati porat (lat.) - luka poraz - pogibija, propast; jad, tuga, bijeda, nevolja, nesrea, zlo, muka

poraati - v. poraziti poraen'je - posjek poraziti - pogubiti, ubiti, upropastiti; ojaditi, svladati, izmuiti, napasti, raniti poreda - zajedno porene - v. pognati porfiran (gr.) - grimizan, purpuran porkolab, krvnik. Od madarskog: porkolb porojen'je - roenje, poroaj Porsena - v. Mucij porubiti (tal. rubbare) - oteti, ugrabiti, opljakati poruati - poruivati porugan - pogren, izrugan porugan'je - poruga, rug poruk - jamac poadi, poal - v. pojti posaditi - posjesti poaka, aka zrnja ili neeg to se moe zgrabiti punom akom posal - posao; poslanik, glasnik poaliti - narugati se, uvrijediti; izrugati posarnuti - posrnuti poscati - pomokriti posei - posjei Posejdonov sin - bik je bio posveen bogu mora Posejdonu posel - poklisar, poslanik posesti - zaposjesti, svladati, zarobiti; posjedovati posidati - posjedovati posigati - posezati posilati - poiljati, slati posil'je - nasilje posipni prah, pijesak kojim se suila vlaga tinte po pismima poskitati - dati; pruati, poklanjati poskratiti - pokratiti, malo skratiti poskubsti, poskubeti, skubsti, upati, raufen, rupfen, vello poskuiti - zajaukati; raalostiti se poskupo - malo
98

posla - poslije poslabiti - oslabiti poslija - poslije poljica - kuga poslom - v. posal 2. poslovajne - rad posluno - oprezno posluenje - sluba posnik - ispovjednik posoba - za tu rije Akad. rjen. veli da joj je znaenje tamno i navodi est primjera od kojih ni u jednom ne moe pojam protumaiti; meutim - barem za primjer iz pjesme U pohvalu grada Dubrovnika: "(Dubrovnik) pravdom stanje tvardi, posobu i ljubav, na nj da se rasardi nitkore nima prav" - moglo bi se poi od tumaenja koje daje Vladimir Maurani u Prinosima za hrvatski pravno-povijesni rjenik; tamo se posoba tumai kao rije koja znai "zdruenje ili udruenje u svrhe politike ... druba u boju, udruga za pomo meusobnu", odakle do pojma "saveznici" zacijelo nije daleko; slino znaenje ima i rije obljuba (tj. obeanje, zadana rije) od koje opet nije daleko do rijei ljubav, pa ako se uzme da stanje moe znaiti drava, a tvrditi isto to i utvrivati, onda se spomenuti stih moe shvatiti tako da Dubrovnik pravdom utvruje dravu i svoje saveznike i pomagae, te da nitko nema prava da se na nj rasrdi (B. Klai) pospih - pospijeh, brzina, hitnja, urba pospijeati - uriti, hitati pospjeh - brzina, urba; na pospjeh urno, na brzinu, u urbi pospjean - hitar, brz posreda - usred Post nubila Phoebus (lat.) - poslije kie sunce postajati - zastajati, zastajkivati

postati - zastati; nastati postejl - postelja postel - postelja Potenje, poten'je- ast, poast, potovanje; slava, dika (pored obinog znaenja) potentati (lat.) - zadrati se, izgubiti vrijeme potiti - potovati postojati - kratko vrijeme stati postol - cipela postolac - cipelica postupati - stupati po nekome, tj. iza nekoga, dakle: slijediti postupiti - pristupiti, doi posutra - prekosutra posvet - svjetlo posvetilie - otajstvo posvetilite - rtva posviu - posvijetlim posvistiti - urazumjeti; opomenuti; posvijestiti, uiniti svjesnim, opomenuti, pokarati, prekoriti posvojiti - prisvojiti; obuzeti posvruiti - svruiti, istopiti pot - put, cesta; putovanje; znoj potajiti - sakriti potajnik - tajnik potajnuti - zatajiti potakati se - hrtiti potarti (se) - potrti (se) poteete - potrite potepuh, skitnica poteavati se - tuiti se aliti se, potezan - potaknut, zaveden, nagnan poteati se - teiti, nastojati, truditi se, revnovati; hrliti, uriti se poteiti se - pohrliti, pouriti, pospjeiti poticati - trati Potifar - rije je o eni Egipanina Potifara, koja je napastvovala Josipa i zbog njegovog odupiranja ga oklevetala potipati - ticati, doticati
99

potipati se - potepati se, posrtati, spoticati se potirati - zatirati, tlaiti, upropaivati potiati - potiskati potiiti - potisnuti potiiti - stiati potiti se - znojiti se potkladati - podvrgavati potlaiti - potisnuti, prezreti, odbaciti potlam - poslije, kasnije, zatim potlje - poslije, kasnije potmasti - taman, mraan; potmuo, zloban potoiti primaknuti; uiniti da to potee; potoiti ri - progovoriti, prozboriti; potoiti ruku - staviti, spustiti ruku; misal potoi - misao kae, naloi potok - potok; rijeka potolast - sloboda; ugodnost potomtoga - nakon toga potonji - posljednji potopariti - potpaliti potovati - putovati potpirati - podupirati potplat - taban potratiti - potroiti, utamaniti, ubiti, zatrti, pogubiti potraviti - pogaziti potrbiti - istrijebiti potrepsti (prez. potrepem) - pogaziti potresnuti - prihvatiti se potriba - potreba; prilika, zgoda potribljiv - potrebit, siromaan potribovati - potreban biti, potrebovati, nemati potribina - oskudica, nuda potrinkati - popiti potropati, razbiti, slupati, zdrobiti potrti - slomiti,sruiti, razruiti, razvaliti, razbiti, unititi potrusati - posuti, posipati potuiti - uguiti, unititi potverdovati - potvrivati

potvor - okrivljenje potvoriti - okriviti potvrjen'je - potvrda, jamstvo poufati - povjeriti pouraniti - obnoviti, posvijetliti pousser le rgiment a la Cravate, izvjestan nain vojnikog taktikog obuhvatanja pomou konjanike navale s krila povaditi - povoditi povajati - odnositi povari - podlei; baciti, odbaciti pove - reci! pripovjedi! povedati - rei, kazati, pripovijedati, ispripovjediti povehnuti - uvenuti povekanje - poveanje povekati - poveati povekavati - poveavati povekivati - poveavati povela (part. perf. od glag. povenuti) povenula poveleti - zapovjediti, naloiti povenivati - venuti povernuti - vratiti (se) povernuti se (z grehov) - vratiti se (sa grenoga puta) poverviti - poi, otputiti se povi - v. poviditi povidati - govoriti, pripovijedati; odavati; ispriati, rei; kazivati povisno - povjesmo poviti - rei poviti (se) - poviti; omotati se povlaiti oi - mrko pogledati povojlno - povoljno, po volji povoljan, -jlna - povoljan, po volji povoljica - ugoda, radost povoljno - rado, lako, slobodno povor - vrh brda, litica, presrt povorje - zbirna imenica prema povor, vrhunci povri - pobacati
100

povrnuti se - vratiti se povrtnica - v. Zrinski, Jure povse piti - opiti se, napiti se (alkohola) povsemsega - nakon svega, nakon toga povsud(a) - posvuda povui oima - mrko pogledati pozabiti (prez. pozabim)- zaboraviti pozajti (prez. pozajdu i pozajdem) pozai, zalutati; pozaal - zalutao poati - poeti pozauna (njem.) - vrsta limenog glazbala osobite grae s pominim registrima, trombon pozavati - pozivati, zvati pozdravak - pozdrav Pozdravlenje - jutarnje i veernje zvonjenje crkava, Pozdrav gospin, Angelus Pozdravlenje, pozdravljen'je - pozdrav podriti - poderati poelin'je - elja, udnja, pouda poerati - poderati pozinuti - zinuvi prodrijeti, progutati poziraj - pogled poirak, jednjak pozirati - promatrati, gledati poirati - derati, prodirati pozirati (prez. poziram i pozirem) gledati; poziraje - gledajui pozivati se - initi priziv, apelirati poznati - spoznati, upoznati, uvidjeti; priznati; dati se poznati - ukazati se poznavati - spoznavati, uviati pozoj - zmaj, adaja pozor - pogled; oko pozovivati - dozivati se porti - prodrijeti, progutati pozrin'je - pozrenje, pogled poriti - prodrijeti, poderati pozriti, pozrijeti pogledati, promotriti, pripaziti po'at - pokakljati pouditi - poeljeti

pozvanje - poziv praju - govorim (zastarjeli oblik prez. 1. lica od gl. praviti - govoriti, kazati, pripovijedati) Praksitel (oko 390-330 pr. n. e.) glasoviti grki kipar pram - prema, nasuprot pramalet - proljee praniok - zaklonjen od vjetrova i suncu izloen vanjski prostor; sunalite pranger, palus infamans, sramotni stup. Od njemakog: Pranger prangija - mali top, muar prasac divjak - vepar, divlja svinja praati - pitati, moliti praskva - breskva praskveno - breskvino prate - roba, razne stvari pratfan, tava, tepsija. Od njemakog: Bratpfanne prav (imen. . r.) - smjer, pravac, upravljanje, vladanje prav (prid.) - prav, neduan, poten, pravedan pravad - stari gen. pl. od pravda (sa danas neuobiajenim umetanjem nepostojanog a: pravada) pravden pravedan; sudski pravica - pravda; pravien - pravedan pravim - govorim praviti - pripovijedati, govoriti, kazivati, kazati praviti (prez. pravim i pravlju, a od toga esto i pralju) - kazati, rei, govoriti praviti se - iskazivati se, prikazivati se pravljati - govoriti, kazivati (isp. praviti) pravo - pravedno, po pravdi praiti - paliti, ei, priti praznost - blud; preljub praznost - dokolica praznovati - stajati besposlen prija (tur.) - miraz prebaviti - pribaviti
101

prebendar, sveeniki in. Praebenda, dohoci sveeniki. Od latinskog: praebeo, dajem, dodajem prebijati - probijati prebirati - premjeravati preblediti - problijedjeti prebliivati - pribliavati se prec(e) odmah; veoma, vrlo; prec zadovoljno - sasvim po svojoj volji; kako sam eli prei - prijetiti preinati - pretjerivati preudan - predivan, aroban precvesti - procvasti preda, plijen. Od latinskog: praeda predati drhtati, plaiti se preden (gen. predena) - nit, konac predi - prije predislovlje - proslov predjeti se - promijeniti se predrago - preskupo predsuda - predrasuda preganjati - progoniti pregato - molio pregibivati - pregibati pregnati - prognati, izagnati pregovoriti - progovoriti pregreha - grijeh, sagreenje pregriha - grijeh pregriiti - sagrijeiti prehaati - prelaziti prehamljen, zapregnut, zasedlan, zauzdan. Od rijei ham, madarski: hm prehiniti - prevariti; prehiniti se, prevariti se, zavesti prehititi se - prevrnuti se, prebaciti se preigrivati - igrati se; poigravati preja - prea prejeti - prihvatiti prejica - preica prejti (prez. prejdem) - prei prekaniti - prevariti prekerenje - prekraj

preklinjati - proklinjati prekrasti se - prokrasti se, provui se prekroto - preteko, prejako, veoma, estoko prekrvnik - veliki krvnik prelejati - proliti prelesan - zamaman, aroban prelude (franc.) - preludij, predigra prem - rije sa vrlo razliitim znaenjima: upravo, ba doista, veoma, preko mjere, tek, istom, odmah, otprilike; prem ako - premda, mada prem ako - iako, premda, mada premagati - biti jai, nadmaivati, pobjeivati, pobijediti, svladati premah - veina, vei dio premaliti - u proljee premalitje - proljee premda i prenda - premda, iako premenjati - mijenjati, izmijeniti premil - premio preminenje - promjena preminiti - promijeniti (se) preminjati - mijenjati preminjenje - promjena preminovati- odlaziti, umirati preminuti - minuti, ieznuti, nestati; propasti; umrijeti premisliti - promisliti, razmisliti premoi - nadvladati, svladati pren - iako prenebiti - nadvladati, svladati preobrati - odabrati prepasno - zaprepateno prepelati se - prevesti se prpodoban - svet prepojasati - opasati prepouid - zabrana prepruditi - rasuti, rasipati preprut - paprat prepunec, Glechoma hederaceum, vrsta biljke prepuati - preputati, doputati
102

prepuivati - preputati, doputati prepustiti - propustiti pres - bez prea - urba presejnuti - presahnuti preiti - uriti preskonan - beskonaan, vjean preslaviti - proslaviti preno - urno prepan - prea, tijesak pretimati - procijeniti pretimavati - potivati, cijeniti prestissimo (tal.) - oznaka za vrlo brzo izvoenje u glazbi prestreiliti - ustrijeliti presvalina, vidi: osvalina pretapljati - pretapati, preiavati pretirati - otjerati prevalemus (lat.) - na latinski aljivo stvoren izraz od prevaliti, sa znaenjem: izlupati, izbatinati preve - previe prevideti - izvidjeti, doznati, utvrditi previjati (tanc) - izvoditi (kolo, ples) previi - previnji previtil - pretio, debeo prevlei - prevui, provui Prvost, Marcel (1862-1941) - francuski knjievnik prevraen'je - izvrtanje, neurednost prevrat - revolucija prevri se, preobraziti se prevzeti - preuzeti; prevzeti se - uobraziti se prevzimati - preuzimati prez, preza - bez preei - vrebajui pree - predsjednik prezimec, prosinac, decembar preiti - vrebati premehkek - preteak prezmoan - vrlo moan

prezmoen - silan, mogu, uzmoan, poglavit prezmono - vrlo mono prezredno - neuredno, razuzdano prezzakon'je - bezakonje prge - pregrt, akovet pri - 1. prijedl. kod, uz; 2. pr - prije; 3. u primjeru "ajme, kad outi drugi se glas potom, tebe da je nitko porazil nemilo, a znat ne mogoh tko, ni za koje dilo, neg veljah: pri ti je sarcem tvard i gori od ljute tej zmije k ti zled satvori" ini mi se da rije pri ima znaenje kao i eko pry, tj. vjerojatno, po svoj prilici, bit e i sl. (B. Klai) pribil - prebijel pribirati - prebirati, vagati, razmiljati pribitak - korist, dragocjenost pribiti - 1. pribiti, zabiti, zabosti; 2. pobiti, potui; 3. (prez. pribudem) biti, boraviti, prebivati; narasti, biti vei pribivati - prebivati, boraviti pribliati se - pribliavati se, bliiti se pria - u primjeru "(Dubrovnik) kroz gore i luge po svitu svej mie targovce brez druge zabave i prie" Akad. rjen. "ne razabira znaenje"; mislim da bi se iz konteksta moglo za rije pria izvesti znaenje ijekav. prijea, tj. zapreka, to bi s prethodnom rijeju zabava u znaenju, prigovor, zamjerka inilo razumnu cjelinu (isp. i glagol prijeati, ikav. priati, koji znai spreavati, a prijeati se - prepirati se, svaati se) (B. Klai) prian'je - prepirka, raspra prian'je - prijeanje, zapreka priti - prieti, poeti priati - sprijeiti, spreavati, smetati, ustavljati priati se - prepirati se, svaati se, rjekati se, sporiti se; raspravljati; ljuttti se
103

prietek - poetak prieti - poeti prid i prida - pred, ispred pridan - vrijedan pridart (predrt) - poderan, troan pridati - dodati; predati; pridati se predati se pridavak - dodatak pride - v. priti pridelivati - privreivati prii - predi pridi, pridje - prije pridjevak - nadimak, privarak pridnji - prethodni, prijanji, prednji prdo - dou pridoe - v. priti pridu - v. priti pridvor - trijem, hodnik prigajati se - dogaati se prigledati - paziti na to, motriti prignuti - 1. prignuti (glavu); 2. ganuti, usmjeriti, skloniti koga na to, privoljeti koga na to prignuti se - pokloniti se, sagnuti se prignutje - naklonost prigodati se - dogoditi se, zgoditi se prigoenje - pogodak; dogaaj prigoditi - dogoditi se; prigoditi se - nai se; dogoditi se prigoditi se - dogoditi se prigoivati (se) - dogaati se prigovarati se - svaati se prigrien'je - sagrjeenje prigriiti - grijeiti prigudjuju - svirajui na glazbalu, gudei prigvozditi - pribiti avlom prihajati - dolaziti prihilan - varljiv, prevrtljiv; besida prihilna - neiskrena rije prihiljen - prevrtljiv prihiniti - prehiniti, prevariti, zavesti; zaluditi, zaslijepiti, zanijeti

prihiniti (se) - prevariti (se); zaluditi, zaludjeti prihod - dolazak prihoditi - dolaziti prij, prija - prije Prijap - starogrki bog plodnosti, vrtova i vinograda; simbol rasploivanja; prenes. pohotan ovjek prijati - primiti, zadobiti, uzeti; prihvatiti prijati (prez. primem) - prijeti, primiti; aor. prijah - primih, ... prija - primi; part. akt. prijali - primili prijavlivati - oglaivati se prijavljati - pojavljivati se prijazan - prijateljstvo; dobrota; ljubaznost prijaliv, prijazljiv - prijazan prijetan - prijatan prijeti - doekati, prihvatiti, primiti; uhvatiti prijetka - prijetnja prijimati - primati, prihvaati prik preko; teak, opak prikarcan - prekrcan prikazan - utvara, strailo prikazan'je - dar prikazati - pokloniti, podariti; darovati, namijeniti (pored obinog znaenja) prikladati se - prilagoivati se prikljee - sredinji prostor kue to se zove drugdje vea (napomena iz Vrazove ostavtine) priklonit, pokoran prikor - sramota prikovan'je - prikovanost prikresti se - prikrasti se, priuljati se priletiti - preletjeti prileno - ponizno, smjerno prilian - slian, nalian (pored obinog znaenja) prilino - primjerno, prikladno, skladno prilika primjer; oblik; osoba; slika, lik; primjer, uzor (pored uobiajenog
104

znaenja); slinost, usporedba; pojava; kip, portret; slinost prilikovati - nalikovati, sliiti prilizivati - ulagivati se, ulizivati se priljubiti se - omiljeti, svidjeti se priloiti - pridruiti se; priloiti se prilagoditi se priloiti (se) - prilagoditi (se) priloivati - prilagati priluiti se - prikloniti se, prikljuiti se primagati (prez. primagam) - premagati, pobjeivati, nadjaavati, svladavati (isp. primoi) primalit - proljee primalitu - u proljee primaljetje - proljee primedan - premedan, u kome je vrlo mnogo meda, presladak, vrlo sladak primeknuti se - primaknuti se priminiti porediti, izjednaiti; primijeniti priminuti - preminuti, umrijeti primirlivo - paljivo - tono primitelj - primatelj, prihvatiteij primli - primi, primaj! primnog - premnog, velik primoi - 1. pomoi, pripomoi; 2. nadvladati, svladati, pobijediti primogu - premogu, silan primuiti - izmuiti; uutkati prinicati (prez. priniem) - nagibati se, sagibati se; pribliavati se priniti - prenijeti, donijeti pripad - sluaj pripaa - paa pripasti se - prepasti se pripeenje, od pripetiti se, dogoditi se, dakle: dogaaj, doivljaj pripeljat se - dovesti se pripeti - staviti pripetiti se - dogoditi se, zbiti se pripivati - prepijevati, popijevati, pjevati priplaviti se - prebroditi; doi plovei

pripliti - preplivati pripljuti - preplivati pripodobiti - izjednaiti priprehtati - uvrebati pripriiti - preprijeiti, sprijeiti, zakriti (put), zaustaviti pripriti (priprii, prez. pripridu i pripridem) - prii, doi priproina - iskrenost, jednostavnost, priprostost, bezazlenost priprosto - jednostavno priprostvo - iskrenost; poniznost pripun - prepun pripustiti - spustiti prirei - prorei priroditi - jo roditi, uza to roditi prirok prigovor; prijekor; sramota, uvreda; nepravda, ljaga, krivnja, teta pria - urba, hitnja priad - priavi priadi, prial, prila - v. priti priastan - budui priastje - dolazak prisei - dosei prisedati - prisjedati, zapeti (u grlu) priseliti - preseliti priesni - budui, dojdui prisesti - prisjesti, posjesti prisii - presjei prisidac - predsjednik prisidati - prisjedati, zapeti (u grlu) prisiditi - presjediti, prosjediti prisihati (prisiu) - presahnjivati, sahnuti, venuti prisisati (prez. prisiu i prisiem) sahnuti, presahnjivati, suiti se, venuti prisie - sahne prisisti - prisjesti, posjesti prisivati - presijavati priskati - prskati priskoan - spreman priskoiti, brz, hitar prilac - pridolica, doljak
105

prislonja - rukohvat, ograda, priruje, "gelender" prispodoban - slian prispodobiti - usporediti pristanak, pristan'je - prestanak pristati - 1. prestati; 2. pristati, privoljeti, pristupiti, pridruiti se, pripadati; ostati pri emu, ustrajati pristavati - pristajati pritivati - pretivati (trajno prema pretiti), itati, proitavati pristojati - prestajati, stojei proboraviti pristojati se - pristajati, odgovarati; pristojiti se, dolikovati; ticati se, odnositi se pristol - prijestolje pristol'je - prijestolje pristrati - prostrti prit - bol prita - izreka, pouka, pria pritargati - pretrgati, prekinuti pritarpiti - pretrpjeti, podnijeti pritarti - pretrti, presjei, prepiliti pritei - pretei pritecnik - onaj koji pritjee, pritie (u pomo i sl.) priti - prii, doi; zadesiti; ui pritil, pritio - debeo pritka - kolac pritoman - susretljiv, prijatan priuzeti - zakinuti privartati - prevrtati privelik - prevelik priveran - prevjeran, najvjerniji; vrlo vjeran prividiti - predvidjeti, unaprijed vidjeti privoliti, privoljiti - pristati, odobriti privratiti - prevratiti, prevrnuti, obratiti privri - promijeniti privriditi - povrijediti, uvrijediti privrijen'je - uvreda privuiti - priuiti (se) priz - bez

prizal - pre-zao, vrlo zao prieni (2. l. imp. sign. od glagola prignati) - nagnaj, potakni prieniti - pritjerati prieti - pomusti priivati uivati, preivati, pa odatle duevno preivati, tj. ponovno proivljavati (u mislima) primeiti (primehiti) - oteati prizrivati - dozrijevati, sazrijevati prjee - prije, prvo prjea - urba; na prjeu - u urbi prliti -priti, paliti probabilan (lat.) - vjerojatan, mogu probeljivati - bijeljeti se probuklo - klanac, provalija, ponor pro - odlazi! dalje! pro - protiv pro oditi - otii od... procaftiti, procaptiti - procvjetati procimba - procjena prociniti - procijeniti, prosuditi prociniti se - procijeniti se, ispitati se procmiljeti - procviljeti protiti - proitati proctiti, proctijeti - procvjetati, procvasti proctjeti - procvjetati prouzorje - praskozorje procvativati - cvasti prodetvo - propovijed prodekuvati - propovijedati prodil - proglasio (isp. diti) prodiljati - odlagati, odugovlaiti prodol - dol, dolina (pa i mjesto kakvo moe biti u dolini, tj. obraslo drveem) profeta - prorok prohajati, prohoditi - prolaziti prohojati - prohaati, prolaziti projd - prou proje - proe projti otii, proi; doprijeti Prokletstvo - drama Milana Ogrizovia u suradnji s Andrijom Milinoviem
106

prokljat - proklet Prokra - Prokne, v. Tereo prolegati (prema tal.) - proitati proletiti - pored obinog znaenja (proi u letu) jo i: proi kroz neto, pa i probiti (strijela srce) prolitati - prolijetati, probijati (isp. proletiti) prom(a) - prema prominjen'je - promjena promilenje - pomiljanje pronostik (gr.)- prorotvo, proricanje, slutnja propast - ponor, provalija, bezdan Properco Propercije (Sextus Propertius, oko 50-15), rimski liriar, pjesnik brojnih elegija, u kojima opjevava svoju ljubav prema lijepoj i hirovitoj Cintiji proplatiti - prosjei, probosti propuditi - protjerati, prognati prorene - protjera Prorok sa Jasne Poljane - ruski knievnik Lav Nikolajevi Tolstoj (1828-1910), glasoviti humanist proal - v. projti proasnost - prolost, davnina proast - prolost proastan - proli proen'je, proenje - oprost; rastanak; proenje (u)zeti - oprostiti se, rastati se proen'je pitati - oprostiti se, traiti oprost, pozdraviti se (na rastanku) proenje vuzeti - oprostiti se proecija - procesija Proserpina - Prozerpina, ki Zeusa i Demetre, na glasu zbog svoje ljepote, koju je oteo podzemni bog Had (Pluton) prosesti se - propasti prosid - prosijed prosinuti - obasjati prositi - pored obinog znaenja (moliti, prosjaiti) jo i: pitati, traiti, iskati,

zahtijevati; psiti se - pristojati se, dolikovati; kako se gdi prosi - kako gdje treba, kako zahtijevaju prilike prosivati - prosijavati proskerbiti - nabaviti prola - v. projti pronja molba; olitva prost slobodan,sam; siguran, bezbrian; prost grihov - oproten od grijeha prost grihov - oproten od grijeha prostarti - prostrijeti protenje - crkveni god, hodoae proten'je - oprost protimanje (lat.) - tovanje protimati (lat.) - tovati, cijeniti prostiti - oprostiti protiti - proitati prostriti - prostrijeti; pored toga: pruiti, ispruiti, protegnuti; prostral (tok. prostro) - pruio, ispruio, protegnuo prostriti (se) - prostrijeti (se), lei, izvaliti se prosvititi - prosvijetliti prosvitivati - svijetliti prot(i) - protiv; prema; nasuprot protei - proi, protrati protega - dimenzija, opseg, obimnost protejski - pridjev izveden prema starogrkom morskom boanstvu Proteju, koji je imao sposobnost poprimanja lika razliitih ivotinja; prenes. prevrtljiv proticati - protjecati, prolaziti proticati (prez. proticam) - protjecati protiv i protiva - protiv, nasuprot, prema; protiva ke t' e do - koje e ti izai u susret protivan - neprijateljski protivei - koji se protivi protiviti (bez se) - biti protivan, suprotstavljati se
107

protivina protivtina; stvar protivine - nevolja protoiti - provui protrapiti - prokopati, obraditi (zemlju) protulet - proljee protuleten - proljetan protuletje - proljee protuletno vreme - proljee, proljetno vrijeme protulitje - proljee protuenje - tuba prova - pramac providati - brinuti se za to provriti - probiti proz - kroz prozorje - zora, osvit, jutro; praskozorje prorti - prodrijeti prozriti - prozreti, progledati; vidjeti skroz-naskroz, spoznati prporue - ophod koji moli da padne kia; oni koji sudjeluju u njemu nose na glavi vijenac od trave prpora prs - prst priti - postajati prhak, osipati se, trunuti prucati se - ritati se prud - korist, probitak, hasna; ljunak prudan - koristan, probitaan prue - pruge, trake, vrpce, are pruditi - koristiti, hasniti prugla - batine, iblje pruglo - zamka, mrea (za hvatanje ptica) prut - iba (kao simbol vlasti) pruzi - skakavci prvi - prvi put prvina - prvi plod prvlje - prije prina - pijesak paniti - sramotiti; psovati; karati, kuditi Psiha - gr. ljepotica u koju je bio zaljubljen bog ljubavi; personifikacija due psiti - varati, lagati (kao pas)

psos - pogrda, psovka psost - pogrda, hula psovan'je - uvreda Punj - danas unj, uvala na otoku Lopudu ptak - pti ptineni - ptiji Ptolomeo - Ptolomej (oko 100-170 n. e.) - astronom i matematiar, ija je geocentrina teorija svemira dominirala sve do Galileja i Kopernika, te ju je kao svoje uenje prihvatila i crkva puca - djevojka pucek, pucica - djevojica puina (danja) - sredina dana puh - pepeo puhliv, ovjek plah i mekuac, koji zgre samo za sebe. U prenesenom smislu: sebeljubiv puhovec, mekuac puklast - grbav puklavka, grbavica. Od njemakog: Buckel, grba puklina - pukotina pukica - mala puka, puica puljak - mjehur na vodi pultronija (tal. poltrona - naslonja) lijenost pulz (lat.) - bilo, puls punta, buna puntar (njem.) - buntovnik, ustanik

pur (lat.) - ist purgar (njem.) - graanin, malograanin puriflam, oganj od baruta, eksplozija praha, puani prah. Od njemakog: Pulverflamme purpira - porfir, grimiz pua - pusto, pustopoljina puati - putati, naputati, ostavljati; isputati (duu) puati se - doputati puina - pustinja puivati - naputati puka - puka; top pulec (prema njem.) - kitica (cvijea) , snop, pila. Od njemakog: Bschel pusta (ma.) pustinja; prostrana ravna stepa u Maarskoj pustara - pustinja pustinik - pustinjak pustuju (od pustivati, prez. pustujem) putati put - pored obinog znaenje jo i: nain, sredstvo; po k put - na koji nain, kojim sredstvom; put; tijelo; koa, put puta - putunja, brenta, abar, plosnato bure putaa, volja, voljaa, gua; u peradi: kesa na jednjaku kao predeludac putir (gr.) - aa, vr; kale puto pluto

Q
quarta pars - etvrti dio quartana - povratna (svaki etvrti dan) Qui bene bibit, bene dormit, Quo? Vae ruis quo sceleste! (lat.) - Kamo? Kamo hrli naopako! Quomodo, cur, quando? (lat.) - Kako, zato, kada?

108

R
rab - rob raba slubenica; ropkinja; sluavka, slukinja; raba kupovita - kupljena robinja; rad rabar - v. hrabar rabdomant (gr.) - raljar, arobnjak rabiti - raditi, djelovati, nastojati, truditi se; trebati; traiti, zahtijevati raiti - htjeti, eljeti, izvoljeti, udostojati se raiti (se) - htjeti, eljeti rad - koji eli, eljan; biti rad - eljeti; imati rada - eljeti Radamant - mitoloki kretski kralj i zakonodavac, jedan od sudaca u podzemnom svijetu (pored Eaka i Minosa) radi - rado Rahel - Rahela, u bibliji ki Labanova, ena Jakovova, majka Josipova raici - nejasna rije Raizuli - marokanski sultan (18681925), pobunjenik protiv sultana u Carigradu; bio je i protivnik poznatog revolucionara Abd-el-Krima, koji ga je zarobio, te je u zarobljenitvu i umro rajati - raati rajevan - rajski, bogat, blaen rajevina - rajski uitak, slast, naslada rajngla, zdjela, posuda za kuhanje. Od njemakog: Reindl rajni - rajski raje - radije rakamati (ak.) - vesti raketlina - raketa rakita - niska ibljasta grmolika vrba rakni, haljina, ogrta, plat, kabanica, vrsta odjee ram, rame, ramen - rame Ramayana - veliki staroindijski ep iz 4. ili 3. stolj. pr. n. e.; prikazuje pustolovine
109

kraljevia Rame u borbi za otetu mu enu ramazan (tur.) - mjesec posta za muslimane ramo - rame Rampsiniti - staroegipatska dinastija iz koje potjeu faraoni pod imenom Ramzes ranja - posuda, "rajndlika" ranjati - ranjavati ranjik, rajnjki, vrsta porajnskog srebrnog novca, rajnski forint, rhenanus ranje - jutro, osvit ranjenji - jutarnji ranketan (tal.) - ueen, upaljen ranirati se (franc.) - dobiti inovniki rang, rasporediti se u novi inovniki razred rapa - rupa, krapa rasarjen'je - srdba, zlovolja rainiti - razruiti, unititi, pogaziti rascufan, razderan, raupan raskazati se - raspripovijedati se [?], "razglagoljati se" [?] raskidati - unitavati, razarati, ruiti raskladati - kuditi, objeivati rasklenjivati - rastavljati raskoa - rasko, ljepota, krasota, bogatstvo raskoiti se - uivati rasko, radovati se, naslaivati se raskusiti - rasjei raslaiti - zasladiti raspan - Akad. rjen. toga pridjeva nema, ali bi se moglo pomiljati na tal. raspare - turpijati, a prema tome i lijepo izraditi, dakle: raspan luk - lijepo izraen luk raspartiti - rasteretiti raspasti - rasploditi, razmnoiti raspetje - raspee

raspotan - razuzdan rasprava - kleveta, ogovaranje raspraviti - pogrditi rasran - razljuen, ljut rasren - ljut, rasren rasren - razljuen rasriti - rasrditi rast - uzrast, stas; dob rastarkom - razbacano rasti - hrasti ratimati (lat.) - prosuditi Rast - rastu rat - rt, iljak rt - vrh rat (gen rati) - rat (enski rod!) rat initi komu - ratovati protiv koga rataj, ora rt-i zove se iljak od budi kakova oruja. ratiti se - sporiti se, boriti se, ratovati ravno - upravo razabrati - pojmiti, spoznati; razluiti razajti - razii se razaliti se - razliti se razamati (prez. razamim) - raznijeti raati - klati, ubijati razbii se - razbjei se, pobjei razbirati - tumaiti, prepoznavati, itati; izbirati razbluda - uitak, naslada, slast, ljubav pohota, maenje; rasko, uivanje razbludno - draesno, lijepo (pored uobiajenog znaenja) razboj - bitka razbubnati - razglasiti razdan - razdrt radei - uei, zapaliti razdiliti se - odijeliti se, rastati se, rastaviti se, otii razdiljati - dijeliti, rastavljati razdiljati se - rastajati se, rastavljati se; razdijeliti se razdiljen'je - rastanak
110

razdramiti - razbuditi se, razdrijemati se razdriiti - osloboditi, rijeiti razgledati - promatrati, prosuivati razgnjiv - gnjev, srdba razgojiti - razdebljati, razjaati, uveati, udebljati razgovor - utjeha, savjet, nada, spas; radost, slast, ala, uitak, zabava (pored drugih znaenja) razhajivati - razilaziti se razhojati se - razii se razibrati - razabrati razide - razjede razigrivati - razgibavati raziju - raziu (tj. raz-zidu, od raz-zidati, razoriti) raziteljan - razoran razivati - raz-zijevati, razjapljivati razkladati - kuditi razkoa - rasko; dati se razkoi - biti raskoan razlik - razlian, razliit, raznolik, raznovrstan, razan razlikov - razliit razlog - razum; umovanje; raun; razlog, uzrok; po razlogu - razumno, po zakonu razloj - (groma, vjerojatno udar ili tako neto) razluan - razlian, razliit, protivan, suprotan razluati se - rastavljati se, odjeljivati se razluiti - razdvojiti, rasturiti, odijeliti; odluiti razmai - pomaknuti razmetati - razruiti, razarati, unitavati razmi - nego, tek, jedino, osim razmirje - nemir, svaa, razmirica, uznemirenost razmitati - razbacivati, razmetati razmititi - razmaziti, raznjeiti razmniva - sposobnost matanja, fantazija razok - nepravilan

razpami - v. razpeti razpeti - raspeti, razapeti (jedra) razpraviti - pogrditi razpravljati - ogovarati, klevetati razrediti - rasporediti razsarditi - rasrditi, razljutiti raztimati -rastresti, raspriti; razlikovati raztarti - prepiliti raztei - potroiti raztratiti - rastroiti, potraliti raztriti - rasprostrijeti razuviditi - promotriti, razmotriti razval - razvalina, ruevina razvudenje, razudba, sectio anatomica rde, crven Rdee morje - Crveno more rebernja - rebarca r - stvar; rije reen'je - izreka recte habes frater (lat.) - pravo ima brate red - nain redine - ivica rednji - onaj koji dolazi po redu, koji mora doi (rednja kupa -posljednja aa) redovan - redovniki Reduta - jedna od tadanjih zagrebakih dvorana za zabavu i sastajanje regbi - rekao bih, reklo bi se regetati, kikotati regetlin, raketa, trag gorueg eksploziva. Od njemakog: Rakete regnikolarni klate, to jest druba, koja se skuplja oko raznih regnikolarnih deputacija. Od latinskog: regnicola, stanovnik kraljevine regula vitae (lat.) - pravilo, zakon ivota regula - regrut, vojnik u prvim mjesecima vojne slube reki - rekavi reliquiae reliquiarum (lat.) - ostaci ostataka (nekad monog kraljevstva hrvatskog)
111

remeta (gr.) - pustinjak Remete - selo nekad pokraj Zagreba, danas dio grada, gdje se nalazi poznati pavlinski samostan s crkvom Gospe Remetske remiati - skloniti u luku Reno (lat. Rhenus)- rijeka Rajna repaa - zvijezda repatica, kometa repaa zvijezda - zvijezda repatica, kometa repudiare, odbiti, odbaciti repuac - vrsta biljke i njezin korijen, prostjenak, postenjak; jede se na salatu (Akad. rj.) reputatja - dobar glas, ugled requiem aeternam (lat.) - vjeni mir requiescat (lat.) - poivao (u miru) re, prepeeno, tako peeno, da se na povrini prepeene materije javlja kora, kao prvi znak karbonizacije. Od njemakog: resch reiti - rijeiti, osloboditi ret (njem.) - zatvor, tamnica retauracija, izbor opinskih ili upanijskih funkcionara. Od latinskog: restauratio resurrectio (lat.) - uskrsnue Retra - srednjovjekovno kultno sredite baltiko-polapskih Slavena retratati (tal. ritrarre, ritrattare) pretresati, raspravljati rezeda (tal.) - vrsta mirisne biljke krasnice; nai izrazi: katanac, katanica, ljubimac Rgueda - Rgveda, najstarija zbirka Veda, staroindijskih svetih knjiga ribazajm (njem.) - trenica, ribe ri - 1. rije, glas, govor; izpuan'je rii - govorenje; ri prostirati - govoriti; 2. stvar ri prostirati - govoriti riljiv - govorljiv, rjeit, razgovorljiv brbljav

rimati se - prepirati se, rjekati se ridak - rijedak; riji - rjei rianka - seljanka Ridi Pagliaccio! (tal.) - Smij se, pajac!; arija iz opere Pagliaccio tal. kompozitora Ruggiera Leoncavala (1858-1919) rif (ma.) - stara maarska mjera za duinu (70 cm) rifeoska gora - gorje Ural (lat. Ripphaei Montes) riganio (tal) - biljka origano, mravinac; osim kao zain koristila se i u lijeenju rigla, poklopac od zdjele. Od njemakog: Riegel, zasun rih - rekoh; v. riti rihtar - sudac (naelnik); ili: mali ritar, tj. opinski sluga koji po selu oglaava (bubnja) novosti (V. Novak) rijeh rekoh; rei rijeti - rei riji - v. ridak rika - rijeka rinica, naunica, minua, kolut. Od njemakog: Ring rinjihu - od rinuti - tjerati ris, arobni krug kojim se okruuju arobnjaci prije aranja ili sazivanja neistih duhova i mranih sila rica - rijeca rian - pravoslavac rie - rekoe risiti - resiti risovina - risovo krzno rit, rijet - rei ritek - slama riti, rijeti - rijeti, rei, govoriti; rih rekoh; rie - rekoe riti se - boriti se; napasti Riva degli Schiavoni (tal.) - Slavenska obala, naziv dijela obale u Veneciji; ime je dobila po Hrvatima riz - rez, rezanje riza - sveenika haljina
112

rja - ra robaa - koulja rob'c - rubac robec, rubac, marama roaj, balak od maa roiti se - dogovoriti se Roda - grki otok Rod (u en. rodu i kod nekih drugih starijih pisaca; razlog e biti u tome to je rije Rodos i u gr. jeziku en. roda) Rodan (lat. Rhodanus) - Rhne, rijeka u Francuskoj Rode - Rodos, grki otok Rodioti - Roani, stanovnici otoka Roda Rodiotski otok - otok Rod (v.) roivati - radati rodlati se (njem.) - sanjkati se, saonati se Rodulf esar - Rudolf II (1552-1612), austrijski car, od 1527. hrvatsko-ugarski kralj rojen'je - roenje; rod rk - ruku (gen. pl.) rok - sluaj, udes (pored obinog znaenja); kim rokom - kojim sluajem; vrijeme rokovnica, daa, koja dospijeva na dan svetog Roka rol, okrugla tepsija. Od njemakog: Rohr rom - hodoae (prema Roma, Rim) Romanija - Rumunjska romar, hodoasnik, zapravo hodoasnik koji putuje na poklonstvo papi u Rim. Upotrebljava se u opem smislu za vjersko hodoae romon - glas romor - glas, romon, skladno pjevanje (ovdje u prenes. znaenju) rondela - okrugli nasad u vrtu, cvjetnjaku, parku ronto, gen. rontala - more to ga levanat valja, valovi od levanta; tzv. "mrtvo more, valovi (pojam se koristi na

dubrovakim otocima, etimologija je nejasna) ronzina - zujanje, brujanje rosa mistyca (lat.) - tajanstvena rua rotanje - buka rotati - lupati, stvarati buku rota - zakletva, prisega, zadana rije; istino brez rote - tako je oito da ne treba zaklinjanja rotno lukavo, potajno, tajno roa - rua; cvijet uope; roni - cvjetni rodanik - horoskop rozga - grana biljke penjaice; prut, tap roica - cvijet, cvjeti; ruica romarin, Rosmarinus officinalis, rumarin ronjak, svibanj, maj rt - vrak (strelice) rtat - otar rub - rubac rubaa - koulja rubaica - kouljica rubazinje - neka trava rubec - rubac, marama rubenina - rublje rubint - rubin ruati - rukati rati, rikati. "Oroslan da rukne v taj palir telei..." ruiti se - rukovati se rud - rumen, crven rudast - kovrave kose rude - kovrica, uvojak, vitica Rudolf II (1552-1612) - rimskonjemaki car, sin cara Maksimilijana, okrunjen za hrvatsko-ugarskog i ekog kralja rufijan(tal.)-hulja,nitkov, lupe; svodnik rug - ruglo ruga - poruga rugo - ruglo, sramota, pogrda, podsmijeh rugost - ruglo
113

ruj - uto-crvenkasti cvijet Rujni krin - crveni ljiljan, grb grada Firence ruk - rika, krik, vapaj, vika, graja rukosad - "vinograd ili to drugo rukom zasaeno" (Akad. rj.) Rumelija - nekadanji naziv za Turske pokrajine u Europski; kasnije se odnosi samo na turski dio Trakije (istono od rijeke Marice u Bugarskoj) rumelka - grimiz, purpur rumenit, rumeniv - rumen rumenjahan - rumenkast rumenjivati - rumenjeti se rumeno more - Crveno more Rurikova kua - Rusija (po predaji se uloga osnivaa ruske drava pripisuje varjakom knezu Ruriku, koji je god. 862. doao u Novgorod) rus - crven rusa (tal.) - rua rusag (ma. orszag) - kraj, drava, zemlja, pokrajina, podruje ruan - koji je crna ruha, crnoruh rusmarin - rumarin rusticus, kmet, seljak, mu rusula - rua ruta - ruta, rutvica (biljka) Ruta Moapka ili Moabljanka - glavni lik istoimene biblijske knjige Rutenka - Rusinka, Ukrajinka (naziv se odnosi osobito na zapadne Ukrajince, u Karpatima i Bukovini) ruan - ruin (pored uobiajenog znaenja ruan (cvijet) - ruin cvijet Rue od grada - ruglo od grada ruica Saronska - biblijski pojam lijepe ene (Pjesma nad pjesmama) ruiti - tropotati rvanja - borba, svaa rvati (se) - boriti (se), ratovati, napadati

S
s - s; iz s udom - udei se s istinom stati - biti istinit, iskren s mirom - umjereno Sa - sva sabinski tempi - hramovi Sabinaca, nekadanjih stanovnika sredinje Italije sabljusti (prez. sabljudem) ouvati, sauvati sd - voe, plod sade - sada saden - koji donosi plod, voni sadruiti (koga) spojiti, zdruiti, ujediniti; pratiti, popratiti, biti u drutvu saeta (tal.) - grom, munja Safo - sapfa, starogrka pjesnikinja s otoka Lezbosa (oko 600. pr. n. e.) sagrada - zgrada sagrien'je - grijeh sahat (tur.) - sat, ura sahraniti se - spasiti se saj, sa(j), se(j) - ovaj, taj, ova, ovo (gen. sega, se; dativ semu, sej; akuz. su; lok. sem; instr. sim; gen. pl. sih; dat. pl. sim; instr. pl. simi) saja, sajast, sajav, aa, aav sajavica, vrsta puke, koja ostavlja aav trag sajdani, svilen. Germanizam prema: Seide sajene - saene Sajna - Seine, u Parizu sajti - sai sajun (tal.) - komad tkanine od saje, fine tkanine, koji se nosi preko prsiju sakati - traiti, pitati saki - svaki, svatko sakod - svuda sakojaki - svakojako, na sve naine sakojake - svakakve sakvaki - svakakav
114

Sala del maggior consiglio (tal.) Vijenica Velikog vijea u mletakoj Dudevoj palai salamandra - salamander, kameleon Salom - starije ime za Jeruzalem salpati (tal.) - dignuti (sidro); otploviti, odjedriti sam - pored obinog znaenja jo i: jedini samanj - sajam sambea - skok na jednoj nozi amlast, sulud, luckast, kao muha bez glave amlijanjka, damascenska sablja samodilo - samovoljno samoho - slobodan, svojevoljan, dragovoljan samovar (rus.) - naprava za kuhanje aja samum (ar.) - pjeana oluja sanan - sanen, snen sandal (ar.) - fino crveno drvo iz Indije, slui za dobivanje ulja i pravljenje boja Sandalji - hercegovaka velikaka porodica sandak - visoki dostojanstvenik sanj - san sanjinec, sanjik sankilot (franc.) - revolucionar, rodoljub sapa, topla para koja se pui iz nozdrva ili nosnica saplun (tal.) - pjena (morska) Sappho (VI. st. pr. n. e.) - glasovita grka pjesnikinja s otoka Lezba sapsovati se - svaati se sara (tur.) - remenar, sedlar, koar, samardija Sarbalj - Srbin sarce - srdace sarce - srce saren - srdaan sardace - srdace

sarditi (se) - srditi se, ljutiti se sardito - srdito, zlovoljno sarditost, sarjen'je - srdba, zlovolja sarmatski - Sarmati su poetkom nae ere ivjeli u prostoru od Baltika do Crnoga mora Saron - ime pokrajine u staroj Palestini, poznat po prekrasnim ruama; "rua saronska" je biblijska metafora za lijepu enu saronska rua - (po imenu pokrajine Saron u Izraelu), lijepa djevojka sartije (gr.) - vrlo vrsta uad na brodu koja pridrava jarbol, pripona saruk (tur.) - turban, muslimansko pokrivalo za glavu sarba - srdba, gnjev sas (gen. sasi) - sok, ono to se sisa saad - v. sajti Sasen - otok na albanskoj obali nasuprot grada Valone (Avlon) sasnovati - sisati saspin'je - saspjenje, svretak, rasulo, propast saspiti - saspjeti, dospjeti (neemu) do kraja, unititi, upropastiti, potroiti; propasti saspivati - saspijevati (isp. saspiti), propadati, stradavati sasvima - sasvim, posve, potpuno sat - gen. pl. imenice (broja) sto; pet sat pet stotina satanas (lat.) - sotona satir - u starogrkoj mitologiji nie boanstvo, pohotni kozonogi i dlakavi demon satje - sae Saturn, Saturno - rimski bog vremena i plodnosti, otac Jupitera, Neptuna i Plutona; jeo je svoju djecu satvar - stvar satvoriti - stvoriti
115

satvoriti se - stvoriti se, postati, pretvoriti se Saverijo - sv. Franjo Ksaverski (15061552) - svetac i misionar, redovnik Drube Isusove. Kao student u Parizu sprijateljio se s sv. Ignacijem Loyolom, osnivaem Drube Isusove. Djelovao kao misionar u Goi (Indija), Malaki, na Molukim otocima i u Japanu. Umro na otoku Sancian u Kini. savie - suvie savruiti - ugrijati saati - stisnuti, zatvoriti saziju - saziu, sazidaju saznan'je - razboritost, spoznaja saznati - ispitati, spoznati, upoznati saznati se - ispitati se, promotriti se, upoznati samoga sebe sazvati - pozvati sbantovati (ma.) - uznemiriti sbrati - zbrati, sabrati, sakupiti scalina, mokraa scati, poscati, mokriti scherzo (tal. ala) - malo glazb. djelo u ivom tempu; ovdje slika, sliica scijena - vrijednost, cijena, potovanje, ast scijenjen - cjenjen scijeniti, sciniti (prez. scinju i scinim) scijeniti, misliti, drati, smatrati; cijeniti, potovati; prosuditi, procijeniti sciniti se - cijeniti se, smalrati se sd, sdi - ovdje sdvora - izvana se - sve s - svi se - ta (vidi st. 6 u pjes. Izbiraj si ljubu: "se mi ne bu dugo iv"). se ne mora - ih umire se ne zani - se ne pouzda sebar - seljak, kmet, podlonik sebije - sebinost sebirad - sebinjak

sebirade - sebino sea - sjeina, dio ume gdje se sijeku stabla sei - dosei, dokuiti, dohvatiti Seconda primavera (tal.) - drugo proljee secunda pars - drugi dio sed. sede, sedi, sedosmo, sedoste - v. sesti Sedeslav = izdajica, koga ubi Branimir. sedmera brda - grad Rim izgraen je na sedam breuljaka (Palatin, Kapitol, Kvirinal, Celij, Aventin, Janikul i Viminal) sega, segaj, sej, sem - gen. sing. zamj. saj (v.), toga, ovoga segalitnji - ovogodinji (segaljetnji) segur (tal.) - siguran seguran - siguran segurnost - sigurnost sehnuti - osuiti se, usahnuti eiana, vrsta turske puke sej - ovaj sejmen (tur.) - straar, pandur sejnjmen - sajmeni; sajamski sejnski - senjski seka (tal. sega) - morska stijena, greben sekt (franc.) - ampanjac sel - sel (gen. pl.) selam (tur.) - pozdrav Selduk pripadnik jednoga turkmenskog plemena koje je u doba kriarskih ratova dralo pod svojom vlau neke dijelove Male Azije i Palestinu Selena - starogrka boginja Mjeseca selo - sjelo (ekav.); selo je u oku - zapelo je za oko emer - emer semi, svima semper et ubique (lat.) - uvijek i posvuda senca - sjena, sjenka
116

senica - sjenica (vrsta ptice) senja - sanja, san senokoa - livada, sjenokoa Senokrat - Ksenokrat (396-314), grki filozof, Platonov uenik senso - prijatelj ent, neisti duh, hudi duh, demon, prikaza, sablast, avo enuti - krenuti spar (franc.) - odjeljak, odvojena prostorija u lokalu (rujni vjerojatno stoga to je u takvim prostorijama namjetaj presvuen crvenim barunom) eptanje - aptanje eptati - aptati septemviralska tabula - stol sedmorice, Tabula septemviralis, prizivni sud sa sjeditem u Peti koji je rjeavao albe protiv presuda Kraljevskog Sudbenog stola (Tabula regia iudiciaria), Banskog stola (Tabula banalis) i Tavernikalnog stola (Sedes tavernicalis). Sastojao se (sud sedmorice) od 21 lana. Predsjedao mu je palatin ili kraljevski namjesnik, a u njihovoj odsutnosti dvorski sudac (iudex curiae regiae). Uz predsjednika u sastav suda ulazila su 4 prelata, 7 velikaa i 9 obinih plemia. Adam Patai bio je jedan od prelata suda sedmorice u vrijeme kada mu Katarina posveuje Pesme Horvatske. septuh, vrsta starinske tkanine seraf, serafin (hebr.) - serafin, aneo najvieg reda erbet (tur.) - osvjeavajue slatko pie, medovina serbiti - svrbjeti seren - srdaan serdada (tur.) - mali sag za klanjanje pri molitvi muslimana ereg (ma.) - niz, red, mnotvo, eta ereg, vojska; erean, ereanin. Od madarskog: sereg

eregbontov, top, kojim se moe pobiti itava eta. Madarizam: bont, unitavajui Serena - Sirena serenata (tal.) - ljubavna pjesma serean (prema franc.) - vojnik (andar) u nekadanjoj Vojnoj Krajini ereanka, vrsta puke sereanska kapa, od sereanin (prema franc. sergeant) - andar u nekadanjoj Vojnoj krajini; u irem smislu: vojnik uope; kasnije: poljski uvar, poljar earac - ika sesti - sjesti estoper - buzdovan etnik - onaj koji vie u svatovima (?) etovati - hoditi, ii, uriti etuvati - uriti se, pouriti se; etuvati nad glavu - zahtijevati neiju glavu (ivot) ; kretati se; etuvati hitro - naglo se otputiti sfaliti - prevariti, obmanuti sfaljivati - iznevjerivati sferski (gr.) - nebeski, nadzemaljski sfinks - sfinga sfriuntksuntati, izdevetati nekoga temeljito. Germanizam od frisch und gesund, kakvim se pozdravom biuju znanci korbaima na Herodeovo, na spomen nevino zaklane djeice jeruzalemske sfrutan, frutati. ovjek sfrutan prije izgona iz grada proao je kroz palir iba. Od latinskog: frustare, ibati, bievati sfundati, unititi, ubiti, upropastiti. Od latinskog: affondare sgar - odozgo sginuti - poginuti sgipsti - propasti sgoditi - ugoditi; v. zgoditi sgoditi se - dogoditi se sgoriti - izgorjeti
117

sgovoriti - dogovoriti sgrien'je - sagrjeenje sgubiti - izgubiti shajati - izlaziti; zavravati; padati; proizlaziti sharan - uniten sharati - unititi; potroiti shincati se, hincati se, kobila se hinca kad osjeti pastuha. U prenesenom smislu: izmoditi se neurednim ivotom shod - balkon shoditi - izlaziti; ishoditi, postii shoditi se - sastajati se, skupljati se shrana - uvanje; pohrana, spremite, pribjeite; ouvati, potovati; othraniti, odgojiti; sauvati shraniti - sauvati, spasiti, pohraniti, spremiti, spremiti shustiti - epati, spopasti, uhvatiti si - enkl. oblik dativa zamjenice sebe, koji dolazi "kao neki pleonazam bez osobita znaenja" (Akad. rjen.); u naim tekstovima: jeda si - ne bi li, kako bi (vodica elju ugasila); kad si - kada, kada li (u elji da se neto to prije zbude) si, sij - ovaj si, svi iba - naprava u mlinu koja rasporeuje zrnje da tankom strujom pada ravnomjerno u rvanj ibila, Sibila, Sibile - starorimska mitska proroica; vodilja Vergilijeva kroz podzemni svijet; u prenesenom znaenju: gatalica (B. Klai) ibre, ibe Sic itur ad astra! (lat.) - Tako se ide do zvijezda! ica, vrsta puke. Bit e germanizam od schiessen sii - sjei sid - sijed side - v. sisti i siti

siditi - sijedjeti siditi na sudu - suditi Sierra (panj.) - gorje, planinski vijenac; u panjolskoj postoji Sierra Morena, Sierra Nevada itd., ali se ne zna na koje se gorje misli sigati - sezati, hvatati, dosezati; posezati signare cum ferro, igosati gvoem, paliti po ljudskoj koi razne igove: ljiljan su nosile bludnice, a tatu je bio ueen klju sigra - igra sigrati - igrati sigrati se - igrati se sigur - siguran siguro - sigurno sih - v. saj sijevo - usjev sika (tal. secca) - greben, sika ikati se - ljuljati se Sikej - Sihej, mu Didone; bio je jedan od najbogatijih ljudi Fenikije, te ga je na prevaru ubio Pigmalion; nakon toga Didona je izbjegla iz Fenikije i iskrcala se na sjevernoafrikoj obali, gdje je utemeljila grad Kartagu siku - sijeku (od inf. sjei) sikur (tal.) - siguran ila - Skila; v. Niso Silen - jedan od pratilaca boga Bahka (Dioniza); veseli pijani starac silen - silan silnjak, avo, nasilno bie silovati - prisiliti silovati se - truditi se, nastojati, siliti se silvan (lat.) - umski duh sim - ovamo, simo simbot - krvnik [?] sime - sjeme Simeon - bugarski car, vladao od 893927. simtamati, zvoniti simo-tamo, ustranu; tako se zvoni na pogreb, oluju i vatru
118

sin, sinca - sjena, hladovina sina - sjena sinagoga - idovski hram, templ sinca - sjena, sjenka indrova planka, tanka daica, kojom su pokriveni krovovi. Latinski: scandula Sindir, sinder (tur.) - lanac, verige, okovi sindirlija, metak ispaljen iz puke, nabijen sindirli-zrnjem. Sindir, lanac. Sindirlija, Kettenkugel. Sindirlija je i puka, nabijena takvim zrnjem sinekira (franc.) i sinekura (lat.) - dobro plaena sluba koja ne zahtijeva nikakav rad sinija (tur.) - niski stol za blagovanje Sinj - Senj (u pjes. Knjigu pie Deli-aga i Podie se ormanica) sinjal (tal.) - znak, signal, biljeg sinjur (tal.) - gospodin intar, ivoder. Od njemakog: Schinder sinir - verige, lanac, okov sion - silan, nasilan, jak, vrst sionik - silnik ip - iljak, vrak (maa), iljak sipant - izop, mirisna biljka iz porodice usnaa, grm modrih i ljubiastih cvjetova sipant (lat.) - izop, mirisna biljka ipelina - vrsta vinove loze i groa (ipel) ipiun Afrikan - Scipion Afriki, rimski vojskovoa (234-183. pr. n. e.), pobijedio Hanibala u drugom punskom ratu sipji - sipin, od sipe ipka - pojas ipu, svira na frulu, piska, trumbenta. Madarski: sipos ira (tur.) - slatko vino, mot irati (prez. iram) - iriti siringa - svirala sis - sa

sisti - sjesti sit tuge - pun tuge sit venia verbo (lat.) - neka bude doputeno rei siti - sii sivati - sijevati siver - sjever sixtina (lat.) - estostih, pjesma sastavljena od est strofa sa po est stihova i jednim dodatkom od ti stiha sizati se - dizati se, uzvisivati se sjahati - objahati, pritijesniti sjati (prez. sjamem) - obuhvatiti, primiti u sebe sjem - osim sjemo - simo, ovamo sjenca - sjena, hlad ska - skau skajati - okajati skakati u tanci - plesati skala (tal.) - stuba skala, peina, stijena skaline (tal.) - stube, stepenice skanje (tal. scagno) - sprud, pjeani pliak kapular (talij. scapolare - spasiti) amajlija oko vrata sa slikom sveca koju nosi neka osoba da se zatiti od nesrea skapulati se (tal.) - osloboditi se, izbaviti se skarabea - skarabej, balegar, kotrljan, govnovalj, vrsta kukca kornjaa koji od izmetina pravi kuglice (u starom Egiptu se smatrao svetim) skarcanje - krtarenje skarletina, purpur. Od turskog: iskerlet skaska (rus.) - pria, bajka skaljivati - kaljati skazan - znak, dokaz, primjer skazanje prizor; propovijedanje, nauavanje

skazati - rei; iskazati, pokazati, ukazati; kazniti; oitovati, izloiti; skazati se iskazati se, pokazati se Skazivati, skaivati iskazivati, pokazivati, predstavljati, oitovati skazliv - himben, prijetvoran skazovati - kazivati, priati skauvati - iskazivati skauvati se - pokazivati se, pojavljivati se skeiti - cviljeti, skiati kenderbeg, Juraj - ura Kastrioti Skenderbeg (1414-1468.), albanski plemi i proturski borac; najvei albanski nacionalni junak. U mladosti bio je na turskom dvoru, islamiziran; nakon bitke kod Nia 1443. okrenuo se protiv Turaka i vratio katolicizmu. 25 godina uspjeno branio Albaniju od turskih napada, koji su je nanovo osvojili tek nakon njegove smrti. Skenderija - Skadar, grad u Albaniji skerb - briga skerban - brian kerbav - krezub skerbeti - brinuti skerbiti - brinuti se skerbnost - skrb, briga kerbozub - krezub kerlec, eva, Alauda arvensis. kerlec z opicum, strnadica, Emberiza citrinella skersnivati - pojavljivati se skipiti - izmiljeti sklad - sloga skljuiti - stegnuti skljuivati - stezati skljusiti - prignuti, poniziti, podvrgnuti, svaliti sklo - staklo sklon - sklonite, zaklon sklopar (tal.) - kukuljica (dio redovnike odjee) skmiiti se - zatamniti se
119

skoiti - pasti na koga (o drijebu) koda (njem.) - teta, kvar koditi - tetiti kolan - uenik, kolarac kolj (tal.) - otok skolke, mrtvaka nosila, odar kolnik - uitelj skolopendra, vrsta dlakave gusjenice skomine, sok, koji se cijedi iz usne upljine, izazvan kiselinama ili tekom skonajnje, skonanje, skonan'je, skonanje kraj, svretak, smrt skonan - propao, uniten skonati - dokrajiti, unititi; skonati se - unititi se skonati se - unititi se, nestati skonavanje - svretak skonavati (prez. skonajem)- svravati; pogibati; dokrajivati (se); skonivati se - dokrajivati se; ubijati, unitavati, satirati skonica - skok na objema nogama kopi - ukopljena ivotinja koplen - utrojen, kastriran skopos - nain pjevanja, pjesma skoreniti - iskorijeniti, istrijebiti koriti - skoriti kornja, izma kornje - izme skoro - gotovo skosman - nepoeljan, neuredan skot - ivotinja, stoka, smet skovati - stvoriti skoze - zbog, radi, kroz, preko skoznovati - bdjeti; biti u brizi skoznuvati, skozenj, bdjeti, bdilac skradnji - posljednji, zadnji skraja - dokraja krapa - pukotina, lijeb u kru; rov, spilja krat, avo skratiti - uskratiti skrativati - uskraivati
120

skrb nositi - brinuti se krilak - eir krilak, eir kripan'je - krgut skrien'je - uskrsnue skrivaju - krijui se, potajno skrivalac - skriva (igra) krivan (tal.) - pisar, inovnik skrivati - grijeiti, bivati kriv skriviti iskriviti; skriviti, biti kriv krlaec - eiri krlak - eir krlec - eva krljaki - eirii krljak - klobuk, eir skrobut - povitina, divlja trava krofule (lat.) - bolest guke, oteenost vratnih lijezda, tuberkuloza lijezda skrounovit - tajni skrovan, skroven - skriven, prikriven, tajan skroviti - tajiti; skrivati skrovnomce - tajno skrovnopisec, ovjek koji vodi brigu o dogaajima i prilikama i biljei ih u potaji skrovnost - tajna skrovnostih tolnanik - tajni savjetnik skruati se - kajati se skrit - krgut skritati - krgutati skube - upaju (od gl. skupsti) skubei - v. skupsti skubiti - ljubiti skubu, skubui - v. skupsti skuati - jaukati, uzdisati, stenjati skucati, skuati (prez. skucam i skuam) - uzdisati, stenjati (Akad. rjen. s napomenom: Kod Lucia bi ovdje moglo biti i skuati, jer slovo z [kako je u originalu, op. B. K.] upotrebljava i za c i za ) (B. Klai)

skuiti - stisnuti, podjarmiti, svinuti; stenjati, uzdisati kuda (tal.) - talir, stari dubrovaki i mletaki novac skufija (tal.) - enska kapa skugor - jauk, agor skukuti - jaukati, plakati, kukati skula - kola; hoditi na skulu - ii u kolu kulja - rupa skunka, vrsta vodozemca, nedorasla aba skup - lakom, pohlepan; krt; skup, skupina; zajednica skupitelj - iskupitelj skupljen'je - iskupljenje skupnovlada - drava skupos - krtost skupost - lakomost, pohlepa, pouda skupina - zajednica, skup, zbor, druba skupsti (prez. skubem) - upati, tui kur (tal.) - taman, mraan kuri, mraan, opskuran, sumraan. Od latinskog: obscurus kurina (tal.) - tama kurinost - tama skurita - plavilo, crnilo skusa - iskuavanje skuati - okusiti, okuati skusiti - iskusiti, iskuati, probati; skunjava iskuavanje; okusiti, okuati skunja - iskuenje; prikaza skusti - upati skuze - suze skvarjen - odbaen, osuen, proklet skvarjenje - prokletstvo, osuda, kazna (relig.) skvarnost - oskvrnjenje kver - trg kvorc, vorak skvrn - neistoa, mrlja, ljaga, grijeh, rugoba
121

slaati - sladiti, zaslaivati, uivati u slatkoi slai - slai slaci - slatki slaiti - sladiti, biti sladak; goditi, uivati slaiti se - naslaivati se slaiti, svlaiti, skidati sladci - slatki sladobizec, sladokusac slajati - sladiti, zaslaivati slajati (slaati) - v. slaati slaje - slae slaji, slaji - slai; slaje - slae slk, Convolvulus, vrsta biljke penjalice slana - smrznuta rosa u jesen i proljee, solja, solika slap - val laprek, gnjilo jaje, muak slatica - slatka mendula (vrsta voa) slatki janu, Pimpinella anisum slatkoujan - koji je sladak i ugodan za sluanje slavic, slavi, slaviak, slaviek, slavja slavuj slavja (gen. slavje) - slava slavka - slavujica, enka slavujeva slaziti - silaziti slednji - sljedei slekel (inf. slei) - svukao slekla - svukla leta (staronjem.) - vrsta, soj lezinski - leski, iz njem. pokrajine leske (danas Poljska) slih - sluh, sluanje slikost - slinost, slika slikovati - nalikovati slime - sljeme slimiti - skinuti; spustiti slinka - vrsta ribe, babica, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoe i slinke znai raditi uzaludan posao

sliati - sluati, pokoravati se; pripadati; uti sliiti se - uti se slisti (prez. slizem) - sai slivkati, od muke upijati vlastitu slinu, jecati sljednji - posljednji sljedstvo - posljedica sljepar - varalica sljesti - spustiti se lju - aljem sljuat - sluati slnce - sunce slobod (gen. slobodi) - sloboda sloboditi (prez. sloboju, slobou) osloboditi slog - stil sloniti - naslanjati loprok, lopruk (njem.) - klaonica Slove, slovem - v. sluti slovenski orsag, hrvatski, slavonski, ilirski, slovenski su sinonimi sloviti - iriti glas, biti na glasu slovo - rije, govor, glas (pored obinog znaenja) sloiti - sastaviti sloiti se - sjediniti se sluiti - sastaviti slut - slutnja sluti (prez. slovu i slovem) - sloviti, biti na glasu, biti slavan sluben - usluan, koji slui slubeni - usluan, koji slui slubeno - dolino slubeno telo - tijelo koje slui sluica - sluga, sluitelj sluiti dvor - udvarati nekome, biti zaljubljen ("hofirati", "praviti kur") sluivati - sluiti slziti - suziti, plakati s'm - sam, jesam smagljiv - eljan, poudan smagnuti - priti, saizati
122

smajnkivati - nestajati smakati - namakati, natapati smaman - lud, budalast smamija - prijevara, himba smamiti - zaludjeti, prevariti smanjkavati (prez. smanjkajem) umanjivati smarca - smrca (dem. od smrt) smardei - smrdljiv smarsiti (se) - zatrti, izbrisati smart - smrt smartna plima - smrt smaiti - pei, priti, saizati smea - tuga, smutnja, neprilika; bolest, bol, nevolja smehljat se - smijeiti se smejat se - smijati se merklav - balav merkli - sluz, bale smert - smrt smetan - pun smea smetiti - sramotiti smetnja, pometnja, kaos smetno - neisto, nepospremljeno, neureeno smicati (prez. smiem) - namicati, nabavljati; smicati beside - namicati rijei, govoriti Smiiklas, Tade (1843-1914) - hrvatski povjesniar, sveuilini profesor, predsjednik JAZU smil(j)iti se - smilovati se smilenje - samilost smilen'je - smilovanje, milosre smiljen - umiljat, milostiv smiljen'je - skromnost, poniznost smiljivati - poticati na smilovanje, na saaljenje, umilostivljivati smin - smion, smjel; sminija - smionija, smjelija smin i sminan - smion, hrabar smin'je - smjenje, smionost, hrabrost, odvanost

smino - smiono, hrabro sminost - smionost, hrabrost Sminthej (gr.) - jedan od pridjevaka boga Apolona ("tamanitelj poljskih mieva") mirati (njem.) - podmazivati; mititi, podmiivati; udvarati se mok (njem.) - nametljiv, beznaajan novinar, piskaralo mucijan (njem.) - prljavac; krtac smiriti se - smiriti se, pomiriti se Smirna - starogrki grad u Maloj Aziji, danas Izmir smirno - mirno, smirujue; smjerno smiati (se) - smijeati (se), pomijeati (se) smisiti se - smijeati se, pomijeati se smitati - ostaviti smiti - smjeti smjenstvo - smjelost, hrabrost smjes - mjeavina, smjesa; kaos, nered, zbrka smnijevi - misli smoi - svladati, nadvladati smok - hrana smokva krivica - kriva smokva smorac - vjetar s mora, jugo, maestral smrca - smrt smrtljiv - smrtonosan smuati - izazivati smutnje smucati se, sklizati se, vui se smuda, ena koja je igosana, stigmatizirana, peatom zapeaena. Od smuditi, osmuditi, igosati, peatom oznaiti, sramotno kazniti, stigmatizirati. Rije je u zagrebakom lokalnom govoru jo iva za pojam ene sumnjivog morala u malograanskom i flistarskom smislu smudnik, top, barut muglati, premuglati se, prekrijumariti se. Od njemakog: schmuggeln
123

smunja, kao i smuda, ena sumnjiva u udorednom pogledu snaga - istoa, urednost; snaga snapati - sisati snaiti - istiti snebie - zauenost, zapanjenost nefov drek, ljukino blato. Od njemakog: Schnepfendreck snea - snaa, udavaa sneica - snaica, snaha snesti - donijeti snesti se - skupiti se sneti - skinuti snevarkom - nenadano nicar, rezbar, drvorezbar, gumbar, ostrugar, kipar, zlatar. Od njemakog: schnitzen snieno - ponizno sno, snoka - sino nofati, mrkati burmut. Od njemakog: schnupfen snositi - stjecati snovati - navijati, pripremati preu (natru) za tkanje snubok, prosac so - su, jesu so (li) - jesu (li) sobstvo - osoba oca, vrsta puke; u prenesenom smislu: ljubovca. Od njemakog: Schatz soan - mokar, suzan, zaplakan soiti - putati sok soje - suje, lozje, suharci sodit - suditi Sofonizbe (3. st. pr. n. e.) - ki kartaanskog vojskovoe Hazdrubala (brata Hanibalovoga), ena zapadnonumidskog kralja Sifaksa, preudata za istononumidskog vladara Masinisu; otrovala se poto je Scipion razorio Kartagu sofra (ar.) - stol, trpeza

soha, grana suha, na kojoj netko visi: vjeala sojuznik, saveznik. Od ruskog: sojuz, savez sok lozja - vino soka, sokaec, sokaica, kuhar, kuharica soklin (lat.) - vreica Solferino - selo juno od Lago di Garda u Italiji, gdje su 1859. Francuzi pod vodstvom Napoleona III. i Sardinci pobijedili Austrijsku vojsku; ipak, Austriji je ostala Venecija solicit - brz, hitar solilokvij (lat.) - razgovor sa samim sobom oltar - psalam oltarske knige - psaltir solze, suze somar (iz ma. szamr; V. Novak) magarac somnambul (lat.) - mjesear Somsedvar (Szomszedvr), Susedgrad kraj Zagreba, u doba seljake bune jedan od utvrenih gradova Tahijevih Sonetto di Bartolommeo Nale in lode del signor Domenico di Simone Zlatari (tal.) - sonet Bartolomeja Naljekovia u slavu gospodina Dominka imunova Zlataria sophia (gr.) - mudrost sopsti - sisati sopun - sapun or (ma.) - ulica, sokak sordina (tal.) - naprava za priguivanje zvuka soriti - oboriti, strovaliti, sruiti or, sudbina. Od latinskog: sors. Odnosi se na geslo Zrinskih: "sors bona nihil aliud" (dobra sudbina i nita drugo) otar kolendar - nekad u Zagrebu kalendar "Zagrebaki otar", s literaturom najpopularnije vrste
124

Sz, soza - suz (gen. pl.) soziti - suziti, vlaiti se p (ma.) - svirala, pisak spanik - zavodnik, varalica pag - dep paler, niz u redu svrstanih ljudi. Od njemakog: Spalier spametan - pametan, mudar spametuvati se - sjetiti se pan, upan, knez, dostojanstvenik uope, provizor, nadglednik feudalnog imanja, nadzornik kmetova: Madarski: ispn pancerati se, etati se. Od njemakog: spazieren panga, vezanje uetom za kaznu. Od njemakog: Spange. U Austriji kazna u vojsci, ukinuta tek pod konac Prvog svjetskog rata 1914-18 Spanja - panjolska parati (njem.) - tedjeti Sparanin - Spartanac sparoina - sparoga; takoer i trnje u kojemu raste sparoga (Akad. rj.) spaen -spasonosan specija - osobite stvari spedajm - pedalj spelati, speljati - izvesti spenga - spuva spengati - naslikati spenza (lat.) - novac, troak (za hranu); hrana, jelo spenati - uraditi brzo sperditi - pustiti vjetar sperdljiv - koji puta vjetrove sperhliv, sperhnuti, truo, natruo, trunuti spesso - esto spet opet, ponovo spetenje - obuzdavanje speti - sapeti, sputati spetiti - primijetiti, opaziti, ugledati pica (njem.) - vrh, vrak, iljak spijevac, spijevalac - pjesnik

spila - spilja spingarda (tal.) - baca, hitalo, balista (vrsta oruja) spiniti - zapjeniti se spisanje - opis spisati napisati, opisati; spisavati opisivati pitalj - bolnica spitavati - ispitivati spivati - pjevati; ispjevati; opijevati spjeiti - uriti spjevalac (vok. spjevoe), spjevalac, pjesnik, pjeva splakati - zaplakati spleen (engl.) - nastranost, udljivost spleen (engl.) - tuga, jad, dosada, sumornost, zlovolja splitati - plesti, snovati Spljet - stari ijekavizirani naziv za Split sploh - jednostavno spluti se - sliti se spniti - sapeti spod - ispod spodoban, spodoben - slian spodobiti - usporediti spodobnost - slinost spogajnanje prekoravanje, predbacivanje spoganjati - sjeati se spogoniti - prekoriti, predbaciti spokoreti se - pokajati se spokoriti - podnijeti pokoru spola; za spolom - za redom spoli - pored, uz spomena - pamenje spomenek - razgovor spomenuti se - sjetiti se spominak - sjeanje, uspomena, razgovor spominati - spominjati; spominati se sjeati se spominati se - podsjeati se, razgovarati
125

spominjanje - sjeanje; razgovor; spominek - sjeanje, spomen sponeast - oholost sponesti se - uzoholiti se sponosei - krnjei, omalovaavajui, umanjujui spopati, vidi: zapopati sporo, sporu - jako, mnogo, veoma, vrlo pot - kuenje, karanje, grenje (potati grditi, kuditi); sramota, pogrda, ruglo potan - sramotan potati se, potavati se - rugati se, izrugivati se potica - sramotica, ruglo potovanje - ruganje spovid - ispovijed, priznanje spoviditi - ispovjediti, rei spovijedati - pripovijedati, priati spovime - pripovijedam spoviti - rei spozabiti (se) - zaboraviti spoznanje - spoznaja; priznanje spoznati - upoznati; shvatiti; priznati spoznati se - priznati spoznavati - priznavati; prepoznavati; poznati; uviati; otkrivati spraskati - ispaliti sprava - oprema (ovdje: konjska); priprava, priprema (pored ostalih znaenja) spravan - napravljen; odjeven; spreman; opremljen, pripremljen, pripravan spravie, sabor, zbor, dogovor, kongregacija, skuptina spraviti - sastaviti, sainiti; gdo je tebe na to spravil - tko te je to toga doveo, tko je to od tebe uinio; spremiti, prirediti, nainiti; otpremiti; spraviti se - spremiti se; opremati se; spraviti pla - plakati spraviti se - pripremiti se spraviti se z kim - sloiti se, zdruiti se s kim

spravlati - initi spravljati - sabirati; slagati, sastavljati; spremati; ureivati spravljati se - pripremati se spravno - spremno spraiti - saei spreitavati, spoznavati, shvaati sprehaati se - etati, prolaziti sprejti se - proetati se sprekrizman, ovjek lukav, namazan svim mastima pa i mau svete Potvrde. Od grkog: chrisma spremeniti, izmijeniti, promijeniti spretiklati, raskomadati. Od njemakog: stckeln Spreva - Spree, rijeka u Berlinu sprevajati - sprovoditi, pratiti sprianje - oprotaj sprid - ispred, sprijeda sprobuditi se - probuditi se sprot, sproti - odmah sprotiviti - usprotiviti se sprotivnost - neprijateljstvo, protivnitvo sprovajati - ispraati sprovoditi - provoditi; otpremiti sprovojati - sprovoditi, pratiti spruiti - ispruiti; opaliti spuga - spuva spuniti - ispuniti, izvriti spuri, Verbena officinalis, vrsta biljke spurjan (tal.) - izvanbrano dijete, kopile spustiti - ispustiti spuziti - izai puzei spuznjak smardljivi, sir mekan, naroito spremljen i fermentiran srabljivec, vrsta vinskog glinenog vra sraimski - koji pripada Sracinima, odnosno Saracenima, Arapima srakar, u pogrdnom smislu: ovjek, koji je sam svoj vlastiti ugled zaprljao rankola - opkop, jarak [prema njem. die Schranke]
126

sraen - spren srazitelj - unitavalac sr - srika, sr sran - srdit, ljut sreno - srdano, od srca srno - odvano srda, srdba - srdba, gnjev, vrag, avao, bijes, demon srdan - ljut, rasren srebarn - srebren srebrnjak, vr vinski od srebra; novac srid - sred, nasred, sredina sridovitvo - umjerenost; stati u sridovitvo - biti umjeren srma (tur.) - srebrni konac koji se upotrebljava za filigran; srebro srmali orda (tur.) - srebrom okovana sablja srok - znak, dokaz sta - su (dual) sta (dual) - ste stabar - stablo, deblo Stacije, Publije Papinije (40-96 n. e.) rimski pjesnik; autor epa Tebaida po uzoru na Vergilija i zbirke pjesama Graa; pisao ablonsku poeziju hvalei cara Domicijana tacun, duan stagna - staza stajati (prez.: stajem) - ustajati; prestajati; biti stakmiti (se) - sloiti (se), sjediniti (se) stalen - vjeran, postojan stali - stanje stalnost - postojanost; vjernost tamet - prea od vune stampa (tal.) - tisak stan - kua, dom; stanje stanak - sastanak stanie - prebivalite stanjati (tal. stagnare) - zaustaviti stan'je, stanje - prebivalite, boravite, stan, dom; drava, zaviaj; vlast,

vladanje; stalnost, vrstoa (pored drugih znaenja); stanje; poloaj; stanovan - stanovit, koji tvrdo stoji (isp. stanac-kamen) stanovit - stalan, vrst, tvrd, otporan, jak; nepokretan, postojan, siguran stanovito - vrsto, sigurno tapiti se - oslanjati se, podtapljivati se starati se - postajati star, starjeti stari (prez. starem) - strugati stargaa - strugaa, ribe Stari Hvar - Starigrad na otoku Hvaru; Novi Hvar - grad Hvar na istoimenom otoku Stari, nadimak Ante Starevia, kako su ga zvali u vlastitoj stranci stariina - starjeina, samostanski poglavar starka, stranji dio tijela starmiti - strmiti (to): 1. initi strmim, naginjati (se), obarati (se); 2. teiti za im, nastojati, hlepiti; 3. uzdizati, penjati starpina - strpljivo starpiti - trpjeti, podnositi, otrpjeti starpljen'je - strpljenje, strpljivost starpljiv - strpljiv starti - strti starv - v. starti stariti se - uvati se starzme - nejasno stasan - visok stati - stajati, ustrajati, ponaati se, drati, biti, boraviti, opstojati; ustati, dignuti se; poeti; ste i stei - stojei; stati gori - ustati; stati na molitvu poeti se moliti; stati mniti - poeti misliti; stati u sridovitvo - biti umjeren stati gori - ustati stati se - sastati se; boraviti, ivjeti; ustati; stati se gorika ustati; ustati na bunu stati se gorika - ustati stati u sridovitvo - biti umjeren
127

tatiti - smjestiti se stavan - stalan, postojan, vrst, siguran staviti se - postaviti se, odluiti se (pored obinih znaenja) staviti se na bolezan - uznastojati oko bolesti stavni - vrsti stavnost - stalnost te - v. titi steen'je - dobit, steevina stei - 1. stei, zadobiti; 2. v. stati; stojei stei se - istei se, otei stei se - zatei se, skupiti se stegance - bedro stekal, steki - v. stei stekelce - stakalce, aica stekli, bijesan steklo - aa templ (njem.) - peat tentati - provoditi vrijeme radei stepihlep, skitnica, probisvijet stepljati se - zagrijavati se, ugrijavati se stere - satre stermnost - strmovitost, strmina sterzivati - strzavati Stesikor - Stesihor, grki korski pjesnik iz june Italije iz 7/6. st. pr. n. e.; tvorac junake himne i trijade; od njegova djela sauvani su samo fragmenti teti (part. perf til) - htjeti; tilo se je tebe - prohtjelo ti se Stevo - Hefest, bog kova, mu Afroditin steza - staza steati - uiniti steenje - ustezanje, obuzdavanje stezivati - stezati stezulja - luaka koulja tibra, tributum, porez, daa. Njemaki: Steuer sticati - stjecati se sticati se - skupljati se

tifletlin, izmetina. Od njemakog: Stiefel stig - stijeg, barjak, zastava tiglec, tiglic (dem. tigleec) - ptica eljugar, konopljarka stiha - tiho, neujno Stiks - u gr. mitologiji jedna od rijeka u podzemnom svijetu preko koje je Haron prevozio due preminulih tila - htjela tima (njem.) - glas timati se - drati se, smatrati se timati, misliti, smatrati, razmiljati, cijeniti, potovati. Od talijanskog: stimare; to ti se tima - to misli (o tome) stin - stijenj stin'je - stijenje stinuti - hladiti se, mrznuti, zepsti; poputati u revnosti; gasiti se stirati - satirati, unitavati istjerati, satirati, nititi tiri - etiri; tirinajset - etrnaest tiri - tajerci stiskivati - stiskati titi - itati; tei - itajui; ti - itaj!, tio si - itao si; tin'je - itanje tivati (tal.) - naslagati, sloiti teret Stjepanov dom - zagrebaka katedrala (rije dom, lat. domus, znai i katedrala) stlp - stup to (u kajkav. dijal.) - tko to zae - to pogrijei stoiti se - istoiti se, istei stog - skup (pored obinog znaenja) stoje - stojei stojni Biograd - Stolni Biograd, Szkesfehrvr, grad u Maarskoj juno od Budimpete, do 14. stoljea Ugarska prijestolnica stoka - steevina stokrat - sto puta stokrat - stotinu puta
128

stol - sjedite, zbor tola (lat.) - sveana odjea, obino u obliku pojasa ili ala stolica - sudnica stol'je - prijestolje stolmaiti - protumaiti; pismom stolmaiti - opisati stolno mesto - prijestolnica stomanja (venet. tal.) - koulja tomf (njem.) - izma stontina - moda stentina, od tal. stento u znaenju jad, emer, nevolja (Akad. rj.) topela - sandala, papua stopt - sto puta stoprav - istom, tek; netom stoprav - tek stopro - istom stoprv - tek, istom stora (franc.) - zastor u irini itavog prozora storiti, (prez. storin) - stvoriti (vidi st. 4. u pjes. Mnogo on moe). stoza - staza stoer - pol (sjeverni, juni) stoernik, kardinal straen'je - troak Strahinj-ban - Banovi Strahinja, junak narodnih pjesama, vjerojatno Nenad Strahinja ili Strahinji, gospodar Konavala i Trebinja u 14. stolj. strahos - strah, strahota strajati - ustrajati; troiti strajnski - stran, tuinski stran strana, dio, izvan, sa strane, s boka; stran puta - izvan puta, na stranputicu, na stranputici strana - kraj, drava, zemlja (pored obinih znaenja) stranka; v strankah - tu i tamo, naokolo strailo koruzno, ptije strailo stratilo - stratite, gubilite, muilite stratiti - izgubiti, potroiti; ubiti, unititi

straviti - zatraviti, oarati straviti (se) - straiti (se), zastraivati (se) stravljen - oaran, omaijan; zaaran, zatravljen stranik - straar, uvar stren - satrt stresivati - otresati streti - satrti, unititi, upropastiti stri - satri (od gl. satrti) trici (njem.) - deran, uliar stric-vujc, onomatopejska imitacija zvuka, kada snijeg kripi pod petom. Rije je iva i danas, a oznauje jaku studen. Kae se: denes je bogme stricvujc! triga, vjetica. Od latinskog: strix, odnosno grkog: stri(n)ks striha - streha stril - strijela striliti - strijeljati strimenak - stremen strmiti - stremiti, teiti, eznuti, hlepiti strmogled - alosna vrba troca, nadimak biskupa Josipa Jurja Strossmayera troca, vrsta puke; puka i kokot puani trocaju trok (njem.) - roda stroka - stona bolest strom - stablo trop (tal.) - sljeme na zgradi stropan, slupan; razbijen stroiti - potroiti stroivati - troiti trovitver (njem.) - "slamnati udovac", mu kojemu je ena otputovala na neko vrijeme strucati, prisiliti nekog. Od njemakog: trutzen struka - vrsta, podrijetlo, rod, znaaj (pored obinih znaenja)
129

strusiti - povrijediti koga, nakoditi komu tuca, vrsta puke. Od njemakog: Stutz tucer - gizdalin, playboy stucija - pehar [prema njem. des Stutzglas?] stuiti se - udruiti se, ugreznuti u to stuha - mitsko bie iz narodne predaje, "kao vile ili avoli" (Akad. rj.) tuka, germanizam od Stck, to znai komad; u prenesenom smislu: top stumaen'je - prijevod stumaiti - istumaiti, protumaiti tunfica (njem.) - arapica stup - 1. korak, stupaj; 2. deblo, stablo; 3. opsada ("I nee se Troja travicon zelenit sita trudna znoja pod stupom deset lit"; Od lika ljubenoga, st. 78) stup korak; kip, lik, tijelo (pored obinog znaenja) stupa - stopa stupaj - korak stupalo - stopalo stupom - korakom stura (tal. stuoia) - asura, rogozina, prostirka turak - zrikavac stuiti - oplakati stvar - stvar, in, djelo, posao; stvar protivine - nevolja stvar protivine - nevolja stvor - nain, izgled stvorac - tvorac, stvoritelj, zaetnik stvorjenje, stvoren'je - 1. stvorenje, stvor; 2. stvaranje, djelo stvoriti - uiniti, napraviti Sub Iove divo (lat.) - pod otvorenim nebom ("pod Jupiterom") sub rosa (lat.) - "pod ruom", povjerljivo, u povjerenju, tajno uba (ma.) - kouh, vunena kabanica, zimska kabanica (podstavljena krznom) subaa - zamjenik bae (v.)

sudrani - nejasno znaenje (Akad. rj.) sufragija (lat.) - sufragan, katoliki sveenik koji ima pravo sudjelovati i glasovati u duhovnikom skupu suhar - suha grana, suharak suhost - kopno, suho mjesto suj - suh sujen'je - sud, suenje, prosudba, miljenje ujle-bujle (tur.) - amo-tamo suk - cjepanica suknja - prvenstveno enska donja odjea, no kod Lucia u poemi Pari Eleni (st. 189, 190) imamo Menelaja u suknji: "Pucam (Paris) ter zavidim, smarca mi omili, suknjom kada vidim svojom da te (Helenu) krili" iz ega bi se moglo izvesti znaenje: plat (B. Klai) sulac (tal. solazzo) - zabava Sulamit- ljubav idovskog kralja Salomona, opjevana u Pjesmi nad pjesmama Sulamitka - ljubav kralja Salomona iz Pjesme nad pjesmama sulica - motka za hodanje; sulica, strijela (vrsta oruja); vrsta koplja Suliman - Sulejman Velianstveni (1494-1566), turski sultan, osvaja Rodosa, pobjednik u bitki na Mohau, neuspjeno opsjedao Be, poginuo pri opsadi Sigeta Sultan Suliman - od tri turska sultana koji su nosili to ime, najpoznatiji je Sulejman Velianstveni (1494-1566), turski sultan, osvaja Rodosa, pobjednik u bitki na Mohau 1526, neuspjeno opsjedao Be, poginuo pri opsadi Sigeta 1566. um - um (gen. pl.) umerika - neka vrsta trave sumnjen - sumnjiv, neizvjestan; sumnjen biti - sumnjati, dvoumiti
130

Sunamka - Abizaga Sunamka, djevojka u Bibliji koja je dvorila cara Davida sunece - sunace sunen - sunan sunenica, Helianthus annuus, suncokret supro - protiv suprotgovoriti - protiviti se suprotiv i suprotiva - protiv suprotivan - protivan, suprotan; nasuprot Surija - Sirija surka - vrsta kaputa od sukna s gajtanima, dio narodne nonje u nekim krajevima Hrvatske surla (tur.) - svirala, frula susestvo - susjedstvo unjati - umiti, ukati sustaviti se - zaustaviti se; uspraviti se sustentati se - prehranjivati se sustezivati - ustezati se sut - obasut, posut, razasut, oboren suum cuique (lat.) - svakome svoje suajn - zarobljenik - suanj suajnstvo - ropstvo - suanjstvo sualost - saaljenje, suut suan - suanj, rob Suzana - u bibliji lijepa ena koju su dva starca nepravedno optuili za nemoral nakon to ih je ona odbila; svojom je mudrou spasio Danijel i dokazao krivnju staraca, koji su pogubljeni suzen - suzan, pun suza suzen'je - plakanje suzeti (prez. suzmem) - primiti, obuhvatiti, prihvatiti sv - njegova svaa - svatovi svada - svaa, prepirka svaditi - okriviti, koriti svakas - svakoga asa, neprestano svakoli - uvijek valer, valjer (prema franc. rijei chevalier) ljubavnik; milosnik, dragan; enskar, lola

svarbeica, svrab, vrsta kone bolesti pod pazuhom varc (njem.) - bez novaca, "vorc" svarh i svarhu - iznad, nad; na svarha - svrha, svretak svaran - svran, savren, potpun svaren, svare - savren, potpun svareno - savreno, potpuno, posve svarno - savreno, potpuno svartati - svrtati, okretati, obraati sve - svoje sveati - svijeati, zakljuiti na vijeu sveena - v. svetiti svecki - svjetski sve - neprekidno, stalno svede, sveden - v. svesti sveer - neprekidno, stalno svedosmo - v. svesti se svega - svoga svej - sve, uvijek svemog - svemogu svemu - svomu, svojemu sveren - savren svereno - savreno, potpuno, posve sver - grana sveseliti se - postati veseo, razveseliti se svesti - dovesti, skupiti, sabrati; sastaviti, sklopiti; nadsvoditi svesti se - sakupiti se, sabrati se svet'c - svetac svetcki - svjetovni Sveti Donat - breuljak kraj Rogake Slatine u Sloveniji Sveti Kralj - zagrebaka katedrala, posveena sv. Stjepanu, prvom kralju Maarske (975-1035), koji je pokrstio svoj narod svetiti - svetkovati svetiti (se) - svijetliti (se) svetokrug - aureola (krug oko glave svetaca) svevolja - svojevolja, samovolja svia - primjer, pouka
131

svichi - svjetski svidati - brinuti se svidati se - doi do svijesti, osvijestiti se sviditi se - svidjeti se, postati svjestan, uvjeriti se, osvjedoiti se sviditi se - uvidjeti, ispitati samoga sebe svidoastvo - svjedoanstvo; izvoditi svidoastva - svjedoiti svidoen'je, svidostvo - dokaz svidokovati - svjedoiti svigdi - uvijek svijeati - svijetliti svijem - sasvim, potpuno svijetiti - svijetliti svikati se - vikom se sabrati, podii viku i skupno navaliti svim - sasvim, potpuno svion - svilen svioni - svileni sviroica - sviraljica sviroka - sviraljka Svis, svist - savjest; svijest svit - 1. svijet, svjetovni ivot, svjetovnost; na svit - na svijetu; 2. savjet svt - savijen, svinut; svijet; na sviti - na svijetu svit osvit; savjet, vijee, dogovor, pouka, opomena; savit, savijen, isprepleten svt, svta, svto - savit, savijen svita, svite - odjea, odijelo, ruho; sveana haljina svita (dan) - svie svitilnik - svjetiljka, baklja svititi - savjetovati; svijetliti svitlina - svjetlost, svjetlo svitlui - svijetlei svitnjak - vrpca kojom se veu gae svitovan - svjetovan; svjetovnjak svjet - savjet svjetilnica - svjetiljka, lampa, fenjer svjetiti - savjetovati svjetlac - iskra, blijesak

svjetlica - krijesnica svjetlomrcati - svjetlucati Svjetlonoa - Lucifer, poglavica avola svjetluti - svijetlei svjetnik - savjetnik sv - svoju svod - skup, zbor svoditi - izvoditi svoj - njegov; njezin svojad - svojta, rod, rodbina svojljub - sebeljub, sebinjak

svrha - kraj, konac, svretak svren - savren svreno - savreno svr - grana svu - svoju svude, svudi, svudije - svuda svuki - svukavi szeti - obuzeti, proeti seen'je - rtva paljenica scjena - cijena, vrijednost sckniti - zakasniti

- s; zbog andor esti - papa Aleksandar VI. Borgia, poznati razvratnik antav (ma.) - epav apranjen - posut afranom antekler - v. Chanteclair ara, arka, vrsta puke atan, sotona avati - slati ap, ap - tap apci - ake ava, napoj, spirine, uope gnoj i blatna voda e - e; e - e; o - u editi - tedjeti edriti - smilovati se, dati, udijeliti ekati - doekati erbav, krezub esivati - esati et - tetan eta - teta iati - tititi it - tit itak - mali tit opet, opit (tal.) - puka urica - turak, cvrak ut - bedrena kost; zglavak vrknjen - kvrgav, poguren e - jo ebig (njem.) - otrcan; pril. jadno edba - etnja edrvan (tur.) - vodoskok, fontana, bazen, osobito uz damiju za ritualno umivanje ef, cijev kojom se crpe sisajui vino iz lagva. Njemaki: schpfen, crpsti ega (tur.-ar.) - ala; lukavost, prevara, obiaj egav - lukav, podmukao egavost (tur.-ar.) - mudrost, lukavost; muiavost egliv - veseo, domiljat egljiv - nestaan

132

T
ta - taj t - to; t vsa - to sve tabor - logor; vojska; rat tabora, ovjek koji utaboren logoruje, ratnik tabornjik, general. Madarski: tbornok Tabularij - dravni arhiv na zapadnom kraju Foruma u Rimu (sagraen god. 78. prije Krista) tabulis rotundis (lat.) - pri okruglim stolovima ta - tako tacih - v. taki take, der Schiebkarren, kolica s jednim tokom tacki (tat) - kradljivski, lopovski, tatski Ta - kotrljaju tadara - tada tadbina - kraa Tagan-Roga - Tanganrog je grad i luka u istoimenom zaljevu na sjeveroistonoj obali Azovskog mora Tagblatt - Agramer Tagblatt, zagrebake novine na njemakom Tahi Franjo (Ferenc, Ferko), vlastelin susjedgradski i stubiki, siledija i krvnik kmetova, protiv kojega je 1573. planula seljaka buna, koju je hrvatski feudum krvavo skrio. - Jo tristapedeset godina nakon njegove smrti stubike seljakinje cjelivaju izmu na reljefu njegove nadgrobne ploe, stavljene u donjostubikoj crkvi, da bi stekle plodnost u raanju. - Tahi je bio jedan od najeksponiranijih protestanata, odiozan zagrebakom kaptolu kao lutoran. Luther kao i papa podjednako su bili protivni seljakim pokretima. Kada ban i biskup Drakovi skida glavu Gupcu, on samo nastavlja Tahijevo djelo iz feudalne solidarnosti
133

taj - 1. zamj. taj, 2. zamj. ta tajat - tajiti takaj, takaje - takoer taki odmah, takav takmen - koji se moe s nekim takmiti, jednak, nalik, slian; ravan, uspravan; isti takmenik - takmac takmo - samo, nego samo tako mi dobre staje - tako mi dobrog stanja, sree (?) takoj, takojer tako, takoer taku, takur - tako takuje - takoer, na isti nain talam i talamos (gr) - soba za mladence, brana odaja Talete - Tales iz Mileta (oko 625-546 pr. n. e.), grki filozof, fiziar, astronom i matematiar, osniva prve filozofske kole; jedan od sedam legendarnih mudraca Talija - muza pokroviteljica komedije; simbol kazalita uope Talije hramovi - Talija je muza zatitnica komedije, tj. kazalita; dakle: kazalita taljanka, puka nabavljena iz Italije taljur - tanjur talmi - polu, napola, nepravi; talmi-klub - klub talmi-aristokracije, tj. tobonjih viih drutvenih slojeva talstvo - nejasna rije Tamar - u Bibliji ki kralja Davida tamaa - ala, la tamaan - aljiv tamaiti - aliti se Tamerlan - Timur Lenk, mongolski osvaja (1336-1405) tamnjak - zlikovac, lopov tamnos - tama tamnost - tama, mrak, tmina

Tana - staro ime za rijeku Don u SSSRu Tanac, tanaac - ples tana - sastanak, dogovor tanc - kolo, ples tanac - ples tancati (njem.) - plesati tanina - potankost; u prenesenom smislu "teko razumljiva stvar" (Akad. rjen.), pa onda i bistrina uma, otroumnost, razum, pamet, domiljatost; razglabanje, ralanjivanje, analiza tanina - tankoutnost tanjahat - tanak, tanahan tanko - potanko, podrobno tankoprelja - osoba koja tanko prede; sprava za predenje, predilica tantalovski kruh - nedohvatljivi zalogaj hrane; prema mitu bogovi su Tantala kaznili tako da je boravio u vodi, koja bi mu se izmicala kad bi za njom posegnuo, a iznad njega su bile grane s voem koje bi vjetar odmakao kad bi ih pokuao dosegnuti tantati (lat. tentare) - napastvovati, dovoditi u iskuenje, nagovarati tanuan - tanahan tarantas (rus.) - pokrivena putnika koija taraska - vrsta vatrenog oruja, lumbarda, starinski top; taraski id - tit za obranu od taneta tara (ma.) - tit; meta targ - trgovina, trgovanje; initi targe trgovati targati - trgati tarh, trh, teret tarn - trn tarnikmeter, tavernicus, magister tavernicorum regalium, sudac visokih sudova, blagajnik vrhovni tih sudskih
134

foruma; indirektno: vrlo ugledno lice. Madarski: trnokmester tarpeza - trpeza, stol tarpin'je - trpljenje, bol tarpiti - trpjeti, podnositi tarica - trstika tarica - trstika, trska Tartari - Tatari, Mongoli tarti - trti tarzan (.) - livada, travnjak ta - tat, prazan, pust, gladan; isprazan, ohol; uzaludan, jalov, nitav; bezvrijedan tae - praznije taina - tatina (isp. taad) , ispraznost, oholost taka (njem.) - torba; dep Tasso - v. Milton tatar - glasnik tataranka, vrstapuke taiti - tjeiti, umirivati te (od gl. tkati) - tka te - hoe, e (vidi st. 9 i 10 u pjes. Djevojka ukleta u koutu i st. 3 u pjes. Frane i Lijana). Teba - grad u Egiptu. U Bibliji povezan s imenom Amon. tebe (dat.) - tebi teca, tetka, u zagrebakom govoru onaj usijani peat, kojim su igosani zloinci. Bula tecete - v. tei tei - 1. trati, juriti; 2. tei tei - hitjeti, hrliti, nagliti, uriti se, trati; utrati, prodrijeti teda tada; tako da tedeum - prema poetnim rijeima kranske himne Te Deum laudamus (lat.), Tebe Boga hvalimo teferi (tur.) - zabavljanje, veselje tefter (tur.) - popis teg - posao, rad, napor; teina, uteg; vlaenje, vuenje

Tegetov - pohrvaeno ime austrijskog admirala Wilhelma Tegetthoffa (1827.1871.), koji je pobijedio talijansku mornaricu pod Visom god. 1866. teglo - part. akt. glagola tegnuti odluiti, prohtjeti se, krenuti i sl. tegnuti - uzeti, potegnuti; dodirnuti; dotaknuti, dohvatiti, dirnuti; tegnuti ruku - rukovati se tegota - teina teh - aj teh za vunienje, aj za pospjeenje probave tej - te teja, vrsta vrtne rue, rua ajnjaa, Rosa indica, die Teerose tek - trk, tranje tekija (tur.) - derviki samostan teku, tekui - v. tei teleak - naprtnjaa s ukrasom od telee koe teleologija (gr. telos - svrha) filozofski nauk prema kojemu je sve u prirodi svrsishodno (Aristotel) telesa - v. telo telo - tijelo telovni - tjelesni; svjetovni tem bole - to vie tempal, templo (lat.) - hram, crkva, svetite tempi - v. sabinski tempi Tempora! Mores! (lat.) - Vremena! Obiaji! (varijacija uzvika O tempora, o mores!, tj. udnih li vremena, udnih li obiaja) tempore nocturno (lat.) - u nono doba Temudin - pravo ime Dingis-kana (1213. st.), osnivaa mongolskog carstva i jednog od najveih osvajaa svih vremena tenac - vukodlak, vampir tenina, sjenetina
135

tenda, ator. Talijanska rije. Od latinskog: tendere tenfati, pirjati, krompir se tenfa u rajngli. Od njemakog: dmpfen tenja - sjena tenor (lat.) - nain govora, duh nekog djela ili sastavka, smisao, sadraj, pravac teni - tanji tentoga (med tem toga) - meutim, dotle teplina - toplina, vruina tepti (tur.) - sud, kazna Ter Borch, Gerard (1617-1681)nizozemski slikar ter i tere - te, pa, i(vezn.) teremtete! (ma.) - maarska psovka, vrag ga odnio Tereo - Terej, mitski traki kralj, saveznik atenskog kralja Pandiona i mu njegove keri Prokne; Terej se zaljubio u njenu sestru Filomelu, te je pokuao obljubiti razliitim prisilama i laima; da bi je sprijeio da o tome govori, Terej joj je odsjekao jezik; oslobodila ju je i osvetila njena prevarena sestra Prokna, tako to je Tereju zajedno s Filomelom za veeru pripremila njegovoga omiljenoga sina; bogovi su ih kaznili tako to su Tereja pretvorili u pticu Kukumavku, Filomelu u lastavicu, a Proknu u slavuja terg - trg tergati - otimati terknuti - trknuti Termopile - klanac u Grkoj, u kojem su u borbi s Perzijancima 480. pr. n. e. izginuli svi Spartanci pod kraljem Leonidom termuntana - vrst vjetra tern erni, Prunus spinosa, vrsta biljke terpeti - trajati terplenje - trpljenje, patnja terplivost - trajnost tertia pars - trei dio

tee, na tee, natate teer - s teerom - posvema, do kraja tesnoa, tesnost - tjeskoba testir (tur.) - dozvola, doputenje Tever - Tiber, rijeka koja protjee kroz Rim Tealja - Tesalija, pokrajina u sjev. Grkoj tean'je - rad, posao, napor teati - raditi, poslovati, djelovati, naprezati se (isp. teg) , obraivati zemlju Tezeo - jedan od najveih starogrkih mitskih junaka, sin Egejev ili Posejdonov; ubio Minotaura na Kreti i dobio Arijadnu za enu, te izvrio niz drugih junakih djela tezijem - tim teiti raditi; obraivati zemlju; teiti, teaiti Thales - grki filozof iz Mileta, jedan od sedam legendarnih mudraca; koristei se svojim znanstvenim spoznajama mudro je uloio novac u poslove i mnogo zaradio, kako bi sugraanima pokazao vrijednost filozofije i znanosti, ali je prezirao bogatstvo Theba - Teba, starogrki grad; Vidri ga na stari nain pie u pluralu ("s lirom iz Theba"), prema grkom Thebai, odn. Tebe ti - ti; taj Tibulo - Tibul (Albius Tibullus, oko 5419 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor melankolinih elegija ti - ptica ticati - dirati ticati (prez. tiem) - tjecati, trati (isp. tei) tiek - ptiica Ticino - rijeka u sjevernoj Italiji, izvire u vicarskoj, uvire u rijeku Po tihe - tih (gen. pl. zamj. taj) tijam - ak, a
136

tijara (gr.) - trostruka kruna rimskoga pape tije - tie tijem - dakle tije - v. titi tikati - ii amo-tamo tikvica - posuda tilce - tijelce Tilen - keltski nadimak boga Marta tilo - tijelo tilu poklisari svarhe su njegove - tijelu su glasnici njegova svretka, tj. smrti. timar - posjed, imanje, dvor, leno Timok, Timot - rijeka u istonoj Srbiji timor - kr, kamenjar, stijenje Timoteo - Timotej (oko 450-360), grki pjesnik i glazbenik iz Mileta; pisao ditirambe, himne i nomose timpan, bubanj timun (tal.) - kormilo timunijer (tal.) - kormilar timuniti (tal.) - kormilariti, upravljati tinja - sjena tio, tijo - tiho tir - zvijer tiranu (gr.) - tiranin tirati (prez. tiram) i tiriti (prez. tirim) tjerati, istjerivati goniti; juriti (za nekim odn. neim) Tirena - ime pastirice u istoimenoj drami Marina Dria Tirtej - grki pjesnik, 7. stoljee prije nove ere, svojim elegijama poticao je Spartance na boj, njegove su se koranice pjevale uz frulu kad je vojska ila u bitku Tisa - rijeka, pritoka Dunava; izvire u Ukrajini, protjee kroz Rumunjsku i Maarsku i u Srbiji utjee u Dunav sjeverno od Beograda Tisbe - Tizba i Piram - dvoje zaljubljenika iz grkog mita, koji su vodili ljubav kroz pukotinu jednog zida;

oboje poinili samoubojstvo zabunom, mislei da je onaj drugi mrtav tiati (prez. tiim) - stiskati, vrsto drati tie - aor. glagola tisnuti (tok. tiskoh, tite...), tisnu, potisnu, rinu, gurnu, turnu, baci Tice = tihomice tiiti - potiskivati, tititi tisi - tii tisih - tihih tisijem - tihim tiiti - tjeiti tiskno - tijesno, usko tisto - tijesto tisukrati - tisuu puta Titani - mitski divovi koji su se pobunili protiv Zeusa, ali su pobijeeni i baeni u Tartar, mrano podzemlje titi (prez. tijem) - debljati, tustjeti, toviti (se) Tito Brezovaki, prebendar Sv. Marka u Zagrebu, pjesnik i komediograf, u svojoj pjesmi "Horvat Horvatom horvatski govori" ("Novi kalendar za leto 1801.") ovako tumai prednosti i koristi tlake: titulu (lat.) - naziv, naslov, natpis tja - a, ak, sve do; tamo tja (do) - sve (do), ak (do) tjemenik - zenit tjerati (prez. tjerim) - tjerati tjerim - v. tjerati Tkali, Ivan (1840-1905) - hrvatski povjesniar tkunja - dunja tlaka, rabota, robota, tlaa, tlanik, klaka, tlaka: peja, konjska, peaka, tlaiti, calcare, nogama gaziti, labores jobagionales praestare, tlaku davati, robotati, tlaku kao radnu snagu u formi prisilnog rada feudalnom gospodaru odstupiti besplatno, robovati. tlapiti buncati, glumiti, hiniti
137

tleh (gen. tleha) - tlo tlii - tui tma, tmas - tama, tmina tmast - taman tocijanka, vrsta puke tociljiti - brusiti, otriti toiti - lijevati; plakati; rastakati, izgrizati, izjedati; toiti se - okretati se, vrtjeti se to - takoer toga - tuga, alost togo - toga toj - to toje - takoer tk - tolika; tke - tolike tok - u to se strelice ulau toka mi te (od talijanskih rijei mi tocca) - moram te toki - tolik toko - toliko; tako tokoj i tokoje - tako, takoer, isto tako toli - toliko, tako tolikoj - takoer tolikoj i tolikoje - isto toliko tolna - savjet; tolna initi - odrati savjetovanje, savjetovati se; tolnanik savjetnik tolvaj (ma.) lopov; razbojnik, zloinac tolvaj morski, pirat, morski razbojnik, gusar tolvajski (ma.) - lopovski tomiti - kriti, nijekati, zatomljivati tomruk (tur.) - trupac, panj; klade, srednjovjekovna sprava za muenje tonot, tonotac - zamka, mrea tonota - mrea, zamka, vrsta ribarske mree topferl, nona posuda. Deminutiv od njemakog: Topf. "Beki topferl" u politikom smislu: dvorski topferl chaise perce na kome je Louis XIV. primao poklisare

topiti - grijati toporie - dralo za sjekiru toraja - nevolja tot onda, tako tot dobre, tot hude - jednako dobre kao i zle Tot, Slovak. Madarski pogrdni naziv. "Tt nem ember" - Slovak nije ovjek tot, tote, toti - tu, ovdje toteka - tu, ovdje; tamo, ondje; tada, onda totu - tamo, ondje, ovdje totu - v. toteka Tout vive... (franc.) - Sve ivi kroz kontrast i protimbu. tovarac - magarac, magari tovaru, tovari, tovaruica, tovariica, tovaritvo, drug, pratilac, brani drug, druica, drugarstvo; putni tovaru suputnik toviti - hraniti, gojiti, nastojati oko ega, uvati tovor - breme, teret, tovar toni - tuni trabant (tal.) - pratilac, satelit trabulja - rasko, rasipanje trabuljati - rasipati traen'je - troenje Traci - Traani trau - v. tratiti trag - do traga - do istrebljenja, do unitenja; pleme, narod; podrijetlo, rod, soj (pored obinog znaenja); trag; na tragove - natrag trak srh, vrpca traka - pojas, tkanica, vrpca; u prenesenom smislu: zraka, svjetlost tram (njem.) - greda transa - (kod Kranjevia en. roda), isto to i trans (lat.), zanos, ekstaza, ushit, hipnotiki san trapiti - muiti
138

Trasimako - Trazimah, gr. retor i sofist iz druge pol. 5. stoljea trat (tal. tratto) - as, trenutak; potez trata - potroak tratiti (prez. trau i tratim) troiti, privui, udariti trator tratinica, krasuljak, vrsta cvijeta tratorak - mediteranska biljka, primog, akant Travemnde - luka pored grada Lbecka u Njemakoj na Baltikom moru, odmaralite i ljeilite travestirati (lat.) - knjievno prikazati neku ozbiljnu stvar u novom, karikiranom obliku traviti oarati, propadati tre - trsje, vinograd trclak, ovjek nespretan, pomalo slabouman, mutavac, bedaek trde (mic) - tvrdih miica trdi - tvrdi tremfus, tronog na ognjitu, trozub. Od njemakog: Dreifuss tremovnik - trijem, hodnik trendofil - vrsta cvijeta, trandovilje, tenda trente - [?; prepisivaeva greka?] trenue - mig, trenutak trepati - gaziti, gnjesti trepet - drhtanje, drhtaj; trepetati drhtati trepetati - drhtati; tresti se trepiti - strepiti, plaiti se treptati - udarati, gaziti treti - trei; trojak treti - trei put trg (mno. trzi) - trgovina; trgovaka roba; roba kojom se trguje trgaica - beraica trgtva - berba trh - teret, teina

tri fertala na cupajz, samoborska fraza kojom se najavljuje podne. Bit e novijeg datuma, jer cupajz u zagrebakom lokalnom suvremenom znaenju znai varivo, a rije je prvi lansirao Nestroy u jednoj svojoj lakrdiji. Vidi: cupajz triba, trijeba - potreba; triba je potrebno je, treba; ni triba - nema potrebe tribada (gr.) - lezbijka tribati - trebati, biti potrebno, morati; tribi je - potrebno je, mora se; ni tribi ne treba tribi je, trijebi je - treba tribovanje - zahtjev Tribuje, trijebi - treba; trijebi (j)e - treba trijemi - trima; za trijemi bregi - iza tri brijega trijes, trijesak, trijesk grom, munja trikoloran (lat.) - trobojan trikrat - triput Trimalhion - bogati skorojevi; lik iz Petronijevog Satirikona tringelt (njem.) - napojnica trinkati (njem.) - piti trinket (tal.)- malo jedro na prednjem jarbolu Tripartitom, Tripartitum opus juris consuetudinarii incliti regni Hungariae, pravno djelo, na kome je ustavno pravo kraljevine Madarske stoljeima poivalo. To Verbczyjevo djelo preveo je na hrvatski Ivan Pergoi 1574. triptih (gr.) - slika od triju spojenih dijelova tripudij (tal.) - klicanje od veselja, velika radost tri - triput tris, trijes - grom trisk, trisak, trjesak - tresak; grom triskanje - treskanje triskavina - grmljavina
139

trispida - noga od stola triste et jocosum (lat.) - alosno i smijeno trka - tobolac trka - tulac (za strelice) trma - lavendula, mirisna biljka plavih cvjetova trnac vinograd, vonjak trogar - nosa troha - mrva, sitnica troj - trojak trojeljiv - trostruk, trovrstan trojstruni dar od boga dan, slobodan prijevod lumperajske popijevke za prvih decenija 18. stoljea: trombeta - trublja tronu (gr.) - prijestolje troskot - divlja trava, korov trov - otrov trovan - otrovan, pun otrova trovna povrtnica - v. Zrinski, Jure trpliven - strpljiv, snoljiv trpuc, terputec, Plantago, vrsta biljke trsan - travnjak trsje - vinograd trst, trljika, trica - trstika trtica - trskin tap trtvo - trgovina, trgovanje; trac trgovac trta - trs, okot trtati - posrtati trti - napadati, navaljivati, unitavati, ruiti trubenta, trublja truc (njem.) - prkos trucati - prkositi, poticati, siliti, nuditi trud - trud, napor, rad; tekoa, muka; vjeba; umor trudan - skrhan, umoran; teak, naporan, muan truen - umoran truditi - patiti se, trpjeti; raditi trudno - teko, muno; muiti, ispaivati

trudnost - trud, zamorenost truga - lijes truha - trun truhav - truo, slab truhina - trule, raspadanje trujati - truditi se, muiti se trujati (akav. za tokav. truati) - v. truditi trujen - v. truditi trujen'je - trud, rad, muka trulo - kupola trumbetari - trubai trumbita (ma.) - truba trun (gr.) - prijestolje, tron trus - potres Trac, Katarina - Katarina Frankopan Traka tran - livada trec, trnik - trgovac, prodava tui se - potucati se, lutati, tumarati tudi - takoer tudje - odmah, sad, iznenada, opet tuj - tu, ovdje; ovamo, tada, sada (pored obinih znaenja); tu; tuda tujc, tuinac, stranac, neznanac tuje - tue tujina - tuina tuki - tolik tkljat - tuckati tuko - toliko tukoj(e) - takoer tul - tulac za strijele tulica - tulac, tobolac (sa strijelama) tulikaje - takoer tuliki - toliki tuliko - toliko tulipa (tur.) - tulipan (cvijet) tumbak, uta mjed tumban (tur.) - turban, vrsta pokrivala za glavu u muslimana tunja dunja, tona

Turak - Turin Turan, turen, turn - toranj, kula, tvrava Turica - rjeica u Pounju, nedaleko Dubice turma (lat.) - karavana; vojni odred; skupina, grupa ljudi; povorka; krdo Turn - v. Lavina turniek - tornji turris eburnea (lat.) - "toranj bjelokosni", "kula od bjelokosti", pojam neeg uzvienog turvitati - tumarati tuiti - guiti, priguivati tutako - tu, ovdje tuti (tal. tutti) - svi tuvaru - drug; tuvarutvo - drugarstvo tubeno - tuljivo, tugaljivo tuen'je - tugovanje, naricanje tuica - tuga, jad, bol tuiti - tuiti se, tugovatiuzdisati, jadikovati, tugovati; oplakivat tuiti se - tuiti se, aliti se tva - tvoja tvard - tvrd tvardji i tvarji - tvri tvardogutec, koji moe da guta tvrde stvari tvardost tvrdoa, vrstina, tvrdokornost; strogost, okrutnost tvarja - tvra tve - tvoje tverdan - tvrd tverdno - vrsto tverdnost - tvrdoa tv - tvoju tvoren'je - stvorenje tvoriti - okriviti, potvoriti, sumnjiiti tvrdijel - tvrava tvrditi - utvrivati tvu - tvoju

140

U
u besidu zalihu zahode - zapoinju jalovi razgovor u dan - po danu u miru najbolju - po najboljoj mjeri (pjesnikoj metrici) u pisneh na miru - po dobroj metrici, u dobrim stihovima. u uzi - na uzici ubah - sasvim; ubah mao - sasvim malen ubati - izbjegavati, izbjei, pobjei ubignuti - pobjei, izbjei ubjei - pobjei ubjel - alabaster ubliditi - problijediti ubljusti (prez. ubljudem) - sauvati, ouvati ubogarstvo - siromatvo ubogo - malo uboka haljina - od boa (tur.) - komad platna, umatanje uboastvo - ubotvo, siromatvo ubraniti - obraniti, sauvati ubrditi - poi uzbrdo u - u to uan - vian, naviknut uera - juer ueti - poeti, zapoeti uiniti se - nainiti se, postati; uiniti se lovikom - postati ovjek uckniti - zakasniti una, une - v. uan uuvati se - ouvati se, sauvati se udan - tetan udarivati - udarati udil - neprestano; odmah udilje - uvijek, jo uvijek, neprestance udirati - udarati, tui udjeljati - izdupsti udorac - udarac udren'je - udarac udran'je - vrstoa, snaga
141

udrati polje - drati megdan ufan - pouzdan, siguran Ufanca, ufan'je - ufanje, nada, pouzdanje; imati ufan'ja - nadati se ufano - pouzdano, jamano ufati, ufivati - nadati se ugajati - ugaati ugodan - drag, mio; ugodan ugodno - drago, ugodno Ugolino Gherardesca - talijanski velika koji je zajedno sa svojim sinovima, po zapovjedi nadbiskupa Ruggiera sa svojim sinovima poginuo od gladi. U Danteovoj Boanstvenoj komediji Ugolino u paklu neprestano jede Ruggierovu lubanju ugota - magarica Ugrin - Maar ugriiti - ogrijeiti se; ugriiti zakona ogrijeiti se o zakon Ugrovlah - Rumunj uharaiti - staviti pod hara uharli - uhrlo, uskoro, ubrzo uhiliti - liiti, oplijeniti, biti sam; oalostiti, ucviliti, usliati uhiljen - lien, otet, jadan uhiljen - ojaen uhititi - uhvatiti uhoditi - ulaziti uhoriti - doi u horu, u pravo vrijeme, pogoditi pravi as uhraniti - sauvati uhvati se - ufati se, nadati se ujam - uur, nagrada (odreeni postotak brana) mlinaru za meljavu ujati - uzeti, uhvatiti ujde - v. ujti ujidati - ujedati ujidljiv - koji ujeda, grize ujimati se (prez. ujimlju se i ujimam se) - oklijevati,ustruavati se, kratiti se

ujisti - ujesti, ugristi ujistinu - uistinu, doista ujti (prez. ujdem) - pobjei uk, uka - naziv slova u u staroslavenskoj azbuci ukaliti se - uprljati se, zablatiti se ukaniti - prevariti ukanjivati - varati ukazati - pokazati ukazati se - iskazati se; pojaviti se ukladati se - paati se, dirati se uklasti (prez. ukladem) - izricati, iskazivati uklon - klanjanje, odbijanje ukobiti - sresti ukovati - iskovati ukredom - kradom, kriom ukripljen - ukrijepljen, uvren ukriti se - sakriti se ukruniti - okruniti, ovjenati ulaki - na ulaku: poput ulaka, glasnika, glasonoe; brzo, hitro, mijenjajui konje na postajama ulafa (tur.) - plaa, nagrada uli - ulje uliiti (se) - liiti (se), odbiti, ostati bez ega, uskratiti, prestupiti, povrijediti ulite - konica ulisti (prez. ulizem) - ui ulizati - uiniti glatkim ulize, ulizi, ulizoe - v. ulisti ulj - uplje dno, konica, ulite ul'je - ulje uljudan drag, krasan, lijep ulmi (tur.) - mrtav ulogi - podagra, kostobolja Ulriko - v. Fridrik umaknuti se - ukloniti se, pobjei umarli - smrtan umarli (lovik) - smrtnik, umrlik; umarli danak - smrtni dan, as smrti umarti - umrijeti; u umriti umati - ukrasti, oteti
142

umehanje - omekanje umehati - smekati umehivati - smekivati umi - onaj koji umije, vjet, uman, spreman, umjean, iskusan umie - umijee, vjetina umiliti - poniziti umiliti se - umiliti se, skruiti se umiljen - ponizan, pokoran, skruen, edan, skroman umiljeno (lat.) ponizno, umiljato umiljenstvo - poniznost, skruenost umin'je - umijee, vjetina umistiti - smjestiti umiti - umjeti, znati umiti se - umiti se, oprati se umjetonstvo - poznavanje umlje - zbirna imenica prema um, sve to je ljudskim umom steeno, osobito kultura i civilizacija umoliti - namoliti umoliti se - namoliti (koga) umor - kuna bolest, kuga; smrt umoren'je - mrtvljenje, morenje; trapljenje umoriti - umoriti, umrtviti umrli - smrtan unde venit (lat.) - odakle dolazi unebljuiti - iznenaditi unest - estit, poten uniti unijeti; raspaliti unititi se - unijetiti se, upaliti se, razgorjeti se, uzjariti se uniiti - poniziti unova - opet, ponovno upad - propast, otpad upadni - pali, otpali, pakleni upasti - upasti; klonuti, postati maloduan upaziti - opaziti upeljati - uvesti upengati - naslikati upetiti - pogoditi, zamijetiti, zapaziti

upiti - vapiti, zazivati upraati - pitati, moliti upreti - uprijeti upros - pitanje, molba uprositi, uprostiti - upitati upuati - gubiti, proputati upustiti - napustiti, ostaviti uput - odmah uraniti - zadati ranu uraziti - uvrijediti, povrijediti urbarijalen, odnos, kojim se odreduje relacija i nain, kako treba kmet da plaa svoje dae i terete gospodinu kome je to duan kao podlonik ureda - skoro, odmah uredba - odredba, nareenje ureha - nakit, ures, krasota ure - v. ureha uriiti - odrediti, naznaiti urvina - strm obronak s kojega se odronjava zemlja us - uz usae - vene usati - razdraiti ueresi - naunice uetati - uetati se, ui ushraniti - uzgojiti, sauvati usii - odsjei usijati - posijati, zasijati uikati - umiriti, uspavati usil - nasilno usilan - muan; nasilan, estok, nagao usiliti - prisiliti usiliti se - prisiliti se, nastojati usilos - sila, mo; patnja, potreba usilovati - nastojati, truditi se usilovati se - prisiljavati se usion - silan, moan, prisilan uskisliti - nabujati, narasti uskoiti - pobjei, izbjei uskok - bijeg, bjeanje uskoleman - pokoleban
143

uskore i uskori - skoro, uskoro, doskora, naskoro uskos - usprkos, unato uskrien'je - uskrsnue usliiti - dati komu ili emu lik; nalikovati usloniti - nasloniti usloniti (se) - osloniti se usmarditi se - usmrdjeti se Uspenskij sobor - crkva u moskovksome Kremlju iz 1479, u kojoj su se krunili ruski carevi uspetiti - obuzdati uspitati - zamoliti, zatraiti uspojati (prez. uspojem) - zapjevati usprenuti - trgnuti (oda sna, iz mrtvila), uznastojati, poletjeti, pohitati uspreati - uvrebati usprohoditi - proi usta - ue (pored obinog znaenja) ustarati se - ostarjeti ustarpin'je - strpljivost ustarpiti - ustrajati, podnijeti ustarpljen'je - strpljenje, strpljivost ustei - stei ustei (prez. usteku i usteem) - potrati, ustrati, popeti se (trkom) ustegnuti - suspregnuti, obuzdati; ustegnuti garlo - biti umjeren u jelu i pilu usternuti - suzbiti, povui natrag; utrnuti, zatrnuti ustinuti - ohladnjeti ustoj - pored toga, osim toga ustrapan - uprskan, poprskan, namoen ustravan - koji iri stravu, zastraan ustubiti se - ukoiti se usudrano - nejasno znaenje (Akad. rj.) usus (lat.) - obiaj, navada uta - utva, vrsta divlje patke utajati se - skriti se, izbjei utarti - otrti, obrisati utaiti (se) - ublaiti (se), utiati (se); miriti, utiavati, umirivati

utei - izbjei utei se - utei se, pribjei utegnuti - zavrijediti, zasluiti utergnuti - slomiti uteiti - utjeiti utezati (prez. uteu i uteem) - uvlaiti uteivati - uspijevati uticati - bjeati utih - utjeha utirati - brisati utiiti - imati veliku vanost utien'je - utjeha utiska - tjeskoba; nevolja utunjiti se - upustiti se utuiti - uguiti uvajati - uvaati uvari - uvri, uvrgnuti, uvui, ugurati uveoe - vok. jedn. od imenice uvelak, sa grane otpalo nedozrelo voe, prije vremena uveli plod uviku uvijek (u negativnim reenicama: nikad) uvit - uvjet uvri - baciti, uvrgnuti uvrii se - rijeiti se (ega), osloboditi se uza - konopac; ropstvo; sveza, uzica; zatvor uzaman - uzalud uzamniti se - priiniti se, pomisliti uanca - obiaj uati - obiavati; upotrebljavati uzbaniti se - postati ponosit uzbii (prez. uzbignu i uzbignem) uzbjei, uzmaknuti uzbljusti (prez. uzbljudem) - usuvati uzboliti se - razboljeti se uzbraniti - zaprijeiti, ne dopustiti uziniti - uiniti, napraviti uzuditi se - zauditi se uzdan'je - pouzdanje, nada, povjerenje uzdar - dar koji se daje kao uzvrat na dobiven dar; zahvalnost, uzvrat
144

uzdarati - posjedovati, sauvati, zadrati; odrati; podnositi; uzdrati, imati uzdarati se - uzdravati se uzdati - uzdati se, nadati se, vjerovati uzdihati - uzdisati uzdivjaiti - nainiti divljakom; postati divljak uzdvignuti uzdii, uzdignuti, dignuti uzdvizati - uzdizati, dizati uze - v. uza ueliti - poeljeti, zaeljeti uzenija (tur.) - stremen, u to jaha utie noge uzeti - htjeti ugan - raspaljen, oduevljen uzgledati - gledati, promatrati uzgovoriti - progovoriti uzhoditi - ushoditi uzi - v. uza uie - uitak uziskati (uzitem) - zaiskati, zatraiti uziti uzai, uzii uiti - uivati uziti (prez. uzidem) - uzii, popeti se, uzljesti uiviti - iskoristiti, izrabiti uzletati - uzletjeti uzmajnkati - propustiti uzmama - obmana uzmanak - greka, propust uzmetnuti - popeti uzmilovati - poaliti uzmnoan - moan uzmnono - mogue uzmoliti - zamoliti uzmoan - veliajan, silan, moan uzmono - mogue uzmonost - mo uznati - doznati, saznati, spoznati uzni - uznik uzom - v. uza uzorit - krasan, divan, lijep

uzovit - uzlast, vorav, uvijen; lukav uzplandovati - otpoinuti uzradatati - radovati, poticati na veselje uzresti - uzrasti uzrti, uzriti - ugledati, opaziti uzrit - sazreti uzroiti - ukoriti uztarpiti - ustrajati, podnijeti uztezati - susprezati, obuzdavati, sputavati, spreavati, ometati

Uzumkazani - "ime nekom tatarskom plemenu" (Akad. rj.) uura (lat. usura - kamata) - lihva; initi uure - lihvariti uzvirati - pojavljivati se uzvien'je - uzvisivanje uzviivati - uzvisivati, hvaliti, slaviti uzvrgnuti - podii uzvui - potegnuti, povui

V
v i - prij. u v o - u oima v, va, vu - u vabac (tok.) - ptica koja je mamac za druge ptice kad ih ptiari hvataju vabiti - mamiti; zvati, pozivati va - u to, na to, do ega vaden - naviknut, nauen vadlati se (kajk.) - kladiti se vadle (njem.) - listovi na nozi vadlja - oklada vadluvati - priznati, priznavati vahtar - nona ptica pjevica vaj - jad; (uzvik) - jao!; nesrea, jad, tuga Vajati, vajar, rezbar. vajda (iz ma.) - vojvoda vaju - vas (ostatak duala) vakacija - kolski praznici vala, obilno mnogo, gomila neega vale (lat.) zdravo, latinski pozdrav na rastanku Valentajn - v. Zrinski, Jure valinik, tovarni, teretni konj. Od francuskog: valise, odnosno talijanskog: valigia valja - vrijednost valjati (tal.) - vrijediti valovanje (ma.) - priznanje
145

valovati (ma.) - priznati; priznavati; darovati vals - valcer valur (tal. valore) - vrijednost valuvanje, priznavanje, ispovijedanje valuvati - priznati, priznavati, vrednovati van'jelist - evanelist van'jel'je - evanelje van'jelski - evaneoski vanjelski - evaneoski, po evanelju vanjku (ma.-njem.) - jastuk vanshajanje, izlaz iz neeg. Exodus vao - val vaoga - alga, morska trava vapa - vapi vapor (tal.) - parobrod var - varka, prevara var (od tal. guardia) - straa, uvanje; imati var - paziti, straiti, uvati, nadzirati vara, varo - grad varba - vrba vari - vri, vrgnuti, baciti varh, varhu - vrh, prijedlog sa nekoliko znaenja: varh tebe - o tebi, varh naravi iznad naravi, vrhunaravan; varh toga poradi toga; vrhunac variete (franc.) - kazalite za razliite zabavne predstave; vrsta nonog kluba sa zabavnim programom

variti - grijati varl - vrlina, vrsnoa varli - vrli, divlji, neprijazni (pored obinog znaenja) varlost - vrlina varmea (ma.) - upanija varnuti se - vrnuti se, vratiti se Varon, Marko Terencije (116-27. pr. n. e.) - rimski svestrani uenjak, pisao o najrazliitijim podrujima varsta - vrsta vartal - vrt vartiti se - vrtjeti se varvija - tiska, guva; varvijami tiskajui se, gurajui se varvijami - tiskajui se, gurajui se varviton (gr.) - glazbalo slino liri (takoer i barbiton) varz, vare - v. vari vs, vas, vsa, vse-sav, sva, sve, itav, cio vaina - gad, pogrda vaina - sramota, pogrda, uvreda vainiti - sramotiti, grditi vasiljok (rus.) - razliak Vainton - George Washington (17321799), prvi predsjednik SAD vatina - nevolja, zlo Vavek, vavik - uvijek vaz - vas, sav vazam uskrs; uzevi; v. vazeti vazdakrat - svaki put, uvijek vazdi - vazda, uvijek; svuda vazeti (prez. vazmu i vazmem) - uzeti vagati - ugati, upaliti, spaliti vazimati - uzimati vazmen - uskrsni vazmi - v. vazeti vera - juer viniti - uiniti, nainiti viniti nainiti - dati nainiti vdati se - predati se, pokoriti se vdil - neprestano vdo - uzdu
146

ve - rijeca s najrazliitijim znaenjima za isticanje: li, daj, ba, ded, ove ve(e), ve(e)- vie, jae; nego, ve veati - vijeati, pretresati veekrat i vekrat - ee, esto veer - uveer veeriti se - mraiti se veiti - poveavati vekrat - vie puta - esto venom ognje = v venom ognje - u vjenom ognju ved, vedene, vedihu - v. vesti vedahna - stara, ofucana vede - ta vedri, vjetar koji razvedruje veja - grana, hvoja vk - svijet vek - vee, vie vekiveni, vekveni - vjean vekivekoma, vekvekoma, vekveke vjeno, uvijek, zauvijek vekom - zauvijek vekoveen - vjean veki - vei vekveni - vjeni vekvekoma - zauvijek Vela vrata - mjesto na Kvarneru vele - veoma, mnogo Velebi - Velebit velekrat - esto, esto puta Veli Tabor Veliki Tabor, srednjovjekovni dvorac-tvrava u Hrvatskom zagorju veldo, vele velikem glasom - u sav glas velju - velim, kaem velkomenjak, kolovoz, august, mjesec Velike Gospoje velmi - veoma, vrlo vem - ta venac - vijenac venek - vjeni vendar - ipak, ali

venec - vijenac venec dreva - kronja drveta venjati se - gegati se venj'c - vijenac Venus - Venera, rimska boginja ljepote i ljubavi (gr. Afrodita); planeta Venera ver (tal.) - istinit, istinski, pravi ver(a)s (lat.) - stih vera - prsten; vjernost, vjera veran - vjeran; vjernik verbuvanka, pjesma koja se pjeva kada se verbuju plaenici, novaci i vojnici uope. Od njemakog: werben veri (prez. verem) - baciti; zabaciti verh - iznad - nad veriga - ogrlica; lanac verl - marljiv, vrijedan, radin verlo - vrlo verno - vjerno vernost - vjernost vernuti se - vrnuti se, vratiti se verovati - vjerovati versi (lat.) - stihovi verstan - slian; jednak vertal - vrt vertlarija - vrtlarska vjetina veruga - lanac veruvani itkapisec, naturalistiki opisiva ivota, vjeran, vjerodostojan kroniar svog vremena verviti - skupljati se verzoto, stihotvorac verzu (lat.) - stih ves, selo. Nova Ves zagrebako kaptolsko predgrae ves, vsa, vse - sav, sva, sve ves, vsi - sav, svi vesak - ljepilo vea, vjetica veerica - pralja vesiti - biti vezan Vesna - staroslavenska boginja proljea i mladosti
147

vesper (lat.) - veernja (sluba boja) Vesta - starorimska boica domaeg ognjita vestalka - uvarica hrama starorimske boginje ognjita Veste; vjena djevica vesti - voditi vetak - ovako, tako; vete - ovaj, taj; veto - ovo, to; vetoj - u ovoj, u toj vete - ovaj veter, vetr - vjetar vetraci - vjetrii vezda - sad, sada vezdaj - sad vgajati - ugaati vgodan - ugodan vgoditi - ugoditi vgodno - ugodno vgreenje - pogreka; grijeenje vgreiti - sagrijeiti v'gsnit - ugasnuti vi - v. viti vi - vam, vama (kao dativ), vas (kao akuzativ) vi - zna (v. viti) vie - vijee vinji - vjeni vid i vide - ba, istina je videti se - initi se; meni vidlo se - meni se priinilo vidin'je - vienje, pogled; gledanje, razmatranje vidit - vien, ugledan, potovan viditi - 1. vidjeti; viju (viu) - vidim; vij (vi) - vidi!; vijae - viae; viditi se initi se, izgledati; 2. vjedjeti, znati; viju i vim - znam; vij - znaj viditi (se) - vidjeti, pogledati, ugledati, spaziti; viditi se - initi se vij - v. viti 1. vijahu, vijaju , vijae, vije, viju - v. viditi (se) vijati - zavijati vijati (se) - viati, gledati, initi se

vijati se - lebdjeti, nadlijetati, lutati vije -v. viti vijek, vijeku - uvijek; uz negaciju - nikad vijem - znam (v. viti) Vijenac groba = rub groba = Rand. viju - znam (v. viti) vik, vika, viku, vijek, vijek uvijek, ikad; uz negaciju - nikad; pri vika odvijeka, oduvijek; va vik vikom - u vijeke vjekova; vas vik - uvijek viknuti se - naviknuti se vikomnji i vikovnji - vjean, vjeit, neprestan vikovnji - vjekovni, vjeni, vjeiti vikuvinji - vjeni vikuviti - vjeno vl - vil (gen. pl. od vla) vil - vila, djevojka villa (lat.) - vila, ljetnikovac vilovati - biti nestaan, ludovati vim, vime - znam; (od viti - znati); ta, ipak vimda - ipak vimdar - ipak vimo - v. viti 1. vinac - vijenac vindar - ipak vinie - vinograd vinjaga - vinova loza vinjage - vinske pjesme vinjeta (franc.) - ukras u knjizi ili rukopisu u obliku sliice ili napisa vinu- uvijek, neprestano viola - 1. ljubica; 2. viola (glazbalo) violica (lat.) - ljubiica vipera (lat.) - zmija otrovnica vir - izvor vira - vjera, povjerenje, uvjerenje; vjernost; biti u viri - vjerovati, misliti, biti uvjeren; davi viru - povjerovavi Virilio, Virdilije, Virdilio, Virgil Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide,
148

Bukolika (Ekloga) i Georgika. Upravo na ovo zadnje djelo, didaktiki spjev o ratarstvu, odnose se rijei Hote zemlju teat, Virgili poni tit virenica - vjerenica, zarunica virostovnik, virostovnik virostuje, virostuvati, bdilac, bdilac bdije, bdjeti. Madarski: virrasztani vi - v. viti vi - zna (v. viditi 2) vi - vjet; vie, vjeto; viu initi nauiti, uputiti Viegrad - dio Praga viina - uzvienost; visina, vrhunac; dostojanstvo visk - vrisak Visla - rijeka u Poljskoj vinjina, vinjevo drvo, kronje u vonjaku vinjevom visoka gospa - Katarina Zrinska viste, vi - v. viti 1. vistovit - svjestan Vita nuova - prvo Danteovo djelo (12831292) viti (prez. vim, vijem, vime, viju) - 1. znati; 2. savijati vitija, vitije - pjesma; palma vitiznanec, poeta Vito - planina u Bugarskoj Vitruvije (70-25. pr. n. e.) - rimski arhitekt i graditelj; autor glasovitih Deset knjiga o arhitekturi vivat terque quaterque beatus (lat.) ivio blaenik i trei put i etvrti put vivat! (lat.) - ivio! Vivat, crescat, floreat (lat.) - ivio, rastao, cvao Vivijana - ime zavodnice u vie knjievnih djela vjedinen - sakupljen; stavljen u jedno... vjekut - trajan, vjean vjest se - ugristi se vjetaki - znalaki

vjeti - uloviti, uhvatiti, zarobiti vjetric - vjetar vkaniti - prevariti; vkanjuvati - varati vkaniti (se) - prevariti (se) vkanjivati, vkanjuvati - varati vkanlivost - prijevara vkonati - okonati, zavriti; unititi vkup, vkupe - skupa, zajedno vlaiti - vui vlauga, ena koja se vue preko plotova vladan'je - vladanje, drava, oblast vladavac - vladalac, gospodar, vladar, upravlja, glavar vladika - gospodin, gospodar; gospoa (plemenita roda) Vladislav - poljski kraljevi, sin Zygmunda III, koji je sa svojom vojskom u bitki kod Hoima 1621. pobijedio tursku vojsku pod vodstvom Osmana II (tema Gundulievog epa Osman) vlagati se - podati se, utjecati se Vlah - na otocima i na obalama Jadrana stanovnik predjela udaljenih od mora Vlahija - Vlaka, juni dio Rumunjske, neko neovisna kneevina i turski vazal vlas - vlast vlaih - vlastitih Vlasi - Rumunji (?!); sveti Vlasi - sveti Vlaho, zatitnik Dubrovnika vlaki - hercegovaki vlei - vui vle - vuku vlesti, vlii - ui, unii vloviti - uhvatiti Vlta, Vltava - rijeka koja protjee kroz Prag vmanj - lo, zao vmehati - umekati; omekati vmeknuti se - umaknuti se, utei vmere - umre vmertelni - smrtni
149

vmertelnik - smrtnik vmestiti - smjestiti vmiljeno (lat.) - ponizno vmir - neprestano vmirati - umirati vmiati - umijeati vmivati - umivati vmreti - umrijeti vmrknuti - omrknuti, potamnjeti, pomraiti se vnemar staviti (zaveri) - zanemariti vnogi - mnogi vnogo - mnogo, jako; vnogokrat - esto, mnogo puta vnutar - unutra 'vo - evo (elid. od ovo) Voc-a = volak = volac = mali vol. voci - voditelji vodac - vodi vogel - ugao Vogerski orsag - Ugarska voj - vo, vodilja vojask - vojski vojka - vodilja, voditeljica vojnba - zadah, smrad vojnica - bojinica, mjesto bitke vojnjav - smrdljiv vojno - suprug, mu vojsk, vosak volja - ili voljiti - voljeti volom odn. volovom - volovima vomitorijum, prostorija za bljuvanje, bacanje. Od latinskog: vomare vonjha, vonj, smrad vonjui - smradan vordati - borati, guvati, uljati; mijeati voriti (se) - varati (se) vos - vosak voevati - eljeti vox populi (lat.) - glas naroda vogat - ugati, zapaliti voz - vozova

vposred - usred vraati - gatati vraiti - lijeiti vrastvo, vratvo, vrastvu - lijek vrag - neprijatelj vragomlek, vrsta biljke vrak - vrag Vramec Antun (1538-1587), kanonik zagrebaki, pisac kroniar, opozicionalac u stalnim sukobima sa zagrebakom opinom, biskupijom i Kaptolom. Pop, pa raspop, oenjen, vjena nemirna lutalica po naim upama i javnim slubama. Vidi:"Purgarija naa" vratvo - lijek Vratnik - prijevoj na Velebitu kod Senja vraziti - ubiti, zaklati vrazivati - ranjavati vraji ris - kolobar koji mora oko sebe nacrtati onaj koji se nada doivjeti neku aroliju Vrbnik - mjesto na hridinama otoka Krka, stari frankopanski grad o kojemu pjeva narodna popijevka Vrbnie nad morem Vrbska - Vrbovsko Vri, vri (2. l. sing. imper. vrzi) - baciti; metnuti vre, ve, vie; v. vriti vred i vreda - brzo, ubrzo, odmah, smjesta vred(no) - odmah vrh, vrhu - iznad, nad, ponad; o vrii - vri, vrgnuti, staviti; baciti vrid - vrijed, bol, teta vrijati - vrijeati vrijed - ozljeda vrimen i vrimenji - vremenit, prolazan; svjetovan, zemaljski vrimenit - star, vremean vrimenovati - provoditi vrijeme, ivjeti vriti - vreti
150

vrl - opak, zao vrl(i) - zao, opak vrlei - vredniji, bolji vrlina - zloa, okrutnost vrnit - vratiti vrnuti se - vratiti se vrpa - hrpa, gomila Vrpolje - selo u okolici ibenika vrtek - vrti, batica vru - revan, vatren, estok vruak - vrelo, izvor vrue - revno, vatreno, vrue vrui - pril. prez. glagola vreti: gorei plamtei, hlepei, eznui ("I mnozi mogui vladavci svi rabe oholijom vrui da tebe porabe" U pohvalu grada Dubrovnika, st. 31, 32) vruina - revnost, ar, vruina vruiti - grijati vrulja -izvor v's, vsa sav, sva; sve vsagdar - uvijek vsak - svaki vsaka - svaka vsakdanji - svagdanji vsaki - svaki vsakoja()ki - svakojaki, razan, razliit vse, vsei, vsi sve, svi; vsemi = z vsemi - sa svima vsei - odsjei, odrubiti vsedil - stalno, uvijek vsedilje - stalno, neprestano vsegda(r), vsigdar - uvijek vsego - svega vsejedno - svejedno vsemogu - svemogu vser - sve vsevdil - stalno, neprestano vshodni, istoni vsi - svi vsigdar - vazda, uvijek, svagda vsigde - svugdje vsigdi svagda, svugdje

vsikud - svukud vsred - usred vstati - ustati vtei - utei vtei se - utei se, skloniti se vteie - utoite vtegnuti - uspjeti, poi za rukom vtepsti se - okaljati se, uprljati se vteti - oteti vtikati - uticati, stavljati u vtiiti - utiati, zatomiti, umanjiti vtiskati - utisnuti vtragliv - lijen; spor, trom; gadan, oduran; nemaran vu - u (prijedlog) vu pervom vremene - neko, jednom vud - ud vudi (pl.) - udovi vudriti - udariti vufati se - nadati se, pouzdavati se, ufati se vugibati se - sklanjati se, ugibati se vuglen - ugljen vuhlen - laljiv, prijevaran, licemjeran vuhliti - laskati, lisiiti, obmanjivati vuhlovati - biti prijevaran, licemjeran vuhnica, uka, dio ljudskog ili ivotinjskog uha vuho - uho vuhovan - varljiv, prijevaran vuhovati - varati, biti prijevaran vuhovit - prevaran, lukav, varljiv vuhovni podhibnik - metafora za zrcalo: varljivi pokvarenjak. vuhven - lukav, prijevaran vujti - pobjei, otii vuk med nogami, upaljena, naribana koa meu nogama vukana - prijevara, la vukaniti - prevariti vukrvavljen - okrvavljen vukup - zajedno vulica - ulica
151

vulje - ulje Vulkan - rimski bog vatre i kovake vjetine (gr. Hefest) vulogi, reuma, kostobolja, podagra vulolivec, reumatik vumarati - umarati vumekati - smekati, umekati vun spustiti - izbaciti (tane iz lumbarde); vun vzeti - izvaditi vun, vunka - van; vun zneti - izbaviti vuna - vidi: zemelska vuna vune - vani vupanje - nada, pouzdanje, ufanje; vupati se - nadati se, pouzdavati se, ufati se vura (njem.) ura, sat vurazovati - ranjavati vu (mn. vui) - u vusnuti - usnuti, zaspati vusta - usta vustnica - usnica vutel, foraminosus, upljikav (crvotoan) vuz - uz vuza - zatvor, uza, tamnica vuzda - uzda vuzdu - uzdu vuzem - uskrs vuzem, vuzemski, Uskrs, uskrsni vuzeti glavu - skinuti glavu, pogubiti, smaknuti vugati - zapaliti vzapiti - zavapiti, uzviknuti vzdih - uzdah vzelo me je na nje - prigodilo mi se [?], palo je na me [?], zapalo me vzeti (prez. vzemem) (1. l. sing. prez. vzame) - uzeti; zauzeti vziti - uzai, ui viti - uiti viti se - uivati; vi' se - uivaj, nauivaj se; uiti se, nauivati se vivati - uivati

W
Wawel - dvorac nekadanjih poljskih kraljeva u Krakovu wildeovski - prema engl. piscu Oscaru Wildeu, koji se povodio za modom, te i sam znao lansirati po koju modnu novost wolno i oczyna (polj.) - sloboda i domovina

X
Xeres de la Maraja - pjesniki pseudonim Milana Begovia

Z,
z - prij. s; iz -s z - s; iz; od z kem - s kojim za - za; sa za - zbog, poradi (pored obinog znaenja) za me radi - mene radi za nie - nikako zabadav - uzalud zabav - zabit zabav (gen.: zabavi) - zanimanje, posao; briga zabava - uznemirivanje zabaviti - prigovoriti, zamjeriti zabit - zaborav zabiti (se) (prez. zabim) - 1. zabiti, utui; 2. zaboraviti zabitje - zaborav zabitljiv - zaboravan zabivati - zaboravljati zablejati se, zabuljiti se u neto zablen, zabljen - zaboravljen zablujen'je - zabluivanje, zabluda abnjak, Ranunculus, movarna biljka zabranivati se - zabranjivati se zabude zaboravi; v. zabiti
152

zaburmuen - obojadisan od burmuta, sitno samljevenog duhana koji se umrkava za - zato, zbog ega; jer, budui da zaariti - zaarati zaarivati - zaaravati zaast - est, poest zaati - zaeti zaerlenjivati - pocrvenjivati zaeti poeti; zapjevati; zainjati pjevati zaetje - zaee zai - zalutati, skrenuti s puta, pogrijeiti zaci(a) - poradi, zbog zaci, zacje - radi, zbog zacije - zato zainjati pjevati; poinjati zainka - pjesma zacje - zato zackniti - zakasniti zad - odozada, straga adan - edan zadadjeti - pokropiti zadiati - zamirisati zaditi - zapodjenuti, pokrenuti; zadati, nanijeti komu to

zaditi (prez. zadiju i zadijem) - zadjeti, staviti; zaditi ma - probosti; zaditi smart - ubiti zadivati - zadijevati, uznemirivati, dirati zadnica - stranjica Zadnji glasi - zvonjava za mrtvacem zadnjom - zadnji put, posljednji put zadoblenje - dobitak zadosta, zadosti - dosta, dovoljno zadosti viniti - udovoljiti zadovoljan - dovoljan, dostatan zadovolje - dovoljno, dosta, dostatno, dobro zadovoljno - dasta, dovoljno; obilno zadruan - praen, koji ima drutvo zadu - odozada, straga zadubljivati se - zakopavati se zaduiti - priguiti zagarliti - zagrliti zagarljen'je - zagrljaj agati, piliti. U prenesenom smislu: hrkati. Od njemakog: sgen zagledati - ugledati; zagledati se zagnati - izagnati, protjerati zagnjiti - sagnjiti zagoda - na vrijeme, pravodobno zagoniti - odgonetnuti, pogoditi zagoniti se - navaljivati zagovoriti - prozboriti zagranak - granica, ogranak zagriiti - sagrijeiti zagrubiti - izgrditi zagrubiti - runo uiniti, zamjeriti se zagubiti - pogubiti, ubiti zagusiti - poeti otimati, grabiti (kao gusar) zahajati - zalaziti zahititi - odbaciti; zabaciti zahman - uzalud, zaman zahod zalaz, zalazak, zalaenje, zapad; silaenje s puta zahod, sunen - zapad Sunca zahoditi - skretati, silaziti s puta, lutati
153

zahoditi - zalaziti; ii za im, baviti se; zahoditi u besidu - zapoinjati razgovor zahoditi se - domoi se ega zahotiti - zahtjeti zahvara - grekom umjesto zakvara, teta (Akad. rj.) zaimati - uzimati u zajam zain-oldi (tur.) - uzalud zaiskivati - traiti zaisto - doista aja - ea zajac - zec ajan - edan zajati (prez. zajmu i zajmem) - 1. zajeti, zauzeti; 2. uzajmiti zajati se - poeti, nastati zajdni - na kraju, konano zajec - zec zajima - kabao, vedro zajmanje - grabljenje zajti - otii, poi; izai, zai, ui; zajti u ljubav - ljubavno se naslaivati zakaj - jer, budui da zake - zato zaklad - zalog, obeanje, zavjet aklina, vrea, vreetina. Od njemakog: Sack zaklop - posuda ili kutija u kojoj je neto spremljeno, zakljuano, skriveno; sprava kojom se neto zaklapa, zatvara; poklopac zakon - zakon, pravilo; odreenje; obiaj; izbor; stanje, poloaj; brak; vjera; nain zakratiti - uskratiti zakrativati - uskraivati zakriknoti - uzviknuti, zazvati zakriknuti - kriknuti, poviknuti, zavapiti zakriti - skriti; zakriti se - skriti se zakrivati se - skrivati se zal, zala, zalo - zao, zla, zlo (koji oblici takoer dolaze); estok, nemio, neprijazan

zalejati se - zaliti se zalih - prevelik, premnogi, suvian, zalian, izlian; nezgodan; od zaliha zalino, izlino, nepotrebno; zaliha besida - suvian, nepotreban razgovor zalijati - zalijevati zaliniti - zalijeniti, ulijeniti zalinja - suvina (isp. zalih) alju - alim zaloaj - zalogaj, mamac aluvati - naricati, plakati; suze naj ti alujem - zbog tvojih suza neka nariem (plaem) aluvati se - aliti (zbog ega), kajati se zaman i zamani (tur.) - uzalud, uludo, bez svrhe; zaman vri - zanemariti, odbaciti; zaman projti - propasti zaman-stan'je - besposlenost zameran - sjajan, izvrstan; oznaen zamiivati - izbjegavati zamijerati - ugledati zamiran - divan, lijep, udan zamirati - promatrati, motriti, opaati; biljeiti; ispitivati; zamjerati zamiriti - 1. zapaziti, vidjeti, opaziti, primijetiti, zagledati; 2. zamjeriti, prekoriti, ukoriti zamirljiv - poman, toan zamitati - zabacivati; izbjegavati zamjenit - uzajaman zamjeran - naoit, krasan zamjerno - divno, lijepo; udno zamnijeti - odjeknuti zamore - zamorje, kraj preko mora, tj. Italija zamorica - vrsta smokve zamotan - zapleten, zamren zamotavka, zapletaj zamrijeti - umrijeti zamuati - preutjeti zamuditi - propustiti (vrijeme, priliku), zakasniti, promaiti
154

zamu pe - poi e za mua, udat e se zanerati - zaglibiti zaniti se - pouzdati se zanjedarje, zanidarje - njedra zanjoriti - zaroniti zanka - zamka zanoftica, kukec, gnojna upala ispod noktiju zanoriti - zaroniti zapaati - sprijeiti, onemoguiti, smetati zapahati, zavijoriti se zapeljati - odvesti, uvesti; zavesti zapeljuvati - zavoditi, odvoditi zaperdnuti - pustiti vjetar zapere - zatvori zapiniti - zapjeniti zapirati - zatvarati zapjeti - zapjevati zapopati, slijepiti popom. Od njemakog: Pappe, gusta mjeavina od brana i vode zapovrnuti - ponovno zapoeti zapratiti - otjerati, prognati zapreti (part. pas. zaprt) - zatvoriti zapriti (prez. zapru i zaprem) - zaprijeti, zatvoriti; zaprie - zatvorie zapriti (se) - zatvoriti (se) zaprliti - zapuhati zaprve - isprva zapuhnuti - puhnuti; zatrubiti zapuati - preputati zapuziti - zai zar (tur.) - vanjska odjea muslimanki; zavjesa, zastor arati - podsticati ar zariti - paljivo promatrati, zuriti, uporno gledati arcuvati se, aruvati se - otkupiti se ardin (tal.) - vrt, perivoj zareznik - kukac, insekt arlost - prodrljivost

zarno - zrno zarok - zavjet, obeanje arovit - pun ara zaruiti - odluiti zaruki - zaruke zaruti - zarevati zasad - granica, mladica; iba koja se cijepi zaal - v. zajti zaeptati - zaaptati zasesti - postaviti zasjedu, stati u zasjedu zasiniti - zasjeniti zaskkat - zapomoi, zajecati zakraban, zakrabuljen, zakrinkan, maskiran zaslipiti - zaslijepiti zasloniti se - skriti se, zastrijeti se, pokriti se zasluenje - zasluga asnutje - uas, uasnutost zasretiti - sresti zastanak - sastanak zastati - susresti, sastati; nai; zastati se sastati se zato - jer (isp. za) zastupati se - zaslanjati se, braniti se, tititi se zastupiti - obraniti, zatititi zasve - ipak, iako; zasve da i zasve jer unato svemu to, premda zasve da - premda, mada zasvijetiti, zasvititi - zasvijetliti zatarti (se) - zatrti (se) zatonik - bojnik, borac, junak, vitez; pobornik; borac u dvoboju zatoj - zato, stoga zatrajati se - zadrati se zatraviti oarati, oparati, opiniti zatravljen zaaran, zaljubljen, oaran zatrujen - zatruen, utruen, umoran; ostavljen, zabaen, odbaen zaudriti - zapahnuti, omamiti (mirisom) zaufivati - povjeravati
155

zaupiti - zavapiti zavari se - zabaciti se zavarnuti zavrnuti, prevrnuti, preokrenuti zavarnuti se - zavrnuti se, vratiti se zavdati - zadati, nanijeti zavdavati - zadavati zaveati se - zavjetati se, zavjetovati se, zarei se; namjenjivati, obeavati zaveri, zavergnuti zabaciti, odbaciti; izgubiti zavernutje - povratak zaverenje - kraj, svretak zavesti - odvesti zavez(a) - obveza zavezan - obvezan zavidost - zavist zavijati se - zamatati se zavijevati - zavijati zavikal - navikao zavitati se - zavjetovati se zavjeti - obuzeti; zauzeti, osvojiti zavoditi - voditi amo-tamo zavraivati - vraati se zavrek, zametak u enskoj utrobi zavrii se - oploditi se, zaeti zavsim(a) - sasvim zavusnuti - usnuti, zaspati zavuspiti - uspavati zazavati - zazivati, zvati zaeti - zaklopiti, zatisnuti zagati - zapaliti zaigati - paliti zaimati - stezati zazriti - zapaziti zazriti (prez. zazru i zazrem) - zamjeriti, osjetiti zazor ban - drveni sud za tekuinu zbantovati (ma.) - smetati,ometati, uznemirivati; omesti, uznemiriti zbatriti, ohrabriti. Od madarskog: btor zbaviti - izbaviti; izgubiti; zbaviti se izbaviti se

zbavljati - trpjeti, snositi zbeteati, oboljeti. Od madarskog: beteg, bolest bir, plaeni dounik, uhoda zbirati skupljati, sabirati, izabirati; zbrati - izabrati zbit - izbijen, pretucn zbljusti (prez. zbljudem) - sauvati zbljusti se (prez. zbljudem se) - sauvati se zblodtti - smutiti, pobrkati zbrati - sabrati, skupiti zbrojiti - izbrojiti zbuiti - postati buan zbudil - probudio zbuditi - probuditi; zbuditi se - probuditi se zbuditi se - dogoditi se zbulan, ovjek igosan, zapeaen, oznaen znakom sramotnim kao bludnik, krivac, tat, grenik. Od latinskog: bullare, peatom igosati, peatiti zburkanje - nemir, uzrujavanje zda - sada zdahnuti - uzdahnuti zdaj - sad zdalee - iz daleka zdalka daleko, izdaleka zdati - zadati, dati; sagraditi zdavati - davati, odavati zdaviti - zadaviti, ubiti zdavna - odavno zdavnja - davno zd, zdi - ovdje zdehnenje - uzdah, uzdisanje zdehnuti - uzdahnuti zdeliar, ovjek koji ivi na tuem kruhu denuti - dognati zderanje - opstanak zderati - drati; izdrati; odrati; sauvati; sadrati, imati; zadrati; uskratiti; zderati se - ustrajati; ponaati se
156

zderavanje - suzdravanje, sustezanje zderivati - drati - zadravati zdeman, desetkovan zdiiti - proslaviti zdigani - uzdizani, uzdignuti zdigati - dizati zdigavati - dizati zdigivati - podizati zdihavanje - uzdah, uzdisanje zdihavati, zdihivati - uzdisati zdiliti - podijeliti zdivati initi; metati; stavljati zdivljati - podivljati zdizati - podizati zdravje - pozdrav, pozdravlje (pored obinog znaenja; takvo se znaenje moe pretpostaviti iz stiha: "Zdravje tebi ovoj alju sin Prijama, k zdravje i pokoj more mi dat sama", gdje su dva razliita znaenja iste rijei sasvim oita [Pari Eleni, st. 1, 2]) (B. Klai) drempavec, ovjek naderan, nepokretan, debeljko zdrepati, zgaziti, zdrobiti drib - rod, stali, vrsta zdriiti - odrijeiti zdrsnuti se - trgnuti se zdruiti se - skruiti se zdruan - v. zadruan zdruzgati, zgaziti, spljeskati zdruiti koga - sastati se s kim; initi nekom drutvo, pratiti zdrati - sadrati; uzdravati zdravati - pridravati, odravati zduha - duha, miris, vonj zdvignuti - uzdignuti zdvizati se - uzdizati se zdvojavati - zdvajati zdvora - izvana ze - s, sa zebran izabran, odabran, odlian, slavan, plemenit zebrati se - sabrati se, skupiti se

zefir (gr.) - topli blagi vjetar; lahor, vjetri eja ea, elja ejan - edan ejati - eati ejni - edni zejtin (tur.) - ulje zeksleksiravati, stavljati na temelju previnjeg dopisa beke carske kancelarije ustav i sve ustavne odredbe izvan zakonske snage. Od latinskog: ex lex ela - elja zelenit - zelen zelenko - konj sive, zelene boje elina - eljene stvari, ono to je eljeno elin'je - elja, pouda elizan - eljezan, od eljeza, vrst, jak eljan - lijep, drag, mio eljar (njem.) - slobodni kmet, slobodnjak zel'je - bilje zelje - trava; povre eljno - lijepo, osjeajno elud - ir elva, kornjaa zemaljstvo - kopno zemljak - poljoprivrednik, seljak enih - zarunik Zenova - Genova entil (tal. gentile) - fin, otmjen, plemenit zenuti - pognati, prolistati, pupati, cvasti; klijati, zelenjeti se, nicati epito - vrsta krzna erak - gorak erati - derati zere - malo erie - v. riti erjav, dral zescati se, pomokriti se zeslim - nedovoljno jasna rije; moda: stolica (njem. Sessel)
157

zesresti - susresti, sastati zestati se - sastati se estoina - estina zeti - uzeti zevsema (kajk.) - sasvim eje - ee ein (lat. jejunium) - post, posni dan; ein initi - postiti einati - postiti zeznati - saznati zezvati - sazvati zezvedavec, radoznao zgajati pogaati, ugaati (isp. zgoditi); zgajati se - dogaati se, zbivati se zgajati se - dogaati se ganica - rakija ganje, ganica, lomaa i rakija peena zganjka, zagonetka zgar, zgara - odozgo zgerbaviti se - izbrazdati, naborati zgerljivati - grliti zgibal, zgibla, zgiblo (inf. zginuti) nestati, propasti zgibati - nestati, propasti, pogibati; zgibati se, uklanjati se zgibica, zglob zgingavanje, slabljenje uslijed bolesti zginuti - nestati, poginuti, propasti, izgubiti se zginutje - pogibija; nestanak zgizdati (se) - uzoholiti se zgizdivati - oholiti se zgled - pogled zgledati - promotriti, uoiti; izgledati zgnesti - zgnjeiti, stisnuti zgodati se - dogoditi se, zgoditi se, desiti se zgoditi ugoditi; isp. Sgoditi; dogoditi se; pogoditi; zgoditi se - dogoditi se zgodivati, zgoivati - dogaati se; zgodivati se - dogaati se zgon - naganjanje, strka, vreva

zgoniti - goniti, nagoniti, tjerati u hrpu, zbijati zgor i zgori - odozgo zgoriti - izgorjeti zgornica - gospodarica zgovarati - razgovarati se zgovor - razgovor zgovoren'je - razgovor zgovoriti - izgovoriti, izrei; opravdati, ispriati zgovoriti (se) - dogovoriti zgrajen - izgraen, sagraen; moje je srdace s pelinom zgrajeno - moje je srce puno pelina, gorine zgriha - grijeh, prijestup zgriati - grijeiti zgrien'je - grijeh, pogreka, prijestup zgriivati - grijeiti zgrubati - postajati grub, grubjeti zgubiti - satrti, unititi, upropastiti; izgubiti; pogubiti; zgubiti divstva glas izgubiti djevianstvo; zgubiti se izgubiti se zgubiti divstva glas - izgubiti djevianstvo zgubivati - gubiti zgublenje glavno, amissio capitis, smrtna kazna, gubitak glave zgubljen'je - gubitak zgudi (slov. knji.: zgdaj) - rano i mi - iv mi (bio) i ti - iv ti (bio), tako ti ziahotiti - poeljeti zibaa, zipka zibati, njihati, ljuljati zibelj, zipka zibrati - izabrati zic, sjedalo na kolima. Od njemakog: Sitz zii (prez. zidem - izaem) - izai zidanca - klijet, pivnica idovin - idov igant - gigant, gorostas, div
158

zigrati - igrati se zijak, prodavati ili kupovati zijake. Kerempuhovska, frkljevaka fraza za blesavo ljenarenje i zurenje u nekog tko je isto tako zinuo te se udi papinoj maki iliti se - muno ivjeti, muiti se u ivotu, naporno raditi, truditi se, nastojati, naprezati se ilj (tal. giglio) - ljiljan zimljiavec, zimljiavka, grozniavac, grozniavka zimni - zimski zimolezina, zimzelen ing (prema tal.) - cink ipon (fanc.) - podsuknja irni - koji se hrani irom (stoka) irovina, daa, koja se plaa na ir zis mene - od mene ika, Jan (1370-1424) - voa husita, eki nacionalni junak ziskavati - zahtijevati, traiti; kukati (za neim) ziskavavec, istraiva ziskivati - istraivati itak ivot; ito, hrana itca - ica itek, moe imati znaenje: ivot, a takoer i ito ziti - izii; naprvo ziti - suprotstaviti se iti - ivjeti, boraviti itije, itje - ivot itkapisec, ivotopisac, biograf, kroniar itkoa - itkost, ivotnost ziv - poziv ivana, iva - predstavnica Zemlje; plodna, bujna i podatna porodilja; za nju se otimlju ljetna i zimska boanstva, i zbog nje se vodi borba izmeu njih ivin'je - ivljenje, ivot ivlenje - ivot; do ivlenja moga - do kraja mog ivota zivnuti - zovnuti, zazvati

ivodivstvo - preljub ivot - tijelo (pored obinog znaenja) ; trup ivsti (ivem) - ivjeti iak - iak, crv u itu zigivati - spaljivati ziznati - saznati zkersnuti - uskrsnuti zlahkotenje, olakanje zlamen, zlamenje, zlamen'je - znamenje, znak; boja zlamenit - znamenit zlamenovati - blagosloviti, prekriiti, prekrstiti, tj. oznaiti znamenom kria; oznaivati; znaiti zlat - zlatan zlatna ostruga - vrsta visokog papinskog odlikovanja. zlatna pest - novac, mito zlatoper, galantan ovjek, gospodska danguba, fifiri l - u zlei - izvui zled - zlo, zao udes, zla kob, nevolja, nesrea, zlo djelo, teta zledno - zlo, kobno zlejati - izliti zlejati se - izliti se zletavati - polijetati zleteti - poletjeti; sletjeti zliiti - izlijeiti zlijediti - ranjavati zlivati - izlijevati, prolijevati zlizan (ak.) - izlizan zlje - zlo zlobiv - zao, pun zla zloud - zloudan, opak, podmukao zlodej, zloinac, neist duh, avo zloglaati - klevetati, ogovarati zlomiti - slomiti zlostar - staro eljade, (zao) starac zlovaran - zao, pokvaren zlovoljan - alostan
159

zlovoljiti - alostiti zloan - sloan zlonost - sloga zmagati - uzmoi; pobijediti mah, tek, okus. Od njemakog: Geschmack mahen (kajk.) - dobar za jelo, ukusan zmajnkanje - nestanak zmajnkati (tal.) - propustiti; ponestati zmajnkivati - proputati; ponestajati manje - mig oka zme - izmeu, meu mehak - teak mehko, teko zmeknuti se - izmaknuti se, pobjei zmerviti - smrviti zmerzlina - smrzavica zmerznuti - smrznuti se zmetati (prez. zmeem) - pometati, mesti; nabacati migavec, ovjek okretan kao sljepi zmirom - neprestano, stalno, neprekidno zmisliti - izmisliti, izumjeti; pomisliti; zmisliti se - sjetiti se zmisliti se - sjetiti se, sjeati se (pored obinog znaenja: izmisliti) zmoi - pobijediti, nadvladati zmogunost - mogunost zmoknuti - orositi (oi) zmorem - v. zmoi zmoriti - izmoriti, smoriti Zmoan, zmoen - jak, moan, silan, snaan; zmonost - jakost, mo, sila, snaga zmono - mono, silno zmonost - mo, vlast, sila, snaga, jakost zmrnjen - smrznut mul, litra i pol, aa, kupa zmutnik - smutljivac; pobunjenik znalian - radoznao znamenati se - kriati se znamenije, znamenje - znamenje, znak znamenuvanje, znak, simbol

znan - znan, poznat; znanac znati; e se kaj tomu zna - ako to o tome zna, ako se u to razumije znesen - uznesen znesti se - izvui se zneti - 1. snijeti, skinuti; 2. izbaviti, osloboditi znevarce, znevarke nenadano, iznenada, neoekivano zneveriti - iznevjeriti; zneveriti se iznevjeriti se znevirivati - iznevjerivati njut - but; goli njut - kost bez mesa znobiti - nanositi zlo, zlobiti, eljeti zlo, initi zlo, pakostiti, izjedati, kvariti, ocrnjivati, kaljati, blatiti, upropaivati; unitavati, zatirati, zadavati bol znoj - 1. znoj; vruina, sunani ar, ega; 2. muka, trud, napor (pored obinog znaenja) znovi, znovinom iznova, ponovno znuternja, nutrina, utroba z - zao ol, olen, u, uan oldo, plaenik. Od latinskog: solidus, odnosno talijanskog: soldato, a i Madari upotrebljavaju istu rije: zsoldos oltar, psalam. Od madarskog: zsoltr zopet - opet, ponovno zornica - zora zornice, rane jutarnje slube boje koje se slue prosinca mjeseca u zoru zos, umak, sos. Od francuskog: sauce zospet - opet zovivati - zvati zraan - sjajan, blistav zraduvati se - obradovati se, razveseliti se ranje, derilo, jestvine, jelo, hranjenje u pogrdnom smislu zrast - uzrast, struk zrei - izrei, iskazati zredeti - saznati, znati
160

zrenik - obzor, horizont zrenuti - izagnati reti - derati, gutati Zrinovi, Zrinovii - Zrinski Zrinski, Jure - hrvatski ban Juraj Zrinski (1622-1626), otac brae Nikole i Petra; prema predaji, dao ga je vojskovoa Wallenstein (1583-1634), vrhovni zapovjednik njemake vojske u tridesetogodinjem ratu, otrovati rotkvom (kod Palmovia "trovna povrtnica"); ii, meutim, pie: "On umre iznenada za vojne protiv Mansfelda u Pounu (18. decembra 1626) u 28. godini. Ve su suvremenici aputali da je "otrovan rotkvom", ali za to nema nikakvih dokaza." riti - derati zrok - uzrok, razlog zruati - izruivati, predavati uberiti - pjevati (o pticama); uboriti, amoriti zublja - bakla zuati - zvuati, zvoniti zuiti - svirati, zvuiti, zujiti udij - idov udijeli - idovi udinski - idovski uhkek - gorak uhkost - gorkost, gorina zuk - zujanje, zuka, zuanje, neugodan glas; zvuk, glas, napjev ulencija, medalja ulizija - zastor zulum (tur.) - nasilje, teror zulumar (tur.) - nasilnik, tiranin umboriti - cvrkutati, agoriti upiti se - rodjeti, ploditi; sazrijevati urivo - urno urnal (franc.) - dnevnik, dnevne novine utak - uhak, gorak zutra - sutra

Zuzuria Cvijeta - Cvijeta Zuzori (1552-1648), najglasovitija ena hrvatske renesanse; premda sama nije pisala, bila je obrazovana; o njoj je pjevalo desetak dubrovakih petrarkistikih pjesnika (Monaldi, Gueti, Zlatari, D. Ranjina...), ali i Torquato Tasso i Cesare Simonetti; ivjela je u Anconi u Italiji zvaditi - izvaditi; dovesti, izvesti valavi mozula, ovjek pun irova i vala; gnjilotrb valo - eljezni dio uzde zvaniti - zvoniti, jeiti zvapiti - zavapiti zvedati - saznati veglati, svirati u frulu, veglu zvelianje - spasenje zvelienje uzdizanje, velianje; spas, spasenje (relig.) zveliitel - spasitelj venk - zvek, zveka venkati, zveckati, zvoniti veplo, veplen, sumpor, sumporast. Od njemakog: Schwefel zveri - zbaciti zverenje - izvrenje, ispunjenje zveriti - ispuniti zverivati - obavljati zvertavec, prevrtljivac zvest - svijest, sjeanje zviranjek - izvor, vrelo zvirar - lovac na zvijeri zvirati - izvirati zvire, zvirina - zvijer zvirje - zvijeri zvirnji - zvjerinji zviati - uzviavati zviiti - uzvisiti; zviiti se - uzdii se, uzvisiti se zviivati - uzvisivati zvisjati - zijevati zviteziti, nadvladati nekoga, pobijediti
161

zvjedljiv - radoznao zvjeriti - zvjerati, nepomino gledati zvjezdan - sunce zvjezdar - zvjezdoznanac, astronom zvlaiti - svlaiti zvon - zvuk, glas zvonac - zvoni (cvijet) zvonek - zvonce, zvoni zvonec, zvonec, zvonek, Campanula ranunculoides, vrsta biljke zvoniti - zvoniti, zvuati, svirati (prema tal. suonare) zvonjen'je - sviranje (prema tal. suonare) zvraiti - izlijeiti zvun - izvan; osim