Você está na página 1de 8

Teorija i analiza bilansa Teorija III, IV dio (303 - 482)

ta je bruto imovina?

306

Bruto imovina je zbir imovinskih djelova iskazanih na strani aktive. Ona je manja od zbira aktive za iznos pozicija aktive koje predstavljaju korekturu pasive i za iznos pozicija pasive koje predstavljaju korekturu pasive. 2 ta je ista imovina? 306 ista imovina, ili neto imovina (esto se naziva i neto aktiva) jeste razlika izmeu bruto imovine, oiene pomenutim korekturama, i obavezama. 3 ta je bilansna imovina, a ta imovina preduzea? 306 Bilansna imovina je jednaka bruto imovini preduzea, imovina preduzea je jednaka bruto imovini uveanoj za latentne rezerve i umanjenoj za skrivene gubitke. 4 Ukratko objasnite statiku teoriju bilansa? 318 Osnovni cilj bilansiranja je kontrola pokria dugova imovinom. Sainjavanje bilansa raunovodstveno i raunski podrazumjeva izjednaavanje imovine (aktive) i sopstvenog kapitala i dugova (pasive). Svrha finansijske analize po ovoj teoriji usmjerena je na ispitivanje i ocjenu: Mogunost isplate dugova povjeriocima o roku dospjea Visine raspoloivog sopstvenog kapitala kao garantne supstance Finansijskog rezultata 5 Ukratko objasnite dinamiku teoriju bilansa? 319 Po ovoj teoriji primat ima bilans uspjeha (raun gubitka i dobitka). Dinamika teorija bilansa se usredsreuje na utvrivanje finansijskog rezultata u bilansu uspjeha, stavljajui teite na vremenskoj (ili razvojnoj tendenciji) uporeivanja periodinog finansijskog rezultata, kako bi se preduzeu omoguilo da sazna pravac kretanja, te tako da mu slui kao kompas. 6 Dinamika teorija, u cilju objektivnog iskazivanja finansijskog rezultata preferira sljedea pravila procjenjivanja. 320

Tanost razgranienja prihoda i rashoda; to podrazumjeva dodjelu samo onih rashoda i prihoda bilansu uspjeha koji njemu pripadaju u datom periodinom obraunu. Koritenje istih metoda procjenjivanja u obraunavanju finansijskog rezultata, u nizu periodinih iskazivanja bilansa uspjeha. U sluaju pojave vee nesigurnosti mora se izbjei svaka proizvoljnost. Ukratko objasnite organsku teoriju bilansa? 320

Ova teorija za razliku od prethodnih teorija insistira na neodvojivosti bilansa uspjeha i imovinskog bilansa (bilansa stanja). Po ovoj teoriji nema statinosti bilansa stanja, sem momenta kada dati bilans iskazuje stanje imovine, kapitala i obaveza (dugova). Naime, bilans stanja je u svakom trenutku prikaz imovine (sredstava) i izvora finansiranja (kapitala, dugova i obaveza) ili slika beskonanog kretanja sredstava i promjena izvora finansiranja u neprekidnom procesu reprodukcije preduzea. 8 Ukratko objasnite naelo stalnosti? 322 Polazi od trajne poslovne aktivnosti privrednog subjekta. Po ovom naelu se zahtjeva periodinost i privremenost finansiranja. To omoguuje, da se u datim periodima analizira prinosni (profitni) i finansijski poloaj privrednog subjekta. 9 Ukratko objasnite naelo korelacije? 322 Naelo koleracije podrazumjeva bilansiranje prihoda i rashoda u bilansu uspjeha i utvrivanje finansijskog rezultata tako da se svi nastali prihodi i rashodi u datom obraunskom periodu dodijele i iskau u periodinom bilansu uspjeha. 10 Ukratko objasnite naelo opreznosti? 322 Naelo opreznosti odnosi se na odmjeravanje rashoda navie i prihoda nanie u svrhu potcenjivanja finansijskog rezultata, ali bez samovolje u datom postupku obrauna i iskazivanja bilansa uspjeha.

1|Strana

11

Naelo opreznosti se ostvaruje preko podnaela: realizacije, impariteta, dnevne vrijednosti, najvie vrijednosti i najnie vrijednosti. Objasnite ga?

322

Podnaelo realizacije predpostavlja iskazivanje dobitka u bilansu uspjeha, samo ako je trino verifikovan. To podrazumjeva unoenje u bilansni obraun samo onih prihoda uinaka koji su realizovani na tritu i suprostavljanje njima sadranih rashoda. Podnaelo impariteta zahtjeva iskazivanje gubitka na uincima iako nisu trino verifikovani. Podnaelo dnevne vrednosti podrazumjeva bilansiranje imovine koja se moe unoviti i ija vrijednost odgovara iznosu dnevno iskazane vrijednosti. Podnaelo najvie vrijednosti zahtjeva bilansiranje rashoda navie, a prihoda nanie, s tim da se u procjenjivanju pozicija aktive primjenjuje podnaelo najnie vrijednosti, a da se pasiva vrednuje po najvioj vrijednosti. Podnaelo najnie vrednosti upuuje na procjenjivanju imovinskih delova po nabavnim cenama ili cenama kotanja pod uslovom da te cene nisu vie od vladajuih prodajnih cijena na tritu datih imovinskih elemenata. 12 Objasnite naelo zatite povjerilaca? 323 Naelo zatite poverilaca odnosi se na iskazivanje sopstvenog kapitala, rezervi i nerasporeenog dobitka kaogarante supstance dunika da pokrije dugove prema poveriocima. 13 Objasnite naelo finansijske panje? 323 Naelo finansijske panje temelji se na bilansiranju gde dolazi do stvaranja latentnih rezervi.Re je o stvaranju prikrivenih oblika samofinansiranja. Svrha mu je smanjenje rizika od mogueg budueg gubitka. 14 Objasnite naelo jasnosti? 323 Naelo jasnosti namee zahtev da su tano i razumljivo definisane sve bilansne pozicije. 15 Objasnite naelo povezanosti bilansa?

323

Naelo povezanosti bilansa odnosi se na vremensku uporedivost bilansa, ono se ostvaruje preko podnaela identiteta bilansa, kontinuiteta bilansa, podudarnosti bilansa. 16 Naelo povezanosti bilansa se ostvaruje preko podnaela: identiteta bilansa, 323 kontinuiteta bilansa i podudarnosti bilansa. Objasnite ih? Naelo identiteta bilansa podrazumjeva bilansiranje tako da bilans otvaranja tekueg obraunskog perioda bude istovetan zakljunom bilansu predhodnog obraunskog perioda. Naelo podudarnosti odnosi se na podudarnost finansijskog rezltata tako da zbir periodinih finansijskih rezultata bude jednak totalnom finansijskom rezultatu. 17 18 Da bi informacija bila pouzdana, ona mora da se temelji na. 330

Neutralnosti iskljuivanje bilo kakvog uticaja na korisnika. Supstanci da je raunodstveno predstavljena u skladu sa svojom supstancom i ekonomskom realnou. Potpunosti u okviru materijalnosti i trokova, jer izostavljanje prouzrokuje kreiranje pogrene, nepotpune i nepouzdane informacij. Iskustvu koje predstavlja stepen opreznosti u procjenjivanju koje se zahtjeva u uslovima neizvjesnosti. Objasnite princip primjene nabavne cijene kao osnov procjenjivanja bilansnih 332 pozicija?

Kao osnova procjenjivanja bilansnih pozicija temelji se na konceptu istorijskog troka. Pod nabavnom cijenom se podrazumjeva plaena fakturisana vrednost nabavljenih realnih dobara, kupljenih hartija od vrijednosti ili deviza uveanih za zavisne trokove nabavke. Primjena ovog principa smatra se prihvatljivim jer se procjenjivanje moe kontrolisati. 19 Objasnite princip primjene dnevne cijene kao osnov procjenjivanja bilansnih pozicija? 333

Primjenom se dobijaju sadanje-realne a ne istorijske vrjednosti iskazane u bilansu na dan bilansiranja. Dnevna cijena vai na dan bilansiranja u procjenjivanju i bilansnom iskazivanju fiksne imovine, zaliha, hov, potraivanja u domaoj i starnoj valuti.

2|Strana

20

Objasnite princip primjene ponovne nabavne cijene kao osnov procjenjivanja bilansnih pozicija?

334

Ponovna nabavna cijena odgovara organskoj teoriji bilansiranja. Problem njene primjene je u estoj nepoznatosti te cijene na dan bilansiranja. 21 Objasnite princip primjene dnevne cijene na dan prodaje kao osnov procjenjivanja 334 bilansnih pozicija? Dnevna cijena na dan prodaje je usmjerena da se realno vrjednuju rashodi i prihodi na dan bilansiranja. U pitanju je iskazivanje rashoda i prihoda u bilansu uspjeha po vrijednosti na dan bilansiranja novanom jedinicom iste kupovne moi. To je posebno naglaeno u uslovima inflacije. 22 Objasnite princip primjene funkcionalne vrijednosti kao osnov procjenjivanja 335 bilansnih pozicija? Primarno je vezan za utvrivanje cijene kojom se vrjednuju odreena osnovna sredstva (fiksna imovina) u skladu sa funkcijom i zadatkom koje ta sredstva obavljaju. Najee se ovaj princip vrjednovanja koristi pri bilansnom iskazivanju osnovnih sredstava koja su ve knjigovodstveno amortizovana (otpisana), ali su i dalje sposobna za upotrebu. 23 Objasnite princip likvidacione cijene procjenjivanja bilansnih pozicija? 335 Podrazumjeva korienje cena imovinskih dijelova ili itavog preduzea koje se mogu postii na tritu u momentu likvidacije. Likvidaciona cijena je predviena cena koja se utvruje u poetku likvidacije za svako materijalno dobro i preduzee u likvidaciji, na osnovu kojih se sainjava likvidacioni bilans i procjenjuje mogunost izmirivanja obaveza iz likvidacione mase. 24 Ukratko objasnite fer vrijednost kao normativnu osnovu u procjenjivanju bilansnih 337 pozicija? Koncept vrjednovanja primjenom fer vrjednosti u raunovodstvu je novijeg datuma i vezuje se za kraj 90-tih godina 20. vjeka, kada je usled krize kreditno-tednih institucija u SAD-u, uoeno da istorijski troak, odnosno nabavna vrednost, u uslovima poveanja rizika finansiranja, predstavlja deformisanu sliku vrjednosti finansijske aktive sa kojom su raspolagale ove institucije, navodei investitore da neadekvatno procjenjuju njihovu fundamentalnu vrjednost i da neadekvatno odmjere rizik likvidnosti.Precenjivanje vrjednosti aktive bilo je ozbiljan problem za veinu investitora tog vremena. 25 ta su to skriveni gubici? 339 Skriveni gubici se ne vide u bilansu uspjeha, niti se mogu uoiti u raunovodstvenoj evidenciji, ali se mogu utvrditi analizom gubitaka. Skriveni gubici nastaju viim vrjednovanjem u procesu procjenjivanja sastavnih elemenata aktive bilansa stanja, u odnosu na stvarnu njihovu vrijednost. 26 Ukratko objasnite podruja politike bilansa?? 341 Odnose se na svrhu bilansa za interno i eksterno informisanje. Interni bilans treba svojim sadrajem i realnou da omogui maksimalnu informisanost o promjenama ostvarenog rezultata profitabilnosti i finansijskog poloaja preduzea. Eksterni bilans zahtjeva da svojim sadrajem prui potrebne informacije spoljnim korisnici mashodno njihovim zahtjevima i potrebama. 27 Ukratko objasnite predmet politike bilansa? 342 Predmet politike bilansa je godinji zakljuni bilans jer njim uprava preduzea polae raun o uspjenosti/neuspjenosti i promjenama u finansijskom poloaju preduzea, odnosno, ostvarenju poslovno politikih ciljeva, kako u cjelini tako i po funkcionalnim podrujima. Predmet politike bilansa su takoe izvjetaji o poslovanju uz zakljuni bilans i specijalni bilans. 28 Ukratko objasnite ciljeve politike bilansa? 342

Ciljevi politike bilansa se ispoljavaju kao finansijsko-politiki ciljevi i ciljevi publiciteta. Finansijsko-politiki ciljevi se odnose na iskorienje mogunosti, koje pruaju zakonska i raunovodstvena regulativa., u oblikovanju rezultata (odnosno finansijskog rezultata). Naspram toga ciljevi publiciteta su usmjereni na pripremanje godinjeg zakljunog bilansa koji e uticati na javnost.

3|Strana

29

Politika publiciteta?

343

Ima za cilj stvaranje povoljnog utiska o finansijskom i profitnom poloaju preduzea u javnosti. Ona moe biti: a)otvorena (iskrena) b) diskreciona (sklona preutkivanju). 30 Analiza finansijskih odnosa na relaciji: poslovni zadatak sredstva (poslovna 350 imovina) je vieslojna i obuhvata. 31 32 Analiza finansijskih odnosa poslovni zadatak poslovna imovina, pri emu je teite na analizi obrtne imovine. Analizu promjena u strukturi poslovne imovine (fiksne i cirkuliue). Analizu strukture izvora finansiranja u smislu ispitivanja i ocjene finansijske zaduenosti, odnosno finansijske samostalnosti. Analizu reprodukcione sposobnosti. Analizu dugorone finansijske ravnotee na relaciji odnosa poslovna imovina izvori finansiranja, radi sagledavanja finansijske stabilnosti. ta sainjava likvidnu imovinu? 354 Gotovina u blagajni i na depozitnim raunima po vienju i oroenim depozitima do godinu dana, u domicilnoj novanoj jedinici. Valute inostrana novana sredstva. Hartije od vrijednosti unovive do godinu dana. Kratkorona (promptna) potraivanja sa rokom naplate do godinu dana. Zalihe. Aktivna vremenska razgranienja i povraaj poreza na dodatnu vrjednost. Kratkoroni izvori finansiranja, ili bolje reeno, kratkorone obaveze koje dospjevaju 354 za naplatu do godinu dana su. Obaveze prema dobavljaima. Obaveze prema dravi porezi i dr. Obaveze prema radnicima plate zarade. Obaveze po dospjelim otplatama kratkoronih dugova kredita. Pasivna vremenska razgranienja i plaanje poreza na dodatnu vrjednost. ta ini prvi, drugi i trei stepen likvidne imovine?

33

354

Prvi stepen likvidne imovine ine: novana sredstva (gotovina plus valute), i hartije od vrijednosti odmah unovive. Drugi stepen likvidne imovine kumulativno izraen ine: novana sredstva, hartije od vrijednosti, plus kratkorona potraivanja (bez sumnjivih i spornih). Trei stepen likvidne imovine ine kumulativno sva obrtna sredstva plus hartije od vrijedno sti plus kratkorona potraivanja plus zalihe plus aktivna vremenska razgranienja. 34 ta je slobodan neto gotovinski tok? 366 Slobodan neto gotovinski tok je neto gotovinski tok iz redovnog poslovanja umanjen za dividende i iznose za kupovinu nefinansijske imovine, a uvean za prodaju nefinansijske imovine. 35 ta je novani tok? 366 Novani tok (cash flow) je neto vrijednost iz poslovanja, odnosno, dobitak posle oporezivanja, uvean za amortizaciju, korigovan za promjenu dugoronih rezervisanja i drugih nenovanih obraunskih elemenata, te umanjen za neto nova investiciona ulaganja i umanjen za dispozicije kapitala. 36 ta je to mara pokria? 376 Je razlika izmeu poslovnih prihoda uveanih za finansijske prihode i umanjen za varijabilne rashode. 37 ta je poslovni dobitak, bruto i neto dobit? 376 Poslovni finansijski rezultat (poslovni dobitak) je razlika izmeu mare pokria i fiksnih rashoda uveanih za preteno fiksne rashode. Bruto dobit je razlika izmeu redovnih prihoda i redovnih rashoda. Neto dobit je bruto dobit umanjena za poreze na bruto dobit.

4|Strana

38

Kako se dobija faktor ukupnog rizika i ta on pokazuje?

379

Ravan je umnoku faktora poslovnog rizika, odnosno (3,6 x 1,5=5,4), a u osnovi pokazuje koliko se bre mijenja bruto finansijski rezultat pri svakoj promjeni mare pokria. 39 ta je to marginalni dobitak ili mara pokria ili kontribuciona dobit? 403 Je dobit koja se dobija kao razlika izmeu izmeu najee redovnih prihoda i varijabilnih rashoda. 40 ta je to poslovni dobitak ili poslovni finansijski rezultat?

403

Je rezultat koji se dobija kao razlika marginalnog dobitka (mare pokria) i fiksnih rashoda. Poslovni dobitak se jo uveava za neto rashode finansiranja, ako se pri obraunu iskljuuje prihod po osnovu finansiranja. 41 ta je to bruto dobit ili bruto finansijski rezultat? 403 Je razlika izmeu redovnih prihoda i redovnih rashoda. 42 ta je to neto dobit ili neto finansijski rezultat ? Je bruto dobit umanjena za poreze na bruto dobit. 43 ta je neto novani tok? Neto novani tok je neto dobitak uvean za amortizaciju. 43 ta je to samofinansiranje?

403

403

433

Samofinansiranje ili interno finansiranje predstavlja priliv finansijskih sredstava iz redovnog poslovanja u vidu akumulacije i amortizacije. 44 ta je akumulacija a ta amortizacija? 433 Akumulacija je deo tekueg neto dobitka zadranog u poslu i ona oznaava poveanje sopstvenih izvora poslovnih sredstava koje se bilansira kao samostalna pozicija u bilansu stanja. Amortizacija ne predstavlja izvor finansiranja u bilansnom smislu s obzirom da ne ozna ava poveanje sopstvenih izvora u pasivi, oznaava samo transformaciju osnovnih sredstava iz fizikog u finansijski oblik u toku redovnog poslovanja. 45 ta je to finansijska konstitucija? 437 Finansijska konstitucija jeste vrijednost i struktura sredstava i izvora finansiranja iz koje se utvruju relacije sredstava po roku vezanosti i izvora po roku raspoloivosti. 46 Navedite eksterne faktore koji utiu na finansijsku ravnoteu ? 438 U ove faktore spadaju: Monetarni sistem i politika Bankarsko kreditni sistem i politika. Spoljnotrgovinski sistem, devizni reim i politika. Sistem i politika platnog prometa. Sistem i politika primarne i sekundarne raspodjele i poreski sistem i politika. Inflacija i deflacija. 47 Navedite interne faktore koji utiu na finansijsku ravnoteu ? U ove faktore spadaju: Povezanost i uslovljenost elementima sistema. Adekvatnost programa u okviru djelatnosti i poslovanja. Isplativost investiranja. Upravljanje zalihama. Naplata potraivanja. Politika raspodjele dobitka ili korienja suficita. Iskorienost resursa. 48 Odravanje finansijske ravnotee podrazumjeva usmjeravanje aktivnosti na dva podruja?

438

439

Prvo podruje je struktura imovine i izvora, odnosno aktivnosti se odnose na praenje pribavljanja i ulaganja dugorono vezanog (sopstvenog i tueg) kapitala. Drugo podruje obuhvata dinamino praenje finansijskih dispozicija u dinamikom poslovnom procesu.

5|Strana

49

Pravilo finansiranja 1:1?

441

Pravilo koje postavlja zahtjev za postizanjem jednakosti izmeu likvidne imovine prvog stepena ( gotovina, hartije od vrijednosti i kratkorona potraivanja) i obaveze prvog stepena (kratkorone obaveze). 50 Koeficijent finansijske stabilnosti? 441 Je odnos dugorono vezane imovine i kapitala, dugoronih dugova i dugoronih rezervisanja. Ks<1; Obezbjeena sigurnost. Ks=1; Ravnotea postoji a sigurnost je na granici. Ks>1; Nema platene sposobnosti, sigurnost ne postoji i predstoji insolventnost. 51 Neto obrtna sredstva?

445

Neto obrtna sredstva su razlika izmeu ukupnih obrtnih sredstava i kratkoronih obaveza. Veliina neto obrtnih sredstava proistie iz razliitih kombinacija iz kratkoronih i dugoronih izvora finansiranja u finansijskoj strukturi preduzea. 52 Neto obrtni fond? 446 Se koristi kao kriterijum za utvrivanje i ocjenu finansijske ravnotee, kao pretpostavka odravanja likvidnosti. 53 Trajna obrtna sredstva? 447 Trajna obrtna sredstva su dio dugorono vezane imovine angaovane u zalihama sirovina i materijala, sitnog inventara i ambalae, nedovrene proizvodnje, poluproizvoda, gotovih proizvoda i robe, koja su determinisana njihovim prosjenim stanjima u proteklih dvanaest mjeseci. 54 Po emu je specifino operativno poslovanje? 451 Specifino je po tome to je usmjereno na podrku i poveanje planirane efikasnostikao naina poveavanja uspjenosti i zatite vrijednosti, odnosno usmjereno je na kontrolu i odvijanja procesa i ocjenjuje se kao stanje stabilnosti ili reda i kao stanje nestabilnosti i krize. 55 Po emu je specifino poslovanje na dui rok? Specifino je po tome to tei i u cjelini se odvija kao proces koji je usmjeren na promjenu efikasnosti kao naina poveanja uspjenosti i zatite vrijednosti, odnosno usmjereno je na promjene svojstva potencijala i stalno odravanje sposobnosti za dugotrajan opstanak. 56 Sa kojih pozicija moemo pristupiti ispitivanju i ocjeni uticaja istraivanja i razvoja efikasnost i efektivnost poslovanja? 454

Moemo pristupiti sa sljedeih pozicija: - Analiza razvoja tehnikih inovacija u preduzeu - Analiza rizika od odgovornosti primjenjenih tehnikih inovacija u preduzeu. 57 Navedite zahtjeve drutveno-ekonomskog okruenja relevantne za definisanje pravca rasta i razvoja preduzea? Ovi zahtjevi su: Ekoloki Humanitarni Politiki 58 Navedite zahtjeve ekonomskog okruenja relevantne za definisanje pravca rasta i razvoja preduzea? Ovi zahtjevi su: Likvidnost Proizvodnost (rada i kapitala) Profit se shvata kao troak budunosti.

460

462

6|Strana

59

Navedite etiri prioritetne veliine koje respektivno determiniu upravljake aktivnosti preduzeem u njihovom hijerarijskom sljedu?

orjentaciju

470

60

Supstanca preduzea Dobitak (profit) Potencijal Snaga menadmenta Upravljake ciljne veliine, utemeljene na potencijalima, mogu se izraziti relacijam. Navedite kojim relacijama? Potencijal uspjeh Uspjeh likvidnost Potencijal rast Potencijal - razvoj Ukratko objasnite bilans novanih tokova i izvjetaj revizora?

473

61

474

Bilans novanih tokova svrha mu je prikaz toka gotovine, odnosno priliva i odliva novanih sredstava likvidnost, odnosno, bilans tokova kapitala i imovine. Izvjetaj revizora prua potvrdu (ili osporava) da dati bilansi prikazuju pravo stanje. 62 Definiite operativne i periodine poslovne izvjetaje? 475 Operativni (dnevni, nedeljni, desetodnevni, ili dekadni i mjeseni) poslovni izvjetaji namjenjeni su informacionim potrebma i potrebama odluivanja operativnog menadmenta. Periodini su oni poslovni izvjetaji koji se ponavljaju iz perioda u period poslovne godin e: kvartalni, polugodinji. 63 Objasnite godinji i posebni poslovni izvjetaj? 475 Godinji izvjetaji sadre najsloeniju problematiku, koja se odnosi na plan i ostvarenje plana u tekuoj godini. Posebni izvjetaji se pripremaju i dostavljaju korisnicima u posebnim situacijama, od sluaja do sluaja, prema potrebi. 64 Godinji izvjetaj o poslovanju prema IV direktivi sadri? 476 65 Prikaz i ocjene finansijskog poloaja pravnog lica. Prikaz i ocjenu ostvarenog rentabiliteta. Prikaz i ocjenu ostvarenosti novanih tokova. Informacije o vanim dogaajima koji su se desili od isteka poslovne godine za koju se izvjetaj podnosi. Informacije o istraivako razvojnim aktivnostima i perspektivi razvoja. Informacije o otkupu sopstvenih akcija. Godinji izvjetaj koji objavljuju neke javne korporacije, ine obavezno sljedei 477 najvaniji djelovi. Analiza poslovanja tokom protekle godine koju daje rukovodstvo. Finansijski izvjetaji (bilansi). Napomene uz finansijske izvjetaje ukljuujui glavne raunovodstvene metode koje je koristila data kompanija. Revizorski izvjetaj. Rezime poslovanja tokom petogodinjeg ili desetogodinjeg perioda.

7|Strana