Strukturna komponenta relracionog modela Atribut i domen

Atribut u relacionom modelu odgovara onome to nazivamo podatak. definicija Atribut je imenovana vrsta svojstava koja se ne moe rastavljati na dijelove bez gubitka svakog znaenja. Navedena definicija podrazumjeva prost atribut. Atribut sastavljen od vie atributa nazivamo sloen atribut. Takav atribut moemo rastaviti na jednostavnije atribute koji mogu biti isto sloeni ili prosti. Pri tome ne dolazi do potpunog gubitka znaenja ve samo do promjene znaenja.

2.1. Struktura relracionog modela

Primjeri atributa Datum je sloen atribut, poto se moe rastaviti na tri prosta atributa: dan u mjesecu, mjesec i godinu. Tim rastavljanjem se gubi prvobitno znaenje datuma kao cjeline, ali dobijeni prosti atributi imaju svaki svoje znaenje. Adresa je sloen atribut, koji se moe rastaviti na mjesnu adresu i mjesto, koji su takoe sloeni atributi. Mjesnu adresu moemo rastaviti na naziv ulice i broj, koji su prosti. Mjesto ine dva prosta atributa, potanski broj i naziv mjesta.

Svako svojstvo podrazumjeva pored vrste i mogunost opisa pomou vrijednosti tog svojstva. Na primjer, za vrstu svojstva visina u cm moemo imati vrijednosti 187, 190 itd. Za svojstvo optine mogu da se pojave imena samo optina koje postoje u RS. Ovo nas dovodi do pojma domena, drugog osnovnog pojma relacionog modela. Definicija Skup svih moguih vrijednosti nekog atributa Ai naziva se domenom tog atributa i oznaava se sa Di ili dom(Ai).

Pojam domena je vrlo blizak pojmu tipa podataka u programiranju. Svakom atributu odgovara samo jedan domen. Ali zato jednom domenu moe da odgovara vie atributa, odnosno 2 ili vie atributa mogu imati zajedniki domen. Primjer Atributi Visina u cm i trajanje filma u min imaju isti domen, a to je skup pozitivnih cijelih brojeva.

Definisanje eme relacije podrazumjeva, da su samim tim to su zadati atributi zadati i njihovi domeni. Tri bitne osobine eme relacije: - atributi moraju biti unikatni, odnosno razliitih naziva - redoslijed atributa nije bitan, u smislu znaenja - ema relacije mora da sadri bar jedan atribut.

Nebitnost redoslijeda atributa je samo teorijska. Kada se navodi ema relacije moraju se atributi navesti nekim redoslijedom R(A1, A2, A3, .. , An) gdje n predstavlja broj atributa. U praksi, za naziv relacije moemo izabrati bilo koji pogodan naziv. Isto vai i za nazive atributa, pod uslovom da su nazivi unikatni. U primjeru biblioteka AUTOR(SIFA, IME) CLAN(SIFC, IME)

2.1. Struktura relacionog modela

Kartezijanski (Dekartov) proizvod. Neka je data kolekcija skupova D1, D2, . . . , Dn (ne neophodno razliitih). Dekartov proizvod ovih n skupova D1 x D2 x ... x Dn je skup svi moguih ureenih n-torki <d1, d2, ..., dn>, tako da je d1 D1, d2 D2, ..., dn Dn.

Primer 1: A = {1, 2, 3, 4}, B = {4, 6, 8} A x B = {<1,4>, <1,6>, <1,8>, <2,4>, <2,6>, <2,8>, <3,4>, <3,6>, <3,8>, <4,4>, <4,6>, <4,8>}.

Relacija. Relacija definisana na n skupova je podskup Dekartovog proizvoda tih n skupova. R D1 x D2 x ... x Dn Podskup sadri one n-torke Dekatrovog proizvoda koje zadovoljavaju zadatu relaciju. Primer 2: Neka je na skupovima A i B iz Primera 1 zadata relacija R: A x B={<a,b> a=b/2} R = {<2,4>, <3,6>, <4,8>}

Domen relacije. Skupovi D1, D2, ..., Dn se nazivaju domenima relacije R. Stepen relacije. Broj domena na kojima je definisana neka relacija se naziva stepen relacije. Razlikujemo unarne (na jednom domenu), binarne (na dva domena) i n-arne relacije). Kardinalnost relacije je broj n-torki u relaciji.

Kako je Dekartov proizvod skup ureenih n-torki, redosled elemenata u jednoj n-torki je bitan. Na primer, ako na domenima I1 = {001, 007, 035}, C1 = {Milo, Ana}, I2 = {19, 22} definiemo relaciju R R I1 x C1 x I2 = {<001, Milo, 19>, <007, Ana, 19>, <035, Ana, 22>}, u njoj je bitno da prvi elemenat trojke uzima vrednost iz prvog, drugi iz drugog, a trei iz treeg skupa.

Meutim, ako vrednostima elemenata u n-torkama pridruimo imena domena (semantika, da bismo interpetirali odgovarajue podatke, dajui sa istim ciljem i ime relaciji), moemo uiniti redosled elemenata u n-torkama bezznaajnim. STUDENT BRIND x IME x STAROST = {<BRIND:001, IME:Milo, STAROST:19>, <IME: Ana, BRIND: 007, STAROST:19>, <BRIND: 035, STAROST: 22, IME: Ana>} Atribut relacije. Imenovani domen, sa imenom koje definie ulogu domena u relaciji se naziva atribut relacije. Atributi relacije STUDENT su BRIND, IME i STAROST.

Koncept atributa omoguuje predstavljanje relacije kao tabele. Relacija STUDENT se moe predstaviti sa: STUDENT BRIND IME STAROST 001 Milo 19 007 Ana 19 035 Ana 22

Poto je relacija skup, a svaka tabela nije, definiu se sledei uslovi koje tabela mora da zadovolji da bi bila relacija: (1) Ne postoje duplikati vrsta tabele; (2) Redosled vrsta nije znaajan; (3) Redosled kolona nije znaajan.

Pored toga, da bi se mogao definisati jednostavan skup operacija nad relacijama, definie se sledei dodatni uslov: (4) Sve vrednosti atributa u relacijama su atomske, ili drugim reima, nisu dozvoljeni atributi ili grupe atributa "sa ponavljanjem", odnosno nije dozvoljeno da vrednosti nekih atributa u relaciji budu relacije (nisu dozvoljene "tabele u tabeli"). Ako relacija zadovoljava uslov (4) tada je ona u Prvoj normalnoj formi. Svaka relacija u relacionom modelu mora biti u prvoj normalnoj formi. Termin "normalizovana relacija" se koristi za relacije u prvoj normalnoj formi. (Za ostale normalne forme mora se precizirati o kojoj normalnoj formi se radi.)

Primer 3. Relacija (tabela) STUDISP, zapisana u sledeem obliku, nije normalizovana, jer su NAZIVPRED i OCENA "grupa sa ponavljanjem" BRIND IME NAZIVPRED OCENA 001 Milo Baze podataka 9 Matematika 7 Fizika 10 007 Ana Fizika 7 Matematika 9

Relacija STUDISP se moe dovesti u prvu normalnu formu na sledei nain (uvodei redundansu podataka): BRIND IME NAZIVPRED OCENA 001 Milo Baze podataka 9 001 Milo Matematika 7 001 Milo Fizika 10 007 Ana Fizika 7 007 Ana Matematika 9

Nula vrednosti. Termin "nula vrijednost" (koji emo obeleavati sa ?) se koristi da oznai "jo nepoznatu vrijednost" za neki atribut ili "neprimenljivo svojstvo" za neki objekat ili vezu koje predstavlja tabela. Na primer, u relaciji NASLOV(SIFN, NAZIV, SIFO) unosimo podatke za naslov poznate ifre i naziva, ali ne znamo kojoj oblasti pripada. Atribut SIFO dobija "nula vrednost" (?) jer je njegovo ime "jo nepoznato" i odgovarajui podatak e biti unet u bazu kada se sazna.

Pojava nula vrednosti koje su "neprimenljivo svojstvo" u nekoj relacionoj bazi podataka ukazuje na to da takva relaciona baza nije dobro projektovana. Meutim, nula vrednosti kao "jo nepoznate vrednosti" mogu se pojavljivati u bazi podataka.

Kljuevi.
injenica da su sve n-torke u relaciji razliite, govori da postoji jedan atribut ili vie atributa zajedno (u krajnjem sluaju svi zajedno) ije vrednosti jedinstveno identifikuju jednu n-torku u relaciji (jednu vrstu u tabeli). Taj atribut ili ta grupa atributa se nazivaju kljuem relacije (jedan atribut - prost klju, grupa atributa - sloen klju).

Klju relacije se stroije definie na sledei nain: Klju relacije R je takva kolekcija K njenih atributa koja zadovoljava sledea dva uslova: - Osobina jedinstvenosti. Ne postoje bilo koje dve n-torke sa istom vrednou K. - Osobina neredundantnosti. Ako se bilo koji atribut izostavi iz K, gubi se osobina jedinstvenosti.

4.2.1 Super klju Iz definicije relacije proizilazi da se u relaciji nikada ne mogu javiti dvije identine n-torke. Svakoj vrijednosti skupa atributa A1,A2, ...An eme relacije R=(Ai) odgovara jedna n-torka u relaciji r, odnosno skup vrijednosti a1, a2, ... an. primjer DRZI(SIFK, SIFC, DATUM) Relacija koja sadri: knjige koje dre lanovi od kog datuma

Definicija Super klju neke eme relacije R je svaki podskup atributa X te eme koji ima osobinu da jednoznano odreuje n-torke u relaciji. Iz osobine unikatnosti n-torke proizilazi da svaka ema relacije ima bar jedan super klju. U krajnjem sluaju, kada postoji samo jedan super klju, u njegov sastav ulaze svi atributu eme relacije.

4.2.2 Kandidat klju Relacija JEAUTOR JEAUTOR(SIFA, SIFN, KOJI) Iz osobine unikatnosti n-torki u relaciji, je jasno da cijela ema, odnosno kombinacija atributa SIFA, SIFN, KOJI predstavlja super klju. Moemo zakjuiti da je i kombinacija SIFA, SIFN super klju, poto se injenica da je neki autor napisao neki naslov evidentira samo jednom n-torkom u relaciji. Meutim atributi SIFA i SIFN pojedinano, a pogotovo koji, nisu super kljuevi. Jedan autor moe napisati vie naslova, naslov moe imati vie autora. A mnogi autori e biti prvi, drugi itd za naslove koje su napisali. Pitanje je koji su super kljuevi minimalni?

Definicija Kandidat klju neke eme relacije R je svaki podskup atributa X te eme koji ima osobinu da jednoznano odreuje n-torke relacije, a da ni jedan njegov pravi podskup nema tu osobinu. Drugim rijeima, kandidat klju neke eme relacije R je svaki njen super klju koji ima osobinu minimalnosti. Takvih super kljueva moe biti vie za datu relaciju. Oni mogu biti bez ili sa zajednikim atributima. Svaka ema relacije ima bar jedan super klju.

primjer OBLAST(SIFO, NAZIV) kandidat i jedan i drugi atribut

NASLOV(SIFN, NAZIV, SIFO) postoji kandidat klju SIFN i NAZIV

4.2.3 Primarni klju U situacijama kada neka relacija ima vie kandidat kljueva, za potrebe identifikacije ntorki relacije i realizaciju direktnog pristupa moramo da izaberemo jedan od njih. Definicija Primarni klju neke eme relacije R je jedan izabrani kandidat klju, ili jedini kandidat klju ako nema izbora. Svaka ema relacije ima jedan i samo jedan primarni klju.

U situacijama kada neka ema relacije ima vie kandidat kljueva, izbor PK se vri po slijedeim kriterijumima: - Prednost u odnosu na kandidat kljueve koji su poslijedica nekog dogovorenog ogranienja uvijek imaju kandidat kljuevi koji su poslijedica sutinskog ogranienja (dogovorno ogranienje moe da se promjeni, a sutinsko nikada). - za kandidat kljueve koji su jedinstveni po prvom kriterijumu, prednost imaju oni koji zauzimaju manje memorijskog prostora u datoteci koja odgovara relaciji.

Primjer Relacija OBLAST(SIFO, NAZIV), PK SIFO jer je krae. Relacija DRZI(SIFK, SIFC, DATUM) PK SIFK, a kandidat klju su atributi SIFK, SIFC. Prednost se daje atributu SIFK, poto knjiga van biblioteke moe biti kod jednog lana, a dogovorno ogranienje pozajmice na jednu knjigu moe biti ukinuto nekim novim pravilima biblioteke.

Primjer Uobiajeno je da se u emi relacije primarni kljuevi naznae punom linijom, a drugi kandidat klju se moe podvui isprekidano. OBLAST(SIFO, NAZIV),

Primarni klju u tabeli nudi:

Polju primarnog kljua je uvjek pridruen indeks koji znatno ubrzava, upite, pretraivanja i sortiranja. Prilikom unosa novog zapisa mora se popuniti polje primarnog kljua. Prilikom unosa novog zapisa u polje primarnog kljua nije mogue unijeti duplu vrijednost. Ako se ne zada drugaije Access uvek prikazuje sadraj tabele po redoslijedu primarnog kljua. Preporuljivo je da polje primarnog kljua bude to krae, kako bi se bre izvravale operacije nad bazom.

4.2.4 Strani klju

(FOREIGN KEY)

Za objanjavanje pojma stranog kljua potrebne su dvije relacije. Primjer NASLOV(SIFN, NAZIV, SIFO) i OBLAST(SIFO, NAZIV). Situacija da atribut SIFO u relaciji NASLOV, ima vrijednost nepostojee oblasti iz relacije OBLAST, nije prihvatljiva. Mogua je situacija da se nabavlja nova knjiga koja ima nsalov, dodaje joj se ifra, a da se ne zna kojoj ooblasti pripada. Tada se ta knjiga upisuje u bazu, a atributo SIFO se dodjeljuje NULL vrijednost koja se naknadno moe unijeti.

Definicija Strani klju u emi relacije R je svaki njen podskup atributa za koji vai ogranienje vrijednosti u relaciji r na slijedee dvije vrijednosti: -vrijednost primarnog kljua u nekoj relaciji (ciljnoj relaciji) -vrijednost NULL. Strani kljuevi se mogu naglaavati iskoenim slovima.

Strani kljuevi se mogu naglaavati masnim slovima: CLAN ( SIFC, IME ) POZAJMICA ( SIFP, SIFC, SIFK, DANA ) KNJIGA ( SIFK, SIFN ) REZERVACIJA ( SIFN, SIFC, DATUM ) NASLOV ( SIFN, NAZIV, SIFO ) JE_AUTOR ( SIFA, SIFN, KOJI ) OBLAST ( SIFO, NAZIV ) DRZI ( SIFK, SIFC, DATUM ) AUTOR ( SIFA, IME ) JE_REZERVISANA ( SIFK, SIFC, DATUM )

Mogu se javiti situacije: - jedna ema relacije moe da sadri vie stranih kljueva. POZAJMICA ( SIFP, SIFC, SIFK, DANA ) -strani kljuevi mogu biti u sastavu primarnog kljua. - JEAUTOR(SIFA, SIFN, KOJI) i REZERVACIJA(SIFN, SIFC, DATUM) -strani klju moe biti istovremeno i primarni klju u cjelini. DRZI(SIFK, SIFC, DATUM)

Jednakost naziva atributa je poeljna sa gledita preglednosti eme relacione baze podataka, ali to nije uvijek mogue postii. U sutini ono to povezuje SK i PK jeste jednakost znaenja, ali jednakost naziva moe, ali i ne mora biti zadovoljena. Uz to, sve se moe deavati unutar jedne te iste eme relacije.

Primjer Posmatrajmo emu relacije RADNIK kojom se pored zaposlenih evidentira i odnos nadreenosti u nekoj firmi, odnosno ko je kome ef: RADNIK(SIFR, IME, ADRESA, SIFNAD) SIFNAD predstavla ifru efa. Jedini radnik u firmi koji nema nadreenog je direktor. U ovoj emi relacije SIFNAD je SK, poto mora imati ili vrijednost postojee ifre ili vrijednost NULL. Moe se uoiti: - sve se deava unutar jedne relacije koja sadri oba uesnika u vezi PK i SK. - SK i PK nemaju niti mogu da imaju isti naziv, ali zato imaju isto znaenje identifikatora radnika.
Primjer baza Rekurzija Jedan prema Vise

4.2.5 Identifikacioni integritet Identifikacioni integritet proizilazi iz osobine unikatnosti n-torki u relaciji i svodi se na formulaciju odgovarajueg uslova. Uslov Identifikacioni integriteta Ni jedan atribut eme relacije R koji je u sastavu primarnog kljua nikada ne smije imati NULL vrijednost u relaciji r.

Ovo proizilazi iz toga, kada bi dozvolili da dio primarnog kljua primi NULL vrijednost, mogla bi nastupiti situacija da dvije ili vie n-torki (redova u tabeli) u relaciji postanu identine. Primjer Jeautor SIFA SIFN KOJI AP0 RBP0 1 AP0 PP00 1 DM0 RK00 2

Ako bi jedan dio primarnog kljua bio NULL nije problem, ali ako su dvije vrijednosti NULL to nije dozvoljeno u relacionom modelu. Jeautor SIFA SIFN AP0 NULL AP0 NULL DM0 RK00

KOJI 1 1 2

Zakljuak Kada je SK u satavu PK ili ga ini u cjelini, NULL vrijednost nije dozvoljena.

Referencijalni integritet
Referencijalni integritet je pravilo koje obezbjeuje ouvanje veza izmeu tabela u sistemu za upravljanje relacionim bazama podataka. Referencijalni integritet spreava da aurirate podatke u bazi podataka na nain koji bi naruio veze izmeu tabela. Tabela u kojoj je primarni klju obino se zove roditelj a, Tabela u kojoj je spoljanji klju obino se zove dete. Referencijalni integritet obezbjeuje da se nikada ne pojavi siroe, odnosno zapis u tabeli dete kome ne odgovara ni jedan zapis u tabeli roditelj.

Sutina referencijalnog integriteta je u ogranienju stranog kljua. Uslov referencijalnog integriteta koji se odnosi na svako mogue stanje relacione baze podataka je statike prirode i u sutini odgovara definiciji stranog kljua. Uslov referencijalnog integriteta Svaki podskup atributa eme relacije R koji predstavlja strani klju moe u relaciji r imati ili vrijednost primarnog kljua u cijeloj relaciji ili vrijednost NULL.

Sa gledita izmjena u relaciji koja sadri strani klju to podrazumjeva da vae slijedea ogranienja: - ne moe se unijeti n-torka sa vrijednou SK koja nije jednaka nekoj vrijednosti PK u cijeloj relaciji ili NULL vrijednost. -ne moe se izmjeniti n-torka tako da vrijednost SK ne bude jednaka nekoj vrijednosti PK u cijeloj relaciji ili NULL vrijednost.

Ono to je karakteristino za vezu strani klju-primarni klju jeste to da referencijalni integritet podrazumjeva i ogranienja izmjena u cijeloj relaciji. Dodavanje nove n-torke u cijeloj relaciji nikada ne moe da narui referencijalni integritet, poto tada nastaje nova vrijednost PK. Meutim, uklanjanje n-torke dovodi uvijek, a izmjena ntorke ponekad do nestanka jedne vrijednosti PK iz cijele relacije. Ako bi se ta operacija izvravala bezuslovno, to bi naruilo referencijalni integritet u sluaju da bilo gdje u bazi podataka postoje vrijednosti SK koje su jednake nestaloj vrijednosti PK.

Iz tih razloga se namee potreba za specifikacijom u smislu: kako treba postupiti u navedenim situacijama da bi referencijalni integritet bio ouvan. Takva specifikacija se naziva dinamikom specifikacijom referencijalnog integriteta.

Dinamika specifikacija referencijalnog integriteta Neka je r ciljna relacija nad emom R sa primarnim kljuem X i neka je s relacija nad emom S koja sadri strani klju Y. Tada se posebno za svaku od operacija -DELETE -uklanjanje n-torke, -UPDATE-izmjena vrijednosti PK n-torke) navodi jedna od slijedee tri akcije u relaciji sa stranim kljuem: - RESTRICTED - CASCADES - NULLS

- RESTRICTED: operacija se ne izvrava, ako u relaciji s postoji vrijednost SK koja odgovara nestaloj vrijednosti PK iz ciljne relacije, a u suprotnom se izvrava. - CASCADES: operacija se uvijek izvrava, za sluaj uklanjanja n-torke iz ciljne relacije r, iz relacije s se uklanjaju sve n-torke u kojima SK ima vrijednost koja odgovara nestaloj vrijednosti PK. Za sluaj izmjene vrijednosti PK u n-torci ciljne relacije r, u svim n-torkama relacije s u kojima SK ima vrijednost koja odgovara nestaloj vrijednosti PK, ta vrijednost se mjenja u novu vrijednost PK. NULLS: operacija se uvijek izvrava, u relaciji s se u svim n-torkama u kojima SK ima vrijednost koja odgovara nestaloj vrijednosti PK ta vrijednost se mjenja u NULL vrijednost. NULLS mogunost se ne smije navoditi za strane kljueve koji su u sastavu primarnog kljua ili ga ine u cjelini.

Za sluaj relacione baze podataka, dinamika specifikacija referencijalnog integriteta se navodi za svaki strani klju svake eme relacije posebno. Opta formula takve jedne specifikacije je operacija OF Ciljnaema akcija StraniKlju

gdje operacija moe biti: DELETE ili UPDATE. A akcija moe biti: RESTRICTED, CASCADES ili NULLS. Primjer: DELETE OF CLAN RESTRICTED UPDATE OF CLAN CASCADES

Rijetka je situacija da jedna ema relacije ima vie od jednog stranog kljua, u odnosu na istu cjelinu. Zato se u navedenoj formuli naznaka StraniKlju moe izostaviti. U rijetkim situacijama sa dva ili vie SK u odnosu na istu ciljnu relaciju, akcija je obino ista za sve SK, to je dodatni razlog za izostavljanje naznake stranog kljua.

Primjer1 Posmatrajmo par ema relacija za mreu eljeznikih pruga: STANICA (SIFS, NAZIV) UDALJENOST (SIFSPOC, SIFSZAD, KM) ema relacije UDALJENOST sadri dva strana kljua, u odnosu na istu ciljnu relaciju. To su ifra poetne stanice i ifra zadnje stanice. Prirodno je da ema relacija UDALJENOST za oba strana kljua vee iste dinamike specifikacije referencijalnog integriteta, i to: DELETE OF STANICA RESTRICTED UPDATE OF STANICA CASCADES

Primjer2 Za dio eme BP Biblioteka date su dinamike specifikacije referencijalnog integriteta i neophodni komentari: NASLOV (SIFN, NAZIV, SIFO) KNJIGA (SIFK, SIFN) DELETE OF NASLOV RESTRICTED Ne dozvoljava se uklanjanje naslova ako postoje knjige sa tim naslovom. UPDATE OF NASLOV CASCADES Promjena SIFN u NASLOVU, treba da automatski izazove promjenu u relaciji KNJIGA.

CLAN (SIFC, IME) KNJIGA (SIFK, SIFN) POZAJMICA (SIFP, SIFC, SIFK, DANA) DELETE OF CLAN NULLS elimo da zadrimo podatke za knjige ako se brie neki lan iz baze. UPDATE OF CLAN CASCADES Izmjena lana se vri automatski u svim vezanim relacijama. DELETE OF KNJIGA NULLS elimo da zadrimo podatke za lanove, ako se knjiga brie. UPDATE OF KNJIGA CASCADES Izmjena podataka o knjizi, se vri automatski u svim vezanim relacijama.

CLAN (SIFC, IME) KNJIGA (SIFK, SIFN) DRZI (SIFK, SIFC, DATUM) DELETE OF KNJIGA RESTRICTED Ne dozvoljava se ako je knjiga kod lana UPDATE OF KNJIGA CASCADES Izmjena podataka o knjizi, se vri automatski u svim vezanim relacijama. DELETE OF CLAN RESTRICTED Ne dozvoljava se ako lan dri neku knjigu. UPDATE OF CLAN CASCADES Izmjena podataka o CLANU, se vri automatski u svim vezanim relacijama.

Za dinamiku specifikaciju referencijalnog integriteta je usvojeno da se podrazumjeva najotrija RESTRICTED akcija, ako se nita ne navede. Treba naglasiti da se operacija, u cijeloj relaciji neke relacione baze podataka, sprovodi samo, ako ni u jednoj od relacija sa stranim kljuevima nije nastupila RESTRICTED situacija odbijanja izmjene.

4.3 Manipulativna komponenta relacionog modela

Manipulativnu komponentu relacionog modela ini odravanje podataka i korienje podataka.
Za izmjenu sadraja relacione BP koriste se 3 operacije: - INSERT ubacivanje nove n-torke u relaciju - DELETE uklanjanje n-torke iz relacije -UPDATE izmjena vrijednosti jednog atributa u n-torci relacije.

Forma pisanja za ove operacije - ubacivanje: INSERT Relacija, (Vrijednost1, ... , Vrijednost n ) kao vrijednost se mogu zadati konstante ili varijable ije se vrijednosti uitavaju ili - izraunavaju Uklanjanje: DELETE Relacija, Uslov uslov moe biti bilo kakav logiki izraz - izmjena UPDATE Relacija, Uslov, Atribut = Vrijednost

Navedene tri operacije se mogu koristiti unutar raznih kontrolnih struktura: -uslovi, -grananja, -Petlje.

Primjer Za relacionu bazu podataka BIBLIOTEKA iz priloga A posmatrajmo sluaj odravanja kada neki lan vraa pozajmljenu knjigu. Prema opisu naina rada biblioteke. Kao prvo, treba oitati a zatim brisati podatke o tome da lan dri knjigu kod sebe i evidentirati podatke o obavljenoj pozajmici. Nakon toga treba videti da li postoji rezervacija za naslov sa te knjige . Ako ona postoji, treba opsluiti prioritetnu rezervaciju tako to e se evidentirati da je vraena knjiga rezervisana za odreenog lana. Prvo treba da uoimo sa kojim relacijama se obavljaju koje elementarne operacije. To se, uz neophodne napomene, moe provesti sledeim tabelarnim pregledom gde su sa znakom ? oznaene operacije koje se eventualno izvravaju:

4.3.2 Korienje podataka Manipulativna komponenta korienja podataka je dio relacionog modela podataka gdje njegov formalni karakter najvie dolazi do izraaja. Osnovu za taj dio relacionog modela predstavlja ua oblast Matematike poznata pod nazivom "Predikatski raun I reda". Iz te osnove izvedene su dve varijante formalnog predstavljanja korienja relacione baze podataka:
relaciona algebra;

relacioni raun.