1.1.

2 Ciljevi koji se nastoje postii koritenjem baza podataka Spomenuli smo da baze podataka predstavljaju vii nivo rada s podacima u odnosu na klasine programske jezike. Taj vii nivo rada oituje se u tome to tehnologija baza podataka nastoji (i u velikoj mjeri uspijeva) ispuniti slijedee ciljeve. Fizika nezavisnost podataka. Razdvaja se logika definicija baze od njene stvarne fizike grade. Znai, ako se fizika grada promijeni (na primjer, podaci se prepiu u druge datoteke na drugim diskovima), to nee zahtijevati promjene u postojeim aplikacijama. Logika nezavisnost podataka. Razdvaja se globalna logika definicija cijele baze podataka od lokalne logike definicije za jednu aplikaciju. Znai, ako se logika definicija promijeni (na primjer uvede se novi zapis ili veza), to nee zahtijevati promjene u postojeim aplikacijama. Lokalna logika definicija obino se svodi na izdvajanje samo nekih elemenata iz globalne definicije, uz neke jednostavne transformacije tih elemenata. Fleksibilnost pristupa podacima. U starijim mrenim i hijerarhijskim bazama, staze pristupanja podacima bile su unaprijed definirane, dakle korisnik je mogao pretraivati podatke jedino onim redoslijedom koji je bio predvien u vrijeme projektovanja i implementiranja baze. Danas se zahtijeva da korisnik moe slobodno prebirati po podacima, te po svom nahodenju uspostavljati veze meu podacima. Ovom zahtjevu zadovoljavaju jedino relacijske baze. Istovremeni pristup do podataka. Baza mora omoguiti da vei broj korisnika istovremeno koristi iste podatke. Pritom ti korisnici ne smiju ometati jedan drugoga, te svaki od njih treba imati dojam da sam radi s bazom. uvanje integriteta. Nastoji se automatski sauvati korektnost i konzistencija podataka, i to u situaciji kad postoje greke u aplikacijama, te konfliktne istrovremene aktivnosti korisnika. Mogunost oporavka nakon kvara. Mora postojati pouzdana zatita baze u sluaju kvara hardvera ili greaka u radu sistemskog softvera. Zatita od neovlatenog koritenja. Mora postojati mogunost da se korisnicima ogranie prava koritenja baze, dakle da se svakom korisniku reguliu ovlatenja to on smije a to ne smije raditi s podacima. Zadovoljavajua brzina pristupa. Operacije s podacima moraju se odvijati dovoljno brzo, u skladu s potrebama odredene aplikacije. Na brzinu pristupa moe se uticati odabirom pogodnih fizikih struktura podataka, te izborom pogodnih algoritama za pretraivanje. Mogunost podeavanja i kontrole. Velika baza zahtijeva stalnu brigu: praenje performansi, mijenjanje parametara u fizikoj gradi, rutinsko pohranjivanje rezervnih kopija podataka, regulisanje ovlatenja korisnika. Takoe, svrha baze se vremenom mijenja, pa povremeno treba podesiti i logiku strukturu. Ovakvi poslovi moraju se obavljati centralizirano. Odgovorna osoba zove se administrator baze podataka. Administratoru trebaju stajati na raspolaganju razni alati i pomagala.