SADRAJ:

1. Uvod.....................................................................................................................2 2. Povijest samba....................................................................................................3 2.1. Nastanak samba i njegovi utemeljitelji..........................................................3 2.2. Laboratorij samba i nastavak razvoja............................................................4 2.3. Osnovne organizacijske etape.......................................................................5 3. Oprema i bodovanje...........................................................................................6 4. Combat sambo....................................................................................................7 4.1. Combat sambo-izvod iz pravila...................................................................10 5. Openito..............................................................................................................13 5.1. Suevi signali rukama (sportski sambo)......................................................13 5.2. Fjodor, sambo prvak pa MMA legenda.......................................................18 5.3. Izvorni sambo ne moe biti sport................................................................21 6. LITERATURA...................................................................................................22

1. UVOD
1

Sambo (sloenica od ruskog SAMozaita Bez Oruja) kompilatorska je borilaka vjetina koja se poela destilirati unutar sovjetske Crvene Armije ubrzo nakon boljevike revolucije 1917. godine. Nastala je iz drevnih ruskih stilova obogaenih poduim nizom regionalnih borilakih iskustava od Baltika, preko Moldavije i Kavkaza do Dalekog istoka ukljuujui i snaan utjecaj japanskog judoa.

Tvorci samboa eljeli su stvoriti borilaku vjetinu koja se brzo i lako ui, pri emu bi se tradicionalne dalekoistone borilake vjetine kombinirale sa modernim znanstvenim saznanjima. Najveu korist od samboa trebali su imati vojska i policija (za vojsku postoji posebna verzija - borilaki sambo, ruski boevi sambo, (engl. combat sambo). Sa raspadom Sovjetskog Saveza, usprkos injenici da su mnogi uitelji ove vjetine emigrirali, dolo je do porasta popularnosti samboa, budui da se ta, do tada tajna vjetina, napokon mogla javno prezentirati.

2. POVIJEST SAMBA

2.1. Nastanak samba i njegovi utemeljitelji

2

Kroz povijest su se ljudi koristili razliitim vrstama oruja koje se mijenjalo i evoluiralo kako bi bilo funkcionalnije. Sukladno toj injenici mijenjali su se i poboljavali razni precizni udarci, bacanja i guenja kao dio borbenog arsenala..Ovi elementi borbe razvijali su se godinama, provjeravale su svoju efikasnost u ekstremnim situacijama i temeljito se prenosile sa koljena na koljeno. S obzirom na hermetinost i tajnovitost Sovjetskog Saveza, postoji vie teorija o razvoju samba, koji neki opisuju kao intenzivan istraivako-razvojni projekt koji se od 20-ih do 80-ih godina prolog vijeka provodio diljem najvee zemlje svijeta, a sjedite mu je bilo u moskovskom sportskom centru Dinamo. Projekt se sastojao u istraivanjima i sintezi tradicionalnih borilakih stilova, vojnih "prsa o prsa" sustava, te raznih elemenata sportske znanosti poput biomehanike i sportske psihologije. Ovaj vid borbe bez oruja se brzo razvijao zahvaljujui velikim mogunostima koje prua kao sport, combat-sambo, polis-sambo i sambo bez pravila. U vrijeme nastajanja predloeno je da sambo postane vjetina bez mogunosti da postane sport, meutim to ne bi bio propagandnomarketinki potez. Neuvrstivi opasne elemente koji bi mogli da nanjeti ozbiljne ozljede, stvoren je sportski sistem uokviren odgovarajuim pravilima. Prvi precizni podaci iz obuke sambo-a u Rusiji odnose se na 1898.godinu kada je majstor hrvanja Vladislav Pitaljanski obuavao policajce Talina. Pouzdano se zna da je Vasilij Sergejevi Oepkov na kursu 1917.godine poeo sambo-a sa pripadnicima narodne milicije ( NKVD ). Odrastavi u Japanu poetkom 20. stoljea, Oepkov je bio jedan od prvih europskih uenika u legendarnoj koli Kodokan, koju je osobno vodio osniva dudoa Djigoro Kano. Kasnije je Oepkov postao obavjetajac Crvene armije u Japanu, ali je pod optubom za kontrapijunau nastradao u jeku najgorih staljinistikih istki 1937. godine. Umro je u zloglasnom moskovskom zatvoru Butirka deset dana nakon uhienja, a samo godinu dana kasnije domaoj javnosti predstavljen je projekt Sambo. tabni kapetan carske armije Viktor Afanasijevi Spiridonov je 1919.godine preao revolucionarnoj Rusiji i u Moskvi poeo drati nastavu iz predmeta zatita i napadi bez oruja. Spiridonov i Oepkov radili su odvojeno, a u ispreplitanju njihovih kola pojavili su se temelji sistema kojeg je u "konstitutivnoj" knjizi Borba sambo opisao Oepkovljev uenik, slubeni utemeljitelj vjetine Anatolij Arkadjevi Harlampijev. Jedan od mlaih instruktora-trenera Anatolij Harlampijev je bio najbolji i on je do kraja svoga ivota prenosio generacijama ideje svojih uitelja. Harlampijev je bio pomalo mitologizirana linost u sovjetskom imaginariju, rijetko svestran atlet strahovite snage. Od djetinjstva je usavravao udarake tehnike, a uz to je bio gimnastiar, akrobat i alpinist. Djed mu je izuavao drevne stilove akanja, a otac je bio prvak Francuske u profi boksu te kasniji utemeljitelj ruske boksake kole. Dobivi dozvolu vojnog vrha da krene u razradu optimalnog mjeovitog sistema, Harlampijev je jo u prvoj polovici 20-ih krenuo u turneju po najudaljenijim kutcima Sovjetskog Saveza, izuavajui ponegdje i tisuljetne autohtone vjetine te osobno odmjeravajui snage s najboljim lokalnim borcima. Euroazija kao da je samo ekala na jednog takvog, "vukovskog" zborniara koji e zabiljeiti borbena iskustva i trikove ostale u stepama i dalekim gorama iza ponajveih vojnih osvajaa u povijesti, od Vikinga do Dingis Kanove Zlatne horde. Ovo su samo neki od stilova danas ukorijenjenih u sambo: kokh (Armenija), chidaoba (Gruzija), trinta (Moldavija), akatuj (uvaija), khapsagay (Mongolija, Jakutija), zatim derivati srednjeazijske tradicije gule (Azerbajdan), kura (Uzbekistan) i khure (Tuva). Rije je o hvatakim vjetinama u kojima sredinji znaaj imaju tehnike bacanja protivnika i odravanja ravnotee kako bi se ostalo na
3

nogama, s obzirom da je pad borca na tlo u drevnim nainima ratovanja znaajno smanjivao vjerojatnost preivljavanja. Zanimljivo, najstarijiji trag postojanja gruzijske chiadobe naen je u alaverdskoj crkvi iz 11. stoljea; mali detalj freske iznad ulaza prikazuje dvojicu mukaraca u hrvakoj pozi. Njihova odjea upadljivo je nalik na crveni, odnosno plavi kimono, kratke hlae i boksake izme koje su danas standardna odjea sambistikih natjecanja.

2.2. Laboratorij samba i nastavak razvoj

Laboratorij samba u policijskom kompleksu Dinamo nastojao je spojiti stepska iskustva s olimpijskim disciplinama: grko-rimskim i slobodnim hrvanjem, zatim japanskim diu dicuom i ve spomenutim dudom te naravno, s udarakim tehnikamama u rasponu od engleskog boksa, ruskih plemikih vjetina, preko francuskog savatea, kineskog kung fua i jo niza tada poznatih doktrina. Prouavalo se ak i kretanje, eskivae i odbijanje udaraca iz talijanske kole maevanja. Svaka je tehnika pomno secirana, i ako bi se pokazala korisnom u borbi bez oruja, implementirana je u sustav kako bi se postigao temeljni cilj samba: zaustaviti naoruanog li nenaoruanog protivnika to je prije mogue. Prirodni pokreti, izbjegavanje napada, ravnotea, poznavanje anatomije i fizike mehanike neki su od principa na kojima se temelji efektivnost ovog sistema, uz permanentnu otvorenost prema inovacijama. Naglaava se da sambo nije arhiv nego iva materija, u kojoj se postojee tehnike i znanja neprestano testiraju kroz uinkovitost u praksi i u srazu s novim konceptima. Kada bi se tehnike usavrile, krenulo se s obuavanjem ciljanih skupina unutar represivnosigurnosnih organa drave: redovne policije, tajne policije, graniara, tjelohranitelja, osoblja u psihjatrijskim ustanovama, snaga zaduenih za kontrolu masovnih skupova, vojske, komandosa. Obuka je bila raznolika - otuda i naziv "specijal sambo" koji se odnosi na razgranati sustav vjetina prilagoenih potrebama raznovrsnih postrojbi, ovisno o njihovim zadacima i ciljevima. Tridesetih godina prolog stoljea ve je poela obuka pripadnika obavjetajno-sigurnosne organizacije, a 1940. izdan je prirunik za zloglasnu tajnu policiju NKVD koja je dotad ve odradila lavovski dio terora i istki u 30-im godinama, kada je na razne naine pobijeno nekoliko milijuna ljudi. Otprilike istovremeno, unutar sovjetske vojske razvijale su se zasebne vjetine i praktina znanja poput sisteme, rukopake, maalke, boinie i Specnaz GRU-ovog stila "prsa o prsa". Nakon 2. svjetskog rata nastavilo se testirati i suprotstavljati steena znanja, traei natjecanje iji bi se uvjeti to vie pribliili situacijama koje pitomce oekuju u realnosti - ulinim tunjavama, nasilnim uhienjima i stvarnoj borbi. Zbog toga dananji sportski okraji u bojevom sambu slie na amaterski ultimate fight. Pritom sambo nije samo nastavio kompilirati doktrine iz cijelog svijeta, ve su razvijene i autentine tehnike - osobito opasne poluge na nogama. No bojevi sambo, sa svojim devastirajuim udarakim kombinacijama, guenjima i potencijalno smrtonosnim zahvatima, ostao je dravnom tajnom praktiki do raspada Sovjetskog Saveza. U vrijeme perestrojke organizirane su pokazne vjebe i seminari bojevog samba po sovjetskim kolama i ljetnim kampovima, da bi 1991. godine autori ukov, Tihonov i meljev izdali knjigu Bojevi sambo za sve u milijunskoj nakladi. Bio je to signal za otvaranje javnih klubova kojih je danas ve vie od tisuu. Osim u Rusiji, osnovani su u ostalim lanicama ZND-a, ali i Brazilu, Izraelu, SAD-u, Kanadi, Francuskoj, vedskoj i drugim zemljama. Bojevi sambo tako je doista

postao sport, amaterska verzija ultimate fighta sa zatitnim kacigama kao u boksu i borbama koje se odravaju na tatamiju slinom dudakome.

2.3. Osnovne organizacijske etape

Osnovne organizacijske etape su sljedee: -1938. slubeno osnivanje SAMBO-a od strane sportkomiteta. -1966. na meunarodnom kongresu hrvanja ( FILA ) u Toledu SAD, SAMBO postaje lan saveza. Osniva se savez pri hrvakoj federaciji koji rjeava pitanja razvitka i propagande u svijetu. - 1972. odrano je prvo otvoreno europsko prvenstvo u Rigi ,a prvo svjetsko prvenstvo u Teheranu 1973. -1977. je odran prvi svjetski kup u Oviedu (panjolska) - 1983. prvo svjetsko prvenstvo za ene odrano u Madridu, panjolska - 1985. u gradu Bilbao u panjolskoj predstavnici 25 nacionalnih federacija proglaavaju novu sportsku organizaciju FEDERATION INTERNATIONALE AMARUR DE SAMBO -FIAS koja je samostalna. FIAS sada ima preko ezdest lanica sa etri kontinentalne federacije i to:europskom,azijskom,afrikom i panamerikom. Dvostruki svjetski ampion u judo-u Nabujoki Sato iz Japana za sambo je rekao: Smatrao sam da je judo najbolji nain borbe u odjei ali poslije upoznavanja sa sambom, siguran sam da ovaj novi sport ima veoma dobru perspektivu. Sambo je raznolik i dinamian ima neogranien potencijal za atrakciju i efikasne protuzahvate. Novi, realan sistem borbe naao je mnoge pristalice u svijetu.

3. OPREMA I BODOVANJE

Meunarodna Sambo federacija, FIAS, propisuje Sambo sporta. Hrvatski sambo savez kao lan meunarodne Sambo federacije provodi iskljuivo oficijelna FIAS pravila. U Sambo sportu postoje dvije discipline: sportski sambo i combat sambo. Natjecatelji nose propisanu odjeu, crvenu i plavu:
5

kurtku / ruski naziv za jaknu, vrlo slino judo kimonu ali razliitu krojem, veliinom i nainom vezanja pojasa

propisane hlaice

propisanu sportsku obuu; sambovke / sline hrvakim tenisicam, bez tvrdog ona

Natjecatelji se sueljavaju na okruglom borilitu, strunjai te nastoje pobijediti bodovnom razlikom ili prekidom.

Bodovi se ostvaruju bacanjem protivnika kojeg smiju drati za udove ili kurtku. Ovisno kako ostvare bacanje dobivaju bodove. Ukoliko protivnika bace na lea, a sami pritom ostanu stajati borba je gotova. Borba se moe odvijati i u parteru kada protivnici nastoje jedan drugom izvui polugu te tako ostvariti pobjedu prekidom. Nije dozvoljeno protivniku na bilo koji nain napasti vrat kao ni zahvati dranja oko vrata, kao ni napadi na zglobove uvrtanjem.

4. COMBAT SAMBO

Combat sambo je psihofiziki sistem borbe kojega ine elementi udarakih i hrvakih zahvata gdje su izbaene opasne tehnike borbe koje mogu nanjeti ozbiljnu ozljedu ili smrt. U Asocijaciji kaskadera i Moskovske fedracije samboa 25. i 26. studenog 1995.godine u sportskom olimpijskom kompleksu Luniki odran je prvi World championship ultimate fightening ili Boj bez pravila. Organizatori ( I.Cipurski , A.ukov ,V. Tihonov , A. Uakov i dr.) su satavili pravila borbe koja nisu ograniavale borce u borbi a imale su s druge strane elemente humanosti. Transformacijom sportskog samboa i priznavanjem Rusije i njihovih adekvatnih ministarstava
7

2003.godine sambo je postao nacionalni vid borbe to je dovelo do interesnog spajanja ovih sustava borbe. FIAS je obuhvatila u svoj program i ovu disciplinu i u okviru prvila borbe sportskog samboa ugradile elemente i ovakvog naina borbe i nazvala ga combat sambo. Sada ve sa vrlo preciznim pravilima ovaj nain borbe je pronaao poklonike irom svijeta jer su se u sustav natjecanja mogle ukljuiti mnoge druge sportske asocijacije u raznim stilovima borbe . Ovaj nain borbe je dao odgovore na mnoga postavljana i nerijeena pitanja, npr. hoe li u borbi pobijediti dobar karatista ili hrva a odgovor je da e pobijediti onaj koji ovlada mnogim tehnikama boksa , kick boksa ,judoa , karatea ,hrvanja , jiu jitse , brazilijen jitse , greplinga , ajkidoa , kung fua,odnosno kompletniji borac. Sustav borbe je najrelniji pravoj borbi dvojice protivnika koja ima elemente udaraca , poluga , bacanja , guenja u stojeem poloaju i parteru. Natjecatelji su podeljeni u devet teinskih kategorija a vrijeme borbe je pet minuta . Natjecatelji se bore na hrvakoj strunjai sa rukavicama koje imaju prste i tite samo ruke , kacigom, ,titnikom za zube I suspenzorom , na nogama patike od koe , titnicima za podkoljenice, gornjim dijelom opreme KURKA ( kao gornji deo komona ) i kratkim orcem. Takmiari su u crvenoj ili plavoj opremi. Sude tri sudca: rukovodioc strunjae , arbitar i boni sudac. Ukratko:

Natjecatelji nose propisanu odijeu kao i za sportski sambo s sljedeim dodacima:

propisana kaciga za zatitu od udaraca propisane rukavice propisani titnici za potkoljenice i ris stopala

Natjecatelji se sueljavaju na istom borilitu kao i za sportski sambo. Razlika je u tome to u combat sambu su dozvoljeni zahvati koji u sportskom sambu nisu kao i udarci kojima protivnici nastoje omesti suparnika u ostvarenju bodova koji se ostvaruju na isti nain kao i u sportskom sambu. Bodovi se mogu ostvariti i udarcima. Natjecanja se organiziraju za mukarce i ene podijeljene po starosnim i teinskim kategorijama:

Starosna podijela:

Grupe Mlaa djeca kolarci Kadeti Juniori Stariji juniori Seniori Veteranis (Mukarci,ene)

Mukarci ene 11 12 godina 11 12 godina 13 14 godina 13 14 godina 15 16 godina 15 16 godina 17 18 godina 17 18 godina 19 20 godina 19 20 godina 19 godina i stariji 19 godina i stariji 35-39, 40-44, 45-49, 50-54, 55-59, 60 i stariji

Teinska podijela:

Mlae uzrasne kategorije Djeaci Djevojice (M) () 30 26 32 28 35 30 38 32 41 34 45 36 49 38 53 41 57 45 62 49 67 53 +67 +53

Kadeti (M) 40 42 45 48 51 55 59 63 68 73 78 +78 () 32 34 36 38 40 42 45 48 51 55 59 +59

Juniori (M) 48 52 56 60 65 70 75 81 87 +87 () 40 44 48 52 56 60 65 70 +75

Stariji juniori (M) 48 52 57 62 68 82 90 100 +100 () 44 48 52 56 60 64 68 72 80 +80

Seniori (M) 52 57 62 68 74 82 90 100 +100 () 48 52 56 60 64 68 72 80 +80

Veterani (M) 62 68 74 82 90 100 +100

Za sva natijecanja postoje propisi koji reguliraju suce i njihove minimalne kategorije kao i ostale pratee slube: zapisniare i lijeniki nadzor. Sva meunarodna natijecanja praena su od strane FIAS-a.

4.1. Combat sambo-izvod iz pravila

LANAK 41. Ocjenjivanje borbe i tehnikih akcija No. Ocjenjivanje zahvata Ocjenjivanje akcija 1. Potpuna (ista) pobjeda (ostvarena prije isteka vremena) a) nokaut, 2 nokdauna b) potpuno isto bacanje ili udarac pri kojem protivnik pada na lea, dok napada ostaje u stojeoj poziciji v) guenje g) poluga ili bolni zahvat d) evidentna (tehnika) superiornost od 12 bodova ili vie (art. 26) ) nemogunost da se nastavi borba e) diskvalifikacija zbog prekraja pravila (art. 30) 2. etiri boda (4) a) Bacanje, ili udarac koji je natjerao protivnika da padne na lea, a napada i dalje stoji u svom stavu uspravno (art 31, p.2) b) Za bacanje, ili udarac sa strane gdje napada stoji u stavu uspravno (art 31, p.2) c) Za dranje zahvata tijekom 20 sekundi (art 31, p.2) d) nokdaun 3. Dva boda (2) a) bacanje na bok ili udarac koji je protivnika bacio na bok (art 31, p.2) b) za drugo upozorenje kazna protivniku(art 31, p.3) c) za zahvat koji je trajao 10 sekundi, ali manje od 20 sekundi(art 31, p.3) 4. Jedan bod (1)

10

a) za bacanje ili udarac sa padom protivnika na zadnjicu (art 31, p.4) b) za prvo upozorenje- kaznu protivniku (art 31, p.4)

5. Aktivnost a) za bacanje ili udarac pri kojem napada ostaje u uspravnom stavu , a protivnik padne na koljena ili koljeno 6. Predostronost a) u skaldu sa Sambo pravilima (art. 31) b) za pasivnu obranu borca koji se brani leei na stomaku 7. Upozorenje a) u skladu sa Sambo pravilima (art. 31) b) za ponovljenu pasivnu obranu borca koji se brani leei na stomaku Nokaut nezamjenjivi gubitak mogunosti obrane kao rezultat udarca nakon brojanja do 10, borac ne moe povratiti svijest i zauzeti borbeni poloaj. Primjedba: natjecatelj koji je nokautiran je eliminiran sa natjecanja Nokdaun privremeni gubitak mogunosti obrane kao rezultat udarca: nakon brojanja do 10, borac je u stanju da se potpuno oporavi i zauzme borbeni stav. Primjedba:prilikom nokdauna, pozicija borca koji je u nokdaunu se ocjenjuje prema Sambo pravilima (art. 26, 31) i ocjenjivanje se zbraja.

LANAK 42. Dozvoljene tehnike akcije 1. Udarake tehnike Udarac je tehnika akcija pravocrtnom ili krivocrtnom trajektorijom, sa definiranom snagom i brzinom, izvren rukom, nogom ili glavom, na dijelovima tijela koji su dozvoljeni pravilima. Ocjenjivanje udarca se vri nakon to je udarac izveden a protivnik je izgubio ravnoteu i pao na odreeni dio tijela, te se udarac ocjenjuje po pravilima.

11

1.1. Udarac rukom moe biti izveden bilo kojim dijelom ake, izuzev osnove dlana, ili laktom ka prednjem dijelu ili sa strane glave, tijela, ruku , nogu i slabine. 1.2. Udarci nogom se mogu izvesti koljenom, potkoljenicom, stopalom, petom, ka prednjem dijelu ili sa strane glave (izuzev udarca koljenom koji nadolazi, a protivnik je u visini koljena), unutranjem i spoljanjem dijelu natkoljenice ili potkoljenice i u slabine. 1.3. Udarci rukama, nogama i glavom u parteru (izuzev stranjeg dijela glave, vrata , kraljenice, slabine i zavretka kraljenice) su dozvoljeni samo kada su oba borca u parteru. Parter je definiran u skladu sa Sambo Pravilima. Primjedba:

1.3.1. Udarci laktom su dozvoljeni izuzev udarca u glavu, ili kljune kosti prilikom vuenja suprotnog protivnikovog rukava ili revera. 1.3.2. Udarci u glavu su omogueni samo ako oba natjecatelja nose zatitne kacige. 2. Bacake tehnike 2.1. Sva bacanja iz sportskog Samboa su dozvoljena. 3. Tehnike u parteru 3.1. Svi bolni zahvati u parteru koji su dozvoljeni u Sambou i poluge u stojeem stavu su dozvoljeni i u Combat Sambou. Primjedba : Tijekom primjene poluge, ako branitelj ustane i zauzme stojei stav, borba se ne prekida. U toj situaciji , branitelj se moe brani bacanjem napadaa na strunjau (izuzev bacanja napadaa na glavu).

3.2. Guenja Guenje ili davljenje je akcija pri kojoj je protivnikov vrat pritisnut , spreavajui dotok kisika i onesvjeivanjem. Tehnike su dozvoljene u stojeem poloaju i u parteru. Guenje je mogue izvesti , rukom, nogom ili odjeom (kimono ili kurtka). Guenje rukom je dozvoljeno samo podlakticom napadaeve ruke. Uvrtanje vrata je zabranjeno! 3.2.2. Guenje odjeom je dozvoljeno samo reverom i pojasom. 3.2.3. Guenje nogom je dozvoljeno samo ako je protivnikov vrat uhvaen zajedno sa rukom. 3.3. Svi zahvati su dozvoljeni koji su odobreni Pravilima.

LANAK 43. .Nelegalne tehnike akcije-zabranjene tehnike i momenti

12

a) Udarci prstima, otvorenom akom i osnovom dlana. b) Bolni zahvati na vratu, kraljenici, aci i stopalu. c) Udarci u vrat, zglob ruke i noge (koljeno i zglob stopala) kada je ekstremitet fiksiran i napadnut u suprotnom pravcu svoje normalne gibljivosti. d) Udarci rukama i nogama iz stojeeg stava ka protivniku koji je u parteru. e) Udarci u glavu onda kada jedan od boraca nema zatitnu kacigu. f) Bacanja koja su zabranjena u Sambou i bacanja koristei samo vrat protivnika. g) Poluge na miiima i zglobovima zabranjenim u Sambou h) Prekraj discipline, runo nemoralno ponaanje prema protivniku, sudionicima, slubenim osobama i gledateljima

5. OPENITO

5.1. Suevi signali rukama (sportski sambo)

Radi lake kontrole borbe sportskog samba, dogovorene su sueve signalizacije rukama u specifinim situacijama:

UVOENJE SUDIONIKA

NATJECATELJI NA POETNE POZICIJE

POETAK NASTUPA

13

APSOLUTNA POBJEDA

ETIRI BODA

DVA BODA

JEDAN BOD

BOD ZA AKTIVNOST

SAEKATI

BOLNO DRANJE

TEHNIKA SE NE BODUJE 14

NEJASNA POZICIJA

PODIZANJE BORBE SA TLA ZABRANJENA TEHNIKA NA NOGE UPOZORENJE

KAZNENI BOD

KRENUTI U AKCIJE

ZAUSTAVITI VRIJEME

15

ZAHTIJEVANJE KRAJ NASTUPA UPOZORENJA

Z AHTIJEVANJE PANJE

5.2. Fjodor, sambo prvak pa MMA legenda

Fjodor Jemjeljanenko je po mnogima najvei i najkompletniji borac kojeg je svijet mjeovitih borilakih vjetina ikada vidio. Bez obzira na profesionalne obveze i traenost diljem svijeta, Jemjeljanenko se svake godine pojavljuje na svjetskim i dravnim natjecanjima u tzv. bojevom sambu, svojoj matinoj vjetini. To je dio karijere koju Fjodor odrauje daleko od amerikih (i japanskih) kamera, iz uitka i odanosti a neki e dodati-i iz patriotskih motiva-ali ne zbog novca. Sam Jemjeljanenko je ovako objasnio: Sambo je ruski sport, u naoj zemlji svi znaju za njega. Omiljen je meu djecom i meu odraslima. Osobno, treniram ga od djetinjstva i do dananjeg dana ostao je mojim najdraim sportom. Usporedba s brazilskim jiu jicuom? Iskreno govorei, mislim da je sambo mnogo raznolikiji, svestraniji. Osim to je jak u parteru, odlikuje se i sjajnim bacakim tehnikama. I danas kada na seminarima prenosi svoje znanje, Fjodor
16

djeluje poput djeaka s omiljenom igrakom. . Osim samba, usavrio je i srodni mu dudo: 1997. godine bio je prvak Rusije i nesueni olimpijac, jer se zbog neimatine odluio okuati u profesionalnom ultimate fightu. Ostalo je povijest. Prevladavi nevjerojatne izazove u ringu poput bacanja na glavu protiv Randlemana ili nokdauna koji je pretrpio odravi se na nogama protiv Fujite (da bi pobijedio tzv. golim guenjem nekoliko trenutaka kasnije), Jemjeljanenko je na raznovrsne naine, majstorskim kombinacijama hrvakih i udarakih tehnika, agresivnim, ali istodobno fascinantno inteligentnim stilom borbe, svladao gotovo sve opepriznate "gladijatore" dananjice. Prije nekoliko godina jedan od najteih izazova priutio mu je Mirko Cro Cop Filipovi; njihov okraj danas se smatra "epskim", moda i najboljom profesionalnom borbom ikad odranom u MMA svijetu. Upravo zbog Jemjeljanenkove sportske i ljudske karizme, ali i zbog niza sambista s podruja biveg SSSR-a koji su u ultimate fightu postigli vrhunske rezultate (Arlovski, Kharitonov, Taktarov, Aleksandr Jemjeljanenko...), sambo postaje sve zanimljivija vjetina meu poklonicima irom planete. Dostupne knjige i DVD-ove sa sovjetskim i kasnijim ruskim vojnim dostignuima na polju brzog svladavanja naoruanog ili nenaoruanog protivnika danas prouavaju profesionalni borci-sportai, ali i specijalne slube brojnih drava izvan postosvjetskog prostora. Na jednome od MMA portala, najnovija Fjodorova statistika izgleda ovako: Ime: Prezime: Niadimak: Godina roenja: Visina: Teina: Doseg: Mjesto boravka: Fedor Emelianenko The Last Emperor 09/28/1976 183.0 cm (72 in) 106.5 kg (235 lb) 188.0 cm (74 in) Stary Oskol, Belgorod Oblast, Rusija

Borilake sposobnosti 9. 1 9. 0 9. 3 9.
17

Snaga Brzina Izdrljivost

Napad

1 Grepling Parter Obaranja 9. 5 9. 5 8. 8 9. 2 8. 7 9. 5 8. 7 9. 7 9. 6

Otpornost na udarce Obrana od napada Obrana u parteru Obrana od obaranja Mentalna vrstoa Planiranje borbe

Rezultati borbi

Result Protivnik Poraz Antonio Silva Poraz Fabricio Werdum Pobjeda Brett Rogers Pobjeda Andrei Arlovski Pobjeda Tim Sylvia Pobjeda Hong Man Choi Pobjeda Matt Lindland Pobjeda Mark Hunt Pobjeda Mark Coleman Pobjeda Wagner da Conceicao Martins Pobjeda Mirko Filipovi Pobjeda Tsuyoshi Kosaka Pobjeda Antonio Rodrigo Nogueira
18

Nain p/p TKO (Lijenika intervencija) Submission (Triangle Armbar) TKO (Udarci) KO (Udarac) Submission (Rear-Naked Choke) Submission (Armbar) Submission (Armbar) Submission (Kimura) Submission (Armbar) Submission (Udarci) Sudaka odluka(Anonimna) TKO (Lijenika intervencija) Sudaka odluka(Anonimna)

Pobjeda Naoya Ogawa Prekid Antonio Rodrigo Nogueira Pobjeda Kevin Randleman Pobjeda Mark Coleman Pobjeda Yuji Nagata Pobjeda Gary Goodridge Pobjeda Kazuyuki Fujita Pobjeda Egidijus Valavicius Pobjeda Antonio Rodrigo Nogueira Pobjeda Heath Herring Pobjeda Semmy Schilt Pobjeda Chris Haseman Pobjeda Lee Hasdell Pobjeda Ryushi Yanagisawa Pobjeda Renato Sobral Pobjeda Kerry Schall Pobjeda Mihail Apostolov Pobjeda Ricardo Arona Poraz Tsuyoshi Kosaka Pobjeda Hiroya Takada Pobjeda Levon Lagvilava Pobjeda Martin Lazarov Pobjeda Martin Lazarov

Submission (Armbar) Prekid(sluajan nedozvoljen udarac) Submission (Kimura) Submission (Armbar) TKO (Udarci) TKO (Udarci) Submission (Rear-Naked Choke) Submission (Kimura) Sudaka odluka (Anonimna) TKO (Lijenika intervencija) Sudaka odluka (Anonimna) TKO (Udarci) Submission (Guillotine Choke) Sudaka odluka (Anonimna) Sudaka odluka (Anonimna) Submission (Armbar) Submission (Rear-Naked Choke) Sudaka odluka (Anonimnas) TKO (Lijenika intervencija) KO (Udarcis) Submission (Rear-Naked Choke) Submission (Guillotine Choke) Submission (Guillotine Choke)

19

5.3. Izvorni sambo ne moe biti sport

U 21. stoljeu, Federacija bojevog samba u Rusiji konstantno organizira seminare i pokazne nastupe za kadrove MVD-a (ruski MUP), FSB-a (tajne slube), razne ogranke Specnaza i mornarikog pjeatva. Provodi se tjelesna i specijalna obuka suradnika sigurnosnih slubi, zatim kadrova u nizu moskovskih banaka i privatnih zatitarskih tvrtki. Regularno se provode besplatni seminari pod nazivom ''enska sigurnost'', kao i kampovi za djecu. U Rusiji je est sluaj da klubovi mjeovitih borilakih vjetina imaju djeju i ensku sekciju. Razvoj i promocija bojevog samba pritom ima i patriotsko-propagandni karakter, obzirom da se radi o autohtonom, a svjetski priznatom proizvodu. Na planu masovne popularnosti, konkurencija klasinom sportskom sambu jo uvijek je dudo jer je olimpijski sport. No moda bi upravo popularizacija svestranijeg bojevog samba mogla prevladati u borbi za naklonost ruske populacije. Na natjecanjima poput onog u Kstovu kao da se okuplja "cijela Rusija" sa svojim tradicijama: civilni i policijski klubovi, plejada nabijenih, tamnoputih kavkaskih majstora, munjevitih kosookih "potomaka Zlatne horde" s Dalekog istoka i stasitih slavenskih boraca. A sve to dogaa se pred punom dvoranom gledatelja, bez rasistikih, pa ak ni lokalpatrotskih ispada. Fjodor Jemjeljanenko,

usput, toliko je nadmoan da meeve protiv inae borbenih i agresivnih, ali protiv njega osjetno preplaenih protivnika zavrava za prosjeno 20 sekundi, i to oslanjajui se iskljuivo na hrvake tehnike. No i Fjodor je danas oprezniji jer vie nije pretplaen na prva mjesta: lani ga je u polufinalu Svjetskog prvenstva senzacionalno na bodove (8:5) svladao Bugarin Blagoj Ivanov. Dananji bi, dakle, "javni" bojevi sambo trebalo shvaati ponajprije kao sport koji ve dugo ima vlastitu razvojnu putanju, a ne ga poistovjeivati s vjetinama koje se ue u elitnim ruskim
20

postrojbama poput antiteroristikih Alfi ili FSB-ovih komandosa iz Vijmpela. Na slubenim stranicama Ruske federacije bojevog samba izriito stoji da izvorni SAMBO (pisan velikim slovima) nije sport, nego oruje. Napominje se da sportska verzija samba potekla od Spiridonova - ona koja se u Sovjetskom Savezu mogla slobodno trenirati jo od 30-ih godina, sadri svega 78 posto akumuliranih znanja. Bojevi sambo, kojeg irom planete populariziraju Jemjeljanenko i ostali ultimate fighteri, navodno sadri tek 40-45 posto. Sportski ogledi u SAMBO-u, tvrdi tekst, nisu mogui - tek vojna primjena.

21

6. LITERATURA

1. http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2382009/sambo.asp 2. http://www.ufccrows.com/index.php? option=com_content&view=article&id=59&Itemid=61 3. http://www.sambo.com/index-en.html 4. http://www.mma-core.com/ 5. http://www.borenje.info/baza-znanja/sambo/

22