Analiza kljunih faktora i preporuke za poveanje ekasnosti osnovnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini

Analizu izradio Centar za politike i upravljanje septembar 2013. godine

Saetak

su kvalitet nastavnog osoblja istakla kao presudan faktor u poboljanju uenikih rezultata. U skladu s tim, ova analiza predlae nekoliko koraka u cilju zaustavljanja smanjenja prosjene veliine razreda u BiH, te ukazuje na potrebu promjene fokusa, odnosno njegovo preusmjeravanje na strunost i kvalitet nastavnika kao pretpostavke kvalitenijeg obrazovanja. Prije svega potrebno je harmonizirati razliite standardne na cijeloj teritoriji drave koji propisu ju minimalni broj uenika u razredu i stvoriti pravnu pretpostavku za regionalno usklaivanje. Poveanjem prosjene veliine razreda bi se oslobodila znaajna finansijska sredstva za obrazovanje novog i obuku starog nastavnog kadra. Ukratko, kljune preporuke se mogu saeti u etiri koraka: -- Zaustavljanje trenda smanjenja prosjene veliine razreda i harmonizacija razliitih standarda i normi na nivou Bosne i Hercegovine; -- Preusmjeravanje fokusa sa kvantiteta na kvalitet nastavnika; -- Stvaranje odgovarajuih uslova za poboljanje kvaliteta nastavnika; te -- Poveanje ulaznih kriterija zapoljavanja nastavnika kao pretpostavke poveanja ugleda struke i privlaenja talenata.

proteklih skoro deset godina broj upisanih uenika u osnovne kole u Bosni i Hercegovini se smanjio sa 380.955 na 304.972, odnosno za nepunih 20%. U istom periodu broj nastavnika se poveao sa 22.217 na 24.484, odnosno za 10%. Kako se prosjean broj uenika u razredu smanjio sa 23.2 na 19.7, to je rezultiralo poveanjem jedininih trokova, odnosno trokova po ueniku. Kako su izdaci za obrazovanje distribuirani u omjeru 90:10 (90% za plate, a 10% za druge trokove), efikasnost obrazovnih investicija je znaajno smanjena. Manji broj uenika u razredu se uobiajeno uzima kao pretpostavka poveanja kvaliteta nastave i esto nailazi na podrku roditelja, nastavnika i javnosti. Tako je i u Bosni i Hercegovini fokus posljednjih nekoliko godina bio na smanjenju prosjene veliine razreda. Istovremeno manje panje je posveeno ostalim vanim segmentima obrazovnog sistema. Cilj ove analize je da razmotri stvarne efekte manjih razreda, prikae mogua ogranienja, te predloi efikasnije mjere za poboljanje kvaliteta nastave. Dva najpoznatija meunarodna istraivanja TIMSS (Trends in International Mathematics and Science Study) i PISA (Programme for International Student Assessment) pokazala su da ne postoji korelacija izmeu veliine razreda i kvaliteta nastave. S druge strane, oba istraivanja

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

Bosna i Hercegovina se prema rezultatima TIMSS-a iz 2007. godine nalazila meu zemljama nieg i srednjeg nivoa meunarodnog kvaliteta obrazovanja. Uvaavanjem gore navedenih preporuka bi se stvorio osnov za unapreenje bosansko-hercegovakog obrazovnog sistema.

Uticaj manjih razreda na kvalitet nastave

Uvod

a manje razrede se uobiajeno smatra da omoguavaju nastavnicima da vie vremena posvete svakom ueniku ponaosob, a manje upravljanju razredom; da dre nastavu prilagoenu njihovim individualnim potrebama; da postiu bolje rezultate.

globaliziranom svijetu 21. stoljea svjedoci smo velikih i dalekosenih drutvenih, ekonomskih i politikih promjena. Uoavamo nestanak tradicionalnih privrednih grana i nastanak novih dinaminijih sektora, te sve vei znaaj tehnologije, kao i sve veu mobilnost stanovnitva koja je usko povezana sa konkurentnou na tritu rada. Sve navedeno uveliko utie i na obrazovne modele i trendove. Ulaskom Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, graanima e se otvoriti novo trite rada, to znai da njihova znanja i sposobnosti moraju biti u skladu sa evropskim obrazovnim standardima da bi bili konkurentni. Trenutno, bh. obrazovni sistem ostavlja prostor za unaprjeenje u segmentu kvaliteta i stratekog pristupa novim standardima edukacije. Unaprjeenje ova dva kljuna segmenta dugorono utie na ekonomski prosperitet drave. U skladu s tim, imperativ svake drave treba da bude formiranje kvalitetnog obrazovnog sistema imajui u vidu to optimalniju raspodjelu sredstava kroz planski pristup ovom sektoru. Finansijska sredstva trebaju biti jednako usmjerena na smanjenje prosjene veline razreda, poveanje strunosti i kvaliteta nastavnika putem edukacija i opremljenost kole, a sve u cilju poboljanja kvaliteta nastave. Reforma obrazovanja u Bosni i Hercegovini bila je fokusirana na smanjenje prosjene veliine razreda, dok je manje panje posveeno ostalim vanim segmentima. Argumenti koji govore u prilog manjim razredima se uzimaju kao vjerodostojni, tako da ih prihvataju i roditelji, i nastavnici, i javnost. Cilj ove analize je da razmotri stvarne efekte smanjenja veliine razreda, prikae mogua ogranienja, te predloi efikasnije mjere poboljanja kvaliteta nastave.

Meutim, dva najpoznatija istraivanja, TIMSS1 koji provodi IEA (Meunarodna asocijacija za evaluaciju obrazovnih rezultata) i PISA istraivanje koje provodi OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), dola su do zakljuaka da ne postoji linearna zavisnost izmeu rezultata i broja uenika u razredu. Iz ovog proizilazi i zakljuak da sam kvalitet nastave nije odreen ovim faktorom, kao ni razvoj vjetina koje stvaraju preduvjet za bolje rezultate i uspjehe. to se tie rezultata TIMSS-a oni su pokazali da su od 50 zemalja koje su 2007. godine bile ukljuene u ovo istraivanje, u 35 uenici iz veih razreda (25 do 40 uenika) ostvarili bolje rezultate nego uenici iz manjih razreda (do 24 uenika). Ovo vrijedi i za BiH koja je 2007. godine prvi i posljednji put uestvovala u ovom testiranju. Samo u pet zemalja evidentirani su bolji rezultati uenika iz manjih razreda u odnosu na uenike iz veih razreda.2 Vano je napomenuti da drave u kojima postoji pozitivna korelacija izmeu veliine razreda i kolskog uspjeha u prosjeku ostvaruju loije rezultate na TIMSS testovima, dok drave u kojima postoji mala zavinost ostvaruju natprosjene rezultate.3

1 CPU je uporedo sa ovom analizom, objavio analizu o znaaju provoenja redovnog testiranja TIMSSa u Bosni i Hercegovini. Pogledati: Centar za politike i upravljanje. (2013). Prednosti uvoenja redovnog Meunarodnog testiranja trendova u matematici i prirodnim naukama (TIMSS) u bosanskohercegovaki obrazovni sistem 2 Dragni, L. (2013). Kvalitet i trokovi obrazovanja u BiH. Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina 3 Wmann, L. I West, M. R. (2002). Class-Size Effects in School Systems Around the World: Evidence from Between-Grade Variation in TIMSS. Harvard University. PEPG/02-02

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

Zakljuak do kojeg je dola PISA, istraivanje koje svake tri godine provodi OECD, sugerira da sistemi koji vei prioritet daju kvalitetu nastavnika nego veliini razreda imaju tendenciju da postiu bolje rezultate, to takoer potvruje druge izvjetaje prema kojima je poboljanje strunosti i kvaliteta nastavnika rezultiralo i boljim rezultatima kod uenika.4 Na polju naunog ispitivanja obrazovanja postoje jaki empirijski dokazi koji ukazuju da kvalitet nastavnog osoblja predstavlja kljuni faktor obrazovanja, odnosno da slabi rezultati uenika ukazuju na nizak kvalitet nastavnog osoblja. Ovdje emo se kratko osvrnuti na trenutno najpoznatije istraivanje. John Hattie je 2008. godine objavio knjigu Visible Learning5 koja predstavlja vjerovatno najsveobuhvatniju analizu kolskog uspjeha i koja ga je svrstala u red najutjecajnijih naunika iz oblasti obrazovanja na svijetu. U vie od 800 metaanaliza kojima je posvetio petnaest godina istraivakog rada i u kojima je uestvovalo ukupno 260 miliona uenika, Hattie i njegovi saradnici su utvrdili redoslijed najefikasnijih segmenata uspjene nastave i pedagokih programa. Najvaniji segmenti putem kojih se kolski uspjeh moe predvidjeti su predznanje i osnovne kognitivne sposobnosti uenika koji su u pravilu povezani sa drugim segmentima, poput socio-ekonomskog statusa i zalaganja roditelja. Kao dominantan segment na koji kole mogu da utiu, a istie ga i ovo istraivanje, je kvalitet nastavnika. S druge strane, od 138 segmenata koji imaju uticaj na kolski uspjeh, veliina razreda se nalazi tek na 106. mjestu.6

Pregled relevantnih faktora koji utiu na kvalitet obrazovnog sistema BiH

Bosni i Hercegovini prisutan je trend smanjenja broja uenika upisanih u osnovne kole, to je u skladu sa opadanjem stope nataliteta nakon 2004. godine, ali se istovremeno uoava trend poveavanja broja nastavnika.7 Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na poetku kolske 2012/2013. godine u BiH su u 1.883 osnovne kole upisana 304.972 uenika, to je u odnosu na prethodnu kolsku godinu manje za 11.685 uenika, ili 3,7 posto. Istovremeno, u nastavni proces bila su ukljuena 24.484 nastavnika. U kolskoj 2004/2005. godini u osnovne kole bilo je upisano 380.995 uenika, a u nastavni proces ukljueno 22.217 nastavnika. To znai da je u roku od devet godina broj upisanih uenika smanjen za priblino 20% (76.023), dok je istovremeno broj nastavnika ukljuenih u nastavni proces povean za 10% (2.267). Iz ovog proizilazi da je broj uenika po nastavniku manji nego ranije, to bi bilo opravdano samo ukoliko bi rezultiralo poboljanjem kvaliteta nastave. Budui da to nije sluaj, to zapravo znai da se iz godine u godinu bitno smanjuje efikasnost trokova osnovnog obrazovanja. Uvoenje devetogodinjeg obrazovanja ne moe opravdati ovako drastino smanjenje omjera broja uenika u odnosu na broj nastavnika. Ako izuzmemo kole za djecu sa posebnim potrebama, koje u pravilu imaju znatno manji broj uenika u razredu, u kolskoj 2012/2013. godini prosjena veliina razreda u osnovnim kolama je bila 19,7 uenika po razredu. Prema dokumentu Sekundarna analiza TIMSS 2007 u Bosni i Hercegovini optimalan broj uenika u odjeljenju je izmeu 20 i 25, to znai da se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi ispod granice optimalnog broja uenika.8 Meutim, unutar Bosne i Hercegovine postoje znaajne razlike. Dok je veliina odjeljenja u srednjoj koli uporediva izmeu dva entiteta, veliina odjeljenja
7 8 Svi podaci koji slijede se mogu nai na stranici Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (http://www.bhas.ba/) Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH . (2009). Sekundarna analiza TIMSS 2007 u Bosni i Hercegovini.

4 5

Education Indicators in Focus. (2012). How does classsize vary around the world. OECD Hattie, J. A.C. (2009). Visible Learning: A Synthesis of Over 800 Meta-Analyses Relating to Achievement. London & New York: Routledge

6 Spiewak, M. (2013). Hattie-Studie: Ich bin superwichtig!. Die Zeit

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

u osnovnoj koli se znatno razlikuje. Manja je u Republici Srpskoj. Razlike izmeu kantona u FBiH su ak i vee. Kreu se od 17,7 uenika po razredu (Kanton 10) do 24,3 (Srednje-bosanski kanton). To rezultira evidentnim i znaajnim razlikama u prosjenim jedininim trokovima (trokovi po ueniku) osnovnog obrazovanja izmeu entiteta, a posebno izmeu kantona. Primjera radi, jedinini trokovi Kantona 10 za osnovno obrazovanje su 40% vei od trokova Srednje-bosanskog kantona.9 Nadleni za politiku veliine razreda su Ministarstvo prosvjete i kulture u Republici Srpskoj i kantonalna ministarstva obrazovanja u Federaciji BiH, koji donose standarde i norme osoblja, te definiraju minimalnu, optimalnu i maksimalnu veliinu razreda. Ve se na prvi pogled uoavaju neusklaenosti izmeu entiteta i kantona kada govorimo o normama. Nema jasnog razloga za velike razlike izmeu minimalne veliine razreda u Bosansko-podrinjskom (16) i npr. Tuzlanskom kantonu (22). Kantoni koji utvruju minimalnu veliinu odjeljenja manju od drugih, mogli bi je poveati, osim ako ne postoji opravdan razlog, poput demografskog ili geografskog ogranienja. Prosjena veliina razreda u veini uspjenih kolskih sistema (prema rezultatima TIMSS-a iz 2011. godine) nije manja od 20 uenika (Irska 24,1, Nizozemska 22,4, Maarska 21, Portugal, eka Republika i Danska 20), te je stoga opravdano da se propisi u Republici Srpskoj i u kantonima Federacije BiH harmoniziraju sa evropskim standardom. Pri Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke trenutno postoji radna grupa koja radi na izradi pedagokih standarda i normi koji bi vaili za sve kantone. Inicijativa ide u pravilnom smjeru, ali budui da preporuke Federalnog ministarstva nisu pravno obavezujue pitanje je u kojoj e mjeri kantoni biti spremni da ih uvae. Osnovni indikatori efikasnosti koritenja sredstava za obrazovanje su veliina prosjenog odjeljenja i omjer uenik-nastavnik. Smanjenjem veliine razreda i omjera uenik-nastavnik
9 Svjestka banka. (2012). Bosna i Hercegovina: Izazovi i preporuke za reforme. Pregled javnih rashoda i institucija. Izvjetaj br. 66253-BA, str: 100-116

neminovno dolazi do smanjenja efikasnosti koritenja sredstava. U maju 2013. godine prosjena bruto plata zaposlenog u obrazovanju iznosila je 1.308 KM. Kada se pomnoi sa brojem nastavnika, dolazimo do podatka da je godinje samo za plate potrebno izdvojiti ukupno 384 miliona KM za obrazovanje u BiH. U odnosu na prije pet godina, to je poveanje od 40 miliona KM godinje.10 Ovome treba dodati i to da su izdaci za 2010. godinu za obrazovanje distribuirani u omjeru 90: 10 (90% za plate, a 10% za druge trokove), to dovodi do zakljuka da je u cilju poveanja efikasnosti obrazovnog sistema potrebno revidirati distribuciju budetskih sredstava namijenjenih kolstvu. Predloena revizija bi bila potrebna radi vee efikastnosti i dostizanja evropskih standarda u ovom sektoru. To nuno ne znai smanjenje trenutnog broja nastavnika, ve otvara mogunost za zadravanje postojeeg kadra uz poboljanje kvaliteta nastave. Prema ocjenama eksperata Svjetske banke, poveanje prosjene veliine odjeljenja za jednog uenika moglo bi rezultirati smanjenjem rashoda po ueniku (a time i ukupnih rashoda) za priblino 4% u osnovnom obrazovanju i 8% u srednjem obrazovanju. Prorauni CPU-a pokazuju da bi uteda u BiH na godinjem nivou iznosila oko 24 miliona za osnovno i 21 milion za srednje obrazovanje. U Bosni i Hercegovini u funkciji je 2.196 osnovnih i srednjih kola, to nam ukazuje da je mogua uteda sredstava u iznosu od oko 20.000 KM po koli na godinjem nivou. Ova sredstva bi mogla biti utroena za obrazovanje i trening nastavnika i pedagoga, za investiranje u opremanje svake kole, dopunske asove za uenike koji zaostaju u nastavi itd. Analiza takoer pokazuje da visina rashoda za obrazovanje nije faktor koji bi mogao objasniti neadekvatan kvalitet obrazovanja. BiH za obrazovanje izdvaja priblino isto kao i druge zemlje regiona. Problem je u efikasnosti troenja sredstava. Pokazatelj koji ukazuje na adekvatnost ukupnih izdvajanja za obrazovanje je
10 Podaci o prosjenim mjesenim bruto platama zaposlenih i broju nastavnika mogu se nai na stranici Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (http:// www.bhas.ba/)

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

uee ukupnih trokova obrazovanja u BDP-u zemlje. Sa 4,5% od BDP-a koliko BiH izdvaja za obrazovanje, njeno izdvajanje je priblino isto kao i za druge zemlje regiona (Hrvatska 4,3%, Srbija 5%, Slovenija 5,8%).11 Analiza pokazuje da bi poveanje efikasnosti koritenja sredstava za obrazovanje, odnosno poveanje veliine razreda i broja uenika po jednom nastavniku omoguilo ostvarivanje uteda i kreiranje sredstava za neophodne reforme, bez bitnog poveanja ukupnih izdvajanja za obrazovanje. Kada govorimo o kvalitetu nastavnog osoblja i imajui u vidu njegov prethodno istaknuti znaaj, treba primijetiti da su najvei broj uenika iz BiH koji su uestvovali u TIMSS testiranju 2007. godine poduavali nastavnici koji su zavrili visoku kolu, odnosno nisu stekli univerzitetsku diplomu. Takvih je bilo 79%, dok su samo 19% uenika poduavali nastavnici s univerzitetskom diplomom. Meu nastavnicima iz BiH iji su uenici uestvovali u navedenom TIMSS-u, nijedan nije imao zavren postdiplomski stepen.12 Prema istraivanju koje je 2011. godine u 60 osnovnih kola provela Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje, samo 4% nastavnika je imalo specijalizaciju, magisterij ili doktorat.13 to se tie obrazovanja nastavnika matematike i maternjeg jezika, APOSO dolazi do slinih rezultata kao i TIMSS. Poreenja radi, u Finskoj, koja ima gotovo jednaku prosjenu veliinu razreda kao i BiH, nastavnici moraju imati minimalno magistarij. Dok su finski uenici po ostvarenim rezultatima redovno meu najboljim na svijetu, bosankohercegovaki uenici su na TIMSS-u 2007. godine ostvarili ispodprosjean rezultat, to dovodi do zakljuka da kvalitet obrazovanja nastavnika direktno utie na rezultate uenika.

Krajem aprila 2013. godine, u Sarajevu je odran okrugli sto Put ka oporavku: Podizanje kvaliteta obaveznog obrazovanja u BiH u cilju dostizanja inovativnosti i kreativnosti, koji je organizirao Centar za politike i upravljanje u partnerstvu s Fondom otvoreno drutvo BiH. Tim povodom, predstavnici Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH, te Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Sarajevskog kantona, prezentirale su na koji nain je mogue unaprijediti kvalitet obrazovnog sisitema u BiH, te u svojim zakljucima istakli da je jedan od kljunih problema poveanja kvaliteta obrazovanja nezainteresovanost nastavnog kadra za dodatnu edukaciju koja je dostupna kroz razliite forme meunarodne saradnje. Kao jedan od razloga nezainteresovanost za strunim usavravanjem nastavnika navedeno je nepozanavanje stranih jezika na nivou koji bi omoguio praenje edukacije. Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi pred velikim izazovom. Ukoliko se nastavni trend pada nataliteta i zapoljavanja novih nastavnika, uskoro e postojati znaajan viak obrazovnog osoblja. S druge strane, javlja se potreba za zapoljavanjem novih i prije svega kvalitetnih nastavnika. Potrebno je privui mlade talente za profesiju nastavnika. U svrhu ostvarivanja tog cilja plate ne moraju da budu visoke, ali je potrebno da budu konkurentne. Prema zakljucima Svjetske banke postoji indicija da u ovom trenutku one to i jesu, mada i ovdje postoje znaajne razlike izmeu entiteta i kantona.14 Pored toga, status profesije unutar drutva je znaajan element koji definira sposobnost sistema da privue kvalitetne kandidate za ovaj posao. Meunarodni primjeri pokazuju da su svi vrhunski sistemi obrazovanja vrlo selektivni u procesu izbora kandidata koji ulaze u profesiju nastavnika. U Sjedinjenim Amerikim Dravama postoji inicijativa da se poveaju razredi za najbolje nastavnike i budetske utede iskoriste za vee plate tim nastavnicima, ali i za dodatnu obuku onih kojima je ona potrebna.15 Kratkorona strategija za Bosnu i Hercegovinu
14 Svjetska banka. (2012). Bosna i Hercegovina: Izazovi i preporuke za reforme. Pregled javnih rashoda i institucija. Izvjetaj br. 66253-BA, str. 100-116 15 Mosle, S. (2013). Does Class Size Count?. New York Times

11 Podaci Svjetske banke o javnoj potronji na obrazovanje kao procenat BDP-a za 2008. do 2012. godine. 12 Dragni, L. (2013). Kvalitet i trokovi obrazovanja u BiH. Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina 13 Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje. (2011). Projekt: Definisanje standarda uenikih postignua za 3. i 6. razred devetogodinjeg obrazovanja iz bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, matematike i prirodnih nauka

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

bi mogla da ide u ovom smjeru. Osim toga, smatramo da pri zapoljavanju novih nastavnika treba obratiti panju da njihova struna sprema odgovora onoj njihovih kolega u Evropskoj uniji.

Stvoriti odgovarajue pretpostavke za poboljanje kvaliteta nastavnika.

Preporuke
Zaustaviti trend smanjenja prosjene veliine razreda i harmonozirati standarde i norme.

ad nataliteta vodie daljnjem smanjenju broja uenika osnovnih kola (i sa vremenskim odmakom srednjih kola), to ukazuje na potrebu donoenja odgovarajuih odluka o promjenama u pogledu veliine odjeljenja i racionalizacije mree osnovnih kola. Imajui u vidu znaajne lokalne neusklaenosti, potrebno je harmonizirati standarde i norme koji propisuju minimalnu veliinu razreda. Pomenuta inicijativa Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke treba da slui kao osnov, ali konana odgovornost je na kantonalnim ministarstvima i Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske. Pratei politike obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini i meunarodne trendove smatramo da je potrebno da propisana minimalna veliina razreda bude 20 uenika, da se poveaju razredi u onim opinama i kantonima u kojim nastavu pohaa manje od 20 uenika po razredu, te da se zaustavi trend smanjenja prosjene veliine razreda o onim opinama i kantonima u kojima je jo uvijek u optimalnim granicama. Preusmjeriti fokus sa kvantiteta na kvalitet nastavnika

otrebno je ubrzati i intenzivirati proces uspostavljanja magistarskih i doktorskih studija na pedagokim akademijama i fakultetima u BiH koji bi opirnije i detaljnije izuavali nove nastavne koncepte, te intenzivnije raditi na strunom usavravanju postojeeg kadra. Potrebno ja rijeiti problem manjka ljudskih potencijala i drugih resursa u pedagokim zavodima i ministarstvima odgovornim za edukaciju, ime bi se omoguilo struno usavravanje u skladu sa iskazanim potrebama nastavnika. Radi uea na meunarodnim seminarima za edukaciju i razmjenu iskustava, u to kraem roku je potrebno uvesti obavezne kurseve stranih jezika za nastavnike i profesore, kao i redovnu provjeru znanja. Poveati ulazne kriterije za zapoljavanje nastavnika kao pretpostavka poveanja ugleda struke i privlaenja talenata.

ored novane naknade koja je potrebna da bude konkurentna, status profesije unutar drutva je znaajna pretpostavka privlaenja kvalitetnih kandidata za posao nastavnika. Potrebno je revidirati ulazne kriterije, tako da minimalna struna sprema novih nastavnika odgovara onoj njihovih kolega u Evropskoj uniji. Poveanim ugledom struke nastavnici bi dobili poticaj za samoobrazovanje kao jedne od znaajnih pretpostavki i obaveza profesionalnog razvoja. Veliki dio prosperiteta BiH e zavisiti od toga kako se koriste ljudski resursi, znanja i kreativnost u cilju poticanja inovacija. Stoga je, u svjetlu poboljanja stanja u obrazovnom sistemu, potrebno to prije revidirati proces smanjenja razreda i trend zapoljavanja nastavnika bez stratekog plana i konsultacija sa relevantnim institucijama. kole ne smiju biti mjesta zbrinjavanja nezaposlenih i tehnolokih vikova, nego mjesto rada s uenicima. Iako je Bosna i Hercegovina u procesu ostvarivanja punopravnog lanstva u EU, treba imati na umu da reformama u obrazovanju treba pristupiti na efikasan i pravovremen nain, jer je dostizanje rezultata dugoroan proces.

no to je zajedniko uspjenim obrazovnim sistemima u Evropskoj uniji je kvalitet i nivo obrazovanja njihovog obrazovnog kadra. Poveanje prosjene veliine razreda za jednog uenika bi oslobodilo znaajna sredstva za efikasnije obrazovne investicije. Poboljanje kvaliteta nastavnog osoblja kroz obrazovanje i trening nastavnika i pedagoga treba da bude prioritet. Manji razredi bi trebali biti koriteni samo u posebnim sluajevima i u pojedinim kolama.

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

Metodologija istraivanja prikupljanje i analiza podataka, i intervjui Izvori (koriteni materijali): Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. (2009). Sekundarna analiza TIMSS 2007 u Bosni i Hercegovini Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje. (2011). Projekt: Definisanje standarda uenikih postignua za 3. i 6. razred devetogodinjeg obrazovanja iz bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, matematike i prirodnih nauka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (http:// www.bhas.ba/) Dragni, L. (2013). Kvalitet i trokovi obrazovanja u BiH. Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina Education Indicators in Focus. (2012). How does class-size vary around the world. OECD Hattie, J. A.C. (2009). Visible Learning: A Synthesis of Over 800 Meta-Analyses Relating to Achievement. London & New York: Routledge Mosle, S. (2013). Does Class Size Count?. New York Times Spiewak, M. (2013). Hattie-Studie: Ich bin superwichtig!. Die Zeit Svjetska banka. (2012). Bosna i Hercegovina: Izazovi i preporuke za reforme. Pregled javnih rashoda i institucija. Izvjetaj br. 66253-BA Wmann, L. I West, M. R. (2002). Class-Size Effects in School Systems Around the World: Evidence from Between-Grade Variation in TIMSS. Harvard University. PEPG/02-02 Intervju sa Lamijom Husi, struna savjetnica, Ministarstvo za obrazovanje, nuku i mlade Kantona Sarajevo Intervju odran 24.08. 2013. godine Intervju sa anetom Dumhur, efica Odsjeka za analizu, statistiku, IT podrku, Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje Intervju odran 22.08. 2013. godine

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

TRENDoVI osNoVNoG obRazoVaNJa u BIH

U kolskoj 2004/2005 upisano je

380.995 uenika.

U kolskoj 2012/2013 upisano je

304.972 uenika.
Prosjean broj uenika po razredu

kolska 2004/2005 kolska 2012/2013

2004/2005 godine je bio 23,2, a 2012/2013 godine 19,7.

U kolskoj 2004/2005 u nastavni proces bilo je ukljueno

U kolskoj 2012/2013 u nastavni proces bilo je ukljueno

22.217 nastavnika.
To znai da je u roku od skoro

24.484 nastavnika.
broj upisanih uenika smanjen za

10 godina

smanjen za 20% (76.023)

dok je istovremeno broj nastavnika ukljuenih u nastavni proces

povean za 10% (2.267)

U Bosni i Hercegovini u funkciji je Prema proraunu CPUa poveanje veliine odjeljenja za

JEDNoG uENIKa
bi rezultiratlo smanjenjem rashoda po ueniku i utedom od .

2.196 osnovnih i srednjih kola

to nam ukazuje da je mogua uteda sredstava u iznosu od oko na godinjem nivou.

45.000.000 KM 20.000 KM po koli

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba