Numericka ogranicenja kineskog abakusa

Ivan Matic, Domagoj Severdija, Sofija Skorvaga

21. veljace 2 1 .
Sazetak

!"isujemo "rovodenje racunski# o"eracija na kineskom abakusu te detaljno i$vodimo nji#ova numericka ogranicenja.

%ljucne rijeci& abakus, te#nike racunanja, ogranicenja "ri racunanju.

Uvod

'este li ikad culi $a abakus( )bakus je $abavna na"ravica $a vje$banje matematike, "o$natija kao "rvo "rijenosno racunalo. S njim se mo$e br$o i lako nauciti racunanje u sustavima ra$liciti# ba$a, slu$i boljem ra$umijevanju brojeva te efiksano ra$vija racunanje na"amet, tj. abakus se "oka$uje kao savrseno "omagalo u ra$vijanju tako$vanog slije"og racunanja. *asigurno "ri"ada medu najbolje na"rave na svijetu, no mnogi od vas ce "ostaviti "itanje & +*asto da ucim racunati s abakusom, kad imam kalkulator(+ Ili& +*asto su najveci "roi$vodaci kalkulatora %ine$i, a mnogi od nji# sami koriste abakus(+ ,a$lo$i su jednostavni& %oristenje abakusa naucit ce vas jednostavnijoj mani"ulaciji s brojevima- lakse cete uvidjeti "ove$anost $namenki i svoje cete $nanje iskoristiti u ra$umijevanju osnovni# matematicki# o"eracija . $brajanju, odu$imanju, mno$enju i dijeljenju. /akoder cete nauciti kako funkcionira ba$ni sustav, a osim toga mo$ete koristiti abakus $a racunanje osnovni# o"eracija i u binarnom sustavu 0kojega koristimo u informatici1.
'e li tesko nauciti koristiti abakus( Naravno da nije, nego je "uno lakse od nacina na koji su vas 0nekada davno1 ucili racunati. 2vjeriti cemo vas u to vrlo skoro.

3dje se danas koristi abakus( )bakus se i danas koristi $a racunanje u $emljama srednjeg istoka, 'a"anu, %ini i mnogim dijelovima ,usije, "rete$no a$ijskim. Namijenjen je $a "ri"omoc trgovcima i "ore$nicima, "oglavito onima koji su "rije abakusa koristili kamencice kako bi imali jasne racune. )bakus igra va$nu ulogu u "oducavanju djece osnovnoskolske dobi fundamentalnim matematickim o"eracijama, i$ra$ito je "raktican i$ vise ra$loga& ucenici i$racunavaju matematicke "robleme br$e te im treba krace vremena $a "onovno rjesavanje, ako su na"ravili gresku u i$racunu. Mo$da i najva$nije . abakus "ru$a mogu cnost djeci da steknu vjestine rjesavanja nekog "roblema.
Ima li abakus i drugi# "rednosti( %ad vam istekne baterija od kalkulatora nemate sacuvani re$ultat. )ko stavite abakus "okraj fiksnog telefona mo$e vam "oslu$iti $a bilje$enje novog telefonskog broja.

4judi cesto "otcjenjuju moc te nai$gled "rimitivne s"rave i koriste elektronicki kalkulator. Mo$emo "roma.trati te dvije na"rave kao dva ra$licita kraja svemira, od koji# oba imaju "rednosti i mana. 5omalo je cudno kad sa$namo da je moderni elektronicki kalkulator kojega danas koristimo osmisljen u"ravo i$ vrlo slicnog kon.ce"ta i$ kojeg je i$veden i abakus. )bakus je u "ot"unosti me#anicka s"ravica i mo$emo biti "ot"uno sigurni da nikada nece "odbaciti ili "ogrijesiti sve dok sami ne "ogrijesimo. 2 sustini mo$emo reci da je elektronicki kalkulator nastao od abakusa i ra$liciti# ideja koristeni# $a abakus.
No, svatko okrenut matematici ce se "rilikom koristenja abakusa vrlo br$o $a"itati s koliko velikim broje. vima smo u mogucnosti racunati. Iako se u edukativnoj literaturi i na internetu mogu "ronaci brojna

u"utstva

5rva dva autora su asistenti, a treci autor student !djela $a matematiku, Sveucilista '.'. Strossma6era u !sijeku.

Slika 1& /radicionalni kineski abakus sa 17 stu"aca $a koristenje najra$licitiji# ti"ova abakusa 0kao na "rimjer 8791, i$gleda kako se do sada ljudi nisu mnogo bavili tim "itanjem. 2"ravo i$ toga ra$loga, nakon o"isa samog abakusa i "ri"adni# racunski# o"eracija, u "osljednjem "oglavlju, koje "redstavlja je$gru ovog rada, nastojimo dati sto "reci$niji odgovor na "itanje o numerickim ogranicenjima "rilikom rada s kineskim abakusom.
Iako "ostoje brojni ti"ovi abakusa, kao sto su ruski, ja"anski, rimski ili skolski, odlucili smo se u ovom radu baviti najras"rostranjenijim . kineskim abakusom. Naravno, svi "rovedeni "ostu"ci se mogu na "rirodan nacin generali$irati i na druge ti"ove abakusa, jer svi funkcioniraju "rema vrlo slicnim "rinci"ima.

I$lo$eni rad je $a"ocet tijekom "ri"rema autora $a radionicu odr$anu u sklo"u :estivala $nanosti 2 ;. na !djelu $a matematiku u !sijeku. Na toj radionici su autori ucenicima osnovni# i srednji# skola "re$en.tirali koristenje kineskog abakusa, sto je kod ucenika "obudilo "rimjetan interes. Na"omenimo kako je tema s"omenutog :estivala $nanosti bila evolucija te je, s#odno tome, abakus "redstavljen kao "rimjer na"retka i evoluiranja racunski# "omagala. )utori koriste ovu "riliku kako bi i$ra$ili svoju $a#valnosti kolegici 4jerki 'ukic, "rof., $a "rijedlog teme, jer be$ toga od ovoga rada vjerojatno ne bi bilo nastalo mnogo.

Prikaz brojeva na abakusu

5rika$ brojeva na abakusu "odra$umijeva $a"is brojeva i$ "o$icijskog brojevnog sustava. Na klasicnom ki.neskom abakusu se na jednostavan nacin "rika$uju brojeve dekadskog sustava. Dakle, brojevi mogu biti "rirodni ili decimalni. 5rigodna "rogramska "odrska koji imitira "rika$ brojeva i o"eracije na abakusu se mo$e na ci u 829. Nadalje cemo, jednostavnosti radi, umjesto kineski abakus "isati samo abakus. Postupak. Svaki stu"ac abakusa "redstavlja odredenu dekadsku te$inu. 5rvotno korisnik odredi koliko stu."aca ce "redstavljati decimalni dio broja i nji# ce odabrati na desnom kraju abakusa 0najcesce se u$mu 7 stu"ca1. Nakon toga, ras"oreduje na svaki stu"ac s lijeva na desno jedinice, desetice, stotice, . . . Svaka $na. menka broja ce biti $a"isana na odgovarajucem stu"cu. 2ocite da klasicni kineski abakus 0Sl. 11 ima 2 "olja& gornje i donje polje. 2 donjem "olju su stu"ci koje sadr$e < $rnaca s vrijednoscu 1, "omocu koji# mo$emo "redstaviti $namenke , 1, 2, 7, = 0jedno $rnce, kontrolno, uvijek mora biti ostavljeno1. 2 gornjem "olju imamo stu"ce koje sadr$e 2 $rnca, svako s vrijednoscu <. %ombinirajuci donje i gornje "olje, mo$emo "redstaviti ostale $namenke < , >, ?, @, ; 0$adr$avamo jedno kontrolno $rnce i u gornjem "olju1. 5romotrimo u "rimjeru& Primjer. Zapis prirodnog broja 4512 !1 prikazan je na Sl. 2 .

2ocite da smo $a "rika$ < A B < , ? A 2 B <, @ A 7 B < morali koristiti donje i gornje "olje, dok $a ostale $namenke 1 A 1 B , = A = B , 2 A 2 B dovoljno je bilo koristiti donje "olje.

"

#peracije na abakusu

Moramo naglasiti da je "ostu"ak $brajanja i odu$imanja vrlo slican "ostu"ku kako smo naucili i na "a"iru. 5rednost o"eracija na abakusu je sto se o"erandi ne moraju svi $a"isivati, vec mo$emo direktno s njima o"erirati.

".1

Zbrajanje
b A bl . . . b1, k, l broj $namenki od a odnosno b 011

,adi jednostavnosti ra$matranja $a"isimo "rvi i drugi "ribrojnik u obliku a A ak . . . a1,

gdje su ai, bi $namenke u brojevima a, b i o$naka 0ai 1 ce nam "redstavljati i.ti stu"ac abakusa. 5ostu"ak $brajanja na abakusu je da se "rvo $a"ise "rvi "ribrojnik, a $atim drugi CnadodajeC "rvom. Mo$emo krenuti s lijeva na desno. Postupak. *namenki jedinica a1 "rvog "ribrojnika dodajemo $namenku jedinica b1 "rvog "ribrojnika. Moguca su 2 scenarija&

1) a1 B b1 $ 1 , u tom slucaju a1 B b1 mo$e biti $a"isan na stu"cu 0a11. 2) a1 B b1 1 , u tom slucaju $broj ne mo$emo $a"isati na jednom stu"cu.
Drsimo "rijenos na drugi stu"ac 0a21 tako da dodamo 1. 2ocite da smo tako "revise dodali, sto nadoknadimo tako da odu$memo sa 0a11 stu"ca 1 b1.
Nadalje, analogan "ostu"ak nastavljamo slijedno, tj. bi dodajemo ai $a i A 2, 7, . . . , l 0mo$emo u$eti da je l k1

$ajedno sa "rijenosima koje se nadu na stu"cima 0ai 1. Ilustracije radi, "romotrimo na "rimjeru&

Primjer. Zbroj brojeva 5 2 i 245 prikazan je na Sl. 2.

%&ank 'ou (or evaluating

)*+ eas'*onverter ,esktop

This Word document was converted from PDF with an evaluation version of BCL easyConverter Deskto software that onl' converts t&e (irst " pages of your PDF! "ctivate your software for less than #$%
htt &''www! dfonline!com'easyconverter'

CT(L) Click on the link *elow to urchase