SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Drugi svjetski rat - politika naklone neutralnosti pristupa je Jugoslavije !

roj o" paktu Ratna zbivanja pribliila su se kraljevini Jugoslaviji - Italija je napala Grku, a Njemaka je diplomatskim putem u Trojni pakt ukljuila Ma arsku, !lovaku, Rumunjsku i "ugarsku# $lada %vetkovi&-Maek nakon poetka rata '()(# vr*i djelominu mobiliza+iju da popuni ete na sjeveru i zapadu zemlje# Njemaku vladu su obavijestili da je to zbog talijanski, prijetnji# -adom .ran+uske, Nijem+i su zaplijenili dokumente o tajnim razgovorima jugoslavenske, britanske i /ran+uske vlade# 0#(#'()(# jugoslavenska vlada je objavila izjavu o neutralnosti# To je odgovaralo 1itleru, jer je kanio napasti zapad 2urope, ali i "ritan+ima, jer je to spreavalo da se Nijem+i priblie !redozemlju, koje je njima bilo vani plovni put# "ritanija je ak poku*ala stvoriti blok neutralni, drava na "alkanu, no to im nije uspjelo# $e& '(34# Njemaka je poela osje&ati englesku blokadu, pa se okre&e "alkanu kao izvori*tu sirovina i ,rane 5ma arsko ito, rumunjska na/ta, jugoslavenske rude i poljoprivredni proizvodi6# Ma arska dozvoljava prolaz njemakim trupama do Rumunjske, gdje idu zaposjesti na/tne izvore# $lada u "eogradu je time uznemirena, i dalje poku*ava odrati i neutralnost i dobre odnose s 1itlerom# 7raljevina Jugoslavija je godinama odbijala priznati !!!R# No, porastom ratne opasnosti, ele ga priznati i uspostaviti diplomatske odnose# Motiv za to bile su talijanske prijetnje razbijanje Jugoslavije uz pomo& -aveli&a, te elja !!!R-a da se na "alkanu odri postoje&e stanje# 03#8#'(34# zakljuen je sporazum o uspostavljanju diplomatski, odnosa# 9jeti '(34# Italija postaje nestrpljiva i eli napasti Jugoslaviju, no nije dobila pristanak Njemake, kojoj to nije tada odgovaralo, jer bi se moda morala ukljuiti, a trebala joj je vojska za napad na "ritaniju# :sim toga, boje se da bi to isprovo+iralo dolazak Rusa na "alkan# Italija vjeruje njemakim
'

izjavama da joj prepu*taju Grku i Jugoslaviju, no nakon *to je Njemaka zatajila da njene ete ulaze u Rumunjsku, Mussolini to o+jenjuje kao namjeru Njemake da zavlada "alkanom# !toga nare uje napad na Grku, jer ne eli biti podloan nikome# Istovremeno, !!!R zauzima "esarabiju i *iri veze s "ugarskom i Jugoslavijom, ime pokazuje da ima interesa na "alkanu# 1itler i von Ribbentrop ne uspijevaju privu&i Molotova u ;<etvorni pakt;, te stoga 1itler odre uje da napad na !!!R pone slijede&ega prolje&a# Napad na Grku, Mussolini je popratio demonstra+ijom sile protiv Jugoslavije - talijanska avija+ija je nadlijetala jugoslavenski teritorij i bombardirala "itolj u dva navrata 5=# i 8#''#'(34#6# Na*av*i se u opasnosti nakon poraza zapadni, sila i nji,ovi, saveznika u 2uropi, i na*av*i se u obruu 1itlerovi, saveznika, vlada %vetkovi&-Maek trai izlaz u pri,va&anju njemake ponude# Ratni uspjesi Njemake izazvali su u Jugoslaviji pove&anu aktivnost pro/a*istiki,, separatistiki, struja, te njemake i talijanske manjine# $lada je raunala sa saveznikom pobjedom na kraju rata, ali se ,tjela prilagoditi njemakoj suprema+iji kako bi osigurala opstanak Jugoslavije u novom 1itlerovom poretku# $lada je zamijenila pronjemaki orijentiranog generala Nedi&a 5ministar obrane6, jer je ,tio zaposjesti !olun pod izlikom da se "ritan+i ne mogu iskr+ati# Na njegovo mjesto do*ao je gen# -e*i&, *to je izazvalo produbljenje 1itlerovog nepovjerenja u politiku kneza -avla i vlade# :sim toga, znali su da Jugoslavija tajno pomae Grku orujem u borbi protiv Italije, a ne dozvoljava prolaz talijanskom konvoju za opskrbu vojske# 1itleru je neutralnost Jugoslavije sumnjiva i zato vr*i pritisak da se vlada konano opredijeli za savez s Njemakom# 1itler i %iano se '>#''#'(34# dogovaraju da &e Jugoslaviju pridobiti na savez tako *to &e joj garantirati grani+e, te dati !olun#

? jesen '(34# poeo je njemaki pritisak da Jugoslavija s Italijom i Njemakom zakljui pakt o nenapadanju, na *to je vlada %vetkovi&-Maek u prosin+u pristala# :dma, nakon toga 1itler poinje traiti ukljuivanje u Trojni pakt 5uri mu se pridobiti Jugoslaviju, jer se boji saveznikog iskr+avanja kada krene na !!!R6# :sim toga, izdao je novu direktivu za operaciju Marita, kojom planira napad na Grku preko Rumunjske i "ugarske# Tada se Jugoslavija na*la okruena sa svi, strana# ? "eogradu je '0#'0#'(34 potpisan jugoslavenskoma arski -akt o vjenom prijateljstvu# Jugoslavenska vlada misli da se time rije*ila ma arski, revizionistiki, za,tjeva, te pokazala dobru volju prema Njemakoj# ? vladaju&im vr,ovima Jugoslavije bilo je uvijek utje+ajni, predstavnika prozapadni, strujanja, preko koji, $" i !@A vr*e pritisak da zadre Jugoslaviju na svojoj strani# %,ur+,ill se ak prijeti vladi pogubnim posljedi+ama nakon rata ako se prikljue Trojnom paktu# ? veljai '(3'# u "erg,o/u 51itlerovoj bekoj reziden+iji6 sastaju se 1itler, %vetkovi& i %in+ar-Markovi&# Tom prilikom 1itler vr*i pritisak na nji, da pristupe Trojnom paktu, i ne pri,va&a nji,ove prijedloge o bilateralnom ugovoru sa Njemakom, ili o stvaranju bloka balkanski, drava koje bi nagovorile "ritaniju da odustane od interven+ije u Grkoj# -oziva kneza -avla da ga 3# )# posjeti u "er+,tesgadenu# Na tom sastanku uvjerava kneza da je rat praktiki zavr*en i da je na redu nova organiza+ija 2urope, u koju poziva i Jugoslaviju# Nakon *to se vratio, knez 8#)# saziva krunski savjet, koji pristaje na ulazak u pakt, s tim da %in+ar-Markovi& zatrai garan+iju da &e se po*tovati suverenitet i teritorijalni integritet, da na tlo Jugoslavije ne&e do&i osovinska vojska, te da Jugoslavija ne mora u&i u rat, i da joj se nakon rata prikljui !olun# :dluka je priop&ena vladi, koja ju je potvrdila 5tri su ministra bila protiv, dali su ostavke6# $lada nije imala izbora, na*la se u okruenju, vojska je bila nedovoljna za obranu, a $" i !@A nisu joj mogli pruiti nikakve stvarne garan+ije za pomo&, nego samo

prijetnje# Misle da &e tako sauvati dravu od katastro/e, te da &e kasnije tijekom rata prije&i na stranu saveznika# %vetkovi& i %in+ar-Markovi& u "eu u dvor+u "elvedere 0=#)#'(3'# potpisuju pristupanje Jugoslavije Trojnom paktu u nazonosti 1itlera i von Ribbentropa# ?stup+i koje je Njemaka dala Jugoslaviji, a koje nije dobila niti jedna balkanska drava koja je potpisala pakt, govore koliko je Njemakoj bilo vano da tada pridobije Jugoslaviju# O#I$IRSKI %U& Jo* prije potpisivanja, grupa o/i+ira, povezani, s britanskom obavje*tajnom slubom i ostalim nezadovoljni+ima djelovanjem vlade na unutra*njem i vanjskom planu, priprema pu ako do e do potpisivanja# To potpisivanje bilo je samo povod za pu, jer se on pripremao ve& due vremena# !rbi su bili jako nezadovoljni vladom, sve od sporazuma %vetkovi&-Maek# $ojni kadrovi ele po*to-poto zadrati srpsku ,egemoniju u Jugoslaviji# "ritanski plan bio je da se izvede takav prevrat i u "ugarskoj, da se te dvije zemlje ujedine, izazovu pobunu u @lbaniji i tako istjeraju Italiju s "alkana, a one podijele @lbaniju# I !!!R je bio za zba+ivanje -avla zbog njegova proturuskog dranja# Narod u !rbiji za,tijevao je promjene, zbog britanske propagande, bili su izrazito anti/a*istiki orijentirani# $ode&i ljudi u o/i+irskoj skupini bili su Radoje i Bivan 7neevi&, gen# "ora Mirkovi& i gen# Au*an !imovi&# General !imovi&, nji,ov vo a upozorava -avla na neslaganje vojske s ulaskom u Trojni pakt, te da bi moglo do&i do pua# $jeruje se da je bio upozoren i %vetkovi&# Nakon potpisivanja, puisti stupaju u ak+iju# 08#) %vetkovi& odlazi na odmor u !loveniju, a Maek u Cagreb# ? ranim jutarnjim satima 0D# )# izvr*en je pu# Iza*av*i iz vojarne, ete odre ene za pu zauzele su zgrade vlade, general*taba i glavni, javni, ustanova, bez ikakvog otpora drugi, vojni, postrojbi ili andarmerije# ? puu je poginuo samo jedan redarstveni straar u radio postaji#
3

$ojska je po,apsila lanove vlade i politiare koji se nisu slagali s puem, a tada je preko radija i u posebnim novinskim izdanjima objavljen proglas kralja -etra II# o uklanjanju namjesni*tva i njegovom stupanju na prijestolje# Catim su puisti prinudili lanove namjesni*tva da potpi*u ostavke i obavijestili kralja -etra o puu# Na radiju je govor odrao i patrijar, Gavrilo, koji velia srpstvo ;koje jedino moe obraniti dravu;# Maek i Euba*i& nagovarali su -avla da se odupre puistima, ali dobio je od !imovi&a rok od 3> sati da napusti zemlju# :dlazi u Grku, pa Junu @/riku# -u su pozdravili svi protivni+i Trojnog pakta# ? "eogradu se odravaju uline demonstra+ije protiv pakta, koje su organizirale razne anti/a*istike skupine, a u koje se ukljuila i 7-# 7- se postavila na elo demonstranata, pa je svojim krilati+ama usmjeravala za,tjeve# :sim na+ionalni, i savezniki, zastava, pojavile su se i +rvene# ?z patriotske paroleF Bolje rat nego pakt - Bolje grob, nego rob , bilo je i mno*tvoF Beograd-Moskva, Savez s Rusijom ? tom razdoblju, 7-J je radila po direktivi 7ominterne, trebalo je ekati da se dva bloka imperijalistiki, zemalja me usobno uni*te, a potom provesti revolu+iju# !@A i $" odu*evljeno su reagirale na pu# -uisti nisu imali jedinstvena gledi*ta o daljnjem vo enju dravne politike, a nisu ni bili dorasli problemima do koji, je do*lo zbog prevrata# Tek nakon pua su poeli odluivati treba li se opredijeliti za rat ili mir, i kako rije*iti problem "anovine 1rvatske# ? ovisnosti o tome trebalo je sloiti novu vladu# !imovi&, koji je kao i ve&ina vode&i, puista bio za mir, sastavlja novu vladu# ? nju je morao ukljuiti i predstavnike 1rvata i !lovena+a, da ne bi do*lo do razdora i gra anskog rata# ? nju ulazi i Maek 5potpredsjednik6, nakon *to mu je !imovi& garantirao da &e se po*tovati "anovina, te da je ak spreman i&i u prav+u ve&e ,rvatske autonomije# Ribbentrop je Maeku '#3# poruio da se dri podalje od vlade# Istoga dana u posjet mu stiu $eesenmaGer i posebni njemaki izaslanik Malletke, koji ga uvjeravaju da je do*lo
=

vrijeme da se 1rvatska odijeli od !rbije i proglasi NA1, kako bi njemake ete imale povod za ulazak u Jugoslaviju, te da &e postaviti njega na elo osamostaljene 1rvatske# Maek je to odbio, saop&iv*i da &e u&i u novu vladu, koja &e potvrditi pristupanje Trojnom paktu, te da nema razloga za rat protiv Jugoslavije# Nakon toga Nijem+i stupaju u kontakt s usta*ama, koji pri,va&aju vodstvo drave# Maek je u vladu u*ao znaju&i da slijedi njemaki napad, ali da nije stupio u vladu izgledalo bi kao da podrava Nijem+e# To nikako nije ,tio, jer nije ,tio da se 1rvatska vee uz /a*istike sile, jer je vjerovao da &e one izgubiti u ratu# Aa bi dobila na vremenu, vlada diplomatskim putem nastoji uvjeriti 1itlera i Mussolinija o lojalnosti novog reima, te da ostaje u Trojnom paktu# Istodobno poinje razgovore s predstavni+ima $" i !@A o nji,ovim mogu&nostima pruanja pomo&i Jugoslaviji# ? zemlji se sve vi*e *iri anti/a*istiki revolt# Bele odba+iti pristupanje Trojnom paktu, ali i reim koji je taj pakt sklopio# $lada se ogradila od tog pokreta# :bjektivno, vlada nije ni*ta mogla uiniti da sprijei napad 1itlera - imala je premalo vremena, bila je previ*e ,eterogenog sastava, kolebljiva i dezorijentirana# Nije donijela nikakve odluke za jaanje obrane zemlje, jer se bojala da &e to izgledati kao provoka+ija 1itleru# 8#3#'(3'# potpisan je ugovor s !!!R-om o prijateljstvu i nenapadanju 5Jugoslavija je ,tjela i o savezu i uzajamnoj pomo&i, ali !!!R je to odbio6# -o*to se saznalo da je napad poeo, da ne bi naljutili Nijem+e, Rusi su antidatirali ugovor na =#3# No, bio je samo /ormalan# NA%AD 'I!LERA NA JUGOSLAVIJU 1itler je bio zateen doga ajima, im je uo za pu odluio je vojno uni*titi Jugoslaviju# ? tri dana donesene su tri razliite odlukeF prvo potpisivanje -akta, pa pu kao njegovo otkazivanje, pa dva dana kasnije nova vlada izjavljuje lojalnost paktu nadaju&i se da &e izbje&i rat# Nema strpljenja# Buri zbog toga *to eli *to prije napasti !!!R# Jo* istoga dana 1itler nare uje napad 5Pothvat 2 ! i poziva Italiju, Ma arsku i
8

"ugarsku da mu se pridrue, obe&avaju&i im teritorijalne ustupke# Napad na Jugoslaviju odloio je napad na !!!R za pet tjedana# !mjerni+e za rat protiv Jugoslavije u 1itlerovu proglasu - potreba za*tite njemake na+ionalne manjine od nove srpske vlade, koja eli "alkan staviti na raspolaganje "ritan+ima, te kao potrebu uspostavljanja novog poretka na "alkanu# -rikazuju napad kao napad protiv srpske vlade u slubi 2ngleske, a ne naroda Jugoslavije, te kao pomo& nesrpskim narodima da se oslobode srpske diktature# Aao je i upute koji dijelovi Jugoslavije kome pripadaju# Tad mu je Mussolini dao do znanja da u osobi -aveli&a ima kartu za 1rvatsku# Aan prije napada 1itler je obavijestio Mussolinija o napadu# "ez ikakvog ultimatuma, napad je poeo 8#3#'(3'# bombardiranjem "eograda, nakon kojega je slijedio prodor kopneni, snaga iz "ugarske, Ma arske i @ustrije# -ridruila mu se i Italija# Jugoslavenska vojska bila je slabo opremljena i neorganizirana, a imala je i lo*u taktiku# :ekivali su napad sa sjevera, pa su se ,tjeli povu&i do !oluna i tamo stvoriti /rontu kao u prvom svjetskom ratu# Cbog toga nije bilo obrambeni, utvrda prema Rumunjskoj i "ugarskoj, *to su Nijem+i iskoristili, i iznenadili jugoslavenski general*tab# ? bombardiranju "eograda poginulo je oko 'D 444 ljudi, *to je predstavljalo velik *ok# 7ralj i vlada preko ?i+a, !arajeva i Nik*i&a napu*taju zemlju# "jei i ban Ivan Euba*i&# Maek napu*ta vladu i odlazi u Cagreb# $ojska je bila u potpunom rasulu, pa njezin predstavnik gen# Radivoje Jankovi& 'D#3# u "eogradu potpisuje bezuvjetnu kapitula+iju# $ojniki poraz pospje*io je dravno-politiko rasulo# ? ratu protiv nadmo&ni, snaga, Jugoslavija je bila na+ionalno, so+ijalno i politiki razjedinjena# !lom je zapravo bio rezultat stanja u kojem je buroaska monar,ija doekala agresiju# I sami napadai bili su iznena eni s kakvom su lako&om slomili Jugoslaviju# Npr# Njemaka je imala '=' mrtvog vojnika u +ijelom osvajanju Jugoslavije# Teritorij dijele "ugari, Nijem+i, Talijani i Ma ari#
D

?spostavljen je sloen okupa+ijski sustav# :snovna podjela bila je na talijansko i njemako podruje, no unutar obje zone organizirana je vojno-+ivilna vlast razliitog ustrojstva# Neki dijelovi su bili potpuno anektirani, a u drugima su /ormirane doma&e vlasti ovisne o tal# ili njem okupa+ijskim snagama# Nijem+i su anektirali sjeverni dio !lovenije, a Italija juni, kao i dio ,rv# teritorija uz jadransku obalu i gotovo sve otoke# %rna Gora je postala talijanski posjed s imenovanim guvernerom# Capadni dio $ojvodine anektirala je Ma arska, a "anat Njemaka# !rbija, svedena na grani+e od prije balkanski, ratova, bila je pod njemakom okupa+ijom, uz vladu generala Milana Nedi&a# $e&i dio Makedonije anektirala je "ugarska, a zapadni dio je prikljuen @lbaniji, kao i dio 7osova# Na tim teritorijima bilo je vojni, /orma+ija koje su sura ivale s okupa+ijskim vlastima - u !loveniji domobranstvo, u !rbiji srpska narodna straa i ;Cbor; Aimitrija 9joti&a, u %# Gori /ederalistike skupine, na 7osovu balisti, u "i1 posebne muslimanske postrojbe# US%OS!AVA NE(AVISNE DR)AVE 'RVA!SKE %rogla*e je ND' Ao pua u "eogradu Njemaka je bila za odranje Jugoslavije, no nakon toga, 1itler se odluuje na njezino razbijanje, s im se slae i Mussolini# Aan nakon pua poziva na razgovor -aveli&a u svoju reziden+iju u $ili Torloniji - prvi izravan susret nji, dvoji+e, prisutan je bio jedino talijanski v#d# ministra vanjski, poslova .ilippo @n/uso# !aop&ava -aveli&u planove Italije i Njemake za Jugoslaviju i daje mu na znanje da &e Italija omogu&iti usta*ama preuzimanje vlasti u 1rvatskoj uz zadovoljenje tal# pretenzija na ,rv# obali# -aveli& pristaje# ?sta*e u Italiji se pripremaju za napad, kada &e i oni u&i u 1rvatsku# Nji, oko 0=4 prebaeno je u -istoiu, gdje su dobili uni/orme i oruje# !miju koristiti radio-.irenzu svakog dana nakon 00, za svoju promidbu 5radio $elebit6#

>

'# 3# -aveli& izdaje prvu odredbu glavnog usta*kog stana do*ao je as da ustanu na obraun za domovinu# $eze s 1rvatskom su ima slabe, primaju samo malo vijesti, a nakon pua je grani+a zatvorena# Nijem+i tada nisu imali konkretan plan za 1rvatsku, ele se pribliiti Maeku 5ima ve&i utje+aj na ljude6# Nastoje da on ne u e u !imovi&evu vladu# -oslani+i iz "erlina, Halter Malletke i 2dmund $eesenmaGer dobili su zadatak da ga pridobiju da stupi na elo osamostaljene 1rvatske# Maek odbija nji,ove ponude i pregovara sa !imovi&em o ulasku u vladu, no ne suprotstavlja se otvoreno Nijem+ima# Nijem+i se okre&u usta*ama# Nakon poetka napada na Jugoslaviju, Maek se vratio u Cagreb# Njemake trupe dolaze nadomak gradu, a $eesenmaGer sa !# 7vaternikom priprema progla*enje samostalne 1rvatske, iznudiv*i Maekovu podr*ku# !lavko 7vaternik '4# 3#'(3'# preko radio-Cagreba, dok su njemake trupe ulazile u grad, ita proglas o uspostavi NA1# Nakon toga proitana je i Maekova izjava kojom poziva narod na suradnju s novom vladom# %aveli+ev povratak u ,e"lju -rogla*enje NA1 dogodilo se u dogovoru usta*a i Nijema+a, pa se Mussolini upla*io za svoje interese# -aveli& iz .irenze kre&e prema -istoji, gdje su usta*e sa !ardinije# $ijest o progla*enju NA1 uo je na radiju# ?znemiren je jer se to odvilo njemu iza le a, te brine kako &e ga Nijem+i pri,vatiti# ''# 3# u Rimu ga prima Mussolini# Aogovoreno je da krene u Cagreb i obe&ava mu priznanje drave, a za uzvrat trai dalmatinske gradove# $on Ribbentrop *alje brzojav $eesenmaGer u kojem 1rvatsku prepu*ta Italiji, no ele imati kontrolu nad situa+ijom# -reko Trsta i Rijeke -aveli& s usta*ama kre&e u ,rvatsku# ')#3# boravi u 7arlov+u# Tamo ga je doekao !# 7vaternik#

:bavlja razgovor s njim i s $eesenmaGerom - dogovor o suradnji# Tu se sastao i s @n/usom# Ca to vrijeme je u Cagrebu /ormirano dravno vodstvo, kojem je predsjedao M# "udak, a !# 7vaternik je bio zamjenik poglavnika# '=# 3# ujutro poglavnik stie u Cagreb i smje*ta se u "anskim dvorima# 7vaternik objavljuje na radiju da je poglavnik stigao# '8# 3# poglavnik je imenovao prvu vladuF on sam je *e/ drave 5poglavnik6, predsjednik vlade i ministar vanjski, poslova# -omo&nik mu je Mladen 9orkovi&# -otpredsjednik vlade je :sman 7ulenovi&# Ministar domobranstva i zapovjednik vojske postaje !# 7vaternik, a ministar unutra*nji, poslova @# @rtukovi&# Ministri su jo* bili M# "udak 5bogo*tovlja i nastave6, Mirko -uk 5pravosu a6, Ivan -etri& 5zdravstva6, 9ovro !u*i& 5gospodarstva6I Ee/ Ravnateljstva za javni red i sigurnost postaje Aido 7vaternik, a zapovjednik usta*ke vojni+e J# Rukavina# -rvi zakonski akt 'D# 3# bila je Cakonska odredba za obranu naroda i drave# %ri, a je ND' i utvr-iva je gra i.a !lavko 7vaternik i -aveli& *alju brzojave 1itleru u kojima mu se za,valjuju, te mole priznanje drave# -aveli& *alje brzojav i Mussoliniju, koji se u svom odgovoru naelno sloio s priznavanjem NA1, ali postavlja pitanje Aalma+ije# '=# 3# Njemaka i Italija brzojavima priznaju NA1# :ba brzojava navode da &e se pitanje grani+a rije*iti u ;slobodnoj izmjeni misli; izme u zainteresirani, strana# -aveli& trai priznanje i od 1ort,Ga# $on Ribbentrop upu&uje preporuke za priznanje NA1 1ort,Gu, kralju "orisu, @ntones+uu i slovakom predsjedniku Tissou# ?skoro NA1 priznaju Ma arska, "ugarska, !lovaka i Rumunjska# ? lipnju Epanjolska i Japan, pa 7ina, Aanska i .inska, te Mandurija to su sve drave koje su priznale NA1# <lani+e su ili Trojnog ili

'4

@ntikominternskog pakta, kojem pristupa i NA1# Razmjenjuju diplomatske predstavnike# Njemaki poslanik u NA1 je bio !ieg/rid 7as+,e, a talijanski Ra//aello %asertano# NA1 se trudi da dobije priznanje $atikana i uspostavi diplomatske odnose s papom -iom JII# -aveli& ga posje&uje u svibnju, no tokom itavog postojanja NA1 se samo vr*ila izmjena delega+ija bez priznanja de iure# Izaslanik u Cagrebu bio je opat Giuseppe Mar+one# $atikan je priznavao jugoslavensku izbjegliku vladu u 9ondonu# Ri"ski ugovori -aveli& odugovlai utvr ivanje grani+e s Italijom# Nijem+i ele da Italija dobije samo "oku, a da Aalma+ija ostane 1rvatskoj, no nemaju povjerenje u -aveli&a# ? "eu se sastaju %iano i von Ribbentrop# %iano trai da se Italiji prikljui +ijela obala od Rijeke do 7otora, te najavljuje mogu&nost uspostave personalne unije NA1 i Italije# Ribbentrop se u poetku nije slagao, ali popu*ta na za,tjev 1itlera koji ne eli poremetiti odnose s Italijom zbog NA1# -regovori Italije i NA1 poinju 0=# 3# '(3'# u 9jubljani %iano i -aveli&# %iano ima dva prijedlogaF Italiji bi trebala pripasti +ijela obala od Rijeke do 7otora, plus unutra*njost do linije 7arlova+ - Mostar - %rna Gora# umjereniji - pripala bi im tzv# ;povijesna Aalma+ija;, ali bi se NA1 upravno tijesno povezala s Italijom# -aveli& ne pri,va&a niti jedan od prijedloga, trai da NA1 dobije Trogir, !plit, Aubrovnik i neke otoke# Ni*ta nije postignuto# -aveli& se nadao podr*+i Njemake u pitanju razgranienja, no ona je izostala# -regovori s Italijom se nastavljaju diplomatskim kanalima# -aveli& pristaje na odstupanje !plita i Trogira Italiji, s tim da sudjeluje u upravi !plita# Na toj osnovi odvijaju se zavr*ni pregovori s Mussolinijem u Tri&u D# =# '(3'# Aogovoreno je da &e ugovor

''

biti potpisan u Rimu# -aveli& tamo odlazi '># =# i potpisuju tzv# Rimske ugovore, koji se sastoje od tri dokumentaF '# Grani+e - 1rvatskoj je ostao samo podvelebitski dio primorja i obala od :mi*a do Aubrovnika - gospodarski slabiji 0# NA1 se obvezuje da tamo ne&e podizati vojne objekte niti drati mornari+u )# ? politikom pogledu Italija ;preuzima jamstvo za politiku nezavisnost 7raljevine 1rvatske;, a 1rvatska ne&e preuzimati obveze koje bi se kosile s tim jamstvom !lubena vijestF uspostavljena je 7raljevina 1rvatska, a -aveli& je $ittoriu 2manuelu III# ponudio krunu kralja Cvonimira# Ca njenog nositelja je odre en vojvoda od !poleta# Nakon kapitula+ije Italije, svi su ti krajevi ukljueni u NA1# Ra,gra i/e je s ostali" susje0i"a :dlukom poglavnika, a u sporazumnosti s 1itlerom, D# 8# '(3'# je progla*ena istona grani+a NA1 prema !rbiji# :na je i*la od u*&a !ave u Aunav uzvodno do u*&a Arine, zatim uzvodno Arinom do "rusni+e i odatle starom grani+om !rbije i "osne# ')# =# potpisivanjem ugovora izvr*eno je razgranienje s Njemakom u !loveniji# Aio !lovenije bio je pod Italijom, pa je ta grani+a utvr ena u srpnju# Grani+a je i*la od Bumberake gore, rijekom 7upom, preko Gorskog 7otara do "akarskog zaljeva# -ri razgranienju s Ma arskom do*lo je do problema zbog Me imurja, koje su okupirali Ma ari# Bele grani+u iz '('>, kada je ono bilo nji,ovo# Nji,ova delega+ija u lipnju trai da se sklopi ugovor o pristupu Ma arske Jadranskom moru preko NA1# !vi su prijedlozi odbijeni# !tanje se zakompli+iralo kada je zapovjednik ma arske posade u <akov+u '4# D# izdao proklama+iju o prikljuenju Me imurja Ma arskoj# Cagreb je uputio protestnu notu, ali nisu imali mogu&nosti drugaije se suprotstaviti#

'0

'8# '0# ma arski parlament je pripojio Me imurje Ma arskoj# ? sijenju je vlada NA1 uputila jo* jedan protest, no ni*ta se nije promijenilo# !jeverna grani+a nikad nije ugovorno odre ena# US!ROJS!VO DR)AVE I UNU!ARNJA ORGANI(A$IJA %oglav ik Nakon zakljuivanja Rimski, ugovora, -aveli& prepu*ta mjesto ministra vanjski, poslova 9orkovi&u# :d svibnja do kraja '(3'# -otpredsjedni*tvo vlade bilo je u "anja 9u+i# -aveli& je bio predsjednik vlade i poglavnik - *e/ drave# Titulu poglavnika imao je jo* u emigra+iji kao vr,ovnik usta*ke organiza+ije# To upu&uje na tijesnu povezanost, odnosno jedinstvo usta*ke organiza+ije i dravne vlasti# -aveli& donosi sve vanije odluke u unutra*njoj i vanjskoj politi+i NA1, imenuje sve visoke dunosnike 5usta*ke i u vlasti6# $r,ovni je zapovjednik oruani, snaga# Nije bilo parlamenta, pa on donosi i potpisuje sve zakonske odredbe# ? njegovim rukama bila je kon+entrirana sva vlast# NA1 nije imala ustav, nego se njezin unutra*nji sustav zasnivao na razliitim zakonima i odredbama, koje je donosio poglavnik# Uspostavlja je orga a ove vlasti Nakon uspostave NA1 bilo je potrebno organizirati vlast i izgraditi novi upravni aparat# -ri tome su novoj vlasti priline smetnje stvarale njemake i talijanske trupe u zemlji# 00# 3# objavljena je odredba da se svi inovni+i banovina stavljaju na raspolaganje nadlenim ministrima# :ni i, mogu po volji otpu*tati, premje*tati - reorganiza+ija postoje&eg inovnikog aparata# @rtukovi& je potpisao i naredbu prema kojoj u roku od '3 dana svi inovni+i i vr*itelji akademski, zvanja moraju dostaviti izjave o rasnom podrijetlu svom i branoga druga#
')

-rvi organizatori vlasti na terenu su bili privremeni usta*ki povjereni+i, koje je imenovao Glavni usta*ki stan iz redova dugogodi*nji, pripadnika usta*kog pokreta# Nji,ov zadatak je bio da na terenu postavljaju pojedin+e za nie dunosnike dravne uprave i usta*kog pokreta - dolazi do promjena na elu kotareva i op&ina# <esto su isti ljudi vodili i gradsku upravu i usta*ke podruni+e istovremeno# -osebna panja bila je posve&ena "i1# Glavnim povjerenikom za "i1 imenovan je Jure .ran+eti&# Na podrujima koja su okupirali Talijani bilo je te*ko uspostaviti vlast, jer su oni ometali, za razliku od Nijema+a# Na svojim podrujima Talijani su uspostavili i +ivilnu vlast, *to je izazvalo protutalijansko raspoloenje u 1rvatskoj# Nakon Rimski, ugovora, stanje se ne*to popravilo, jer je uspostavljena demarka+ijska zona u kojoj se polako organizirala ,rvatska vlast# Uprav a po0jela ? lipnju '(3'# poglavnik je objavio odredbu o podjeli NA1 na velike upe kao upravne oblasti# Na elu je veliki upan kao pouzdanik vlade, koji vodi +ijelu gra ansku upravu, a kojega imenuje poglavnik# Grad Cagreb podre uje se neposredno vladi NA1# Bupe -aveli& obja*njava kao oivljavanje stari, tradi+ija# .ormirane su i u "i1 i to tako da se izbri*e postojanje dotada*nji, grani+a - uvr*&uje se na+ionalni prostor# :snovane su 00 velike upe# Aijelile su se na kotareve 5'3'6, te na op&ine 5(D>6# -ovr*ina NA1 iznosila je oko '40 444 km0# Orga i,a.ija usta*kog pokreta ?sta*ka organiza+ija morala se reorganizirati kako bi postala dorasla situa+iji - sada je imala dravu koju je trebalo voditi# -oglavnik je odredio da se djelatnost dotada*njeg ?sta*kog stoera u Cagrebu prenosi na Glavni usta*ki stan# Time usta*ki pokret postaje regularna organiza+ija, a usta*ki
'3

stan postaje vr,ovni organ politike organiza+ije# Ajeluju prema svom ?stavu iz '()0# ? NA1 politiki, stranaka nije bilo# Glavni usta*ki stan inili su poglavnik, doglavni+i, poglavni poboni+i i povjereni+i# !amo je nominalno vr,ovni organ usta*ke organiza+ije# Nikada se nisu ni sastajali, jer je poglavnik sve odluke donosio sam# No, iako nisu djelovali kao jedinstveno tijelo, oni su imali druge /unk+ije i bili su najutje+ajnija skupina ljudi u NA1# -rema poglavnikovoj odredbi, 03# 8# '(3'# djelatnost usta*kog pokreta dijeli se na tri graneF '# politiko - organiza+ijskaF Cadatak da organizira lanstvo, te da brine o du"evnom odgoju lanova i puanstva# ? upama su organizirani usta*ki stoeri na elu sa stoerni+ima, a u op&inama tabori sa taborni+ima# ? pojedinim selima /ormirani su rojevi na elu s rojnikom# -osebna panja posve&ivala se odgoju mladei 5usta*ka mlade od D - 0D godina6# Aijeli se na uzdani+u 5D-''6, junake 5''-'=6, !tarevi&evu mlade 5'=-0'6 i sveuili*tar+e# 0# ?sta*ka vojni+a - vojni dio organiza+ije, po uzru na /a*istike vojne jedini+e# !astoji se od rojeva, vodova, satnija, bojni pukovnija i zdrugova# )# ?sta*ka nadzorna sluba 5?N!6 - prati rad dravni, i usta*ki, dunosnika, organiza+ija i ustanova# !uzbija sve *to *teti nezavisnosti, name&u se svuda, *to izaziva protivljenje drugi, usta*ki, institu+ija nji,ovom statusu# 'rvatski 0r1av i sa2or 03# '# '(30# poglavnik objavljuje odredbu o sazivu sabora# ?jedno odre uje tko je pozvanF svi jo* ivu&i zastupni+i posljednjeg ,rv# sabora '('>#, zastupni+i izabrani '()>#, lanovi Glavnog odbora biv*e 1!!, lanovi vije&a 1!-, doglavni+i, poglavni poboni+i, povjereni+i G?!-a, dva predstavnika Nijema+a# -rvo zasjedanje odrano je 0)-0># 0# '(30# Jo* su mu bili nazoni lanovi vlade, diplomatski kor, te visoki +rkveni
'=

dostojanstveni+i# $odio ga je najstariji zastupnik Marko Ao*en# -oglavnik je odrao pozdravni govor# !abor je donio odluku o ni*tavnosti svi, propisa doneseni, od '# '0# '('># do progla*enja NA1# -otpisao ju je poglavnik, pa je postala zakonom# .unk+ija !abora je bilo samo progla*avanje poglavnikovi, poteza# <lanovi 1!!-a postavljaju pitanje gdje je Maek i za*to je li*en slobode# -aveli& odgovara da je na prisilnom boravku kako ne bi dolazio u kontakt sa izbjeglikom vladom# !abor se sastao samo jo* dva puta, u travnju i prosin+u '(30# ORU)ANE SNAGE Do"o2ra stvo Redovna vojska NA1, stvorena '4# 3# '(3'# -opunjava se regrutiranjem# :rganizirao ga je !# 7vaternik# <asni+i su svi bili 1rvati, uglavnom iz biv*e jugoslavenske i austrougarske vojske# :d '(30# dozvoljen je ulaz !rbima u domobranstvo# $ojna sila NA1 dijelila se na kopnenu, zranu i pomorsku vojsku, te oruni*tvo i promet# ?mirovljeni general !lavko Etan+er zapovjednik je kopneni,, $ladimir 7ren zrani,, a Kuro Jakin plovni, snaga# -ri ustroju vojske morali su se drati njemake naredbe ,rv# vojne mogle su imati >44 vojnika i pu*aka, te '8 strojni+a samo za odravanje reda i mira# -ojava partizanskog pokreta prisilila je Nijem+e da dozvole ve&u vojsku# ? Cagrebu je osnovana Aomobranska vojna akademija za *kolovanje asnika# Mornari+a je bila slaba zbog male obale i Rimski, ugovora, a zrakoplovstvo zastarjelo#

'8

Voj o-teritorijal a orga i,a.ija Ao jeseni '(3'# kopnena vojska je podijeljena na = divizijski, podruja# Cbog izbijanja oruane pobune protiv NA1 ,itno se pod oruje pozivaju novi obvezni+i, a snage se preba+uju u ugroene krajeve# Tada je napravljena i nova podjela na tri domobranska zbora, sa sredi*tima u -etrinji, "anja 9u+i i Travniku# 'rvatski legio ari Nakon napada Njemake na !!!R, -aveli& 1itleru nudi pomo& svoji, jedini+a# Nakon obuke, u jesen '(3'# je )8(# pje*aka pukovnija prebaena na istoni /ront# ?ni*tena je u bi+i za !taljingrad# Oru1 i*tvo Aio su oruani, snaga, ali imaju posebno zapovjedni*tvo# Cadatak im je ouvanje javnog reda i mira, te sigurnosti gra ana# ? 1rvatskoj je bilo 844-D44 postaja, a broj im je ovisio o broju stanovnika# ?laniti se smiju samo 1rvati mla i od 08 godina# Usta*ka voj i.a :na je vojni dio usta*ke organiza+ije, od srpnja '(30# postaje i dio oruani, snaga NA1# Nju ine poglavnikova tjelesna bojna 5-T"6, redovne djelatne bojne, usta*ki podmladak, radna sluba# -T", sastavljen uglavnom od usta*a koji su se vratili iz Italije, kasnije je pro*iren u -oglavnikov tjelesni sdrug# :d dvije bojne u !arajevu osnovana je %rna legija, kojoj je na elu bio prvo Jure .ran+eti&, a potom Ra/ael "oban# -ostojala je i eljeznika vojni+a - za osiguravanje pruga i prometa#

'D

? vojni+u spadaju i ?N!-ove naoruane jedini+e - uvaju kon+entra+ione logore# 7rajem '(3)# domobrani i vojni+a se stapaju u ;oruane snage;, pa i ministarstvo domobranstva postaje ministarstvo oruani, snaga# %oluvoj i/ke postroj2e <asna radna sluba - obvezna za sve od '=-'> godina, trajanje 3 mjese+a# 7asnije - Aravna asna radna sluba - traje godinu dana# Javni radovi i radovi u privredi - za vojne potrebe# Cabranjena za nearijev+e# Narodna za*tita - spreavanje i otklanjanje *tetni, posljedi+a rata i prirodni, nepogoda# GOS%ODARSKE %RILIKE Os ov a o2ilje1ja :rganizirano je po uzoru na njemako gospodarstvo u III# Rei+,u - eli se stvoriti novi gospodarski poredak# !nano upletanje drave# ? NA1 nadzor provodi Ministarstvo za obrt, veleobrt i trgovinu# :snivaju se strune zajedni+e# !ve to nije imalo nikakvog uoljivog rezultata, pa se zadovoljavanje gospodarski, interesa osiguravalo mjerama represije# !ama usta*ka promidba nagla*avala je da se treba prilagoditi gospodarskom prostoru Njemake i Italije# NA1 mora udovoljavati znatnim obvezama prema svojim za*titni+ama# ! Njemakom je sklopljen privredni sporazum u svibnju '(3'# NA1 je Njemakoj dala pravo na neogranieno iskori*tavanje industrijski, sirovina, a i snositi &e tro*kove njemake vojske na svom podruju# Ca dravu je to bio golemi teret# 2konomski odnosi s Italijom temeljili su se na Rimskim ugovorima# !vaka tri mjese+a zakljuivani su dodatni ugovori#
'>

NA1 je izdravala i talijansku vojsku u zemlji, te u anektiranim podrujima 5Aalma+ija6# Talijani su dobili i pravo sjee *uma# :bje zemlje nastoje gospodarski *to vi*e izvu&i iz 1rvatske, svaka za sebe# Ku a ? svibnju '(3'# osnovana je 1rvatska dravna banka# ?vodi i vlastitu novani+u - kunu# $rijednost joj se uskoro poela smanjivati, jer su Nijem+i pla&ali zaplijenjenim jug# dinarima, koji su jo* neko vrijeme vrijedili# :sim toga, Nijem+i su tiskali okupacijsku marku, koju je NA1 morala mijenjati# Aolazi do ,iperin/la+ije# I 0ustrija i ru0arstvo Najvi*e pri,oda vladi donose industrija, trgovina, pa obrt# Industrijska proizvodnja u NA1 neprestano se smanjivala 5rat, nedostatak sirovina, radne snage, poreme&aji u prometu zbog partizanski, diverzija, gubitak kontrole nad teritorijem6# Najjaa je bila drvna industrija# Glavnina kapitala pripadala je dionikim dru*tvima, a dravna poduze&a inila su manje od )L# :ko =4L ti, dioniki, dru*tava bilo je strano, tako da industrija nije bila u ,rvatskim rukama# $lada NA1 radi na vra&anju industrije u ,rvatske ruke 5uklanjanje !rba i Bidova6# Aolazi do pada rudarske proizvodnje u "osni 5eljezo i ugljen6, zbog djelovanja partizana# To je jo* jedan od uzroka gospodarske nestabilnosti NA1# I,vo, ra0 e s age !lanje ==444 radnika u Njemaku dogovoreno je sporazumom# No, oni postavljaju sve ve&e za,tjeve, usprkos protestima vlade NA1 da im nedostaje radnika# Radni+i su tamo dobivali samo smje*taj 5u logorima6 i pre,ranu# Nji,ovim obiteljima je NA1 trebala pla&ati naknadu, ali to je bilo rijetko# ? sijenju '(33# u Njemakoj je bilo oko '>4 444 radnika iz NA1#
'(

%re3ra a sta ov i*tva 7oliina pre,rambeni, proizvoda bila je u stalnom opadanju# Ra+ioniranje namirni+a# !labe etve zbog pljaki, diverzijaI Nesta*i+a krumpira, gra,a, stoarski, proizvoda, masti#

VJERSKE (AJEDNI$E Katoli/ka .rkva ? 7raljevini Jugoslaviji nije se po*tovala ravnopravnost religija# 7ada je progla*ena NA1, zagrebaki nadbiskup !tepina+ pozdravio je pojavu nove drave, u svojoj poslani+i u travnju '(3'# I sarajevski nadbiskup Ivan Eari& dao je podr*ku NA1# ?sta*ke vlasti nastojale su odravati *to vr*&u suradnju s %rkvom, zbog njenog velikog utje+aja na *iroke slojeve puanstva, a i zbog pomo&i da dobiju priznanje $atikana# %rkveni vr, je uputio $atikanu preporuku da prizna NA1, no priznao ju je samo de #acto# ? srpnju '(3'# u Cagrebu je odrana prva kon/eren+ija katoliki, biskupa u NA1# -rimio i, je i -aveli&# %rkveni vr, na elu sa !tepin+em zamjerao je postup+ima usta*kog reima, pa je svoje albe nekoliko puta poslao i poglavniku# "ez obzira na to, mnogi sve&eni+i su podravali usta*ku vlast, kao i neke katolike organiza+ije# $ano pitanje u odnosima 7at# +rkve i vlasti bilo je pokr*tavanje !rba# "iskupi su se opirali usta*kim pritis+ima za nasilno pokatoliavanje pravoslava+a# -rotive se nasilnom i masovnom pokr*tavanju !rba, koje su provodile vlasti, te ru*enju pravoslavni, +rkvi#

04

!tepina+ je objavio da nitko ne smije biti primljen u 7at# +rkvu, osim ako to sam eli# !ve&eni+ima je uputio povjerljive instruk+ije da mogu na katoli+izam konvertirati Bidove ili pravoslav+e koji i, to zamole ako su u smrtnoj opasnosti, kako bi se spasili ljudski ivoti# '(30# vlasti su uvidjele proma*aj svoje politike prema pravoslav+ima, pa pribjegavaju drugaijem rje*enju# 'rvatska pravoslav a .rkva -opis iz '()'# navodi da u grani+ama NA1 ima )4,=L pravoslava+a# $e&inom su to !rbi# Na teritoriju NA1 prestala je nadlenost !rpske pravoslavne +rkve 5zbog autoke/alnosti - ne moe biti srpska +rkva u 1rvatskoj6, pa su ostali bez +rkvene organiza+ije# Naziv srpskopravoslavna vjera zamijenjen je nazivom gr$koisto$na vjera, a ukinut je i julijanski kalendar# -oinje i ak+ija prisilnog prekr*tavanja pravoslava+a# ? oujku '(30# poeli su razgovori o osnivanju posebne pravoslavne +rkve u 1rvatskoj# -redstavnik !rba bio je mitropolit Josi/, a veza s njim je uspostavljena preko Milo*a :brkneevi&a, pravnog savjetnika !-%# ? pregovorima je izra en ?stav 1rvatske pravoslavne +rkve, te odre eni kandidati za najvi*a mjesta u ,ijerar,iji# !tupio je na snagu 8# 8# '(30# Na elo 1-% je postavljen biv*i mitropolit Novomoskovski Germogen# :rganizirana je zagrebaka mitropolija i jo* tri epar,ije# !tvaranje 1-% predstavlja zaokret vlade NA1 ne samo u vjerskoj politi+i, nego i u *irem politikom odnosu prema !rbima# %ilj je bio stvaranje tolerantnije atmos/ere# :snovane su i %ora pukovnije 5domobranski radni pukovi6, sa iskljuivo pravoslavnim sastavom#

0'

Isla"ska vjerska ,aje0 i.a !tav prema Muslimanima u "i1 stvoren je jo* u Italiji# "i1 je u usta*koj kon+ep+iji bila sastavni dio NA1# -rema toj kon+ep+iji njeno puanstvo je uglavnom bilo ,rvatsko, a Muslimani su po na+ionalnoj pripadnosti 1rvati# Nakon uspostave NA1, usta*e poduzimaju mjere za potpunu kroatiza+iju "i1 5i bosanske !rbe6# Nagla*avaju da je islam bio snaga koja je kroz burnu povijest odrala iskonsku ,rvatsku krv# 7ako bi privukao Muslimane, -aveli& eli vjerskoprosvjetnu autonomiju, na+rt za &slamski zakon i ustav napravljen je ve& u srpnju '(3'# Ravnopravnost Islama i 7atoli+izma# Gradi se i damija u Cagrebu 5preure en Muzej likovni, umjetnosti6# KUL!URNI )IVO! Nove vlasti posve&ivale su mu veliku pozornost# 7ulturnim institu+ijama dana je uloga glavni, promi+atelja na+ionalne svijesti i ideolo*ke preobrazbe u usta*kom du,u# "rigu o kulturnoj politi+i vodi Ministarstvo bogo*tovlja i nastave, no najutje+ajniji inila+ na kulturnom planu bilo je Glavno ravnateljstvo za promidbu# -rovode i +enzuru# Novi e i /asopisi !va tiskarska poduze&a usta*ka vlast na+ionalizira# :bustavljeno je izlaenje svi, dotada*nji, listova# Izlazi dnevni list 'rvatski narod, koji je bio tjednik usta*ke domovinske skupine prije uspostave NA1# ? :sijeku je izlazio 'rvatski list# Tjedni+i su bili namijenjeni promidbiF (sta"ka mlade), (sta"a, (sta"kinja# ? oujku '(30# pokrenut je tjednik Spremnost# $ladin povjerenik za novinstvo Mijo "zik upozorio je novinare da posebnu panju moraju posvetiti poglavniku, te da niti jedna osoba u NA1 nije tako vana kao on#
00

K ji1ev i je,ik i pravopis ?sta*ka vlast pristupila je i*&enju jezika od srpski, utje+aja koji su nametani tijekom Jugoslavije, te utvr ivanju posebnosti ,rvatskog jezika# ?stanovljavanje razlika od srpskog jezika, novi pravopis 5korienski6# 'rvatska aka0e"ija , a osti i u"jet osti Nastala kao tenja za ukidanjem veza s jugoslavenskom pro*lo*&u# 1@C? je osnovana '0# D# '(3'# posebnom poglavnikovom odredbom, kojom je i imenovano prvi, '4 akademika# 'rvatsko sveu/ili*te :snutkom NA1 prekida se nastava na postoje&im /akultetima, a u zgradama se smje*taju njemake i usta*ke postrojbe# :tpu*ta se pro/esore !rbe i Bidove# Na poetku slijede&e akademske godine ukinuta je autonomija sveuili*ta i ono je stavljeno pod nadzor Ministarstva nastave i bogo*tovlja# Rektora, dekane i pro/esore imenuje poglavnik# !veuili*te postaje sredstvo propagande# !tudenti uglavnom nisu pokazivali naklonost usta*koj vlasti# !ve vi*e i, se prikljuuje anti/a*istikoj borbi# Mati.a 3rvatska ? "anovini 1rvatskoj u mati+i su se okupljali prousta*ki orijentirani intelektual+i# ? NA1 ima punu podr*ku vlasti#

0)

I,0ava*tvo4 ka,ali*te4 5il" :snovan je 1rvatski izdavaki bibliogra/ski zavod# Radi se na izdavanju 1rvatske en+iklopedije# -lanirana je u '0 svezaka, do sloma NA1 izdana su samo 3# Aru*tvo ,rvatski, knjievnika podijelilo se na lijevo i desno orijentirane# NA1 je podupirala po&udne# ? Cagrebu je djelovalo i 1N7# :snovano je i Ravnateljstvo za /ilm, sa zadatkom da kinematogra/iju okupi u svoje ruke# -roizvodnja /ilmski, novosti - propaganda# ODNOSI ND' S I!ALIJOM !alija ski 0iplo"at u (agre2u Talijani su za svog poslanika odabrali -aola %ortesea, no do njegovog povratka iz Japana mijenjao ga je Ra//aello %asertano# "io je angairan u pregovorima prije Rimski, ugovora# Nakon toga bio je talijanski poslanik i opunomo&eni ministar u vladi NA1# %ortese nikada nije stigao# Desig ira i 3rvatski kralj Jo* '(34# -aveli& je pristao da NA1 ima monar,ijski oblik vladavine# -onudio je krunu, koju dobiva vojvoda od !poleta, koji je imao 3' godinu# Aogovoreno je da &e ga ,rv# sabor proglasiti kraljem pod imenom Tomislav II, te da &e biti okrunjen na Auvanjskom polju# 7ada mu je $ittorio 2manuel saop&io novost, vojvoda prvo odbija krunu, no ipak pri,va&a pod uvjetom da sam osnuje povjerenstvo koje &e istraiti prilike u 1rvatskoj# ? me uvremenu je u Cagrebu objavljena odredba po kojoj Cvonimirova kruna predstavlja suverenitet 1rvatske# Nakon istrage, !poleto *alje kralju pismo u kojem govori da je narod protiv talijanskog kralja, da se samo '4L ljudi okuplja oko usta*a### te da bi pozi+ija tal# kralja bila nemogu&a# Ni sami usta*e nisu bili zainteresirani za vojvodu, pa mu se obra&aju

03

tek nakon Mussolinijeve interven+ije# :dga ao je dolazak u Cagreb, te na kraju nikada nije ni do*ao preuzeti krunu# !alija ska vojska u ND' Trupama je zapovijedao gen# $ittorio @mbrosio# Nji,ovo pona*anje nije bilo prijateljsko niti savezniko# Na podrujima na kojima su djelovale nji,ove jedini+e, podinili su sebi ,rvatsko oruni*tvo# ? ljeto '(3'# u dijelu NA1 u kojem je bila raspore ena tal# vojska 5tzv# demilitarizirana zona, jer tamo NA1 nije smjela imati vojsku, prema Rimskim ugovorima6 dolazi do borbene aktivnosti ustaniki, grupa# Tada Talijani trae da preuzmu i +ivilnu upravu na tim podrujima, emu se NA1 protivi# 7rajem kolovoza u Cagrebu - kon/eren+ija o demilitariziranoj zoni# Cakljueno je da &e +ivilnu vlast preuzeti Talijani# !tanovni*tvo tog podruja je pod prijetnjom smrtne kazne pozvano da preda oruje Talijanima# Talijani su tajno pomagali etnike# Bele ostvariti svoje ekspanzionistike namjere# %aveli+ i Kvater ik u Italiji '=# i# '8# '0 #'(3'# sastanak -aveli&a i %iana u $ene+iji# Nijem+i su Italiji ponudili da preuzme +ijelu NA1, jer su im trupe trebale na istoku, no kasnije su povukli ponudu# -aveli& je zatraio prijateljskije pona*anje talijanske Aruge armije prema NA1# !klopljeni su gospodarski sporazumi o pojaanoj isporu+i sirovina i ita# %iano eli i uspostavljanje personalne unije, ali -aveli& odbija# $eljaa '(30# - !# 7vaternik u Italiji posje&uje %iana i Mussolinija, a primljen je i kod kralja koji ga je odlikovao, te vojvodu od !poleta# -regovori o isporu+i zrakoplova i tenkova domobranima, no nisu se ostvarili#

0=

ODNOSI ND' S NJEMA&KOM Diplo"atski pre0stav i.i Njemaki poslanik u NA1 bio je !ieg/ried 7as+,e, istaknuti pripadnik !@, vrlo odan i poslu*an 1itleru# Cadatak mu je da ne prepusti Talijanima domina+iju u NA1, ali ne otvorenim suprotstavljanjem, nego pod izlikom suverenosti NA1M te uvr*&ivanje gospodarske povezanosti Njemake i NA1# "lisko je sura ivao s poglavnikom# -oslanik NA1 u "erlinu bio je "ranko "enzon# Cadatak mu je naglasiti Nijem+ima vanost prometni, putova koji idu preko 1rvatske# :pozvan je zbog nagli, izjava krajem '(3', a na njegovo mjesto postavljen je Mile "udak# Nje"a/ki ge eral u (agre2u Aa bi za*titio svoj vojne interese u NA1, 1itler je imenovao posebnog predstavnika njem# vojske u Cagrebu Glaisea von 1orstenaua# -rije odlaska u Cagreb, 1itler ga je upozorio da NA1 spada u talijansku interesnu s/eru, ali da su 1rvati rasno mnogo vrjedniji od Talijana# Cadatak mu je bio da pomogne u stvaranju ,rv# oruani, snaga# Njemaka vojska se u NA1 nalazila sjeverno od demarka+ijske linije s Italijom 5!amobor N Topusko N "ugojno N "jela*ni+a N Ja,orina N Arina N Gorade6# ? NA1 je bila i posebna obavje*tajna skupina 5pratila rad reima6# %aveli+ ko0 'itlera4 'rvatska u !roj o" paktu 8# 8# '(3'# 1itler prima -aveli&a u "er+,tesgadenu, na vlastitu molbu# 1itler eli uspostaviti gospodarske odnose, te preseliti !loven+e u 1rvatsku, a !rbe u !rbiju# Jo* ranije su se 1itler i Mussolini dogovorili da se NA1 moe prikljuiti Trojnom paktu# %iano je javio da &e se ugovor potpisati '=# 8# u $ene+iji# -aveli& ga potpisuje u dudevoj palai#

08

Aa bi NA1 to potvrdila, morala je 00# 8# '(3'# zatvoriti Generalni konzulat !@A u Cagrebu, kao i ostale lani+e# 0=# ''# '(3'# u "erlinu M# 9orkovi& u ime NA1 potpisuje njezino pristupanje @ntikominternskom paktu# 7ada je Japan zaratio sa !@A, rat su objavile i Njemaka i Italija, pa su i ostale lani+e trebale to uiniti# NA1 je objavila rat !@A '3# '0# '(3'# Nje"a/ka aro0 a skupi a !voje pozi+ije u NA1 Njemaka je osiguravala vojskom i obavje*tajnim slubama# Nakon kapitula+ije Italije one *ire svoju djelatnost# Njemaka narodna skupina 5pod imenom *ulturbund! postojala je jo* u Jugoslaviji kao kulturno-prosvjetna organiza+ija, no nakon dolaska 1itlera na vlast pretvara se u politiku organiza+iju# $o a skupine za svoje postupke ne odgovara ,rvatskoj, ve& njemakoj vladi# !jedi*te joj je bilo u :sijeku# <esto je dolazilo do sukoba izme u usta*a i pripadnika !kupine# %OLI!IKA NA$IONALNE I RASNE ISKLJU&IVOS!I (ako o0av i akti -oglavnikF ;'rvatska dr)ava biti +e ure,ena na osnovama tradicija hrvatskog naroda i najmodernijim na$elima koja su se pokazala dobrima kod na"ih saveznika-. Aakle, istie se ,rvatska na+ionalna posebnost, kao i zasade na+ionalso+ijalizma i /a*izma# -rve zakonske odredbe u NA1 odnose se na ouvanje iste ,rvatske na+ije i ivotnog prostora# Rasna politika postaje dio pravnog sustava# :dredbom se utvr uje pojam arijskog porijekla# To je osoba koja potjee od predaka koji su pripadni+i europske rasne zajedni+e# Cabranjuje im se brak sa Bidovima, a nearij+ima se zabranjuje isti+anje ,rvatski, obiljeja# :dredbe

0D

su bile usmjerene i protiv Roma, a bile su identine njemakima# I,va re0 i i prijeki su0ovi Izvanredni sudovi su uspostavljeni za provo enje zakona o na+ionalnoj i rasnoj iskljuivosti, a imali su *iroka ovla*tenja# !tvoreni su i pokretni prijeki sudovi, koje ministar pravosu a moe premje*tati prema potrebi# !redinom srpnja '(3'# osnivaju se veliki izvanredni narodni sudovi - da razmatraju odluke bilo kojeg suda ustanovljenog pret,odnim odredbama# !jedi*ta su im u Cagrebu i !arajevu# Cadatak im je bio da sprijee pojave osloba aju&i, presuda# "ili su sastavljeni od = suda+a, od koji, su dva bili su+i, a tri usta*e# :vo sudstvo je trebalo ostvarivati politiku na+ionalne iskljuivosti# ? poetku su usmjereni protiv !rba i Bidova, kasnije protiv svi, protivnika reima# 7anjive djelatnosti zadiru u sve dijelove ivota - od vr*enja propagande protiv NA1 do slu*anja strani, radio postaja, neprijavljivanja promjene mjesta boravka u roku tri danaI ? poetku je jedina kazna bilo strijeljanje, no kasnija je za lak*e prekr*aje uvedena kazna tri godine tamni+e# Redovno sudstvo imalo je marginalnu ulogu# Srpsko pita je :dma, po uspostavi NA1 poinje promidba protiv !rba# Cabranjena je &irili+a, ogranieno im je kretanje, promijenjeni nazivi neki, mjesta, u Cagrebu su iseljeni iz elitni, etvrti# ? nekim mjestima morali su nositi plave trake sa slovom -# :tpu*tanja, ,ap*enja javni, osoba# ?z pomo& Nijema+a, NA1 organizira prisilno masovno iseljavanje oko '>4444 !rba# Cakonom od )# =# '(3'# poinje nji,ovo prekr*tavanje 5uglavnom seljake, a ne inteligen+iju6# 7asnija se poinju otpremati u logore i likvidirati - srpsko pitanje
0>

sve se vi*e zao*trava, *to stvara povoljnu klimu za rast partizanskog i etnikog pokreta# Cato NA1 eli ublaiti teror, a slau se i Nijem+i# :sniva se 1-%# O0 os pre"a )i0ovi"a i Ro"i"a ? NA1 bilo je oko )8 444 Bidova# -rvo i, se gospodarski o*te&uje, slijede masovna ,ap*enja, interna+ije i strijeljanja# -redaje i, se Nijem+ima ili odvodi u kon+entra+ione logore# Bute trake sa idovskom zvijezdom# -omagala i, je Bidovska op&ina u Cagrebu i *vi+arski konzulat# 7on/is+irana imovina progla*ena je dravnim vlasni*tvom, ali dolazi u ruke istaknuti, usta*a# Romi su znatno stradali, ponajvi*e u Jasenov+u# Ko .e tra.ijski logori Catoenje i likvida+ija !rba, Roma, Bidova i 1rvata neprijatelja reima# Nadlenost nad osnivanjem logora i slanjem u,i&enika imao je ?N! 5ukinut '(3), na elu Aido 7vaternik6, te R@$I!IG?R 5Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, isto on na elu6# :snivanje logora poelo je otvaranjem tzv# sabirali*ta za privremeni boravak u,i&enika - %aprag kraj !iska, "jelovar i -oega# -rvi logor je bio Aani+a kraj 7oprivni+e - 0(# 3# '(3'# :staliF Jadovno kraj Gospi&a, !tara Gradi*ka, Jasenova+ 5ljeto '(3'6, Kakovo, Tenja, 9oborgrad, pored Travnika i na -agu# SNAGE UGRO)AVANJA ND' %ojava a ti5a*isti/kog pokreta Talijanske i njemake snage od usta*kog su pokreta smatrana savezni+ima, ali od naroda okupatorima# !jeverno od linije 7arlova+ - "osanski Novi - Jaj+e - "ugojno - !arajevo Gorade bila je njemaka, a juno talijanska vojska# :ni, ali i postup+i usta*kog reima izazvali su negodovanje stanovni*tva
0(

i anti/a*istiko raspoloenje, *to je i*lo u prilog 7-1 i 7-J, koja organizira otpor i usta*ama i stranim vojskama, te nastupa s programom obnove Jugoslavije, uz temeljite izmjene politikog ure enja# Ravnopravnost svi, naroda i zajednika borba protiv okupatora# -rvi partizanski odred u 1rvatskoj je osnovan 00# 8# '(3'# kod !iska# ?glavnom u pokret ulaze !rbi, no ima i 1rvata# $e&ina 1rvata jo* uvijek je uz 1!!, koji ne sura uje ni s usta*ama, ni s 7-#

&et i/ki pokret $elikosrpska organiza+ija, podravaju monar,iju i +entralistiko ure enje# -rije rata na elu je bio 7osta Milovanovi& -e&ana+# Nakon okupa+ije, novo okupljanje etnika predvodi Araa Mi,ailovi&, pukovnik jugoslavenske vojske, koji odbija priznati kapitula+iju# ? istonoj "osni skuplja razbijene jedini+e i odvodi i, u !rbiju na Ravnu goru - sjedi*te *taba# Nazivaju se etnikim odredima jugoslavenske vojske# -rogramF obnova Jugoslavije pod 7ara or evi&ima i uspostava velikosrpske ,egemonije# -odrava i, izbjeglika vlada# I $" se u svojoj politi+i oslanja na nji,, a oni sura uju s Nijem+ima i Talijanima# ? poetku sura uju s partizanima, a kasnije se bore za mase# Dvije ko .ep.ije o o2 ovi Jugoslavije 2migrantska vlada i kralj pri,va&eni su na zapadu kao nositelji kontinuiteta jugoslavenske drave# Capad tei obnavljanju drave nakon rata# I u samoj Jugoslaviji organizirale su se snage s +iljem njezina obnavljanja# No, one su se podijelile na dvije suprotstavljene grupa+ije s oprenim kon+ep+ijama ure enja budu&e Jugoslavije#

)4

7-, koja jedina ima prista*e u +ijeloj Jugoslaviji, istie da &e nastaviti borbu za slobodu i nezavisnost# No, oni se bore i za uspostavu so+ijalizma u obnovljenoj dravi, te ravnopravnost svi, naroda u obliku /edera+ije# -rogram je privlaan narodima koji su te*ko podnosili ,egemoniju# !!!R podupire N:-# Izbjeglika vlada i etnika organiza+ija u zemlji ele obnovu Jugoslavije, te povratak kralja u zemlju, kao i obnovu ranijeg politikog i dru*tvenog sustava# Nakon bijega, vlada se okupila u @teni, gdje je odrala prvu sjedni+u u izbjegli*tvu# -ovela se una rasprava o krivi+i za kapitula+iju zemlje# !rpski ministri tvrde da je kriva ;,rvatska izdaja;, a ,rvatski ministri uzvra&aju da je glavni kriva+ dugogodi*nja ,egemonija i +entralizam# Ealju note $" i !@A, u kojima se istie kontinuitet 7raljevine Jugoslavije i nastavljanje rata protiv Njemake i Italije# -reba+uju se u 7airo, odakle i, 2nglezi preba+uju u samostan Tantur blizu Jeruzalema, u lipnju '(3'# su i, otpremili u 9ondon# ? trenutku sloma drave, etniki vojvoda 7osta Milovanovi& -e&ana+ se s nekoliko etniki, odreda nalazio u Junoj !rbiji, gdje je i ostao# ?slijedilo je novo okupljanje etnika pod pukovnikom jugoslavenske vojske Araom Mi,ailovi&em# Naziv /etni$ki odredi jugoslavenske vojske oznaava kontinuitet s vojskom razorene drave# Aolazi do sukoba dviju etniki, /rak+ija, a uskoro i Nijem+i prestaju pomagati -e&an+a i pomau Mi,ailovi&a# '(33# Mi,ailovi& je zarobio -e&an+a i dao ga strijeljati# <etnike skupine prvo su djelovale u !rbiji, pa "i1, %rnoj Gori, Aalma+iji i 9i+i# ? kolovozu '(3'# Mi,ailovi& osniva %entralni narodni komitet# Iako je etniki pokret osnovan da se bori protiv okupatora, oni oklijevaju i ekaju da savezni+i ostvare prevagu u ratovanju# ? listopadu '(3'# Mi,ailovi& uspostavlja radio vezu s 2nglezima i izbjeglikom vladom, koja i, progla*ava ;jugoslavenskom vojskom u domovini;#

)'

Rast NO%-a i jegovi3 pre0stav i/ki3 tijela ? jesen '(3'# Glavni *tab postaje $r,ovni, a na pojedinim oslobo enim podrujima djelovali su Glavni *tabovi# -ostojao je i za 1rvatsku# Capovjednika mu je bio Ivan Rukavina, a politiki komesar Marko :re*kovi&# Nakon *to su osvojili velike teritorije, 7-J odluuje /ormirati politiko tijelo jugoslavenski, zemalja - studeni '(30# u "i,a&u osnovan @$N:J, ? lipnju '(3)# i C@$N:1, predsjednik mu je bio $# Nazor# To je najvi*i organ na anti/a*istike 1rvatske# Na II# zasjedanju @$N:J-a u Jaj+u, @$N:J postaje vr,ovno zakonodavno i predstavniko tijelo, progla*ena je Aemokratska .ederativna Jugoslavija, a '(33# u Topuskom C@$N:1 progla*ava .ederalnu Aravu 1rvatsku# Teritorij NA1 se smanjuje# 'SS U ND' -aveli& je zabranio sve stranke kako bi uvrstio vlast# Beli prista*e 1!!-a privu&i u usta*ku organiza+iju# Ma/ek i 'SS poslije progla*e ja ND' $e& u "anovini 1rvatskoj 1!! se dijelila na lijevo i desno krilo, te umjereni +entar# !amo se mali broj lanova prikljuio usta*ama# Maek i vodstvo i dalje ele nastaviti dotada*nju politiku - sudjeluju u izbjeglikoj vladi# Maek *alje %,ur+,illu poruku da je narod ostao demokratski, te da ne treba izjednaavati -aveli&evu vladu s narodom# '4# 3# '(3'# Maek daje izjavu podr*ke usta*koj vlasti taktika kako bi odrao 1!! na okupu i spasio je od progona# :n se politiki pasivizirao, ekaju&i trenutak za ak+iju# To nije odgovaralo vlastima, jer je onemogu&avao *irenje usta*tva#

)0

Napori usta*kog vo0stva a privla/e ju /la ova 'SS ? kolovozu '(3'# organizirana je mani/esta+ija na kojoj je grupa poznati, 1!!-ova+a dala javnu podr*ku reimu# Neki su to uinili dobrovoljno, a na neke je izvr*en pritisak da sudjeluju# Maek se povukao u 7upine+ na svoj posjed, gdje su ga usta*e uvale kako ne bi dolazio u kontakt sa lanovima stranke, no bez uspje,a# Cbog toga je u listopadu '(3'# zatoen u Jasenov+u gdje je bio do oujka '(30, potom opet u 7upin+u# Novo raslojava je 'SS6 %regovori s usta*ki" vr3o" !elja+i i prista*e 1!!-a od jeseni '(30# ukljuuju se u N:-, koji i, eli *to vi*e privu&i# %entar stranke stupa u vezu s domobranskim generalima# -od pritiskom Nijema+a, koji su nezadovoljni usta*ama, moraju se ukljuiti u vodstvo drave - stupaju u kontakte s usta*kim vr,om# 9orkovi& stupa u vezu s 1!!-om, razmi*lja o podjeli vlasti zbog mogu&e pobjede !aveznika# 1!! predlae izbore za !abor i nestranaku vladu, *to 9orkovi& ne pri,va&a# ? rujnu '(3)# predsjednik vlade postaje Nikola Mandi&# 1!! i dalje ne eli javni savez s usta*ama 5*to bi bio ulazak u vladu6, a oni ne ele odstupiti s vlasti i uspostaviti nestranaku vladu# %oku*aji sura0 je s NO%-o" -ripremaju teren za budu&e sudjelovanje u odluivanju o 1rvatskoj nakon rata# 7o*uti& 51!!6 predlae da 1!! zastupa 1rvate, no 7- to ne eli#

))

%OLI!I&KA I VOJNA (7IVANJA 89:;<:=6 U0aljava je Kvater ika -aveli& i Nijem+i nisu zadovoljni 7vaternikovim vo enjem resora oruani, snaga# ? listopadu ga je poglavnik poslao na dopust u !lovaku, a kad se u prosin+u vratio je umirovljen, te odlazi u "e# I 2# A# 7vaternik razrije*en je dunosti, zbog raspojasanog pona*anja usta*kog redarstva pod njegovom upravom# Camjenjuje ga 9judevit Cimmermann# Musli"a ska ak.ija ,a auto o"iju 7i' I oni Muslimani koji su pri,vatili NA1 uskoro prestaju podravati usta*ki pokret, dijelom i zbog etniki, zloina nad njima koje NA1 nije mogla sprijeiti# Jedan grupa pokre&e pitanje autonomije "i1, smatraju&i da se trebaju povezati neposredno uz Njemaku# -otpisuju protuusta*ke rezolu+ije# Aio Muslimana koji eli stvoriti vlastite oruane snage predvodi dru*tvo 2l- 1idaje# '(30# okre&u se Nijem+ima, trae osnivanje ;Bupe "osne;, muslimanske legije ;"osanska straa;, te obustavljanje usta*kog pokreta u "i1# -redlau podjelu "i1 izme u NA1, %rne Gore 5Italije6 i autonomne "osne, te preseljenje stanovni*tva# Nijem+i nisu obratili previ*e panje na to, jedino su osnovali 1andar-diviziju 584L muslimana, 34L Nijema+a6# Kapitula.ija Italije i gra i.e ND' Na sjedni+i $elikog /a*istikog vije&a 03# D# '(3)# izglasano je nepovjerenje Mussoliniju, koji je u,ap*en# Nova vlada mar*ala -ietra "adoglia potajno stupa u pregovore o primirju sa zapadnim savezni+ima# 7apitulirala je ># (# '(3)# -aveli& eli vratiti Aalma+iju, Rijeku i dio Istre u NA1, ali se boji da se !avezni+i ne iskr+aju na jadranskoj obali# Nijem+i tu preuzimaju ini+ijativu, a -aveli& mora biti poslu*an# Nakon
)3

kapitula+ije, -aveli& dobiva od 1itlera nezavisnost nad obalom 1rvatske, osim Istre i Rijeke, koje su od ranije bile talijanske# Rimski ugovori prestaju vaiti# 1itler je Istru i Rijeku zadrao Njemakoj# %OKU>AJ S%A>AVANJA ND' %ove,iva je s vo0stvo" 'SS-a 7ada je postali jasno da Nijem+i ne&e pobijediti u ratu, u usta*kom pokretu se javlja struja koja smatra da je bitno sauvati dravu, bez obzira na to tko &e biti na elu# Aa bi se pre*lo na stranu !aveznika, trebalo je promijeniti vr, drave# To su prvenstveno ,tjeli oni usta*e koji su '(3)# bili za povezivanje sa 1!!-om# ? ljeto '(33# 9orkovi& i $oki& opet zapoinju pregovore s @ugustom 7o*uti&em 5potpredsjednikom6# -ridruuju im se jo* neki politiari, te dio domobranskog vr,a# %la 0jelova ja %iljF razoruanje njemake vojske, odstup -aveli&a, uspostava nove vlade, poziv savezni+ima da se iskr+aju na jadransku obalu# $oki& kao ministar oruani, snaga trebao je s domobranima opkoliti, razoruati i zarobiti Nijem+e i nepokorne usta*e# Ao izvjesne grani+e u plan je bio upu&en i von 1orstenau, a imali su veze i sa 2nglezima# 9orkovi& i $oki& su sa svojim planom upoznali i -aveli&a, nastoje&i ga pridobiti, oekuju&i njegovo razumijevanje# Navodno se nije protivio ak+iji, ali je obavijestio 7as+,ea 5izdao zavjerenike6# -rotiv nji, -aveli& je poduzeo mjere - 9orkovi& i $oki& bili su prinu eni dati ostavke, svi umije*ani u ak+iju bili su u,ap*eni osim 7o*uti&a koji je prebjegao partizanima# @/eri se nije ,tjelo dati veliki publi+itet# 9orkovi& i $oki& zatvoreni su u 9epoglavi, a ubijeni su netom prije poetka povlaenja usta*a '(3=#

)=

%OSLJEDNJI DANI I %RO%AS! ND' Op+a situa.ija po/etko" 89:?6 i polo1aj ND' Njemake snage gube na svim boji*tima, a Titove su sve brojnije i osloba aju sve vi*e teritorija# .ormira se zajednika vlada emigranata i 7-, sa Titom na elu - tima britanska politika poku*ava sprijeiti potpunu domina+iju komunista u poslijeratnoj Jugoslaviji# 7omunisti ipak prevau, zbog ratni, uspje,a# Cbog podvojenosti u redu saveznika, javljaju se spekula+ije o stvaranju jedinstvene /ronte protiv N:--a# Glavni putovi kojima su se Nijem+i povlaili vodili su preko NA1, stoga je NA1 bila ukljuena u razne kombina+ije za obraun sa N:--om# ? Cagreb su na pregovore dolazili predstavni+i razliiti, antikomunistiki, grupa+ija# ?sta*ko vodstvo pri,va&a pregovore, ali u rezervi ima plan spa*avanja ,rvatske drave prelaskom na stranu saveznika# %la ovi i 0ogovara ja %rnogorski /ederalista !ekula Arljevi&, koji eli o/ormiti svoju vojsku protiv N:--a, boravi u Cagrebu, ali za tu ak+iju je prekasno# Araa Mi,ailovi& u nezavidnom je poloaju, jer savezni+i svoju pomo& usmjeravaju partizanima# Ne odustaje od svoji, planova, eli povezati sve antikomunistike snage kako bi porazio 7-# !voje poslanike *alje Maeku, no ovaj nije zainteresiran, pa kasnije pregovara i sa usta*ama# Nije postignut dogovor# 7on+em travnja '(3=# poraz NA1 bio je neizbjean, Nijem+i se povlae, a partizani su sve blie Cagrebu# $r, NA1 kontaktira sa gen# 9eom Rupnikom, vo om slovenski, domobrana 5pod Nijem+ima6# I on eli borbu protiv partizana, baziranu na zajednikom otporu 1rvata, !rba i !lovena+a, koji bi privukao potporu saveznika# No, za to je bilo kasno, jer su se savezni+i ve& odluili koga &e poduprijeti#
)8

Me"ora 0u" vla0e ND' I sam poglavnik sada eli preba+iti NA1 u tabor saveznika, preko $atikana, no bez rezultata# ? posljednjem poku*aju spa*avanja NA1, vlada upu&uje 3# =# '(3=# memorandum @ngloamerikan+ima 5sastavio ga je Ivo "ogdan6, kojeg su potpisali svi ministri, a u kojem se istie potreba odravanja NA1, koja ;ne pripada /a*istikom bloku, nego je vodila na+ionalni obrambeni rat# !ad se eli staviti pod okrilje saveznika i spremna je pri,vatiti nji,ovu arbitrau;# :dgovor nikada nije stigao# !amo dva dana nakon upu&ivanja memoranduma, 8# =# s vladom i osta+ima usta*ki, i domobranski, jedini+a poglavnik napu*ta Cagreb i kre&e prema austrijskoj grani+i# %ovla/e je6 7lei2ur*ka trage0ija -ovlaenje je izvr*eno bez priprema, sa vojskom su i*li i +ivili# Castali su u Roga*koj !latini, gdje je poglavnik odluio da se povuku prema 7oru*koj i da se s orujem predaju 2nglezima, a nipo*to partizanima# :n sam s oruanom pratnjom kre&e prema unutra*njosti @ustrije# -rava+ kretanja kolona koje su se povlaila bio je %elje - !lovenj Grade+ Aravograd, pa prema "leiburgu, malom austrijskom gradi&u uz grani+u# Nadali su se da &e i, tamo pri,vatiti saveznike snage, no zaustavila i, je engleska vojska, a opkolila jugoslavenska armija# '=# =# su gen# Ivo 1ereni& i puk# Aanijel %rljen oti*li u dvora+ na pregovore s engl# generalom -atri+kom !+ottom, koji je rekao da se moraju predati partizanima u roku od jednoga sata# Nakon toga na vojsku i +ivile je otvorena vatra iz mitraljeza, preivjeli su se predali# -artizani su i, otpremili natrag u Jugoslaviju# Tom prilikom izvr*eni su masovni masakri kod Aravograda i Maribora# -reivjeli su pje*i+e pre*li kri)ni put, na kojemu su bili
)D

izloeni stra,ovitim mukama, is+rpljivani gla u i e u, maltretirani i ubijani# Cagreb je napustio i Maek# -rvo je boravio u @ustriji, pa -arizu, a onda u !@A-u, gdje je i umro '(83# DRUGA US!A>KA EMIGRA$IJA %oglav ik po ovo u e"igra.iji Nakon sloma NA1 zemlju napu*taju svi koji su se pribojavali komunistike represije# Aio vlade uspio je pobje&i na zapada, a dio su savezni+i izruili Jugoslavenskoj armiji# Nikola Mandi&, Mu,med @lajbegovi&, Julije Makane+, -avao %anki, Bivan 7uvedi&, Nikola !tein/l i Mile "udak su bili obje*eni# -aveli& je pre*ao u @ustriju, a potom mu se zameo svaki trag# ?jesen '(38# odlazi u Italiju sa putovni+om peruanskog /ratra# ? Rimu poinje okupljati suradnike i /ormira 'rvatski dr)avni odbor, na elu sa 9ovrom !u*i&em, Matom .rkovi&em i "oidarom 7avranom# Nakon nekog vremena odlazi u @rgentinu, gdje je djelovala podruni+a usta*ke organiza+ije 'rvatski domobran - tu -aveli& okuplja emigrante za borbu protiv jugoslavenske drave# Juan -eron pruio mu je za*titu#

Novo orga i,ira je i poja/a o 0jelova je -ovodom proslave desete godi*nji+e osnivanja NA1, -aveli& je objavio popunjavanje vlade, koju su sada iniliF Aa/er 7ulenovi&, @ndrija @rtukovi&, gro/ -etar -ejaevi&, $jekoslav $rani&, @ndrija Ili&, Ra/ael "oban I -ristiu i drugi emigranti, razvijaju sve ve&u politiku aktivnost# Izdaju listove# ? ljeto '(=3# -aveli& se sastao sa Milanom !tojadinovi&em# 2migrantski tisak pisao je kako je +ilj sastanka bio da se ispita mogu&nost zajednikog nastupa 1rvata i !rba protiv
)>

komunistikog reima u Jugoslaviji# Nakon ru*enja reima stvorile bi se zasebne drave# <ak je pripremljen i tekst sporazuma, ali nije potpisan# -aveli& osniva i 'rvatsku dr)avnu stranku - novo ime za usta*ki pokret# '(=8# mijenja ime u 1:- - 'rvatski oslobodila$ki pokret. Imali su ogranke u mnogo zemalja# %o0jele i progra"i '4# 3# '(=D# izvr*en je atentat na -aveli&a u 9omas del -alomar# -ogo en je s dva ,i+a - u le a i kljunu kost# -revezen je u bolni+u, gdje se uspostavilo da je inenjer -ablo @ranjos zapravo on# -adom -erona izgubio je podr*ku u @rgentini, a Jugoslavija je poslala za,tjev za njegovo izruenje# Nakon oporavka odlazi u <ile, nakon etiri mjese+a u Epanjolsku# ? Madrid mu dolaze suradni+i iz razni, krajeva, no neke emigrantske skupine se distan+iraju od njega# ?mro je 0># '0 '(=(# -rema oporu+i, vr,ovni starje*ina 1:--a postaje !tjepan 1e/er, biv*i zastupnik 1!!-a# To je izazvalo nezadovoljstvo u redovima usta*a, pa oni osnivaju istoimenu organiza+iju, na elu s $jekoslavom $rani&em# -ro+es raspadanja usta*kog pokreta se nastavlja - nastaju (jedinjeni 'rvati, 'rvatski domobran, %r. 0nte Paveli+, %r. 0nte Star$evi+. !ve su imale jednak program - uspostavu NA1 u povijesnim grani+ama# $jekoslav Maks 9uburi& u Epanjolskoj je osnovao 'rvatski narodni otpor# "ranko Jeli& je u Njemakoj osnovao 'rvatski narodni otpor# Imali su i poluvojniku organiza+iju# '(84# je u @ustraliji osnovano 'rvatsko revolucionarno bratstvo, koje se eli boriti na diverzantskoj osnovi# '(='# u "uenos @iresu je osnovana 'rvatska republikanska stranka, pod predsjedni*tvom Ive :r*ani&a, a lan je bio i Ivo 7orskG# <asopis Republika 'rvatska#

)(

"ilo je poku*aja da se prevlada ras+jepkanost emigra+ije# '(D3# u Torontu je osnovano 'rvatsko narodno vije+e, kao politiko tijelo ,rvatski, skupina i ustanova# )R!VE !rbin "# 7oovi& i 1rvat $# Berjavi& nezavisno su do*li do gotovo jednakog broja rtava u Jugoslaviji 5' 4'3 444 vs# ' 40D 4446# !rba je stradalo oko =44 444, 1rvata '(0 444, muslimana '4) 444# Njemaka na+ionalna manjina je gotovo +ijela iseljena '(3=# - oko =44 444 ljudi# ? usporedbi s drugim zemljama, osim Rusije i -oljske, Jugoslavija je imala najve&e gubitkeF !@A '>D 444, $" )8> 444, .ran+uska 8=) 444# DODA!AK %OLI!I&KI )IVO!O%ISI GLAVNI' LI&NOS!I U ND' Me3"e0 Alaj2egovi+ Ro en '(4D u "i,a&u u begovskoj obitelji, ali se smatrao 1rvatom# Aiplomirao pravo u Cagrebu# '(30 postaje konzul NA1 u MOn+,enu, a '(3) ministar skrbi za postradale krajeve 5)44 444 izbjegli+a iz razni, krajeva NA1, uglavnom 1rvatimuslimani6# ? svibnju '(33 postaje ministar vanjski, poslova NA1 5umjesto !tijepe -eri&a6# Na dunosti ostaje do kraja NA1# !udjelovao u poku*ajima povezivanja sa slovenskim i +rnogorskim na+ionalistima, te srpskim monar,istima 5A# Mi,ailovi&6, sa svr,om stvaranja antikomunistikog bloka protiv Tita# ! ostalim lanovima vlade napustio Cagreb 8# =# '(3=# -objegao u !alzburg, gdje su ga u,itile amerike okupa+ione snage# ? rujnu '(38 izruen je vlastima Jugoslavije# :stale ministre izruili su 2nglezi# :su en na smrt i pogubljen u lipnju '(3D#
34

A 0rija Artukovi+ Ro en '>((# kod 9jubu*kog# Aiplomirao pravo u Cagrebu, od '(08 odvjetnik u Gospi&u# !tupa u vezu s usta*kom organiza+ijom u Italiji# '()0# sudjelovao u organiziranju $elebitskog ustanka, a nakon toga boravi u emigra+iji u "eu i 9ondonu# :sumnjiiv*i ga za pripremanje atentata u Marseilleu, 2nglezi su ga '()3# u,apsili i predali .ran+uzima, koji su ga izruili Jugoslaviji# Nakon '> mjese+i u zatvoru su eno mu je u "eogradu, ali je presudom oslobo en optube# Ao '(3'# boravi van zemlje# ? NA1 obna*ao je dunosti ministra unutra*nji, poslova, ministra pravosu a i bogo*tovlja, te uvara dravnog peata# ? svibnju '(3= povlai se u @ustriju# !a *vi+arskim ispravama 5@lois @ni+,6 odlazi u Irsku, a '(3> u !@A, gdje pod pravim imenom radi u bratovom poduze&u# Jugoslavija je u vi*e navrata traila njegovo izruenje, ali je u,i&en tek '(>3, a '(>8 je u NeP Qorku predan jugoslavenskim vlastima# ? Cagrebu je odrano su enje na kojem je osu en na smrt, ali zbog starosti i bolesti presuda nije izvr*ena# ?mro je '(>># u bolni+i kaznenog doma u Cagrebu# Mile 7u0ak Ro en '>>( u 9i+i# Aiplomirao pravo u Cagrebu, lan prava*ke stranke jo* kao student# '('3 mobiliziran u austrijsku vojsku, ranjen i zarobljen na srpskoj /ronti# :dveden u Italiju, gdje boravi do '('(# :d '(0) je odvjetnik u Cagrebu, djeluje u 1rv# stran+i prava i 1rv# sokolu# '()0 su pla&eni+i vlasti na njega izvr*ili atentat, nakon kojega se prikljuuje usta*koj emigra+iji u Italiji# '()> se vra&a i postaje predvodnik domovinskog usta*kog pokreta# Ministar bogo*tovlja i nastave u NA1, kasnije poslanik u "erlinu, te ministar vanjski, poslova, s kojeg je mjesta

3'

smijenjen '(3), nakon ega vi*e nije imao nikakve politike /unk+ije# -isao je pripovijetke i romane# '(3= su ga u @ustriji zarobili 2nglezi, izruili komunistima, koji su ga s jo* nekim dunosni+ima objesili na peri/eriji Cagreba# Slavko Kvater ik Ro en '>D> kod $rbovskoga# $ojnik u austro-ugarskoj vojs+i - in potpukovnika# Izme u dva rata ivi u Cagrebu kao +ivil, lan je 1rv# stranke prava# @ktivan u domovinskoj usta*koj skupini# '4# 3# '(3'# upravo je on na zagrebakoj radio postaji proitao proglas o uspostavi NA1# ? prvoj vladi imenovan je ministrom ,rvatskog domobranstva, dobiva titulu vojskovo e, a '0# 8 '(3'# imenovan je i doglavnikom u vodstvu usta*kog pokreta# 7rajem '(30, na traenje -aveli&a, morao se povu&i s vojni, i dravni, /unk+ija, do kraja NA1 ivi u @ustriji# 2nglezi ga izruuju Jugoslaviji, pogubljen '(3D# Euge Di0o Kvater ik !in !# 7vaternika, odgojen u ,rvatskom du,u# Tijekom *kolovanja prikljuuje se prava*ima, a u doba *estosijeanjske diktature pridruuje se usta*koj organiza+iji u Italiji# $isoke inteligen+ije, govori vi*e jezika, postaje najblii -aveli&ev suradnik u emigra+iji# Imao je ulogu u pripremanju atentata na @leksandra# Nakon uspostave NA1 postaje *e/ ?N!-a 5usta*ke nadzorne slube - poli+ijska ustanova s velikim nadlenostima6# -odre eno mu je +ijelo redarstvo i oruni*tvo# Istovremeno je bio i *e/ Ravnateljstva za javni red i sigurnost# Nadlean za logore# '(30 u listopadu odlukom poglavnika uklonjen je sa svi, /unk+ija do kraja NA1#
30

:d '(3= djeluje u emigra+iji u @rgentini, pi*e o usta*ama u emigrantskom tisku# '(8'# poginuo u automobilskoj nesre&i s k&erkom# Mla0e Lorkovi+ Ro en u Cagrebu '(4(# Cavr*io pravo u "erlinu# :d mladosti zastupa ,rvatsku na+ionalistiku orijenta+iju, od '(0(# je u emigra+iji, gdje je jedan od najblii, -aveli&evi, suradnika# "avio se i znanstvenim radom - knjiga 1arod i zemlja 'rvata# ?spostavom NA1 - dravni tajnik, pa min# vanjski, poslova do '(3), nakon ega je min# unutra*nji, poslova# -red kraj rata je pro+ijenio da se NA1 kao savezni+a Njemake nalazi u te*kom poloaju, pa s ministrom vojske @ntom $oki&em poduzima ak+iju spa*avanja 1rvatske odustajanje od savezni*tva s Nijem+ima# !prijeen je, smijenjen s ministarskog mjesta i u kolovozu '(33 zatvoren# ?oi sloma NA1 ubijen je u 9epoglavi od usta*ke ruke# Vla0ko Ma/ek Ro en '>D( u Jastrebarskom# -oga ate, diplomirao je pravo u Cagrebu# :dvjetnik u !amoboru, 7rapini, CeliniI :d osnivanja 1-!! '(4=# lan je njenog glavnog odbora# ? prvom svjetskom ratu vojnik je na !oi# Nakon rata otvara odvjetniku kan+elariju u Cagrebu# @ktivan je u vodstvu stranke# Jedan od najblii, Radi&evi, suradnika, biran za narodnog zastupnika u !kup*tinu# -oetkom '(0= 5obznana6 neko je vrijeme zatvoren# '(0D# je potpredsjednik 1!!, a predsjednikom postaje nakon Radi&eve smrti# Tako er je i jedan od dvoji+e predsjednika !eljako-demokratske koali+ije 5uz -ribi&evi&a6# ? vrijeme diktature osu en je na tri godine zatvora, zbog potpisivanja Cagrebaki, punkta+ija# Nakon '()3# oivljava politiki ivot, i Maek postaje istaknuta linost opozi+ije#
3)

!porazumom %vetkovi&-Maek ulazi u vladu kao potpredsjednik# 7ada je uspostavljena NA1, vlasti ga izoliraju od javnosti 57upina+, Cagreb, Jasenova+6# Njenom propa*&u odlazi preko @ustrije u !@A, gdje ivi do kraja ivota 5umro '(836# Nikola Ma 0i+ Ro en '>8(# u Travniku# -ravo u "eu# :dvjetnik u !arajevu, jedan od poznatiji, ,rvatski, politiara u "i1 prije prvog svjetskog rata# -ostaje predsjednik 1rvatske narodne zajedni+e u !arajevu 5stranka6# -redsjedao u bosanskom saboru# '('3# postaje zamjenik poglavara "i1# Castupnik u ?stavotvornoj skup*tini 7raljevine !1!# 1rvatski orijentiran# ? NA1 djeluje od '(3), kada ga -aveli& imenuje predsjednikom vlade - do kraja NA1# '(3= ga u @ustriji 2nglezi ,vataju u bijegu i izruuju# :bje*en blizu Cagreba# Iva Or*a i+ Ro en '(43# u Bupanji# Jo* kao student 5udno, matematike6 postaje lan ,rvatskog katolikog pokreta# Cabranjena u doba diktature, pa se osniva nova - $eliko kriarsko bratstvo# -ro/esor matematike, glavni urednik 'rvatske smotre, katolik i rodoljub# -ripadnik usta*ke domovinske skupine# ? NA1 postaje zapovjednik ?sta*ke mladei# '(3=# odlazi u emigra+iju 5"uenos @ires6, gdje okuplja istomi*ljenike i nastavlja politiko djelovanje# '(='# tamo osniva 1rvatsku republikansku stranku, koja se razilazi s -aveli&evom 1rvatskom dravotvornom strankom# ?mro '(8># Nakon uspostave 1rvatske, stranka dolazi ovamo pod imenom 1rvatska republikanska zajedni+a#

33

A te %aveli+ Ro en '3# D# '>>(# u "radini kraj 7onji+a# -ravo zavr*io u Cagrebu# ? mladosti se priklonio prava*ima, '('(# je izabran za gradskog zastupnika u Cagrebu# -ostaje jedan od stranaki, prvaka# '(0D# izabran u Narodnu skup*tinu, na listi 1rvatskoga bloka# -rotujugoslavenski govori, brani pravo 1rvata na vlastitu dravu# Nakon atentata '(0># sa 1!!-om ulazi u !eljakodemokratsku koali+iju# :d uvo enja diktature djeluje u inozemstvu# ? ljeto '(0(# u odsustvu je u "eogradu osu en ne smrt zbog potpisivanja !o/ijske deklara+ije, kojom se trai ras/ormiranje Jugoslavije, a iji je drugi potpisnik $ana Mi,ailov# ? Italiji uz potporu /a*ista organizira usta*ku organiza+iju s +iljem uspostavljanja nezavisne 1rvatske# Nakon atentata u Marseilleu bio je zatvoren u Torinu 5listopad '()3 - travanj '()86# Nakon izlaska bio je tri godine interniran u !ieni# -otom ivi u .irenzi do travnja '(3', kad se vra&a u 1rvatsku kao poglavnik# ? svibnju '(3=# odlazi u @rgentinu, gdje djeluje na aktiviranju usta*ki, emigranata u borbi za obnovu ,rvatske drave, ali ne uspijeva povezati razjedinjene usta*ke skupine# '(=D# je na njega izvr*en atentat# :dlazi u <ile, potom u Madrid, gdje je od posljedi+a ranjavanja umro 0># '0# '(=(# Tamo je i pokopan# Aloj,ije Stepi a. Ro en '>(># u 7ra*i&u# ?lanjen u katolike ake u gimnaziji u Cagrebu, sjemeni*tara+# Napuniv*i '> godina odlazi u vojsku - u asniku *kolu u Rije+i# Ranjen na -iavi '('># i zarobljen od Talijana# '('(# demobiliziran, upisuje agronomiju, ali odustaje i prelazi na bogosloviju# !edam godina se u Rimu priprema za sve&eniko zvanje, zare en '()4# $ra&a se u domovinu, gdje '()3 postaje
3=

nadbiskupom, slubu zagrebakog nadbiskupa preuzima '()D# Na elu je katolike +rkve u 1rvatskoj# ? NA1 brani kr*&anska naela, istupa protiv rasistiki, zakona i progona Bidova i pravoslava+a# :su uje i komunistiku ideologiju# Nakon *to je uspostavljena komunistika vlast, u,i&en je i izveden pred sud u jesen '(38# :su en na '8 godina zatvora# -rvi, = je u 9epoglavi, a '(='# je upu&en na prisilni boravak u 7ra*i&, gdje je umro '(84# '(=)# ga je papa -io JII imenovao kardinalom# Lovro Su*i+ Ro en '>('# u Mrkoplju# Aiplomirao pravo u Cagrebu# Rano pri,va&a prava*ku ideju# :dvjetnik u :gulinu# '()># pristupa 1!!# Nakon !porazuma udaljava se od Maeka i pribliava usta*koj domovinskoj skupini# Ministar narodnog gospodarstva u vladi NA1# '(3=# napu*ta 1rvatsku, u @ustriji sudjeluje u organiziranju 7avranove ak+ije uba+ivanja usta*ka skupine u Jugoslaviju, koja je tragino zavr*ila u jesen '(3># :dlazi u Epanjolsku, pa $enezuelu, gdje pomae ,rvatskim emigrantima# ?mire u %ara+asu '(D'# A te Voki+ Ro en '(4(# -rikljuuje se radikalnoj usta*koj mladei# @ktivan pri osnivanju %rne legije - posebne vojne /orma+ije za borbu protiv pobunjenika# '(3)# postaje ministar prometa, a od '(33# je i ministar oruani, snaga# ! 9orkovi&em priprema pu '(33# Razrije*en dunosti, u,i&en i otpremljen u 9epoglavu# ?bijen uoi pada NA1 od usta*a#

38

Vjekoslav Vra /i+ Ro en '(43# u 9jubu*kom# ? poetku je prista*a 1!!-a, lan te stranke u Mostaru# -ridruuje se domovinskoj usta*koj grupi# Razne dunosti u NA1 - pomo&nik ministra vanjski, poslova, povjerenik kod tal# vojske, ministar obrta, veleobrta i trgovine# -osljednji, dana NA1 povjerena mu je misija za pregovore ,rv# vlade sa saveznikim zapovjedni*tvom za !redozemlje o predaji ,rv# oruani, snaga savezni+ima# Nakon rata ivi u @rgentini, do '(=># tamo sura uje s -aveli&em, kada se razilaze# @ktivira se tek nakon njegove smrti# ?mro je u "uenos @iresu '((4# kao posljednji ivu&i ministar vlade NA1#

3D

JUGOSLAVIJA U II6 SVJE!SKOM RA!U %O&E!AK O!%ORA I %ROGLAS - u danima travanjskog rata '(3'# 7- izlazi iz ilegale na javnu s+enu# 7-J /ormira vojni komitet na elu s Josipom "rozom Titom, a '=# travnja %7 7-J upu&uje R-roglas narodima Q?S u kojemu i, poziva da Rne klonu du,omS ve& da ustraju u borbi protiv osvajaa jer bi se iz ovog rata trebao roditi novi svijet# :dma, zatim slijedi i RMajski proglasS koji je u +ijelosti u biti program borbe protiv okupatora# - ;;6 lip ja 89:86 1itler poinje napad na !!!R a 7-J istoga dana upu&uje proglas svim narodima Q? s pozivom na ustanak i borbu - u !isku je ;;6 lip ja osnovan, prvi u 2uropi, parti,a ski o0re0 koji se sastojao od )( bora+a 1rvata# Istog je dana poeo s borbenim ak+ijama i za mjese+ dana narastao je na oko 84-ak bora+a# - 7ominterna je '# srpnja '(3'# uputila poznati proglas svim komunistikim partijama u kojem se kae da Ro is,odu domovinskog rata !!!R-aS ne ovisi samo sudbina istog, ve& i Rsudbina va*i, narodaS# 7ae se da je ku+nuo as za borbu i da komunisti moraju organizirati partizanski rat u neprijateljskom zale u# 5odma, potom na sjedni+i -olitbiroa %7 donesena je odluka o pozivanju svi, komunista u oruanu borbu6 T inae, po teoriji ratovanja i ratne vje*tine izbor trenutka za poetak borbe bio je, blago reeno, avanturistiki, budu&i da su Njemaka i njeni savezni+i bili na vr,un+u svoje mo&i i napredovali su na svim /rontama# ?stanak u tom trenutku podloan je i moralnoj kriti+i jer je bilo vrlo ne,umano ba+iti u rat nepripremljene i slabo naoruane ljude# Ca*to je 7-J onda pozvala na ustanak u tako nepovoljnom trenutkuU Tri su razlogaF

3>

'6 7-J na poziv !taljina poinje s ustan+ima jer je odana i dis+iplinirana lani+a 7omunistike interna+ionale koja po svojim kriterijima !!!R smatra i svojom domovinom# 06 7-J je na osnovi vlastitog mita o mo&i !!!R-a i %rvene @rmije bila uvjerena da &e ona odma, preba+iti borbe na podruja pod njemakom kontrolom i za nekoliko mjese+i slomiti Herma+,t'# Ta vjera u spektakularni slom Njemake nagnala je komuniste da poure ugrabiti priliku za preuzimanje vlasti prije nego *to se toga sjeti netko drugi# )6 Ideologija 7I uvjerila je komuniste da &e II# svjetski rat stvoriti uvjete za nastavak svjetske proleterske revolu+ije, Rsamo privremeno zastale nakon :ktobarske revolu+ije '('D#S# :tuda odluka, pod dojmom ra anja epo,e komunizma kao dominantnog svjetskog sustava, da se die ustanak# ? rujnu '(3'# %7 7-J odluuje da se vojna struktura N:"-a gradi na na+ionalnom naelu s glavnim stoerima za svaku jugoslavensku zemlju# Na elo glavnog stoera 1rvatske imenovani Ivan Rukavina 5glavni zapovjednik6 i $ladimir "akari& 5politiki komesar6# ( jesen 23 masa hrvatskog naroda ulazi u proces podjelaF a@ dio naroda stao je uz ND' bez obzira na njenu budu&nost 2@ najve&i dio bio je uz 'SS, ekaju&i da se kon/uzna situa+ija razbistri 1!! se povukla iz politike borbe prepu*taju&i narod usta*kom reimu i komunistima# Maek je od prvog dana bio uvjeren da &e sile osovine biti poraene iako je pogrije*io u predvi anju da &e @ngloamerikan+i sti&i na na*e prostore prije
'

<lanovi :7 !isak u srpnju 3' ma,nito i odu*evljeno ma*u nekim avionima koji i, prelije&u, misle&i da su ruski

3(

Rusa# :sim toga, vjerovao je da &e na kraju rata domobrani odba+iti usta*ki reim i prije&i na stranu 1!!-a jer oni, po Maeku, nisu ni bili ni*ta drugo doli uni/ormirani selja+i koji su 04 godina slijedili !tjepana Radi&a i njega# Maek se moralno protivio svakoj vrsti nasilja, pa tako 1!! nije priznavao NA1 nikakav legitimitet# Maek je znao re&i da NA1 nije ,rvatska drava nego drava podijeljena izme u Njemake i Italije u kojoj je Rkrvoloni usta*ki pokret uspostavio teroristiki reimS# ?sta*e u startu 1!! progla*avaju projugoslavenskim i Maeka *alju u Jasenova+# "ilo kakva suradnja 1!!-a i NA1 je iskljuena# :dnosi 1!!-a s komunistima nisu bili ni*ta bolji# Iako imaju naoko slian +ilj N ustanak naroda protiv okupatora i NA1 pod parolama na+ionalnog oslobo enja N 7- je imala i hidden agenda N pretvoriti N:" u so+ijalistiku revolu+iju i uspostaviti vlast nalik na bolj*evizam u !!!R-u# -a iako su s jedne strane komunisti pozivali na suradnju i zajedniku borbu 5 koja je naravno bila nezamisliva bez selja*tva 5ie# 1!!6, oni su u 1!!u vidjeli ve&u prijetnju od usta*a zato *to im je bio glavni 5tj# jedini6 konkurent u preuzimanju vlasti nakon rata# Nalije te li+emjerne politike bilo je to da je kasnije tokom rata komunistika partija 1rvatske Maeka proglasila izdajnikom i stavila ga u isti red s @ntom -aveli&em# 5kao zbog *urovanja s velikosrpskom buroazijom u 9ondonu, pristanku obnove 7raljevine Jugoslavije i pasivnog odnosa prema NA16# .@ dio je stao uz K%' 7-1 je bio najve&a organiza+ija 7-J N oko 3=44 lanova 5od sve skupa '0 4446# Na elu N:"-a u 1rvatskojF @ndrija 1ebrang, Rade 7onar, $lado -opovi&, $ladimir "akari&, Ivan Rukavina# ? prvim danima rata najve&i poraz 7-1 desio se u srpnju '(3'# kada je pri bijegu iz logora 7erestine+ ubijeno 8> od ukupno >4 zatvorenika 5me u njima @ugust %esare+, :gnjen -ri+a, :tokar 7er*ovani, "oidar @dija###6# Arugi teak porazF ljeto '(3'#, =44 partizana splitskog, solinskog, ka*telansko N trogirskog i
=4

sinjskog odreda krenulo u kninsku krajinu razbiti etnike N rasturili i, Talijani# ?nato poetnim te*ko&ama mrea partijske i vojne strukture uspjela se odrati N do kraja '(3'# u partizanima oko D 444 bora+a# Ca uspje, N:"-a 5posebi+e u njegovoj poetnoj /azi6 odluuju&e je bilo opredjeljenje !rba# Tako, kada je u ljeto '(3'# izbila nji,ova pobuna na teritoriju NA1, poinje estoka borba izme u 7- i etniki, glavara da i, pridobiju svako za svoje +iljeve# ? svibnju '(3'# u !plitu osnovan etniki +entar za 1rvatsku 5u !plitu zato *to su Talijani tolerirali borbu etnika u NA16# :kupili se prva+i stranaka, o/i+iri jugoslavenske vojske, imu&niji gra ani, pravoslavno sve&enstvo i osnovali lijepo Srpski nacionalni pokret# - kasnije '(3'# vo e odlaze iz !plita i u 7ninskoj krajini, 9i+i i zapadnoj "osni /ormiraju borbene etnike jedini+e# 7rajem ljeta etniki +entar povezuje se sa Araom Mi,ailovi&em i njegovima# - poetkom '(30# u 7ninu osnovana etnika %inarska divizija# 5 R2laborat dinarske divizijeS - programski dokument etnikog pokreta# Bele, o/ +ourse, veliku !rbiju u kojoj Rima da ivi iskljuivo pravoslavno stanovni*tvoS# Glavna im zada&aF borba protiv partizana, usta*a i Turaka# 6 - nasuprot 7ninskoj krajini etniki se kolovo e ne uspijevaju in/iltrirati me u !rbe na 7ordunu, "aniji, dijelu 9ikeM a i komunisti su u !lavoniji i !rijemu uspjeli in/iltrirati gotovo sve !rbe u partizanski pokret N tako da je, sve u svemu, velika ve&ina !rba u 1rvatskoj bila na strani N:"-a (aklju/akF tako se ,rvatski narod me u sobom tragino podijelio na tri razliita tabora, kao jo* nikada dotada 5u ideolo*kom smislu6# Digresija A 7os aF

='

- inae, situa+ija u "i1 '(30# bitno se razlikovala od situa+ije u 1rvatskoj 5iako je oboje u biti NA16# -o srpskoj na+ionalnoj ideologiji "I1 je Rsredi*nja srpska zemljaS, a po ,rvatskoj mi na "I1 imamo Rivo ,rvatsko pravoS# To je pokrenulo dio ,rvatski, i srpski, masa u me usobni estoki obraun# Tom su obraunu estinu davali kako na+ionalni tako i vjerski elementi# - politika me uetnikog ratovanja - zaarani krugF usta*ki zloini su okrenuli !rbe protiv 1rvata i Muslimana, a ovi su pod etnikim terorom jo* vi*e nasrtali na !rbe# Na kraju, kao Rspasitelji s nebaS, pod parolom bratstva i jedinstva dolaze upravo komunisti# -oliti+i etnikog i*&enja komunistika partija suprotstavlja viziju utopijske budu&nosti# 5upravo ta ideja uspjela je odvratiti ve&inu !rba preana od etnika i ideje $elike !rbije, *to &e se kasnije pokazati bitnim# ?z etnike ostaje 7ninska krajina, dio sredi*nje "osne i istone 1er+egovine#6# Tada se u svemu tome pojavljuju i unutaretniki sukobi 51rvatiF pro NA1 vs# pro partizaniM !rbiF pro etnik vs# pro partizanM MuslimaniF pro NA1 vs# pro partizani6# - etnikom projektu ,omogene !rbije i usta*kom planu etniki iste "I1 s "anja 9ukom kao glavnim gradom, 7-J suprotstavlja projekt /ederalne drave "I1 u jugoslavenskoj /edera+iji# Time je zadovoljna ve&ina !rba 5jer svi !rbi ive u jednoj dravi 6, ve&ina Muslimana 5jer dobivaju svoju matinu dravu6 i dobar dio 1rvata 5ajd bolje i to od obnove velikosrpske Jugoslavije6 Tako je '(30# 7-J stabilizirala svoju vojsku u "osni i ostvarila prevagu nad protivni+ima SAM %O&E!AK RA!A - iskoristiv*i odlazak velikog dijela njemake vojske na rusku /rontu komunistika partija Jugoslavije uspijeva u ljeto '(3'# di&i masovni ustanak u zapadnoj !rbiji i dijelu Eumadije i stvoriti tzv# uiku republiku s oko 0= 444 partizana 5oslobo ena i %rna Gora - vojska od )4 444 ljudi6# Taj ustanak je inspirirao Tita da tri od 7- u 1rvatskoj, "i1, !loveniji da naprave to isto, *to me utim nije i*lo, jer su ljudi bili jo* nepripremljeni i slabo
=0

organizirani# Na prijelazu '(3'# u '(30# kada partizanske vlasti ozbiljno ugroavaju okupa+ijsku vlast u +ijeloj !rbiji, Nijem+i su tako stra*no ugu*ili V skr*ili ustanak da je od partizanske vojske ostalo nji, =-8 444 koji su pobjegli u planine istone "osne# "itka 7-J za !rbiju i %rnu Goru bila je izgubljena# - bG t,e PaG, u !rbiji 5na teritoriju uike republike6 na*la se skupina od 08 o/i+ira N podo/i+ira na elu s Araom Mi,ailovi&em, koja je jo* u travanjskom ratu odbila predati oruje, sklonila se na Ravnu goru i osnovala komandu etnikog odreda jugoslavenske vojske# -rvi, par mjese+i djelomino su sura ivali s partizanima, a onda su poetkom studenog '(3'# napali i, s le a dok su se ovi borili s Nijem+ima 5po sugestiji emigra+ijske vlade6# To je poznato kao tzv# Rprva o/enzivaS# Tako je u !rbiji poeo gra anski rat iji su korijeni bili mnogo dublji, as Gou knoP# 'o"oge a Sr2ijaB -rogram stvaranja velike !rbije jo* iz '(# stolje&a nikada nije posve napu*ten, samo je nakon raspada 7raljevine ponovo aktualiziran# Nakon razbijanja Jugoslavije !tevan Moljevi& izra uje )4# lipnja '(3'# projekt R1omogena !rbijaS po kojem srpska zapadna grani+a obu,va&a Aalma+iju do 7arlobaga, pola 9ike, -okuplje do 7arlov+a s 7ordunom i "anijom, pakrako, daruvarsko, i virovitiko podruje te sav teritorij istono od toga# Tom grani+om Rispravila bi se kobna gre*ka Nikole -a*i&a koji je to '('> propustio uinitiS# ? trenutku stvaranja Moljevi&evog projekta izgledao je ak i ostvariv N pogodovala mu je i unutarnja i vanjskopolitika situa+ija 5ie# velesile V savezni+i Jugoslaviju tretiraju kao savezni+u, odlune da ju nakon rata obnove#6 $elikosrpske snage na elu s jugoslavenskom vladom u 9ondonu pro+ijenile su 5i to dobro6 da im je glavni konkurent za preuzimanje vlasti partizanski pokret 5 i jedni i drugi se bore za Jugoslaviju, ali partizani se bore za /ederativnu a ne velikosrpsku# @ inae velikosrpska buroazija je u ideologiji 7-J vidjela udnovatu sintezu interesa $atikana, 7ominterne,
=)

masonstva, usta*tva i drugi, apsolutno nespojivi, mrani, sila#6# ?glavnom N da bi partizane stavila izvan zakona, posebi+e u oima svjetske javnosti, kraljevska vlada u prosin+u '(3'# progla*ava etnike jugoslavenskom vojskom, a njezina vo u Arau Mi,ailovi&a unapre uje u generala i imenuje ministrom za vojsku, mornari+u i zrakoplovstvo# Skreta je ulijevoB %entralni komitet 7-J je u prosin+u '(3'# do*ao do zakljuka 5pod dojmom spomenutog imenovanja i podr*ke jugoslavenske i britanske vlade jugoslavenskoj vojs+i6 da se R*iri lana+ velikosrpske ,egemonistike reak+ije u najteroristikijem oblikuS# ? taj lana+ spadale su i pro-zapadno orijentirane gra anske stranke kao npr# 1!!# - ukratko - nakon poraza Nijema+a kod Moskve i o/enzive generala Buukova slijedi prodor %rvene @rmije u 2uropu N *to izaziva okupljanje svjetski, reak+ionarni, snaga protiv komunizma# @nGPaG, po %7 7-J pravi je trenutak kad treba zapoeti 0# /aza revolu+ije# Napu*ta se politika suradnje s gra anskim strankama i oslanja se na proletere, sirotinju i siroma*ne seljake N poinje proleterska revolu+ijaW -artizanske se jedini+e preimenuju u proleterske brigade# Ta promjena u politi+i poznata je i kao Rlijevo skreta jeS vodila je 7-J u samouni*tenje 5jerbo im je pro+jena o budu&em razvoju doga aja i poetku proleterske revolu+ije bolj*evikog tipa bila skroz pogre*na6# 7ritizirala i, je ak i Moskva boje&i se da bi ju vlade !@A-a i "ritanije mogle optuiti da eli sovjetizirati Qu V "alkan# Gle0e puta u sa"ou i*te jeF komunisti pale neka RneprijateljskaS sela, ubijaju imu&nije ljude i gra anske politiare 5eventualne budu&e protivnike6# Cbog takve politike dio seljaka je napustio N:", dio partizana dezertirao, dio pre*ao u etnike 5posebi+e u %rnoj Gori i istonoj 1er+egovini6 ? tako te*koj politiko-vojnoj situa+iji nastupila je i glad# Cali,e ,rane drastino se smanjuju# -artizani su dobivali po D4g zobenog bra*na 5a kru, se nekad pekao i od su,i, kru*aka6
=3

nestalo je gotovo svi, lijekova, a muni+ija je spala na )-= metaka po bor+u pa se borba nekad morala voditi i ,ladnim orujem# !lobodni teritorij se smanjivao na puste planine istone "osne# :bru se stezao oko Tita i njegovi, bora+a# "ilo je vrijeme za prodor ili potpuni slom# 7I'ACKA RE%U7LIKA I OSNIVANJE AVNOJA 7rajem lipnja '(30#, 3 brigade na elu s Titom kre&u u po,od na zapadnu "osnuM osvajaju 7onji+, Gornji $aku/, Eui+u, Auvno i 9ivno i spajaju se s partizanima Aalma+ije i zapadne "osne# !ve te snage stvorile su u jesen '(30# kompaktan slobodni prostor N tzv# 7i3a+ku Repu2liku od oko 3> 444 km 5 ve&e od Evi+arske6# - ? "i,a&u je ;D6 < ;E6 stu0e og 89:;6 osnovano A ti5a*isti/ko vije+e aro0 og oslo2o-e ja Jugoslavije FAVNOJ@ s namjerom da /ormira vladu i sprijei povratak monar,ije - Moskva sprjeava /ormiranje vlade da se ne zamjeri savezni+ima 5koji podravaju vladu u 9ondonu6 pa @$N:J dobija status politikog tijela, a ne sredi*njeg organa vlasti - politbiro %7 7-J naelno pri,va&a sugestiju da odgodi pitanje reima, ali u praksi provodi smjenu vlasti - @$N:J upu&uje proglas narodima Jugoslavije - istodobno s osnivanjem @$N:J@ osnivaju se jo* dvije op&ejugoslavenske organiza+ije koje &e biti kli+e budu&e +entraliza+ijeF '#A ti5a*isti/ki pokret 1e a Jugoslavije FA#)6 na zemaljskoj kon/eren+iji od 8 N > prosin+a '(30# u "osanskom -etrov+u 0# Uje0i je i save, a ti5a*isti/ke o"la0i e Jugoslavije FUSAOJ6 na omladinskom kongresu u "i,a&u 0D# N 0(# prosin+a '(30# 'rvatska4 (AVNO' i NO7B

==

1rvatska +ijele '(30# i '(3)# godine ima predvodniku ulogu u N:"-u, jer sa 0=L stanovnika Jugoslavije ini =4L partizana ? odnosu triju glavni, aktera 1!!, NA1 i 7-1 politika ini+ijativa bila je u rukama vodstva N:"-a# - rade&i na programu stvaranja politike vlasti u /ederalnoj dravi 1rvatskoj, 7-1 je, na elu s @ndrijom 1ebrangom, posvuda stvarala mreu organa vlasti osnivaju&i aro0 ooslo2o0ila/ke o02ore FNOO@ N od seoski, preko op&inski,, kotarski, i okruni,, do na+ionalne razine# 5'(3'#F 8DD, '(30#F'84( N::-ova6 - usporedo s time, 7-1 stvara i masovne enske, omladinske, ak i djeje organiza+ije koje su sluile u razliite svr,eF od politike indoktrina+ije naroda do opismenjivanja, poljski, radova, skupljanja ,rane, odje&e i obu&e za vojsku i mobiliza+ije ljudi# - tako se '(30# i '(3)# u 1rvatskoj izgradila politika in/rastruktura po kojoj smo, uz !loveniju, bili ispred ostali, jugoslavenski, zemalja# 7-1 je razvijanju organa vlasti i masovni, organiza+ija poklanjala ak i vi*e panje nego borbenim opera+ijama# - kako to ve& biva, u 1rvatskoj je vo ena estoka ideolo*kopropagandna borba izme u NA1 i 7-1# -ri tome je 7-1 uspje*no igrala na kartu stra,a 1rvata od obnove 7raljevine Jugoslavije i vrlo vje*to vezivala N:" sa Radi&evim idejama republike i so+ijalne pravde 5neke jedini+e dobile imena bra&e Radi& i Matije Gup+a6, pri emu se ideja kasnije sovjetiza+ije tajila od naroda# - po uzoru na @$N:J i uz suglasnost %7 7-J '# oujka osnovan je ini+ijativni odbor zemaljskog vije&a narodnog oslobo enja 1rvatske 5C@$N:16, a 8= i 8: lip ja 89:=6 a %litvi.a"a je (AVNO' i osnovan# Ca predsjednika je izabran knjievnik $ladimir Nazor# - - - C@$N:1 se proglasio Rnajvi*im politikim tijelom narodnooslobodilake borbe u 1rvatskojS# Na drugom zasjedanju, '0# N '=# listopada '(3)# u -la*kom C@$N:1 se pro*irio N u njemu su bila i )3 zastupnika 1!!-a i zastupni+i samostalne demokratske stranke# :blikovao se tako da je djelovao kao !abor s Izvr*nim odborom i tajni*tvom, koji
=8

su /unk+ionirali kao privremena vlada# Na toj sjedni+i $ije&e je potvrdilo odluku svog ini+ijativnog odbora o pripojenju Istre, Cadra, %resa, 9astova i oni, dijelova Aalma+ije koje je Italija '(3'# anektirala na temelju Rimski, ugovora s NA1# 89:=6 u ratu op+e ito### - ratna ini+ijativa, koja je bila u rukama partizana u drugoj polovi+i '(30# godine, prelazi na poetku '(3)# na stranu okupatora# Njemaka vr,ovna komanda u sijenju '(3)# zapoinje I$# o/enzivu, a u svibnju $# o/enzivu 5na istonom i a/rikom /rontu nastala prekretni+a# !nage anti-,itlerovske koali+ije kre&u u napad, pa Nijem+i moraju osigurati pozadinu6# - skoro u isto vrijeme 5potkraj '(30#6 Araa Mi,ailovi& planira s etni+ima prodor na zapad ne bi li razbio partizanske snage i osigurao jugoslavenskoj vladi obnovu 7raljevine Jugoslavije# - istovremeno vodstvo 7-J planira s grupom divizija krenuti prema !rbiji i %rnoj Gori, razbiti snage kontrarevolu+ije# - tako su se vremenski podudarali o/enzivni planovi okupatorski, armija, jugo-etnike vojske i Titovi, partizana# Na osnovi ti, planova '(3)# god# odigrale su se najdramatinije bitke u ratu, posebi+e bitka na Neretvi 5'=#40 N '=#4)M sam Tito ranjen na Celengori6 i bitka na !utjes+i 5'=#4= N '=#486# - u sklopu I$# i $# o/enzive glavna politika implika+ija bila je ta da je glavna grupa+ija etnika poraena, nakon ega se nisu vi*e potpuno oporavili# Inae, u tim opera+ijama poginula je i tre&ina partizana 5od ega =4 L 1rvata6, ali to nije oslabilo Tita jer, op&enito gledaju&i, N:- se razvijao uspje*no i stabilno# I inae u svijetu, '(3)# godina prekretni+a je u ratu# !ile osovine prisiljene su na povlaenje N sj# @/rika poraz, poraz kod !tajljingrada i 7urska, Japan se povlai### - nakon poraza u @/ri+i, Italija G6 ruj a 89:=6 kapitulirala# Tu kapitula+iju -aveli& je doekao s odu*evljenjem, nadaju&i se da &e Nijem+i nagraditi NA1# :n je '4# rujna oduzeo krunu kralja Cvonimira vojvodi od !poletta# 'D# rujna poni*tava Rimske ugovore, raunaju&i na pripojenje Aalma+ije i Istre# <ak je uputio apel da se izbjegli 1rvati vrate u Aalma+iju i Istru raunaju&i i na to da &e dio partizana dezertirati# @li od toga
=D

ni*ta# Njemaka vlada odluila je da njemaka vojna vlast zamjeni talijansku vojnu upravu# No, u toj str+i partizani su razoruali dio Talijana, domogli se naoruanja za opremu oko >4 444 novi, bora+a# Masovni ustanak dogodio se na prostorima od 9jubljane preko Istre, 1rvatskog primorja do +rne Gore# !amo iz !plita u partizane je pristupilo = 444, a iz 9jubljane oko 3 444 gra ana# Titova vojska je do kraja '(3)# narasla na oko )44 444 ljudi# - tokom '(3)# glavni politiki akteri stajali su ukopani u svoje pozi+ije# NA1 je dosegla maksimum svoji, oruani, snaga 5oko '(4 4446, partizani su stabilni i snani, tako da protivni+i nisu mogli nametnuti jedan drugome vojno rje*enje# 7ralj i emigrantska vlada i dalje su bili uvjereni u konanu etniku pobjedu, uz pomo& zapadni, saveznika koji su i, jo* uvijek pomagali kao savezniku dravuM 1!! rauna na vjernost domobranske vojske i ve&ine ,rvatskog naroda koji &e kao, po zavr*etku rata, na poziv Maeka i 1!!-a prije&i na stranu saveznika# -aveli& i usta*e vrsto se dre uz Njemaku, vjeruju&i u konanu pobjedu# !ve u svemu, odnos snaga je takav da se oslobodilaki i gra anski rat nastavlja, bez ikakvi, izgleda za kompromis# Cato &e presudnu ulogu u raspletu rata odigrati kasnije velesile anti/a*istike koali+ije 5uz doma&e snage6# - nakon kapitula+ije Italije svjetska je javnost oekivala invaziju angloamerike vojske u 2uropi# Na kon/eren+iji u Te,eranu odlueno je da se Jugoslavija obnovi u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti# - kod nas se raunalo s tim da invazija ide preko "alkana# Roosevelt i %,ur+,ill su odluili da invazija ide preko .ran+uske, ali to nisu znali akteri rata u Jugoslaviji# Mogu&e iskr+avanje u 1rvatskojVAalma+iji s nadom i rado*&u oekivale su sve antikomunistike snage N emigrantska vlada, etni+i i 1!!, dok je N:- u tom vidio smrtnu opasnost kojoj se *to prije mora parirati# Cbog toga je odlueno proglasiti konstitu+iju nove Jugoslavije *to je prije mogu&e, oduzeti legitimitet kralju i vladi i

=>

prisiliti saveznike da priznaju legalitet nove drave 5uz pomo& Rusije6# II ,asje0a je AVNOJA !ve &e se to dogovoriti na II zasjedanju @$N:J-a 5o/ +ourse prije toga konstituirana su zemaljska vije&a kao predstavnika tijela budu&i, /ederalni, jedini+a poput C@$N:1-a, osim u !rbiji gdje za to jo* nije bilo pravi, uvjeta6# II ,asje0a je AVNOJ-a ;96 886 89:=6 u Jaj.u N odlukeF -konstituirao se kao vr,ovno i /ormirao na+ionalni komitet oslobo enja Jugoslavije 5N7:J6 i kao organ sa svim obiljejima narodne vlade# - odluka o izgradnji Jugoslavije na /ederativnom prin+ipu# - odluka o oduzimanju prava tzv# jugoslavenskoj vladi u 9ondonu 5nisu ukinuli ve& suspendirali monar,iju a narod &e odluiti nakon rata6 - zabrana povratka kralju -etru II 7ara or evi&u - na drugom zasjedanju @$N:J-a nije dokraja ure enje jugo /edera+ije# Nisu tono odre ene grani+e me u /ederalnim jedini+ama, a nije rije*en ni status $ojvodine, 7osova i !andaka# Aonesena je i odluka o prikljuenju slovenskog primorja, bene*ke !lovenije, Istre i ,rvatski, jadranski, otoka Jugoslaviji# - inae, temeljni dokument za odluke @$N:J-a bio je Titov lanak R1acionalno pitanje u svjetlosti 14BS 5prosina+ '(30#6 u kojemu kae da bi sam izraz narodnooslobodila$ka borba bio prijevara kad ne bi pored oslobo enja Jugoslavije znaio i oslobo enje svi, naroda u njoj 51rvata, Eiptara, !rba, !lovena+a, Muslimana i Makedona+a###6 od ugnjetavaa i da N:" u sebi nosi slobodu, ravnopravnost i bratstvo svim narodima Jugoslavije# - @$N:J ne spominje nikakve stavove o dru*tvenoekonomskim odnosima, ali sam in smjene politike vlasti nagovijestio je prava+ dru*tvenog razvoja#

=(

- bG t,e PaG, u Jaj+e nisu do*li Makedon+i, ali nisu mogli zbog borbi 5nji,ovo !obijanje pri,vatilo sve odluke6, ni !rbi, zbog gore spomenutog nepostojanja predstavnikog tijela# Tako su u Jaj+u dominirali 1rvati i !loven+i# Ava su 1rvata izabrani na elne /unk+ije# Tito za predsjednika vlade, a Ivan Ribar za predsjednika @$N:J-a# ?z Tita, kljunu su ulogu imali dva !loven+aF 2dvard 7ardelj i "oris 7idri# Ta &e injeni+a kasnije posluiti kao glavni argument za 5velikosrpsku6 tezu da se u Jaj+u radilo o zavjeri protiv !rbije, o diktatu 1rvata i !lovena+a kao idejni, i politiki, protivnika srpskog naroda# Na III ,asje0a ju (AVNO'A u !opusko"4 G6 A 96 svi2 ja 89:=#, C@$N:1 se proglasio nositeljem suvereniteta naroda i drave 1rvatske kao ravnopravne /ederalne jedini+e Aemokratske .ederativne Jugoslavije# - C@$N:1 se progla*ava i Aravnim saborom 1rvatske# ? svojoj Deklara.iji o pravi"a aro0a i gra-a a 0e"okratske 'rvatske kae se da su ,rvatski i srpski narod ravnopravni i jami se sloboda govora i udruivanja, jednakost pred sudovima 5da se primijetiti da nema spomena o politikim strankama N ve& tad ne raunaju na politiki pluralizam6 - N:- u 1rvatskoj djeluje i na podruju gospodarstva, so+ijalne skrbi, kulture, prosvjete### ilustra+ijaF ljeti '(33# kongres lijenikaM lipanj '(33# kongres prosvjetni, i kulturni, djelatnika, kongres pravnika 5kolovoz '(33#6 *to se, po "ilandi&u, ne de*ava nigdje drugdje u 2uropi 5UW6 "ilandi& kao zanimljivost navodi i re/erat znanstvenika o opasnosti od atomske bombe, a u to vrijeme se u svijetu o tome ne govori# %ristup 'SS-a NO%-uB 9ijevo krilo 1!!-a pristupa N:--u i osniva novu 1!! u partizanima 5I# G# 7ovai&, !tjepan Tu man, .ilip 9aku*6# Imenovali se Izvr*nim odborom 1!!-a -'(3)# g# %roglas 'SS-a -1!! predstavlja samo Izvr*ni odbor 5na elu .ranjo Gai6 -@$N:J je zajedniko predstavniko tijelo
84

-poziv svim 1!!-ov+ima da se ukljue u N:-progoni "oidara Magov+a i 7o*uti&a zbog protivljenja komunistima 'SS i ji3ovo pregovara jeF Na osnovi razvoja doga aja prema kraju rata za 1!! je bilo jasno da je Rpoliti+i ekanjaS do*ao kraj, te da je vrijeme da se ne*to poduzme# !tranka je bila podijeljena na tri /rak+ije 5jedni uz Maeka, desno krilo uz usta*e, lijevo krilo u partizanima6 i Maek je bio znatno oslabljen# Aodu*e, na nekakvim slobodnimVdemokratskim izborima 1!! bi i tako slab nadvladao i usta*e i komuniste, ali to sad nije ni bitno# - 1!!, po tradi+iji sklon dijalogu i kompromisu imao je u reimu NA1 i 7-1 vrlo te*ke protivnike, a pregovori su se vodili sa oba# 7ada bi bio prisiljen izabrati, 1!! bi sigurno pre/erirao sporazum sa N:--om zato *to je '6 i sam anti/a*istiki i 06 zato *to to zagovaraju i savezni+i, ije odluke Maek smatra presudnim, dok ga veze s usta*ama kompromitiraju pred savezni+ima# - 1!! ima dvije varijante pregovoraF a6 oslon+em na jak utje+aj u narodu i na domobranstvo zba+iti reim NA1 i prije&i na stranu saveznika ili b6 izboriti partnerstvo s 7-1 i s njom podijeliti vlast, te tako osigurati ve&u dravnost 1rvatske u budu&oj Jugoslaviji# ! takvim idejama 1!! ulazi u pregovore s oba aktera - pregovori s 7-1 traju od kraja '(3)# do jeseni '(33#, a s NA1 ljeti '(33# Glavni pregovara, *to osobno *to preko delegata, bio je potpredsjednik stranke @ugust 7o*uti&# ? prosin+u '(3)# pregovore s 7-1 vodi dr# Ivo 7rbek 5biv*i podban "anovine 1rvatske# :n predlae da mu se pridrue 7o*uti& i 7rnjevi& iz 9ondona6 - u travnju '(33# 1!! donosi prijedlog za nastavak pregovora 5dokument R5emeljna na$ela i konstatacijeS6F 1!! legitimni predstavnik ,rvatskog naroda, zalaganje za so+ijalnu i demokratsku 1rvatsku# Najbitnija toka prijedloga bila je /ormiranje vr,ovnog vije&a 1rvatske kao koali+ijskog tijela i
8'

odravanje parlamentarni, izbora ) mjese+a po zavr*etku rata# 1ebrang taj prijedlog odbija i trai od 1!!-a priznanje zavno,ovske 1rvatske te da 1!! pozove svoje prista*e X domobrane da se prikljue N:--u 5a to bi de /a+to znailo kapitula+iju 1!!-a6# -regovori su tu zapeli# - me utim Tito daje 1ebrangu naputak da nastavi pregovore kako bi "ritan+i stekli dojam da je 1rvatska Titov pouzdani oslona+ 5osim toga i "ritan+i sugeriraju te razgovore u kontekstu pomirenja N:--a s gra anskim strankama#6# -regovori se nastavljaju# - u me uvremenu dolazi do propasti pua u Cagrebu 5pu N 9orkovi&, $oki& X podr*ka prvaka 1!!-aM +ilj '6 ru*enje -aveli&a, 06 nova vlada koja ukljuuje 1!!, )6 razoruavanje Nijema+a, 36 poziv savezni+ima da se iskr+aju na Jadran X prijelaz u zapadni blok 6 pa 7o*uti& bjei na partizanski teritorij, gdje je u,va&en i zatoen# (AOKRE! SAVE(NIKA %REMA NO%-u - stvaranje snane partizanske vojske prisililo je velesile da, u kontekstu pitanja tko &e sutra vladati Jugoslavijom, pre+iziraju svoju politiku prema glavnim akterima anti/a*istikog i gra anskog rata u Jugoslaviji# - i $elika "ritanija 5gdje su se nalazili kraj i vlada u izbjegli*tvu6 i !@A bile su za obnovu Jugoslavije i u tom su smislu podravale tzv# jugoslavensku vojsku tj# etnike na elu s Araom Mi,ailovi&em# - propaganda o Arai u zapadnom tisku nadma*ivala je grani+e /antazije# Araa je R,eroj, legendarni vo a, Robin 1ood jugoslavenski, planina, neustra*ivi oraoS i sl# @meriki RT,e TimeS '(30# god# me u najve&im saveznikim vo ama na elo svi, stavlja Arau Mi,ailovi&a, ispred Timo*enka i <ang 7aj Eeka# "ilandi& kae da je u nekim amerikim uredima na zidu uz Rooseveltovu sliku visjela i slika na*eg junaine Arae# Tako se lijepo stvarao jedan od najve&i, mitova II svjetskog rata i to u doba kad su etni+i vodili rat protiv partizana, sura ivali s okupatorom i ubijali pripadnike nesrpski, naroda#
80

Istina je me utim poela probijati na sve strane# Tito i partizani postajali su sve poznatiji 5!!!R, iseljeni+i u @meri+i6 - dok je !taljin bio zadovoljan s razvojem doga aja u Jugoslaviji, %,ur+,ill je svoje stajali*te mijenjao# Jugoslavenska vlada i etni+i ugroavali su britanske interese na "alkanu N jer ako komunizam nastavi jaati, a etni+i slabiti moglo bi se dogoditi da se na sjeveroistoku spoje partizanska i %rvena armija, a Rusi zauzmu zapadu bitne pozi+ije 5koje je zapad drao '('># N '(3'#6 - "ritan+i kontaju da velikosrpski na+ionalizam ugroava nji,ove interese i da etniki pokret sura uje s okupatorom# -aradoksF savezni+a velike "ritanije, Jugoslavija, sa svojom vojskom ratuje na strani zajednikog im neprijateljaW - dobro in/ormirani o stanju na boji*tu, "ritan+i oblikuju strategiju od tri +iljaF '6 ojaati snage koje se bore protiv 1itlera, 06 osigurati obnovu 7raljevine Jugoslavije sa starim dru*tvenim ure enjem, )6 obnoviti domina+iju zapada nad Jugoslavijom nakon rata# - smatrali su da je klju u pomirenju etnika i partizana, pri emu &e se neki pijuni morati rtvovati# ?nato minimalnim izgledima, "ritan+i &e dvije godine raditi na izmirenju Tita i kralja# -oku*at &e pridobiti !taljina da zajedno s %,ur+,illom lomi svaki svog miljenika 5Hinston kralja, a Joze/ Tita6, no to ne&e biti lako# @merikan+i se po tom pitanju nisu angairali, tako da je ini+ijativa bila u rukama "ritana+a, a Moskva je slijedila# - inae, "ritan+i kod etnika imaju misije, a u svibnju '(3)# dolazi misija 5na elu s "illom Aeakinom6 u vr,ovni partizanski *tab# - u lipnju '(3)# ministarstvo rata $elike "ritanije obavje*tava svoju vladu da etni+i sura uju s okupatorom, a da su partizani dobro organizirani i vezuju znaajne snage osovine# General @leYander, komandant savezniki, snaga na "liskom Istoku, *alje radiogram Titu i kae da &e mu poslati pomo&, ve& prema te,nikim mogu&nostima# "ritanska vlada upozorava Q? vladu da *iroke mase pri,va&aju N:-#

8)

- 8E6 kolovo,a 89:=# Roosevelt i %,ur+,ill se sastaju u Hue2e.u# :dba+uju ideju invazije preko Jadrana i donose odluku o iskr+avanju u .ran+uskoj# - "ritanija i !@A misiju u Jugoslaviji povjeravaju istaknutom brigadiru .# Ma+9eanu, koji je u rujnu '(3)# do*ao u "ugojno i ostao kod Tita do kraja rata# - ba* nekako u vrijeme II zasjedanja @$N:J-a odrala se i save, i/ka ko 5ere .ija u !e3era u, koja je o stanju u Jugoslaviji zakljuilaF da partizani trebaju u najve&oj mjeri biti potpomognuti materijalom i komandosima# Time je N:$J de /a+to priznata kao saveznika vojska koja je i veza izme u sovjetske armije na putu prema jugoistoku 2urope i angloamerike vojske na @peninskom poluotoku# Aodu*e, to nije znailo i priznanje odluka @$N:J@, jer su savezni+i jo* uvijek priznavali 7raljevinu Jugoslaviju# $3ur.3illova prepiska s !ito"F u sijenju '(33# %,ur+,ill zapoinje dopisivanje s Titom koje &e potrajati do $i*kog sporazuma 5lipanj '(33#6# "ritanska vlada rtvuje Arau da udovolji Titu# Nakon toga, %,ur+,ill vr*i pritisak na kralja da raspusti -uri&evu vladu, te da se Ivan Euba*i& pozove iz !@A-a kao mandatar nove vlade# 7ralj popu*ta# Euba*i& je '# lipnja '(33 imenovan predsjednikom vlade i nakon toga se uputio na $is# VI>KI S%ORA(UMB ?pravo kad su pregovori na $isu mogli poeti, njemaka vr,ovna komanda 0=# travnja '(33# poku*ala je koordiniranim zranim i kopnenim apa0o" a Drvar zarobiti $r,ovni *tab i vodstvo 7-J# ?sprkos obostranim te*kim gubi+ima i padu samog Arvara, desant nije uspio# $odstvo se preba+ilo u "ari, pa onda na $is# -regovori izme u kraljevske vlade i 7-J vo eni su 8:64 8?6 i 8D6 lip ja 89::6 a Visu#

83

"udu&i da su srpski politiari odbili u&i u Euba*i&evu vladu, on je sam pokrio sve vladine resore# ! partizanske strane u pregovorima sudjeluju Tito, 7ardelj, "akari& i Josip !modlaka 5dakle N niti jedan srpski politiar na pregovorimaI6 Euba*i& eli zajedniku vladu, sastavljenu od ministara iz N:-a i predstavnika starog poretka# :vi, Rstari,S bi bilo vi*e, pa bi se tako N7:J kao privremena vlada RutopioS u kraljevsku vladu# Rukovodstvo N:--a to odbija# Na kraju je postignut slijede&i sporazumF

Vi*ki spora,u"F - nova vlada biti &e sastavljena od politiara koji nisu radili protiv N:--a - vlada mora deklara+ijom priznati /ederativno ure enje zemlje, privremenu upravu N7:J-a i @$N:J-a - vlada mora priznati Tita i N:$J, osuditi sve suradnike okupatora i pozvati sve snage na ujedinjenje u jedinstveni /ront - Tito daje izjavu da ne&e pokretati pitanje dravnog ure enja do konanog oslobo enja Tako je rukovodstvo N:--a uspjelo, za,valjuju&i naklonosti Euba*i&a, da njegova kraljevska vlada praktiki obavlja vanjske poslove za interese N:--a# 7raljevska vlada i politiari stare Jugoslavije nisu raunali s ovakvom RizdajomS zapadni, saveznika# ?vjeravali su sami sebe da &e komunizam biti ugu*en i da nikakav kompromis s N:--om ne dolazi u obzir# "ritanija je zakasnila s obnovom 7raljevine Jugoslavije# $i*ki sporazum je bio potpuni uspje, Tita u politikoj borbi s %,ur+,illom# :n nije rtvovao ni*ta, a maknuo je sa s+ene
T

povod za tvrdnju kako su $i*ki pregovori bili protusrpska koali+ija ,rvatski, i komunistiki, elemenata

8=

glavnog neprijatelja N A# Mi,ailovi&a, kojeg su velesile odba+ileT# %,ur+,illov glavni +ilj N stvaranje zajednike vlade N nije bio ostvaren, jer Titu do toga nije bilo ni najmanje stalo i odugovlaio je +ijelo vrijeme pripremaju&i se da oslobodi !rbiju, razbije etnike i ojaa svoj poloaj# :ekuju&i zavr*ni sudar Titovi, i Mi,ailovi&evi, snaga, "ritanija u rujnu '(33# pouruje Tita sa sastavljanjem zajednike vlade, pravdaju&i taj za,tjev pro+jenom da povlaenje njemake vojske i sukob partizana i etnika moe !rbiju ba+iti u gra anski rat# !tvar je bila u tome da se u ljeto '(33# situa+ija u 2uropi dramatino mijenjala# %rvena @rmija ulazi u sve zemlje istone 2urope od "altika do %rnog Mora, dok savezni+i osloba aju .ran+usku i prodiru prema Njemakoj# @ktualizira se problem poslijeratnog ure enja 2urope# Aa bi izbjegli eventualni kasniji kon/likt, Stalji i $3ur.3ill sastaju se u Moskvi (# N 'D# listopada i sporazumijevaju o zonama i posto+ima utje+ajaF (4L u Rumunjskoj, D=L u "ugarskoj za !!!RM (4L u Grkoj za $eliku "ritanijuM te =4 F =4 u Ma arskoj i Jugoslaviji# =4 F =4 u Jugoslaviji znailo je podjelu vlasti izme u predstavnika 7raljevine 5kao britanski, /avorita6 i N7:J-a 5kao sovjetskog /avorita6# - budu&i da je "ritanija izvr*ila svoje obveze iz sporazuma Tito N Euba*i& 5priznanje Tita i @$N:J-aVN7:J-a, elimina+ija Mi,ailovi&a i sl#6 %,ur+,ill je od !taljina zatraio da pritisne Tita i zatrai ga da i on ispuni svoju obvezu N stvaranje zajednike vlade# !taljin to pri,va&a# 7ardelj u svojim memoarima kae da im je !taljin rekao da nisu sami, pa se, prema tome, ne mogu tako ni pona*ati# Tako su na sugestiju Moskve Tito i Euba*i& dopunili $i*ki sporazum#

7rajem kolovoza kralj izdaje dekret kojim se Tito priznaje jedinim vo om oruani, snaga u Q?, a A# Mi,ailovi& smjenjuje s poloaja naelnika vr,ovne komande# Araa ne samo da ne pri,va&a dekret, ve& nare uje op&u mobiliza+iju ne bi li sprijeio prodor partizana iz "osne u !rbiju#

88

7eogra0ski spora,u"4 86 stu0e og 89::#TT 7ralj ne dolazi u zemlju dok o tome odluku ne donese narod, a dotada se uspostavlja regentstvo V namjesni*tv# 7raljevsko namjesni*tvo treba imenovati kralj u suglasnosti s predsjednikom izbjeglike vlade i predsjednikom N7:J-a# Namjesni*tvo zakletvu polae kralju, a jedinstvena vlada narodu# @$N:J je do izbora jedino zakonodavno tijelo# .ormira se jedinstvena zajednika vlada koja &e raspisati izbore za ustavotvornu skup*tinu ) mjese+a po zavr*etku rata# :sigurava se slobodan rad politiki, stranaka# DigresijaB Fpis"o kralja %etra@ - mjese+ dana od sporazuma Tito N Euba*i&, tj# 'D# travnja '(33# kralj -etar upu&uje pismo N apel amerikom predsjedniku Rooseveltu u kojem vapi da Roosevelt zaustavi %,ur+,illa i spasi !rbiju# -roblem je u tome, kae @leksandar, da ne zna kako napustiti Arau Mi,ailovi&a bez da pri tome ne izda ljude koji se za njega bore ve& ) godine# -ostao bi izdajnik naroda i taj bi in bio ravan samoubojstvu# 7ae da %,ur+,ill i 2den vr*e na njega pritisak i preklinje Roosevelta da se savezni+i iskr+aju na "alkanu, jer Rpobedi li Tito, posledi+e &e osetiti ne samo Jugoslavija, ve& i +ela srednja 2uropaS# - pismo je dokaz da su njegovi autori bili svjesni da N:- ru*i velikosrpsku kon+ep+iju# Tito, s druge strane, pristaje na igru jer je pro+ijenio da &e ionako nadigrati %,ur+,illa zbog premo&i na terenu# "rat bratu, jedino je Euba*i& iskreno elio pomirenje vjeruju&i da &e se i Tito i Maek pomiriti nakon /ormiranja zajednike vlade# 7or2a ,a Sr2ijuF

TT

ni ovaj sporazum Tito ne poinje provoditi do oujka '(3=#

8D

"orba za !rbiju poinje u ljeto '(33# kraljevi, prista*a 5etnika6 ima oko == N 84 444# priblino toliko broje i partizanske snage pripremljene za upad u !rbiju, a ima i oko )4 444 Nijema+a# 9okalno gledaju&i, uspje, bitke za !rbiju i nije bio zajamen# !toga Tito 0'# rujna '(33# u Moskvi potpisuje sa sovjetskom vladom sporazum o ulasku %rvene @rmije u Jugoslaviju ?jedinjene snage +rvene @rmije i partizana 5X II# bugarska armija6 oslobodile su do kraja listopada !rbiju i $ojvodinu# Digresija FDra1a i Ma/ek@B Na poetku bitke za !rbiju Araa *alje pismo Maeku u kojem mu predlae da se sastave ) samostalne i ravnopravne vojske N srpska, ,rvatska i slovenska N i da se zajedniki bore protiv komunista# Maek mu je odgovorio da je prekasno jer je zapad ve& pri,vatio Tita dodav*i da Rneki do u do razuma kad je ve& kasno, a neki nikadS# ?glavnom, nakon borbi u !rbiji Araa se s '= 444 etnika preba+io u istonu "osnu, odluan da se kasnije vrati i digne ustanak# -ridruuju mu se i +rnogorski etni+i -avla Kuri*i&a 5D4446# :dluuju&a bitka s etni+ima odigrala se u svibnju '(3=# Razbijeni su skroz, a sam Araa bjei u !rbiju# - do kraja '(33# bile su oslobo ene i Makedonija, %rna Gora i Aalma+ija# ? zemlji je provedena op+a "o2ili,a.ija tako da je Tito imao na raspolaganju 844 444 vojnika i mogao se uspje*no suprotstaviti R2 grupiS njemaki, armija 5to su ovi *to se povlae iz Grke6# Na poetku zavr*ni, opera+ija N:$J i -:J zajedno sa glavnim stoerima /ederalni, jedini+a pre/ormirani su i preimenovani u Jugoslave sku Ar"iju# Digresija F"la0i parti,a i666@B - u partizanskim jedini+ama i nji,ovim dru*tvenim organiza+ijama prevladavala je mlade u dobi od '8 N 0= godina# Genera+ija ljudi izme u 0= i )4 god# bila je u manjini, a ljudi izme u )4 i 34 god# ili stariji bili su rijetki# 5naravno sve se
8>

ovo odnosi na vrijeme prije op&e mobiliza+ije6# ? ratu je poginulo >4 444 lanova !7:J-a tj# omladine do navr*ene '># godine ivota# @ od 0'0 poginuli, ratni, ,eroja progla*eni, do '(='# god# (4L i, je bilo mla i, od 0) godine# - no, nije se radilo samo o omladini kao osnovi+i pokreta# $e&ina vo a tako er su bili mladi# ?z izuzetak Tita 5koji je '(3'# imao 3( godina6 njegovi pomo&ni+i imali suF 2# 7ardelj N )' god#, @# Rankovi& N )0 god#, M# Kilas N )4 god#, lideri ,rvatske $# "akari& i Ivan Rukavina N 0( god#, "oris 7idri 5!lovenija6 N 0( god# - implika+ije vode&e uloge mla e genera+ije velike su# '6 to ne*to govori o skepsi zreli, ljudi glede budu&nosti i komunistike ideologije i 06 preuzev*i '(3=# god# sve kljune /unk+ije u dravi ta ratna mlada genera+ija postala je Rstup i +ementS reima za desetlje&a koja dolaze, koe&i re/orme i nove snage# %oliti/ke 2or2e se astavljaju666 -oetkom '(3=# sve savezne institu+ije prelaze s $isa u "eograd, a sam Tito smje*ta se u kraljev "eli dvor# 7omunisti ele likvida+iju monar,ije# 7ralj istupa protiv sporazuma i protivi se namjesni*tvu, a komunisti odgovaraju organiziranjem masovni, demonstra+ija po !rbiji, optuuju&i kralja za izdaju svog naroda# ? me uvremenu, poetkom '(3=# u "eograd se vra&a kraljevska vlada i neki stari politiari iz emigra+ije# Na kon/eren+iji velike troji+e na Jalti 53# N '0# veljae '(3=#6 odlueno je da se u Jugoslaviji ,itno ima /ormirati jedinstvena vlada u du,u sporazuma Tito N Euba*i&# !kupina emigrantski, politiara u 9ondonu upu&uje memorandum vladama $elike "ritanije, !@A-a, !!!R-a, trae&i poni*tavanje dogovora i ostavku Euba*i&a# :d toga ni*ta# 7ralj popu*ta# Nekoliko puta mijenja kandidate za namjesni*tvo, *to zao*trava odnose izme u njega i Euba*i&a# 7onani a"jes i.iF !r an "udisavljevi&, @nte Mandi&, Au*an !erne+
8(

?slijedile su ostavke Euba*i&eve vlade i N7:J-a pa je E6 o1ujka 89:?6 5or"ira a ,aje0 i/ka vla0a# Tito je predsjednik vlade, Milan Grol potpredsjednik 5inae bio istaknuti protivnik N:--a6, I# Euba*i& ministar vanjski, poslova, J# Eutej 51!!6, !ava 7osanovi& 5samostalni demokrat6, 2# 7o+kbe+k 5kr*&anski so+ijalist6, J# -rodanovi& 5republikana+6 $ladu priznaju ) velike sile 5$", !@A, !!!R6 pa je time i to pitanje rije*eno#

III6 (ASJEDANJE AVNOJA - E6 kolovo,a 89:?6 - @$N:J se, po preporu+i kon/eren+ije na Jalti, preimenovao u -rivremenu Narodnu !kup*tinu# -N! je bio @$N:J pro*iren onim lanovima posljednje Q? skup*tine 5iz '()>#6 koji se u ratu nisu kompromitirali sura uju&i s neprijateljem# Tako se @$N:J pro*irio za ''( nekompromitirani, narodni, zastupnika# - od novi, zastupnika u -N! /ormirala se opozi+ija na elu s M# Grolom 5pro /orme, jer to nimalo ne ugroava partijsku ve&inu, kao ni kontrolu 7-J6 - opozi+ija na elu s Grolom ima prilino pro-velikosrpske stavove 5ne priznaju na+ionalnu posebnost %rnogor+ima i Makedon+ima, protive se /ederativnom ustrojstvu drave i kanjavanju ratni, zloina, ne priznaju organe vlasti N:--a i sl#6 - drugu opozi+ijsku skupinu predstavlja 1!! 'SS ako rataB - kao *to je ve& reeno, 1!! se poetkom rata dijeli na tri struje N jedna se priklanja usta*ama, jedna ostaje uz Maeka, jedna se prikljuuje N:"-u 5inae, oni se u me uvremenu preimenovali u 1R!!6 - kad su se Euba*i i Eutej vratili u zemlju nisu se priklonili ni jednoj /rak+iji

D4

- po zavr*etku rata Maek odlazi u emigra+iju# 7ad su se usta*e povlaile odlazi i on iz Cagreba preko @ustrije do -ariza# Iz -ariza oti*ao u Has,ington gdje ostaje do smrti '(83# god#6 - glavni tajnik stranke, Juraj 7rnjevi&, tako er u emigra+iji, a potpredsjednik 7o*uti& u zatvoru 5bez ikakve presudeW6 Aolazi do novog raslojavanjaF '# grupa oko 7o*uti&a 5predvode i, Marija Radi&, udovi+a !tjepana Radi&a i njena k&i Mira 7o*uti& N ena @# 7o*uti&a6 0# 0# grupa se okuplja oko Euba*i&a N 1!!-ov+i povratni+i iz emigra+ije )# )# grupa, pripadni+i prokomunistikog 1R!! - Euba*i&eva skupina ne djeluje stranaki, ali eli ujediniti razjedinjeni 1!! jer smatraju da bi time nastala znaajna politika /orma+ija koja bi mogla posti&i dobar uspje, na izborima - pregovori sa 1R!!-om propali 51R!! trai da oni odrede tko smije u&i u obnovljenu stranku, koja bi u*la onda u Narodnu /rontu# To bi znailo da se obnovljeni 1!! stavi pod kontrolu komunista6 - pregovori sa zagrebakom skupinom propali 5oni su beskompromisni i osu uju Euba*i&evo i Eutejevo politiko dranje tj# nji,ove /unk+ije u vladi s komunistima6 - planovi o obnovi jedinstvenog 1!!-a neostvarivi Slu/aj 'e2ra g i slu/aj Na,orF -artizanski pokret nije uspio ugasiti na+ionalnu svijest iako je bio izrazito antina+ionalistiki# ? politikim strukturama .ederalne Arave 1rvatske javlja se tenden+ija jaanja njena suvereniteta nasuprot tenden+iji +entralizma# I sam predsjednik 7-1, @ndrija 1ebrang, govori o ,rvatskoj samobitnosti, o vanosti 1rvatske, o patnjama 1rvata u 7raljevini Jugoslaviji i sl# drugovi ga optui*e za ,rvatski na+ionalizam i odvajanje od Jugoslavije# "io je smijenjen s mjesta predsjednika 7-1 i povuen u "eograd, a njegovo
D'

mjesto postavljen je $# "akari&, koji &e tu i ostati do svoje smrti '(>)# $ladimir Nazor, predsjednik C@$N:1@ pozvao je na razgovor stanovitog $asiljevi&a i protestirao protiv uporabe srpskog jezika u saveznim institu+ijama na $isu# -o "ilandi&u mu je rekaoF R Ja kao 1rvat i predsjednik ,rvatske drave ne mogu prije&i preko toga *to### name&ete srpski jezik na teritoriju ,rvatske drave# Nas 1rvate to vrije a, jer ne&emo mi jezik beogradske ar*ije# Aok ste ovdje, imate pisati ,rvatski, a kad odete u !rbiju pi*ite i govorite kako god ,o&ete### Tko ne zna ,rvatski ne moe ovdje ni raditi###S M# Kilas o sluaju Nazor samo dao primjedbu Rsmjesta uiniti kraj ovim ispadimaS# US%OS!AVA REVOLU$IONARNE DIK!A!URE - u prolje&e '(33# god# @ Rankovi&, po uzoru na !!!R, osniva tajnu poli+iju u koju odabire najtvr e i najortodoksnije komuniste# :s samog osnivanja ona postaje poput drave u dravi# - drava, vojska, poli+ija N partijski - 7-J u svojim rukama dri i privredu, kulturu, prosvjetu, znanost### Ni*ta ne nastaje mimo volje partije#

Eto je Naro0 a 5ro taU - u strukturi i me,anizmu upravljanja 7-J donosi sve odluke, ali to ini zajedno s tzv# masovnim organiza+ijama i dravnim aparatom# Gotovo sve odluke donosi vlada, odbori, sindikati, narodna /ronta, a to su sve odluke -artije koja je iza kulisa# - glavna masovna organiza+ija de/inirana kao op&enarodna, patriotska, otvorena svakom gra aninu bila je Naro0 a 5ro ta 5N.6#

D0

- ona obu,va&a nekoliko milijuna ljudi 5'(3D# god# N D mil# lanova6 - ona, a ne 7-, organizira izbore, predlae kandidate, kontrolira vlast, organizira dru*tveni ivot 5opismenjivanje, o/ormljivanje dobrovoljni, brigada za obnovu zemlje###6 - u N. su ukljuene i ostale dru*tvene organiza+ijeF sindikati, @.B, Narodna omladina i dr# - osim toga, N. je svakom gra aninu otvarala vrata ukljuivanja u politiki ivot# - dakle, u Jugoslaviji djeluju dvije partijeF jedna uska, monolitna 7-J i druga op&enarodna, koja nije ni*ta drugo doli produena ruka ove prve# - preko N.-a ublaava se negativna strana jednostranaja prividom kako ljudi mogu utje+ati na vlast - N.-ova uloga prema me unarodnoj javnostiF sakriti jednopartijsku diktaturu - N. koristi 7-J-e i u borbi protiv opozi+ije N pozivaju&i se na patriotizam pozivaju gra anske stranke da se ulane u N. Ru interesu narodaS# !vjesni da je rije o manipula+iji, lideri gra anski, stranaka to odbijaju, ali stranke im slabe jer se pojedine /rak+ije prikljuuju N.-u I(7ORI 89:?6 - predizborna kampanja zapoinje u ljeto '(3=# - 7-J nije imala dileme glede slobode djelovanja gra anski, stranaka N u pitanju je bio samo nain i trenutak nji,ova stopiranja# .ormalna zabrana nije dolazila u obzir 5prerizino6, pa je odlueno da i, se onemogu&i Rvoljom narodaS# - najprijeF sva se politika aktivnost zbiva u organiza+ijama N.-a N zborovi biraa, predlaganje kandidata i sl# - poku*aje stranaka da osnuju svoje organiza+ije ometaju aktivisti N.-a nude&i im da u u u nji,ove odbore - sindikati organizirali radnike da ne tiskaju opozi+ijska glasila, a omladin+i pale nji,ove listove - prva+i gra anski, stranaka podmi&ivani su unosnim mjestima u dravnim tijelima, zastra*ivani su, /iziki likvidirani i sl#
D)

- rad gra anski, ministara u vladi je blokiran jer vlada ne odrava sjedni+e, a svaki prijedlog gra anski, politiara u Narodnoj skup*tini blokiran je ve&inom glasova# - jednom rijeju, gra anskim strankama ama ba* nitko nije zabranio iza&i na izbore, ali im je ivot postao tako nesnosan da su od izbora odustale same, vidjev*i da nemaju mogu&nosti za slobodno djelovanje# Nji,ovi prva+i povlae se iz vlade i skup*tine 5Euba*i& i Eutej tako er dali ostavke6 - poku*aji angairanja Capada da se osiguraju slobodni izboriF u -otsdamu %,ur+,ill eli osuditi Q? reim, ali @merikan+i i Rusi ga ne tepu previ*eM kasnije, u rujnu '(3=# god# skupina gra anski, stranaka *alje apel kon/eren+iji savezniki, ministara koja se tada odravala u 9ondonu# No, ni taj poku*aj nije urodio plodom# - apstinen+ija opozi+ijski, stranaka nije omela izbore i oni su odrani 886 stu0e og 89:?# samo s jednom listom N listom Narodne /ronte s nositeljem mar*alom Titom 5kandidate za listu odobrila 7-6 - iz taktiki, razloga uz glasake kutije N.-a stajale su i prazne kutije u koje su birai mogli spustiti svoje kugli+e ukoliko nisu eljeli glasati za kandidata N. 5crne ili +orave kutije6 - prebrojavanje su obavile kao pouzdane komisije# Nema sumnje da je bilo presipavanja kugli+a 5kae "ilandi&6# N. dobila >>#8 L glasova

US%OS!AVA %AR!IJSKE DR)AVE ;96 886 89:? N sastaje se ustavotvorna skup*tina - progla*ava se #e0erativ a Naro0 a Repu2lika Jugoslavija - .NRJ je Rsavezna drava, republikanskog oblika, zajedni+a ravnopravni, narodaS

D3

- ?kida se monar,ija a -etar II# 7ara or evi& 5i +ijela dinastija6 li*ava se svi, prava - Nova drava sastoji se od 8 republika )4# sijenja '(38# N izglasan ustav .NRJ - ustavno ustrojavanje Q? dovr*eno dono*enjem republiki, ustava 51rvatskaF '>#4'#'(3D#6 svi su republiki ustavi napisani po istom obras+u - drava je +entralizirana, sve se radi po sovjetskom modelu# $r, partije je %7 7-J, a najui vr, vr,ova je -olitbiro -parlament samo potvr uje zakone koje dirigira 7-

EKONOMSKA KON$E%$IJA K%J Jedini idejno-teorijski utje+aj na izgradnju dru*tveni, odnosa ima sovjetska teorija i praksa# Nije to samo stvar !!!R-a kao takvog# -oanta je *to komunisti vide !!!R kao zemlju radnika i seljaka, te kao sinonim za so+ijalizam 5nisu ni znali, po "ilandi&u za de/orma+ije u praksi6# -olaze&i od toga da su '6 sve vrste privatnog vlasni*tva X slobodno tri*te i poduzetni*tvo povijesno is+rpljeni te da nastupa era so+ijalizma i 06 da je diktatura proletarijata nespojiva s kapitalistikim vlasni*tvom, 7-J po preuzimanju vlasti poinje likvida+iju svi, oblika privatnog vlasni*tva a6 ve& u studenom '(33# god# provedena je a.io ali,a.ija tzv# neprijateljske imovine N kon/iska+ija imovine suradnika okupatora i ratni, zloina+a, kon/iska+ija gospodarstava +ijele njemake manjine te prisvajanje stranog kapitala 5koji je prije drao 3(,='L ukupne industrije# Ao kraja '(3=# god# u dravnim je rukama ==L industrije, D4L rudarstva, (4L +rne metalurgije, '44L na/tne industrije itd#6# b6 0)# kolovoza '(3=# donesen je zakon o agrar oj re5or"i# "ez naknade je oduzeto sve iznad 04 N 0= ,a 5u
D=

Matkovi&u iznad )= ,a6, a +rkvi sve iznad '4 ,a# Iz nastalog zemlji*nog /onda ne*to vi*e od pola dodijeljeno je bezemlja*ima i siroma*nim selja+ima, a ostatak je dodijeljen dravnim poljoprivrednim dobrima# Tim je potezom vjerskim zajedni+ama oduzeto >=L zemlji*ta# +6 istodobno je '(3=V38 izvr*ena kolo i,a.ija siroma*ni, seljaka iz tzv# pasivni, krajeva u podruja iz koji, su se iselili Nijem+i N ma,om u $ojvodinu i !lavoniju# 7olonizirano je oko 84 444 obitelji, ma,om !rba iz 1rvatske i "i1# d6 vr*i se ko 5iska.ija imovine vlasnika koji su poslovali u ratno doba i bili progla*eni ratnim pro/iterima# Na taj su nain dravi pripale tvorni+e, banke i velike trgovine# e6 zakonom od =# prosin+a '(38# vr*i se na+ionaliza+ija krupne imovine gra anskog sloja# Na.io ali,ira a su sva privatna poduze&a, tako da su izvan dravnog vlasni*tva ostale obrtnike radioni+e i seljaka gospodarstva 5koja se ionako kontroliraju preko planski, proizvodni, naloga6# /6 0># travnja '(3> na+ionaliziran je V likvi0ira i privat i sektor u sitnoj trgovini i obrtu 5koliko radikalno pokazuje brojka od = )(= privatni, prodavaoni+a prije i = 5pet6 poslije6# g6 ? prolje&e '(3(# god# uveden je visoki porez na seoska gazdinstva koji selja+i nisu mogli podmirivati# "ili su prisiljeni stupati u ra0 e ,a0ruge osnovane po uzoru na sovjetske kol,oze# Tako se provodila prisilna kolektiviza+ija sela# !vim tim mjerama drava gotovo do kraja likvidira privatno vlasni*tvo, postaje vlasnik privrede i moe ju organizirati prema sovjetskom modelu tj# uvesti plansku privredu# %jelokupno gospodarstvo je pod strogim nadzorom drave# -ro+es razvla*&ivanja u Jugoslaviji traje od '(3=# do '(3(# Ni u jednoj istono-europskoj zemlji nije zabiljeen tako brz tempo likvida+ije privatnog vlasni*tva i gra anski, sloboda# Jugoslavija postaje visoko +entralizirana drava# !amostalnost V /ederalnost

D8

republika bila je samo deklarativna N sve se radilo po direktivama iz "eograda# $EN!RALIS!I&KO U%RAVLJANJE - na elu sustava je -olitbiro %7 7-J sastavljen od '4-ak ljudi 5svaki lan upravlja odre enim podrujem dru*tvenog ivotaF oruane snage, izgradnja, ekonomska politika itd#6 - ispod toga je dravni aparat za upravljanje i rukovo enje privredom# Taj organ je ustvari kolegij ministara svi, privredni, resora# ? tom organu vode&u ulogu ima resor planiranja privrede na elu s @# 1ebrangom 5'(3=# N '(3D#6 - unutar svakog privrednog ministarstva osnovano je nekoliko glavni, i generalni, direk+ija za Rneposredno rukovo enje skupinom istorodni, poduze&aS 5direk+iji je na elu generalni V glavni direktor# Airek+ija se dijeli na sektore i odjele, na elu koji, je direktor6 Cnaajno je osnivanje Save, e pla ske i Save, e ko trol e ko"isije !aveznoj planskoj komisiji na elu je najautoritativnija linost vlade - ona priprema perspektivne i teku&e planove privrednog razvoja zemlje, a nakon *to i, usvoji vlada i ozakoni N!, komisija rukovodi izvr*enjem planova# - !avezna kontrolna komisija brine o pobolj*anju rada svi, organa dravne uprave, o pravilnom izvr*avanju dravni, propisa# Ima pravo pregledati i ispitati +jelokupno poslovanje svi, dravni, organa# - pravo raspodjele dru*tvenog proizvoda i raspolaganja vi*kom rada pripada samo +entralnim organima dravne vlasti

- pla&e radnika odre ene su prema vremenu i kvali/ika+ijama 5podjednake u +ijeloj zemlji6# Radni+i razvrstani u 3 grupeF a6 nekvali/i+irani b6 polukvali/i+irani

DD

+6 priueni N struni pomo&ni kvali/i+irani d6 poslovo e, predradni+i i naroito kvali/i+irani - platni sustav uveo je kasnije i pla&anje prema /unk+iji umjesto prema kvali/ika+iji 5time je omogu&eno nagra ivanje po kriteriju /unk+ije za rukovode&e kadrove iz revolu+ije bez /ormalni, struni, kvali/ika+ija za dunosti koje su obavljali6# AGI!%RO%F u sastavu %7 7-J u srpnju '(3=# osnovano je :djeljenje za agita+iju i propagandu 5@GIT-R:-6 u svr,u kontrole i usmjeravanja +jelokupnog intelektualnog stvarala*tva N od knjievnosti, umjetnosti do *kolstva i novinarstva# - agitprop ima svoje sektore za razna podruja i vr*i presudni utje+aj 5iako nema /ormalnu vlast6# - na elo svega toga postavio se M# Kilas, sekretar %7 7-J - partijski knjievni+i na ini+ijativu @gitpropa, a po ruskom modelu, krajem '(38# sazivaju -rvi kongres knjievnika Jugoslavije 5prvi predsjednik !aveza knjievnika Ivo @ndri&6 O2 ova i po/etak i 0ustrijali,a.ije - novi poredak nalazi se pred izazovom jer je naslijedio zaostalu agrarnu strukturu, jo* i razorenu ratom# - ratom uni*tena in/rastruktura, privredni objekti, puno ljudi bez domova, glad, +rno tri*te, kaos i nered# - me unarodni poloaj oteava stanje# Cbog sukoba sa zapadom oko Istre i Trsta Jugoslavija u stra,u od vojne interven+ije, nije demobilizirala vojsku, nego dri vojsku od milijun ljudi# - 7-J +ijelu zemlju pretvara u jedan veliki radni logor# :bnova je progla*ena svetom patriotskom obvezom svakog gra anina# Neki se javljaju dobrovoljno, drugi na silu mobilizirani# N. osnovala tisu&e radni, brigada# Te,nike nema, imaju lopatu, kramp i eki&#

D>

- protivno konven+iji o ratnim zarobljeni+ima o obnovi je angairano preko =4 444 zatvorenika i '44 444 njemaki, ratni, zarobljenika 5slabo ,ranjeni, gotovo robovski status6 - unato zao*travanju me unarodni, odnosa Jugoslavija u to vrijeme primila preko ?NRR@-e 5pomo& !jeverne @merike preko ?N-a6 pomo& u vrijednosti 3'= mil# dolara# - tako vaan pot,vat kao industrijaliza+ija bio je u rukama -olitbiroa %7 7-J, ije se znanje o tome svodilo na znanje iz sovjetske literature koja glori/i+ira plansko gospodarstvo# - zadatak stvaranja sustava i /ormuliranja strategije razvoja povjeren je predsjedniku -rivrednog savjeta i !avezne planske komisije N @# 1ebrangu# - 1ebrang '(38#V 3D# izra uje -etogodi*nji plan koji '(3D# vlada pri,va&a# 7opiran je sovjetski model# - plan je odredio da se za = godina ima pove&ati industrijska proizvodnja =Y, poljoprivreda ',= puta, dru*tveni proizvod i na+ionalni do,odak ',> puta itd# - suvi*no je i re&i da je plan bio megalomanski i bez pravi, temelja, pa ipak se krenulo u njegovu realiza+iju, a poetni su rezultati bili izvanredni# - 7-J je pokrenula takvu mobiliza+iju rada i sredstava kakvu Jugoslavija nikad prije i nikad poslije nije vidjela# "ilo bi pogre*no re&i da su rezultati bili postignuti za,valjuju&i samo administrativno N +entralistikom sustavu# Revolu+ionarno raspoloenje masa bio je glavni imbenik# - lanove 7-J, rukovodstvo drave, kao i *iroke narodne mase za,vatio je zanos i vjera da &e sa 0 N ) ovakva plana Jugoslavija brzo dosti&i 5ako ne i presti&i6 najrazvijenije zemlje# Iz tog se zanosa i vjere rodio radni entuzijazam# ? ime bolje sutra*nji+e i svijetle budu&nosti svi su bili spremni Rstegnuti kai*S#T 'RVA!SKA 89:?6 A 89?J6
T

!tvari iz trgovine kupovale se na toki+e 5' toki+a oznaava odre enu koliinu toga i toga6# "roj toki+a ovisi o broju lanova obitelji# Ca neke namirni+e ekalo se u redu +ijelu no&# 9judi su jeli kukuruzni kru, i provin kru, jer su ito davali dravi#

D(

- 1rvatska je poslije II# svjetskog rata pomaknuta iz srednje 2urope jo* dublje na "alkan# - '(3=# i prvi, godina nakon rata 1rvati imaju jake pozi+ije u /edera+ijiF Tito, Ivan Ribar 5predsjednik @$N:J@ i predsjednik !avezne skup*tine '(3=# N '(=)#6, @# 1ebrang 5'(33# N '(38# na elu privrednog savjeta6, Ivan Go*njak 5'(=)# N '(8D# ministar obrane6 - partizanska vojska ulazi u Cagreb ># svibnja '(3=# - 7-1 ima svu vlast, realizira ju preko masovni, organiza+ija i organa dravne vlasti - 7- uvr*&uje svoju vlast ostvariv*i totalnu kontrolu kroz poli+iju i sudstvo i dravne slubenike 5posebno se orijentiraju&i na mla u genera+iju6 - iz dravni, slubi odstranjeni su suradni+i reima NA1, simpatizeri 1!!-a 5maekov+i6, te gra ani bliski %rkvi i sve&eni+ima# - u 7-1 je praktiki +ijeli rukovode&i kadar nieg i srednjeg ranga 5a ni na vi*im poloajima nije bilo znatno bolje6 bio sastavljen od ljudi koji nisu imali nikakvu struku ni iskustvo osim ratnog# @ ti ljudi rukovodili su svim podrujima dru*tvenog ivota# Taj golemi manjak u obrazovanju i znanju kompenzirao se /anatinim danono&nim radom, beskrajnom odano*&u partiji, samoini+ijativom, odluno*&u da se svaki zadatak mora izvr*iti s uspje,om# !premnost za izvr*avanje partijski, direktiva bila je ispred vlastitog ivota# Iz te spremnosti razvila se nevjerojatna dis+iplina# - mrea partijski, organiza+ija uspostavljena je u *kolama, /akultetima, selima, gradskim etvrtima, tvorni+ama itd# tako da se gotovo svaki gra anin, od mladog do starog, na*ao u ve& odgovaraju&oj organiza+iji# - glede pro+esa +entraliza+ije Jugoslavije, 7-1 ne samo da nije negodovala protiv njega, ve& je bila jedan od glavni, /aktora podr*ke# :na je taj pro+es svjesno podravala i borila se protiv republikog partikularizma# - takav stav 7-1 rezultat je niza okolnostiF izgradnja so+ijalizma poput onog u !!!R-u, ekonomsko-politika situa+ija u Jugoslaviji i me unarodne okolnosti# 5!ukob sa zapadom
>4

diktirao je kurs stvaranja jake Jugoslavije pod jakim i jedinstvenim vodstvom# :sim toga, samo je jako vodstvo moglo suzbiti velikosrpske anti/ederalne tenden+ije#6 (a2ra a 'SS-a i ga*e je 'RSS-aB - u Cagrebu nije '(3=# do*lo do /ormiranja niti jedne gra anske stranke, kao *to je to bio sluaj u "eogradu# !abor i prva vlada .ederalne drave 1rvatske bili su politiki ,omogeni jerbo 7-1 nije dijelila vlast niti s jednom politikom strankom izvan Narodne /ronte# - na izborima '(3=# u saveznu je skup*tinu izabrano >) lana 7-1 i 0> izvanpartija+a, a u saboru je bilo '=4 lanova partije i 3' izvanpartija+# Ne zvui tako ni lo*e, no me utim ti izvanpartij+i nisu bili nikakva opozi+ija nego prista*e V aktivisti N.-a# - 1!! je, kao *to znamo, u ratu nestao, a 7-1 je bila protiv ak+ija pojedina+a i skupina koje su ,tjele 1!! maekovskog opredjeljenja, jer je bila svjesna da 1!! ivi u sr+u naroda i predstavlja poten+ijalnog politikog protivnika koji se mora uni*titi# - osim politike zastra*ivanja, no&ni, likvida+ija, javni, su enja i sl# pomoglo je i to *to de /a+to nije ni bilo odlunog pokreta za obnovu 1!!-a zbog me usobnog neslaganja 5ranije spomenutog6# - naj,rabrija skupina oko Marije Radi& grubo je razbijena# Njezine novine RNarodni glasS zabranjene su nakon prvog broja 504# listopada '(3=#6 - tako je reim progonom ini+ijatora sprijeio obnovu 1!!-a - onaj drugi 1!! odnosno 1R!! nadao se partnerskom odnosu sa 7-1# Njegovo je djelovanje nakon rata tolerirano i poti+ano kako bi se pred svijetom dokazala sloboda politikog organiziranja# - unutar same stranke ima oni, koji ele da se stranka istrgne ispod vlasti 7-1 5"# Magova+, .# Gai6# "udu&i da je 7-1 bila odluno protiv osamostaljenja 1R!! uba+ila je nekoliko svoji, lanova u njeno vodstvo#
>'

- 1R!! je bio potreban 7--u samo dok ne uvrsti svoju monopolitiku pozi+iju, te za populariza+iju politike 7- prema selja*tvu i kulturni rad preko !eljake sloge# - nakon nekog vremena 1R!!, sveden na /ormalno postojanje, vrlo brzo biva napu*ten i zaboravljen kako od selja*tva 5koje ju nikad nije do kraja ni pri,vatilo6 tako i od svog tvor+a 7- i gasi se#

Suko2 K%J < K%' s klero" i $rkvo"B - ateizam je bio sastavni dio partijske ideologije# Jedan od bitni, uvjeta za prijam u partiju bio je ra*i*&avanje s religijom# <lanovi partije ne samo da nisu smjeli V ,tjeli i&i u +rkvu i krstiti svoju dje+u, ve& su izbjegavali sudjelovati i u +rkvenom pogrebu svoji, umrli,# - drava naravno nije slubeno zabranjivala ispovijedanje vjere i odlazak u +rkvu, ali oni gra ani koji su to vidno prakti+irali bili su nevidljivo iskljuivani iz niza dru*tveni, pro/esija 5vojska, unutra*nji poslovi, poli+ija, *kolstvo6, a vjerni+i nisu nigdje mogli do&i na rukovode&a mjesta# - 7-J je %rkvu doivljavala kao opasnog politikog protivnika pred kojim je nemo&na# Naime, 7- je uspjela zabraniti djelovanje svi, gra anski, stranaka i zavesti kontrolu nad medijima, *to zbog same prirode stvari nije mogla uiniti s %rkvom# Tako je %rkva ostala jedina autonomna institu+ija koja moe legalno komuni+irati s narodom i postala utoi*te za maltretirane, poniene, progonjene# - prvi kontakt katolikog sve&enstva i komunistikog reima na najvi*oj razini odran je 0# lipnja '(3=# delega+iju sve&enstva predvodi biskup !alis 5Stepi a. je u zatvoru, u,i&en 'D# svibnja6, a s druge strane su Tito i "akari& 5predsjednik vlade6# "iskup izraava nadu da &e nova vlast po*tivati slobodu vjeroispovijesti, slobodu kr*&anskog odgoja i sl#, poeljev*i pri tom Titu Rpomo& !vevi*njeg u vlastiS#
>0

- Tito za,valio spremnosti +rkve na suradnju i naglasio da nije, kao 1rvat, bio zadovoljan dranjem %rkve u ovim te*kim trenu+ima# "avi se tj# izraava ideju o odvajanju na*e %rkve od $atikana 5WU6# - na molbu delega+ije !tepina+ je sutradan pu*ten iz zatvora# - no, unato obe&anju Tita i "akari&a, progoni sve&enika i drugi obli+i *ikaniranja se nastavljaju# !tepina+ pi*e 0'# srpnja '(3=# pismo "akari&u ale&i se da sve&eni+i nisu pu*teni ku&i iz logora, da se sve&eni+i maltretiraju i ubijaju i za Rverbalne delikteS, te da lokalna vlast i mediji na sve mogu&e naine sprjeavaju rad +rkve#T - u kolovozu '(3=# provodi se ve& spomenuta agrarna re/orma, kojom se %rkvi oduzima >=L imanja# Istodobno je ubrzan pro+es odvajanja %rkve od drave i *kole od %rkve# - %rkva je prikupljala podatke ne samo o sudbini sve&enika nego i o rtvama +ivila i vojnika NA1 nakon rata# Na osnovi svoji, saznanja o stradanjima i vide&i da stanje postaje sve gore, "iskupska kon/eren+ija na elu s @lojzijem !tepin+em obra&a se vjerni+ima ;J6 ruj a 89:?# tzv# %astirski" pis"o" - u njemu !tepina+ ustaje u obranu tisu&a nepravedno osu eni, na tajnim sudovima, bez prava na obranu# :su uje komunistiku ideologiju rijeima da se od toga ovjeanstvo ne moe nadati niemu dobrom i trai slobodu katolike *tampe, *tampe op&enito, slobodu vjeronauka i karitativne djelatnosti, slobodu ljudske linosti, prava ovjeka itd# - dravno partijski vr, pismo je protumaio kao opravdavanje politike NA1 i stare uloge %rkve, kao suradnju %rkve s gra anskim politiarima i zapadom, a sve u svr,u ru*enja novog poretka# :dgovor je uslijedio brzo# - !tepina+ je ''# listopada '(38# pred $r,ovnim sudom 1rvatske osu en na '8 godina robije pod optubom da je u ratu podravao reim NA1 i nakon rata nastavio djelovati protiv nove Jugoslavije# - prije su enja Tito je ponudio $atikanu da povue !tepin+a iz Jugoslavije ne bi li se izbjegao sudski pro+es, ali -apa je to
T

"ilandi&eva poetinostF Rrevolu+ionarni valjak na bolj*eviki nain gazi sve pred sobom, ne *tede&i ni jednu religijuS#

>)

odbio i sam pro+es oznaio kao Rnajalosniji pro+esS u povijesti Rimokatolike +rkve# JUGOSLAVENSKA VANJSKA %OLI!IKA DO 89:G !!!RF "udu&i da u Jugoslaviji 7- dri svu vlast, ona odre uje i vanjsku politiku, pri emu presudnu ulogu ima njena ideolo*ka orijenta+ija# - 7-J ideolo*ki tijesno vezana uz 7- !ovjetskog !aveza 5koja je nakon raspu*tanja 7ominterne '(3)# zaista vodila svjetskim kom# pokretom6 i smatra !!!R svojim za*titnikom i saveznikom# - ''# travnja '(3=# 5rat jo* trajeW6 Tito u Moskvi potpisuje ugovor o prijateljstvu i suradnji izme u Jugoslavije i !!!R-a - povezivanjem sa !!!R-om i drugim dravama narodne demokracije Jugoslavija se svjesno ukljuila u istonoeuropski so+ijalistiki tj# komunistiki blok# -ri,vatila je odredni+e vanjske politike !!!R-a i postala njegov najodaniji saveznik# - ipak, unato svemu tome jugoslavensko vodstvo voljelo je isti+ati da na vlast nije do*lo pomo&u sovjetski, tenkova 5kao u drugim dravama istonog bloka6 nego samostalno, i smatralo se, sukladno tome, ne*to samostalnijim i ravnopravnijim saveznikom !!!R-a# Neke su se odluke donosile i bez pret,odnog konzultiranja Rusije 5npr# ideja o balkanskoj /edera+iji6, a to sovjetski vr, nije mogao dopustiti jer mu je takvo pona*anje kvarilo planove o kontroli i domina+iji# Radi toga se dosta rano javljaju nesuglasi+e izme u .NRJ i !!!R-a N prvo skrivene od oiju javnosti, da bi ubrzo prerasle u otvoreni sukob 5o tome kasnije6# "ugarska, @lbanija i ostaliF

>3

- komunistiki vr, Jugoslavije tei zbliavanju sa zemljama narodne demokra+ije u istonoj i srednjoj 2uropi u kojima su bili uspostavljeni komunistiki reimi# Tokom '(38# i '(3D# Jugoslavija zakljuuje ugovore o prijateljstvu sa -oljskom, <e,oslovakom, Ma arskom i Rumunjskom# - za vrijeme gra anskog rata u Grkoj 52A2! vs# 29@! tj# desni+a i komunisti6 jugoslavenska je vlada pruala materijalnu pomo& i politiku potporu grkim komunistima pod vodstvom Markosa $e/ijadesa# - sa @lbanijom uspostavljamo 5da se izrazimo blago6 tijesne odnose# 5Tito je jo* '(3'# bio poslao svoje agente da ujedine albanske komuniste# :sim toga, pomagao im je +ijelo vrijeme u borbi za preuzimanje vlasti# 7asnije oni njemu pomogli u slamanju na+ionalistiki, snaga na 7osovu6# @lbanija je praktiki bila satelit Jugoslavije# $e& u travnju Jugoslavija priznaje albansku komunistiku vladu i zalae se za njene interese na me unarodnim kon/eren+ijama# '(38# potpisan je ugovor o prijateljstvu i privrednoj suradnji# Taj je ugovor predvi ao ak i obranu nezavisnosti @lbanije# ?kinute su +arinska ogranienja tako da je Jugoslavija pla&ala nisku +ijenu za albanske sirovine# Jugoslavija je na osnivakom sastanku 7omin/orma '(3D# preuzela predstavni*tvo za @lbaniju# !tvari su se razvijale tako daleko da je @lbanija ,tjela predloiti Jugoslaviji da postane njena sedma republika# - odnosi s "ugarskom su pria za sebe# 7ada se '(38# u "ugarsku vratio Georgi Aimitrov 5nekada*nji tajnik 7ominterne6 zapoeli su razgovori o jugoslavensko-bugarskoj /edera+iji na naelu pluralizma# Razgovori Tita i Aimitrova odravaju se na "ledu 5)4 i )'# 4D i '# 4> '(3D#6# dogovorena je minimalna razmjena roba, kulturna suradnja i +arinska unija ne bi li se utro put budu&oj /edera+iji# ? studenom '(3D# zakljuen je ugovor kojim se Qu i "ugarska obvezuju da &e se savjetovati o vanim pitanjima i vojno sura ivati# O0 osi sa ,apa0o"B

>=

- u odnosima sa zapadom dolazi do o*tre kon/ronta+ije u vezi razgranienja s Italijom# Jugoslavija pred saveznike postavlja za,tjev za pripojenjem Istre, Rijeke, dijela -rimorja, otoka, te Trsta i Gori+a koji su do rata bili u sastavu Italije# Catraila je tako er i slovenski dio 7oru*ke koji je bio u grani+ama predratne @ustrije, pozivaju&i se na etniko naelo# !avezni+i odbijaju jugoslavenski za,tjev 5nastoje paralizirati prodor !!!R-a na zapad preko Jugoslavije6, a komunistika i, propaganda optuuje da rade u prilog talijanske imperijalistike politike# ! druge strane, !!!R se nije odluno stavio na stranu Jugoslavije 5poradi svoje globalne strategije6 i njen za,tjev podrao je djelomino 5odbija podrati za,tjev za ispravkom grani+e prema @ustriji6 - etiri velike sile 5$elika "ritanija, .ran+uska, !@A i !!!R6 pronalaze kompromisno rje*enje o grani+i s Italijom# Na temelju nji,ove preporuke potpisan je 8J6 velja/e 89:E# u -arizu Ugovor o "iru s Italijo"6 Jugoslavija je pro*irila svoje grani+e na ve&i dio teritorija Gori+e, na -ulu, na itavo podruje Rijeke i Cadra, kao i na dio pokrajine Trsta# :d spornog teritorija oko Trsta osnovana je tampon dravi+a Slobodni teritorij 5rsta 5!TT6, koji je privremeno podijeljen na dvije zoneF zonu @ 5Trst i neposredna okoli+a6 pod angloamerikom upravom i zonu " 5s preteno slovenskim stanovni*tvom6 pod jugoslavenskom vojnom upravom# To privremeno stanje odrat &e se do Tr*&anske krize '(=3# SUKO7 S IN#ORM7IROOM I S!ALJINOV NA%AD NA K%J - u rujnu '(3D# osnovan je u Ekljaskoj -otrebi 5zapadna -oljska6 Ko"u isti/ki i 5or"a.ijski 2iro 5skra&eno 7omin/orm ili In/ormbiro6 na savjetovanju komunistiki, partija !!!R-a, Jugoslavije, <e,oslovake, Ma arske, -oljske, Rumunjske, "ugarske, .ran+uske i Italije# 5Jugoslavenske komuniste predstavljaju 2# 7ardelj i M# Kilas#6

>8

- za razliku od 7ominterne In/ormbiro organiziran je zbog razmjene iskustava u radu partija lani+a i Rkoordina+ije nji,ove djelatnostiS# -za sjedi*te 7omin/orma izabran je "eograd 5na prijedlog sovjetske delega+ije6 - glasilo 7omin/ormaF 6a $vrsti mir, za narodnu demokraciju 5ure uje ga Rus -avel Judin, a tiska se u "eogradu6 - !taljinovi +iljevi iza osnivanja In/ormbiroaF ostvariti jai politiki i ekonomski utje+aj na zemlje sa komunistikim reimima 5ne bi li se *to bre integrirale u sovjetski blok na poetku ,ladnog rata6M staviti pod jau kontrolu zapadne komunistike partijeM Jugoslaviju vezati jae za !!!R i time ju oslabiti Suko2F dolazi do osnivanja nekoliko jugoslavensko-sovjetski, dru*tava# Jugoslavenski vr, i, je gledao kao pomo& !!!R-a u industrijaliza+iji Jugoslavije, dok su !ovjeti ustvari radili na podre ivanju jugoslavenske privrede nji,ovim planovima# ? nizu sluajeva sovjetska se strana nije pridravala dogovoreni, obveza, nji,ovi predstavni+i su bili ba,ati i stavljali su sebe Riznad zakona .NRJ i smatrali se eksteritorijalnimaS# Aolazi do sve e*&i, nesuglasi+a i sporova jer jugoslavenska strana eli slobodniji unutarnji razvoj i vi*e samostalnosti, a sovjete to sve vi*e i vi*e iv+ira# -oetkom '(3># sporovi su uestali i !taljin vr*i pritisak na Jugoslaviju# %7 7-J na sastanku od '# 4)# '(3># zakljuuje da su odnosi sa !!!R-om u zadnje vrijeme lagano Zu raskoraku[# :dbija se sovjetski prijedlog da se jugoslavensko-bugarska /edera+ija uspostavi odma,# !taljin je time ,tio Jugoslaviju jae podrediti svojoj kontroli# Tito nije bio protiv /edera+ije ali je isti+ao da !ovjeti /orsiraju njeno nastajanje u trenutku kada ona ekonomski uop&e nije zrela i da je prerano 5prozreo im je namjere i s,vatio da je neovisnost Jugoslavije ugroena6# !lijedi opozivanje sovjetski, vojni, strunjaka iz Jugoslavije, pa zatim i +ivilni, N motivirano \uskra&ivanjem podataka s jugoslavenske strane\ 0D# 4)# '(3># !taljin i Molotov upu&uju pis"o Titu i ostalim lanovima %7 7-J u kojem optuuju Q? komunistiki vr, za
>D

antisovjetsku djelatnost, Rpoku*aj detroniziranja sovjetskog sustavaS, za teoriju mirnog urastanja kapitalistiki, elemenata u so+ijalizam### 7opije tog pisma poslane su svim lani+ama In/ormbiroa, tako da je sukob sovjetske i jugo 7- prenesen na me unarodnu razinu# %7 7-J odgovara na pismo !taljinu i Molotovu, odba+uju&i sve optube i predlau&i da se problemi rije*e razgovorima predstavnika dvaju partija# 3# svibnja '(3># !taljin i Molotov upu&uju ovo pis"o %7 7-J u kojem su Q? odgovor s,vatili kao Rzao*travanje kon/liktaS# ? pismu se spominje Rantisovjetska pozi+ija Tita i klevetnika propaganda rukovodstva 7-JS# Revolu+ija je u Jugoslaviji pobijedila samo za,valjuju&i sovjetskoj %rvenoj @rmiji# ? pismu se nadalje predlae da se itav problem raspravi na sastanku In/ormbiroa# Jugoslavenski vr, to odbija, *to de/initivno produbljuje raskol# ? lipnju '(3>#, u "ukure*tu je odran sastanak In/ormbiroa, bez sudjelovanja predstavnika 7-J# Aonesena je rezolu+ija koja je sadravala, manje-vi*e, optube iz pisama !taljina i Molotova# In/ormbiro je podrao sovjetsku 7-, a vodstvo 7-J optueno je za neprijateljstvo prema !!!R-u, diskreditiranje %rvene @rmije i sl## Jugoslovenska 7- progla*ena je Rsekta*ko-birokratskomS, a 7-J iskljuena je tj# izbaena iz In/ormbiroa i op&enito zajedni+e bratski, komunistiki, partija# O0je.i suko2aB nakon javnog objavljenja sukoba sa !!!R-om, javnost je, kako doma&a tako i svjetska, bila zaprepa*tena# ? napad na Jugoslaviju solidarizirale su se sve komunistike partije svijeta i sve zemlje istonog bloka 5ukljuuju&i i @lbaniju, na*u Pannabe D# republiku6# Izrazito veliko zaprepa*tenje doivjeli su sami lanovi 7-J, koji su u svemu poslu*no slijedili -artiju i ivjeli u uvjerenju da su najodaniji saveznik !!!R-a# !taljin usmjerava snaan ekonomski pritisak na Jugoslaviju# :tkazani su svi ugovori lani+a In/ormbiroa s njom i bila je ekonomski blokirana# "ilo je ak i kome*anja na grani+i i prijetnji vojnom interven+ijom# "ilo je pitanje da li Jugoslavija uop&e moe opstati pod tolikim pritiskom#
>>

!taljin rauna da &e izazvati unutarnju pobunu i zba+ivanje vodstva 7-J# <ak je i pozvao 7-J da smjeni svoje vodstvo i vrati se u dru*tvo so+ijalistiki, zemalja# :dre eni broj lanova, vjeruju&i u !taljina i zaneseni !!!R-om, opredijelio se za In/ormbiro, a protiv Tita# ! njima se obraunalo e/ikasno i okrutno# ?daljeni su s /unk+ija, ,ap*eni, dio i, je interniran na Goli otok, gdje su neovjeno mueni# Napad na 7-J dogodio se u vrlo lo*em trenutku N trenutku kada su odnosi Q? i zapada bili zao*treni do krajni, grani+a# ;J6 o1ujka 89:G6 vlade $elike "ritanije, .ran+uske i !@A-a donose !ripartit u 0eklara.iju, kojom predlau da se sav sporni teritorij oko kojeg se Q? i Italija ne slau jednostavno pripoji Italiji# Jugoslavenska vlada odbija deklara+iju i spremna je i orujem braniti svoj dio Istre i slovenskog primorja# Jugoslavija je izme u dvije vatre N Istoka i Capada# Srpski usta ak4 o2ra/u s )ujovi+e" i 'e2ra go"F - u toku sukoba s 7omin/ormom u 1rvatskoj dolazi do tzv# Srpskog -ur-ev0a skog usta ka i /ormiranja srpske /rak+ije u 7-1# - potkraj '(3(# u krajevima sa srpskim stanovni*tvom poinju se /ormirati grupe predvo ene prvobor+ima i o/i+irima# Na Kur evdan N 8# svibnja '(=4# izbija pobuna na 7ordunu, "aniji, u 9i+i i "osanskoj krajini# Geslo ustanka jeF za kralja i otad)binu# -obunjeni+i zauzeli dosta sela i nekoliko op&inski, sredi*ta# -obunu je ugu*ila vojska# - istodobno u vladi istupa grupa ministara srpske na+ionalnosti 5Bigi&, "rki&, :pai&6 tvrde&i da su !rbi u ,rvatskoj u neravnopravnom poloaju, zapostavljeni su, te da im se ugroava na+ionalni identitet# : stajali*tima te skupine raspravlja %7 7-1 u ljeto '(=4# Na drugoj sjedni+i u rujnu 5kojoj prisustvuje i @# Rankovi&6 odlueno je da se grupa udaljavanjem od 7-1 bori i protiv 7-J# Troji+a ministara smijenjena i osu ena, a Bigi& i "rki& zavr*ili na Golom otoku# Na nji,ova mjesta postavljeni su opet ministri srpske na+ionalnosti#
>(

Srete )ujovi+, lan ueg partijskog vodstva, dravni /unk+ionar i prvi sekretar Narodne /ronte podrao je sovjetski stav prilikom razmatranja !taljinova pisma na sjedni+i %7 7-J# :ptuen je za /rak+iona*tvo i iskljuen iz 7-# !ukob s In/ormbiroom iskori*ten je usput i za obraun s A 0rijo" 'e2ra go"# 1ebrang se jo* za trajanja N:"-a isti+ao kao ,rvatski komunist sa nagla*enim na+ionalnim osje&ajem# Cbog zauzimanja za ,rvatske interese bio je trn u oku vr,u 7-J 5iako je sam bio u vr,u vr,ova, jedan od = najmo&niji, ljudi u draviW6M +entralistiki i srpski elementi u vodstvu 7-J smatrali su ga nepo&udnim# -oetkom svibnja '(3># 1ebrang je u,ap*en pod optubom da je sura ivao s !!!R-om i radio pogre*ke u ratu 5glede pogre*aka N 1ebrang je bio u usta*kom zatvoru, a budu&i da je ostao iv i bio zamijenjen sad su mu se sjetili pripisat ustvari suradnju s usta*ama i samim Gestapom6# Aokaza naravno nije bilo i nakon vrlo duge istrage iza*lo je kratko slubeno priop&enje da je @# 1ebrang u lipnju '(3(# poinio samoubojstvo# 5zar treba i napominjati da je bio ukokanU6 Rje*e je situa.ijeF budu&i da sovjetski pritisak nije popu*tao ekonomsko stanje u zemlji bilo je sve tee# Na kraju je te*ka situa+ija prisilila jugoslavensku vladu da trai pomo& u ,rani i sirovinama# Capad joj je traenu pomo& dodijelio, mijenjaju&i iznenada svoj stav, jer im je ipak za 1ladni rat odgovaralo suprotstavljanje Jugoslavije !!!R-u# 2konomske veze sa Jugoslavijom uvjetovane suobe*te&enjima za na+ionaliziranu imovinu# Qu je najvi*e pomogla amerika pomo& 5'(=4# stigla prva besplatna pomo&, a '(='# potpisan ugovor o vojnoj pomo&i6# Q? vojni vr, oekuje eventualan sovjetski napad i stoga vr*i obrambene pripreme# Arava je podijeljena na zone partizanski, odreda 5zapovjednik *taba !vetozar $ukmanovi& N Tempo, komesar Mijalko Todorovi&6# Narodna skup*tina tajnim

(4

ukazom zemlju stavlja u pripravno stanje, vaniji se ar,ivi ukljanjaju iz "eograda# ? partijskom vr,u Jugoslavije sazrijeva spoznaja da je politika !!!R-a agresivna i ,egemonistika, te da je blie despotizmu biv*i, ruski, +areva negoli so+ijalizmu# !,vatilo se da Jugoslavija mora odba+iti sovjetski put u so+ijalizam i prona&i svoj vlastiti# RADNI&KO SAMOU%RAVLJANJE I0eja i uspostavaF stanje u zemlji je te*ko i postaje sve kritinije# Rast industrijske proizvodnje je zaustavljen zbog ekonomske blokadeM uvi aju se nedosta+i petogodi*njeg plana N gradnja bez rauna, investi+ijska pretjerivanja i sl# -restala se uvoziti oprema iz istonoeuropski, zemalja pa se grade samo kljuni objekti# -oljoprivredna proizvodnja opada 5zbog kolektiviza+ije6 izvoz pada na tre&inu# Aa bi se osigurala pre,rana stanovni*tva uvodi se prisilni otkup poljoprivredni, proizvoda# - unato svemu tome komunistiki reim se odravao jaanjem dravnog aparata i poli+ije, a osim toga sad je i zapadu odgovarao Tito na vlasti u Jugoslaviji# - potkraj '(3(# i poetkom '(=4# najvi*i partijski vr, konta da ne*to treba mijenjati# -ovratak u kapitalizam i vi*estranaje nisu dolazili u obzir jer bi to znaio gubitak vlasti za komuniste# - kako ouvati vlast partije, uvesti zemlju u so+ijalizam, ali drukiji so+ijalizam nego u !!!R-uU Cakljuak je bio taj da je so+ijalizam u Rusiji slomila birokra+ija te da treba napustiti sustav dravnog upravljanja privredom i tvorni+e prepustiti na upravljanje radni+ima - u prosin+u '(3(# sastavljena uputa o osnivanju i radu radniki, savjeta dravni, privredni, poduze&a, a ti savjeti poinju se /ormirati i na terenu# - prvi ra0 i/ki savjet sastavljen od ') lanova izabran je )'# '0# '(3(# u tvorni+i +ementa u !olinu# Nakon toga savjeti se osnivaju i u drugim poduze&ima i u drugim republikama#

('

- zapoinju i pripreme za izradu zakona o radnikom samoupravljanju 5"oris 7idriF radniko samoupravljanje je poetak kraja birokratizma6 - 0D# lipnja '(=4# Narodna skup*tina usvaja zakon o upravljanju dravnim privrednim poduze&ima od strane radni, kolektiva# -osebnom uputom vlade reguliran je nain izbora radniki, savjeta i nji,ovi, upravni, odbora# - tako 7-J poku*ava i teorijski i praktino rije*iti krizu# -artijska promidba ,vali ideju samoupravljanja kao veliko dostignu&e koje &e radnike i zemlju osloboditi birokra+ijeM kao ideju koja osloba a so+ijalizam i ini+ijative u kulturnom i umjetnikom stvarala*tvu# <lanstvo 7-J primilo je, vjeruju&i u -artiju, samoupravljanje kao dobru stvar koja vodi u neke bolje dane# - *irenje samoupravljanjaF budu&i da u Jugoslaviji nijedno podruje dru*tvenog ivota nije bilo izvan dravne uprave, moralo se i tu ne*to mijenjati# 7ritika staljinizma dovodi do re/orme +ijelog dru*tva# - savjeti su, kao organi upravljanja, ustanovljeni ne samo u tvorni+ama nego u svim radnim organiza+ijama 5*kole, sveuili*ta, bolni+e, instituti###6 - radniki savjeti imaju od '= do '04 lanova, zavisno od broja zaposleni,# ? kolektivima sa manje od )4 zaposleni,, +ijeli je kolektiv radniki savjet# - radnike savjete /ormalno biraju i opozivaju kolektivi# :ni u svojoj nadlenosti imaju dono*enje samoupravni, akata 5pravilni+i, proizvodni planovi, /inan+ijski planovi, tari/ni pravilni+i, biranje upravnog odbora, raspodjela dijela akumula+ije6# @li ionako je u vrijeme uvo enja radniki, savjeta dio akumula+ije koji ostaje u poduze&u bio beznaajan, a dijelio se uz suglasnost dravni, organa# :sim toga ovla*tenja partijske organiza+ije i direktora su kljuna u upravljanju radnom organiza+ijom, a samoupravljanje neposredni, proizvo aa simbolino# -odre enost poduze&a dravi zamijenjena je sustavom uzajamni, prava i obveza, pri emu drava jo* uvijek ima snaan utje+aj#

(0

- +ijeli je sustav samoupravljanja bio /asada iza koje su sve kon+e u svojim rukama i dalje imale komunistike organiza+ije, kojima je direktive slalo partijsko sredi*te# >ire je sa"oupravlja jaB - 0D# 48# '(=4# Narodna skup*tina usvaja zakon o upravljanju dravnim privrednim poduze&ima od strane radni, kolektiva# -osebnom uputom vlade utvr en je nain izbora radniki, savjeta i nji,ovi, upravni, odbora# - budu&i da je sustav administrativnog upravljanja trajao svega nekoliko godina dio lanstva -artije stra,ovao je od dezorganiza+ije# Iz tog razloga %7 7-J *alje direktivno pismo u kojem istie da nastale promjene predstavljaju oblik so+ijalistikog upravljanja i korak naprijed prema so+ijalistikoj demokra+iji# - D6 ko gres K%J odran je u Cagrebu 0# N D# studenog '(=0# bavi se ulogom partije u novim uvjetima# Novi uvjeti N nova i uloga, koja se izraava promjenom imena 7-J u !avez komunista Jugoslavije 5!7J6# 7ongres se odrekao srastanja drave i partije, ali vr, partije je i dalje odre ivao *to &e komunisti zastupati# - 8# kongres izabrao je %entralni komitet od '4( lanova# -olitbiro je promijenio ime u Izvr*ni komitet# - ukinuti su nazivi vlada i ministarstva i zamijenjeni izvr*nim vije&ima 5republikim i dravnim6 i sekretarijatima# No, partija je i dalje kontrolirala sve te organe# - istodobno s promjenom imena i uloge 7-J, provedena je slina promjena u masovnim organiza+ijama# Na 3# kongresu Narodne /ronte, 00# - 0=# 40# '(=)# ime je promijenjeno u !o+ijalistiki savez radnog naroda Jugoslavije 5!!RNJ6 - na 3# kongresu @.B-a, 08#- 0># 4(# '(=)# ime se mijenja u !avez enski, dru*tava Jugoslavije# - da bi se uistinu uvelo samoupravljanje dravni ekonomski monopol trebalo je postupno trans/ormirati u slobodnu tri*nu privredu, ali to se nije dogodilo#

()

- u sijenju '(=)# donesen je ustavni zakon o osnovama dru*tvenog i politikog ure enja .NRJ, a u nekoliko naredni, mjese+i doneseni su i ustavni zakoni pojedini, republika# Tim se aktom potvr uju dru*tveno-ekonomske i politike promjene u razdoblju '(=4# N '(=0# ustrojio se sustav koji dru*tvenu svojinu progla*ava osnovom politikog ure enja# - u predstavnikim tijelima /edera+ije i republika uvedena su vije&a proizvo aa# - vr, 7-J diktirao je dru*tvene promjene gotovo preko no&i# :ne su za,vatile sve s/ere dru*tvenog ivota, od privrede do kulture i umjetnosti# !kup ti, mjera tada je oznaavan sa tri D N de+entraliza+ija, demokratiza+ija i debirokratiza+ija# Nain djelovanja je poluratni N prvo ideja, drugo odluka, tre&e realiza+ija, a sve skupa preko no&i# - poetkom =4-i, dolazi na red i podruje du,ovnog stvarala*tvaF obrazovanje, kultura, umjetnost# - etvrti plenum %7 7-J, 4)#-43# 48 '(='# na osnovi Kilasovog re/erata upu&uje poziv partijskom lanstvu i javnosti da vi*a nije obavezno prouavati govore i lanke partijski, prvaka i drati se nji,, ve& da su dalje obavezne samo odluke 5rezolu+ije, deklara+ije6 izdane od /oruma, te da se slobodno angairaju u raspravama o dru*tvenim problemima# - taj su poziv, po prirodi svoje pro/esije, mogli iskoristiti intelektual+i# No, stanje inteligen+ije bilo je vrlo te*ko# Aio je stradao u ratu 5usta*ki reim likvidirao elitnu skupinu intelektuala+a u 7erestin+u '(3'#M komunisti likvidirali neke '(3=#6M u poratnim godinama dijelu nji, zabranjeno je djelovanje zbog suradnje s kvislin*kim reimima# ? aktivnom su ivotu bili intelektual+i bor+i N:R-a# - i kulturno i du,ovno naslije e bilo je vrlo siroma*no, jer se radilo o nepismenom i polupismenom narodu# Ne postoje neke vane dru*tvene znanosti 5politologija, so+iologija, politika ekonomija6# Relativno su razvijene ,istoriogra/ija i knjievnost# - im su malo pro*ireni okviri za slobodnije intelektualno, posebi+e knjievno stvarala*tvo, poeli su se u ve&im +entrima N Cagreb, "eograd, 9jubljana N izdavati brojni asopisi# ? tim se
(3

asopisima sve vi*e javljaju poetni+i N mladi knjievni+i i kritiari, ali i oni stariji koji su prije bili potisnuti# - javljaju se sporovi oko programski, i estetski, problema# Glavna tema bio je odnos komunistikog pokreta naspram knjievnosti i umjetnosti N dakle, problem koji je M# 7rlea otvorio jo* poetkom )4i,, *to je dovelo do poznatog Rsukoba na ljevi+iS uoi 0# svjetskog rata# - polemike '(=0# stvaraju 0 tabora N konzervativni vs# modernistiki# Modernisti uklanjaju tabue, tee ve&oj slobodi u estetskom i tematskom pogledu# - otvaraju se vrata utje+aju zapada# -revode se djela zapadni, autora, smanjuje se anti-zapadna kampanja, a vi*e kritizira progon literature u !!!R-u - unato proklama+iji o slobodi intelektualnog stvarala*tva, 7-J se nije odrekla uloge u tako delikatnoj s/eri# :na je ini+irala kongres jugoslavenski, knjievnika kako bi i, vi*e ujedinila u potpori dru*tveni, re/ormi - ko gres k ji1ev ika odran je u 9jubljani 4=#N4D# '4# '(=0# u znaku re/erata M# 7rleeT# !udioni+i kongresa su ma,om komunisti, ljeviari, simpatizeri 7-J# - 7rlea je govorio s jedne strane protiv instrumentaliza+ije knjievnosti od strane komunistikog pokreta, a s druge strane i protiv malogra anske i desne kontamina+ije# - i 7rlea i kongres podravaju Tita i 7-J u borbi protiv staljinizma# 7rlea se nada da &e ta borba Ruroditi sintezom revolu+ije i umjetnostiS# ? toj sintezi umjetnost mora ostati umjetnost koja govori svojim glasom protiv i Rlijevi, /raza i desni, kontamina+ijaS# - ukratko, 7rlea se zalae za punu slobodu stvarala*tva# 7ao *to je 7-J vodila strategiju tre&eg rje*enja tako i 7rlea trai neko srednje rje*enje# - pri,va&anje 7rleinog re/erata kao slubenog dokumenta kongresa kulturna i politika javnost doivljava kao njegovu de/initivnu pobjedu# Nakon kongresa 7rlea postaje najautoritativniji arbitar u knjievnom stvarala*tvu i glavni kriterij
T

7rleino istupanje na kongresu bilo je unaprijed dogovoreno sa Kilasom, a vjerojatno i s 7ardeljem# To ne umanjuje 7rleinu ini+ijativu i originalnost, ve& otkriva da nije on sam napravio prijelom nego se prijelom dogodio u tijeku politiko-idejne borbe u vr,ovima -artije 5s kojima je 7rlea sura ivao6#

(=

u kulturnom ivotu zemlje# 5Inae jo* je '(=4# bio imenovan za direktora Jugoslavenskog 9eksikogra/skog Cavoda#6 SLU&AJ KILAS Ideolo*ke i politike pukotine u dravnom vr,u postojale su i u vrijeme kada je javnost mislila da i, uop&e nije bilo N i to se nije radilo samo o nijansama# Iako su razlike u vr,u tolerirane 5Rdrugovi smo pa moemo slobodno raspravljatiS6 one su ipak bile vrlo vane jer bi ras+jep u vr,u otvorio vrata dravnoj krizi, ak i raspadu Jugoslavije, koja ovisi o jedinstvu svog vr,a# - kroz dramatiku borbe protiv staljinizma M# Kilas se postepeno pretvarao Rod vjernika do nevjernikaM od komunista do antikomunistaS# - inae, vr,una+ ideolo*kog obrauna sa staljinizmom dosegnut je na 8# kongresu 7-J u Cagrebu# Kilas je tamo odigrao znaajnu ulogu i postigao svoj najve&i ugled u partiji# - pro+ijeniv*i da se u du,u 8# kongresa javljaju liberalne i demokratske tenden+ije, a nitko na to ne reagira da ne bi bio etiketiran kao staljinist, Tito osje&a da partija slabi# Cato je '8#'D# lipnja 89?=6 a 7riju i"a sazvao sjedni+u %7 !7J s koje je upu&eno pismo opomene svim komunistima u kojem se kae da se slovo i du, 8# kongresa tumai pogre*no, te da se javljaju antimarksistike teorije# Najavljena je politika ak+ija protiv liberalni, tenden+ija i istaknuta odgovornost politiara koji su se RpasiviziraliS# - Kilas se osobno nije slagao s novom R 2riju sko" li ijo"S# !erijom lanaka u L7or2iM krenuo je u kritiku aktualne politike, ideologije i morala# -rvi od ;J /la aka publi+iran je ''# listopada '(=)# svaki novi lanak podizao je kritiku# R"orbaS je u 0 mjese+a primila )4 444 pisama u kojima se ,vale i podravaju Kilasovi lan+i# - Kilasovi lan+i nisu izazvali kritiku partijskog vr,a do pred sam kraj# Aokaz toga je Titov 5/ormalno skupine zastupnika na elu s "akari&em6 prijedlog da se Kilas postavi za predsjednika !avezne skup*tine 0=# '0# '(=)#, a etiri dana prije toga iza*ao je posljednji lanak#
(8

- a*u je u biti prelio pam/let LA ato"ija je0 og "oralaM4 objavljen u asopisu LNova "isaoM oko Nove godine '(=3# ? tome eseju Kilas pi*e da jugoslavensku birokra+iju krasi Rivotinjska po,lepa za odravanjem svoji, pozi+ijaM po,lepa koja je udovi*nija i nemilosrdnija od ikakve ivotinjske borbe###to je svijet koji vr*i visoke dunosti, vozi se u posebnim vagonima i automobilima, ljetuje u izdvojenim vilama, oblai se u magazinima###u tom svijetu znaaj linosti mjeri se prema stupnju i ulozi u ,ijerar,iji i vlasti, a te su proiza*le iz uloga u revolu+iji ili neposredno nakon nje###S - po Titovom nalogu 8D6 i 8E6 sije/ ja 89?:# odran je i,va re0 i ple u" %7 !7J koji je osudio Kilasove ideje i pona*anje# 7ao i uvijek kad se radilo o problemima Tito je govorio prvi i rekao da Kilasova ak+ija vodi u anar,iju te da su svi kolebljivi i nezdravi elementi u zemlji poeli dizati glavu# Eto je Kilas uop&e pisao u lan+imaU :snovne odredni+e ukratkoF Najprije, birokra+ija je glavni i najopasniji protivnik i zapreka ostvarenju so+ijalistike demokra+ije u Jugoslaviji# -reteni dio rukovode&eg sloja komunistikog pokreta moralno se otu io od revolu+ije i izdvojio u zatvorenu kastu s kljunom pozi+ijom u dru*tvu# Nadalje, nikakva partija ni grupa ne moe biti izraz objektivni, potreba dru*tva i upravljati proizvodnim snagama bez da ljude porobi,T pa je stoga borba za njegovanje i razvijanje demokratski, /ormi ivota trenutno najvanija i najprogresivnija stvar# Nadalje tvrdi da treba dovesti u pitanje lenjinistiki tip partije koji nije primjeren konkretnim uvjetima borbe za so+ijalistiku demokratiza+iju# Aakle, treba preispitati i korigirati ideologijsku osnovi+u 5marksizam N lenjinizam6, so+ijalnu strukturu, organiza+ijsko ustrojstvo i nain djelovanja !aveza komunista# Kilas nudi rje*enja N treba dopustiti *to slobodnije kretanje 5u politikom smislu6 tako da jedne subjektivne snage potiskuju druge a ne da samo jedne imaju monopol dru*tvenog ivota### i sline stvari # :sim toga izjavio je
T

? to vrijeme Kilas pri,va&a analizu uloge birokra+ije Tro+kog i slae se s njim u tome da je politika revolu+ija tj# radikalna politika demokratiza+ija i svrgavanje birokra+ije s vlasti nuan#

(D

pred 7ardeljem da je sam Tito nositelj birokratizma 5*to &e ovaj kasnije posvjedoiti6 :snovne odredni+e Titove i 7ardeljeveT kritike KilasaF Tito kae da Kilas eli potpuno moralno diskreditirati rukovode&i sloj revolu+ije te da njegove teze vode likvida+iji !aveza komunista i vra&anju kapitalizma tj# kapitalistiki, /ormi# Nerazumljiva mu je optuba rukovodstva za birokratizam i oportunizam# 7ae da tako ne*to moe pasti na pamet samo nekome tko uop&e ne zna *to rukovodstvo radi, koliko i u kojim uvjetima radi i kakve probleme ima da Rjednoj zemlji zaostaloj kao na*aS uvede najsuvremeniji dru*tveni sustav# 7ritizira i sve ostale koji pod pla*tem demokra+ije nastoje napakostiti na*oj so+ijalistikoj zemlji, a koji su postali glasniji nakon Kilasovi, tekstova# 7ardelj kae da Kilasova zamisao demokra+ije uop&e nije so+ijalistika nego mje*avina anar,izma i liberalno-buroaski, /ormi# -o njemu, Kilas trai da se Jugoslavija pretvori u sveop&i debatni klub u kojem bi se ljudi samo nadmudrivali da se jaanjem so+ijalistiki, odnosa bore za stvarni napredak# Kilas kao demokra+iju samo proklamira borbu za vlast, guranje jedni, na vlast i skidanje drugi,, a radni+i se nisu digli na revolu+iju da nam ideal bude demokra+ija u kojoj se ljudi tuku za vlast# - uglavnom, plenum %7 !7J u +ijelosti pri,va&a kritiku i politiku o+jenu Kilasovi, stavova# Ca odre ivanje Kilasove kazne /ormirana je komisija od lanova %7 !7J na elu s $# "akari&emTT# Na kraju sjedni+e Kilas je iskljuen iz %entralnog komiteta, a zatim ga je skup*tina smijenila sa mjesta predsjednika# Ca novog predsjednika !avezne skup*tine izabran je Mo*a -ijade# - svega nekoliko dana nakon iskljuenja Kilasa poela je tzv# prorada materijala o njegovu sluaju# Rasprave sa sjedni+e %7
T

Iako su 7ardelj i Kilas bili dosta bliski i sam 7ardelju su neke stvari smetale npr# to *to vladu ine partijski rukovodio+i a ne strunja+i, 7ardelj se u ovom sukobu priklonio Titu# TT -o Kilasovom mi*ljenju "akari& nije bio sluajno na elu komisije# 7ae da su "akari&, "rki& 5organiza+ijski sekretar %7 1rvatske6 i on u Cagrebu na veeri razgovarali o politi+i i da je "akari&, ne dovode&i u pitanje sam so+ijalizam, bio puno radikalniji u kriti+i lenjinizma i i*ao dalje nego Kilas, dok je "rki& bio vrlo suzdran# Kilas je kontao da je "rki& to nekom propjevao pa je "akari& stavljen na elo komisije iz prin+ipa#

(>

i re/erati Tita i 7ardelja prora ivani su na svim razinama# ? politiki jezik ulazi nova kovani+a N -ilasov*ti a N kao sinonim za anar,oliberalistiku opasnost za dru*tveni poredak# I,2ori 89?=6F Te godine osim sluaja Kilas /enomen su bili i Rparlamentarni izboriS za zastupnike savezne i republiki, skup*tina# - na tim izborima, 00# ''# '(=)#, zborovi biraa mogli su, u skladu s izbornim zakonom, po prvi puta od '(3=# kandidirati po vi*e kandidata# To su i iskoristili predlau&i od dva do desetak kandidata# - Iznena uju&a nepoznani+a u pro+esu bilo je pona*anje sami, kandidata u predizbornoj kampanji - 7andidati, ma,om lanovi partijski, rukovodstava, su se upustili u estoku me usobnu borbu, *to je poelo razarati jedinstvo lokalni, partijski, /oruma# Neki, u elji da se kandidiraju, vrbuju ro ake i prijatelje da i, predloe# Neki nude mito da na zborovima ne dobiju protukandidate# Iz osobni, pobuda i karijerizma upu*taju se u me usobne intrige, tako da se u nekim kotarevima u Aalma+iji predizborna kampanja svela na o+rnjivanje protivnika# - :igledno, dakle, borba vi*e kandidata u istoj partiji otvorila je vrata ra anju sukobljeni, /rak+ija i klanova - !ukob unutar partije zajedno s liberalnim tenden+ijama me u inteligen+ijom stvara politiku klimu za vi*estranaje - ? svjetlu toga i sluaja Kilas rukovodstvo 7-J, posebno Tito, nare uje nagli prekid dru*tveni, re/ormi i uvr*&ivanje ve& postignuti, rezultata# KOMUNALNI SUS!AV - nova jedini+a dravno-politikog sustava4 ko"u a, trebala je uvrstiti vlast partije i postati osnova dru*tvenog samoupravljanja
((

- ustrojavanje sustava trai drukiju administrativnoteritorijalnu podjelu drave tj# pove&anje op&ina da bi postupno preuzele ulogu kotareva - pripreme za uvo enje sustava poinju '(=3#, a uveden je '(==# - 9okalni organi vlasti dobivaju ve&i utje+aj na privredu svog kraja# Izmijenjen je sustav raspodjele do,otka drave i poduze&a, pa lokalni organi zadravaju ne*to vi*e dobiti# 7omune preuzimaju raniju ulogu savezni, i republiki, organa u odnosu prema poduze&ima 5dodu*e preteni dio sredstava i dalje je na raspolaganju dravi6

Negativne posljedi+eF - tenden+ija zatvaranja komuna u izolirane ekonomsko politike organizme - u startu nejednakost u mogu&nostima razvoja komuna - u investi+ijskoj politi+i prevladavaju lokalni interesi, *to dovodi do nera+ionalni, investi+ijski, odluka# - Javljaju se tzv# politike tvorni+e kao nerentabilna poduze&a koje podravaju mo&ni pojedin+i sredi*nje vlasti porijeklom iz krajeva u kojima se te tvorni+e nalaze# - Te i takve pojave kao de/orma+ija sustava uzimaju ma,a pa %7 !7J '(=># upu&uje pismo niim partijskim rukovodstvima u kojemu kritizira Rnedovoljnu e/ikasnost komunistaS i upozorava na rasipanje dru*tveni, sredstava, lo* radni moral i zloporabu - Radniko samoupravljanje na*lo se izme u dvije krajnostiF krutog +entralizma i de/ormirane de+entraliza+ije

'44

I(LA(AK NA GLO7ALNU SVJE!SKU S$ENU NORMALI(A$IJA ODNOSA SA SSSR-OM - u razdoblju borbe protiv !taljina Tito je ostvario sve svoje glavne +iljeveF '6 odlunim N2 !taljinu izbjegao je opasnost da Jugoslavija postane satelit Moskve, osigurao vojnu i ekonomsku pomo& zapada i 06 uspio ) zapadne velesile privoljeti da po*tuju kako nezavisnost Q? tako i njen komunistiki reim# - u svijetu podijeljenom na dva bloka Tito nas izbjegava svrstati u bilo koji od nji,# Calagao se za odravanje veza sa zapadom, ali bez /ormalne integra+ije s njegovim vojnim strukturama, da Q? ne postane lani+a N@T:-a 5dodu*e stvoren je "alkanski pakt sa Grkom i Turskom, koje su lani+e N@T:-a pa to ojaava na*u sigurnost od !!!R-a ali bez izravnog zapovijedanja samog pakta nad JN@6 - zanimljivo je da dravno-partijski vr, ne razmatra varijantu neutralnosti# Tito smatra da je geopolitiki poloaj Jugoslavije takav da ju bilo koji sukob u 2uropi, makar i bez izravne invazije na nju, ne bi mogao ostaviti izvan rata# :sim toga, njemu samom ne odgovara politika pasivnost, u tenji da kao re/ormator utjee na povijest svijeta u kojem ivi# -re/erirao je jae veze s 2uropom nego !@A-om, mada je to nerealno budu&i da je !@A lider zapada# - !taljin umire =# 4)# '(=)# i time zapoinje novo razdoblje povijesti# - Titov ministar vanjski, poslova, 7oa -opovi&, smatra da &e !taljinovi nasljedni+i mijenjati politiku i da &e napu*tati, ne odma, ve& dugorono, vlast nad istonom 2uropom# Ministar pre/erira ujedinjenu 2uropu izvan amerike ili ruske ,egemonije 5ali jo* nema razmi*ljanja o nesvrstanosti6 - u Rusiji poinje pro+es destaljiniza+ije# !ovjetski vr, je, nakon unutra*nji, razraunavanja i likvida+ije "erije, uspio slomiti protivnike normaliza+ije odnosa sa Jugoslavijom 5koji dre da je Jugoslavija amerika kolonija sa /a*istikom klikom na elu6#

'4'

!ovjetska vlada '3# 4># '(=)# izraava spremnost za normaliza+iju odnosa - Tito je bio samouvjeren i vrlo odre en u toj igri# ?op&e se nije bojao normaliza+ije odnosa sa novim sovjetskim rukovodstvom jer, svima je jasno da lider poput Tita, pobjednik nad !taljinom, ne&e dopustiti da ga istok stavi u neravnopravnu pozi+iju, pa stoga kre&e bez oklijevanja u pregovore s 1ru*ovom# - Capadu to nije smetalo jer za zapad Tito igra dvostruku pozitivnu uloguF spreman da zajedno sa zapadom prui otpor eventualnoj agresiji !!!R-a i ujedno daje primjer satelitskim dravama da Moskva nije nepobjediva ve& da i one mogu ste&i nezavisnost, *to bi oslabilo !!!R# Aakle, zapad uop&e ne trai Jugoslaviju u zapadnom bloku, ve& da bude nezavisna# - Moskva je, s druge strane, bila svjesna da sve kada bi se Tito i pristao vratiti u istoni blok, uinio bi to samo kao ravnopravan lan, a takvog ga Moskva nije ,tjela jer bi iznutra ugroavao postojanje samog bloka# - dakle, oba bloka su u ovoj /azi vi*e bili za nezavisnu Jugoslaviju nego za njeno uklapanje u bilo koji blok# @ nji,ovi interesi tono su se podudarali s Titovim# - traju tajni razgovori Tito N 1ru*ov razmjenom pisama i diplomatski, poruka# Ca prvi, nekoliko mjese+i nakon !taljinove smrti uspostavljeni su normalni diplomatski odnosi, razmijenjeni ambasadori, uspostavljeni prvi ekonomski kontakti, obustavljene diverzije, sabotae, granini in+identi, prekinuta estoka propaganda s obje strane i stvaralo se ozraje za sam in pomirenja# - 08# ''# '(=3 %entralni komitet pri,vatio je plat/ormu odnosa sa !!!R-om# Reeno je da &e se insistirati na me udravnoj normaliza+iji, a eventualna partijska suradnja uspostavila bi se kao sa zapadnim partijama, dok je povratak u In/ormbiro iskljuen# - dvadesetak dana nakon te sjedni+e Tito odlazi na 0mjesenu turneju po jugoistonoj @ziji, *to je bilo presudno za oblikovanje politike nesvrstanosti# @li o tome kasnije# - nakon dvije godine tajni, pregovaranja 08# 4=# '(==# sovjetska delega+ija stigla je na zemunski aerodrom# 1ru*ov je po
'40

obiaju odrao pozdravni govor# Na zaprepa*tenje svi, prisutni, Tito nije uzvratio dobrodo*li+om, nego je samo dao znak da se krene prema autima 5naravno to su prenijele sve svjetske novine# Tito je na zapadu ispao jako +ool6# - uglavnom, 1ru*ov u svom pozdravnom govoru ali zbog perioda lo*i, odnosa# 7ae da po pomnom prouavanju optubi rukovodstva Q? ustanovili su da su i, izmislili i podmetnuli neprijatelji naroda# Nada se prijateljskim odnosima, blagostanju me u na*a dva naroda i sl# - obje delega+ije izloile svoje poglede na me unarodne odnose# Tito ,ladno izjavio da za '(3># nisu krivi nikakvi neprijatelji naroda nego ,egemonistika politika !taljina i sovjetske vlade# - u razgovoru je bilo i nekoliko dramatini, trenutakaF npr# 1ru*ov prigovara Titu za pomo& primljenu od !@A-a koja Rsigurno nije za lijep glas nego za protuusluge u eventualnom sukobu sa !!!R-om#S Tito mu kae da je to sasvim tono, ali je za to kriva sovjetska vlada koja je prijetila JugoslavijiT - 1ru*ov nadalje spoitnuo Titu udaljavanje od MarYa i 9enjinaM Tito odvra&a da se bori za komunizam +ijeli svoj ivot i da Rnije za pare bio revolu+ionarS# - sovjetska delega+ija priznala je na kraju pogre*ku iz '(3>#, no odgovornost za nju preba+ila je na !taljina# - 7ardelj pria 5on je pratio Tita6 da je -olitbiro na*e partije jo* prije pregovora izradio deklara+iju, i to tako dobro da je ona postala Rprava Magna +,artaS za odnose me u so+ijalistikim zemljama# I sovjetska je delega+ija imala ve& unaprijed pripremljen tekst# 7ad su se pripremljeni prijedlozi deklara+ije izmijenili, toliko su se me usobno razlikovali da je 1ru*ov odma, povukao svoj i dao suglasnost da se deklara+ija napravi po jugoslavenskom predlo*ku# - po 7ardelju, vo ene su i razne privatne i poluprivatne diskusije, koje su bile vrlo uznemiruju&e jer se nije moglo oteti dojmu da su sovjeti, kao nekakvu protuuslugu, oekivali da &e Jugoslavija, prije ili poslije, pristupiti istonom bloku# -riali su
T

Tito kae da je od '(=4 N '(== primio milijardu i pol dolara ali da &e za jedno 0 godine otkazati daljnju pomo& jer Rje vrlo neugodno primati mitoS

'4)

kako svaka eta ima svog komandanta jerbo bez komandanta ni ete nema i sline prozirne meta/ore# Jugoslavija odbija svaku pomisao na bilo kakav radniki pokret, blok, ete i sl# =6 lip ja 89??6 potpisana je 7eogra0ska 0eklara.ijaF - po*tivanje suverenosti, nezavisnosti, ravnopravnosti - unapre enje gospodarske suradnje - stopiranje negativne promidbe - osuda svake agresije - 7ardelj kae da iako se posjet sovjetske delega+ije zavr*io pro /orme punim sporazumom, Rizme u nas su ostale duboke i su*tinske razlikeS# - sovjetska vlada sigurno nije mogla biti zadovoljna# :dnosi dviju zemalja temeljili su se na ravnopravnosti i nezavisnosti# To je za Moskvu bilo opasno, jer bi se i druge satelitske drave mogle pozvati na to i traiti isto# :sim toga, 1ru*ov se nikada nije odrekao ideje prikljuenja Jugoslavije so+ijalistikom bloku i $ar*avskom paktu# - sredinom slijede&e godine uslijedio je Titov posjet !!!R-u 5' N 0)# 48# '(=8#6 pa je tom prilikom, ;J6 JD6 89?D, potpisana Moskovska 0eklara.ija, o partijskim odnosima !7J i 7-!!-a - u toj deklara+iji nagla*ena je mogu&nost razliiti, putova u so+ijalizam jer su Rputovi so+ijalistikog razvoja u razliitim uvjetima razliitiS# Aogovorena je ravnopravnost partija i Rdrugarski karakter razmjene mi*ljenja o spornim pitanjimaS# !R>CANSKA KRI(A 89?:6 I SREKIVANJE ODNOSA S AUS!RIJOM - jugoslavensko-talijanski odnosi zategnuti su od kraja rata# nakon *to se Jugoslavija stabilizirala poslije napada In/ormbiroa dolazi do prvi, kontakata izme u jugoslavenske i talijanske vlade - u neslubenim razgovorima '(='# i '(=0# jugoslavenska vlada predlae kompromis na osnovi etnikog balansa 5podjednak
'43

broj 1rvata V !lovena+a i Talijana koji ostaju u grani+ama suprotne strane6 - talijanska strana daje protuprijedlog o kontinuiranoj etnikoj liniji 5grani+a koja ni jednog Talijana ne bi ostavila u Jugoslaviji6# - *to se tie Trsta, Q? predlae zajedniku upravu, Talijani odbijaju# - '(=)# vlade $elike "ritanije i !@A-a pod pritiskom Italije donose odluku da se grad Trst i uprava u zoni @ predaju Italiji 5politika svr*enog ina6 - Jugoslavija se estoko protivi i predlae interna+ionaliza+iju Trsta a slovensko zale e da se prikljui Jugoslaviji# -redlae i osnivanje dvaju autonomni, jedini+a na spornom teritoriju# -rijedlozi su odbijeni# - kriza je produbljena# Italija gomila svoje vojne postrojbe i Jugoslavija vr*i djelominu mobiliza+iju 5=4 444 vojnika upu&eno prema grani+i6 - jugoslavenska vlada spremna orujem sprijeiti ulazak talijanske vojske u zonu @# -a iako su se dvije vojske suelile, do rata ipak nije do*lo# -oinju pregovori $elike "ritanije, !@A, Italije i Jugoslavije koji su doveli do sporazuma o rje*enju tr*&anskog pitanja# - sporazum poznat kao Me"ora 0u" o suglas osti potpisan je ?6 8J6 89?: u 9ondonu izme u vlada $", !@A, Italije i Qu# - bio je to kompromis# Nad !TT-om ukinuta vojna uprava i povuena nova grani+a# Cona " i dio zone @ 5'',= km0 X ) 444 stanovnika6 pripali Jugoslaviji, a ostatak zone @ i grad Trst pripali su Italiji# - prema tekstu Memoranduma manjinama su zagarantirana sva prava, a sadri i odredbe o uspostavljanju slobodne luke Trst# - grani+a Jugoslavije i Italije konano je utvr ena tek 4simskim sporazumima 378 ., kada je potvr ena Memorandumska grani+a i regulirana su granina pitanja# - odnosi @ustrije i Jugoslavije optere&eni su pitanjem 7oru*ke# Naime, po zavr*etku rata Jugoslavija trai prikljuenje 7oru*ke, a savjet ministara vanjski, poslova postie '(3(# 5bez konzultiranja Jugoslavije6 sporazum da jugoslavensko'4=

austrijska grani+a bude ona iz '()># god 5prije ans+,lussa6, ime je 7oru*ka bila izgubljena# - u sijenju '(='# god# prezidijum narodne skup*tine donosi odluku o ukidanju ratnog stanja s @ustrijom# - do kraja '(=)# amnestirani su svi @ustrijan+i osu eni za kanjiva djela tokom rata# - nakon potpisivanja austrijskog Aravnog ugovora '(==#T tom ugovoru pristupa i Q?# Tada su uspostavljeni normalni odnosi izme u dviju drava#
- lanak D Aravnog ugovora kae da austrijski dravljani ,rvatske i slovenske na+ionalnosti koji ine na+ionalnu manjinu u 7oru*koj, Etajerskoj, Gradi*&u uivaju ista prava kao i ostali austrijski gra ani# -od tim pravom podrazumijeva se i pravo na vlastite organiza+ije, skupove i tisak na materinskom jeziku#

NOVI SUKO7 SA SSSR-o" - nakon normaliza+ije odnosa sa !!!R-om !7J ini neke ideolo*ke i politike ustupke# Revidirane su o+jene sa 8# kongresa !7J o dru*tvenom ure enju !!!R-a# To vi*e nije zemlja na+ionalnog ugnjetavanja, ,egemonizma, birokratske kaste, despo+ija, satrapija i dr#, ve& so+ijalistika zemlja# Caustavljanje demokratiza+ije '(=3# god# bilo je djelomino motivirano eljom za pobolj*anje odnosa - i 7-!! je inila odre ene ustupke npr# odba+ila je 7omin/ormove teze o /a*istikom izdajnikom !7J i Jugoslaviji kao satelitu zapada i priznala je da je Jugoslavija so+ijalistika zemlja# - ovakvi ustup+i bili su neizbjeni da se otvori razdoblje suradnje# !vi smo si sad bili drugovi i prijatelji, pa !7J u povodu 34-godi*nji+e :ktobarske revolu+ije organizira masovne proslave po +ijeloj zemlji# - poetna /aza normalizirani, odnosa traje ne*to vi*e od godinu dana# - 04# kongres 7-!! odba+uje kult linosti !taljina i re,abilitira njegove rtve# ?brzo je ukinut i 7omin/orm# To ostavlja dojam na lidere !7J koji u tome vide kraj staljinizma i pobjedu
T

Aravni ugovor izme u !!!R-a, $el# "ritanije, !@A-a i .ran+uske s jedne, te @ustrije s druge strane potpisan je u "eu '=# 4=# '(==# god# Tim se ugovorom priznaje neovisnost @ustrije i omogu&uje njen demokratski razvoj# Cabranjuje se politika ili privredna unija @ustrije i Njemake#

'48

re/ormni, snaga# Na sjedni+i izvr*nog komiteta %7 !7J 0# 43# '(=8# zakljuuje se da je novi sukob s Rusima i ,ipotetski nemogu& i da se elegantno otkae amerika vojna pomo& 5Rma protiv koga se mi to naoruavamoS6# @l] sve *to je lijepo kratko traje# - 0)# '4# '(=8 u Ma arskoj izbija antikomunistika-antisovjetska revolu+ija, a u -oljskoj je ista jedva sprijeena# - to potresa sovjetski vr, 5boje se lanane reak+ije u svim satelitskim dravama6 koji se odluuje na vojni udar# Tito istupa protiv toga, na strani je NagGa i poku*ava sprijeiti vojni udar, no on je ipak izveden 5tenkovi gu*e pobunu i time se ujedno upozoravaju i druge zemlje ako im padne na pamet poku*ati *togod slino6 - !!!R nije dopustio da se krivi+a za pobunu ba+i na staljinistiki reim, ve& na unutra*nju kontrarevolu+iju, na zapad i na Jugoslaviju# Teza je da je !7J svojom unutarnjom i vanjskom politikom utje+ao i jo* uvijek utjee vrlo lo*e na poreme&aje u zemljama istone 2urope 5*to je ustvari donekle i tono6# !7J odgovara da je jedini uzrok pobune staljinistiki teror Rakosija 5*e/ ma arske partije6# - dakle, u povodu ma arski, doga anja obnovljen je napad Moskve na !7J# ?sporedo su razmijenjena i pisma o me usobnim odnosima# Tito sa razoarenjem konstatira da se Rusi jo* nisu odrekli staljinistiki, metoda# - no, ipak, '# i 0# kolovoza '(=D# Tito i 1ru*ov odravaju sastanak u Moskvi, gdje je potvr ena vanost "eogradske i Moskovske deklara+ije, te odlueno da se sukob ra*isti i me usobni odnosi unaprijede# - tek *to se sukob oko Ma arske smirio, u studenom '(=D# ajmo Jovo nanovo# - u povodu proslave 34-godi*nji+e :ktobarske revolu+ije na sveanost u Moskvi stigle su delega+ije 83 komunistike partije, a me u njima i !7J 57ardelj, Rankovi&, $la,ovi&, Aanilovi&# Tito se diplomatski razbolio6 - sve su delega+ije, pa i na*a, potpisale Ma i5est "ira, ali Deklaraciju o suradnji, koju su '8# ''# '(=D potpisale sve

'4D

delega+ije sovjetskog bloka, na*a delega+ija odbija potpisati jer ju taj dokument podsje&a na obnovu 7omin/orma# - delega+ija !7J izloena je znatnom pritisku# 1ru*ov i, optuuje daF nisu potpisali dokument da se ne zamjere !@A-uM da Jugoslavija muti odnose dva blokaM da zara uje ameriku pomo& nepotpisivanjem Aeklara+ijeM da im 5so+ijalistikom bloku6 Jugoslavija ni ne treba kao most prema azijskim i a/rikim zemljamaM da se sad tek vidi da za '(3># nije kriv samo !taljin nego i jugoslavenski komunistiM da &e pona*anje !7J iznijeti pred sovjetski narod a onda Rborba pa tko bude jaiS### sve *okantnije od *okantnijeg 5od strane jednog komrada6# - 1ru*ov je vrije ao Jugoslaviju, prijetio silom, ali i preklinjao da Jugoslavija u e u lager 5misli se lager so+ijalistiki, zemalja tj# so+ijalistiki blok6 - krenula je op&a kampanja svi, kompartija svijeta protiv !7J, pri emu su naje*&i napadi dolazili od 7ine i @lbanije - jo* o*triji napad izazvao je na+rt programa !7J objavljen poetkom oujka '(=># o samoupravljanju# !7J oekuje da &e taj dokument pozdraviti kako komunistike partije na istoku tako i radnike stranke na zapadu# Me utim, alas, program je izazvao ideolo*ki udar na !7J od strane +ijelog me unarodnog komunistikog pokreta# - program je o+ijenjen revizionistikim, antimarksistikim i zagovarateljem na+ionalnog komunizma# :d !7J zatraeno da odustane od njega# - kampanju protiv !7J predvodi 7- 7ine 5u toj /azi oni tee preotimanju vode&e uloge u svjetskom komunistikom pokretu od !!!R-a, ne bi li mu nametnuli re,abilita+iju staljinizma i povratka na tvrdu liniju#6 7ina, inae, nije ni bila pri,vatila osudu !taljina na 04# kongresu 7-!! i bojala se da bi se !!!R mogao opredijeliti za miroljubivu koegzisten+iju N tako da su se silne kritike 7ine o !7J dijelom odnosile i na !!!R, *to je postajalo sve oiglednije# - u Moskvi je '(84# odrano savjetovanje >' komunistike partije# !7J jedini nije bio pozvan, a optuen je na tom savjetovanju za izdaju marksizma-lenjinizma, za antilenjinistiko-revizionistiki program, suprotstavljanje +ijelom
'4>

komunistikom pokretu i odvajanje Jugoslavije iz Rso+ijalistikog lageraS# I7 %7 !7J na sjedni+i '(8'# odbija sve optube i ostaje na svojim pozi+ijama, ali izraava uvjerenje da sura uje i dalje te nadu da &e prevladati njegova kon+ep+ija odnosa komunistiki, zemalja# - 7-!! oportunistiki napada !7J estoko i vrlo glasno u elji da izbjegne otvorenu kon/ronta+iju s 7inom, no to im ne uspijeva# Ideolo*ki spor o staljinizmu prerasta ubrzo u me udravni sukob# - sukob 7ine i !!!R-a omogu&ava ponovno pribliavanje Jugoslavije i !!!R-a# $eze sa europskim kompartijama i so+ijalistikim zemljama obnovljene su '(84#V8'#V80# 5osim s @lbanijom koja postaje satelit 7ine i protiv je i !!!R-a i Jugoslavije6# !ovjetski lideri 1ru*ov i "renjev posje&uju Jugoslaviju, a Tito posje&uje !!!R# - sve u svemu, !7J je izdrao borbu u me unarodnom komunistikom pokretu i osje&ao se na kraju kao pobjednik# Ti odnosi uspostavljeni 84-i, trajat &e 5uz manja udaljavanja i pribliavanja6 do raspada !7J i 7-!!# %OKRE! NESVRS!ANI' - ideja o samom pokretu nastaje u Q? vr,u sredinom =4-i, 5Rmi smo protiv toga da sudbinu svijeta i milijuna ljudi rje*ava nekoliko veliki, silaS Tito#6# - '(=4# na raspravi u ?N-u povodom rata u 7oreji nekoliko se zemalja, me u njima Jugoslavija i Indija, nije opredijeliloVsvrstalo pa su neki novinari te zemlje nazvali RnesvrstanimaS# Tu je termin prvi puta upotrijebljen# - dre&i se kursa nezavisnosti Tito nikada nije dolazio u napast prikljuiti se jednom od dva bloka 5a istupao je protiv oba6# - nakon antikolonijalne revolu+ije nastala je velika skupina novi, drava koje su do '(D4# inile apsolutnu ve&inu u ?N# Te nove zemlje, poglavito u @ziji i @/ri+i, bile su vrlo siroma*ne i jaz me u njima i bogatim zapadom postaje ogroman svjetski ekonomski problem#

'4(

- skupina novi, drava, tzv# zemlje tre&eg svijeta, a bilo je i, je gotovo stotinjak, bila je neorganiziran i nepovezana iako je imala zajednike ekonomske i politike interese za novi svjetski poredak koji bi i, *titio od neokolonijalizma# - vr, Jugoslavije vidio je snagu upravo u tim dravama 5ime je Tito u dalekovidnosti pretekao dravnike obaju blokova6# Naravno ideja o objedinjavanju ti, zemalja znatno je prema*ivala jugoslavensku politiku, ekonomsku i kulturno+iviliza+ijsku mo& i dimenzije, al#######eto# - kao *to je reeno, dvomjesena Titova turneja po @ziji ostavlja na njega vrlo dubok dojam i vra&a se us,i&en 5A# "eki& N politiki analitiar N kae, moda preuveliano, posebi+e nakon boravka u Indiji i susreta s Ne,ruom gdje je Tito doivio Rpolitiki i kulturni *ok### intelektualnu katarzu svoje vrsteS6 - uglavnom, idu&i za organiziranjem antiblokovski, drava na temelju ravnopravnosti i miroljubive koegzisten+ije, jugoslavenska diploma+ija pod Titovim vodstvom organizira niz uzvratni, posjeta dravnika i diplomata# - presudan je sastanak predsjednika Jugoslavije, Indije i 2gipta 5!ita4 Ne3rua i Nasera6 na "rijunima 8G-896 JE6 89?D6 kada je potpisana i 7riju ska 0eklara.ija kojom se traiF razoruanje, uklanjanje uzroka ratova, uporaba atomske energije u miroljubive svr,e, uklanjanje prepreka me unarodnoj trgovini i dr# - lideri ovi, triju drava i dalje rade na organiziranju pokreta nesvrstanosti# Nakon brojni, bilateralni, i multilateralni, dogovaranja u 7airu je '(84# osnovan -ripremni odbor koji organizira %rvu ko 5ere .iju *e5ova 0r1ava i vla0a esvrsta i3 ,e"alja4 u 7eogra0u4 86 A D6 J96 89D86 sudjeluje 0> zemalja - kon/eren+ija je protekla u znaku tenji Rza prelazak sa starog poretka, zasnovanog na domina+iji, na novi poredak zasnovan na suradnji me u narodimaS, svjetski mir, slobodni razvitak zemalja, itd# - o,rabreni uspje,om, na ini+ijativu Tita, Nasera i "andaranaike, u Kairu je ?6 A 8J6 8J6 89D:6 odrana Druga ko 5ere .ija *e5ova 0r1ava ili vla0a ea ga1ira i3 ,e"alja
''4

5=> sudionika6# Time je pokret esvrsta i3 de/initivno stvoren i Tito &e mu ostati vjeran do kraja ivota 5ak &e '(D(, iako smrtno bolestan, oti&i na kongres nesvrstani, u 1avanu ne bi li sprijeio priklanjanje pokreta nesvrstani, so+ijalistikom bloku, emu su teile neke zemlje predvo ene 7ubom6# To doba bio je vr,una+ jugoslavenske vanjske politike# Normalizirani su 5ak i relativno dobri6 odnosi i sa Capadom i sa Istokom, a u pokretu nesvrstanosti Jugoslavija je izbila s balkanske na globalnu razinu# %RIVREDNI US%ON DJ-i3 - nakon uvo enja samoupravljanja u privredni sustav, u politi+i +entraliza+ije dolazi do minimalni, promjena# - novina je bila da radni kolektivi realiziraju do,odak na tri*tu, ali drava jo* uvijek odre uje platni /ond i raspolae vi*kom rada# Arava utjee na ulaganja u pojedine privredne grane i kontrolira ostvarenje dru*tveni, planova# - savezni organi /edera+ije vode glavnu rije u raspolaganju dijelom na+ionalnog do,otka koji se odvaja za investi+ije# :stali investitori 5republike, komune, gospodarske organiza+ije6 natjeu se za dobivanje sredstava iz /edera+ije, daju&i pritom svoj udio# - op&i investi+ijski /ond utvr uje se saveznim dru*tvenim planom# Tim planom planiraju se sredstva, utvr uju namjene i politika osobne potro*nje, +ijene, suradnja s inozemstvom i sl# Tako, unato proklamiranom samoupravljanju i de+entraliza+iji privrede stupanj etatiza+ije 5podravljenja6 dru*tvenoekonomski, odnosa ostaje vrlo velik# -olitiki vr, drave 5ie# -artije6 ima u svojoj nadlenosti upravu dru*tvenim pro+esima i dono*enje najvaniji, odluka, pa je pro+es deetatiza+ije zapoet '(=0#-=3# bio ne usporen, nego praktiki zaustavljen# - postoji jedno podruje potpuno izvan kontrole dravni, me,anizama i kontrole predstavniki, institu+ija i partijski, /oruma N sluba dravne sigurnosti 5slubeno N ?prava Aravne "ezbednosti N ?A", u narodu zvana udba6# Na elu
'''

udbe bio je @ndrija Rankovi&# ?dba namje*ta svoje ljude u vanjsku trgovinu, poduze&a, diploma+iju, poli+iju i sl# i preko nji, nadzire 5*pijuniraVkontrolira6 nji,ov rad# Gospo0arstvoF neposredno nakon rata Jugoslavija je bila u vrlo te*kom stanju# $e&ina stanovnika ivjela je u prilinom siroma*tvu# .orsirala se te*ka industrija, proizvode se strojevi za industrijske pogone i sloeniji poljodjelski strojevi, a sporo raste proizvodnja za osobne i dru*tvene potrebe ljudi# - nastojalo se poduzeti ne*to na pove&anju ivotnog standarda, *to je znailo okretanje lakoj i srednjoj industriji# - orijenta+ija na proizvodnju roba *iroke potro*nje tokom '(==# izazvala je privrednu ivost# Naredni, nekoliko godina rast industrijske proizvodnje kre&e se izme u '' i 'DL godi*nje, kao jedan od najve&i, u svijetu 5zajedno s Japanom6# "roj zaposleni, u '4 se godina udvostruio# !topa pove&anja osobne potro*nje kre&e se oko '4L godi*nje# Mijenja se dru*tvena struktura N masovni prijelaz iz sela u gradove i stalno opadanje poljoprivrednog stanovni*tva# - promjene u privrednom razvoju '(==#-'(8'# pra&ene su partijskom promidbom o Rjugoslavenskom privrednom uduS i najavama kako &emo u naredni, '4-ak godina dosti&i visokorazvijene zemlje# -rivredni uspon i rast industrije rezultat je podudaranja nekoliko imbenikaF a6 Jugoslavija dobija veliku vojnu i ekonomsku pomo& od !@A-a i zapada 5ona od '(=0# do '(84# pokriva ^ jugoslavenski, ulaganja6 b6 :bustavljena blokada istoni, zemalja otvorila je to tri*te jugoslavenskim proizvodima 5posebi+e ovima koji su bili lo*ije kvalitete za zapadno tri*te6 +6 7omunalni sustav 5i uza sve svoje lo*e strane6 Ca,valjuju&i tom sustavu investi+ije stiu u odre enoj mjeri i do manji, gradova# 7omunalni organi potiu dravnu vlast na ulaganje u manje industrijske pogone na svom podruju N tvorni+e obu&e, odje&e, namje*taja, ku&anski, aparata, ,rane i sl# -roizvode se ,ladnja+i, radio aparati,
''0

elektrini *tednja+i i dr# Eto utjee na ivotni standard ljudi# :p&ine podupiru izgradnju komunalni, objekata i stambenu izgradnju# RE#ORMA 89D86 i KRI(A 89D;6 - sve okolnosti koje pridonose gospodarskom usponu predstavljaju samo zalet, ali bez trajnog uinka, pa uskoro nastupa krizno stanje koje potresa Jugoslaviju# - i '4 godina nakon predaja tvorni+a radni+ima uloga drave u upravljanju gospodarstvom jo* je uvijek dominatna# ?nato postojanju brojni, dokumenata 5zakon o radnikom upravljanju, zaklju+i kongresa radniki, savjeta itd#6, izme u programa i stvarnog stanja postojao je dubok jaz i glavna gospodarska snaga koja regulira privredna kretanja jo* uvijek je drava# - partijski vr, uoio je da je postoje&i privredni sustav u suprotnosti s naelima samoupravljanja# '(8'# provodi se privredna re/orma 5najavljena kao Rposljednja bitka s etatizmomS6# %iljF dati ve&u ini+ijativu radnim kolektivima, likvida+ija tradi+ionalni, poduze&a, odvajanje gospodarstva od kontrole drave, uvo enje slobodnijeg tri*ta# -romjene su ozakonjene u skup*tini# - o samim promjenama u vodstvu !7J nije bilo neslaganja, ali dolazi do sukoba prilikom nji,ove realiza+ije# - dio rukovodstva dravnog i partijskog sredi*ta prua otpor zbog stra,a od zakona slobodnog tri*ta i akumula+ije izvan kontrole drave# Radi se, dakle, o podjeli na one koji su ,tjeli ouvati i ojaati birokratski +entralizam i one koji su ,tjeli provesti stvarnu de+entraliza+iju# Glavno obiljeje prikrivene podjele bilo je oblikovanje struja na na+ionalnoj osnovi# Taj pro+es podjele u javnosti nije bio vidljiv jer se odvijao me u komunistima u dravnim institu+ijama vlasti# - de+entraliza+iju i stvarno samoupravljanje zastupaju !loven+i i 1rvati vide&i u tome samostalnije odluivanje republika# 2tatizam je upori*te imao u saveznim strukturama, jer, unato stalno isti+anom bratstvu i jedinstvu, na+ionalni sporovi i podvajanja postoje u partijskim redovima i saveznim
'')

institu+ijama, gdje se oblikovala unitaristiko-+entralistika struja protiv deetiza+ije, a predvode ju komunisti iz !rbije# - po zavr*etku rata 7- je u !rbiji bila najslabija# Razlog zbog kojeg su srpski komunisti pri,vatili /ederalizam bio je taj *to je *to je on u praksi pod vodstvom -artije znaio jai +entralizam od onoga u biv*oj Jugoslaviji# -ostupno su zauzeli najvi*e mjesta u saveznim organima i razvijali svijest o srpskoj ulozi u obnovljenoj Jugoslaviji# :datle i protivljenje deetatiza+iji koja je ugroavala zauzete pozi+ije# Nji,ovo zalaganje za +entralizam prikriva ustvari velikosrpski ,egemonizam 5koji se naroito vidio u odnosu prema albanskoj i ma arskoj manjini na koje se konstantno vr*i pritisak srpski, organa vlasti#6# taj unitaristiko N +entralistiki kon+ept podravaju i !rbi izvan !rbije, a posebno jako upori*te ima u Jugoslavenskoj narodnoj armiji# :sim !rbije, slijevanje kapitala u savezne /ondove podravale su i tri nerazvijene republike N Makedonija, "osna i 1er+egovina i %rna Gora, zato *to su one iz savezni, /ondova dobivale znaajna sredstva za svoj gospodarski razvoj# - na opasnost koja prijeti prvi je upozorio 2dvard 7ardelj jo* '(=D# kada je skrenuo panju dravnom vr,u da se u dravnim strukturama obnavlja velikosrpski na+ionalizam i da se javlja nekakvo R*ovinistiko integralno jugoslavenstvoS koje ugroava samu Jugoslaviju# - i $ladimir "akari& '(=># izjavljuje da je +entralizam savezne drave zastario i da blokira dru*tveni razvoj# - ti sukobi u /ederalnim institu+ijama postajali su jai kad je na dnevnom redu bila raspodjela savezni, sredstava, a sukobi su se pojaali drastino kako se +iklus privrednog uspona bliio kraju 5naime, poetkom 84-i, zabiljeeno je zaustavljanje stope rasta industrijaliza+ije, ponajprije zbog prestanka pomo&i zapada# %ijeli gospodarski sustav poinje pokazivati slabosti# :ptere&uju ga skupe investi+ije i potro*nja iznad stvarni, mogu&nosti#6# Ti sporovi bili su dravna tajna, pa javnost o njima ni*ta nije znala# Kri,a 89D;6

''3

- budu&i da se sukob kon+ep+ija razbuktao u dravnom vr,u i u vr,u samog !7J, Tito saziva sjedni+u saveznog i republiki, rukovodstava# !jedni+a je odrana '3#, '=# i '8# oujka '(80# i javnost o njoj nije bila in/ormirana# - Tito u svom uvodnom govoru kae da je politika kriza tako ozbiljna da prijeti raspadu Jugoslavije# Trai od nazoni, elnika da se dogovore kako zaustaviti te tenden+ije Neki sudioni+i rasprave kao Mijalko Todorovi&, :sman 7arabegovi&, Rato Augonji&, $eljko $la,ovi& kritiziraju republiki birokratizam, zalau se za jaanje +entra i okomljavaju se na republike /unk+ionere koji su po njima nositelji politike osamostaljivanja republika# @leksandar Rankovi& rekao je da istaknuti republiki lideri Rugroavaju jedinstvo zemljeS, a Jovan $eselinov kae da slaganja nema jer republike savezne odluke promatraju Rkroz prizmu vlastiti, interesaS# - s druge strane predstavnik slovenski, komunista Mi,a Marin+ kao glavnog kriv+a za lo*e stanje i politiku krizu vidi +entralistiki sustav i predlae njegovu promjenu# 1rvatski predstavni+i 5me u kojima i $# "akari&6 kritiziraju +entraliza+iju investi+ija i smatraju neodrivim postoje&i sustav jer /edera+ija raspolae sa >4 L svi, investi+ija koje onda plasira po republikama# -rema tome, svi poreme&aji i kriza imaju kriv+a u saveznim institu+ijama a ne u republikama, jer nji,ovi /ondovi nisu odluuju&i# Navode podatke o dizanju sredstava iz 1rvatske, o gospodarskom iskori*tavanju 1rvatske i o tome da 1rvatska prolazi lo*ije od ostali, republika pri raspodjeli saveznog nov+a# Aa su bili u pravu pokazuju statistiki poda+i koji pokazuju da je u razdoblju '(=)# do '(=(# privredni rast Jugoslavije iznosio 040#>L, a 1rvatske samo '(L# - izlaganje ,rvatski, i slovenski, komunista izazvalo je burne reak+ije# -osebno su glasni bili srpski komunistiki vo e 5A# !tamenkovi&, "# Radosavljevi&, !# !te/anovi&6# 2dvard 7ardelj primijetio je da se ve&ina sudionika izjasnila za jaanje +entraliza+ije a protiv samoupravljanja# -rema njegovom mi*ljenju jugoslavensko dru*tvo ima dvije alternativeF ili obnova

''=

staljinizma ili put u demokra+iju i rekao da je ve&inu vode&i, ljudi u dravi Rpreraslo vrijemeS# - rasprava je pokazala da je politiki sukob u zemlji dubok i vrlo o*tar# 7ako je Titov autoritet bio neosporan, njegovo stajali*te trebalo je biti odluuju&e# !am je bio politiar vrste ruke i +entralistima ga je priklanjala tenja sprjeavanja na+ionalizma i spa*avanja Jugoslavije, ali u isto vrijeme jai +entralizam znaio je prevlast jedne na+ije i uni*tavanje samoupravljanja koje je ipak smatrao dobrim# Aakle, Tito, koji je trebao rije*iti sukob dvaju kon+ep+ija je sam bio proturjean i neodluan#T - zaklju+i tajne sjedni+e partijsko-dravnog vodstva u biti su bili kompromis izme u razvijanja samoupravljanja i ograniavanja istog# Trebale su se poduzeti mjere za otklanjanje pojava koje su dovele do krize# :snovni smjer je ipak bio zadravanje samoupravljanja# "udu&i da postoje&i ustav iz '(38# nije sadravao ni*ta o tome, donesena je odluka o mijenjanju ustava# E6 trav ja 89D=6 na zasjedanju narodne skup*tine izglasan je ovi ustavF - ime drave mijenja se u So+ijalistika #ederativna Republika Jugoslavija - republike dobivaju dodatak socijalisti$ka u svom nazivu - rad je jedino mjerilo ovjekovog materijalnog i dru*tvenog poloaja - ozakonjenje samoupravljanja - gra ani neposredno i preko organa dru*tvenog samoupravljanja ostvaruju osnovne /unk+ije u dru*tvu 5a dru*tvo _ slobodna zajedni+a proizvo aa6 - sredstva akumula+ijeF 'V) raspolae /edera+ija, 'V) privredne organiza+ije, a 'V) komune i republika zajedno - savezna narodna skup*tina sastoji se od = vije&aF savezno vije&e, privredno, prosvjetno-kulturno, zdravstveno-so+ijalno, organiza+ijsko-politiko vije&e
T

Matkovi& ima dojam da je Tito bio svjestan dubine krize, ali je sukob samo odgodio# :sim toga, Tito se iskreno zanosio idejama jedne jugoslavenske na+ije i bratstva i jedinstva#

''8

- odvaja se /unk+ija predsjednika republike od /unk+ije predsjednika izvr*nog vije&a 5vlade6# -redsjednik republike bira se svake 3 godine uz napomenu da se to ne odnosi na prvog predsjednika N Josipa "roza Tita kojemu je dan doivotni mandat - uvedena /unk+ija potpredsjednika republike 5@# Rankovi&6 - 2# 7ardelj predsjednik narodne skup*tine, a -# !tamboli& predsjednik saveznog izvr*nog vije&a - glede /ormiranja vije&a, po*lo se od teze da je u Jugoslaviji likvidirana kapitalistika klasa i da se na*e dru*tvo sastoji samo od radnika, pa su u svim skup*tinama, krenuv*i od op&inski,, organizirana vije&a# -restrukturiranje narodne skup*tine obja*njeno je njenim pretvaranjem u Rorgan dru*tvenog samoupravljanjaS# - ustav je, neprimjereno jednom takvom dokumentu, utvr ivao i mjesto dru*tveno-politiki, organiza+ija u politikom sustavu drave, pa je tako, prema ustavu !!RNJ 5!o+ijalistiki savez radnog naroda Jugoslavije6 imao ulogu Rnaj*ireg politikog oslon+a i oblika samoupravljanja radni, ljudi#S - ideja i praksa samoupravljanja i dalje su bile u sukobu# Cbog budne kontrole !7J dolazilo je do duplog vo enja radni, kolektiva, *to je dovodilo u pitanje samu e/ikasnost rada# I organiziranje samoupravljanja na vi*oj razini nailazi na otpor# !ustav samoupravljanja bio je pun kontradik+ijaF slobodno odluivanje samoupravljaa tj# radnika bilo je dirigirano i kontrolirano od partije pa su se ove 5kao i sve6 ustavne promjene svodile na jedno N uvr*&ivanje partijske drave# RE#ORME 89D?6 - iako se Jugoslavija poetkom 84-i, naoko ini stabilna, stvarno stanje je drukije# -ovoljnoj sli+i pridonosi njen vanjskopolitiki poloaj, pokret nesvrstani, i Titova osobna karizmatinost# :sim toga, privredni zalet u pro*lom desetlje&u
''D

sprijeio je so+ijalne nemire, a nezaposlenost je bila minimalna# Eto se tie politikog raspoloenja *iroki, masa, ono je obiljeeno *utnjom, budu&i da se u totalitarnom sistemu nisu ni mogla iskazivati s,va&anja drukija od partijski,# -artija usmjerava sav javni, ivot, a armija ju u potpunosti podrava# !voje prste u svemu tome ima i udba# ?nato tome, ras+jep u partijskom vr,u 5dakle sukob /ederalista i +entralista6 iako skriven od javnosti, sve se vi*e produbljivao# - me utim, gospo0arstvo bez zapadne pomo&i stag ira N industrijaliza+ija je zastala, poljoprivreda nazadovala# ?mjesto integriranja u me unarodno tri*te Jugoslavija ostaje u zatvorenoj privrednoj politi+i i partijski vr, to uoava# - nakon temeljitog razmatranja gospodarskog stanja u dravi, najui partijski vr, odluuje se za nove promjene# Te promjene zapoinju '(83# i nastavljaju se '(8=# i slubeno su nazvane privre0 a re5or"a 5progla*ena kao takva u srpnju '(8=#6# - poduzete mjere predstavljale su najdublji za,vat na privredi jo* od uvo enja samoupravljanja# !avezna skup*tina i vlada donose )4-ak zakona i ugra uju te nove mjere u novi petogodi*nji plan, koji je savezna skup*tina usvojila '(88# - osnovni +iljevi re/ormeF intenzivnije privre ivanje, bre pove&anje produktivnosti, ukljuivanje u me unarodnu podjelu rada, porast osobni, do,odaka na raun smanjenja investi+ija# - po0u,ete "jereF ukidanje investi+ijski, /ondova, devalva+ija dinara, ogranienje +arinske za*tite, poskupljenje uvoza i poti+anje izvoza, de+entraliza+ija privrede, ukidanje dravnog nadzora nad tri*tem, ukidanje dravni, investi+ijski, /ondova, kapital prenesen na banke i poduze&a, uveden konvertibilni dinar# Ao tada privreda podravana dota+ijama i za*titnim +arinama i sl# a sada upu&ena da posluje po zakonima tri*ta# Arugim rijeima to bi znailo da se uvodi kapitalistiki sustav, ali bez privatnog vlasni*tva# - smanjivanje in/la+ije i investi+ija, kao i pove&anje osobnog do,otka dovodi do smanjenja zaposlenosti# -rva reak+ija radni, kolektiva bila je obustava primanja novi, radnika, a zatim su

''>

radni+i i otpu*tani s posla# Aolazi do odljeva radne snage u inozemstvo# - predvi ena je i demokratiza+ija !7J, ali uz odluni stav protiv vi*estranaja - prekinut je dolijev sredstava u privredu, naglo se smanjuju investi+ije# @ zbog naglog prekida in/la+ije 5tj# prekida tiskanja nov+a da bi se proizvodnja poti+ala6, pritiska uvozni, roba itd# privreda nakon re/orme prisiljena smanjiti visoku stopu proizvodnje - tijekom provo enja re/orme izostali su bitni za,vati u deviznom reimu# Radni kolektivi opet nisu gospodari u +jelini, nego je kapital pre*ao u ruke banaka# Aakle mije*aju se elementi starog i novog sustava privre ivanja# -rivreda je usmjerena na povezivanje sa svijetom dok devizni reim i reim vanjske trgovine nisu promijenjeni# %AD ALEKSANDRA RANKOVICA - prikriveni ras+jep u vr,u partije pretvara se '(88# u otvoreni sukob# ? jeku provo enja re/orme izbija politika kriza jer +entralistike snage nastoje zaustaviti pro+es promjena# Glavni nositelj otpora je @# Rankovi&, drugi najmo&niji ovjek u dravi# Rankovi& je potpredsjednik republike, organiza+ijski tajnik !7J 5upravlja unutarnjim radom partije6, zaduen za kadrove u partiji i dravi i vode&i elnik udbe# Cbog autoriteta i ogromne mo&i, slovio je za nasljednika druga Tita, kojem je lojalno sluio jo* od '()D# - me utim, Tito i Rankovi& poinju se razilaziti poetkom 84-i,# Rankovi& u partijskim redovima predvodi +entralistikounitaristiku struju i dolazi '(80# u otvoreni sukob s 7ardeljem# ? sukobu ti, dviju struja Tito je bio u dvojbi# Nije se mogao odluiti smijeniti Rankovi&a 5a u itavoj dravi nije postojala druga osoba koja bi to mogla# !amo Tito ili nitko6, ali kada je osjetio da ga osobno ugroava i uvjerio se da je Rankovi& ukljuen u velikosrpske krugove, te zagovara srpski monopol u me una+ionalnim odnosima njegove Jugoslavije, odluka je pala#
''(

- '8# lipnja '(88# odrana je sjedni+a izvr*nog komiteta %7 !7J pod Titovim predsjedanjem na kojoj je /ormirano povjerenstvo za ispitivanje rada udbe# 7ada je povjerenstvo zavr*ilo izvje*taj odran je na 7riju i"a, '# srpnja, ple u" 5pro*ireni sastanak6 %7 !7J# ? izvje*taju je stajalo da se sluba bezbednosti postepeno stavila iznad dru*tva i da to datira jo* od poetka samoupravljanja# Rkonzervativni otpor neki, elnika samoupravljanju utje+ao je na to da ona zaostane za razvojem dru*tva i da se postavi za odluuju&eg /aktora dru*tvene politikeS# Aalje se navodi da je sluba postala monopol pojedina+a, posebi+e @# Rankovi&a i !vetislava !te/anovi&a N `e&e# - nakon rasprave, lanovi %7 pri,va&aju konstata+ije izvje*&a, iskljuuju Rankovi&a i `e&u iz %7, nakon ega Rankovi& sam daje ostavku na mjesto potpredsjednika republikeT# - padom Rankovi&a poraena je struja koja se zalae za stari administrativni sustav# :sim toga, njegovim padom uklonjen je i dio saveznog politikog vr,a# ?dba je ras/ormirana, posebi+e paljivo u !rbiji 5po nekim poda+ima istka je za,vatila ' =44 ljudi6# - pretpostavljalo se da &e smjene za,vatiti i elni sastav JN@, ali ju Tito ipak nije dirao# - poslije "rijunskog plenuma otvara se put jaanju /ederalistike struje, jaanju republiki, sredi*ta# :tvorene su rasprave o pove&anoj autonomiji 7osova, njegovu gospodarskom razvoju i pune ravnopravnosti albanske narodnosti u Jugoslaviji# "rijunski plenum donosi i odluku o demokratiza+iji partijskog ivota, prevladavanju zatvorenosti rada partijski, /oruma# - nagovje*tene partijske promjene, tenden+ija de+entraliza+ije i osamostaljenja republika i pokrajina, gospodarska re/orma u razvoj prema slobodnom tri*tu predstavljaju vrlo znaajne promjene N ali da nema zabune uklanjanje dogmatski, snaga 5prostaljinistiki,6 iz partije nije nipo*to znailo dopu*tanje liberaliza+ije iste#

!va republika vodstva, kao i savezno jednoglasno za njegovo smjenjivanje, osim J# Jovanovi&a i A# `osi&a, koji u tome vide napad na !rbiju i na srpske interese#

'04

%I!ANJE JE(IKA 7omunistiki reim u Jugoslaviji potiskivao je na+ionalne kulture u nastojanju da se one stope u jednu N jugoslavensku# No, kao okosni+a tog pro+esa nametala se srpska kultura, *to se posebno iskazivalo na podruju jezika# ? prosin+u 89?:6 objavljen tzv# Novosa0ski 0ogovor koji, pod pritiskom partije pripremaju potpisuju i ,rvatski i srpski jezini strunja+i# Aogovorom se utvr uje da je jezik 1rvata i !rba jedan jezik sa jednim imenom N srpsko,rvatski ili ,rvatskosrpski N i da im je knjievni jezik jedinstven iako ima dva izgovoraF ijekavi+u i ekavi+u# :bje jezine varijante N zapadnaV,rvatska i istonaVsrpska su ravnopravne# -ripremljen je i '(84# objavljen zajedniki pravopis a bio je u pripremi i zajedniki rjenik 5nikad zavr*en6# ?nato ravnopravnosti, u praksi se inilo sve da se ,rvatski jezik potisne# ? JN@ obvezna je bila srpska varijanta, kao i u slubenom dopisivanju svi, savezni, organa, savezne novinske agen+ije, radija i televizije# Nametanjem srpskog jezika kao dravnog ,rvatski je jezik skoro sveden na nekakvo lokalno narjeje# 1rvatska kulturna javnost, posebi+e knjievni+i u Mati+i ,rvatskoj, zabrinuti su takvim stanjem stvari i ustaju u obranu ,rvatskog jezika# 8E6 o1ujka 89DE6 Mati+a ,rvatska i Aru*tvo knjievnika 1rvatske objavljuju Deklara.iju o a,ivu i polo1aju 3rvatskog k ji1ev og je,ika6 Aeklara+iju podupire jo* '8 znanstveni, i kulturni, institu+ija 1rvatske# ? njoj se kae da je ,rvatski jezik doveden u neravnopravan poloaj, da se provodi nametanje srpskog jezika kao dravnog# Aeklara+ija se poziva na suverenost ,rvatskog naroda i trai po*tivanje naziva ,rvatski knjievni jezik i trai jednakost i ravnopravnost etiriju knjievni, jezika N ,rvatskog, srpskog, slovenskog, makedonskog# :dma, po objavi Aeklara+ije, zapoinje ,ajka protiv nje i njeni, potpisnika# -otpredsjednik !avezne skup*tine dr# Milo* Banko objavljuje niz lanaka protiv Aeklara+ije s nizom te*ki,
'0'

optubi# %7 !71 pod pritiskom samog Tita tako er osu uje Aeklara+iju# -artijske organiza+ije u velikim tvorni+ama dobile naloge da organiziraju proteste protiv Aeklara+ije osu uju&i ju kao napad na bratstvo i jedinstvo# I sam Tito u govoru u -ri*tini Aeklara+iju naziva noem u le a dravi# Caredale su i partijske istrage i kanjavanja u organiza+ijama# Miroslav 7rlea morao dati ostavku u %7 !71# No, sve poduzete mjere nisu vi*e mogle zaustaviti na+ionalno bu enje# Aapae, u slijede&i, par godina Mati+a ,rvatska uspjela se ne samo odrati nego znatno pove&ati broj ogranaka i pro*iriti svoju djelatnost# Stu0e tske 0e"o stra.ije 89DG6 u 7eogra0uF Cauzimanjem pari*ke !orbonne, studentske se demonstra+ije *ire na Njemaku, @ustriju, !@A, Italiju i dr# Glasilo "g studenata R!tudentS 0'# svibnja najavljuje mogu&nost studentski, nemira, koji su i zapoeli u "eogradu, 0# lipnja '(8># Mili+ija razbila poku*aj masovni, demonstra+ija na uli+ama, pa su studenti zauzeli /akultetske zgrade i tako demonstrirali i danono&no drali mitinge# 3# lipnja studenti proglasili "eogradski ?niverzitet R%rvenim univerzitetom 7arla MarYaS# -i*u peti+ije ele&i ispunjenje nji,ovi, za,tjeva# Ca,tjeviF ukidanje so+ijalni, nejednakosti, likvida+ija nezaposlenosti, demokratiza+ija, pobolj*anje materijalnog poloaja studenata i nji,ov jai utje+aj u rje*avanju dru*tveni, problema# !tudenti u demonstra+ije poku*avaju ukljuiti i radnike iz tvorni+a, ali bez uspje,a# :ni Vstudenti6 jesu za so+ijalizam, ali re/ormirani 5RAole +rvena buroazijaSM RNe&emo restaura+iju kapitalizmaS neki su od transparenata6 (# lipnja '(8># -redsjedni*tvo !7J odrava sjedni+u i analizira studentske nemire# Tito o+jenjuje da su organizatori nemira snage poraene na "rijunskom plenumu 5Rankovi&6
'00

koje idu protiv re/orme# Te snage koriste, kao, podjele u vr,u !7JF razlog tog mi*ljenja bilo je pismo poslano ruskoj ambasadi u kojem se od !!!R-a trai pomo& u smjenjivanju Tita, kardelja, %rvenkovskog, "akari&a i dr#, a i injeni+a da su se u 9i+i pojavili le+i koji !rbe pozivaju na ustanak# :rganizatori su Rrazbijai bratstva i jedinstva, na+isti, *ovinistiS i sl# 5-# !tamboli& iz %7 !rbije kae da se bore protiv na+ionalizma, ali !rbiji u tome treba pomo&, a 1rvatska sa svojim pritis+ima samo odmae# Na to reagira "akari&, pa se razvija itava sva a# Tito kae da sa sastanka ima da iza u jedinstveni Rpa makar nas pola ne iza*loS 5meaning dalo ostavke a ne ja &u vas pobit6 Tito odbija uporabu vojne sile i (# lipnja naveer obra&a se studentima govorom preko T$-a !pominje da vjeruje kako je do demonstra+ija do*lo spontano, ali su se u nji, in/iltrirali tu i elementi koji su protiv pozi+ija pravog so+ijalizma, ekstremi, lani radikali, protivni+i re/ormi i sl# No, vjeruje da je tu (4L po*teni, studenata# -riznaje gre*ku da se studente gleda kao na dje+u i uenike kojima nije vrijeme da se ukljue u dru*tveni ivot# -oziva sve studente neka pomognu u konstruktivnom rje*avanju problema, neka prate sve *to se radi, neka sudjeluju, i u sluaju ikakve dileme, problema, prijedloga N neka svoju deklara+iju upute njemu# 5Ra sada, po*to je vrijeme ispita, vrijeme je da se pri,vatite uenja i ne gubite jo* vi*e vremenaS6 @tmos/era je bila /antastina# 9judi su vikali bravo Tito, ivio Tito, pjevalo se i plesalo za Tita### 5govor je naravno daleko bolji i poti+ajniji nego *to sam ga ja mogla prenijeti u 0 reeni+e6 !tudenti *alju telegrame za,vale# !ve novine ,vale Tita# Govor ima veliki publi+itet u inozemstvu, radni+i *alju telegrame podr*ke### Govor je bio vje*t potez jer je Tito, pri,va&aju&i ve&inu studentski, za,tjeva, smirio nemire i pove&ao osobni autoritet 5zato *to je sam izravno komuni+irao s njima, a ne preko nekog drugog6#

'0)

'RVA!SKO %ROLJECE NA$IONALNI %OKRE! DO 8J6 SJEDNI$E $K SK' 7ampanja protiv potpisnika %eklaracije brzo se ugasila# @li umjesto oekivane pasivnosti nastavljena je jo* jaa aktiviza+ija kulturni, djelatnika i intelektuala+a# '(8># Mati+a izdaje ( asopisa, publi+ira = zbornika i stvara ogranke u inozemstvu 5'# osnovan u "adenu, Evi+arska6# 7njievni asopisi angairani u obrani ,rvatskog na+ionalnog integriteta, uvanju na+ionalne ba*tine i insistiranju na ,rvatskom na+ionalnom bi&u# -rotiv su ideolo*ki, kategorija tipa jugoslavenska kultura, povijest, jezik i sl# dre&i i, istim apstrak+ijama# Rasprave u podruju jezine problematike bile su naroito o*treM napada se Rjenik ,rvatsko srpskog jezika 7rug inteligen+ije smatra da unitarizam daje najve&a prava najbrojnijoj na+iji 5dakle, srpskoj6 i to u svim podrujima ivotaF ekonomskom, politikom, so+ijalnom, ideolo*kom i kulturnom# !vaku dru*tvenu re/ormu birokra+ija u +entru 5dakle ma,om srpska6 tumai kao napad na svoju na+iju zaboravljaju&i da je ona odavno napala interese drugi, na+ija# "orba se moe razrije*iti jedino ako se !.RJ temeljito reorganizira u ravnopravnu zajedni+u naroda# Na osnovu narodnog suvereniteta mora se stvoriti drava svake na+ije# Tek kad se stvore te na+ionalne drave V so+ijalne republike 5na koje svaki narod ima pravo6 mo&i &e se stvoriti zajedni+a koja svima omogu&ava ravnopravnost i optimalan razvoj# !tilovi i retorika politiara i intelektuala+a su naravno razliiti *to je donekle uvjetovano dru*tvenim poloajem,# -rvi imaju odre enu dravniku odgovornost, a drugi ne N pa mogu biti slobodniji, otvoreniji i RsvadljivijiS# -rvi moraju voditi rauna da i, se ne optui za razbijanje Jugoslavije i ugroavanje drugi, republika, a drugi ne# :sim toga, ,rvatski komunisti jo* se o*tro suprotstavljaju otvorenim separatistikim idejama jer smatraju da one vode odmazdi sljedbenika NA1 5kao uostalom i nji,ovoj smjeni s
'03

vlasti6# -ostojao je stra, od obnove gra anskog rata i patnje koju je ,rvatski narod jo* osje&ao od podjele na razliite blokove, pa se provodila represija ideje stvaranja neovisne ,rvatske drave# :sim toga, i istonom i zapadnom bloku odgovara Jugoslavija iz razliiti, interesa# 8J6 SJEDNI$A $K SK' Trodnevna rasprava# %7 !71 osu uje unitarizam i savezni +entralizam ime daje zama, tenden+ijama ,rvatskog na+ionalnog identiteta# !jedni+a dobiva epitet povijesnog doga aja, a prenosi se direktno i preko T$ 5novostW6# Iako &e kasnije biti oznaena poetkom ,rvatskog prolje&a sjedni+a nije sazvana s tim +iljem# "ila je u biti samo odgovor na ak+iju koja se ve& due vrijeme vodila protiv TitaT i ,rvatskog rukovodstva, ali se eto, po prirodi kon/likta pretvorila u oblikovanje politike plat/orme o poloaju 1rvatske u Jugoslaviji# ? ak+iju protiv ,rvatskog rukovodstva prvi kre&e M# Banko, 1rvat, potpredsjednik savezne skup*tine i lan %7 !71# :n u studenom '(8(# objavljuje u R"orbiS seriju lanaka s glavnom tezom kako se ,rvatski na+ionalizam svestrano razvija i *iri, a u ,rvatskim asopisima na+ionalistika i prousta*ka ideologija, koja ugroava so+ijalizam Jugoslavije# Bankovi lan+i stavljaju ,rvatsko rukovodstvo u vrlo delikatnu situa+iju jer je de #acto te*ko optueno za najgori oblik potkopavanja drave# :dgovor se morao dati# :tvorena i slobodna rasprava ba* i nije bila mogu&a jer bi ugrozila partijsko jedinstvo# Tito dostavlja ,rvatskim politiarima in#ormation da skupina savezni, politiara oko M# Todorovi&a, Milentije -opovi&a angaira neke ,rvatske politiare, me u njima i Banka, u saveznom politikom +entru da pokrenu ak+iju
T

Nakon smjene Rankovi&a Tito ima zategnute odnose sa !rbijom# Na Rankovi&evo mjesto dolazi 7oa -opovi&, Titov protivnik# !matra ga ostarjelim, gladnim mo&i, sklerotinim paukom i sl# Izrazito pro-zapad orjentiran# :n i njegovi ele ograniiti Titovu mo&, a Tito je toga svjestan#

'0=

smjenjivanja ,rvatskog rukovodstva# '(8(# u !isku Tito upozorava !avkuF R7uje se u !rbiji zavjera protiv vasS# Tito je ini+irao i podrao obraun sa Bankom 5on je dao mig da se %7 !71 obrauna6 $# "akari& upravlja ak+ijom oko sluaja Banko# Na partijskom savjetovanju prije sjedni+e "akari& kae da ve& due vrijeme postoji mi*ljenje da u 1rvatskoj vlada na+ionalizam# Izvor ti, mi*ljenja je, po "akari&u, velikosrpska ar*ija i savezna administra+ija# "akari& kae da isti izvori *ire teze da je ,rvatsko rukovodstvo ruska agentura koja stvara nemir u Jugoslaviji ne bi li Tito s vojskom mogao dovesti Ruse N dakle, ti izvori vode napad i na samog Tita osobno# :n upozorava da je opasno udruivanje !71 i ,rvatski, na+ionalista u borbi protiv velikosrpstva# Aakle, na 8J6 sje0 i.i 8?64 8D6 i 8E6 sije/ ja 89EJ6 , politiki re/erat podnosi predsjedni+a %7 !71 !avka Aabevi&7uar# Glavnu panju posve&uje unitaristikim i na+ionalistikim s,va&anjima u politi+i# 7ae ukratkoF unitarizam se zasniva na ,egemonizmu najbrojnije na+ije i svoju ekonomsku ulogu ima u zaostalim elementima starog privrednog sustava# Cato se suprotstavlja samoupravljanju i re/ormama# "itka za re/ormu i, pla*i# Aiu uzbunu kako je !R 1rvatska zaraena na+ionalistikom in/ek+ijom i puna *ovinizma, jer oni svaki na+ionalni osje&aj smatraju sumnjivim, *tetnim za Jugoslaviju i zato da ga treba ukinuti# 1vata i, panian stra, od rijei 'rvat ili hrvatstvo, jer i, smatraju ugroavanjem drugi,, posebi+e srpskog, naroda# Ne ele pri,vatiti injeni+u da ne postoji jedan jedinstveni narod N jugoslavenski, nego poku*avaju nametnuti umjetno jugoslavenstvo# Ne vjeruju u jedinstvo drave koje se ostvaruje ne negiranjem nego priznavanjem slobode i ravnopravnosti na+ija###u samoupravnoj suradnji i me usobnoj pomo&i# Eto se tie ,rvatskog na+ionalizma i *ovinizma u re/eratu se insistira na o+jeni da na+ionalizam Riako agresivniji i glasniji nije u porastuS#
'08

7ae se da kritika na+ionalista proizlazi od teze ekonomskog osiroma*enja !R 1rvatske N da je 1rvatska opljakana, da najgore prolazimo, sav kapital je u !rbiji itd# :sim toga, na+ionalisti kritiziraju i %7 !71 upravo zbog ana+ionalnosti, jer po njima !71 je nesposoban, oportunistiki i ne vodi ispravno ,rvatski narod# -rema tome, kako ,rvatsko rukovodstvo moe biti u suradnji s njimaU Istie se odluno da u !7 Rne moe biti koketiranja ni s jednom varijantom na+ionalizmaS# "akari& na sjedni+i kae da je %7 !71 na optuenikoj klupi# ?spore uje unitaristika i na+ionalistika strujanja u 1rvata# 7ae da unitarizam kao realna tenden+ija postoji kod nas# Ta struja mogla bi ak, uz saveznike u "g, osnovati i vladu koja bi propala pri prvoj ozbiljnoj krizi i dovela do raspada Jugoslavije Vgra anskog rata# Na 5retoriko6 pitanje da li bi na+ionalisti mogli osnovati vladu kategoriki odgovara da ne bi, zato *to se usta*tvo povijesno kompromitiralo# 1rvatski na+ionalizam doivio je poraz na svim linijama i nema pravu podr*ku u 1rvatskoj# !vi lanovi %7 !71 srpske na+ionalnosti bili su solidarni sa svojim ,rvatskim drugovima# Milutin "alti& kae da je to *to je Banko doveo u pitanje politiko rukovodstvo veliki problem# Aa je !rbin, sve skupa bi pro,ujalo, ali zbog injeni+e da je 1rvat i dobro in/ormiran, ta optuba jest vrlo ozbiljna stvar# Aakle, '4# sjedni+a zavr*ena je jednoglasnom osudom M# Banka i snaga koje stoje iza njega# !7 odrie se bilo kakvog na+ionalizma i smatra da je potrebna Rstalna idejno politika ak+ija protiv mani/esta+ije istogS# 7ao glavnu opasnost za samoupravni so+ijalizam i stabilnost Jugoslavije !71 o+jenjuje unitarizam i birokratski +entralizam# Implika+ije politike usvojene na '4# sjedni+i bile su velike za politike odnose# Jer, o+jenu da je unitarizam glavna opasnost za Jugoslaviju !71 nije pret,odno uskladio sa savezima komunista drugi, republika, *to je prvi puta u povijesti
'0D

!7J da se problem razmatra na razini samo jednog njegovog dijela# Glavne o+jene te sjedni+e primljene su s nepovjerenjem ve&eg dijela jugoslavenske javnosti, a dobile su i o*tru kritiku unitarista# Inozemni tisak '4# je sjedni+u o+ijenio kao sukob 1rvatske s "g# Novinski naslovi tipa R-obuna 1rvatske protiv "eogradaS, R7ampanja 1rvata protiv "eogradaS i sl# NAKON SJEDNI$E DO RAS$JE%A >IRI KON!EKS! Me unarodni kontekst se ne mijenja# I istok i zapad *tite Jugoslaviju i podravaju Tita# Tenje prema ve&oj samostalnosti republika i srpski, pokrajina sve vi*e jaaju i to zbog '4-godi*nje paralize dravno partijskog vr,a Jugoslavije# !vakodnevni dru*tveni ivot ne moe stajati i ekati odluke savezne vlasti, pa je sve vi*e ure ivan samostalno od strane republiki, organa 5a prvi, '4 godina iza rata savezni vr, imao je u detalje isplanirano sve za sve6# !avezni +entar godinama se raspada i gubi mo&, a jaaju republiki +entri# No, sam je ivot a ne na+ionalne tenje usmjeravao redistribu+iju mo&i i vlasti sa saveznog vr,a na republike# Jedini istinski suveren u saveznom vr,u je Tito# :n se zaklinje na bratstvo i jedinstvo, uvanje Jugoslavije, ali uz ravnopravnost i ve&u samostalnost /ederalni, jedini+a# ? isku*enju je uvesti diktaturu, drugi mu to savjetuju, al na kraju ipak ne&e# !avez komunista odumire# Nakon rata nji,ovi sastan+i odravaju se dva puta tjedno, a sad par puta godi*nje# @ktivni savez komunista nije bi*e potreban reimu koji je sam stvorio i kojemu slui N to je uzrok njegove propasti# !labljenje !7 uzrokuje regrupiranje so+ijalni, i politiki, snaga# -odjela na

'0>

komuniste i antikomuniste polako nestaje i ustupa mjesto na+ionalnoj podjeli# :d re/orme '(8=# dru*tveni pro+es sve vi*e dovodi na vlast Rte,nokra+ijuS - poslovni ljudi iz privrede, banaka, proizvodni, i prometni, sustava 5jer prava koja se samoupravljanjem prenose na radnike, prenijela su se ustvari na nji,ova rukovodstva6, a Rpolitika birokra+ijaS silazi s prvog mjesta na drugo# ?sporedo s jaanjem Rupravljakog slojaS tee pro+es nastajanja so+ijalni, razlika i boga&enja# Javlja se srednji sloj# ? vrijeme maspoka 5masovni pokret6 intenzivira se gola borba za vlast 5*to &e biti jedan od uzroka njegove propasti6# -ro+es smjene genera+ija na vode&im poloajima poinje 84-i, godina# I na niim razinama u politiki ivot ulaze tisu&e mladi,, ambi+iozni, i *kolovani, ljudi# :ni optuuju staru 5ratnu6 genera+iju da je Rumorna, nepismena, dogmatskaS i sl# Nude kon+ept modernog dru*tva, ubrzano postizanje razvoja i /avoriziraju uspon mo&i poslovni, struktura# "ave se mi*lju da Tito bude poasni predsjednik sa predstavnikom /unk+ijom, ali bez stvarni, ovlasti 5poput britanske kralji+e6# :sim ti, mladi, snaga ponovio se bude i snage gra anske orijenta+ije# U)I KON!EKS!B -reteni dio srpske javnosti u zaklju+ima '4# sjedni+e vidi avet usta*tva# Negativne reak+ije dolaze iz vojni, krugova i Tito je u dilemi na iju stranu stati 5dilema je te*ka jerbo mu je JN@ oslona+ iju podr*ku ne smije izgubiti6# 7onano, staje na stranu 1rvatske i dopu*ta ,rv# politiarima da na sastan+ima u "eogradu, Cagrebu i !plitu tumae generalima svoju politiku 5sudjeluju $# "akari&, M# Tripalo, !avka i -# -irker6# Tito odlazi na dvomjesenu turneju po @/ri+i pa je sjedni+a vr,a Jugoslavije o 1rvatskoj odgo ena no, u svim republikama +entralni komiteti raspravljaju o tome, ali bez *ireg publi+iteta 5%7 !71 smatra to Rzavjetom *utnjeS6#
'0(

!jedni+a izvr*nog biroa odrana je 8D6 A 8G6 o1ujka 89EJ# -otpunu i jasnu podr*ku politi+i %7 !71 daje elnik Makedonije 7# %rvenkovski 5smatra da se ni jedan na+ionalizam republike ne moe tu&i iz drugog +entra, pogotovo ne iz "g i upozorava 1rvate da obuzdaju svoje masmedije6# Nekoli+ina predstavnika eli znati tko tono stoji iza Banka i kritiziraju zakljuke '4# sjedni+e, posebi+e %# Mijatovi& 5elnik !7 "I16 koji tvrdi da se zajedniki moe i mora napadati svaiji na+ionalizam, te da ovo *to rade 1rvati vodi ras+jepu !7J na 8 samostalni, partija i vodi u republiki etatizam# 2# 7ardelj izlae glavnu kritiku '4# sjedni+e# 7ae da su mnogi sada*nji antiunitaristi 5ali nije i, imenovao6 svojevremeno napadali njega kao separatistu i slovenskog na+ionalistu# 7ardelj se slae sa naelnim stavovima '4# sjedni+e u pogledu na+ionalnog pitanja i u potpunosti se slae i podrava osudu unitarizma# !meta ga to *to !71 nije prije nekoliko godina 5kada je sam 7ardelj upozoravao da +entralizam i velikosrpstvo6 zauzeo dana*nji stav, jer bi se time izbjegli mnogi problemi i te*ko&e u 1rvatskoj i drugdje# Ne slae se sa metodama obraunavanja u !7 5Rkad mlin pone da se vrti ####nastaje sti,ijaS6# M# Todorovi&, kao i dosta drugi,, slae se s 7ardeljevom o+jenom, a M# Nikezi& 5 predsjednik %7 !7 !rbije6 kae samo da oni ne kontroliraju R"orbuS i da ju treba maknuti iz "eograda# "akari& odbija aluzije o umije*anosti !rbije u zavjeri protiv !71 u sluaju Banko, a Tripalo argumentira svu negativnost ak+ije Banka i dodaje da je njegova agresivnost izazvala revolt lanova %7 !71, pa su zato tako o*tro istupili protiv njega# !avka pri,va&a 7ardeljevo i %rvenkovskovo izlaganje a odbija stavove Mijatovi&a# Tito u zakljuku sjedni+e po,valio du, jedinstva# 7ae da se ovako izlagalo prije i da su ovi elementi bili poznati otprije, sve bi ve& bilo splasnulo# -o,valio je Tripala i !avku za izlaganje, a pri,va&a u potpunosti 7ardeljevo izlaganje#

')4

 Najznaajniji aspekt sjedni+e dravnog partijskog vr,a o '4# sjedni+i jest pre*u&ivanje i Tita i %7 !71 i srbijanski, politiara zavjere protiv 1rvatske, iako su svi znali o emu se radi 5ali otvoreni sukob ugrozio bi temelje reima6# Nakon sjedni+e umjesto do smirivanja, dolazi do pogor*anja situa+ije zbog manipula+ije sa zapisnikom# Naime, in/orma+ija sa sjedni+e proslije ena partijskim organiza+ijama sadravala je samo 7ardeljevo izlaganje i Titovu zavr*nu rije iz koje su izbaene po,vale i priznanja ,rvatskim politiarima za dana obja*njenja# Tako se stekao op&i dojam da izvr*ni biro odba+io politiku %7 !71# Tito je svjestan mogu&nosti raspada Jugoslavije# :n i 7ardelj ve& '4-ak godina razmi*ljaju o mogu&nosti kon/edera+ije# 5Tito iz sredine 84-i, nije isti ovjek tj# veliki Jugoslaven iz sredine =4-i,#6 7ardelj kae suradni+ima da treba testirati kon/edera+iju, pa ako ni ona ne uspije, od Jugoslavije treba di&i ruke# I Tito i 7ardelj jo* imaju enormnu mo& i oslona+ u JN@ i raunaju na to da &e sve politike snage 5milom ili silom6 pri,vatiti trans/orma+iju Jugoslavije# :ba su svjesna da im na putu stoji velikosrpska ideologija kao glavni protivnik# Ca stvaranje simetrije naspram !rbije, 1rvatske i !lovenije Tito /orsira jaanje suverenosti "i1 5tampon zona izme u "eograda i Cagreba6, Makedonije, 7osova, $ojvodine# !lovenija predvodi u borbi za kon/edera+iju, a 1rvatska je u ovoj /azi Titov glavni oslona+, no ne smije samostalno i prebuno djelovati na tom kon+eptu da ne bi izazvala !rbiju 5!avka A#7# kae da u razdoblju prije D' nisu ni pomi*ljali da bi 1rvatska bila samostalna drava izvan Jugoslavije6# Inae, osim %7 !71 u 1rvatskoj nastaju i dva nova politika ari*ta N Mati+a ,rvatska i !veuili*te 5predsjednik dru*tva knjievnika tada je Ivo .range*, a tajnik Mati+e Eime

')'

Kodan6# Mati+a ima == ogranaka u 1rvatskoj i )4 u inozemstvu X izdaje brojna glasila# '(D'# Mati+a u svemu poinje ivjeti i djelovati kao politika stranka sa svim bitnim elementima ozbiljne stranke N rukovodstvo, lanstvo, mrea povezani, organiza+ija, ne/ormalni politiki program i masmediji 5asopisi i novine6# ?sporedno sa izrastanjem Mati+e u kulturno N politiki +entar krajem '(D4# poinje i me u studentima politiki pokret, omogu&en ozrajem nakon '4# sjedni+e# -rvi studentski lider bio je Ivan Cvonimir <iak# :n je '(D4# izabran za prorektora zagrebakog sveuili*ta# -o prvi puta u povijesti sveuili*ta za jednog od prorektora izabran je predstavnik studenata# :d dva kandidata jedan je partijski 5A# Grubi*a6, a drugi izvanpartija+, navodni Rklerikala+ i deklarirani na+ionalistaS 5<iak6# I izabran je izvanpartija+ <iakW Tri mjese+a nakon toga savez studenata smijenio je rukovodstvo odano !7 i izabrao novo, na elu s A# "udi*om# Novo studentsko vodstvo odma, kre&e u ak+iju# Caredali su se masovni mitinzi# ! mitinga '0# svibnja '(D'# preko '444 studenata upu&uje ustavnoj komisiji prijedloge amandmana# TraeF - da se devize ustupe onima koji i, ostvarujuM - da se obuka u JN@ obavlja na jeziku republike u kojoj su jedini+e sta+ioniraneM - da a vojnika slue vojsku u svojoj republi+iM - da se ime drave promijeni u R!avez Jugoslavenski, !o+ijalistiki, !amoupravni, RepublikaS 5!J!!R6M - da glavni grad bude Novi "eograd# -okret studenata bio je masovan po dimenzijama i na+ionala po opredjeljenju# ?z "udi*u, vani su dr# Marko $eseli+a i dr# Eime Kodan# Aru*tveni razvitak u 1rvatskoj stvara uvjete za vi*estranaje# Aemokratiza+ija ivota ga i najavljuje, ali ono je zakonom zabranjeno# ? 1rvatskoj su *irom otvorena vrata slobodnijem politikom ivotu i du,ovnom stvarala*tvu# 1rvati su se poeli
')0

pona*ati kao moderna na+ija koja dri do svoje povijesti, jezika, dravnosti i ekonomskog razvoja, uz borbu protiv oni, koji sve to ugroavaju# Novo u politikom ivotu je izlazak politike %7 i vlade Rna uli+eS, jer sve *to se raspravljalo u %7 preno*eno je u narod putem masmedija, *to se prije '=-04 godina nije prakti+iralo# Ustav i a"a 0"a iF ? rujnu '(D4# /ormirana je ustavna komisija koja treba predloiti re/ormu /edera+ije# Na elu joj je 2# 7ardelj# 7omisija predlae da /edera+ija zadri ) /unk+ijeF vanjsku politiku, obranu i jedinstvenost dru*tvenog ure enja# Izvorni suverenitet treba pripasti republikama, a pokrajine trebaju dobiti autonomnost# ?vedene su i dvije naznake kon/ederalizmaF '6 paritet lani+a /edera+ije u /ederalnim organima 5skup*tina, vlada, predsjedni*tvo drave6 i 06 kon+enzus u dono*enju /ederalni, odluka 5ime je trebalo onemogu&iti preglasavanje6 ? du,u ustavne re/orme izvr*ene su i promjene u dravnom vr,uF /ormirano je predsjedni*tvo !.RJ kojeg su birale skup*tine republika i pokrajina, a savezna i, je skup*tina samo proglasila# -redsjedni*tvo za svoj rad ne odgovara skup*tini !.RJ ve& svojim republikama i pokrajinama# ?z Tita kao predsjednika bira se i potpredsjednik na godinu dana po pravilima rota+ije# Re/orma &e biti progla*ena )4# lipnja '(D'# Nakon toga nastavit &e se rad savezne ustavne komisije na tzv# drugoj /azi re/orme /edera+ije# :na bi zavr*ila dono*enjem novog ustava koji bi bio na putu stvaranja kon/edera+ije# ?stav &e me utim do&i tek '(D3#, jer je rad na njemu '(D'# i '(D0# bio prekinut zbog te*ke politike krize# ? oujku '(D'#, kada su sve republike ve& pri,vatile re/ormu /edera+ije, tenden+ije raspadanja Jugoslavije nisu slabile 5kao *to je Tito oekivao6 nego su se pojaale# Titova je vizija bila ta da &e re/orme stabilizirati Jugoslaviju, budu&i da &e sve njene lani+e biti suverene# Me utim upravo tada mase
'))

naroda se bude i ,omogeniziraju pod na+ionalnim zastavama i pokretima# Avije kljune republike, 1rvatska i !rbija bile su nezadovoljne i stajale su na putu kon/ederalizma# ? 1rvatskoj, gdje je re/orma pri,va&ena dobro ve&ina gra ana tei jo* radikalnijim rje*enjima, *to &e kasnije dovesti do ras+jepa me u nosio+ima pokreta# ? !rbiji, koja je jedva nekako pod vodstvom 9atinke -erovi& i M# Nikezi&a 5a oni su predstavljali liberalniju struju tamo6 pri,vatila re/ormu, dolaze do otkri&a da Tito razbija Jugoslaviju koju su oni smatrali svojom uom i *irom otadbinom# Na+ionalni pokret se budi i od ,egemonista preko no&i postaju separatisti, okrenuv*i se ideji $elike !rbije# !lovenija, Makedonija i ve&i dio "i1 znatno su manje za,va&ene na+ionalizmom# ? takvoj politikoj klimi pojavljuje se R*piju ska a5eraS# Radilo se o tome da je savezno ministarstvo unutarnji, i vanjski, poslova redovito izdavalo razne analize, pa tako i one o djelovanju politike emigra+ije# ? jednoj takvoj analizi pojavila se in/orma+ija kako vode&i usta*ki emigrant, "ranko Jeli& iz "erlina, tvrdi da ima kontakte s ,rvatskim politikim vr,om, ukljuuju&i i samog "akari&a i jo* 3 lanova %7 !71, s kojima kuje zavjeru o izdvajanju 1rvatske iz Jugoslavije i njenom stavljanju pod sovjetsku za*titu# ! obzirom na to koliko je apsurdna, in/orma+ija nije odma, ni izazvala reak+iju# No, kada su je stavili u kontekst anti,rvatske kampanje, lideri 1rvatske pro+ijenili su da se radi o zavjeri pokrenutoj iz "eograda, odnosno iz savezne administra+ije# -rotestiraju i ale se Titu, koji osniva komisiju da ispita +ijeli sluaj# Na sjedni+i predsjedni*tva !7J od 0)# oujka '(D'# komisija podnosi izvje*&e u kojem konstatira da Rje postojala organizirana neprijateljska kampanja koja je trebala da kompromitira ,rvatsko vodstvoS# !rpski politiari nastoje umanjiti problem i odbijaju bilo kakvu vezu s tim# -redsjedni*tvo je zakljuilo raspravu s konstata+ijom da je ak+ija bila usmjerena protiv ,rvatskog politikog vodstva, ali bez identi/i+iranja ini+ijatora# 1rvati insistiraju da se otkriju akteri te a/ere, no to im nije uspjelo#
')3

-redsjedni*tvo je odluilo da se sluaj ne publi+ira +ijeli sluaj, ali %7 !71 je na insistiranje "akari&a prekr*io taj dogovor i na svojoj sjedni+i od 0)# oujka '(D'# jednoglasno i javno osudio zavjeru za koju je optuio unitaristike i birokratske snage u Jugoslaviji# To je samo dolilo ulje na vatru# Tito je, imaju&i na umu politiku situa+iju i uznemirenost u zemlji, odluio sazvati 8E6 sje0 i.u pre0sje0 i*tva SKJ u pro*irenom sastavu# !vi su oekivali da &e se dogoditi neka prekretni+a, a moda i smjena ,rvatskog rukovodstva# !jedni+a se odrava na 7riju i"a i traje ;G64 ;96 i =J6 trav ja 89E86 Tito je vrlo ljut i kae da se nalazimo pred kontrarevolu+ijom i da on sigurno ne&e postupiti kao Aubek u -ragu i to mirno dopustiti, ve& da &e uvesti red u zemlji, ako treba i pomo&u armije# 7ardelj kae kako ,rvatsko i srpsko rukovodstvo slabe Jugoslaviju, jer ni jedni ni drugi ne ele zaustaviti na+ionalizme u svojim republikama# Rdivljanja u 1rvatskoj i !rbiji ne smiju se vi*e dopustiti# Treba maknuti i !avku i Nikezi&aS# Tito zove !avku, Tripala i -irkera na privatan razgovor prije sjedni+e# 7au mu da je ,rvatski na+ionalizam samo odgovor na srpski ,egemonizam i da bi on, kao 1rvat to trebao s,vatiti# Tito i, s,va&a, ali kae da im nedostaje dravnike mudrosti u rje*avanju problema# Na sjedni+i Tito je zabrinut, govori o opasnosti od gra anskog rata i snagama koje tee dezintegra+iji Jugoslavije# 7ae da &e po novoj re/ormi /edera+ije svaka republika biti svoj gazda, pa ne&e biti opasnosti od unitarizma# :*tro napada medije# !avka iznosi vrlo dobar i diplomatski smi*ljen re/erat 5u kojem napada i na+ionalizam i unitarizam, ali dovoljno da nikoga ne isprovo+ira a da suprotna strana bude zadovoljna6# Izlau i svi drugi# $rijedno je spomenuti samo da je Janez 7o+ijani& iz !lovenije rekao da je za Jugoslaviju podjednako lo*e da li se 1rvati i !rbi sva aju ili dogovore, jer i u jednom i u drugom sluaju to podrazumijeva neravnopravnost ostali, i mora se pretvoriti u bitku ili dogovor o ,egemoniji# I jo* je

')=

vrijedno spomenuti istup "ranka Mikuli&a 5elnika "i16 koji napada i ,rvatske i srpske pretenzije na "i1# Tre&eg dana sjedni+e doga a se dramatian trenutak# Tito prima tele/onski poziv iz Moskve od "renjeva# 7re1 jev je zabrinut za stanje u Jugoslaviji i njenu +jelovitost 5Rpa dobro *to se tamo kod vas de*avaUS6, pria o dubekov*tini i ugroavanju temelja so+ijalizma i nudi RbratskuS interven+iju sovjetske armije kao pomo&# Tito ga ispijeva uvjeriti da vlada situa+ijom i da mu ne treba nikakva RbratskaS pomo&# Tako je sada Titov za,tjev da se svi skupa primire i zbiju redove, osim njegovim autoritetom bio poduprijet i mogu&no*&u sovjetske i terve .ije# ? to ime za,tijeva od svi, red i priznavanje njegovog vr,ovnog autoriteta# ? usporedbi s ruskom interven+ijom Titov za,tjev da se uspori prevelika demokra+ija nije se uop&e inio pretjeran# 5neki misle da je Tito izmislio razgovor samo da i, pridobije, ali tajna sluba i Q? ambasador u Moskvi potvrdili su da se zaista dogodio6# Na kraju sjedni+e predsjedni*tvo usvaja zakljuke kojima je glavna tokaF Rborba za so+ijalistiki sadraj na+ionalne a/irma+ije, za eliminiranje ostataka birokratskog +entralizma i unitarizma za,tjeva jedinstvo, te konkretniju borbu protiv svi, vidova na+ionalizma# -redsjedni*tvo !7J o+jenjuje da je na+ionalizam osnova okupljanja svi, antikomunistiki, snaga, da podriva jedinstvo naroda i narodnosti Jugoslavije###S Titov nain upravljanja tom krizom ostao je prava zagonetka# Iako je najo*triji u kriti+i stanja, rekao da ak i me u lanovima -redsjedni*tva !7J ima oni, koji tee dezintegra+iji, ipak nije uop&e traio smjenu najodgovorniji, prvaka 1rvatske i !rbije iako bi po nekim normama, logi+i i pravilima svi, ostali, komunistiki, reima takvi bili smjesta likvidirani# Ca*to Tito i 7ardelj nisu sugerirali neposredan dogovor izme u "eograda i CagrebaU To bi oslabilo nji,ovu mo& i arbitrarnu ulogu i bilo bi doekano na no od strane ostali, republika# Titova politika bila je ravnopravnost, a ne sporazum na raun tre&i,# Me utim, nezavisno od Titove i 7ardeljeve politike, ,rvatski i srpski politiari bili su neskloni sporazumu, makar i
')8

tajnom# !rbija je raunala da &e se maspok u 1rvatskoj razvijati, jaati i dosegnuti toku kada &e izazvati udar i biti slomljen, dakle ne&e pregovarati s gubitni+ima# 1rvatska smatra da obje struje u "eogradu, i Markozi&eva 5tvr a6 i Nikezi&eva 5liberalnija6 nude ili +entralizam ili domina+iju kapitala, a oboje je bilo nepri,vatljivo# Ao sporazuma nikad nije do*lo, a to &e omogu&iti dravnopartijskom vr,u da likvidira obadvije strane N prve zbog na+ionalizma, a druge zbog antikomunizma, antititoizma i domina+ije na osnovi kapitala#

RAS$JE% U NA$IONALNOM %OKRE!U Nakon rasprave o ustavnim amandmanima ,rvatski pokret 5dotada ve& prilino pro*iren6 dobiva novu snagu i zalet# Gotovo +ijelu 1rvatsku ,vata na+ionalni zanos u nadi da se njen poloaj u Jugoslaviji mijenja# ? pokret se ukljuuju gotovo svi slojevi ,rvatskog puanstva i on postaje masovan pokret nazvan Hrvatsko proljee Nema dvojbe da je %7 !71 odigrao veliku ulogu u pokretanju kljuni, pitanja oko ,rvatske ravnopravnosti, me utim kada je u ljeto '(D'# zavr*ena re/orma /edera+ije u %7 !71 zapoinje ras+jep# Grupa oko $ladimira "akari&a traila je zaustavljanje Rmasovne na+ionalne eu/orijeS i onemogu&avanje djelovanja politiki, sredi*ta izvan partije 5dakle, smatraju da je ovo *to se postiglo dosta i sad mir6 $e&i dio %7, okupljen oko Mike !ripala i Savke Da2/evi+Ku/ar nije pri,va&ao takve prijedloge i zalagao se za jo* *iru demokratiza+iju dru*tva, na+ionalnu dravu i prijenos saveznog kapitala#

')D

Mati+a ,rvatska isto tako se ne povlai sa s+ene nego nastavlja sa svojom djelatno*&u kao oporbena stranka, a i studentski pokret je vrlo aktivan# -rista*e na+ionalnog ,rvatskog pokreta izbijaju na elo niza masovni, organiza+ija# :ni predvode !avez studenata i !avez omladine# -okretu se priklonio i !avez bora+a 1rvatske, 9jesnik, radio i televizija# ?z pokret su i predsjednik !abora, kao i predsjednik vlade# Glavni +ilj je konstituirati ,rvatsku dravu unutar postoje&i, jugoslavenski, okvira# Naravno da takav razvoj doga aja izaziva veliku zabrinutost politiki, snaga ponajprije u !rbiji, ali i drugdje# 5premda se i drugdje osje&a velikosrpski pritisak, nerazvijeni N Makedonija, "i1 i %rna Gora pribojavaju se ukidanja /onda za nerazvijene, za *to se zalae 1rvatska koja u taj /ond najvi*e izdvaja#6 ?znemireni su krugovi u JN@ i u saveznim organima i dio slovenske politike elite# I sam 7ardelj, perjani+a i predvodnik re/ormi i de+entraliza+ije, misli da stanje izmie kontroli i trai Titovu interven+iju u 1rvatskoj# Tito je, na insistiranje 7ardelja i "akari&a, nakon vi*egodi*nje podr*ke %7 !71, odluio zaustaviti pro+es na+ionalnog preporoda i demokratiza+ije dru*tva u 1rvatskoj# Neposredni povod za dravni udar bio je op+i stu0e tski *trajk u Cagrebu, 00# ''# '(D'#, sa za,tjevom za ,rvatske devizeT 5nadaju se da &e privu&i i radni*tvo u *trajk6 Tijekom *trajka Tito pozvao partijsko vodstvo 1rvatske u Kara-or-evo# Rasprava trajala dva dana 5)4# ''# i '# '0# '(D'#6# Tito otkazao svoju podr*ku ,rvatskom vodstvu i osudio nji,ovu politiku# !lijede&eg dana, 0# '0# '(D'# odrana je u 7ara or evu i sjedni+a -redsjedni*tva !7J na kojoj su predstavni+i !7 svi, republika osudili ,rvatsko partijsko vodstvo kao odgovorno za stanje u 1rvatskoj i jaanje na+ionalnog pokreta#
T

!avka je upozoravala na ,rvatsku deviznu su/i+itarnost i da se devize zara ene radom ,rvatski, radnika u inozemstvu 1rvatskoj oduzimaju i daju drugima, dok njene te*ko&e ostaju otvorene# Traili su da se doznake iseljenika i radnika iz inozemstva 5koje slue za bilan+iranje dravnog de/i+ita6 tro*e u mjestima nji,ova porijekla po republikama# To bi znailo vra&anje deviznog priliva iz "eograda u Cagreb#

')>

Nakon 7ara or eva partijski elni+i 1rvatske podnose ostavke# Capoinje /istka i s"je jiva je svi, oni, koji su sudjelovali u ,rvatskom na+ionalnom pokretu N partijski, i dravni, /unk+ionara, privrednika, znanstvenika, kulturni, djelatnika, novinara itd# Mnogi su izvedeni pred sud i osu eni na vi*egodi*nju robiju 5zbog djelovanja protiv drave6# Mati+a ,rvatska je zabranjena i obustavljeni su svi njeni asopisi# Na elo !71 do*lo je novo poslu*no vodstvo koje je zabranilo javno izno*enje bilo kakve javne kritike o stanju u dravi# Aakle, Tito i najui krug ljudi oko njega 57ardelj i "akari&6 najprije su bili ini+ijatori politiki, promjena u smjeru re/orme /edera+ije i demokratiza+ije, ali kad su osjetili da demokratiza+ija ugroava postoje&i dru*tveni sustav 5i nji,ove pozi+ije na vlasti6, da joj se protive mo&ne snage 5poput JN@6, odluuju se za zaokret# -a iako su jo* '(3># odba+ili staljinizam, sada su i sami primijenili staljinistike metode u obraunavanju sa snagama koje su se borile za promjene# &istke u 0rugi" repu2lika"aF nakon sloma 1rvatskog prolje&a aktiviraju se prista*e partijske diktature i +entralizma# Te nagla*ene tenden+ije nisu pri,va&ene u dijelu partijski, elnika !rbije liberalno-te,nokratske orijenta+ije 5na elu s Markom Nikezi&em i 9atinkom -erovi&6# :ni su protiv sistema vrste ruke i uvr*&ivanja staljinizma# Ta vode&a grupa ne pri,va&a bitne odredbe sa sastanka u 7ara or evu kao ni najavljeni politiki smjer# Ta struja nailazi na otpor druge struje u partijskom vodstvu 5predvode i, Aragoljub Markovi& i -etar !tamboli&6# :ptuuju ove prve da su im metode antireimske a pona*anje antiso+ijalistiko# Najui vr, partije i Tito odluuju da moraju intervenirati u !rbiji# Tito *alje pismo trae&i provo enje svi, usvojeni, zakljuaka# Catim je sazvano ue republiko rukovodstvo !rbije i pokrajina# Tito kae da se de+entraliza+ija drave nipo*to ne smije prenositi i na -artiju koja, ba* zbog dravne de+entraliza+ije, mora biti jo* vr*&a u svom jedinstvu# :bje

')(

struje ostale na svojim pozi+ijama# Nedugo zatim 9# -erovi&, Nikezi& i mnogi drugi daju ostavke# I u drugim republikama dolazi do sueljavanja u politikim vodstvima# Tijekom '(D0# izvr*en obraun u Makedoniji 5izme u ostalog, smijenjen 7rste %rvenkovski6# ? "i1 tri stranaka prvaka N :sman 7arabegovi&, @vdo 1umo i 1ajro 7apetanovi& N optuuju /unk+ionere republike za nedemokratske odnose i uvo enje reima vrste ruke# !mijenjeni su pod optubom /rak+iona*tva# NOVI US!AV S#RJ F89E:6@ :d kraja '(D'# do sredine '(D)# rekonstruirana su sva politika i partijska vodstva# ? op&inama osnovani aktivi komunista ne bi li jae utje+ali na lanstvo, uveden predmet :snove marksizmaM tisak objavljuje promidbene lanke u kojima se upozorava na nunost budnosti### - sve to opravdava represiju udbe N obnovljeni su stari stil i metode politikog djelovanja# - u takvom ozraju najavljuje se novi ustav# %entralistike snage oekuju da &e se novi ustav, kao i svi oni re/ormni amandmani, poni*titi i opozvati, ali to se ipak nije dogodilo# !am 7ardelj, koji vodi glavnu rije u novom ustavu, odluno odbija predstavnike politike jakog +entralizma i ,egemonizma da nametnu svoja rje*enja# UstavF - skup*tina !.RJ sastoji se od 0 vije&aF vije&a republika i pokrajina 5republike '0, pokrajine > kandidata6 i !aveznog vije&a 5delegate biraju op&inske skup*tine6 - uvodi se delegatski sustav, osnivanje mjesni, zajedni+a, !ICovi 5sustav samoupravni, interesni, zajedni+a6 - unesena i odredba o -redsjedni*tvu, no i dalje ostala uloga predsjednika republike, doivotno Josip "roz# :n je i predsjednik predsjedni*tva !.RJ a potpredsjednik se mijenja svake godine iz druge republikeVpokrajine# ? sluaju smrti

'34

predsjednika republike sve njegove dunosti prelaze na predsjedni*tvo - ojaan suverenitet republika i autonomni, pokrajina - ovim ojaanim suverenitetom utvr eno je pravo svakog naroda na samoodre enje, ukljuuju&i ak i pravo na od+jepljenje# 7akav paradoksW -artijskim udarom slomljen je ,rvatski pokret '(D'#, da bi ustavom iz '(D3# suverenitet republika i pokrajina bio ojaan u mjeri koja je prema*ila ono *to su vo e pokreta iz '(D'# traile# - ustavom iz '(D3# republike su tretirane kao posebne drave, *to novom ustrojstvu daje kon/ederativno obiljeje N republike postaju na+ionalne drave 5ali bitno da partijska represija istodobno gu*i spominjanje na+ionalni, opredjeljenja i strogo kanjava pjevanje rodoljubni, pjesama ili spominjanje npr# Jelai&a V Radi&a6# Nova praksa /unk+ioniranja /edera+ije jaala objektivno je republika sredi*ta, a slabila mo& organa /edera+ije# @li iza ti, organa jo* uvijek je stajao Tito s partijskim me,anizmom, a proi*&eni republiki partijski /orumi provodili su politiku za+rtanu vr,u partije#

'3'