Você está na página 1de 14

ARHEOLOKI PREGLED 9

ARHEOLOKO DRUTVO JUGOSLAVIJE

Novo Mesto, Kandija haltatska gomila (T. Knez) Novo Mesto, Kandija groblje iz eleznog doba (T. Knez) Gradina u Oaniima kod Stoca ilirsko utvrenje (Z. Mari) Bacvica, Misloin, Obrenovac naselje starijeg i mlaeg gvozdenog doba (J. Todorovi) Sarine Mee, Svetozarevo latensko naselje (S. Vetni) Obala, Majur, Svetozarevo dako-getsko naselje (S. Vetni) Batka, Perlez neolitsko, eneolitsko i haltatsko nalazite (R. Radii) Gomolava, Hrtkovci praistorijsko vieslojno naselje (B. Brukner) Sremski Karlovci vieslojno praistorijsko i srednjevekovno nalazite (D. Vilotijevi) Skopsko Kale, Skoplje praistorijsko i srednjevekovno utvrenje (B. Babi I . Mikuli) _ _ _ _ Zatitna arheoloka istraivanja na podruju erdapa Uvod (. Bokovi) ~ _ _ _

37 38 39 40 42 43 44 45 47 48

53 55 57 Gr) 61 62 65 69 71 73 75 77 80 82 83

Hajduka Vodenica nalazite gvozdenog doba (B. Jovanovi) Hajduka Vodenica, etae kasnoantiki castellum (E. erkov) Hajduka Vodenica srednjovjekovna nekropola (S. Pavlovi) Malo Golubinje rimski kastrum (Lj. Popovi) Ue Poreke reke antiko utvrenje (D. Vukovi Todorovi) Ravna rimsko i ranovizantijsko utvrenje (VI. Kondi) Gradac na Lepeni kod Boljetina rimsko utvrenje (Lj. Zotovi, N. Petrovi) Boljetin srednjovjekovna nekropola i ostava unutar vojnog utvrenja (S. Pavlovi) Lepenski vir, Boljetin praistorijsko naselje (D. Srejovi) Gradac, Saldum, s. Dobra rimsko utvrenje (P. Petrovi) Cezava antiko utvrenje (D. Pribakovi) Ostrovo, Veliko Gradite naselje iz starijeg i mlaeg gvozdenog doba (J. Todorovi) Ostrovo, Veliko Gradite naselje iz slovenskog perioda (J. Todorovi) Ostrvo Sapaja, Stara Palanka, Grad vieslojno utvrenje (R. Raajski) Iskopavanja antikih nalazita Tiv.it, Gomilica Slov. Konjice, Slov. Hege-Kuva, Atske, Doboj, Gradina antiko naselje (M. ParoviPeikan) Bistrica rimska cesta (St. Pahi) Novi Sad antiko utvrenje (M. Manojlovi) rimski kastrum (I. Cremonik) -

89 91 92 93

ii i Zemun, lokalitet Progarski vinogradi rimsko nalazite i* IMIHIIIII.I ciglane Classis Flaviae Pannonicae (D. Dimitrijevi) Nil, Miill.iii.i antike terme (Lj. Zotovi, N. Petrovi, P. Petrovi) I Crkvina i Draeva strana rimska vila (I. remonik)
M I I I I . I

94 99 100

Viil.if.tlliiske Toplice, Aquae Iasae istraivanja u 1967. godini (B. Vlkh', M Gorcnc) io2 vi I, Kamenica antiko nalazite (V. aranoviSvetck) - 105 I li itlll*. lujtcrovo brdo antiko nalazite (V. aranoviSvetek) 108 DUU. Onlrlkovac, Svetozarevo kasnoantika nekropola (S. Vetni) 111 III 1 i Ireit, Srcm antika nekropola (M. Manojlovi) 112 Klinilnl l'ljcvlja nekropola antikog grada (A. CermanoviKuzmanmir I) Srcjovi, C. Markovi) 113 N11, l.iHiiilln mala kasnoantika nekropola (Lj. Zotovi, N. Petrovi,

f Petrovi)
. i . Dragovo, Svetozarevo antiki period, mitrej (S. Vetni) l'respa kasnoantika arhitektura (V. Bitrakova) v 11111.1111. Crad, Klju kasnoantiki refugij (I. Bojanovski) lanjtCI kod Pei u Metohiji kasnoantika funerarna graevina (V.
i i i i i i

115
116 118 119 i2i

lovanovl)

Iskopavanja srednjevekovnih nalazita i' 111111 pri Scntjurju poznoantino grobie (L. Bolta) u m n i m , Mitrovica (Sremska i Mavanska) (V. Popovi) i v,niska Mitrovica nekropola (S. Pavlovi) Crkvina, Cim, Mostar kasnoantika bazilika i srednjevjekovni nalazi li' I eko, T. Ancli) Finlk, Crkvina kasnoantika arhitektura i srednjevekovna crkva M POPOVI) Dolovo, ciglana na Deliblatskom putu sarmatsko i slovensko nalazi Hl (H, Baraki) Oolcm grad, l'respa antika i srednjevekovna nekropola i crkva 129 131 138 140 144

IV Bitrakova)

146
147 150 151 154 155

ni Tavankut, Sv. Ana srednjevekovna nekropola i crkva (L. NukrrcS) , Tcmplomdomb srednjevekovna crkva (iskopavanje 1964. Umi) (I. Sekcrc) Manastir Ncrczi crkva Sv. Pantelejmona (B. Babi) li' Ogradska tvrava. Gornji grad srednjevekovna arhitektura (M. Illrlascvi) Rohovac srednjevekovni grad (P. Aneli)

n e m o g u p r i p i s a t i r a z l i i t o m v r e m e n u n a s t a n k a p o j e d i n i h igova, ve s t e p e n u p i s m e n o s t i i s p o s o b n o s t i majstora-ciglara, koji je peat rezao. J e d n o je n e o s p o r n o , a to je da je o t k o p a n a ruevina ciglarske pei p r i p a d a l a P a n o n s k o j flotili t j . j e d n o m od njenih odeljaka, koji je u p e r i o d u k a s n e a n t i k e , n a j v e r o v a t n i j e u IV veku n. e. b o r a v i o na Savi i da je to za s a d a j e d i n i t a k a v o b j e k t otkopan u naim krajevima. Posle detaljnog s n i m a n j a osnove ciglarske pei sa n a b a a j e m u t a isti je p o d i g n u t i iskop je nastavljen do zdravice. U t o m e sloju nisu otkriveni tragovi starijih a r h i t e k t o n s k i h o b j e k a t a , ni!i drugi ostaci n a s t a n b i . S a m k u l t u r n i sloj nije bio bogat, n a e n o je s a m o n e t o f r a g m e n a t a k e r a m i k i h p o s u d a , m e u k o j i m a s e istie j e d a n u k r a e n m o t i v o m granice sa irovima u reljefu i fragment k a l u p a za izradu p o s u d a sa reljefnim u k r a s o m u vidu frizova port r e t n i h bista. (T. X X X I I I ) . K u l t u r n i sloj koji se p r o s t i r a o o k o s a m o g objekta, u sve t r i sonde, bogatiji je p o k r e t n i m arheolokim m a t e r i j a l o m . To su u g l a v n o m f r a g m e n t i k e r a m i k i h posuda r a z n o v r s n i h oblika i f a k t u r a , m e u k o j i m a ima i provincijalnih imitacija t e r r a sigillatae. Tu je n a e n i j e d a n i n t e r e s a n t a n p r e d m e t od p e e n e zemlje sa reljefnom p r e d s t a v o m m a l o g F a u n a . Verov a t n o je to n e k a v r s t a p e a t a ili d r u g e a l a t k e vezane za proizvodnju k e r a m i k i h p o s u d a sa reljefnim u k r a s o m ili igosanim dekor o m . P o r e d njega n a e n je i jedan d o b r o ouvani gvozdeni kosir. (T. X X X I I I ) . ' D o b r e analogije, k a k o z a s a m u t e r e n s k u situaciju ( l o n a r s k e r a d i o n i c e u n e p o s r e d n o j blizini vojne ciglane), t a k o i za p o j e d i n e o b j e k t e k o n s t a t o v a n e u P r o g a r u , pruila su z a t i t n a iskopavanja G r a d s k o g m u z e j a u B u d i m p e t i izvrena leta 1967. godine u A q u i n c u m u . S e m j e d n e velike ciglarske pei sa o u v a n i m d u p l i m z a s v o e n i m loitem i r o s t o m , koja p r i p a d a savrenijem tipu, o t k o p a n i su u njenoj blizini i ostaci j e d n e d r u g e p r i m i t i v n e , koja odgovara ovoj u P r o g a r u . U u t u je n a e n o d o s t a f r a g m e n a t a tegula sa igom Legie II Adiutrix, sa n e b r i n o izvedenim slovima, koja su na vie p r i m e r a k a r e z a n a inverzno. S t r u n j a c i koji e ove nalaze p u b l i k o v a t i s m a t r a j u da se ovaj o b j e k t m o e d a t o v a t i u kasni p e r i o d t j . u IV vek n. e. P o r e d ovih pei nalazile su se i k e r a m i a r s k e radionice, u ijim p r o s t o r i j a m a je n a e n vei b r o j k a l u p a za i z r a d u i.aka i p o s u d a . M e u k a l u p i m a je bilo i takvih koji i m a j u u r e z a n i u k r a s s u n u t r a n j e s t r a n e (negativni reljef) za izradu p o s u d a sa reljefnim u k r a s o m , slino k a o f r a g m e n t iz P r o gara, s a m o s a d r u g o m d e k o r a c i j o m . 4 N a k r a j u t r e b a p o m e n u t i d a j e n a p r o s t o r u i s p i t a n o m sond a m a U, IV, V i Va k o n s t a t o v a n a i s r e d n j e v e k o v n a n e k r o p o l a . U ovoj godini o t k o p a n o je 13 skeletnih grobova, koji su bili ukop a n i u sloj s u b h u m u s a i a n t i k o g u t a od ciglarske pei, bez grob n i h k o n s t r u k c i j a ili s a n d u k a , na d u b i n i od 0,99 do 1,50 m.
98

S \ i s u bili o r i j e n t i s a n i u p r a v c u z a p a d istok, k o d n e k i h s a neznatnim o d s t u p a n j i m a . Skeleti su bili bez priloga sa izuzetkom : icbova 11 ( m u k i ) , koji je na levoj ruci i m a o j e d n o s t a v a n bron/.nii p r s t e n i g r o b a 12 ( m u k i ? ) , koji je d a t o v a n novcem m a a r kog kralja Matije Korvina. N e k r o p o l a je veeg p r o s t r a n s t v a i prua se i van g r a n i c a ovogodinjeg iskopa, t o p o k a z u j e da je ovaj t e r e n bio naseljen i u p o z n i j e m s r e d n j e m veku. D. Dimitrijevi
NAPOMENE 1) 2) D. D i m i t r i j e v i , A r h e o l o k i p r e g l e d 7, B e o g r a d C. f. . G. S t a r r . R o m a n I m p e r i a l N a v y , 31 B. . A. D. 324, C a m b r i d g c 19(10; M o c s y A., P a n n o n i a , P a u l y s R e a l e n c y c l o p a d i c dcr classischen Altert u m . s w i s s c n s c h a f t . S u p p l . I X . 19(12. C o l . 624 G26. .1) I s k o p a v a n j a s u v r e n a u v r e m e n u o d 21. V I I I d o 10. I X 1907. g o d i n e , s a e k i p o m u s a s t a v u : Danica Dimitrijevi. kustos Narodnog muzeja Zemun, dr Jovan Kovaevi. redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu. Laslo S e k e r e . k u s t o s G r a d s k o g m u z e j a u Subotici i ing. arh. P r e d r a g V u e k o v i iz P a n e v a . 4) Za p o d a t k e o o v o m i s k o p a v a n j u i u v i d u i s k o p a n i m a t e r i j a l i t e h n i k u d o kumentaciju zahvaljujem ljubaznosti kolega S. S o p p r o n y i Parragi Gyorgyi. Iz B u d i m p e t e .

N I Mediana antike terme K r a j e m j u n a i p o e t k o m j u l a 1967. godine v r e n a su arheoloka i s k o p a v a n j a u organizaciji Arheolokog i n s t i t u t a i Narodnog m u z e j a u Niu, a s r e d s t v i m a Arheolokog i n s t i t u t a , Narodnog m u z e j a i F o n d a za t u r i z a m u Niu. Posle p r e k i d a o d n e k o l i k o g o d i n a nastavljeni s u radovi n a o t k o p a v a n j u t e r m e , koji su poeli 1962. godine.' O t k o p a n je vei i glavni deo graevine, sem n e k i h odelenja na z a p a d n o m k r a j u . U osnovi se s a d a j a s n o vidi r a s p o r e d ovog objekta, iji su zidovi p o r u e n i u g l a v n o m d o temelja (T. X X X I I , 2 . ) . C e n t r a l n o m e s t o z a u z i m a a p o d i t e r i j u m u koji se ulazi sa istone s t r a n e . Velikih je dimenzija, a p r e m a vrsti p o d o v a i njihovim razliitim n i v o i m a podeljen je na dva dela. U z a p a d n o m delu gde se nalazio p o d od k r u p n i j e g m o z a i k a u g r a e n i su uz juni zid bazeni frigidarijuma. O d a t l e se ulazilo u s e v e r n u p r o s t o r i j u gde su u t v r e n i ostaci istog m o z a i n o g p o d a . Iz istonog dela a p o d i t e r i j u m a prilazi se j u n o u j e d n o odelenje p o p l o a n o o p e k o m , koje je v e r o v a t n o sluilo k a o t e p i d a r i j u m p o t o se nalazi n e p o s r e d n o uz h i p o k a u s t n a d kojim j e bio k a l d a r i j u m ovog k u p a t i l a . H i p o k a u s t j e najbolje o u v a n j e r mu je nivo p o d a nii od nivoa ostalog dela g r a e v i n e . Podeljen je u tri m a n j e p r o s t o r i j e koje su sa j u n e s t r a n e imale po j e d n u k o n h u n a d k o j i m a su se u g o r n j e m nivou nalazili poluk r u n i b a z e n i k a l d a r i j u m a . S r e d n j a k o n h a j e kasnije d o d a t a , d o k se u t e m e n u i s t o n e nalazio o g r a e n i otvor za loite. Stubii h i p o k a u s t a su d o s t a oteeni i veim d e l o m p o t p u n o u n i t e n i . U s e v e r o i s t o n o m uglu t e r m e d o z i d a n o je j e d n o odelenje gde su
99

s e skupljali odvodni k a n a l i a p o d i t e r i j u m a . N a s e v e r o z a p a d n o m p a k k r a j u p r i m e u j u s e ispod temelja t e r m e ostaci n e k i h starijih zidova, posle ijeg e definitivnog ienja m o d a m o i da se u t v r d i i r a n i j a faza ovog o b j e k t a . P o k r e t n i a r h e o l o k i m a t e r i j a l je v e o m a o s k u d a n p o t o su u veoj m e r i d o i a v a n e ve r a n i j e o t k o p a n e p r o s t o r i j e . R e t k i ker a m i k i f r a g m e n t i , n e k o l i k o novia K o n s t a n t i n a i, vie fragmen a t a m e r m e r n e reljefom u k r a e n e o p l a t e p r e d s t a v l j a j u j e d i n e nalaze t o k o m ovogodinjih r a d o v a . Posle zavrenih a r h e o l o k i h r a d o v a izvrena je konzcrvacija zidova a p o d i t e r i j u m a i h i p o k a u s t a . P o p l o a n je o p e k o m i pod tepidarijuma. U p r o s t o r i j i koja se o s l a n j a na j u g o i s t o n i ugao terme konzerviran je mozaini pod od krupnijih kockica mermcra, a m o z a i k iz c e n t r a l n o g dela je postavljen u n o v u b e t o n s k u podlogu. Lj. Zotovi N. Petrovi P. P e t r o v i

NAPOMENA 1) A r h e o l o k i p r e g l e d 4. 1962, 194.

PANIK, BILEA, CRKVINA I DRAEVA STRANA r i m s k a vila I s t r a i v a n j a u b a z e n u T r e b i n j i c e z a p o e t a su ve prije 10 godina. T o m p r i l i k o m n a e n o je r i m s k o naselje koje po svom p r o s t r a n s t v u s p a d a m e u najvea n a e n a u BiH. P r o b n a k o p a n j a ( I . C r e m o n i k i Lj. Koji) izvedena t a d a s r e d s t v i m a m u z e j a u T r e b i n j u , p o k a z a l a su da je to n e k o vee i bogatije naselje ( t a d a su n a e n e g r o b n i c e sa f r e s k a m a ) . Ve t a d a je p o d v u e n o da je ovo j e d i n s t v e n a prilika d a s e r e l a t i v n o m a n j i m s r e d s t v i m a ispita naselje veeg o b i m a , j e r su zidovi bili sauvani p o d d o s t a plitkim g r o m i l a m a . M e u t i m j a s n a slika ovog naselja, iji se j e d a n d i o nalazi na brijegu zvan Draeva s t r a n a , a d r u g i n e p o s r e d n o ispod brijega na m j e s t u z v a n o m C r k v i n a u P a n i k u , nije se t a d a m o g l a dobiti, j e r je n a d r u e v i n a m a bila u m a , a m j e s t i m i n o i neproh o d n i c e s t a r . P r e t p o s t a v l j a l o se da je to naselje m a n j i h vila pol j o p r i v r e d n i h vlasnika. Ova istraivanja n a s t a v l j e n a su s r e d s t v i m a t e h n i k e p o m o i u okviru p r o j e k t a i s p o r a z u m a izmeu Zemaljskog m u z e j a u Sarajevu i S t a n f o r d Univerziteta u Kaliforniji iji je p r e t s t a v n i k prof. V. Vuini. Sa a m e r i k e s t r a n e u i s t r a i v a n j i m a su uestvovali M. del C h i a r o , prof. u n i v e r z i t e t a u St. B a r b a r i sa dva stud e n t a , a sa s t r a n e Zemaljskog /. I. C r e m o n i k , V. Pakvalin i G. Kraljevi. I s t r a i v a n j a su t r a j a l a od 15. V I I I do 25. IX 1967. Ve prvi p o n o v n i pregled t e r e n a p o k a z a o je t a d a da se ruevine naselja p r o s t i r u n a v e e m p r o s t o r u nego t o s e j e t o vidjelo
100

dok je tu bila u m a . Bilo je o d m a h j a s n o da p r e d v i e n a sred: l v a nee d o s t a j a t i za o t k r i v a n j e cijelog naselja. Z a t o su se radovi p r e t e n o k o n c e n t r i s a l i na najvanija m j e s t a u d o n j e m dijelu |lo l i e b i n i c e , na Crkvini. Nalazi su iznenadili svojim b o g a t s t v o m . U m j e s t o oekivanih m a n j i h zgrada o t k i i v e n a je u o v o m z a h v a t u velika l u k s u z n a zgrada tipa U-vile. U j e d n o m krilu bila je b a n j a sa h i p o k a u s t o m , i m j e s t i m i n o sa p o d n i c a m a od m o z a i k a sa g e o m e t r i j s k i m motivima u bijelo-plavoj boji. U d r u g o m krilu bile su l u k s u z n e prostorije za goste sa m o z a i c i m a sa figuralnim p r i k a z i m a , a i geom e t r i j s k i m p o l i h r o m n i m m o z a i c i m a . Mozaik sa figuralnim prets t a v a m a p r i k a z u j e Orfeja (glava m u j e o t e e n a ) s a ivotinjama i jednu m u z u . U m j e t n i k a o b r a d a m o z a i k a koji p r i p a d a j u negdje p o e t k u IV vijeka m o e se m j e r i t i sa najboljim p r i m j e r i m a i u ostalim provincijama. U r u e v i n a m a , o s o b i t o b a n j e n a e n i su ostaci s u h o z i n i h p r e g r a d a iz v r e m e n a poslije r u e n j a vile. Suhozidi o b i n o uokviravaju dio p a t o s a koji je j o b i o o u v a n U p r o s t o r i j a m a . Uz j e d a n suhozid n a e n o je i z i d a n o ognjite. U zgradi banje n a e n o je i j e d n o e t v r t a s t o postolje i z g r a e n o od n a s l a g a n o g velikog n e o b r a e n o g k a m e n j a , n a k o m e j e n a e n j a k t r a g g a r a sa o t p a c i m a izgleda od o b r a d e stakla. I o n o p r i p a d a p e r i o d u s u h o z i n i h tvorevina, to svjedoi i njegov n a i n graenja, a i to da se postolje nalazi na r i m s k o m u t u od ruevine. Od nalaza ovdje o s o b i t o su m n o g o h " ' j n e freske, z a t i m k e r a m i k a iz t i m s k o g d o b a a i V i VI vijeka ' /ja je n a e n a izmijeana u ruevinama zgrada. U z a p a d n o m dijelu t e r e n a r u e v i n a o t k r i v e n a je i >^dna ned i r n u t a g r o b n i c a s a b r o j n i m p r i l o z i m a stakla. G r o b n i c j e bila g r ; tena u obliku m a l o g g r k o g h r a m a sa a n t a m a , i sli .a je rai . n a e n o j grobnici sa f r e s k a m a . Z a p o e t a su m a n j a istraivanja i na Draevoj s t r a n i . Ovdje jc d j e l i m i n o o t k r i v e n a m a n j a z g r a d a sa b o g a t i m n a l a z i m a rimske i k a s n o a n t i k e k e r a m i k e . Ovim su t a d a bila z a v r e n a istraivanja na P a n i k u , a da se ipak nije d o b i l a slika naselja, to je bio cilj ovih istraivanja. Da bi se i p a k p o s t i g a o cilj ovih istraivanja, istraivanja su n a s t a v l j e n a zahvaljujui s r e d s t v i m a o d o b r e n i m od Izvrnog vijea BiH, i to u n o v e m b r u 1967. Prilo se je o t k r i v a n j u daljih p r o s t o r i j a na j u n o j i sjevernoj granici o t k r i v e n e velike l u k s u z n e zgrade (U-vile), i t a k o je sigurno o d r e e n a sjeverna, j u n a i i s t o n a g r a n i c a ovog k o m p l e k s a g r a e v i n a , d o k z a p a n d u g r a n i c u ine n a e n e g r o b n i c e . T a k o j e u t v r e n o d a sav ovaj k o m p l e k s r u e v i n a p r i p a d a j e d n o m velikom r i m s k o m i m a n j u ( f u n d u s u ) , k o j e o b u h v a t a i l u k s u z n e z g r a d e za s t a n o v a n j e i d o m a i n s k e p r o s t o r i j e p o t r e b n e za j e d n o t a k o veli-

101

T A B L A

X L I I

SI.

Grad,

Vrbljani severoistoni b e d e m Banjica u Metohiji osnova i

k a s n o a n t i k o g refugija; presek graevine

si.

T A B L A

L I I I

SI.

- zvono

sa

Bobovca;

si.

2 -

Arnautovici,

Visoko,

crkva

Sv.

Nikole

T A B L A

L I V

T A B L A

L X I I

Keltski grob iz Cupakovca

Você também pode gostar