Huso Jaarevi

MODELIRANJE I
SIMULACIJA PROCESA
SADRAJ
MODELIRANJE I MODELI
1. 2.Modeliranje i modeli
Modeliranje predsa!lja jedan od osno!ni" pro#esa lj$ds%o&a $ma. Ono je $s%o
!e'ano 'a na(in lj$ds%o& ra'mi)ljanja i rje)a!anja pro*lema. +ao re'$la pro#esa %oji
na'i!amo ineli&enno lj$ds%o pona)anje, modeliranje predsa!lja s!a%odne!n$ a%i!nos i
!eli%i dio ono&a )o nas (ini lj$ds%im -ineli&ennim. *i/ima. Modeliranje i'ra0a!a na)$
sposo*nos da mislimo i 'ami)ljamo, da %orisimo sim*ole i je'i%e, da %om$ni#iramo, da
!r)imo &enerali'a#ije na osno!$ is%$s!a, da se s$o(a!amo sa neo(e%i!anim. Ono nam
omo&$/a!a da $o(a!amo o*ras#e, da pro#jenj$jemo i pred!i1amo, da $pra!ljamo
pro#esima i o*je%ima, da i'la0emo 'na(enje i s!r"$. Upra!o 'ao, modeliranje se naj(e)/e
promara %ao naj'na(ajnije %on#ep$alno sreds!o %oje (o!je%$ soji na raspola&anj$
-Ro"en*er&, 1232.. Me1$im, $ pra%si se (eso de)a!a da se %orise neade%!ani modeli,
)o s jedne srane
$manj$je e4i%asnos, a s dr$&e srane mo0e imai %aasro4alne posljedi#e *ilo $
e"nolo)%om, so#ijalnom ili "isorijs%om po&led$. Imaj$/i $ !id$ (injeni#$ da pro#es
modeliranja 5le0i5 $ osno!i s!a%e ra($nars%e sim$la#ije, neop"odno je de4inirai o!aj
pro#es sa !i)e pa0nje. U naj)irem smisl$, modeliranje predsa!lja isplai!o -$ smisl$
ro)%o!a. %ori)enje ne(e&a -model. $mjeso ne(e&a dr$&o& -realni sisem. sa #iljem da se
do1e do odre1eno& sa'nanja. Re'$la modeliranja je model. Model je apsra%#ija realnosi
$ smisl$ da on ne mo0e da o*$"!ai s!e njene aspe%e. Model je opro)ena i ideali'o!ana
sli%a realnosi. On nam omo&$/a!a da se s$o(imo sa realnim s!ijeom -sisemom. na
pojednosa!ljen na(in, i'*je&a!aj$/i nje&o!$ %omple%snos i ire!er'i*ilnos, %ao i s!e
opasnosi -$ naj)irem smisl$ e rije(i. %oje mo&$ proise/i i' e%sperimena nad samim
realnim sisemom. Dr$&im rije(ima, model je opis realno& sisema sa s!im onim
%ara%erisi%ama %oje s$ rele!anne i' na)e& $&la promaranja. 6o 'apra!o 'na(i da $
pro#es$ modeliranja moramo i'!r)ii i'*or i'me1$ oni" elemenaa i %ara%erisi%a sisema
%oje s$ od 'na(aja 'a na)e isra0i!anje i %oje /e *ii o*$"!a/ene modelom i preosali", 'a
nas irele!anni", %oje na) model ne/e sadr0ai. So&a i %a0emo da model predsa!lja
$pro)en$ sli%$ realno& sisema, e %ao a%a! ne sadr0i samo o*je%e i ari*$e realno&
sisema, !e/ i odre1ene preposa!%e o $slo!ima nje&o!e !alidnosi. Cilj modela nije,
nara!no, da pre#i'no reprod$%$je s!arnos $ s!oj njenoj slo0enosi. Nje&o! je #ilj da
$o*li(i na !idlji!, (eso 4ormalan na(in, ono )o je s$)ins%o 'a ra'$mije!anje ne%o&
aspe%a nje&o!e sr$%$re ili pona)anja. Modeli s$ $!ije% apsra%#ije realno& sisema, '*o&
o&a 'adr0a!aj$ samo one %ara%erisi%e ori&inala %oje s$ *ine 'a s!r"$ nje&o!o&
i'$(a!anja. 7ilo %a%a! model mora da osa!i po srani (ia! ni' dealja %oji s$ ina(e
sasa!ni dio poja!e %oja se anali'ira. 6a%o, na primjer, jedan idealan model sisema
na*a!%e re*alo *i da $'ima $ o*'ir i (injeni#$ da je pora0nja, i'me1$ osalo&, i 4$n%#ija
!remena -$ meeorolo)%om smisl$., %oje je ope 4$n%#ija a%i!nosi s$n#a. 6e)%o je
me1$im preposa!ii da *i *ilo %oji e%onoms%i %orisan i opra!dan model $'eo $ o*'ir i
o!$ (injeni#$ -7rale8, 9o: ; S#"ar&e, 123<.. Ni!o apsra%#ije $ pro#es$ modeliranja $i(e
na !alidnos modela, odnosno na $spje)nos predsa!ljanja realno& sisema modelom.
Pro*lem !alida#ije modela ja!lja se $ s!a%om pro#es$ modeliranja, a proisi(e i' (injeni#e
da je model $!ije% pojednosa!ljeni po&led na realni sisem %oji je predme promaranja.
S$!i)e slo0eni ili sa!r)eni modeli %oji imaj$ sposo*nos da 'a isi s%$p $la'ni" !eli(ina
proi'!ode ise i'la'ne !rijednosi %ao i realni sisemi, (a% ia%o s$ os!ari!i, po pra!il$ s$
pres%$pi i neade%!ani 'a e%sperimeniranje. S dr$&e srane, s$!i)e pojednosa!ljeni
modeli ne osli%a!aj$ na pra!i na(in promarani sisem, a re'$lai %oji se do*ijaj$ nji"o!om
primjenom mo&$ da *$d$ neade%!ani i po&rje)ni. So&a, opredjelj$j$/i se 'a ni!o
apsra%#ije $ promaranj$ realno& sisema, pore*no je $ odre1enom ren$%$ po!$/i
&rani#$ $ realnom sisem$ i o a%o da re'$l$j$/i model )o !jernije osli%a!a promarani
sisem, ali i da, s dr$&e srane, nje&o!a slo0enos i #ijena ne *$d$ o&rani(a!aj$/i 4a%ori.
Promaraj$/i odnos realno& sisema i jedno& nje&o!o& modela sa Sl. 1. mo0emo i'!esi
'a%lj$(a% da pri%a'ani model nije sa!r)en $ smisl$ %a%o je o pre"odno o*ja)njeno. Sa
sli%e se jasno 'apa0a &rani#a %oja je 5po!$(ena5 prili%om %reiranja modela -nis$ $'ei $
o*'ir s!i mjerlji!i $la'i re4erenno& sisema= model daje i'la'e %oji se ra'li%$j$ od i'la'a
realno& sisema..
REALNI
SISTEMI
Mjerljivi
izlazi
sistema
MODEL
logiki ekvivalent
realnog sistema
izraunati
izlazi
modela
zadati
ulazi
modela
Mjerljivi
ulazi
sistema
Sli%a 1 Realni sisemi i model promaran %ao >#rna %$ija?
1.1. @ Arse modela
Ba predsa!ljanje sisema %orise se ra'li(ii modeli, %ao )o s$C menalni -misaoni.,
!er*alni, sr$%$rni, 4i'i(%i, analo&ni, maemai(%i, sim$la#ioni, ra($nars%i i ra'ni dr$&i
modeli. Deso i" dijelimo na maerijalne -model "emijs%e sr$%$re mole%$la ili model
a!iona. i sim*oli(%e modele -maemai(%i, %on#ep$alni, ra($nars%i, sim$la#ioni i dr...
Menalni modeli s$ sr$%$re %oje lj$ds%i mo'a% nepre%idno %onsr$i)e %a%o *i *io $ sanj$
da po!e0e ni' (injeni#a sa %ojima se (o!je% s$sre/e, a poom na osno!$ o&a djel$je. 6a%!i
modeli omo&$/$j$, na primjer, ra'$mije!anje 4i'i(%o& s!ijea, %om$ni%a#ij$ me1$ lj$dima i
planiranje a%#ija. Isra0i!anje prirode i ra'!oj e"nolo&ije do!eli s$ do s!aranja opiplji!iji" i
4ormalniji" !rsa modela, pr!ens!eno '*o& pore*e da se omo&$/i opisi!anje slo0eni"
4enomena %a%o *i se oni mo&li pre#i'nije rje)a!ai. U menalnim pro#esima, ra'li(ii
%on#epi %oje jedin%a posjed$je posa!ljaj$ se $ ra'li(ie no!e odnose. +on#ep %oji jedin%a
nosi nis$ realan s!ije, a 'a%lj$(#i %oje s!ara na osno!$ nji" s$ 'a%lj$(#i 4orm$lirani
pomo/$ modela. Aer*alni modeli s$ dire%na posljedi#a menalni" modela i predsa!ljaj$
nji"o! i'ra' $ &o!ornom je'i%$, a $o*i(ajeno se predsa!ljaj$ $ pisanom o*li%$. Aer*alni
modeli spadaj$ $ %las$ ne4ormalni" modela. 9i'i(%i modeli predsa!ljaj$ $manjene modele
realno& sisema, %oji se pona)aj$ na isi na(in %ao i nji"o!i ori&inali. U&la!nom se pra!e na
osno!$ eorije sli(nosi ili, $ *oljem sl$(aj$, na osno!$ 4i'i(%i" 'a%ona sli(nosi. U%oli%o s$
!e'e i'me1$ o*je%aa modela opisane maemai(%im -n$meri(%im. rela#ijama, ada se
radi o maemai(%im modelima. Maemai(%i model je i' %lase apsra%ni". +od
4orm$liranja maemai(%o& modela pola'i se od !er*alno& modela %oji se
rans4ormiranjem do!odi $ sanje %oje se mo0e opisai maemai(%im je'i%om. O!a %lasa
modela ima )iro%$ primjen$, naro(io $ na$#i i in0enjers%im dis#iplinama. Oda!no je
$o(ena (injeni#a da se ra'li(ii 4i'i(%i o*je%i mo&$ opisi!ai isim maemai(%im modelom.
I'me1$ d!a 4i'i(%a modela %oji imaj$ ise maemai(%e modele, %a0e se da posoji
maemai(%a analo&ija. Iso!jenos maemai(%i" modela d!aj$ o*je%aa pr$0a
mo&$/nos da jedan od 4i'i(%i" o*je%aa *$de %ori)en 'a anali'$ maemai(%o& modela
dr$&o& o*je%a. 9i'i(%i o*je% %oji se %orisi 'a anali'$ maemai(%o& modela dr$&o&
o*je%a, a sa %ojim ima isi ili sli(an maemai(%i model, na'i!a se analo&ni model. Prema
ome, i'me1$ 4i'i(%o& o*je%a %oji se ispi$je i analo&no& modela posoji maemai(%a
analo&ija -analo&ija $ pona)anj$.. +on#ep$alni modeli se s!araj$ na osno!$ predsa!e o
sr$%$ri i lo&i#i rada sisema ili pro*lema %oji se modelira i pri%a'$j$ se $ o*li%$ (ije je
'na(enje pre#i'no de4inirano -na primjer, dija&rami sa a(no de4iniranim sim*olima..
Nji"o!a pose*na !a0nos proisi(e i' (injeni#e da oni predsa!ljaj$ osno!$ 'a i'rad$
ra($nars%i" modela. O!i se modeli (eso na'i!aj$ i sr$%$rni, po)o $ &ra4i(%om o*li%$
$%a'$j$ na sr$%$r$ -relai!no sa*ilan odnos elemenaa. promarano& sisema. 6a%a!
pri%a' omo&$/$je da se modeli !i'$ali'$j$ i na aj na(in posaj$ '&odno sreds!o 'a
%om$ni%a#ij$ me1$ lj$dima %oji sa njima rade. Pored o&a, &ra4i(%i pri%a' modela
o*e'*e1$je relai!no jednosa!an pri%a' slo0eni" sisema i nes$mnji!o 'na(i !a0an %ora%
%a *oljem ra'$mije!anj$ sisema %oji se modelira. Ra($nars%i -sim$la#ioni. modeli s$
pri%a' %on#ep$alni" modela $ o*li%$ pro&rama 'a ra($nar. U om o*li%$ modeli posaj$
sreds!o %ojim se mo0e e4i%asno anali'irai rad modela $ ra'li(iim spoljnim $slo!ima i sa
ra'li(iim $n$ra)njim paramerima i a%o do*ii $!id $ pona)anje sisema %oji model
opis$je. +ao sreds!o 'a i'ra0a!anje, ra($nars%i modeli %orise pro&rams%e je'i%e i so&a
s$ *lis%o !e'ani 'a ra'!oj ra($nars%i" na$%a.
1.1. @. Ne4ormalni i 4ormalni modeli
Ne4ormalni opis modela daje osno!ne pojmo!e o model$ i, mada se e0i nje&o!oj
pop$nosi i pre#i'nosi on o naj(e)/e nije. Prili%om i'&radnje ne4ormalno& opisa, $pra!o
radi eliminiranja spomen$i" nedosaa%a, !r)i se podjela na o*je%e, opisne promjenji!e i
pra!ila inera%#ije o*je%aa -Bei&ler, 12<E.. O*je%i s$ dijelo!i i' %oji" je model i'&ra1en=
opisne promjenji!e -pre%o !rijednosi %oje $'imaj$. opis$j$ sanja $ %ojima se o*je%i
nala'e $ odre1enim !remens%im ren$#ima -parameri pomo/$ %oji" se opis$j$
%onsanne %ara%erisi%e modela s$ a%o1er $%lj$(eni $ opisne promjenji!e.= pra!ila
inera%#ije o*je%aa de4ini)$ %a%o o*je%i modela $i($ jedan na dr$&i $ #ilj$ promjene
nji"o!o& sanja. 6re*a na&lasii da ne posoji pra!ilo 'a i'*or o*je%aa, opisni"
promjenji!i" i pra!ila inera%#ije. 6aj i'*or je prep$)en onome %o opis$je i i'&ra1$je model
i re*a &a !r)ii a%o da se do*ije !alidan model. Ne4ormalni opis modela priprema se
dosa *r'o i la%o, ali on naj(e)/e nije %on'isenan i jasan, naro(io %ada s$ $ pianj$
slo0eni modeli. Anomalije %oje se ja!ljaj$ prili%om ne4ormalno& opisa modela naj(e)/e se
mo&$ opisai na sljede/i na(inC
Ne%omplean opis modela
Ne%on'isenan opis modela
Nejasan opis modela
U%oli%o model ne sadr0i s!e si$a#ije %oje mo&$ da nas$pe, ada je opis ne%omplean.
U%oli%o s$ $ opis$ modela 'a is$ si$a#ij$ pred!i1ena d!a ili !i)e pra!ila (ijom se
primjenom do*ijaj$ %onradi%orne a%#ije, ada je opis ne%on'isenan. Na %raj$, a%o $
jednoj si$a#iji re*a o*a!ii d!ije ili !i)e a%#ija, a pri ome nije de4iniran nji"o! redoslijed,
ada je opis modela nejasan. S dr$&e srane, s$!remena meodolo&ija modeliranja $
!eli%oj mjeri se oslanja na odre1ene %on!en#ije $ %om$ni#iranj$, '!ane 4ormali'mi.
9ormali'am spe#i4i#ira %las$ promarani" o*je%aa na ned!osmislen i &eneralan na(in,
%ori)enjem %on!en#ija i pra!ila. 9ormalni opis modela re*a da o*e'*edi !e/$ pre#i'nos i
pop$nos $ opisi!anj$ modela, a pone%ad omo&$/a!a i da se 4ormali'$je pos$pa%
ispii!anja ne%omplenosi, ne%on'isennosi i nejasnosi. Ono )o je, ipa%, naj'na(ajnije
jese (injeni#a da $!o1enje 4ormali'ama $ meodolo&ij$ modeliranja omo&$/a!a da s!$
s!oj$ pa0nj$ $smjerimo na one %ara%erisi%e o*je%aa %oje s$ od naj!e/e& 'na(aja 'a
na)e isra0i!anje, da%le da %orisimo apsra%#ije. A%o 'ase*no promaramo o*las na$(no&
rada, mo0e se la%o 'apa'ii da se on $ !eli%oj mjeri, a !jero!ano i $ #jelini, sasoji od
4ormali'a#ija i i'&radnji modela. 9ormalni model ili apsra%no predsa!ljanje (eso se
spominje %ao %lj$( $spje"a inera%#ije (o!je%Frealni s!ije %oja se 'asni!a na 5na$(noF
in0enjers%om5 pris$p$ -Sprie i Aanseen%ise 1232.. Aa0no je napomen$i da o!a%o
promarani ip inera%#ije (o!je%Frealni sisem o*$"!aa d!a ra'li(ia %ora%a -Sl. 2... Pr!o,
posoji $!ije% 4a'a i'&radnje modela ili 4ormali'a#ija, &dje se %ao re'$la ja!lja model
realno& sisema. U dr$&oj 4a'i, 4ormalni model se anali'ira i %orisi, a na osno!$ do*i!eni"
re'$laa donose se odl$%e %oje o*e'*e1$j$ e4i%asnije $pra!ljanje samim realnim
sisemom. Na %raj$, re*a na&lasii i (injeni#$ da ne posoje sri%na pra!ila !e'ana 'a
pro#es i'rade modela, !e/ !eli%o 'na(enje ima 'dra! ra'$m, sposo*nos apsra%#ije,
sisemai(nos i is%$s!o. D$&o is%$s!o !eli%o& *roja lj$di %oji s$ se *a!ili modeliranjem
do!elo je do ne%i" op)i" prepor$%a pri i'radi modela -Gordon, 12E2.C
Sli%a 2. Ine&ra#ija i'me1$ modelara, ra($nara i realno& sisemima
1.Grani#a sisema sa o%olinom mora *ii oda*rana a%o da sisem, odnosno nje&o! model,
o*$"!aa samo 4enomene od ineresa. O%olina sisema modelira se a%o da se ne opis$j$
dealji 4enomena i $'ro(na !e'a me1$ njima, !e/ se daje samo nji"o! sa0ei pri%a'.
2.Modeli ne smij$ *ii s$!i)e slo0eni nii dealjni, !e/ re*a da sadr0e samo rele!anne
elemene sisema H s$!i)e slo0ene i dealjne modele &oo!o nije mo&$/e !redno!ai ni
ra'$mjei.

I.Model ne smije s$!i)e da pojednosa!i pro*lem, npr. i'*a#i!anjem !a0ni" promjenji!i"
pore*ni" 'a ade%!aan opis sisema ili s$!i)e !eli%im sepenom a&re&a#ije %omponeni
sisema.
J.Model je ra'$mno rasa!ii na !i)e do*ro de4inirani" i jednosa!ni" mod$la s a(no
odre1enom 4$n%#ijom, %oje je la%)e i i'&radii i pro!jerii.
K.U ra'!oj$ modela prepor$($je se %ori)ene ne%e od pro!jereni" meoda 'a ra'!oj
al&oriama i pro&rama. 6a%o se npr. $ meodi opFdoLn pola'i od pr!e !er'ije modela %oja
se sasoji od ne%oli%o mod$la sa !i)e 4$n%#ija, 'aim se $ sljede/em %ora%$ i mod$li
rasa!ljaj$ na ne%oli%o jednosa!niji" mod$la, id., s!e do% se ne dosi&ne 0eljeni sepen
dealjnosi modela. Pri ome je mo&$/e ra'$mjei model i nje&o!e mod$le $ s!im 4a'ama
ra'!oja modela.
E.Pore*na je pro!jera lo&i(%e i %!aniai!ne ispra!nosi modela, i o %a%o pojedina(ni"
mod$la a%o i #ijelo& modela. +od modela %oji $%lj$($j$ sl$(ajne promjenji!e o 'na(i i
primjen$ od&o!araj$/i" saisi(%i" e"ni%a.
1. 2. Ra($nars%a sim$la#ija
Da *i model *io %orisan, od s$)ins%e je !a0nosi o da se 'a dai o&rani(eni s%$p
nje&o!i" opisni" promjenji!i", nje&o!o pona)anje mo0e odredii na pra%i(an na(inC
analii(%i, n$meri(%i ili p$em e%sperimena, &dje se 'a i'!jesne, $&la!nom sl$(ajne $la'e,
promaraj$ od&o!araj$/i i'la'i. O!aj posljednji pro#es na'i!a se sim$la#ija. Rije( sim$la#ija
$ s!a%odne!noj $pore*i mo0e da o'na(i !e/i *roj ra'li(ii" a%i!nosi, %ao na primjerC
slo0ene !idio i&re, ispii!anje $i#aja *rojni" 4a%ora na le no!i" modela a!iona, dio
e%sperimena $ so#ioFpsi"olo)%im isra0i!anjima id. +ada rije( %orise ra($nars%i
sr$(nja#i, or&ani'aori, menad0eri ili saisi(ari, o*i(no pod sim$la#ijom podra'$mije!aj$
pro#es i'&radnje apsra%ni" modela 'a ne%e siseme ili podsiseme realno& s!ijea i
o*a!ljanje !e/e& *roja e%sperimenaa nad njima. Pose*no nas ineres$je sl$(aj %ada se i
e%sperimeni od!ijaj$ na ra($nar$. 6ada &o!orimo o ra($nars%om modeliranj$ i sim$la#iji.
1.2. @. Modeliranje i sim$la#ija
Sa!remeno modeliranje ne'amisli!o je *e' ra($nara. U modeliranj$ ra($nari se
%orise $ d!ije s!r"eC $ ra'!oj$ modela i $ i'!o1enj$ prora($na na osno!$ s!oreno&
modela -npr. Prora($na pona)anja modela $ !remen$ %od sim$la#ioni" modela.. Na aj
na(in, modeliranje pomo/$ ra($nara posaje dis#iplina %ojom se mo&$ ade%!ano i
e4i%asno pri%a'i!ai slo0eni sisemi i o*li%o!ai i ispii!ai nji"o!o pona)anje. I'ra'
modeliranje i sim$la#ija i'ra0a!a slo0en$ a%i!nos %oja $%lj$($je ri elemenaC realni
sisem, model i ra($nar. O!a se a%i!nos na $pro)en na(in mo0e predsa!ii dija&ramom
na Sl. I. -Bei&ler, 12<E..
REALNI
SISTEM
RANAR
MODEL
simula!ija modeliranje
Sli%a I. Rela#ija modeliranja i sim$la#ije
Pod realnim sisemom se podra'$mije!a $re1en, me1$'a!isan s%$p elemenaa %oji
4ormiraj$ jedins!en$ #jelin$ i djel$j$ 'ajedni(%i %a%o *i os!arili 'adai #ilj ili 4$n%#ij$, *e'
o*'ira da li se radi o prirodnom ili !je)a(%om sisem$, i a%o1er, *e' o*'ira da li aj sisem
$ promaranom ren$%$ posoji ili se nje&o!o posojanje planira $ *$d$/nosi. Realni
sisem je i'!or podaa%a o pona)anj$, a o!i se poda#i ja!ljaj$ $ o*li%$ 'a!isnosi M-., &dje
je M *ilo %oja promjenji!a %oja ineres$je isra0i!a(a, a je !rijeme mjereno $
od&o!araj$/im jedini#ama. Dr$&im rije(ima, realni sisem se mo0e promarai %ao i'!or
podaa%a 'a spe#i4i%a#ij$ modela. Model, %ao i s!a%i realni sisem, ima s!oje o*je%e %oji
se opis$j$ ari*$ima ili promjenji!im. On je apsra%ni pri%a' sisema i daje nje&o!$
sr$%$r$, nje&o!e %omponene i nji"o!o $'ajamno djelo!anje. S o*'irom da se 'a
sim$la#ij$ naj(e)/e %orisi ra($nar -ra'maramo samo aj sl$(aj., o se pod modelom mo0e
podra'$mije!ai s%$p insr$%#ija -pro&ram. %oji sl$0i da se &eneri)e pona)anje sim$lirano&
sisema -!remens%a serija !rijednosi promjenji!i" sim$lirano& sisema.. Pona)anje
modela ne mora da *$de $ pop$nosi jedna%o pona)anj$ sim$lirano& sisema, !e/ samo $
onom domen$ %oji je od ineresa. Ra($nar %ao re/a %omponena o!e a%i!nosi,
predsa!lja $re1aj sposo*an 'a i'!r)enje insr$%#ija modela, %oje na *a'i $la'ni" podaa%a
&eneri)$ ra'!oj modela $ !remen$. Ra($nari, $' ra'li(ie meode i pro&rams%e alae,
omo&$/a!aj$ po&odan am*ijen 'a s!aranje slo0eni" modela i e4i%asan rad nad njima.
Me1$im, pored o!i" elemenaa, pa0nj$ re*a $smjerii i na o%ri!anje i de4iniranje rela#ija
%oje posoje i'me1$ nji". Modeliranje je pro#es %ojim se $sposa!lja !e'a i'me1$ realno&
sisema i modela, do% je sim$la#ija pro#es %oji $sposa!lja rela#ij$ i'me1$ modela i
ra($nara. Rela#ija modeliranja odnosi se na !alidnos modela. Aalidnos ili !aljanos
modela opis$je %oli%o !jerno jedan model predsa!lja sim$lirani sisem. Pro#es $!r1i!anja
sepena sla&anja podaa%a o realnom sisem$ sa poda#ima modela na'i!a se !alida#ija
modela. Pro#es !alida#ije je !eoma 'na(ajan, jer se na osno!$ nje&a donose odl$%e o
$pore*lji!osi re'$laa sim$la#ije, i'mjeni modela, i'mjeni podaa%a -$la'ni"
promjenji!i", parameara., daljem nasa!%$ sim$la#ije, pona!ljanj$ sim$la#ije, id. Rela#ija
sim$la#ije odnosi se na pro!jer$ da li sim$la#ioni pro&ram !jerno prenosi model na ra($nar
%ao i na a(nos %ojom ra($nar i'!r)a!a insr$%#ije modela. Prije pore1enja s!arni"
podaa%a sa poda#ima %oje &eneri)e ra($nar -sim$laor., mora se $!rdii a(nos,
odnosno %ore%nos sim$laora. Pro#es pro#jene %ore%nosi sim$laora na'i!a se
!eri4i%a#ija. Na Sl. J pri%a'ane s$ a%i!nosi pro#esa modeliranja i sim$la#ije sa *a'om
modela %ao #enralnim o*je%om -Bei&ler, 123J.. Pro#esom modeliranja se $pra!lja na
osno!$ #ilje!a %oji se &eneri)$ !an &rani#a sisema. S!a%i no!i #ilj ini#ira a%i!nos sine'e
modela. Pri sine'i modela se %orisi raspolo0i!o 'nanje i' *a'e modela i *a'e podaa%a.
O!e *a'e ($!aj$ i or&ani'$j$ pri%$pljene poda%e o realnom sisem$. 9a'e sim$la#ije
-e%sperimeniranje sa modelom. i !alida#ije slede 4a'$ i'&radnje modela.
Sli%a J. Pro#es modeliranja i sim$la#ije
Aalida#ija !odi no!om e%sperimeniranj$ nad realnim sisemom i mo0e da 'a"je!a
dodane modi4i%a#ije ili (a% od*a#i!anje i reini#ijali'a#ij$ pr!o*ino& modela. U om
pro#es$, %ao re'$la nedosa%a podaa%a $ *a'i 'nanja mo&$ se 4orm$lirai no!i ili
i'mijenii posoje/i #ilje!i. Na %raj$, %ao re'$la ja!lja se jedan ili !i)e modela %oji !ode %a
isp$njenj$ e%serni" #ilje!a -$%oli%o pro#es ne 5$padne5 $ pelj$ i' %oje ne mo0e da i'a1e..
+reirane modele %orisi donosila# odl$%e. Pored o&a, oni se mo&$ memorirai $ *a'i
modela i %orisii $ ne%oj narednoj 4a'i a%i!nosi.
1.2. @. Predme modeliranja i sim$la#ije
Ra($nars%a sim$la#ija ima $ osno!i model sisema. Sisem je $re1aj ili pro#es %oji posoji
ili se planira. Na primjer, %ao )o s$C
Proi'!odni po&on sa ma)inama, lj$dima, ranspornim $re1ajima, po%renim
ra%ama i s%ladi)nim prosorom.
7an%a, po)a ili ne%a sli(na $sl$0na or&ani'a#ija sa ra'li(iim %ae&orijama %lijenaa,
sl$0*eni%a i $re1ajima %ao )o s$ )aleri, a$omai 'a no!a#, %l$pe 'a (e%anje,
si&$rnosni se4o!i.
Disri*$#iona mre0a %oja se sasoji od 4a*ri%a -proi'!o1a(a., s%ladi)a i ransporni"
sredsa!a.
Sl$0*a 'a "ine iner!en#ije $ *olni#i sa oso*ljem, so*ama, insr$menima,
pomo/nim pri*orom i poma&alima 'a ranspor *olesni%a.
Ser!isna sl$0*a sa poen#ijalnim %lijenima %oji s$ &eo&ra4s%i dislo#irani,
e"ni(arima ra'li(ii" %!ali4i%a#ija, %amionima sa opremom i re'er!nim dijelo!ima i
#enralnim ma&a#inom sa od&o!araj$/om sl$0*om.
Ra($nars%a mre0a sa ser!erima, %lijenima, dis%o!ima, prinerima, mre0nim
%ara%erisi%ama i operaorima.
Sao*ra/ajni sisem sa se&menima sao*ra/ajni#a, ras%rsni#ama, si&nali'a#ijom,
!o'ilima i pje)a#ima.
Pred$'e/e 'a osi&$ranje &dje si0e o*imna do%$mena#ija %oja se sorira, pre&leda,
dop$nja!a, %opira i )alje.
Sisem pra!os$1a sa s$do!ima i s$dni#ama, s$dijama, pomo/nim oso*ljem,
re4erenima, ad!o%aima i sl..
9a*ri%a "emijs%e ind$srije sa an%erima 'a s%ladi)enje, #je!o!odima, rea%orima,
!o'ilima 'a pre!o'.
Resoran N*r'e "raneO sa radni#ima ra'li(ii" 'ad$0enja, &osima, opremom i
sna*dje!anjem.
Samoposl$&a sa proi'!odima, proda!#ima, %$p#ima, ma&a#inom, por$d0*inama,
dopremom ro*e.
1. 2. Pisorijs%i pre&led ra'!oja sim$la#ije
9i'i(%o modeliranje lj$di s$ nes!jesno !r)ili jo) od posan%a lj$ds%e !rse, odnosno od
ren$%a %ada je (o!je%o! $m po(eo da s"!aa s!$ slo0enos poja!a i s!ari %oje s$ &a $
prirodi o%r$0i!ale. Modeliranje i sim$la#ija do*ijaj$ na$(ni smisao e% poja!om pr!i"
di&ialni" ra($nara. 6ada se pro#es modeliranja i pro#es sim$la#ije 4ormali'$j$. Ra($nar se
om prili%om %orisi %ao pomo/no sreds!o %a%o $ 4a'i i'&radnje modela a%o i $ samom
sim$la#ionom e%sperimen$. Danas, %ada $lo&a ra($nara posaje s!e 'na(ajnija $ mno&im
o*lasima lj$ds%o& djelo!anja, o!araj$ se no!e perspe%i!e 'a primjen$ meoda sim$la#ije
i ja(anje njene na$(ne osno!e. "isorijs%$ perspe%i!$ ra'!oja modeliranja i sim$la#ije
mo0emo $%ra%o pri%a'ai 6a*. 1.C
6a*ela 1 Pisorijs%i pre&led sim$la#ije
1E@@ 9i'i(%o modeliranje
12J@ Poja!a ele%rons%i" ra($nara
12KK Sim$la#ija $ a!ioFind$sriji
12E@ Sim$la#ija proi'!odni" pro#esa
12<@ Sim$l. Aeli%i" sisema $%lj$($j$/i e%on.,dr$)!ene i e%olo)%e
12<K Sisems%i pris$p $ sim$la#iji
123@ Sim$la#ija dis%reni" so"asi(%i" sisema i
!i)i ni!o $(e)/a $ sisemima 'a podr)%$ odl$(i!anja
122@ Ine&ra#ija ra($nars%e sim$la#ije !je)a(%e ineli&en#ije
ra($nars%i" mre0a i m$limedijalni" e"nolo&ija
Rije( sim$la#ija, $ sada)njem 'na(enj$, !odi porije%lo i' rado!a Aon Ne$mannFa i UlamFa s
%raja (erdesei" &odina. Oni s$ rje)a!aj$/i odre1ene pro*leme !e/e slo0enosi, $sano!ili
da se re'$lai ne mo&$ do*ii analii(%im p$em, a i'!o1enje neposredni" e%sperimenaa
*ilo *i !eoma s%$po, e s$ pris$pili %ori)en$ Mone +arlo e"ni%e. Na aj na(in, dola'ili s$
do maemai(%i" rje)enja deerminisi(%i" pro*lema sim$la#ijom so"asi(%i" pro#esa, %oji
s$ imali raspodjel$ !jero!ano/e %oja 'ado!olja!a maemai(%e rela#ije dao&
deerminisi(%o& pro*lema. Moderni o%o!i $ sim$la#iji o%ren$i s$ %a %ori)en$
4ormali'ama dis%reni" do&a1aja %ao preo!la1$j$/em 4ormali'm$ modeliranja posljednji"
de#enija d!adeseo& !ije%a. Pri ome se insisira na ome da inera%#ija %orisni%a i
sim$la#iono& sisema *$de jednosa!na, a spe#i4i%a#ija modela %orisi %on#epe 'a %oje
posoji od&o!araj$/i e%!i!alen $ realnom sisem$ -7an%s i Carson, 123J..
1. 2.+ara%erisi%e sim$la#iono& modeliranja
Ra($nars%a sim$la#ija je pro#es rje)a!anja pro*lema %oji se i(e pred!i1anja i odre1i!anja
*$d$/i" sanja realno& sisema na osno!$ pro$(a!anja ra($nars%o& modela o& sisema
-Qidman i Loparo, 1232.. Dr$&im Rije(ima, ra($nars%a sim$la#ija se 'asni!a na ideji
e%sperimeniranja sa modelom realno& sisema na ra($nar$, o%om !remena. Sim$la#ioni
e%sperimeni naj(e)/e se i'!ode sa #iljem da se pri%$pe odre1ene in4orma#ije, (ije *i
do*ijanje p$em e%sperimena nad samim realnim sisemom *ilo nepra%i(no ili s$!i)e
s%$po. 6e in4orma#ije %asnije se rans4ormi)$ $ odl$%e 'na(ajne 'a $pra!ljanje realnim
sisemom %oji je predme sim$la#iono& modeliranja. Cilj sim$la#ije jese aj da pro$(imo
pona)anje sisema %oji sim$liramo, ali i da $sano!imo %a%o *i se isi sisem pona)ao %ada
*i na nje&a djelo!ao ne%i dr$&i s%$p promjenji!i" o%olnosi -$la'ni" !eli(ina i parameara..
Ba ra'li%$ od analii(%i" modela %oji s!e$%$pno pona)anje sisema reiraj$ dire%no,
sim$la#ioni modeli pri%$pljaj$ poda%e o promjenama sanja sisema i i'la'a, 4o%$siraj$/i
se na pona)anje indi!id$alni" %omponeni sisema -S#"mid, 123J.. Bna(aj sim$la#ioni"
modela proisi(e i' (injeni#e da se samo mali *roj %omple%sni" realni" sisema mo0e
ade%!ano opisai pre%o analii(%i" jedna(ina. +od primjene sim$la#iono& modeliranja, ne
mo0e se do*ii rje)enje $ analii(%om o*li%$, $ %ojem s$ 'a!isne promjenji!e 4$n%#ije
ne'a!isni" promjenji!i", !e/ se rje)enje pro*lema do*ija e%sperimeniranjem nad
modelom. Pri ome, sim$la#ioni e%sperimeni daj$ %ao re'$la s%$p a(a%a, j. !rijednosi
'a!isni" promjenji!i" 'a pojedine !rijednosi ne'a!isni" promjenji!i" -!rijeme.. B*o&
sl$(ajno& %ara%era promjenji!i" modela, do*ija se (a% i !i)e ra'li(ii" !rijednosi 'a!isni"
promjenji!i" 'a is$ !rijednos ne'a!isni" promjenji!i", j. e%sperimeni daj$ odre1eni
$'ora% !rijednosi 'a!isni" promjenji!i". Pri ome, planiranje i anali'a sim$la#ioni"
e%sperimenaa 'a"ije!aj$ saisi(%i pris$p. Sim$la#ioni modeli naj(e)/e s$ modeli
dinami(%i" sisema, j. sisema %oji se mijenjaj$ $ !remen$, s o*'irom na o da s$
isra0i!a(i, $ !e/ini sl$(aje!a, 'ainereso!ani 'a sim$la#ij$ modela dinami(%i" sisema. O!i
s$ modeli $&la!nom dai $ o*li%$ %on#ep$alni" -sr$%$rni". i ra($nars%i" modela. Posoji,
me1$im, i &r$pa sa#ionarni" pro*lema 'a (ije je rje)a!anje sim$la#ija a%o1er
ineresanna. Naj(e)/e, ali ne i &eneralno, sim$la#ioni modeli s$ modeli sisema %oji se ne
mo&$ opisai nii rje)a!ai maemai(%im sreds!ima. Nji"o!e ipi(ne primjene s$ $
o*lasima in0enjers!a, menad0mena i e%onomije, ali s!e !i)e i $ medi#ini, *iolo&iji i
dr$&im prirodnim na$%ama. I'&radnja i %ori)ene sim$la#ioni" modela je pro#es %oji
'a"je!a 'nan$ !je)in$ i do*ro po'na!anje *rojni" na$(ni" dis#iplina. Po s!ojoj prirodi on
je *lis%o !e'an 'a alae i e"ni%e ra($nars%i" na$%a i sisems%e anali'e. 6a%o1er, pro#es
sim$la#ije se oslanja i na meode opera#ioni" isra0i!anja i n$meri(%e anali'e. B*o&
posojanja sl$(ajni" promjenji!i" $ sim$la#ionim modelima, (eso se %orise i pris$pi
eorije !jero!ano/e i saisi%e. E%sperimenalna priroda meoda rje)a!anja pro*lema $
sim$la#ionom modeliranj$ ima analo&ije i sa empirijs%om prirodom isra0i!anja $
prirodnim na$%ama, *$d$/i da se $ o*a podr$(ja %orisi planiranje, i'!o1enje i anali'a
e%sperimenaa radi ra'$mije!anja rada sisema %oji se ispi$je, odnosno pro!jere
posa!ljeni" "ipoe'a. No, *e' o*'ira na s!oj m$lidis#iplinarni pris$p, sim$la#ija danas
predsa!lja %o"erenn$ i do*ro ra'!ijen$ o*las i s pra!om nosi na'i! 'ase*ne na$(ne
dis#ipline.
1. 2.Pore*a 'a sim$la#ijom
Mo0e se posa!ii pianje '*o& (e&a se $op)e jedan sisem -sim$lirani sisem. 'amjenj$je
modelom, a 'aim !r)i sim$la#ija. Posoji !i)e ra'lo&a, ali s$ naj!a0niji sljede/iC
E%sperimen nad realnim sisemom mo0e da *$de s%$p ili (a% nemo&$/ -na primjer,
$ e%onoms%im sisemima ili "emijs%im posrojenjima..
Analii(%i model nema analii(%o rje)enje -npr., slo0eniji modeli maso!no&
opsl$0i!anja.
Sisem mo0e da *$de s$!i)e slo0en da *i se opisao analii(%i -na primjer, sisemom
di4eren#ijalni" jedna(ina..
Pored o!i", na!e)(e se jo) ne%oli%o 'na(ajni" ra'lo&aC
E%sperimeniranje sa realnim sisemom, (a% i a%o se 'anemare dr$&i aspe%i,
$&la!nom je neisplai!o ili s$!i)e slo0eno. Modeliranje, s dr$&e srane, mo0e da
$%a0e na o da li je dalje $la&anje $ e%sperimen e%onoms%i opra!dano ili ne.
I'&radnja modela i sim$la#ija pone%ad imaj$ 'a #ilj da se s"!ai 4$n%#ioniranje
posoje/e& sisema (ija je sr$%$ra nepo'naa i ne mo0e joj se pri/i.
Prili%om i'nala0enja opimalno& 4$n%#ioniranja ne%o& sisema, $o*i(ajeno je da se
mijenjaj$ ra'ni parameri. Deso je o nei'!odlji!o sa realnim sisemom, *ilo 'ao )o
a%!o& sisema $op)e nema -e% &a re*a &radii. ili 'ao )o *i a%a! e%sperimen
*io pres%$p. 6ada s$ &radnja modela i nje&o!a sim$la#ija mo&$/e rje)enje.
Pone%ad re*a sim$lirai $slo!e pod %ojima nas$pa ra'aranje sisema. Nara!no,
ra'aranje realno& sisema naj(e)/e nije dop$si!o. U a%!im prili%ama, sim$la#ija
predsa!lja pra!o rje)enje.
Arijeme mo0e da *$de !rlo ja% ra'lo& da se pri*je&ne sim$la#iji. Pri sim$la#iji,
!rijeme se mo0e sa0ei. 6o je 'na(ajno %od sim$la#ije d$&orajni" pro#esa. U dr$&im
sl$(aje!ima, !rijeme se mo0e 'nano prod$0ii. Na primjer, sa #iljem da se prai
posepeno od!ijanje !rlo *r'i" pro#esa, )o je $ realnom sisem$ nemo&$/e.
+ada se !r)i realni e%sperimen, $!ije% posoji i'!jesna &rje)%a pri mjerenj$ $slijed
nesa!r)enosi mjerni" $re1aja. Pri sim$la#iji o!e &rje)%e nema. Posoji samo &rje)%a
5'ao%r$0i!anja5 $&led %ona(ne d$0ine Rije(i $ ra($nar$, ali se ona sa malo r$da
mo0e $(inii 'anemarlji!om.
Pone%ad je po0eljno 'a$sa!ii dalje od!ijanje e%sperimena, %a%o *i se ispiale
!rijednosi s!i" promjenji!i" $ om ren$%$. O!o je e)%o mo&$/e $ realnom
sisem$.
1.K. @. +ada je mo&$/e e%sperimenirai na sisem$R
Ne%i &rado!i imaj$ na $la'nim sao*ra/ajni#ama insaliran$ s!jelosn$ si&nali'a#ij$ i
mo&$/e je e%sperimenirai sa si&nalnim plano!ima %a%o *i se sisem podesio, a%o
da proo% sao*ra/aja *$de )o !e/i i *e'*jedniji $ !rijeme j$arnji" ili popodne!ni"
)pi#e!a.
Menad0er samoposl$&e mo0e da ispro*a ra'li(ie na(ine $pra!ljanja na*a!%om i
raspodjelom 'adaa%a 'aposlenima %a%o *i do)ao do %om*ina#ije %oja pr$0a
naj*olj$ $sl$&$ i donosi naj!e/i pro4i.
U ra($nars%oj mre0i mo&$/e je e%sperimenirai sa ra'li(iim mre0nim paramerima
i priorieima 'a jo* H o!e da *i se sa&ledalo %a%o oni $i($ na is%ori)enos $re1aja i
*r'in$ rada.
1.K. @. +ada nije mo&$/e e%sperimenirai na sisem$ R
Nemo&$/e je e%sperimenirai sa alernai!nim proi'!odnim pro&ramom 4a*ri%e %oja
ne posoji.
Da% i $ sl$(aj$ da 4a*ri%a posoji, *ilo *i !eoma s%$po pre/i na ne%i e%sperimenalni
proi'!odni pro&ram %oji mo0da ne/e dai do*re re'$lae.
6e)%o je N$&$raiO $ *an%$ ili po)$ d!a p$a !i)e %lijenaa ne&o )o je $o*i(ajeno
%a%o *i se ispialo )a se de)a!a $ sisem$ %ada se *roj %lijenaa pri*li0i &rani#i
4$n%#ioniranja sisema.
U!o1enje no!e neispiane pro#ed$re 'a predaj$ prlja&a na aerodrom$ mo&lo *i
i'a'!ai a%!e &$0!e, da !eli%i *roj p$ni%a prop$si s!oje leo!e.
Isra0i!anje e4e%aa primjene no!i" pro#ed$ra %od prijema "ini" sl$(aje!a $ *olni#$
pop$no je nemo&$/e.
1. 2. Mo&$/nosi primjene sim$la#ije
Aeli%e mo&$/nosi moderni" ra($nara, sni0enje ro)%o!a po opera#iji, napreda% $
meodolo&iji sim$la#ije i njeno pro4ilisanje %ao 'ase*ne na$(ne dis#ipline, 'aim
s$!remeni, $s%o spe#ijali'o!ani sim$la#ioni je'i#i, 'na(ajno s$ pro)irili podr$(je primjene
sim$la#ije. Pianje %oje i' o&a proisi(e, odnosi se na mo&$/nos primjene sim$la#ije.
Na!e)/emo ne%oli%o si$a#ija %ada se sim$la#ija mo0e $spje)no primijeniiC
Sim$la#ija omo&$/a!a pro$(a!anje i e%sperimeniranje %oje $'ima $ o*'ir
s!e$%$pne inera%#ije slo0eno& sisema ili podsisema $n$ar slo0eno& sisema.
In4orma#ione i or&ani'a#ione promjene ili promjene $ o%r$0enj$ mo&$ se sim$lirai,
a $jedno se mo&$ promarai e4e%i i" promjena na pona)anje modela.
Bnanje se(eno $ pro#es$ i'&radnje modela i sim$la#ije mo0e *ii od !eli%o& 'na(aja
%od po*olj)anja sisema %oji se ispi$je.
Mijenjanjem sim$la#ioni" $la'a i promaranjem re'$l$j$/i" i'la'a, dola'imo do
!a0no& sa'nanja o ome %oje s$ promjenji!e sisema naj!a0nije i %a%o promjenji!e
$i($ jedna na dr$&$.
Sim$la#ija se mo0e %orisii i %ao peda&o)%o sreds!o sa #iljem da po*olj)a!a
meodolo&ije analii(%i" rje)enja.
Sim$la#ija se mo0e %orisii 'a e%sperimeniranje sa no!im %on#ep#ijama ili
polii%ama prije ne&o )o se i'!r)i nji"o!a implemena#ija.
Sim$la#ija se mo0e %orisii 'a !eri4i%a#ij$ analii(%i" rje)enja.
1. 2. Prednosi i nedosa#i sim$la#ije
7a!ljenje sim$la#ionim meodama i e"ni%ama 'a"je!a, i'me1$ osalo&, i po'na!anje
njeni" prednosi i nedosaa%a. +ao osno!ne prednosi %ori)ena sim$la#ije na!ode se
sljede/eC
Jednom i'&ra1eni model mo0e se !i)esr$%o %orisii 'a anali'$ predlo0eni" plano!a
ili polii%a.
Sim$la#ione meode mo&$ se %orisii %ao pomo/ %od anali'e, (a% ia%o s$ $la'ni
poda#i na ne%i na(in nepop$ni.
Des je sl$(aj da se sim$la#ioni poda#i mo&$ mno&o je4inije do*ii od sli(ni"
podaa%a i' realno& sisema.
Sim$la#ione meode la%)e je primijenii ne&o analii(%e meode. So&a je %r$&
poen#ijalni" %orisni%a sim$la#ioni" meoda 'nano )iri.
Analii(%i modeli $&la!nom 'a"ije!aj$ !i)e pojednosa!lj$j$/i" preposa!%i %oje i"
(ine maemai(%i prila&odlji!im. Sim$la#ioni modeli a%!a o&rani(enja nemaj$. Sa
analii(%im modelima, naj(e)/e se mo0e i'ra($nai jedino o&rani(eni *roj mjerlji!i"
%ara%erisi%a sisema, do% %od sim$la#ioni" modela &enerirani poda#i mo&$ da se
%orise 'a pro#jen$ *ilo %oje s"!alji!e i mjerlji!e %ara%erisi%e.
U ne%im sl$(aje!ima, sim$la#ija je jedino sreds!o 'a rje)a!anje od&o!araj$/e&
pro*lema.
Mo&$/e je opisai i rje)a!ai slo0ene dinami(%e pro*leme sa sl$(ajnim promjenji!im
%oji s$ nedos$pni maemai(%om modeliranj$. U osno!ne nedosa%e %ori)ena
sim$la#ije $*rajaj$ se sljede/iC
Sim$la#ioni modeli 'a di&ialne ra($nare mo&$ *ii s%$pi i mo&$ 'a"ije!ai 'na(ajno
!rijeme 'a i'&radnj$ i !alida#ij$.
B*o& saisi(%o& %ara%era sim$la#ije pore*no je i'!o1enje !e/e& *roja
sim$la#ioni" e%sperimenaa %a%o *i se do*io od&o!araj$/i $'ora% re'$laa
sim$la#ije,a !e/ i pojedina(no i'!o1enje e%sperimena mo0e 'a"ije!ai dosa
!remena i memorije ra($nara.
Ne do*ijaj$ se 'a!isnosi i'la'ni" promjenji!i" od $la'ni" promjenji!i" modela nii
opimalna rje)enja.
Ba ispra!no %ori)ene sim$la#iono& modeliranja pore*no je po'na!anje !i)e
ra'li(ii" meoda i alaa.
Aredno!anje modela je dosa slo0eno i 'a"je!a dodane e%sperimene.
1. 2. Pop$larnos sim$la#ije
Rasm$nssen i Geor&e -12<3. an%eirali s$ s!r)ene posdiplom#e Case Qesern
$ni!er'iea -smjer 'a opera#iona isra0i!anja. o meodama %oje s$ %orisili. Pr!e
(eiri meode po re'$laima *ile s$ saisi(%a anali'a, pred!i1anje, sisem anali'a i
in4orma#ioni sisemi, s!e (eiri !eoma )iro%e i op)e %ae&orije. Na peom mjes$
*ila je sim$la#ija, ran&irana dale%o ispred !e/ine radi#ionalni" meoda opera#ioni"
isra0i!anja -linearno pro&ramiranje, eorija maso!no& opsl$0i!anja i dr...
6"omas i DaCosa -12<2. spro!eli s$ isra0i!anje me1$ analii(arima 1I< !eli%i"
4irmi. Na lisi %oja je sadr0ala alae i meode, re*alo je o'na(ii one %oje %orise.
Saisi(%a anali'a *ila je na pr!om mjes$ -%orise je $ 2IS 4irmi., a na dr$&om
mjes$ se na)la sim$la#ija -3JS 4irmi..
S"annon, Lon& i 7$#%les -123@. an%eirali s$ (lano!e odjeljenja 'a opera#iona
isra0i!anja ameri(%o& Insi$a ind$srijs%i" in0enjera i 'a%lj$(ili da se od s!i"
pon$1eni" alaa, sim$la#ija ran&ira na pr!om mjes$ prema inereso!anj$ i
%ori)en$, a na dr$&om mjes$ prema pris$pa(nosi -i'a linearno& pro&ramiranja..
9or&ionne -123I.= Parpell, Lane i Manso$r -1232.= Lane, Manso$r i Parpell -122I.
saop)a!aj$ da je po %ori)enosi meoda, me1$ analii(arima $ !eli%im
%orpora#ijama, saisi(%a anali'a na pr!om, a sim$la#ija na dr$&om mjes$.
Mor&an -1232. je i'!eo !e/i *roj isra0i!anja o!o& ipa i 'a%lj$($je da se &oo!o
s!$da 'apa0a i'$'eno !eli%o %ori)ene sim$la#ije= (a% i $ dijel$ ind$srije sa
najmanjim $(e)/em meoda opera#ioni" isra0i!anja, sim$la#ija je na pr!om mjes$.
1. 2. Sim$la#ioni pro#es
Sim$la#ioni pro#es je sr$%$ra rje)a!anja s!arni" pro*lema pomo/$ sim$la#iono&
modeliranja. On se mo0e pri%a'ai $ o*li%$ ni'a %ora%a %oji opis$j$ pojedine 4a'e
rje)a!anja pro*lema o!om meodom -0i!oni #i%l$s sim$la#ije.. Sr$%$ra sim$la#iono&
pro#esa nije sro&o se%!en#ijalna, !e/ je mo&$/ i po!raa% na pre"odne %ora%e pro#esa,
'a!isno od re'$laa do*i!eni" $ pojedinim 4a'ama pro#esa. 7roj 4a'a i redoslijed nji"o!o&
o*a!ljanja 'a!isi od s!a%e %on%rene si$a#ije, ali je ipa% mo&$/e na!esi jedan op)i,
$re1en s%$p pro#ed$ra -Sl. K.. Osno!ni %ora#i sim$la#iono& pro#esa s$ sljede/i C
Sli%a K. Dija&ram o%a sim$la#iono& pro#esa
1. De4ini#ija #ilja sim$la#ione s$dije
De4ini#ija 0eljeno& #ilja i s!r"e s$dijeC pro*lem %oji re*a rje)ii -o*li%o!anje sisema,
anali'a sisema i sl.., &rani#e sisemTo%olina, ni!o dealjnosi.
2. Ideni4i%a#ija sisema
Opis %omponeni sisema, inera%#ija %omponeni, na(in rada, !e'e s o%olinom, 4ormalni
pri%a' sisema.
I. Pri%$pljanje podaa%a o sisem$ i nji"o!a anali'a
Pri%$pljanje i mjerenje rele!anni" podaa%a o sisem$, anali'a i" podaa%a -i'*or
raspodjela ne'a!isni" sl$(ajni" promjenji!i", o#jena !rijednosi parameara raspodjela..
J. I'&radnja sim$la#iono& modela
S!aranje %on#ep$alno& modela %oji ade%!ano opis$je sisem i omo&$/a!a rje)a!anje
'adano& pro*lema.
K. I'&radnja sim$la#iono& pro&rama
I'*or pro&rams%o& je'i%a ili pa%ea i s!aranje sim$la#iono& pro&rama *ilo pisanjem
pro&rama, *ilo a$omas%im &eneriranjem pro&rama na osno!$ %on#ep$alno& modela.
E. Aeri4i%a#ija sim$la#iono& pro&rama
6esiranje sim$la#iono& pro&rama prema posa!%ama sim$la#iono& modela -pojedina(ne
pro#ed$re, &eneriranje sl$(ajni" promjenji!i", po!e'i!anje pro#ed$ra.. U%oli%o !eri4i%a#ija
pro&rama nije dala 'ado!olja!aj$/e re'$lae, pore*an je po!raa% na %ora% K.
<. Aredno!anje -!alida#ija. sim$la#iono& modela
Ispii!anje da li sim$la#ioni model ade%!ano predsa!lja s!arni sisem -ispii!anjem
pod$darnosi i'la'a modela i realno& sisema, anali'om re'$laa od srane e%speraa,
anali'om osjelji!osi.. U%oli%o !redno!anje modela nije $spje)no, pore*no je !raii se na
a(%$ J -i'mjene $ sim$la#ionom model$..

3. Planiranje sim$la#ioni" e%sperimenaa i nji"o!o i'!o1enje
Planiranje sim$la#ioni" e%sperimenaa %oji omo&$/$j$ isp$njenje #ilja s$dije -plan
promjene parameara modela, pona!ljanje e%sperimena '*o& anali'e $i#aja sl$(ajni"
promjenji!i", i dr... I'!o1enje sim$la#ioni" e%sperimenaa prema $s!ojenom plan$.
2. Anali'a re'$laa e%sperimenaa
Saisi(%a anali'a re'$laa sim$la#ioni" e%sperimenaa. 6o%om anali'e re'$laa mo0e se
po%a'ai pore*a 'a dop$nom %ora%a 3 -i'!o1enje dodani" e%sperimenaa..
1@. Ba%lj$(#i i prepor$%e
Pre'ena#ija rele!anni" re'$laa na osno!$ %oji" se mo&$ donijei od&o!araj$/e odl$%e
-i'*or %on4i&$ra#ije sisema, i'mjene $ sisem$, i dr...
1. 2. Podjele sim$la#ioni" modela
Ra'li%$jemo d!a osno!na na(ina podjele sim$la#ioni" modelaC pr!i, prema !rsi
promjenji!i" $ model$ i dr$&i, prema na(in$ na %oji se sanje $ model$ mijenja $ !remen$.
1.1@. @ Deerminisi(%i i so"asi(%i modeli
Deerminisi(%i modeli s$ oni (ije se pona)anje mo0e pred!idjei, odnosno $ %ojima je no!o
sanje sisema $ pop$nosi odre1eno pre"odnim sanjem. Na Sl. E. pri%a'an je
deerminisi(%i model $ %ojem se sanje sisema Sn mijenja pod $i#ajem a%i!nosi A $
sanje S
nU1
-Gra8*eal i Poo#", 123@.. Pri%a'ana je a%o1er i a%i!nos A sa deerminisi(%im
rajanjem od JK se%$ndi, npr. rajanje pre&leda jedne %omponene odre1eno& proi'!oda.
So"asi(%i modeli s$ oni (ije se pona)anje ne mo0e $naprijed pred!idjei, ali se mo&$
odredii !jero!ano/e promjena sanja sisema. Da%le, 'a so"asi(%e modele je
%ara%erisi(no sl$(ajno pona)anje, odnosno posojanje sl$(ajni" promjenji!i" $ sisem$.
S
n
S
n"#
$romjena stanja Trajanje aktivnosti
ras%odjela
vjerovatno&e
Aktivnost
A
'(
Sli%a E. Deerminisi(%i modeli
Na Sl. < pri%a'an je so"asi(%i model $ %ome se sanje sisema Sn mo0e promijenii $
jedno od sanja,, ili pod $i#ajem a%i!nosi A. 6a%o na primjer, na%on i'!r)eno& pre&leda,
%omponena mo0e *ii od*a(ena ili se mo0e $&radii $ 4inalni proi'!od, pri (em$ s!a%o od
i" sanja ima odre1en$ !jero!ano/$.
Trajanje aktivnosti
)jerovatno&a
ras%odjele
*( '+
1 +

n
S
1 +

n
S
1 +

n
S
n
S
A
A
A
%romjena stanja
Sli%a <.So"asi(%i modeli
Dr$&i i'!or sl$(ajnosi, pri%a'an na isoj sli#i, je a%i!nos sa sl$(ajnim rajanjem, odnosno
rajanjem %oje se odre1$je i' $ni4ormne raspodjele !jero!ano/e. Primjer a%!e a%i!nosi
je o(enje &ori!a na *en'ins%oj p$mpi, &dje se mjerenjem odre1eno& $'or%a o(enja
&ori!a !o'ilima do*ijaj$ poda#i i' %oji" se mo0e odredii raspodjela !jero!ano/a rajanja e
a%i!nosi.
1.1@. @ Dis%reni i %onin$alni modeli
U dis%renim modelima sanje sisema se mijenja samo $ pojedinim a(%ama $ !remen$
-nema %onin$alne promjene sanja.. 6a%!e promjene se na'i!aj$ do&a1aji. Dis%rena
-dis%onin$alna. promjena sanja pri%a'ana je na Sl. 3. -Pris%er, 123J..
Sli%a 3.Dis%reni sim$la#ioni model
Na primjer, $ model$ samoposl$&e mo&$ posojai promjenji!e %oje opis$j$ *roj %$pa#a $
redo!ima pred %asama, a aj se *roj mo0e mijenjai samo $ ren$%$ dolas%a %$pa#a $ red
i $ ren$%$ po(e%a opsl$0i!anja na %asi. U %onin$alnim modelima promjenji!e sanja se
mijenjaj$ %onin$alno $ !remen$, %ao )o je pri%a'ano na Sl. 2.
Sli%a 2 +onin$alni sim$la#ioni modeli
Primjer %onin$alne promjene je le a!iona (iji se polo0aj i *r'ina mijenjaj$ %onin$alno $
!remen$. 6re*a imai $ !id$ da se na di&ialnim ra($narima ne mo&$ i'!odii %onin$alne
promjene !eli(ina, !e/ se one moraj$ apro%simirai s%$pom dis%reni" !rijednosi. Mo&$/i
s$ i mje)o!ii, %onin$alnoFdis%reni modeli %oji sadr0e i %onin$alne i dis%rene
promjenji!e. Promjena sanja a%!o& modela pri%a'ana je na Sl. 1@.
Sli%a 1@.Mje)o!ii sim$la#ioni modeli
1. 2. Arse sim$la#ioni" modela
Pri%a'ane podjele sim$la#ioni" modela do!ele s$ do 4orm$liranja (eiri osno!ne !rse
sim$la#ioni" modela, %oji se ra'li%$j$, s jedne srane, po pris$p$ modeliranj$ i %lasi
pro*lema %oji se rje)a!a, i s dr$&e srane, po e"ni%ama modeliranja i sim$la#ije %oje s$ 'a
nji" ra'!ijene. 6o s$C
V Mone +arlo -Mone Carlo. sim$la#ija
V +onin$alna sim$la#ija
V Sim$la#ija dis%reni" do&a1aja
V Mje)o!ia, %onin$alnoFdis%rena sim$la#ija.
Osim Mone +arlo sim$la#ije, %oja je sai(%a, s!e osale na*rojane !rse s$ dinami(%e.
Mone +arlo sim$la#ija spomen$a je O!dje i' ra'lo&a )o s$ $ njoj reman sl$(ajni"
do&a1aja i &eneriranje sl$(ajni" !rijednosi *lis%i onom i' sim$la#ije dis%reni" do&a1aja. U
nasa!%$ s$ $%ra%o opisane s!e na*rojane !rse sim$la#ioni" modela, do% s$ modeli
%onin$alne sim$la#ije i modeli sa dis%renim do&a1ajima, dealjnije ra'marani $
pose*nim po&la!ljima.
1.11. @. Mone +arlo sim$la#ija
Mone +arlo sim$la#ija -saisi(%a sim$la#ija., %ao )o joj i ime %a0e, po!e'ana je sa
sl$(ajnim 4enomenima. O!a meoda je ra'!ijena $ SAD o%om Dr$&o& s!jes%o& raa, ali i
danas jo) $!ije% nema pop$ne sa&lasnosi o %ori)en$ o& ermina. Ne%i a$ori Mone
+arlo sim$la#ijama na'i!aj$ *ilo %oj$ !rs$ pro&rama %oji se %orise sl$(ajnim *roje!ima. S
dr$&e srane, $ !e/ini liera$re o sim$la#ionom modeliranj$, o!aj ermin se $pore*lja!a
samo 'a sai(%e ipo!e sim$la#ije %od %oji" se $ rje)a!anj$ pro*lema %orisi s!aranje
$'ora%a i' raspodjela sl$(ajni" promjenji!i". Pri ome, pro*lemi mo&$ *ii *ilo
deerminisi(%o&, *ilo so"asi(%o& %ara%era. Ra'li%$jemo sljede/e ipo!e primjene Mone
+arlo sim$la#ije.
1. Deerminisi(%i pro*lemi %oje je e)%o ili s%$po rje)a!ai
6ipi(an primjer o!o&a ipa je ra($nanje !rijednosi odre1eni" ine&rala %oji se ne mo&$
rje)ii analii(%i, j. (ija je podine&ralna 4$n%#ija a%!a da se ne mo0e na/i rje)enje $ o*li%$
analii(%o& i'ra'a. Mone +arlo sim$la#ija pris$pa prora($n$ ine&rala a%o )o se &eneri)e
ni' sl$(ajni" a(a%a -:
j
,8
j
. sa jedna%im !jero!ano/ama $n$ar odre1eno& pra!o$&aoni%a i
poom ispi$je %oli%o je &enerisani" a(a%a $n$ar po!r)ine %oja od&o!ara ine&ral$.
O!a%a! pris$p, %oji se 'asni!a na &enerisanj$ sl$(ajni" *roje!a, analo&an je onom %oji se
%orisi %od sim$la#ije sisema sa dis%renim do&a1ajima.
2.Slo0eni 4enomeni %oji nis$ do!oljno po'nai
O!o je dr$&a %lasa pro*lema %oji se rje)a!aj$ Mone +arlo sim$la#ijom. Ba nji" je
%ara%erisi(no da nije po'na na(in $'ajamno& djelo!anja i'me1$ elemenaa !e/ s$
po'nae samo !jero!ano/e nje&o!o& is"oda, %oje se %orise 'a i'!o1enje ni'a
e%sperimenaa %oji daj$ $'or%e mo&$/i" sanja 'a!isni" promjenji!i". Saisi(%om
anali'om a%!i" $'ora%a do*ija se raspodjela !jero!ano/a 'a!isni" promjenji!i" %oje s$ od
ineresa. O!a%a! pris$p se naj(e)/e primjenj$je %od anali'iranja dr$)!eni" ili e%onoms%i"
4enomena.
I.Saisi(%i pro*lemi %oji nemaj$ analii(%a rje)enja

Saisi(%i pro*lemi *e' analii(%o& rje)enja -npr. pro#jene %rii(ni" !rijednosi ili esiranje
no!i" "ipoe'a. s$ jedna spe#i4i(na %lasa pro*lema %oji se rje)a!aj$ Mone +arlo
sim$la#ijom. Prili%om rje)a!anja a%!i" pro*lema a%o1er se %orisi &eneriranje sl$(ajni"
*roje!a i promjenji!i".
1.11. @. +onin$alna sim$la#ija
+onin$alna sim$la#ija se %orisi 'a dinami(%e pro*leme %od %oji" se promjenji!e sanja
mijenjaj$ %onin$alno $ !remen$. Posoje d!ije osno!ne %lase pro*lema %oji se rje)a!aj$
o!om meodom. U pr!oj %lasi s$ relai!no jednosa!ni pro*lemi %oji s$ opisani dealjno i
%od %oji" s$ promjene 5&la%e5 i prirodno se opis$j$ di4eren#ijalnim jedna(inama. 6o s$
ipi(no pro*lemi i' 4i'i%e, *iolo&ije i in0enjers!a. U dr$&oj %lasi s$ pro*lemi %oji nasaj$
opisom !eoma slo0eni" sisema $ a&re&iranom o*li%$, $ %ojem se ni' elemenaa sisema
red$%$je na manji *roj %omponeni i $ %ojima se promjene $ sisem$ apro%simiraj$
%onsannim *r'inama promjene. 6o s$ naj(e)/e pro*lemi i' podr$(ja e%onomije i
dr$)!eni" na$%a. Ra'li%$jemo ri osno!na ipa %onin$alni" sim$la#ioni" modela .
1. Modeli %oji se opis$j$ o*i(nim di4eren#ijalnim jedna(inama -sisemi o*i(ni"
di4eren#ijalni" jedna(ina.
Pro*lemi $ !e'i sa ra'nim pro#esima %ao )o s$, na primjer, ra'ni o*li#i %reanja i mno&i
4i'i(%i, "emijs%i, *iolo)%i i dr$&i pro#esi &dje se radi o jednoj nepo'naoj 4$n%#iji 8W8-.
jedne ne'a!isno promjenji!e -., i'ra0a!aj$ se maemai(%i jedna(inama $ %ojima se,
pored ne'a!isno promjenji!e i nepo'nae 4$n%#ije, ja!ljaj$ -o*a!e'no. i i'!odi e 4$n%#ije
-d8Td.. 6im jedna(inama se $ s!a%om %on%renom sl$(aj$ $sposa!lja !e'a i'me1$
nepo'nae 4$n%#ije -8., njene realne promjenji!e -. i njeni" i'!oda -8
,
. i a%!e se jedna(ine
na'i!aj$ o*i(ne di4eren#ijalne jedna(ine. Modeli %oji se opis$j$ o*i(nim di4eren#ijalnim
jedna(inama ili nji"o!im sisemima mo&$ se $ odre1enim sl$(aje!ima rije)ii analii(%i, ali
je o dosa rije%o %od s!arni" pro*lema -$o*i(ajeno je da o!e jedna(ine $'imaj$ o*li%
slo0eni" nelinearni" di4eren#ijalni" jedna(ina %oje se po pra!il$ ne mo&$ rije)ii analii(%i..
B*o& o&a se 'a a%!e jedna(ine moraj$ %orisii n$meri(%e meode. N$meri(%e meode
mo&$ se primijenii i na analii(%i rje)i!e jedna(ine, ali se o $ pra%si i'*je&a!a, jer je $
!e/ini sl$(aje!a 'a a%!e jedna(ine jednosa!nije analii(%o rje)enje. N$meri(%e meode
%oje sl$0e 'a rje)a!anje di4eren#ijalni" jedna(ina %od %oji" se %ao ne'a!isna promjenji!a
ja!lja !rijeme, $o*i(ajeno se na'i!aj$ meode %onin$alne sim$la#ije.
2. Modeli %oji se opis$j$ sisemima par#ijalni" di4eren#ijalni" jedna(ina
Par#ijalne di4eren#ijalne jedna(ine sadr0e !i)e od jedne ne'a!isne promjenji!e -:
j.
po
%ojima se ra0e i'!odi 'a!isne promjenji!e. 6ipi(ni primjeri pro*lema %oji se mo&$ opisai
par#ijalnim di4eren#ijalnim jedna(inama s$ pro*lemi aerodinami%e, "idrodinami%e i
meeorolo&ije.
I. Modeli dinami%e sisema -S8sem Dinami#s.
Dinami%a sisema je meodolo&ija isra0i!anja, modeliranja i sim$la#ije slo0eni" dinami(%i"
sisema. Sisemi sa po!ranom !e'om s$ osno!ni ip sisema %oji se modeliraj$ dinami%om
sisema. Po!rana !e'a mo0e *ii po'ii!na ili ne&ai!na. Modeli sa po!ranom !e'om
%orise se naj(e)/e 'a modeliranje in0enjers%i", *iolo)%i", dr$)!eni" i e%onoms%i"
sisema. Dinami%a sisema pri%a'$je siseme %ao po!e'ane $pra!lja(%e pelje. Pri ome s$
pojedina(ni do&a1aji ja%o a&re&irani, a posljedi#a o&a je da se mo&$ opisi!ai %ao
%onin$alni o%o!i opisani di4eren#ijalnim jedna(inama -j. %ona(nim ra'li%ama, a ne
*es%ona(no malim !eli(inama.. No!o sanje sisema $ narednom ren$%$ !remena
ra($na se na osno!$ sanja $ pre"odnom ren$%$ !remena i ra'li%e $la'ni" i i'la'ni"
o%o!a 'a o sanje $ pre"odnom iner!al$ !remena. Da *i prora($n mo&ao po(ei,
neop"odno je da *$d$ 'adae po(ene !rijednosi !eli(ina %ao i !rijednosi s!i" %onsani i
parameara %oje model sadr0i.
1.11. @. Sim$la#ija dis%reni" do&a1aja
Sim$la#ija dis%reni" do&a1aja je spe#i4i(na meodolo&ija sim$la#ije %oja se *a!i
modeliranjem sisema %oji se mo&$ predsa!ii s%$pom do&a1aja. Pod do&a1ajem O!dje se
podra'$mije!a dis%rena promjena sanja eniea sisema. Do&a1aj nas$pa $ odre1enom
ren$%$ !remena, odnosno promjene sanja eniea se de)a!aj$ dis%onin$alno $
!remen$, j. samo $ ne%im !remens%im ren$#ima -%ada nas$pi do&a1aj.. Sim$la#ija
opis$je s!a%i dis%reni do&a1aj, %re/$/i se od jedno& do&a1aja do dr$&o& pri (em$ nasaje
poma% -priras. !remena sim$la#ije. I'me1$ d!a $'asopna do&a1aja, sanje sisema se ne
mijenja. Sisemi %oji se modeliraj$ na o!aj na(in s$ dinami(%i i &oo!o redo!no so"asi(%i.
1.11. @. Mje)o!ia sim$la#ija
+od pojedini" !rsa sisema, %onin$alna sim$la#ija %ao i sim$la#ija dis%reni" do&a1aja,
ne mo&$ $ pop$nosi da opi)$ na(in rada sisema. 6o s$ oni sisemi %oji sadr0e pro#ese
%oji e%$ %onin$alno i do&a1aje %oji do!ode do dis%onin$iea $ pona)anj$ sisema. Da *i
se a%!i sisemi modelirali i sim$lirali, ra'!ijena je Mje)o!ia sim$la#ija %oja omo&$/a!a
ine&riranje %onin$alni" i dis%reni" elemenaa sisema. Ae'a i'me1$ dis%reno& i
%onin$alno& pris$pa posi0e se $!o1enjem d!a ipa do&a1aja. Aremens%i do&a1aji s$
do&a1aji %oje &eneri)e me"ani'am $pra!ljanja do&a1ajima, %a%a! posoji $ sim$la#iji
dis%reni" do&a1aja. Oni mo&$ da i'a'o!$ ren$n$ promjen$ sanja %onin$alne
promjenji!e. S dr$&e srane, do&a1aji sanja s$ oni do&a1aji %oje a%i!ira me"ani'am
poma%a !remena sa %onsannim prirasom, (iji je !remens%i iner!al mali, a %oji je
%ara%erisi(an 'a %onin$aln$ sim$la#ij$. O!i do&a1aji mo&$ da a%i!iraj$ do&a1aje
dis%reno& dijela modela. Po'naiji sim$la#ioni je'i#i 'a mje)o!i$ sim$la#ij$ s$ GASP i
SLAM.
1. 2. I'*or ipa sim$la#iono& modela
6ip sim$la#iono& modela naj(e)/e se oda*ira a%o da *$de jedna% ip$ ori&inalno&
sisema. 6o ipa% ne 'na(i da $!ije% moramo dis%reni sisem pri%a'ai dis%renim
modelom, odnosno %onin$alni sisem %onin$alnim modelom. I'*or ipa sim$la#iono&
modela 'a!isi naj!i)e od #ilja sim$la#ione s$dije. Pored o&a, !a0n$ $lo&$ ima i
sposo*nos modelara da prona1e ade%!an$ apsra%#ij$ sisema 'a rje)a!anje odre1eno&
pro*lema. Naj!a0nije pri i'*or$ sim$la#iono& modela je da model *$de )o jednosa!niji i
ra'$mlji!iji, %a%o '*o& nje&o!o& la%)e& ra'!oja i modi4i%a#ije, a%o i '*o& pore*e da &a
%orisni% )o la%)e ra'$me. Osim o&a, 'na(ajan 4a%or pri i'*or$ modela $!ije% mora da
*$de i nje&o!a #ijena, %ao i e4i%asnos $ po&led$ $ro)%a res$rsa ra($nara, %a%o *i se
mo&ao e4i%asno %orisii 'a rje)a!anje pro*lema.
2 I.+LASI9I+ACIJE MODELA
Ba po(ea%, $%ra%o /emo se os!rn$i na %lasi4i%a#ij$ modela %ao *ian pred$slo! 'a
%asnije $!o1enje i ra'li%o!anje pojedini" spe#i4i(ni" 4ormali'ama modeliranja.
2. I.+lasi4i%a#ija modela
Modeli mo&$ da se %lasi4i%$j$ prema ra'nim %lasi4i%a#ionim %rierij$mima. O!dje /emo
$%a'ai na ne%e naj!a0nije.
2.1 I. +lasi4i%a#ija $ odnos$ na promjenji!e
+od s!a%o& modela mo&$/e je ideni4i%o!ai opisne promjenji!e 'na(ajne 'a nje&o!o
ra'$mije!anje, opis i $pra!ljanje. S%$p opisni" promjenji!i" se mo0e podijelii na pods%$p
oni" %oje je mo&$/e i pods%$p oni" %oje nije mo&$/e promarai -one %oje je mo&$/e
mjerii ne%im raspolo0i!im sreds!ima i dr$&e %oje nije mo&$/e mjerii.. S!e opisne
promjenji!e jedno& modela mo&$ se podijelii na $la'ne, i'la'ne i promjenji!e sanja.
S!a%a promjenji!a ima s!oj opse& ili domenFs%$p !rijednosi %oje joj se mo&$ dodijelii,
%ao i jedn$ 4$n%#ij$ %ojom se opis$j$ promjene i" !rijednosi $ !remen$. Ba!isno od
posojanja o!e ri !rse promjenji!i", mo0e se i'!r)ii podjela modela %ao )o je pri%a'ano
$ 6a*. 2. Modeli %oji nemaj$ ni jedn$ promjenji!$ sanja na'i!aj$ se modeli *e' memorije
ili ren$ne 4$n%#ije. Nji"o!e i'la'ne promjenji!e 'a!ise od !rijednosi $la'ni" promjenji!i"
$ ren$%$ promaranja. U%oli%o posoji ma%ar jedna promjenji!a sanja, ada se radi o
model$ sa memorijom. Ba!isno od $la'ni" promjenji!i", modeli mo&$ *ii a$onomni -*e'
$la'ni" promjenji!i". i nea$onomni -sa $la'nim promjenji!ima.. A$onomni model %oji ne
sadr0i i'la'n$ promjenji!$ na'i!a se 'a!oreni. S dr$&e srane, a$onomni modeli %oji
imaj$ i'la'ne promjenji!e i s!i nea$onomni modeli na'i!aj$ se o!oreni
modeli.
6a*ela 2.+lasi4i%a#ija modela $ odnos$ na promjenji!e
N
e
a
$

o
n
o
m
n
i

m
o
d
e
l
i
S
a

i
'
l
a
'
o
m
2.1 I. +lasi4i%a#ija $ odnos$ na prirod$ opse&a !rijednosi promjenji!i" modela
Pod opse&om promjenji!i" se podra'$mije!a s%$p s!i" !rijednosi %oje promjenji!a mo0e
da $'me. Opisne promjenji!e mo&$ $'imai !rijednosi i' pre*roji!o& -dis%reno&. ili
nepre*roji!o&, odnosno %onin$alno& s%$pa. U s%lad$ sa im ra'li%$jemo ri %lase modelaC
1. Modeli sa dis%renim sanjima
+od o!i" modela s!e ri !rse opisni" promjenji!i" -$la'ne, i'la'ne i promjenji!e sanja.
$'imaj$ !rijednosi i' s%$po!a (iji s$ elemeni dis%rene !rijednosi.
2. Modeli sa %onin$alnim sanjima
+od o!i" modela s!e ri !rse opisni" promjenji!i" $'imaj$ !rijednosi i' pods%$po!a
realni" *roje!a.
I. Modeli sa mje)o!iim sanjima
Pojedine promjenji!e $'imaj$ !rijednosi i' ra'ni" pods%$po!a (iji s$ elemeni dis%rene
!rijednosi, a osale promjenji!e i' ra'li(ii" pods%$po!a realni" *roje!a.
2.1 I. +lasi4i%a#ija $ odnos$ na prirod$ opse&a !rijednosi promjenji!e 5!rijeme5
S%$p !rijednosi %oje se dodjelj$j$ promjenji!oj 5!rijeme5 mo0e *ii pre*roji! ili nepre*roji!.
So&a ra'li%$jemo modele sa %onin$alnim !remenom i modele sa dis%renim !remenom.
Ra'li%$jemo d!ije pod%lase o!i" modelaC
modele sa %onin$alnim !remenom i %onin$alnim promjenama sanja i
modele sa %onin$alnim !remenom i dis%renim promjenama sanja -ia%o !rijeme
e(e %onin$alno, promjene sanja se mo&$ de)a!ai samo $ dis%renim s%o%o!ima..
U dis%renim !remens%im modelima, !rijeme se po!e/a!a $ in%remenima %oji ne moraj$
*ii e%!idisanni. Opisna promjenji!a, *ilo da je %onin$alna ili dis%rena, raspolo0i!a je
-i'ra($na!a se. samo $ im !remens%im ren$#ima. I O!dje se ra'li%$j$ d!ije pod%lase
modela C
modele sa dis%renim !remenom i %onin$alnim promjenama sanja i
modele sa dis%renim !remenom i dis%renim promjenama sanja.
Promjenji!e sim$la#iono& modela se mo&$ mijenjai na *ilo %oji od (eiri na!edena na(inaC
%onin$alno $ %onin$alnom !remen$, dis%reno $ %onin$alnom !remen$, dis%reno $
dis%renom !remen$ i %onin$alno $ dis%renom !remen$. +a%!e /e se promjenji!e
%orisii 'a!isi od si$a#ije %oja se modelira, od s!r"e modela, ra($nara -analo&ni, di&ialni
ili "i*ridni., sim$laora i samo& sim$la#iono& je'i%a. +od slo0eni" modela, $ !e/oj mjeri se
%orise promjenji!e %oje $'imaj$ !rijednosi i' dis%reno& s%$pa i $ dis%renoj !remens%oj
osno!i. Ba modele %od %oji" se promjene !rijednosi promjenji!i" sanja de)a!aj$ $
dis%renim !remens%im ren$#ima, rajanje sim$la#ije 'a!isi od i'*rano& !rjemens%o&
%ora%a, j. od i'a*rane !rjemens%e jedini#e. Aremens%i %ora% mo0e *ii %onsanan ili
promjenji!.
2.1 I. +lasi4i%a#ija $ odnos$ na !rjemens%$ 'a!isnos modela
O!a %lasi4i%a#ija reira pianje e%spli#ine 'a!isnosi pra!ila inera%#ije modela od
!remena. U%oli%o je sr$%$ra modela -pra!ila inera%#ije i'me1$ o*je%aa modela. 'a!isna
od !remena, ada se radi o !remens%i promjenji!omH!arijannom model$. U s$pronom,
%ada je sr$%$ra modela ne'a!isna od !remena, model se na'i!a !remens%i nepromjenji!
F in!arijanan. 6a%a! model se jo) na'i!a i sa#ionarni model.
2.1 I. +lasi4i%a#ija $ odnos$ na deermini'am
O!a %lasi4i%a#ija ra'mara $%lj$(i!anje sl$(ajni" promjenji!i" $ opis modela. U
deerminisi(%im modelima, !rijednosi promjenji!i" sanja i $la'ni" promjenji!i" $ jednom
ren$%$ jedno'na(no odre1$j$ !rijednosi promjenji!i" sanja $ sljede/em ren$%$. 6a%!i
modeli ne sadr0e sl$(ajne promjenji!e. U nedeerminisi(%im -so"asi(%im. modelima
posoji *ar jedna sl$(ajna promjenji!a. Ae/ina pro*lema $ realnom s!ije$ posjed$je
oso*ine so"asi(nosi. Arsa modela prema opse&$ promjenji!e !rijeme i prema ip$
opisni" promjenji!i" pri%a'ana je na Sl. 11.
Sli%a 11. Arsa modela prema opse&$ promjenji!e !rijeme
i prema ip$ opisni" promjenji!i"

2.1 I. 2.+lasi4i%a#ija $ odnos$ na pred!i1anje *$d$/nosi
Posoje modeli %oji 'a i'ra($na!anje !rijednosi promjenji!i" sanja $'imaj$ $ o*'ir i
*$d$/e !rijednosi $la'ni" promjenji!i" -ani#ipaors%i modeli.. U%oli%o o nije sl$(aj,
model je neani#ipaors%i. +od modela %oji sl$0e 'a planiranje *$d$/nosi -proi'!odnja,
in!esi#ije, sano!ni)!o. neop"odno je $'ei $ o*'ir *$d$/e !rijednosi $la'ni"
promjenji!i". +od ani#ipaors%i" modela posoji pose*an mod$l pomo/$ %o&a se &eneri)$
*$d$/e !rijednosi $la'ni" promjenji!i", a 'aim se sim$la#ija pona!lja $' %ori)ene
pre"odno &enerirani" !rijednosi.
2.1 I +lasi4i%a#ija $ odnos$ na linearnos
Linearni modeli mijenjaj$ sanja i daj$ i'la'e po)$j$/i 'a%oniosi linearni" rans4orma#ija.
Jedna linearna rans4orma#ija L CU XY 'ado!olja!a prin#ip s$perpo'i#ije, a%o 'a $
1
,$
2
U i
#
1
,#
2
!a0i C
[ ] [ ] [ ] ) ( ) ( ) ( ) (
2 2 1 1 2 2 1 1
t u L c t u L c t u c t u c L + +
Dr$&im rije(ima, a%o s$ $la'i $ sisem $ $
1
-. i $
2
-., i'la'i i' sisema 8
1
-. i 8
2
-. a #
1
i #
2
s%alari, ada !a0iC
) ( ) ( ) (
2 2 1 1
t u c t u c t u +
) ( ) ( ) (
2 2 1 1
t y c t y c t y +
2.1 I. +lasi4i%a#ija prema !rsi ra($nara
6ri !rse ra($nara se mo&$ %orisii 'a sim$la#ij$C
V analo&ni
V di&ialni
V "i*ridni
S%oro s!i modeli se mo&$ sim$lirai na di&ialnim i "i*ridnim ra($narima. Na analo&nim
ra($narima se mo&$ sim$lirai samo %onin$alni modeli sa %onin$alnim !remenom.
2.1 I. +lasi4i%a#ija $ odnos$ na 4ormalni opis modela
Klasifikacija u odnosu na formalni model prikazana je u Tab. 3.
6a*ela I. +lasi4i%a#ija $ odnos$ na 4ormalni opis modela
6raje%orije
opisni"
promjenji!i
" modela
!rijeme 9ormalni opis
modela
Opse& promjenji!i"
%onin$alni dis%reni
+
o
m
*
i
n
o
!
a
n
i

m
o
d
e
l
i
+onin$alni
i dis
%onin$alni
modeli
+onin$alni
!remens%i
modeli
Par#ijalne
di4eren#ijalne
jedna(ine
Da Ne
D
i
s
%
r
e

n
i

m
o
d
e
l
i
D
i
s
%
r
e

n
i

!
r
e
m
e
n
s
%
i

m
o
d
e
l
i
Di4eren#ijalne
jedna(ine
Da Ne
Di4eren#ijalne
jedna(ine
Da Da
S%aniranje
a%i!nosi
Da Da
+ona(ni
a$omai
Ne Da
Mar%o!lje!i
lan#i
Ne Da
Dis%reni
do&a1aji
Da Da
+
o
n

i
n
$
a
l
n
i

!
r
e
m
e
n
s
%
i

m
o
d
e
l
i
Inera%#ija
pro#esa
Da Da
Pod 4ormalnim opisom modela se podra'$mije!a pre#i'an, maemai(%i opis modela.
Pola'e/i od ra'li(ii" e"ni%a 'a 4ormalni opis modela i $'imaj$/i $ o*'ir %lasi4i%a#ije
!e'ane 'a prirod$ opisni" promjenji!i" i promjenji!e 5!rijeme5, $ra1ena je a*ela 2.2.
Modeli sa %onin$alnim promjenama !remena se opis$j$ di4eren#ijalnim jedna(inama i
spadaj$ $ %onin$alne !rjemens%e modele. +ao )o se !idi na Sli#i, %onin$alni !remens%i
modeli ne moraj$ da mijenjaj$ s!oje sanje %onin$alno. Na primjer, modeli sa dis%renim
do&a1ajima s$ %onin$alni $ odnos$ na promjen$ !remena i dis%reni $ odnos$ na
promjen$ sanja. Modeli sa %onin$alnim dijelo!ima raje%orija i'me1$ %oji" posoji
dis%onin$ie a%o1er se opis$j$ di4eren#ijalnim jedna(inama i mo&$ imai d!ije !rse
dis%onin$iea i oC dis%onin$ie i'!oda promjenji!e i dis%onin$ie promjenji!e. 6a(%a
1
na Sl. 12 odnosi se na dis%onin$ie promjenji!e, a
2
na dis%onin$ie i'!oda promjenji!e.
Prema ome, dis%onin$alni modeli s$ oni modeli $ %ojima s$ najmanje jedna promjenji!a
sanja iTili njen i'!od dis%onin$alni. Dis%reni modeli mijenjaj$ s!oje sanje $ dis%renim
!remens%im ren$#ima. I'me1$ d!a $'asopna !remens%a ren$%a, sanje modela osaje
nepromenjeno. Dis%reni modeli mo&$ *ii dis%reni !remens%i i %onin$alni !remens%i
modeli.
t
#
t
,
t
Sli%a 12. Dis%onin$ie promjenji!e i njeno& i'!oda

Pored na!edeni", posoje i dr$&e %lasi4i%a#ije modela $ odnos$ na ni' dr$&i" rele!anni"
4a%ora, %oje se O!dje ne/e spominjai.
2. I.9ormalna spe#i4i%a#ija modela
6eorija s%$po!a omo&$/a!a %onsr$iranje 4ormali'ama %oji se %orise 'a opisi!anje
o*je%aa modela. S!a%a %lasa o*je%aa, mo0e se predsa!ii od&o!araj$/im 4ormali'mom
%oji de4ini)e njene paramere i o&rani(enja. Da *i se de4inirao pose*an o*je% ne%e %lase $
o%!ir$ ne%o& 4ormali'ma, paramerima 4ormali'ma dodjelj$j$ se !rijednosi %oje
'ado!olja!aj$ o&rani(enja. Jedan o*je% i' %lase 'adae 4ormali'mom, de4ini)e se na aj
na(in )o se paramerima dodjelj$j$ %on%rene !rijednosi %oje 'ado!olja!aj$ o&rani(enja.
Sr$%$ra 4ormali'ma odnosi se %a%o na paramere, a%o i na o&rani(enja. +lase o*je%aa
s$ naj(e)/e po!e'ane a%o da se e !e'e mo&$ 4ormali'o!ai %ao presli%a!anja i' jedne
%lase $ dr$&$. Pose*no s$ ineresanne ri !rse a%!i" presli%a!anjaC apsra%#ija,
aso#ija#ija i spe#i4i%a#ija.
2.2. @. Apsra%#ija
Apsra%#ija je presli%a!anje %oje podra'$mije!a %onrolirano $%lj$(i!anje dealja prili%om
opisi!anja modela. 6o je pro#es %ojim se osa!ljaj$ po srani pojedini dealji o*je%aa,
odnosno !r)i se ra'd!ajanje *ini" oso*ina od ne*ini", %a%o *i se $%a'alo na s$)in$
ne%o& o*je%a. Apsra%#ija se so&a mo0e o%ara%erisai %ao presli%a!anje o*je%a jedne
%lase $ dr$&$, manje slo0en$ %las$. I'!orn$ %las$ na'i!amo 5%on%renom5, a on$ dr$&$,
#iljn$, 5apsra%nom5. Bna(aj apsra%#ije je $ ome )o je mo&$/e !e/i *roj i'!orni"
o*je%aa predsa!ii isim odredi)nim apsra%#ijama.
2.2.2 Aso#ija#ija
Aso#ija#ija je !rsa presli%a!anja od !i)e& %a ni0em ni!o$ $ "ijerar"iji spe#i4i%a#ije sisema.
In!er'no presli%a!anje na'i!amo reali'a#ijom ili implemena#ijom.
2.2.I Spe#i4i%a#ija
Ba da$ %las$ o*je%aa mo&$/e je de4inirai pod%lase, $!o1enjem no!o& 4ormali'ma 'a
s!a%$ od pod%lasa. O*je%e pod%lasa mo&$/e je, 'aim, %orisii $n$ar no!i" 4ormali'ama.
Me1$im, da *i $sposa!ili rela#ije i'me1$ o*je%aa ra'li(ii" srodni" pod%lasa, pore*no je
de4inirai presli%a!anje %oje pre!odi jedan pose*an 4ormali'am $ dr$&i, &eneralniji. U%oli%o
posoji a%!o presli%a!anje, s!i %on#epi i a%#ije %oji se mo&$ primijenii nad o*je%ima
de4iniranim $ &eneralnom 4ormali'm$, primjenlji!i s$ i nad o*je%ima de4iniranim $
pose*nom 4ormali'm$. 9ormalne de4ini#ije %oje s$ dae $ o!om po&la!lj$, dealjnije s$
ra'ra1ene $ rad$ -Bei&ler, 123J..
2. I.9ormalni model $la'noFi'la'no& sisema
Promarajmo $la'noFi'la'ni sisem %ao s%$po!n$ sr$%$r$C
MW-6,U,Z ,S,Y, [ ,\ .
&dje s$C
6F Aremens%a *a'a
U F S%$p $la'a
Z F S%$p $la'ni" se&menaa
S F S%$p inerni" sanja
Y F S%$p i'la'a
[ F 9$n%#ija prela'a sanja
\ F 9$n%#ija i'la'a
Aremens%a *a'a -6. je s%$p !rijednosi !remena $ model$. Na osno!$ !rijednosi i' 6,
planira se redoslijed do&a1aja. I'*or domena 'a 6 je o*las #jeli" *roje!a IU , ili o*las
realni" *roje!a R. Ra#ionalni *roje!i, %ao i #jeli *roje!i, mo&$ da se %orise 'a opse&
de4iniranosi !rjemens%e *a'e $ sim$la#ionim modelima, a da se 'adr0i sposo*nos
%ori)ena di&ialno& ra($nara $ sim$la#iji.
S%$p $la'a-U. je dio iner4ejsa pre%o %o&a o%r$0enje $i(e na sisem. I'*or domena 'a U
naj(e)/e je Rn 'a ne%o nIU, %oje predsa!lja *roj $la'ni" promjenji!i". Dr$&a mo&$/nos
i'*ora domena 'a U jeC
U
m
[], &dje U
m
predsa!lja s%$p e%serni" do&a1aja, a je pra'an s%$p. S%$p $la'ni"
se&menaa -Z. opis$je o*li% $la'a $ sisem 'a ne%i !remens%i period. Ula'ni se&men je
odre1en o%r$0enjem sisema. Ula'ni se&men je de4inisan presli%a!anjem o*li%aC
U t t
1 0
, :

&dje je
1 0
, t t
F iner!al !rjemens%e *a'e i'me1$ po(eno& i %rajnje& ren$%a. S%$p s!i"
a%!i" $la'ni" se&menaa na'i!a se-U,6.. S%$p $la'ni" se&menaa Z je pods%$p od -U,6..
U pra%si je (eso Z s%$p %onin$alni" se&menaa 6R i UR
n
. Dr$&a mo&$/nos je s%$p
dis%reni" se&menaa UU
m
i 6R.
Se&men dis%reni" $la'ni" do&a1aja je presli%a!anjeC

m
U t t
1 0
, : {}
a%!o da
) (t
is%lj$($je mo&$/nos o&rani(eno& s%$pa do&a1aja
{ }
1 0 2 1
, ,..., , t t
n

+ada je 6IU, Z predsa!lja s%$p %ona(ni" se%!en#i. S%$p inerni" sanja -S. predsa!lja
memorij$ sisema, j. Ui#aj pred"oni" do&a1aja na nje&o! sada)nji i *$d$/i od'i!. Od
i'*ora inerni" sanja i nji"o!o& %ara%era 'a!isi sr$%$ra modela. 9$n%#ija prela'a sanja
-[. je presli%a!anjeC
[CS
:
XS
Inerprea#ija 4$n%#ije prela'a sanja o&leda se $ sljede/emC %ada se na sisem sa sanjem
S $ !remen$
o
do!ede $la'ni se&menC
U t t
1 0
, :
ada [-S,]. presli%a!a sanje sisema sa !remenom
1
. Prema ome, inerno sanje $
po(enom ren$%$ i $la'ni se&men od o& ren$%a, nadalje jedins!eno odre1$j$ sanje
sisema na %raj$ se&mena.
Ba s!a%o sS i i $ o*lasi !a0iC
[ ]
t t
S S
< >
), , ( ) , (
-a%sioma semi H&r$pe. &dje s$C
t t
t
, !
0

>
Fdio i'me1$
@
i
1
1 0
, ! t t
t

<
Fdio i'me1$ i
1
O!o 'a"je!a da sanje S

W-S,
^
.%oje pripada *ilo %ojem ren$%$ , s$mira pore*ne
pre"odne do&a1aje, a%o da nasa!ljanje e%sperimena od o& sanja re'$l$je isim
%rajnjim sanjem. I'*or s%$pa sanja 'asno!an na danoj de4ini#iji nije jedins!en. Da% ni
nje&o!e dimen'ije nis$ 4i%sirane. B*o& o&a pos$pa% pronala0enja od&o!araj$/e& i
%orisno& prosora sanja predsa!lja sr0 pro#esa modeliranja. S%$p i'la'a -Y. predsa!lja
dio iner4ejsa %ojim sisem $i(e na o%r$0enje. De4ini#ija je isa %ao i 'a s%$p $la'a s im
)o je pra!a# djelo!anja s$proan. U o%!ir$ jedno& !i)e%omponenno& sisema, i'la' jedne
%omponene sisema predsa!lja $la' $ dr$&$ %omponen$ sisema. Mani4esa#ija nje&o!e
inerne sr$%$re pa je rela#ija pomo/$ %oje se mo0e odredii pona)anje sisema 'adaa sa
-U,6.:-Y,6..
O!a rela#ija se odre1$je na sljede/i na(in. S!a%om sanj$ sS i $la'nom se&men$
C
o
,
1
U $ pridr$0ena je jedins!ena raje%orija sanja
S t t Straj
o s

1 ,
, :

a%o da je
s t Straj
o s
:
,
1 ,
, ), , , ( : t t t s t Straj
o t o s

a%!a raje%orija sanja re'$la je analii(%o& rje)enja ali je i'ra($naa $ o%$

i'!r)enja sim$la#ije na ra($nar$. Osmori!a proje%#ija o!e raje%orije je raje%orija i'la'a
%oja se de4ini)e 'ajedno sa 8Y i na sljede/i na(in,
Y t t Otraj
o s

1 ,
, :

$ sl$(aj$ prose 4$n%#ije i'la'a -S. , oraj do*i!a o*li%

)) ( ( ) (
, ,
t Straj t Otraj
s s

ada se pona)anje sisema de4ini)e na osno!$ $la'noFi'la'ne rela#ije R
'
C
{ } S s za Otraj R
s z



,
, ) , (
s!a%i elemen -,.R
'
na'i!a se par $la'no i'la'ni" elemenaa i predsa!lja re'$la
promaranja ili e%sperimena na sisem$ $ %ome je $la' $ sisem do% je promarani
i'la'ni se&men . S o*'irom da se sisem mo0e na/i $ *ilo %om po(enom sanj$ 'a jedan
$la'ni se&men mo0e posojai !i)e i'la'ni" se&menaa .
I J. OCJENA PARAME6ARA MODELA
O#jena parameara modela predsa!lja pos$pa% e%sperimenalno& odre1i!anja !rijednosi
parameara %oji se poja!lj$j$ $ maemai(%om opis$ modela. Pola'i se od preposa!%e da
je sr$%$ra modela, odnosno !e'e i'me1$ promjenji!i" modela i parameara, e%spli#ino
daa. U pra%si je e)%o 5po!$/i #r$5 i'me1$ sr$%$re modela i od&o!araj$/e& s%$pa
parameara. 6a%o, na primjer, promjena !rijednosi paramera i' neFn$le $ n$l$
!rijednos, mo0e do!esi do pojednosa!ljene sr$%$re modela. Bao se pola'i od
preposa!%e da s!i parameri imaj$ neFn$le !rijednosi, a%o da se do*ija jasno
de4inirana sr$%$ra modela i nje&o!i" parameara, (ije !rijednosi re*a odredii.
Promarajmo sisem de4iniran maemai(%im modelom $ prosor$ sanjaC
) , , , ( t p u s f s
) , , , ( t p u s g y
0 0
) ( s t s
&dje s$C
sF !e%or sanja dimen'ije n,
$F !e%or $la'a dimen'ije m,
8 F !e%or i'la'a dimen'ije %
pF !e%or sasa!ljen od n
p
nepo'nai" parameara
4 i & s$ od&o!araj$/e !e%ors%e 4$n%#ije,
s
o
Fpo(eni $slo!i
Pore*no je 'a dai model i s%$p $la'ni" i i'la'ni" podaa%a, odredii !e%or nepo'nai"
parameara p. Pri ome po(eni $slo!i moraj$ *ii po'nai. Pianje %oje se o!dje posa!lja
odnosi se na o da li se parameri mo&$ ideni4i%o!ai, odnosno da li i" je mo&$/e
maemai(%i odredii. Posoji !i)e ra'li(ii" pris$pa pro*lem$ o#jene parameara. +lasi(an
pris$p je (iso saisi(%i i nje&o!a primjena 'a"je!a isp$njenje od&o!araj$/i" $slo!a.
Mo&$/e je pro*lem odre1i!anja parameara promarai i %ao opimi'a#ij$ po&odno
de4inirane 4$n%#ije #ilja, )o 'a"je!a manje po(eni" preposa!%i. Jedins!eni pris$p
o#jeni parameara modela nije mo&$/e reali'o!ai. So&a se 'a o#jen$ parameara 'a
pojedine %lase modela %orise al&orimi (ija sr$%$ra 'a!isi odC
1. 4ormali'ma modelaC
V %onin$alnoF!remens%i,
V dis%renoF!remens%i,
V linearni ili nelinearni,
V deerminisi(%i, so"asi(%i.
2. %one%sa modeliranjaC
V ip promjenji!i" sisema,
V apriorno 'nanje,
V s!r"a modela.
I. 4ilo'o4ija pro#jeneC
V %rierij$mi,
V n$meri(%a pro#ed$ra,
V prila' i'ra($na!anj$.
Pos$pa% pro#jene parameara nije nimalo la% i jednosa!an posao. Naproi!, o je 4a'a $
pro#es$ i'&radnje modela &dje je pore*no $lo0ii naj!i)e isra0i!a(%o& napora, !remena i
no!#a, %a%o *i se reali'o!ao !alidan model, o (em$ il$srai!no &o!ori i Sl. 1I.. Posoji !e/i
*roj meoda i e"ni%a 'a pro#jen$ parameara. Ne%e od nji", %ao na primjer one i'
)e'desei" &odina o!o& !ije%a, $&la!nom s$ se %orisile odre1enim 5ri%o!ima5. Najsarije
e"ni%e pro#jene odnose se na pro*lem pro#jene parameara %od modela &dje je mo&$/e
la%o i'!r)ii mjerenje, a &dje je mali ni!o poreme/aja. Spomenimo ne%e od nji"C e"ni%e
od'i!a $ !remens%om domen$, %ao )o je do*ro po'nai meod od'i!a na jedini(n$F
ods%o(n$ 4$n%#ij$. +orise se i meode %oje se 'asni!aj$ na od'i!$ sisema $
4re%!en#ijs%om domen$. One s$ $&la!nom po'nae i o njima ne/e *ii rije(i.
Sli%a 1I An&a0o!anje res$rsa po 4a'ama i'&radnje modela

O!dje /e *ii i'lo0ene meode o#jene parameara modela $ !remens%om domen$. One se
mo&$ dai $ !id$ *lo% dija&rami 'a o44 F line i'ra($na!anje ili %ao re%$r'i!ni al&orimi
po&odni 'a on H line o*rad$ -Sprie ; Aanseen%ise, 1232..
I. J. O#jene parameara deerminisi(%o& modela
Ba model sa po'naom sr$%$rom mo&$ se $!esi sljede/e de4ini#ijeC
1.Ba s%alarni paramear pj %a0e se da je ideni4i%a*ilan na iner!al$ -
o
,6., a%o posoji
%ona(ni *roj rje)enja 'a p
j
%oja proi'la'e i' rela#ija dano& modela. S%alarni paramear je
neideni4i%a*ilan a%o posoji *es%ona(an *roj rje)enja 'a pj, %oja proi'la'e i' rela#ija
modela.
2.Opis modela je sisems%i ideni4i%a*ilan, a%o s$ s!i parameri ideni4i%a*ilni. U
s$pronom, a%o je jedan paramear neideni4i%a*ilan, opis modela je sisems%i
neideni4i%a*ilan.
I.S%alarni paramear p
j
je jedins!eno ideni4i%a*ilan na iner!al$ -
o
,6. , a%o posoji
jedins!eno rje)enje 'a p
j
%oje proi'ila'i i' rela#ija modela sa daim $la'om.
J. Spe#i4i%a#ija modela je paramears%i ideni4i%a*ilna na iner!al$ -
o
,6. a%o s$ s!i
parameri jedins!eno ideni4i%a*ilni.
Na!edene de4ini#ije, ia%o s$ i'lo0ene $ erminima %onin$alni" $pro)eni" paramears%i"
modela, primjenji!e s$ i na dis%rene !rjemens%e modele. One s$ $jedno do!oljne da opi)$
s!e $slo!e ideni4i%a*ilnosi. Me1$im, one ne po%a'$j$ %a%o se ideni4i%a*ilnos mo0e
pro!jerii. 7ino je s"!aii da ideni4i%a*ilnos sisema i parameara 'a!isi od d!a 4a%oraC
1.Spe#i4i(nsi primijenjeno& $la'a i po(eni" $slo!a.
Po(eni $slo!i s$ *ini jer ideni4i%a*ilnos sisema i parameara mo0e 'a!isii od nji"o!i"
!rijednosi. +ad je $ pianj$ $la', mo0e se do&odii da se 'a dai sisem $la'ni se&men
mo0e podijelii $ !i)e pose*ni" %ae&orija. Ne%e od nji" mo&$ o*$"!aii ip
ideni4i%a*ilnosi, do% dr$&e mo&$ i'a'!ai ra'li(ie pro*leme neideni4i%a*ilnosi.
2.Sr$%$re jedna(ina i o&rani(enja.
Ne%e sr$%$re se mo&$ ideni4i%o!ai a%o se primjene od&o!araj$/i $la'i, do% s$ dr$&e
neideni4i%a*ilne, *e' o*'ira na o %a%a! se $la' primjeni.
I. J.O#jene parameara modela so"asi(%i" sisema
+od so"asi(%i" sisema, i'la'ne se%!en#e s$ so"asi(%i pro#esi, a%o da se pro*lem
$slo0nja!a 'a"je!om 'a $%lj$(i!anje parameara pojedini" reali'a#ija pro#esa. Prema
Lj$n&F$ -12<2., pro*lem ideni4i%a*ilnosi se mo0e podijelii $ ri dijela, odnosno
ideni4i%a*ilnos 'a!isi od sljede/a ri 4a%oraC
V Sr$%$reF%oja paramere sa!lja $ rela#ij$ jedne s dr$&ima %ao i sa $la'ima i i'la'ima.
+ao i $ deerminisi(%om sl$(aj$, neideni4i%a*ilnos mo0e *ii $'ro%o!ana spe#i4i(nim
sr$%$ralnim odnosima %omponeni sisema.
VUla'aFod %oji" ne%i mo&$ *ii s$!i)e 5prosi5 da *i se posi&la ideni4i%a*ilnos.
VPro#ed$re pro#jeneF %oje re*a da *$d$ %on'isenne $ smisl$ da %on!er&iraj$ %a
s!arnim !rijednosima parameara.
Ideni4i%a*ilnos sisema 'a"je!a posojanje %on'isenno& esimaora (ija pro#jena
%on!er&ira jednom od %ona(ni" *roje!a dop$si!i" !e%ora parameara. Ideni4i%a*ilnos
parameara 'a"je!a iso, s im )o je dop$si!i !e%or parameara jedins!en. Primjeri %oji
il$sr$j$ ideni4i%a*ilnos parameara 'a deerminisi(%i ili so"asi(%i sl$(aj, dai s$ $
rado!ima -Sprie ; Aanseen%ise, 1232= Lj$n&, 12<E= Lj$n&, 12<2..
I. J.Saisi(%i pris$p pro#jeni parameara sai(%i" modela
Saisi(%e o#jene parameara sai(%i" modela se mo&$ reali'o!ai $ prosoj
se%!en#ijalnoj 4ormi ili re%$r'i!noj 4ormi. Ba ideni4i%a#ij$ parameara sisema 'a %oje s$
poda#i o nji"o!om pona)anj$ pri%$pljeni i memorisani na ne%om medij$m$,
najjednosa!nije je primijenii se%!en#ijalne saisi(%e meode. Me1$im, 'a pri%$pljanje
podaa%a $ realnom !remen$, %ada je *roj podaa%a a%a! da se ne mo0e memorirai,
re*a %orisii od&o!araj$/e saisi(%e 4orm$le $ re%$r'i!noj 4ormi. Ba ra($nanje $
re%$r'i!noj 4ormi je naj(e)/e pore*no samo ne%oli%o promjenji!i" %oje se a0$riraj$ $ o%$
e%sperimena. Na aj na(in se )edi $ memorijs%im res$rsima. Prednos re%$r'i!no&
pris$pa se o&leda i $ ome )o s$ prili%om s!a%o& a0$riranja saisi(%i" po%a'aelja
po'nae nji"o!e e%$/e !rijednosi.
I.I J. O#jena srednje !rijednosi sl$(ajne promjenji!e
+ao il$sra#ija 'a pro#jen$ srednje !rijednosi sl$(ajne promjenji!e 'a N $'ora%a,
%orisi/emo se%!en#ijalni meod i re%$r'i!ni meodC
I.I.1. @. Se%!en#ijalni meod
U' preposa!%$ da s$ s!i re'$lai mjerenja na realnom sisem$ dos$pni $ !rijeme
i'ra($na!anja, pro#ed$ra 'a pro#jen$ srednje !rijednosi mo0e se de4inirai na sljede/i
na(inC

N
i
i N
y
N
y
1
1

Da%le, s!a mjerenja se sa*iraj$ i re'$la dijeli sa *rojem $'ora%a.
I.I.1. @. Re%$r'i!ni meod
Ba re%$r'i!no i'ra($na!anje je %ara%erisi(no sljede/eC
V *a'a podaa%a -re'$lai mjerenja. se pro)ir$je o%om ra($nanja,
V me1$re'$lai 'a odre1eni *roj $'ora%a s$ a%o1er dos$pni i oni e0e
se%!en#ijalnom rje)enj$ %a%o i'ra($na!anje odmi(e.
Ra($nanje se od!ija po sljede/oj pro#ed$riC
0
0
a
) (
1

1 1 k k k k
y a
k
a a

&dje jeC
8
%
Fe%$/i $'ora%-%W1,2,_,N.

U liera$ri se mo0e na/i do%a' da je 'a dao N se%!en#ijalno rje)enje iso!jeno sa
re%$r'i!nim.
I. J. O#jena nepo'nao& paramera po meodi najmanji" %!adraa
Promarajmo sai(%i model %od %o&a je !e'a i'me1$ paramera modela i re'$laa
e%sperimena daa rela#ijomC
i i i
e a x y +
iW1,2,_,N
Preposa!%e s$C
:
i
Fpo'nae !rijednosi
e
i
F&rje)%e mjerenja
Pore*no je pro#ijenii nepo'nai paramear a %orise/i dos$pne re'$lae mjerenja.
I.J J.Se%!en#ijalno rje)enje
Cilj je da se minimi'ira ods$panje i'me1$ podaa%a %oje &eneri)e realni sisem i
podaa%a %oji se do*ijaj$ na osno!$ modela, odnosno da se minimi'ira %!adra &rje)%eC
[ ]



N
i
i
N
i
i i
e a x y J
1
2
1
2

O!a meoda je po'naa %ao meoda najmanji" %!adraa -MN+. i predsa!lja jedn$ od
najpo'naiji" i naj%ori)eniji" meoda 'a pro#jen$ parameara modela. Osno!na prednos
o!e meode le0i $ njenoj jednosa!nosi. Ba %rierij$ms%$ 4$n%#ij$ %oja se minimi'ira,
$'ima se %!adrana 4$n%#ija &rje)%e, jer se njen minim$m la%o nala'i i'jedna(a!anjem
par#ijalni" i'!oda po nepo'naim paramerima sa n$lom. U &ornjem sl$(aj$ imamo jedan
nepo'nai paramear, odnosno
0

a
J
j.
[ ]

N
i
i i i
x a x y
1
0 ) ( 2
oda%le slijediC
[ ]



N
i
i i
N
i
i
y x a x
1 1
2
i' (e&a se dire%no mo0e odredii nepo'nai paramear a .
I.J J. Re%$r'i!no rje)enje
U!o1enjem sljede/i" o'na%aC
k k k
b p a
&dje jeC
1
1
2

1
]
1

k
i
i k
x p

k
i
i i k
y x b
1
$ re%$r'i!noj 4ormi o!e 4orm$le mo0e se 'apisaiC
2
1 1 k k k k k
x p p p p


k k k k
y x b b +
1
a%o se de4ini)e %
%
$ o*li%$C
[ ]
1
2
1 1
1


+
k k k k k
x p x p k
ada se o#jena paramera a mo0e i'ra'ii %aoC
) (
1 1 k k k k k
y a k a a

Opisani i'ra'i (ine re%$r'i!ni al&oriam meode najmanji" %!adraa -MN+. 'a pro#jen$
jedno& nepo'nao& paramera. O&rani(enja i dealjan opis 'a primjen$ o!e meode mo&$
se na/i $ -Lj$n&, 12<E= Lj$n&, 12<2..
I. J.Pro#jena % nepo'nai" parameara
Promaraj$/i sl$(aj &dje je !e'a i'me1$ % parameara modela i re'$laa ne%o&
e%sperimena daa sljede/om rela#ijomC
, ...
2 2 1 1 k k
x a x a x a y + + +
&dje s$ a
%
parameri nepo'nai. Preposa!imo da smo n p$a o*a!ili e%sperimen na
sisem$, (iji se re'$lai mo&$ pri%a'ai $ 6a*. J,
6a*ela J. Op)i o*li% re'$laa sa n e%sperimenaa
Redni *roj
e%sperimen
a
:
1
:
2
_ :
%
Y
1 :
11
:
12
_ :
1%
Y
1
2 :
21
:
22
_ :
2%
Y
2
. . . _ . .
j :
j1
:
j2
_ :
j%
8
j
. . . _ .
n :
n1
:
n2
_ :
n%
8
n
Poda#i $ a*eli po%a'$j$ da, a%o s$ $ jFom e%sperimen$ reali'o!ana mjerenja :
j1
, :
j2
,_, :
j%,
ada se %ao re'$la do*ija 8
j
. S o*'irom da $ !e/ini sl$(aje!a nije mo&$/e i'!r)i a(na
mjerenja, a s dr$&e srane, (eso $s!ojeni model nije ade%!aan, e%sperimenalni re'$lai
ne/e 'ado!olja!ai &ornj$ rela#ij$, !e/ /e posojai odre1ena ods$panja -&rje)%e. %oja
/emo o*ilje0ii sa ej. Na osno!$ i'lo0eno&, 'a n e%sperimenaa i % promjenji!i" do*ija se
sisem jedna(ina o*li%aC
1 1 12 2 11 1 1
) ... ( e x a x a x a y
k k
+ + +
2 2 22 2 21 1 2
) ... ( e x a x a x a y
k k
+ + +
_..
j jk k j j
e x a x a x a y + + + ) ... (
2 2 1 1 1
n nk k n n n
e x a x a x a y + + + ) ... (
2 2 1 1
O#jene nepo'nai" parameara a
1
, a
2
,_,a
%
odre1$j$ se minimi'a#ijom %rierij$ms%e
4$n%#ije,
[ ]


+ + +
n
i
n
i
ik k i i i i
x a x a x a y e J
1
2
1
2 2 1 1
2
) ... (

U%oli%o je n !e/e, odnosno $%oli%o je !e/i *roj e%sperimenaa -$'ora%a. $oli%o /e se
a(nije odredii !rijednosi parameara a
1
, a
2
,_,a
%
.
Minim$m 4$n%#ionala J do*ija se i'jedna(a!anjem nje&o!i" par#ijalni" i'!oda po
paramerima a
1
, a
2
,_,a
%
. sa n$lom, odnosno rje)a!anjem sisema od % jedna(ina.
[ ] , 0 ) ( ) ... (
1
2 2 1 1
+ + +

y
n
i
ik k i i i
x x a x a x a y jW1,2,_,%

Me1$im, na pos$pa% meode najmanji" %!adraa $ o!om sl$(aj$ je 'nano jednosa!nije
primijenii mari(ni ra($n. O*ilje0imo sa 8 nFdimen'ioni !e%or re'$laa e%sperimena, sa
a %Fdimen'ioni !e%or nepo'nai" parameara, a sa M mari#$ mjerenja $la'a e%sperimena
dimen'ije -n:%..
1
1
1
1
1
]
1

n
y
y
y
y
...
2
1
1
1
1
1
1
]
1

n
a
a
a
a
...
2
1
1
1
1
1
]
1

nk n n
k
k
x x x
x x x
x x x
X
...
.........
...
...
2 1
2 22 21
1 12 11
+rierij$ms%a 4$n%#ija se ada mo0e predsa!ii $ o*li%$
) ( ) ( Xa y Xa y J
T


Primjenom pra!ila di4eren#iranja 'a mari#e i !e%ore do*ija se
0 ) ( 2

Xa y X
a
J
T
oda%le se do*ija
y X Xa X
T T

odnosno
y X X X a
T T 1
) (

je rela#ija %oja daje nepo'nae paramere modela. Ba pro#jen$ % nepo'nai" parameara,

mo&$/e je 4ormirai re%$r'i!ni al&oriam, na !rlo sli(an na(in %ao i %od re%$r'i!no&
rje)enja MN+ 'a model sa jednim nepo'naim paramerom.
J K.AALIDACIJA I AERI9I+ACIJA
Jedan od naj'na(ajniji" i naje0i" 'adaa%a sa %ojim se sre/e modelar $ pos$p%$ i'&radnje
modela s$ !eri4i%a#ija i !alida#ija sim$la#ioni" modela. +orisni#i modela, in0enjeri i
analii(ari %oji %orise i'la'e -re'$lae. modela %ao pomo/ 'a s!oje prijedlo&e pri
proje%o!anj$ i menad0eri %oji donose odl$%e 'asno!ane na im prijedlo'ima, $!ije%
&ledaj$ na model sa i'!jesnom do'om s%epi#i'ma $ po&led$ nje&o!e !alidnosi. Da *i
smanjio posoje/i s%epi#i'am i po!e/ao po!jerenje $ s!oj model, modelar mora da
sara1$je sa %rajnjim %orisni#ima $ pro#es$ i'&radnje i !alida#ije modela. Pro*lem
!alida#ije modela proisi(e i' (injeni#e da je model $!ije% $pro)ena sli%a realno& sisema
%oji predsa!lja, odnosno pojednosa!ljeni po&led na realni sisem %oji se isra0$je. Pored
o&a, $ model se &oo!o $!ije% $nose odre1ene apro%sima#ije realnosi, )o pro#es
!alida#ije (ini jo) !a0nijim. I' s!e&a o&a proisi(e da se model mora esirai %a%o *i se
$sano!ilo da li je on po$'dan, *e' &rje)a%a i da li je do!oljno $!jerlji! 'a s!e one %oji /e
&a %orisii. Pos$pa% %ojim ispi$jemo %oli%o !jerno i pre#i'no jedan model predsa!lja
realni sisem, naj(e)/e se mo0e promarai %ro' d!a po!e'ana %ora%aC
1. Aeri4i%a#ija.
Odnosi se na pro!jer$ da li je sim$la#ioni pro&ram, %ojim se implemenira model, *e'
&rje)a%a i %on'isenan sa modelom. 6o je $ s!ari pore1enje %on#ep$alno& modela sa
ra($nars%im %odom %ojim se a%!a %on#ep#ija implemenira.
2. Aalida#ija.
Odnosi se na pos$pa% odre1i!anja da li je model pre#i'na repre'ena#ija realno& sisema.
Naj(e)/e o je jedna ierai!na pro#ed$ra $ %ojoj se pona)anje modela poredi sa
pona)anjem realno& sisema i $o(ena nesla&anja i ra'li%e %orise 'a do&radnj$ i ispra!%$
modela. Pos$pa% po*olj)anja modela se nasa!lja, s!e do% se ne odl$(i da do*ijena
a(nos modela 'ado!olja!a. Ia%o se !eri4i%a#ija i !alida#ija modela %on#ep$alno ra'li%$j$,
naj(e)/e se sim$lano spro!ode od srane modelara. Ra'lo& 'a o je )o se o!a d!a
pro#esa $ pra%si do*rim delom po%lapaj$. Naime, $%oli%o jedan sim$la#ioni pro&ram
proi'!odi *esmisli#e, nije $!ije% jasno %oli%o s$ %ri!e &rje)%e $ %on#ep$alnom model$,
%oli%o &rje)%e $ pro&ramiranj$, a %oli%o %ori)ene po&rje)ni" podaa%a. Bao se (eso %a0e
da s$ i'&radnja modela, !eri4i%a#ija i !alida#ija $ dinami(%oj po!ranoj spre'i. Na o
$%a'$je i Sl. 1J
Sli%a 1J. I'&radnja modela, !eri4i%a#ija i !alidi'a#ija
Pr!i %ora% $ i'&radnji modela o*$"!aa promaranje realno& sisema i inera%#ija i'me1$
nje&o!i" ra'li(ii" %omponeni, %ao i pri%$pljanje podaa%a o pona)anj$ sisema. Me1$im,
$ om pos$p%$ modelar ne smije da se osloni samo na s!oja 'apa0anja, po)o o (eso
!odi po&rje)nom s"!aanj$ samo& sisema i nje&o!o& pona)anja, !e/ je neop"odno
an&a0o!anje sr$(nja%a %oji do*ro po'naj$ sisem ili ne%e nje&o!e dijelo!e. Spe#i4i(na
'nanja o pojedinim aspe%ima sisema, %oja o!i sr$(nja#i ra'li(ii" pro4ila posjed$j$, od
!eli%o& s$ 'na(aja 'a modelara i *$d$/i o% i'&radnje modela. Dr$&i %ora% $ i'&radnji
modela je 4ormiranje %on#ep$alno& modela, s%$pa preposa!%i 'a %omponene modela i
sr$%$r$ sisema, %ao i "ipoe'a 'a !rijednosi parameara modela. +ao )o se mo0e
!idjei sa sli%e %on#ep$alna !alida#ija je pore1enje realno& sisema i %on#ep$alno&
modela. 6re/i %ora% $ i'&radnji modela je pisanje ra($nars%i" pro&rama 'a sim$la#ione
modele. 6re*a napomen$i da se o!e ri 4a'e i'&radnje modela !i)esr$%o prepli/$ i da o
nije jednosa!an linearni pro#es %oji se sasoji i' ri %ora%a= naime, modelar se !ra/a na
s!a%$ od o!e ri 4a'e !i)e p$a $ o%$ i'&radnje, !eri4i%a#ije i !alida#ije modela.
J. K.Aalida#ija sim$la#ioni" modela
Pro*lem !alida#ije modela nasaje po)o se $ 4a'i i'&radnje modela $nose mno&e
apro%sima#ije realno& sisema. Na aj na(in, mi o&rani(a!amo model -$sposa!ljamo
&rani#e $ odnos$ na o%r$0enje., i&nori)$/i s!e ono i'!an nje&a )o nije e%spli#ini $la' i
od*a#$jemo 4a%ore 'a %oje smaramo da s$ ne!a0ni. Prema 7arle8, 9o: ; S#"ar&e,
-123<., apro%sima#ije %oje se naj(e)/e primjenj$j$ s$C
1. 9$n%#ionalna apro%sima#ija
I'ra'io nelinearne 4$n%#ije (eso se apro%simiraj$ ne%im jednosa!nijim 4$n%#ijama, na
primjer linearnim. Aa0na preposa!%a je da jednosa!nija 4$n%#ija re*a da *$de pri*li0na
5ori&inalnoj5 4$n%#iji $ o*lasi &dje /e sisem !jerojano 4$n%#ionirai. A%o pro&ram mora da
4$n%#ioni)e i $ o*lasi &dje je po%lapanje 4$n%#ija sla*o, pore*no je o*e'*ijedii da on
)ampa por$%$ $po'orenja.
2. Apro%sima#ija raspodjele
Realne !jero!ano/e raspodjela %oje s$ i same po'nae jedino apro%simai!no, (eso se
apro%simiraj$ jednosa!nijim raspodjelama, %ao )o s$ normalna ili e%sponen#ijalna.
Naje%sremniji primjer apro%sima#ije je onaj %ada se sl$(ajna promjenji!a 'amjeni
%onsanom.
I. Apro%sima#ija ne'a!isnosi
Model se (eso pojednosa!lj$je a%o )o se preposa!lja da s$ ra'li(ie %omponene
-opisane sl$(ajnim promjenji!im. saisi(%i ne'a!isne.
J. Apro%sima#ija a&re&a#ije
Aeoma (es ip apro%sima#ije je a&re&a#ija. Pod a&re&a#ijom podra'$mije!amo si$a#ij$
%ada !i)e elemenaa promaramo %ao jedn$ #jelin$. Ne%i ipi(ni primjeri a&re&a#ija s$C
a. Aremens%a a&re&a#ija
S!i dis%renoF!remens%i modeli !r)e !rjemens%$ a&re&a#ij$. Iner!al !remena %ao )o je
dan, reira se %ao jedan pojedina(ni period. Ba s!e do&a1aje %oji se dese o%om dana,
preposa!lja se da s$ se desili iso!rjemeno.
*. Me1$Fse%ors%a a&re&a#ija
Ai)e odjeljenja, 4irmi, proi'!odni" linija, id. Promara se %ao jedna #jelina.
#. A&re&a#ija pomo/ni" sredsa!a
O!dje se !i)e pomo/ni" sredsa!a promara %ao jedno. Na primjer, a%o posjed$jemo
ra($nars%i sisem sa d!a #enralna pro#esora $ paralelnoj !e'i, na%on a&re&a#ije /emo
smarai da posjed$jemo jedan, d!a p$a *r0i #enralni pro#esor.
K. Apro%sima#ija sa#ionarnosi
S!ar pojednosa!lj$je (injeni#a da se parameri i dr$&e %ara%erisi%e sisema ne
mijenjaj$ $ !remen$. Ba i'!jesne 4i'i(%e pro#ese, %ao )o s$ ne%e asronoms%e poja!e, o!o
mo0e *ii pri"!alji!a po(ena apro%sima#ija. Me1$im, $ polii(%im, e%onoms%im,
or&ani'a#ionim i so#ijalnim sisemima, s!a%odne!no is%$s!o $%a'$je da je !e/ina
poja!ane sa#ionarne prirode i da je %ao posljedi#a o&a preposa!%a posojane sr$%$re
neodr0i!a. S!e preposa!%e i apro%sima#ije %oje $nosimo $ model mo&$, na i'!jesan
na(in, da do!ed$ $ pianje !alidnos o& modela. I' o& ra'lo&a mi i pris$pamo $
odre1i!anj$ !alidnosi modela, odnosno poredimo model i nje&o!o pona)anje sa realnim
sisemom i nje&o!im pona)anjem. Cilj pro#esa !alida#ije je d!oja%C
V Da proi'!ede model %oji predsa!lja pona)anje realno& sisema i %oji je do!oljno *li'a%
realnom sisem$, a%o da se mo0e %orisii 'a o*a!ljanje e%sperimena.
V Da po$'danos modela po!e/a na pri"!alji! ni!o, a%o da model mo&$ %orisii ra'li(ii
donosio#i odl$%a.
Na Sl. 1K. pri%a'an je ierai!ni pos$pa% pore1enja modela i realno& sisema $ pos$p%$
!alida#ije.
realni
sistem
Ini!ijalni model
$rva revizija modela
Druga revizija modela
Reviziija
Revizija
Revizija
$ra&enje modela
i realnog sistema
$ra&enje %oslije I
revizije modela i
realnog sistema
$ra&enje %oslije II
revizije modela i
realnog sistema
Sli%a 1K.Ierai!ni pro#es !alidi'a#ije modela
Pro#es !alida#ije modela ne re*a promarai %ao i'olo!ani s%$p mjera i pro#ed$ra %oje
slede na%on i'&radnje modela, !e/ %ao ine&ralni i ne'amjenji!i dio ra'!oja modela. Ae/
smo spomen$li da je pro#es !alida#ije ierai!ni pro#es. +on#ep$alni model se poredi sa
realnim sisemom i $%oli%o posoje nesla&anja i ra'li%e 'a %oje se smara da nis$
opra!dane, !r)i se ispra!%a -ili (a% 'na(ajnija promjena. na model$, 'aim se a%o do*ijeni
model pono!o poredi sa realnim sisemom i !r)e no!e ispra!%e, $%oli%o je o pore*no id.
Ierai!ni pro#es se nasa!lja s!e do% se ne posi&ne 'ado!olja!aj$/a a(nos modela.
Pore1enje modela sa realnim sisemom !r)i se pomo/$ !i)e ra'li(ii" eso!a= ne%i od nji"
s$ s$*je%i!ne prirode, do% s$ dr$&i o*je%i!ni. S$*je%i!ni eso!i naj(e)/e
podra'$mije!aj$ $(e)/e lj$di %oji do*ro po'naj$ sisem ili ne%e nje&o!e aspe%e i %oji,
primjenj$j$/i pose*na 'nanja o sisem$, donose 'a%lj$(%e o model$ i nje&o!om i'la'$.
O*je%i!ni eso!i $!ije% 'a"ije!aj$ ne%e poda%e o pona)anj$ sisema, %ao i poda%e %oje
proi'!odi model. Pri%$pljeni poda#i se o*ra1$j$ ra'li(iim saisi(%im eso!ima %oji
porede odre1ene aspe%e s%$pa podaa%a sisema i s%$pa podaa%a modela. Naj(e)/e,
jedan s%$p podaa%a nije do!oljan 'a %ona(n$ !alida#ij$ modela, !e/ se 54inalna5!alida#ija
!r)i $' pomo/ ne%o& dr$&o&, dodano& s%$pa podaa%a.
J.1. @.Pra%i(ni pris$p pro#es$ !alida#ije
Na8lor i 9in&er -12<E. 4orm$lirali s$ pra%i(an pris$p pro*lem$ !alida#ije, %oji se sasoji se
i' ri 4a'eC
1. I'&radii model %oji !jerno predsa!lja realni sisem
2. Po!rdii preposa!%e modela
I. Usporedii $la'noFi'la'ne rans4orma#ije modela sa od&o!araj$/im $la'noF
i'la'nim rans4orma#ijama realno& sisema.
J.1.1. @.Pro#jena !alidnosi modela
Pr!i #ilj modelara je da i'&radi model %oji /e i'&ledai ra'$mno %orisni#ima ili dr$&ima %oji
posjed$j$ 'nanja o realnom sisem$ %oji se sim$lira. Pore*no je da poen#ijalni %orisni#i
modela *$d$ $%lj$(eni $ pro#es i'&radnje modela od po(e%a, da%le od %on#ep$ali'a#ije,
pa s!e do implemena#ije modela, %a%o *i se osi&$ralo da se $ model 5$&radi5 !iso%
sepen reali'ma %ro' ra'$mne preposa!%e %oje se odnose na sr$%$r$ sisema i
po$'dane poda%e. 6a%o1er je pose*no !a0no da poen#ijalni %orisni#i, ali i dr$&i 5lj$di od
'nanja5, *$d$ $%lj$(eni $ pro#es ierai!no& po*olj)a!anja modela, %oji se spro!odi na
osno!$ $o(eni" nesla&anja i ods$panja $ pos$p%$ pore1enja modela i realno& sisema.
Pose*na prednos $%lj$(i!anja %orisni%a o&leda se $ ome )o se na aj na(in po!e/a!a
po!jerenje $ model, *e' %o&a menad0eri i dr$&i donosio#i odl$%a si&$rno ne *i *ili !oljni
da !jer$j$ re'$laima sim$la#ije, $ pro#es$ dono)enja odl$%a. Ba pro!jer$ !alidnosi
modela, mo0e se %orisii i anali'a osjelji!osi. 6o je pos$pa% esiranja osjelji!osi
modela na ra'li(ie preposa!%e i promjene $la'ni" !eli(ina. Promjene i'la'no& pona)anja
modela, %ao posljedi#a promjena $la'ni" !eli(ina, mo&$ pr$0ii %orisne in4orma#ije o
model$ i %orisni%$ i modelar$. +od !e/ine sim$la#ioni" modela, posoji !eli%i *roj $la'ni"
!eli(ina, pa samim im i !eli%i *roj mo&$/i" eso!a osjelji!osi. Bao je pore*no da
modelar oda*ere one $la'ne !eli(ine 'a %oje smara da s$ 5naj%rii(nije5 i nji" esira,
po)o je !rlo !jerojano da !rijeme i 4inansijs%a sreds!a ne/e do'!olii da se ispia
osjelji!os modela na s!e $la'ne promjenji!e. U%oli%o poda#i o realnom sisem$
omo&$/a!aj$ *arem d!ije i'mjene $la'ni" parameara, eso!i osjelji!osi se mo&$
dop$nii %ori)enjem od&o!araj$/i" saisi(%i" e"ni%a.
J.1.1. @. Aalida#ija preposa!%i modela
Preposa!%e modela je mo&$/e s!rsai $ d!ije &eneralne %ae&orijeC preposa!%e o
sr$%$ri i preposa!%e o poda#ima. Preposa!%e o sr$%$ri se i($ pianja %a%o
4$n%#ioni)e sisem i (eso o*$"!a/aj$ pojednosa!ljenja i apsra%#ije realno& sisema.
Preposa!%e o poda#ima re*a da *$d$ 'asno!ane na s%$p$ po$'dani" podaa%a i
ispra!noj saisi(%oj anali'i i" podaa%a. Saisi(%a anali'a $&la!nom se sasoji i' ri
%ora%aC
1. Ideni4i%a#ija od&o!araj$/i" raspodjela do*ijeni" podaa%a
2. Pro#jena parameara i'a*rane raspodjele
I. Aalida#ija preposa!ljeno& saisi(%o& modela ne%im esom -npr. PiF%!adra ili
+olmo&oro!FSmirno! es..
J.1.1. @. Aalida#ija $la'no F i'la'ni" rans4orma#ija
Jedini o*je%i!ni es modela %ao #jeline je pro!jera sposo*nosi modela da pred!idi
*$d$/e pona)anje realno& sisema, %ada $la'ni poda#i modela od&o!araj$ $la'nim
poda#ima realno& sisema i %ada je 5polii%a5 %oja je implemenirana $ model$,
implemenirana ne&dje i $ realnom sisem$. Osim o&a, a%o se ni!o ne%e $la'ne !eli(ine
po!e/a!a ili smanj$je, model re*a pre#i'no da pred!idi )a /e se desii $ realnom sisem$
pod isi o%olnosima. Dr$&im rije(ima, sr$%$ra modela re*a da *$de do!oljno pre#i'na
da model daje do*ra pred!i1anja i o ne samo a jedan s%$p $la'ni" podaa%a !e/ 'a #ijeli
opse& s%$po!a $la'ni" podaa%a %oji s$ od ineresa. o!oj 4a'i !alida#ije, model se
promara %ao $la'noFi'la'na rans4orma#ija, j. model pri"!aa !rijednosi $la'a i
rans4ormi)e o!e $la'e $ i'la'e %oji $%a'$j$ na pona)anje modela. mjeso !alida#ije $la'noF
i'la'ne rans4orma#ije modela pre%o pred!i1anja *$d$/nosi, modelar mo0e %orisii i sare
sorijs%e poda%e, %oji s$ sa($!ani is%lj$(i!o 'a pro#es !alida#ije -poda#i %oji nis$ %ori)eni
$ 4a'i i'&radnje i o&radnje modela.. Da *i se i'!r)ila !alida#ija $la'noFi'la'ne
rans4orma#ije, neop"odan $slo! je posojanje sisema %oji se pro$(a!a, %a%o *i *ilo
mo&$/e pri%$pii poda%e o sisem$ 'a *arem jedan s%$p $la'ni" podaa%a. U%oli%o je
sisem $ 4a'i planiranja i nije mo&$/e pri%$pii poda%e, pop$na !alida#ija $la'noFi'la'ne
rans4orma#ije nije mo&$/a. U ne%im sl$(aje!ima mo&$ posojai odre1eni podsisemi
planirano& sisema, pa je mo&$/e spro!esi samo dijelimi(n$ !alida#ij$ modela. Aalida#ija
sim$la#ioni" modela je *ian i od&o!oran posao, jer se *rojne i !a0ne odl$%e 'asni!aj$ na
re'$laima e%sperimeniranja sa modelom. Bao je o*imna i s!esrana anali'a modela i
re'$laa do*ijeni" sim$la#ijom o& modela od !eli%e !a0nosi 'a %!alie sim$la#ije i
mo&$/nosi primjene do*ijeni" re'$laa $ pro#es$ odl$(i!anja. Naj(e)/e je s$!i)e e)%o,
s$!i)e s%$po ili !remens%i nemo&$/e %orisii s!e mo&$/e e"ni%e !alida#ije 'a s!a%i
model %oji se ra'!ija. So&a je !eoma !a0an posao s!a%o& modelara da oda*ere one
e"ni%e !alida#ije %oje naj!i)e od&o!araj$ $ %on%renom sl$(aj$ i da na aj na(in o*e'*edi
a(nos i po$'danos modela.
J.1. @. 9ormalni %rierij$m 'a $!r1i!anje !alidnosi modela
U s%lad$ sa i'nesenim posa!%ama, realan sisem re*a promarai %ao sisem opisan na
!i)em ni!o$, do% model 'a %oji re*a $!rdii !alidnos re*a da *$de na ni0em ni!o$
opisa. U o!om po&la!lj$ pri%a'a/emo pre&led !e/ ranije i'lo0ene maerije sa sano!i)a
$!r1i!anja !alidnosi modela. Pomomor4i'am -&r(%a Rije(C "omoFsli(an, morp"Fsr$%$ra.
predsa!lja 4ormalni %rierij$m 'a $!r1i!anje !alidnosi $pro)eno& modela 'a dae
e%sperimenalne $slo!e, $ odnos$ na osno!ni model (ije s$ %ara%erisi%e o*ja)njene
ranije. Radi jednosa!nije& i'la&anja, o&rani(i/emo se na do%a'i!anje !alidnosi dis%reni"
!remens%i" modela. S$)ina 4ormalno& pos$p%a 'a pro!jer$ !alidnosi je $ ome da se
na1e presli%a!anje P pomo/$ %o&a je mo&$/e i' s!a%o& sanja osno!no& modela -npr. s.
pre/i $ od&o!araj$/e sanje $pro)eno& modela -npr. s`.. A%o o!a%!o presli%a!anje posoji,
ada se 'a%lj$($je da s$ $la'noFi'la'na pona)anja osno!no& i $pro)eno& modela isa 'a
dae e%sperimenalne $slo!e. Da *i se $!rdio "omomor4i'am, moraj$ *ii isp$njeni
sljede/i $slo!iC
1.O($!anje 4$n%#ije nas$panja !remena
Sanje $ osno!nom model$ -s. i njem$ od&o!araj$/e sanje $ $pro)enom model$ -s
,
.
moraj$ imai is$ 4$n%#ij$ nas$panja !remena. 6o 'na(i da /e se sanja osno!no& modela
i sanja $pro)eno& modela mijenjai $ isim ren$#ima !remena.
2. O($!anje 4$n%#ije prela'a sanja
A%o sanj$ s osno!no& modela od&o!ara sanje s ` $pro)eno& modela -j. primjenom
presli%a!anja P na sanje s do*ija se sanje s`., ada i sljede/a sanja $ %oja /e model pre/i
$ naredniom ren$%$ promaranja moraj$ od&o!arai jedno dr$&om. Sljede/e sanje
osno!no& modela /e *ii -s. , a $pro)eno& modela
,
-s
,
., )o 'na(i da primjenom
presli%a!anja P na sanje -s. re*a da se do*ije sanje
,
-s
,
.. O!o se &ra4i(%i mo0e
pri%a'ai pre%o '!. +om$ai!ni" dija&rama -Sl. 1E. ..
%ro-teni model
s
,
S
) (S
) (
,
S
Osnovni
model
Sli%a 1E. O($!anje 4$n%#ije prela'a sanja
Da%le, pola'e/i od sanja s osno!no& modela mo0e se pr!o !r)ii presli%a!anje P da *i se
do)lo $ sanje s, $pro)eno& modela, a 'aim primijenii 4$n%#ija prela'a sanja $pro)eno&
modela da *i se do)lo $ sanje
,
-s
,
.= iso a%o mo&$/e je pr!o primijenii 4$n%#ij$ prela'a
sanja osno!no& modela -prela' i' sanja s $ -s., a 'aim presli%a!anje P. U o*a sl$(aja
dola'i se $ iso sanje. Na osno!$ i'lo0eno& mo0e se 'a%lj$(ii da presli%a!anje P %oje !a0i
i'me1$ sanja osno!no& i $pro)eno& modela mora !a0ii i i'me1$ nji"o!i" *$d$/i" sanja
%oja se do*ijaj$ na osno!$ 4$n%#ije prela'a sanja.
I.O($!anje i'la'ne 4$n%#ije
Ne%a je s sanje osno!no& modela i ne%a je mo&$/e primjenom presli%a!anja P pre/i $
sanje $pro)eno& modela. Primjena i'la'ne 4$n%#ije osno!no& modela -'a one
e%sperimenalne $slo!e 'a %oje je i'!r)eno $pro)/a!anje -\. da *i se do*io $pro)eni
model 'a sanje s., daje isi i'la' Y %ao i primjena i'la'ne 4$n%#ije $pro)eno& modela -\
,
.
na sanje s
,
.Od&o!araj$/i %om$ai!ni dija&ram da je na Sl. 1< O!dje se jasno $o(a!a da
se !alidnos $pro)eno& modela $!r1$je i $ odnos$ na 'adae e%sperimenalne $slo!e.
U%oli%o je presli%a!anje P ipa 1C1, $ pianj$ je i'omor4i'am.
S
,
S
.

Osnovni
model
%ro-teni
model
Sli%a 1<.O($!anje i'la'ne 4$n%#ije
A%o s$ 'ado!oljeni s!i pre"odno de4inisani $slo!i, onda je $pro)eni model !alidan $
odnos$ na osno!ni model, 'a dae e%sperimenalne $slo!e. Dalje, a%o je ranije !e/ *ilo
$!r1eno da je osno!ni model !alidan $ odnos$ na realni sisem -sim$lirani sisem., ada
je i $pro)eni model !alidan $ odnos$ na realni sisem. Cjelo%$pan pro#es !alida#ije
'a"je!a odre1eno !rijeme, r$d i no!(ana sreds!a. O!i se 4a%ori s!a%a%o moraj$ $'ei $
o*'ir $ pos$p%$ !alida#ije i dono)enj$ odl$%e %oli%o /e se dale%o oi/i $ pro#es$ re!i'ije
modela. Naj(e)/e, modelar odre1$je ma%simalni pri"!alji!i ni!o ods$panja modela od
realno& sisema. U%oli%o se o!aj ni!o ods$panja ne mo0e posi/i $' $la&anje o&rani(eni"
*$d0es%i" sredsa!a, namenjeni" pro#es$ !alida#ije, modelar ili smanj$je o(e%i!an$
pre#i'nos modela ili od*a#$je dai model.
J. K.Aeri4i%a#ija sim$la#ioni" modela
Ia%o $ dosada)njim ra'maranjima nije *ilo rije(i o %on%renoj implemena#iji sim$la#iono&
modela ne%im pro&rams%im je'i%om, j. o ra($nars%om %odiranj$ modela, O!dje /e
$%ra%o *ii $%a'ano na ne%e naj!a0nije %ara%erisi%e pro#esa !eri4i%a#ije modela, %oji,
%ao )o 'namo, pola'i *a) od ra($nars%o& %oda modela. 6im prije )o pro#es esiranja
ispra!nosi jedno& modela, naj(e)/e prepli/e pro#ese !eri4i%a#ije i !alida#ije, odnosno
modelar, %ao )o smo !e/ napomen$li, a d!a ispii!anja naj(e)/e !r)i sim$lano. Da%le,
pro#es !eri4i%a#ije re*a da po%a0e da li je i $ %ojoj mjeri, %on#ep$alni model na
od&o!araj$/i na(in predsa!ljen ra($nars%im %odom, odnosno $ %ojoj se mjeri sla0$
%on#ep$alni -preposa!%e 'a %omponene sisema i sr$%$r$= !rijednosi paramearaC
apsra%#ije i pojednosa!ljenja $ model$. i ra($nars%i %od. U pos$p%$ !eri4i%a#ije nema
sandardno& re#epa. Bao je pore*no i'!r)ii !i)e ra'li(ii" pro!jeraC
R$(na !eri4i%a#ija lo&i(%e ispra!nosiC model se i'!jesno !rijeme prop$)a na
ra($nar$ i r$(no, a poom porede do*ijeni re'$lai.
Mod$larno esiranjeC pojedina(no esiranje s!a%o& mod$la %a%o *i se $sano!ilo da
li daje ra'$mne i'la'e 'a s!e mo&$/e $la'e
Pro!jera $ odnos$ na po'naa rje)enjaC podesimo model a%o da predsa!lja sisem
(ija s$ rje)enja po'naa i $pore1$jemo i" sa re'$laima modela.
6esiranje osjelji!osiC !ariramo jedan paramear, do% osali osaj$ nepromenjeni i
pro!jera!amo da li je pona)anje modela osjelji!o na promjen$ o& paramera.
6esiranje na poreme/ajeC posa!ljamo paramere modela na neprirodne !rijednosi
i pro!jera!amo da li se model pona)a na nes"!alji! na(in. Na aj na(in se mo&$
o%rii &rje)%e $ pro&ram$ %oje je !rlo e)%o $o(ii na dr$&i na(in. Osim na!edeno&,
mo&$ se primijenii i ne%i dr$&i po'nai pos$p#i %oji se %orise pri o%lanjanj$
&rje)a%a $ ra($nars%im pro&ramima.
K E.AJEROAA6NOaA I S6A6IS6I+A U SIMULACIJI
U so"asi(%im sim$la#ionim modelima, 'a opis sisema i nje&o!o& o%r$0enja, %orise se
sl$(ajne promjenji!e. Ba anali'$ i sine'$ a%!i" modela, %ao i 'a anali'$ re'$laa
sim$la#iono& e%sperimena, n$0no je po'na!anje osno!ni" %on#epaa !jero!ano/e i
saisi%e. B*o& o&a, $ o!om prilo&$ dajemo %raa% pre&led osno!ni" %on#epaa
!jero!ano/e i saisi%e *e' dealjno& $d$*lji!anja $ do%a'e %oji se mo&$ na/i $ liera$ri.
O'na%e $ o!om po&la!lj$ s$ pre$'ee i' na!edeni" re4eren#i.
S!e do&a1aje !e'ane 'a jedn$ poja!$ ili pro#es dijelimo $ ri %laseC
V nemo&$/i do&a1aji,
V si&$rni do&a1aji i
V sl$(ajni do&a1aji.
K. E. Sl$(ajni do&a1aji
U prirodi posoje poja!e %oje se mo&$ pop$no opisai pomo/$ si&$rni" i nemo&$/i"
do&a1aja. 6o s$ poja!e deerminisi(%o& %ara%era. Me1$im, $ prirodi, a naro(io $
dr$)!$, mno&o je !e/i *roj poja!a %oje se ne mo&$ pop$no opisai pomo/$ si&$rni" i
nemo&$/i" do&a1aja.
U'mimo primjer *a#anja %o#%e. Bnamo da /e pri *a#anj$ pasi jedan od *roje!a
b1,2,I,J,K,Ec, ali ne 'namo %oji /e pasi. O!a%!$ !rs$ do&a1aja %oji se $ daoj poja!i
mo&$ os!arii a iso a%o i ne os!arii, na'i!amo sl$(ajni do&a1aji, do% poja!e %oje
i'$(a!amo pre%o sl$(ajni" do&a1aja na'i!amo e%sperimeni. S%$p mo&$/i" is"oda
e%sperimena 'o!emo s%$p elemenarni" do&a1aja, i *ilo %oji re'$la e%sperimena
pop$no se opis$je jednim i samo jednim elemenom i' s%$pa mo&$/i" is"oda. S%$p
elemenarni" do&a1aja mo0e *iiC %ona(an, *es%ona(an i pre*roji!, i *es%ona(an i
nepre*roji!. Prije ne&o )o pre1emo na ra'maranje sl$(ajni" promjenji!i", neop"odno je
isa/i ne%e %ara%erisi%e sl$(ajni" do&a1ajaC
1. Sl$(ajni do&a1aj je pods%$p s%$pa elemenarni" do&a1aja.
2. Nemo&$/ do&a1aj je pods%$p s%$pa elemenarni" do&a1aja %oji nema nijedan elemen,
i o'na(a!a se sa .
I. Ne%a je da sl$(ajan do&a1aj A. S$proan do&a1aj je do&a1aj d %oji se os!ari onda i
samo onda %ada se A ne os!ari.
J. S$proan do&a1aj nemo&$/e& do&a1aja je si&$ran do&a1aj.
K. Daa s$ d!a sl$(ajna do&a1aja A i 7. A%o se s!a%i p$ %ada se os!ari do&a1aj A
os!ar$je i 7 , %a0emo da A impli#ira 7, eA f7g.
E. Ba d!a sl$(ajna do&a1aja A i 7 %a0emo da s$ jedna%i a%o iso!remeno A impli#ira 7 i 7
impli#ira A , j. a%o je eA f 7 i 7 f Ag.
<. Ne%a s$ dai sl$(ajni *roje!i A i 7. Unija do&a1aja A i 7 je do&a1aj %oji se os!ari onda i
samo onda %ada se os!ari *ar jedan od do&a1aja A i 7, i o'na(a!a se sa A h 7.
3. Presje% do&a1aja A i 7 je sl$(ajan do&a1aj %oji se os!ar$je onda i samo onda %ad se
os!are o*a do&a1aja, j. %ada se iso!remeno os!ari do&a1aj A i do&a1aj 7, i o'na(a!a se
sa A i7 ili A7 ili A j 7.
2. Ba d!a do&a1aja A i 7 %a0emo da se me1$so*no is%lj$($j$ a%o je nji"o! presje%
nemo&$/ do&a1aj, j. a%o je A j 7 W.
1@. A%o se d!a do&a1aja A i 7 me1$so*no is%lj$($j$, ada je nji"o!a $nija '*ir i" do&a1aja
i o'na(a!amo o sa A h7 W A U 7.
11. Ba opera#ije $nije i presje%a %oji s$ de4inirani na sl$(ajnim do&a1ajima !a0e sljede/a
ri 'a%onaC
V +om$ai!nosC
A h 7 W 7 h A i A j 7 W 7 j A
V Aso#ijai!nosC
-A h 7. h C W Ah -7 h C. i -A j 7. j C W A j -7 j C.
V Disri*$i!nosC
A j -7 hC. W -A j 7. h -A j C..
K. E.Ajero!ano/a
Ajero!ano/a sl$(ajni" do&a1aja je s!a%a 4$n%#ija de4inirana na sl$(ajnim do&a1ajima %oja
presli%a!a sl$(ajne do&a1aje $ realne *roje!e i %oja ima sljede/e oso*ineC
1. Nene&ai!nos. S!a%om sl$(ajnom do&a1aj$ A 4$n%#ija P pridr$0$je nene&ai!an *roj
P-A..
2. Normiranos. Si&$rnom do&a1aj$ 4$n%#ija P pridr$0$je *roj jedan.
I. Adii!nos. A%o se sl$(ajni do&a1aji C A
1
,A
2
,... me1$so*no is%lj$($j$, onda 4$n%#ija P
pridr$0$je nji"o!oj $niji *roj %oji je jedna% '*ir$ *roje!a %oje 4$n%#ija P pridr$0$je
do&a1ajimaC j.
P-A
1
U A
2
U A
I
U .... W P-A
1
. U P-A
2
. U P-A
I
. U ...
Pore*no je na!esi jo) ne%e oso*ine !jero!ano/eC
1. Ajero!ano/a s$prono& do&a1aja jedna%a jeC P-A. W 1 F P-d..
2. Ajero!ano/a nemo&$/e& do&a1aja jedna%a je n$li.
I. Ajero!ano/a *ilo %o& sl$(ajno& do&a1aja je *roj %oji se nala'i i'me1$ @ k P-A. k 1.
K.2. @. Uslo!na !jero!ano/a
Pra%sa name/e pro*lem nala0enja !jero!ano/e do&a1aja A, a%o se do&a1aj 7 !e/ desio, i
a%!a !jero!ano/a P-AT7. na'i!a se $slo!na !jero!ano/a
) (
) (
) ! (
B
B !
B !

Uslo!na !jero!ano/a 'ado!olja!a s!a ri a%sioma %ojima je de4inirana !jero!ano/a.

K. E..Sl$(ajne promjenji!e
Sl$(ajna promjenji!a
X
"
mo0e se de4inirai %ao promjenji!a %oja predsa!lja is"od
e%sperimena.
A%o sa MWb:
1
, :
2
,:
I
,_c ,o'na(imo re'$la e%sperimena, onda %a0emo da promjenji!a
X
"

mo0e $'ei jedn$ !rijednos i' s%$pa mo&$/i" re'$laa e%sperimena i o na sl$(ajan
na(in.
Pore*no je $!rdii %oli%o (eso, odnosno sa %ojom !jero!ano/om promjenji!a
X
"
$'ima
pojedine !rijednosi i' dao& s%$pa mo&$/i" !rijednosi.
U pra%si se promaraj$ d!ije %ae&orije sl$(ajni" promjenji!i" i oC
V dis%rene i
V %onin$alne.
Promjenji!a
X
"
na'i!a se sl$(ajna promjenji!a dis%reno& ipa a%o !rijednosi %oje ona
mo0e $'ei o*ra'$j$ %ona(an ili pre*roji! ni' realni" *roje!a b:1, :2 ,:I,_c a $'imanje
s!a%e od o!i" !rijednosi je sl$(ajan do&a1aj sa odre1enom !jero!ano/om.Ba promjenji!$
X
"
%a0emo da je sl$(ajna promjenji!a %onin$alno& ipa a%o $'imanje *ilo %oje !rijednosi
i' iner!ala -F l=U l. predsa!lja sl$(ajan do&a1aj i a%o posoji 4$n%#ija 4-:. a%!a da je
!jero!ano/a da /e se M na/i $ proi'!oljno maloj o%olini a(%e : $
Iner!al$
1
]
1

2
#
2
x
x
x
x
K. E. 9$n%#ija &$sine raspodjele i 4$n%#ija raspodjele
9$n%#ija 4-:. na'i!a se 4$n%#ija &$sine raspodjele sl$(ajne promjenji!e
X
"
. 9$n%#ija
&$sine 4-:. mora da 'ado!olji sljede/a d!a $slo!aC Ajero!ano/e da se sl$(ajna
promjenji!a na1e $ ne%om iner!al$ -:
1
,:
2
. je
U pra%si je (eso pore*an podaa% o !jero!ano/i da sl$(ajna promjenji!a
X
"
$'me
!rijednos ne manj$ od :, pri (em$ je : $naprijed odre1en *roj i' iner!ala -F l=U l.. Npr.
ineres$je nas do&a1aj da /e $ a$omas%oj ele4ons%oj #enrali *roj po'i!a *ii manji od
ne%o& *roja %oji predsa!lja %apa#ie #enrale. 6a !jero!ano/a jeC
P-M^:.W1FP-M^:.
9$n%#ija raspodjele sl$(ajne promjenji!e
X
"
je 4$n%#ija 9-:. %oja 'a s!a%o : i' -F l=U l.
predsa!lja !jero!ano/$ da sl$(ajna promjenji!a M ne/e $'ei !rijednos !e/$ od ', j. 9-:.
W P-Mk'.. Gra4i(%i pri%a' je da na Sl. 13.

Sli%a 13. Gra4i(%i pri%a' 4$n%#ije &$sine raspodjele i 4$n%#ije raspodjele sl$(ajne
promjenji!e
9$n%#ije raspodjele o%ara%erisana je sljede/im oso*inamaC
1. 9$n%#ija raspodjele ima !rijednosi i'me1$ n$la i jedan, j. @k9-'.k1.
2. 9-F l.W@.
I. 9-U l. W 1.
J. 9$n%#ija 9-:. je monoono neopadaj$/a 4$n%#ija.
K. +od sl$(ajne promjenji!e
X
"
dis%reno& ipa 4$n%#ija raspodjele 9-:. je sepenasa
4$n%#ija %oja $ a(%ama ima s%o%o!e jedna%e od&o!araj$/im !jero!ano/ama.
E. A%o je
X
"
nepre%idna sl$(ajna promjenji!a 4$n%#ijom &$sine raspodjele, 4-:., ada je 'a
s!a%o
K.J. @.6rans4orma#ija sl$(ajne promjenji!e
Ne%a sl$(ajna promjenji!a
X
"
ima 4$n%#ij$ raspodjele 9-:., sa 4$n%#ijom &$sine
raspodjele 4-:.. A%o sl$(ajna promjenji!a
Y
"
predsa!lja 4$n%#ij$ od sl$(ajne promjenji!e
X
"
, ada G-8. predsa!lja 4$n%#ij$ raspodjele d!ije sl$(ajne promjenji!e, a &-8. 4$n%#ij$
&$sine raspodjele.
A%o je "-:. ras$/a 4$n%#ija, ada je
U sl$(aj$ linearne rans4orma#ije YWaMU*, 4$n%#ija raspodjele G-8. se odre1$je %aoC
Do% se 4$n%#ija &$sine raspodjele nala'i %ao i'!od G-8., j.
K.J. @.N$meri(%e %ara%erisi%e 4$n%#ije raspodjele
Pr!a &r$pa parameara sl$(ajni" promjenji!i" sa ne%om raspodjelom s$ parameri %oji
po%a'$j$ #enraln$ enden#ij$ raspodjele, i o s$C
V arimei(%a sredina -
X
"
.,
V maemai(%o o(e%i!anje, o(e%i!ana !rijednos -E-:..
V "armonijs%a sredina -P.,
V &eomerijs%a sredina -G.,
V mod$s - M
@
. i
V medijana - M
e
..
Maemai(%o o(e%i!anje o%ara%erisano je sljede/im oso*inamaC
1. Maemai(%o o(e%i!anje od %onsane # jedna%o je #.
2. O(e%i!anje proi'!oda %onsane # i 4$n%#ije &-M. jedna%o je
proi'!od$ e %onsane # i o(e%i!anja 4$n%#ije &-M.,jC
Eb#&-M.c W #Eb&-M.c.
I. O(e%i!anje '*ira d!ije 4$n%#ije sl$(ajne promjenji!e jedna%o je '*ir$ nji"o!i" o(e%i!anja,
j.
Eb&-M.U"-M.cWEb&-M.cUEb"-M.c.
J. O(e%i!anje linearne 4$n%#ije sl$(ajne promjenji!e jedna%o je linearnoj 4$n%#iji
o(e%i!anja e promjenji!eC
YWaMU* E-Y.WaE-M.U*.
K. O(e%i!anje linearne %om*ina#ije d!ije sl$(ajne promjenji!e
X
"
i
Y
"
, je jedna%o linearnoj
%om*ina#iji nji"o!o& o(e%i!anja, B W aM U *Y= E-B. W aE-M. U *E-Y.. O(e%i!anje '*ira ili
ra'li%e a%!e d!ije sl$(ajne promjenji!e jedna%o je '*ir$, odnosno ra'li#i nji"o!i"
o(e%i!anjaC
E-M m Y.WE-M. m E-Y..
Parmonijs%a sredina je daa pre%o o(e%i!anja re#ipro(ne !rijednosi sl$(ajne promjenji!e
i'ra'om
Geomerijs%a sredina je daa i'ra'om,
lo& G W E-lo& M..
Mod$s sl$(ajne promjenji!e M je ona !rijednos M
@
'a %oj$ raspodjela odnosno &$sina ima
naj!e/$ !rijednos. Medijana je ona !rijednos sl$(ajne !eli(ine M
e
'a %oj$ je C
Dr$&a &r$pa parameara s$ parameri %oji predsa!ljaj$ mjere !arija*ilnosi sl$(ajne
promjenji!e, o s$C
V srednja de!ija#ija,
V !arijansa,
V sandardna de!ija#ija i
V %oe4i#ijen !arija#ije.
Srednja de!ija#ija je maemai(%o o(e%i!anje apsol$ne !rijednosi ra'li%e M i nje&o!o&
o(e%i!anja, j.
Aarijansa sl$(ajne promjenji!e
X
"
predsa!lja maemai(%o o(e%i!anje %!adraa
ods$panja sl$(ajne promjenji!e M od nC
Oso*ine !arijanseC
1. Aarijansa sl$(ajne promjenji!e
X
"
je jedna%a n$li onda i samo onda %ada je MW#ons.
2. A%o je sl$(ajna promjenji!a Y linearna 4$n%#ija Y W a M U *, ada je !arijansa Y jedna%a
I. Maemai(%o o(e%i!anje %!adraa ra'li%e M i %onsane # je minimalno a%o je a
%onsana # W n, a nje&o!a minimalna !rijednos je jedna%a !arijansi sl$(ajne promjenji!e
X
"
, j.
Sandardna de!ija#ija sl$(ajne promjenji!e
X
"
je po'ii!na !rijednos %orena !arijanse.
+oe4i#ijen !arija#ije sl$(ajne promjenji!e
X
"
je pro#jen$alno i'ra0en %oli(ni%
K. E. Sandardi'o!ana sl$(ajna promjenji!a
Na %raj$ mo0emo $!esi sanadardi'o!an$ sl$(ajn$ promjenji!$ %oja predsa!lja odnosC
Maemai(%o o(e%i!anje sl$(ajne promjenji!e B jedna%o je n$li, )o se mo0e i do%a'aiC
Aarijansa sl$(ajne promjenji!e B jedna%a je jedini#i, j. o W1 )o se na sli(an na(in mo0e
do%a'ai.
K. E. 6ipi(ne raspodjele sl$(ajni" promjenji!i"
K.E. @. Dis%rena $ni4ormna raspodjela
Dis%rena $ni4ormna raspodjela sl$(ajne promjenji!e M mo0e se &ra4i(%i predsa!ii na
sljede/i na(inC
Sli%a P.2 9$n%#ije raspodjele i &$sine raspodjele 'a $ni4ormn$ dis%ren$ raspodjel$
Sl$(ajna promjenji!a
X
"
$'ima !rijednosi i' s%$pa b :
1
, :
2
, :
1,_,
:
n
c. Ajero!ano/a da
sl$(ajna promjenji!a
X
"
$'ima !rijednos je i :
pri (em$ je maemai(%o o(e%i!anje
do% je !arijansa jedna%a
Od&o!araj$/om analo&ijom mo0e se de4inirai i %onin$alna $ni4ormna raspodjela.
K.E. @. +onin$alna $ni4ormna raspodjela
+onin$alna $ni4ormna raspodjela mo0e se &ra4i(%i pri%a'ai na Sl. 12C
Sli%a 12 9$n%#ije raspodjele i &$sine raspodjele 'a $ni4ormn$ %onin$aln$ raspodjel$
&dje je :MWea,* g iner!al $ R, i

'

<

"rugacije
b x a
a b
x f
0
1
) (
Ajero!ano/a da /e se sl$(ajna promjenji!a
X
"
na/i $ iner!al$ b p, qc jedna%a jeC
U pra%si se (eso %orisi sl$(ajna promjenji!a na 5jedini(nom iner!al$5,
$lu%ajna promjenji&a sa uniformnom raspodjelom na jedini%nom in'er&alu koju ozna%a&amo sa r
"
,
koris'i se, osim u osno&nom obliku, i za (eneriranje dru(i) 'ipo&a raspodjela.
K.E. @. E%sponen#ijalna raspodjela
Ba predsa!ljanje realni" poja!a %ao )o s$ dola'a% %$pa#a $ samoposl$&$, poja!a
ele4ons%i" po'i!a, poja!a %!aro!a na ma)ini, i dr$&i" sisema opsl$0i!anja, is%$s!om je
$!r1eno da je najpo&odniji o*li% e%sponen#ijalna raspodjela. Do&a1aje $ o%!ir$
e%sponen#ijalne raspodjele mo0emo predsa!ii na Sl. 2@,C
Sli%a 2@. Do&a1aji sa e%sponen#ijalnom raspodjelom
Ba o!$ raspodjel$ !a0e pola'ne preposa!%eC
1. !rijeme nas$panja do&a1aja ne 'a!isi od pre"odno& do&a1aja,
2. !jero!ano/a da do&a1aj nas$pi $ malom iner!al$ !remena propor#ijalna je d$0ini o&
iner!alaC
&dje je
ra0ena raspodjela 'a t
"
.
A%o
pa je ra0ena raspodjelaC
do% je 4$n%#ija &$sine raspodjeleC
Maemai(%o o(e%i!anje parameara o!e raspodjele jedna%o jeC
Sandardna de!ija#ija je a%o1er jedna%a 1T\.
K.E. @. PoissonFo!a raspodjela
Ba sl$(ajn$ promjenji!$
X
"
%a0emo da ima PoissonFo!$ raspodjel$ a%o mo0e $'ei
!rijednos % i' ni'a nene&ai!ni" #jeli" *roje!a e@,1,2,I,...g sa !jero!ano/om
pri (em$ je \^@, realan *roj i predsa!lja paramear raspodjele. A%o iner!ali i'me1$ d!a
s$sjedna do&a1aja - t
"
. imaj$ e%sponen#ijaln$ raspodjel$, ada je !jero!ano/a da se n
do&a1aja desi na iner!al$ 6 jedna%aC
&dje je n
"
*roj do&a1aja $ jedini#i !remena.
Sli%a P.K O*li#i PoissonFo!i" raspodjela 'a ra'li(ie odnose
K.E. @. Normalna -Ga$ssFo!a. raspodjela
+orisi se 'a predsa!ljanje so"asi(%i" poja!a $no)enjem )$ma $ deerminisi(%e
promjenji!e. De4inirana je sa 2 paramera
V n F srednja !rijednos
V o F sandardna de!ija#ija
9$n%#ija sandardi'o!ane. normalne raspodjele 'a %oj$ !a0i da je nW@ i o W1 ima o*li%C
Gra4i(%i o*li% 4$n%#ije raspodjele i 4$n%#ije &$sine raspodjele 'a normaln$ raspodjel$ da
je na Sl. 21. .

Sli%a 21. Normalna raspodjela
Na dr$&om &ra4i%on$ je sandardi'o!ana normalna raspodjela sa !rijednosima n W@ o
W1.
K. E. Generiranje sl$(ajni" *roje!a
U o%$ spe#i4i%a#ije so"asi(%i" modela 'a promjenji!e %oje opis$j$ promjen$ !remena,
$la'a i sanja, de4ini)$ se saisi(%e raspodjele %oje i" opis$j$ sa najmanjom &rje)%om $
odnos$ na realni sisem. Pri sim$la#iji a%o de4inirani" modela ja!lja se pore*a 'a
ra($nars%im al&orimima %oji /e &enerirai sl$(ajne promjenji!e 'a opisi!anje promjena
!remena i sanja $ model$ sa ne%om 'adaom raspodjelom. U saisi(%oj eoriji se
do%a'$je da je sl$(ajn$ promjenji!$ sa 'adaom raspodjelom mo&$/e &enerirai na osno!$
jedne ili !i)e ne'a!isni" sl$(ajni" promjenji!i" sa $ni4ormnom raspodjelom. Na aj na(in se
pro*lem s!odi na &eneriranje sl$(ajne promjenji!e sa $ni4ormnom raspodjelom. Sl$(ajn$
promjenji!$ sa $ni4ormnom raspodjelom mo&$/e je do*ii jednom od sljede/i" meodaC
V man$alne meode,
V a*ele sl$(ajni" *roje!a,
V meode 'a rad sa analo&nim ra($narima i
V meode 'a rad sa di&ialnim ra($narima.
K.<. @. Man$alne meode
Man$alne meode s$ malo& opse&a i '*o& o&a s$ neprimjenlji!e $ sim$la#iji. E!en$alno
se mo&$ %orisii 'a o*$(a!anje %adro!a. U o!e meode spadaj$C i'!la(enje *roje!a i'
%$ije, *a#anje %o#%i#a id.
K.<. @. 6a*ele sl$(ajni" *roje!a
6a*ele sl$(ajni" *roje!a s$ serije sl$(ajni" *roje!a -S7. %oji se proi'!ode na po&odan
na(in, pomo/$ ne%o& 4i'i(%o& i'!ora ili ne%om od meoda i'!la(enja *roje!a. Naj!e/a do
sada p$*li%o!ana a*ela sl$(ajni" *roje!a, sadr0i 1.@@@.@@@ #i4ara.7roje!i s$ do*i!eni na
sljede/i na(in. 7io je %onsr$iran spe#ijalan r$le %oji se po%reao i 'a$sa!ljao $' pomo/
ele%roni%e. Po%reni dis% se na&lo 'a$sa!ljao i *irala se #i4ra %oj$ je po%a'i!ala sreli#a
O!a%o do*i!ene #i4re se s%$pljaj$ $ (e!oro#i4rene ili peo#i4rene *roje!e i $nose $ a*el$
sl$(ajni" *roje!a. Ia%o o!a%a! pos$pa% posjed$je s!a s!ojs!a sl$(ajnosi, ipa% s$ se
posle d$0e& !remena po(ele da do*ijaj$ #i4re %oje, prema pro!jeri saisi(%im esom, nis$
imale ra!nomjern$ raspodjel$.
K.<. @. Meode 'a &eneriranje S7 na analo&nom ra($nar$
O!e se meode *a'iraj$ na %ori)enj$ sl$(ajni" 4i'i(%i" pro#esa %oji se od!ijaj$ $
analo&nom ra($nar$ i daj$ 5pra!e sl$(ajne *roje!e5. Nepodesne s$ 'a rad, jer $ sl$(aj$
pono!ljene sim$la#ije sa isim redoslijedom sl$(ajni" *roje!a, 4i'i(%i pro#es daje no!e
sl$(ajne *roje!e.
K.<. @.Meode 'a &enerisnje S7 na di&ialnom ra($nar$
Meode 'a &eneriranje sl$(ajni" *roje!a *a'iraj$ se na sljede/im pos$p#imaC
1. +ori)enje 4i'i(%i" i'!ora U ATD %on!er'ija,
2. +ori)enje a*ela sl$(ajni" *roje!a na dis%o!ima ra($nara,
I. +ori)enje al&oriama 'a do*i!anje pse$dosl$(ajni" *roje!a.
+ori)enje 4i'i(%i" i'!ora -*ijeli )$m, radioa%i!ni raspad. i %on!er'ija 4i'i(%i" !eli(ina $
di&ialne je s%$p i nepris$pa(an pro#es 'a s!a%odne!n$ primjen$. 6a*ele sl$(ajni"
*roje!a na maso!nim memorijama ra($nara s$ do*ar ali spor na(in 'a do*ijanje sl$(ajni"
*roje!a pri sim$la#ijama sas!im prosje(ni" sisema %oji $ o%$ sim$la#ije ra0e ne%oli%o
miliona sl$(ajni" *roje!a. Al&orimi 'a &eneriranje pse$dosl$(ajni" *roje!a s$ *r' na(in 'a
&eneriranje sl$(ajni" *roje!a. Me1$im %!alie a%!i" &eneraora 'a!isi od al&orima i
ra($nara na %ome se implemenira. D$0ina se%!en#e *roje!a *e' pona!ljanja je
o&rani(ena a $ni4ormnos i re'ol$#ija mo0e da *$de promjenji!a. B*o& o&a je pore*no
prije $pore*e o!a%!i" &eneraora ispiai nji"o!$ re'ol$#ij$, $ni4ormnos i d$0in$
se%!en#e sl$(ajni" *roje!a *e' pona!ljanja sandardnim saisi(%im meodama -npr. r
2
es. i $!rdii da li do*i!ene %ara%erisi%e od&o!araj$ 'a"je!ima modela. Me1$im, *e'
o*'ira na na!edene nedosa%e al&oriams%i" &eneraora sl$(ajni" *roje!a -GS7., danas
s$ pree0no $ $pore*i o!a%!i &eneraori. Od i'*ora al&orima 'a!isi i %!alie &eneraora.
Posoje mno&i al&orimi 'a &eneriranje sl$(ajni" *roje!a, ali se $&la!nom %orise
%on&r$enni &eneraori. Nji" %ara%eri)e jednosa!nos i *r'ina.
K.<. @.Linearni %on&r$enni GS7
Da *ismo o*jasnili me"ani'am rada %on&r$enni" &eneraora sl$(ajni" *roje!a pore*no je
najprije de4inirai )a s$ o %on&r$enni *roje!iC +on&r$enni *roje!i s$ a%!i *roje!i %oji s$
me1$so*no djelji!i *e' osa%a. +orise/i oso*ine %on&r$enni" *roje!a, mo0emo de4inirai
sljede/e !rse linearni" %on&r$enni" &eneraora pse$doF sl$(ajni" *roje!a sa $ni4ormnom
raspodjelomC
1. M$lipli%ai!ni
m a # #
i i
mod ) (
1


2. Mje)o!ii
m c a # #
i i
mod ) (
1
+

I. Adii!ni
m b # a # #
i i i
mod ) (
1 1
+


&dje s$C
B
i
F pse$do sl$(ajni *roj,
B
@
F po(ena !rijednos ili sjeme &eneraora,
a F m$lipli%aor,
* F %onsana,
# H %onsana
m F mod$l$s.
Od na!edeni" &eneraora, naj!i)e je $ $pore*i linearni m$lipli%ai!ni %on&r$enni
&eneraor pse$dosl$(ajni" *roje!a, pa /e njem$ *ii pos!e/ena pose*na pa0nja. Linearni
mlipli%ai!ni %on&r$enni &eneraor sl$(ajni" *roje!a &eneri)e sl$(ajne *roje!e po
sljede/oj 4orm$liC
m b # a #
i i
mod ) * (
1
+

&dje s$ C
B
i
F pse$dosl$(ajni *roj,
B
@
F po(ena !rijednos -sjeme. se%!en#e pse$do sl$(ajni" *roje!a,
a F m$lipli%aor,
* F *roj *io!a #jelo*rojne promjenji!e $ ra($nar$.
Do%a'$je se da je ma%simalna mo&$/a d$0ina ni'a &enerirani" *roje!a, *e' pona!ljanja
N
ma:
W mF1. Da *i se posi&lo ma%simalno mo&$/e N
ma:
, a i re*a da isp$nja!aj$ sljede/e
$slo!e
ada jeC

+!alie &eneraora sl$(ajni" *roje!a pr!ens!eno 'a!isi od *roja *io!a #jelo*rojne
promjenji!e. Po&odno i'a*ranim m$lipli%aorom, 'a isi *roj *io!a #jelo*rojne promjenji!e
mo&$/e je po*olj)ai %!alie &eneraora 'a <KS. U liera$ri posoji ni' rado!a %oji se *a!e
pro*lemai%om i'*ora m$lipli%aora.
K. E.6eso!i 'a pro!jer$ GS7
Pse$dosl$(ajni *roje!i do*i!eni i' &eneraora sl$(ajni" *roje!a re*a da 'ado!olje oso*ine
%oje se odnose na $ni4ormnos raspodjele $n$ar iner!ala -@,1. i ne'a!isnos poja!lji!anja.
Naime, ia%o je &eneriranje *roje!a linearnim %on&r$ennim &eneraorima sro&o
deerminisi(%i al&oriam, &enerirani *roje!i moraj$ da 'ado!olje odre1ene saisi(%e
eso!e i da se smaraj$ sl$(ajnim.
K.3. @. %Fes
O!aj es sl$0i 'a ispii!anje da li ne%i s%$p &enerirani" sl$(ajni" *roje!a ima
preposa!ljeni raspored. Ne%i s%$p od n elemenaa -sl$(ajni" *roje!a. mo0e se &r$pirai
prema ne%oj oso*ini $ r &r$pa. Ne%a se $ iFoj &r$pi na1e 4
i
elemenaa a%o da jeC
4
1
U 4
2
U_U 4
r
W n
Ajero!ano/a da /e se elemen : na/i $ &r$pi 4
i
je p
i.
Po'nao je da *roj elemenaa %oji
prema eorijs%oj raspodjeli re*a da se na1$ $ iFom iner!al$ np
i.
Da *i preposa!%a - P
@
.
da dai s%$p podle0e odre1enoj raspodjeli *ila $ !a0nos, re*a da se na1e !rijednos
i'ra'a
2-4
i
Fnp
i
.
i da se ona $sporedi sa !redno/$ % %oja se nala'i $ a*li#ama 'a rF1 sepene slo*ode i 'a
!jero!ano/$ %oja od&o!ara 'adaom ni!o$ 'na(ajnosi. A%o je %k%
@
smara se da s%$p
podle0e preposa!ljenoj raspodjeli, j $s!aja se "ipoe'a P
@
= U$ s$pronom se "ipoe'a
od*a#$je.
K.3. @. +olmo&oro!FSmirno! es
O!aj es omo&$/a!a pore1enje da li ispii!ani s%$p sl$(ajni" *roje!a podle0e
preposa!ljenoj raspodjeli. Ne%a je &enerirano n sl$(ajni" *roje!a. 6re*a pr!o o*a!ii
nji"o!o sre1i!anje po !eli(ini, j.
:
1
k:
2
k:
n.
+od $ni4ormne raspodjele, !jero!ano/a poja!lji!anja s!a%o& od nji" i'nosi 1Tn.
+$m$lai!na 4$n%#ija raspodjele mo0e se %onsr$irai na aj na(in )o /e %od s!a%o& : do/i
do porasa 4$n%#ije 'a 1Tn. Po)o je %$m$lai!na 4$n%#ija $ni4ormne raspodjele 9n -:.
po'naa, o se mo0e i'ra($nai i'ra'omC
U%oli%o je D
n
-:. manje od %rii(ne !rijednosi d
@
'a pra& 'na(ajnosi p, n$la "ipoe'a
-"ipoe'a da se radi o $ni4ormnoj raspodjeli. *i/e pri"!a/ena.
Prednos o!o& esa nad %Fesom je $ ome )o se mo&$ esirai i mali s%$po!i *roje!a.
Me1$im, pore*a da se *roje!i srede po redoslijed$ 'a"je!a dosa memorijs%o& prosora,
jer je *roj &enerirani" *roje!a o*i(no !rlo !eli%i. Posoji i (ia! ni' dr$&i" eso!a 'a
pro!jer$ %!aliea &eneraora sl$(ajni" *roje!a %ao )o s$C
V po%er es,
V es serije isi" #i4ara,
V iner!alni es i
V eso!i %orela#ije,
ali se oni rje1e %orise.
K. E.Generiranje sl$(ajne promjenji!e sa 'adaom raspodjelom
Sl$(ajne promjenji!e (ije !rijednosi &eneri)emo $ model$ podlije0$ ne%oj raspodjeli, %oja
mo0e *ii eorijs%a ili empirijs%a, a po prirodi %onin$alna ili dis%rena. Posoji ne%oli%o
meoda 'a &eneriranje !rijednosi sl$(ajni" promjenji!i" na di&ialnim ra($narima, %ao )o
s$C
V meoda in!er'ne rans4orma#ije
V meoda od*a#i!anja,
V meoda pra!o$&aone apro%sima#ije i
V meoda s$miranja.
Bajedni(%i 'adaa% 'a o!e meode je da &eneri)$ sl$(ajn$ promjenji!$ sa ne%om dr$&om
raspodjelom, a%o raspola0emo &eneraorom sl$(ajni" *roje!a sa $ni4ormnom raspodjelom.
Preposa!lja se da je &eneraor normiran.
K.2. @ Meoda in!er'ne rans4orma#ije
U!odi se smjena )
"
(
"
r $ X a%!a da sl$(ajnoj promjenji!oj
X
"
od&o!ara 0eljena 4$n%#ija
raspodjele 9-M..
Primjena o!e meode o&rani(ena je na 4$n%#ije raspodjele %oje imaj$ in!er'n$ 4$n%#ij$ i
monoone s$. U&la!nom se primjenj$je 'a &eneriranje sl$(ajni" promjenji!i" sa
e%sponen#ijalnom raspodjelom.
Sli%a P.< Gra4i(%i pri%a' meode in!er'ne rans4orma#ije
K.2. @. Meoda od*a#i!anja
Uslo! 'a primjen$ o!e meode je o&rani(en opse& de4iniranosi 4$n%#ije &$sine raspodjele.
A%o se na po!r)ini -*Fa.s# &eneri)e ni' a(a%a sa $ni4ormnom raspodjelom i a%o se od*a#e
s!e a(%e %oje padaj$ i'nad %ri!e 4-M. preosale a(%e ima /e 4$n%#ij$ &$sine raspodjele
4-M..
Al&oriam C
REPEA6
&eneri)i r
1
i r
2
=
M
1
CW-*Fa.sr
1
Ua=
UN6IL r
2
t4-M
1
.
MCWM
1
S o*'irom na o da se prili%om s!a%o& proma)aja nano!o &eneri)$ sl$(ajni *roje!i sa
$ni4ormnom raspodjelom, %ao i na o se ro)i i'!jesno ra($nars%o !rijeme, 'a primjen$ o!e
meode po&odnije s$ raspodjele %oje imaj$ !e/$ po!r)in$ o&rani(en$ aps#isom i %ri!om
4$n%#ije raspodjele.
Sli%a P.3 Gra4i(%i pri%a' meode od*a#i!anja
K.2. @.Meoda pra!o$&aone apro%sima#ije
Meoda pra!o$&aone apro%sima#ije %orisi se 'a &eneriranje empirijs%i" raspodjela, %ada
je 4$n%#ija raspodjele monoona i 'adaa paro!ima a(a%a. +od mno&i" realni" pro*lema,
!jero!ano/a da /e se desii do&a1aj i'ra0a!a se $ !id$ empirijs%i" podaa%a. 6i poda#i se
mo&$ &r$pirai $ proi'!oljan *roj 4re%!en#ijs%i" %lasa -m. %oje sa(inja!aj$ "iso&ram.
S!a%a %lasa je predsa!ljena pra!o$&aoni%om (ija se donja i &ornja &rani#a mo&$ o'na(ii
sa M
jF1
, M
j
, jW1,2,...,m. U%$pan *roj reali'a#ija sl$(ajne promjenji!e $ o%!ir$ jedne %lase se
na'i!a apsol$na 4re%!en#ija i o'na(a!a se sa n
j
, jW1,2,...,m. Relai!na 4re%!en#ija s!a%e
%lase, 4
j
W1Tn predsa!lja !jero!ano/$ da /e reali'a#ija sl$(ajne promjenji!e
X
"

!rijednos i' %lase j na Sl. 22. tj:
Sli%a 22. Piso&ram raspodjele relai!ni" 4re%!en#ija
B*ir relai!ni" 4re%!en#ija je jedna% jedini#i, odnosnoC
.
Na osno!$ do*i!eno& "iso&rama mo0e se la%o %onsr$irai 4$n%#ija raspodjele, pri (em$ je
pore*no i'ra($nai %$m$lai!n$ s$m$ pre"odni" 4re%!en#ija -sli%a P.1@., .j.
+$m$lai!na s$ma pre"odni" 4re%!en#ija, Y
j
, predsa!lja !jero!ano/$ da sl$(ajna
!rijednos
X
"
ne prela'i !rijednos M
j
. Da *i omo&$/ili primjen$ meode in!er'ne
rans4orma#ije, pore*no je apro%simai!no odredii 4$n%#ij$ raspodjele, a%o )o se %ro'
%$m$lai!ni "iso&ram pro!la(i %onin$alna %ri!a. 6o se najla%)e mo0e $radii po!la(enjem
se&menaa pra!i" linija, %ao )o je pri%a'ano na sli#i P.1@.
Sli%a P.1@ +$m$lai!na s$ma relai!ni" 4re%!en#ija
Ba do*i!anje od&o!araj$/e !rijednosi
X
"
pore*no je &enerirai $ni4ormno raspodijeljen
sl$(ajni *roj [ ) 1 , 0
"
r i %orisii jedna(in$ 'a linearn$ inerpola#ij$, j.
)o je il$sro!ano na Sl. 2I.
Sli%a 2I. Linearna apro%sima#ija 4$n%#ije raspodjele
Jedini preosali pro*lem jese odre1i!anje %lase %oja od&o!ara
sl$(ajnoj !eli(ini r
"
. 6o se mo0e rje)ii od&o!araj$/im prera0i!anjem, sar$j$/i od %rajnje
lije!e %lase -j. jW1. i s$%#esi!nim pore1enjem !rijednosi r
"
sa !rijednosima Yj. 6ra0ena
%lasa je pr!a %lasa 'a %oj$ je j
Y r
"
. Pri implemena#iji o!e meode na ra($nar$ moraj$
*ii po'nae sljede/e !rijednosiC donja i &ornja &rani#a ap#ise 4$n%#ije raspodjele
-aWM
@
,*WM
m
., %ao i !rijednosi %$m$lai!ni" 4re%!en#ija Y
j
-sli%a P.1@.. Ba sl$(aj %ada s$
%lase jedna%i" )irina, nji"o!e &rani#e se ra($naj$ na sljede/i na(inC
U%oli%o %lase "iso&rama nis$ jedna%e )irine, pore*no je pored spomen$i" !rijednosi
$(iai i &rani#e s!i" %lasa Mj, jW@,1,...,m. Gornje jedna(ine se mo&$ modi4i%o!ai $
sljede/im sl$(aje!imaC
1. U%oli%o je 4$n%#ija raspodjele 'adaa analii(%i, a pore*no je 5pripremii5 is$ %ao
$la' $ ne%i od sim$la#ioni" pro&rama, ada je mo&$/e i'!r)ii podjel$ !rijednosi
4$n%#ije raspodjele na jedna%e iner!ale, 'a %oje je pore*no i'ra($nai !rijednosi M
i
,
iW1,2,...,n..
2. A%o je po0eljno i'jedna(ii !rijednosi 4re%!en#ija %lasa $ "iso&ram$, ada je
pore*no 4ormirai %lase ra'li(ii" )irina. U om sl$(aj$ s$ !rijednosi 4$n%#ije
raspodjele, %oje
od&o!araj$ &rani#ama %lasa, na jedna%im rasojanjima.
I. +ada se 'a"je!a e4i%asniji al&oriam 'a prera0i!anje, pri (em$ &rje)%a
apro%sima#ije nije %rii(na, mo&$/e je i'!r)ii podjel$ !rijednosi 4$n%#ije raspodjele -Y.
na jedna%e iner!ale, 'a %oje je pore*no i'ra($nai !rijednosi M.
U na!edenim sl$(aje!ima, mo&$/e je %orisii sljede/i al&oriam,
%oji je e4i%asniji $ ra($ns%om smisl$C &eneri)i r
"
=
&dje je
K.2. @.Meoda s$miranja
O!a meoda se %orisi 'a &eneriranje Normalne -Ga$ssFo!e. raspodjele. Basni!a se na
primjeni #enralne &rani(ne eoreme. Cenralna &rani(na eorema se mo0e 4orm$lirai na
sljede/i na(inC
Ne%a je
n
X X X
"
,...,
"
,
"
2 1
ni' ne'a!isni" sl$(ajni" promjenji!i" sa jedna%im !jero!ano/ama,
s!a%a sa srednjom !rijedno)/$ n
:
i %ona(nom !arijansom
2
x
. Nji"o!a srednja !rijednos
daa je sljede/im i'ra'omC
6ada promjenji!a
%on!er&ira %a sandardnoj normalnoj raspodjeli sa srednjom !rijedno)/$ n i sandardnom
de!ija#ijom oTn, j. 'a do!oljno !eli%o n ra'li%a i'me1$ promjenji!e Y i sandardi'o!ane
normalne promjenji!e mo0e se 'anemarii i' pra%i(ni" ra'lo&a. Prema ome, da *i
&enerirali $'ora% i' sandardne normalne raspodjele, mo0emo $'ei n ne'a!isni"
$ni4ormno raspodijeljeni" sl$(ajni" *roje!a
[ ) 1 , 0
"

i
r
sa srednjom !rijedno)/$
2 ! 1 )
"
(
i
r %
i
!arijansom 12 ! 1 )
"
(
2

i
r % . Sl$(ajna promjenji!aC
ima normaln$ raspodjel$ sa srednjom !redno)/$ n$la i !arijansom jedan --E-B.W@, E-BFn .
2
W1. %ada n Xl .Bado!olja!aj$/i re'$lai apro%sima#ije do*ijaj$ se 'a nW12 $ %om
sl$(aj$ &ornja jedna(ina posajeC
U%oli%o je pore*no &enerirai $'or%e i' nesandardi'o!ane normalne raspodjele, pore*no
je %orisii sljede/i i'ra'C
K.2. @. 7o:FM$llerFo! meoda
7o:FM$llerFo! meod je e&'a%an meod %oji %orisi d!ije ne'a!isne pse$doFsl$(ajne
promjenji!e r
1
i r
2
%oje se %orise 'a &eneriranje sandardi'o!ani" normalno raspodijeljeni"
sl$(ajni" promjenji!i" %ori)enjem o*a ili jedno& od sljede/i" i'ra'aC
U%oli%o je pore*no &enerirai $'or%e i' nesandardi'o!ane normalne raspodjele, pore*no
je %orisii sljede/i i'ra'C
+od meode s$miranja pore*no je 'a s!a%o B imai na raspola&anj$ 12 ra'li(ii"
!rijednosi i
i
r
"
, do% s$ %od 7o:FM$llerFo!e meode pore*ne samo d!ije a%!e !rijednosi.
Me1$im, o!aj meod 'a"je!a i'ra($na!anje %!adrano& %orena, lo&arima, %osin$sne ili
sin$sne 4$n%#ije, )o 'a"je!a !i)e ra($nars%o& !remena ne&o )o je pore*no 'a
odre1i!anje jednosa!ne s$me. 6a%o1er, a(nos re'$laa 'a!isi i od $&ra1eni" 4$n%#ija
-*i*lioe(%i" popro&rama. 'a i'ra($na!anje %!adrano& %orena, lo&arima, %ao i sin$sne i
%osin$sne 4$n%#ije.
E <. SIMULACIJA DIS+RE6NIP DOGAuAJA
Sim$la#ija dis%reni" do&a1aja je meoda sim$la#iono& modeliranja sisema %od %oji" se
dis%rene promjene sanja $ sisem$ ili nje&o!om o%r$0enj$ do&a1aj$ dis%onin$alno $
!remen$. U&la!nom se %orisi 'a anali'$ dinami(%i" sisema sa so"asi(%im
%ara%erisi%ama. S o*'irom da se pod do&a1ajem podra'$mije!a dis%rena promjena
sanja eniea sisema -j. promjenji!e %oja opis$je o sanje., do&a1aj nas$pa $
odre1enom ren$%$ !remena. 6ipi(an primjer sisema sa dis%renim do&a1ajima je *an%a,
&dje se promjenji!e sanja, %ao )o je *roj %lijenaa $ *an#i %ao i sanja na nji"o!im
ra($nima, mijenjaj$ is%lj$(i!o $ odre1enim ren$#ima !remena, %ada %lijen $1e $ *an%$,
i'!r)i ne%$ ransa%#ij$ i i'a1e. Samoposl$&a, ele4ons%a #enrala, *olni#a, ser!is 'a
opra!%$ a$omo*ila, ali i dr$&i sisemi maso!no& opsl$0i!anja, a%o1e s$ primjeri sisema
sa dis%renim do&a1ajima. Promarajmo primjer ser!isa 'a opra!%$ a$omo*ila. Mo0emo
$o(ii ne%oli%o dis%reni" do&a1aja %ao )o s$C dola'a% a$omo*ila $ ser!is, radni%
pri"!aa a$omo*il i po(inje popra!%$, opra!ljeni a$omo*il nap$)a ser!is, id. O!a%!i
do&a1aji predsa!ljaj$ promjene promjenji!i" sisema %oje se de)a!aj$ $ dis%renim
ren$#ima !remena. Dola'a% !o'a(a $ ser!is je dis%rean do&a1aj %oji $!e/a!a 'a jedan
*roj a$omo*ila $ ser!is$, do% odla'a% !o'a(a na%on popra!%e predsa!lja dis%rean
do&a1aj %oji aj *roj $manj$je 'a jedan. Po(ea% popra!%e a$omo*ila je dis%rean do&a1aj
%oji $manj$je 'a jedan *roj a$omo*ila %oji (e%aj$ na opra!%$, id. +a%o s$ !eli(ine $
o!a%!im sisemima naj(e)/e sl$(ajne prirode, &o!orimo o dis%renim so"asi(%im
sisemima. Arijeme pore*no 'a opra!%$ a$omo*ila 'a!isi od ni'a 4a%oraC od slo0enosi
%!ara, od o&a da li ser!is raspola0e delom %oji re*a 'amenii, od o&a da li je 'a opra!%$
pore*na asisen#ija dr$&o& ser!isera, id. Ba modelara sisema, o!a%!e !arija#ije ne
mo&$ se pred!idei, one s$ sl$(ajne !eli(ine. Ba nji"o!o opisi!anje mo&$ se %orisii
ra'li(ii saisi(%i modeli, odnosno raspodele !jero!ano/a %oje od&o!araj$ daoj poja!i.
E. <. 9ormalni opis sisema sa dis%renim do&a1ajima
9ormalni opis sisema dis%reni" do&a1aja mo0e se predsa!ii $re1enom )esor%om M
d
C
) , , , , , ( Y S U &
"

&dje s$C
U F s%$p e%serni" do&a1aja,
S F s%$p se%!en#ijalni" sanja dis%reni" do&a1aja,
Y F s%$p i'la'a,
[ F %!a'iFprijenosna 4$n%#ija= 'adaje se sljede/im 4$n%#ijamaC
[
v
F presli%a!a S X S= po%a'$je $ %oje /e sanje pre/i sisem i'
sanja s, $%oli%o ne nas$pi ni jedan e%serni do&a1aj,
[
e:
F presli%a!a Uw S w 6 X S = po%a'$je $ %oje /e sanje pre/i sisem
i' sanja s, %ada nas$pi do&a1aj $ !remens%om ren$%$ ,
\ F i'la'na 4$n%#ija= presli%a!a S X Y
x F 4$n%#ija nas$panja !remena= presli%a!a SX R
U

@,l
= po%a'$je %oli%o /e d$&o
sisem osai $ sanj$ s, prije ne&o )o nas$pi naredna promjena sanja, pod
preposa!%om da ne/e nas$pii ni jedan e%serni do&a1aj.
E. <. Do&a1aj, a%i!nos i pro#es
+od modela sisema sa dis%renim do&a1ajima, pored %on#epaa %oji opis$j$ sr$%$r$,
%ao )o s$ o*je%i, rela#ije i'me1$ nji" i nji"o!i ari*$i, $!edeni s$ i %on#epi 'a opis
dinami%e. 6o s$C
V do&a1aj,
V a%i!nos i
V pro#es.
Do&a1aj predsa!lja dis%ren$ promjen$ sanja eniea $ sisem$ ili nje&o!om o%r$0enj$.
I'me1$ d!a $'asopna do&a1aja sanje sisema se ne mijenja. On mo0e nas$pii '*o&C
V $las%aTi'las%a prije!rijemeno& eniea $ odnosno i' sisema
-dola'a% no!o& %lijena, odla'a% %lijena., ili
V promjene ari*$a pojedini" o*je%aa sisema -opsl$0ila# $
sisem$ posaje slo*odan ili 'a$'e..
Uslo!ni do&a1aji mo&$ da nas$pe e% %ada je isp$njen $slo! nji"o!o& nas$panja. O*i(no
s$ po!e'ani sa 'a$'imanjem ne%o& res$rsa, odnosno po(e%om a%i!nosi. 7e'$slo!ni
do&a1aji s$ oni (iji je jedini $slo! da e%$/e !rijeme sim$la#ije *$de jedna%o !remen$
nje&o!o& nas$panja. 6o je, po pra!il$, planirano !rijeme 'a!r)e%a ne%e a%i!nosi.
O*i(no s$ po!e'ani sa oslo*a1anjem res$rsa %oji s$ *ili a%i!irani $ o%$ rajanja
a%i!nosi. A%i!nos je s%$p do&a1aja %oji mijenjaj$ sanje jedno& ili !i)e eniea. 6rajanje
a%i!nosi se mo0e $naprijed de4inisai, ali mo0e da 'a!isi i od isp$njenja ne%i" $slo!a $
model$, a%o da je !rijeme 'a!r)e%a a%!e a%i!nosi $ nepo'nao. Ba a%i!nos sa
nepo'naim !remenom 'a!r)e%a $ liera$ri se mo0e na/i i i'ra' 5'adr0a!anje5 a
$&la!nom se odnosi na 'adr0a!anje $ redo!ima (e%anja. Pro#es je ni' $'asopni", lo&i(%i
po!e'ani" do&a1aja %ro' %oje prola'i ne%i pri!rijemeni o*je%. Dr$&im rije(ima, pro#es je
"ronolo)%i $re1ena se%!en#a do&a1aja %oja opis$je jedn$ poja!$ od nasajanja do
erminiranja. U sim$la#iji, pro#es mo0e da o*$"!aa deo ili #elo%$pan 50i!o5 pri!rijemeno&
eniea. Odnos do&a1aja , a%i!nosi i pro#esa mo0e se &ra4i(%i predsa!ii na Sl. 2J.C
$ro!es
Aktivnost ,
Aktivnost #
Dog/# Dog/, Dog/* Dog/' Dog/(
Sli%a 2J. Odnos do&a1aja, a%i!nosi i pro#esa
Ba il$sra#ij$ o!i" pojmo!a posl$0imo se primjerom ser!isa 'a popra!%$ a$omo*ila.
Do&a1aji *i *iliC dola'a% !o'a(a -a$omo*ila. $ ser!is, 'a$'imanje %anala i opo(injanje
popra!%e, 'a!r)ea% popra!%e a$omo*ila, po(ea% pranja a$omo*ila na%on popra!%e,
'a!r)ea% pranja, odla'a% !o'a(a -a$omo*ila. i' ser!isa na%on o*a!ljene popra!%e i
pranja. Bapa'imo a%o1er sljede/e da!e a%i!nosiC ser!isiranje -popra!%a. a$omo*ila i
pranje a$omo*ila -o!e se a%i!nosi ne pre%lapaj$ %ao )o je o sl$(aj sa a%i!nosima na
sli#i..Pro#es *i o*$"!aio s!e do&a1aje od dolas%a !o'a(a $ ser!is do nje&o!o& odlas%a
na%on 'a!r)ene popra!%e i pranja. +orise/i se pre"odno de4iniranim pojmo!ima, mo0emo
opisai sim$la#ij$ dis%reni" do&a1aja na sljede/i na(in
E. <.Ra'!oj sim$la#ije dis%reni" do&a1aja
U o%!ir$ o!o& po&la!lja ra'maraj$ se %lj$(ni elemeni ra'!oja sim$la#oni" pro&rama $
sim$la#iji sisema sa dis%renim do&a1ajima. 6o s$C me"ani'am poma%a !remena, pris$pi
&eneriranj$ do&a1aja i osno!ne srae&ije sim$la#ije.
E.I. @. Me"ani'am poma%a !remena
U sim$la#iji sisema sa dis%renim do&a1ajima %orise se d!a osno!na me"ani'ma poma%a
!remenaC poma% !remena 'a %onsanni priras i poma% !remena na naredni do&a1aj -LaL
i +elon,1232..
E.I.1. @ Poma% !remena 'a %onsanni prira)aj
+od o!e srae&ije, !rijeme $ sim$la#ionom model$ se mijenja a%o da se $!ije% dodaje
%onsanni prira)aj. Na%on s!a%o& poma%a !remena, odnosno a0$riranja !rednoi
sim$la#iono& saa, ispi$je se da li je $ pre"odnom iner!al$ !remena re*alo da do1e do
nas$panja ne%i" do&a1aja. U%oli%o jese, ada se i do&a1aji planiraj$ 'a %raj iner!ala.
Pris$p je pri%a'an na sli#i.
Aidimo da $ pr!om iner!al$ nema do&a1aja, do% s$ $ dr$&om iner!al$ d!a do&a1aja D
1
i
D
2
, a o*a se i'!ode $ ren$%$ 2. So&a je pore*no odredii i na(in i'*ora redoslijeda
i'!o1enja do&a1aja D
1
i D
2
. O!aj pris$p je najjednosa!niji, ali ima odre1ene nedosa%e.
Pomiranjem do&a1aja na %raj !rijemens%o& iner!ala $ %ojem *i oni re*alo da nas$pe,
$!odi se &rje)%a $ i'!o1enje sim$la#ije. Osim o&a, do&a1aji %oji $ s!arnosi nis$
iso!rijemeni $ o!om se pris$p$ pri%a'$j$ %ao iso!rijemeni, a poom se odre1$je
redoslijed nji"o!o& i'!o1enja -%oji se mo0e ra'li%o!ai od redoslijeda i'!o1enja $
s!arnosi.. Smanjenjem !rijemens%o& prirasa e se &rje)%e smanj$j$, ali se 'ao
po!e/a!a !rijeme %oje se ro)i na i'!o1enje sim$la#ije. Pri ome je s!e !e/i *roj
!remens%i" iner!ala $ %ojima nema do&a1aja, pa se oni $'al$d prela'e $ sim$la#iji. O!aj
me"ani'am poma%a !remena mo0e se $spje)no primijenii $ si$a#ijama %ada se do&a1aji
'aisa ni0$ jedan po jedan $ %onsannim !remens%im iner!alima, npr. $ e%onoms%im
sisemima &dje se sanja mijenjaj$ $ %onsannim !remens%im periodima. Poma% !remena
'a %onsanan priras da je na Sl. 2K.
D
#
D
,
D
*
D
'
D
(
D
0
t

t
2
t
3
t
+
t
,
t
-
vrijeme
1
Sli%a 2K. Me"ani'am pomijeranja !remena $ sim$la#iji dis%reni" do&a1aja , poma%
!remena 'a %onsanan priras
Poma% !remena 'a sljede/i do&a1aj da je na Sl. 2E
D
#
D
,
D
*
D
'
D
(
D
0
1
t
2
t
3
t
+
t
,
t
-
t
vrijeme
1
Sli%a 2E. Me"ani'am pomijeranja !remena $ sim$la#iji dis%reni" do&a1aja,
poma% !remena 'a sljede/i do&a1aj
.n'i'e'i
koji se opisuju a'ribu'ima
i uzajamno deluju u%es'&uju/i u ak'i&nos'ima
pod odre0enim uslo&ima
s'&araju do(a0aje
koji menjaju s'anja
E.I.1. @. Poma% !remena na naredni do&a1aj
+od o!o& pris$pa, sim$la#ioni sa se pomera na !rijeme $ %ojem /e nas$pii pr!i naredni
do&a1aj -ili !i)e nji".. U om ren$%$ se do&a1aj i'!ede i napra!i se od&o!araj$/a
promjena sanja sisema= 'aim se pono!o ispi$je %oji /e do&a1aj sljede/i nas$pii, id.
Sim$la#ija se 'a!r)a!a %ada nema !i)e do&a1aja ili %ada je 'ado!oljen ne%i $naprijed
de4inirani $slo! 'a!r)e%a sim$la#ije -npr. a(no odre1eno rajanje sim$la#ije.. O!a%!im
pris$pom se i'*je&a!a &rje)%a $ !remen$ i'!o1enja do&a1aja, a $jedno se pres%a($ i
iner!ali $ %ojim nema do&a1aja. Na sli#i da je primjer o!a%!o& pris$pa. Bapa0amo da
sim$la#ioni sa redom 5s%a(e5 sa ren$%a nas$panja do&a1aja na ren$a% nas$panja
do&a1aja id. Ia%o dosa %ompli%o!aniji 'a reali'a#ij$, o!aj pris$p je 'nano e4i%asniji od
pre"odno& i ne $nosi &rje)%e $ !remen$ i'!o1enja do&a1aja. B*o& o&a se i %orisi $ s!im
%lj$(nim sim$la#ionim je'i#ima i pro&rams%im pa%eima 'a sim$la#ij$ sisema sa
dis%renim do&a1ajima.
E.I. @. Generiranje do&a1aja
U ra($nars%oj implemena#iji sim$la#iono& pro#esa, do&a1aj se opis$je sa !i)e ari*$a,
%oji 4ormiraj$ slo& do&a1aja. S o*'irom na promjenlji! *roj do&a1aja $ !remen$, slo&o!i
do&a1aja se memorij$ $ lisama do&a1aja. Slo& i lisa do&a1aja pri%a'ani s$ na Sl. 2<.
vrijeme
doga2aja
%ar
#
%ar
,
//////
%ar
k
slog dog/#
slog dog/,
slog dog/*
///
slog dog/n
slot doga2aja
kod
doga2aja
Sli%a 2<. Slo& i lisa do&a1aja
Posoje d!a pris$pa &eneriranj$ do&a1aja i oC
1. De4iniranje do&a1aja $naprijed -4i:ed e!en srae&8 .. +od o!o& pris$pa s!i do&a1aji s$
$naprijed po'nai i de4inirani, a lisa do&a1aja sadr0i slo&o!e s!i" do&a1aja.
2. Pris$p 'asno!an na narednom do&a1aj$ -ne: e!en srae&8 .. +od o!o& pris$pa,
po'na je jedino pr!i naredni do&a1aj, a lisa do&a1aja sadr0i samo jedan slo&, slo&
po'nao& do&a1aja. Pri i'!r)a!anj$ do&a1aja, planira se i $*a#$je $ lis$ nje&o! nasljedni%.
Na Sl. 23 pri%a'an je i'&led lisi do&a1aja 'a sl$(aj -a. %ada se %orisi pris$p $naprijed
de4inirani" do&a1aja i -*. %ada se %orisi pris$p 'asno!an na narednom do&a1aj$.
e
#
e
,
e
*
///
e
n
e
#
lista doga2aja lista doga2aja
Sli%a 23 a i *. Lise do&a1aja
Na Sl. 22. da je &ra4i(%i pri%a' 'a &eneriranje $naprijed de4inirani" do&a1aja,
t
#
t
,
t
*
t
'
t
n
1
e
2
e
3
e
+
e
n
e
t
Sli%a 22. Unaprijed de4inirani do&a1aji
Na Sl. I@ pri%a'an je pris$p 'asno!an na narednom do&a1aj$ 'a ren$a% k
1
t
#
t
,
t
*
t
'
t
n
1
e
2
e
3
e
+
e
n
e
1
t t <
Sli%a I@. Pris$p 'asno!an na narednom do&a1aj$
Na Sl. I1. pri%a'an je pris$p 'asno!an na narednom do&a1aj$ 'a ren$a%
1
k k
2
.
t
#
t
,
t
*
t
'
t
n
1
e
2
e
3
e
+
e
n
e
t
2 1
t t t < <
Sli%a I1. Unaprijed de4inirani do&a1aji
Do&a1aje mo0emo s!rsai $ d!ije osno!ne %ae&orije $ odnos$ na mjeso nasan%a
-&eneriranja.C
1. E%serni do&a1aji s$ oni do&a1aji %oji ne 'a!ise od modela. Oni predsa!ljaj$ $i#aj
o%oline na sisem. U $ !rs$ do&a1aja $*rajamo dola'a% !o'a(a $ a$oFser!is, poja!$
ele4ons%o& po'i!a, dola'a% %$p#a $ samoposl$&$, id.
2. Inerni do&a1aji 'a!ise od modela i $ njem$ se &eneri)$. Primjeri inerni" do&a1aja s$
dola'a% %$p#a $ red 'a %as$, pre%idanje !e'e po 'a!r)e%$ ra'&o!ora, 'a!r)ea% opera#ije
*olesni%a id.
Na Sl. I2. pri%a'ana je lisa do&a1aja $ ren$%$ W
1
, prije &eneriranja inerni" do&a1aja
i
2
,i
J
,i
E

1
i
2
e
t
1
t
3
i
-
i
e
#
i
#
i
*
i(
e
n
lista doga2aja
Sli%a I2. Lisa do&a1aja $ ren$%$ W
1

Na Sl. II je pri%a'ana lisa do&a1aja $ ren$%$ W
2
, na%on &eneriranja inerni" do&a1aja
$ model$ 'a sl$(aj $naprijed de4inirani" do&a1aja
2
i
2
e
t
1
t
3
i
-
i
e
,
i
*
i
(
i
'
e
n
lista doga2aja
+
i
,
i
i
,
i
0
Sli%a II. Lisa do&a1aja $ ren$%$ W
2
E. <.Srae&ije i'!o1enja sim$la#ije
+on#epi %ao )o s$ do&a1aj, a%i!nos i pro#es (ine pola'n$ osno!$ 'a de4iniranje
srae&ija i'!o1enja sim$la#ije sisema sa dis%renim do&a1ajima. 6e srae&ije s$
-9is"man, 12<3.C
1. Raspore1i!anje do&a1aja -E!en s#"ed$lin& aproa#".
2. S%eniranje a%i!nosi -A#i!i8 s#anin& aproa#".
I. Inera%#ija pro#esa -Pro#es inera#ion aproa#".
E.J. @.Raspore1i!anje do&a1aja
Me"ani'am raspore1i!anja do&a1aja podra'$mije!a da se do&a1aji planiraj$ $naprijed i
dr0e $ lisi *$d$/i" do&a1aja, naj(e)/e sorirani po !remen$ nas$panja i priorie$.
Pro#ed$ra planiranja do&a1aja je sljede/aC &eneri)e se slo& do&a1aja. Baim se dodjele
!rijednosi nje&o!i" ari*$a. Ari*$i mo&$ *iiC ideni4i%aor ipa do&a1aja, !rijeme
nje&o!o& nas$panja, priorie %ao i dr$&i, 'a!isno od ipa do&a1aja. Baim se do&a1aj
sa!lja $ lis$ *$d$/i" do&a1aja. Lisa *$d$/i" do&a1aja je $re1ena po $ !remen$
nas$panja do&a1aja i nji"o!om priorie$. 9$n%#ioniranje sim$laora se od!ija na sljede/i
na(inC sa lise *$d$/i" do&a1aja $'ima se pr!i do&a1aj. 6ada se a0$rira sim$la#ioni sa na
!rijeme nje&o!o& nas$panja. Na osno!$ ipa i'a*rano& do&a1aja, po'i!a se od&o!araj$/a
pro#ed$ra %oja i'!r)a!a s!a a0$riranja $ model$ i sim$laor$, po!e'ana sa nas$panjem
i'a*rano& do&a1aja. +ada se i'!r)e s!i do&a1aji %oji imaj$ iso !rijeme nas$panja,
sim$la#ioni sa se a0$rira na !rijeme sljede/e& do&a1aja, i' lise *$d$/i" do&a1aja.
Al&oriam je pri%a'an na Sl. IJ.
%oetak
generisanje
%rvi3
doga2aja
dali je kraj
uzmi dog/sa
vr3a liste
generi-i
naredni kod
vrsta
doga2aja
uzmi dog/sa
vr3a liste
kraj
dog/n
dog/* dog/, dog/#
Sli%a IJ. Dija&ram o%a raspore1i!anja do&a1aja
E.J. @. S%eniranje a%i!nosi
A%i!nos smo de4inirali %ao s%$p opera#ija %oje rans4ormi)$ sanja eniea. Pri ome,
jedn$ a%i!nos mo0e sa(inja!ai !i)e do&a1aja. Da *i se i'!r)ila sim$la#ija sisema sa
dis%renim do&a1ajima, pore*no je reali'o!ai ra($nars%i pro&ram %oji s%enira i
raspore1$je a%i!nosi modela. S%eniranje a%i!nosi podra'$mije!a da se do&a1aji
impli#ino raspore1$j$ a%o da se promjena sanja i'!r)a!a pre%o 4$n%#ija %oje se na'i!aj$
a%i!nosi. S!a%a a%i!nos ima $slo! i a%#ij$ -Sl. IK...
SLO)I #
SLO)I ,
SLO)I *
A45I6E #
A45I6E ,
A45I6E *
SLO)I
A45I6E
A#
A#
A#
A
4
T
I
)
N
O
S
T
I
Sli%a IK. 6a*ele a%i!nosi
Ba s!a%i !remens%i %ora%, a%i!nosi se s%eniraj$ i ra0i se pr!a a%i!nos %oja ima
'ado!oljen $slo!. 6ada se i'!r)a!a od&o!araj$/i pro&rams%i se&men %oji spe#i4i#ira a%#ij$
'a 'ada$ a%i!nos. Pro#es S%eniranja nasa!lja se s!e dole do% s!e a%i!nosi ne *$d$
*lo%irane. Onda i samo onda se sim$la#ioni sa a0$rira 'a sljede/i !remens%i %ora%. Ba
i'!r)enje a%i!nosi $ realnom sisem$ pore*no je i'!jesno !rijeme, do% pri sim$la#iji nije
pore*no praii %reanje a%i!nosi od po(e%a do 'a!r)e%a. Samo se prela'i sa jedne
a%i!nosi na dr$&$ de4ini)$ e%spli#ino. Ironija a%!e si$a#ije je da a%i!nosi %oje $
realnom s!e$ raj$ i'!jesno !rijeme, pri sim$la#iji ne ro)e ra($nars%o !rijeme jer se ne
de4ini)$ e%spli#ino, do% prela'i sa a%i!nosi na a%i!nos %oji se $ realnom s!e$ od!ijaj$
ren$no, ro)e i'!jesno ra($nars%o !rijeme jer se opis$j$ e%spli#ino odre1enim se%#ijama
pro&rama. S%eniranje a%i!nosi ima prednosi nad raspore1i!anjem do&a1aja $
sl$(aje!ima %ada je *roj a%i!nosi $ model$ mali, a *roj do&a1aja $ o%!ir$ a%i!nosi
!eli%i. U om sl$(aj$ se primjenom S%eniranja a%i!nosi )edi na ra($nars%im opera#ijama
%oje se odnose na sa!ljanje do&a1aja na lis$ i nje&o!o s%idanje sa lise do&a1aja.
E.J. @. Inera%#ija pro#esa
Inera%#ija pro#esa predsa!lja e"ni%$ sim$la#ije %oja je nasala %om*ina#ijom
raspore1i!anja do&a1aja i S%eniranja a%i!nosi. Pro#es mo0emo promarai %ao s%$p
$'ajamno is%lj$(i!i" a%i!nosi, po!e'ani" a%o da erminiranje jedne a%i!nosi do'!olja!a
ini#ijali'a#ij$ ne%e dr$&e a%i!nosi i' s%$pa a%i!nosi pro#esa. S o*'irom na o da model
sisema predsa!lja s%$p paralelni" pro#esa od %oji" ne%i mo&$ *ii $'ajamno is%lj$(i!i,
&la!ni pro*lem je sin"roni'a#ija pro#esa. O!aj prila' modeliranj$ sisema sa dis%renim
do&a1ajima, mo&$/i %on4li% %oji proisi(e i' pre%lapanja pro#esa, rje)a!a se $!o1enjem
d!ije nared*e %oje se $pore*lja!aj$ pri spe#i4i%a#iji do&a1aja. 6o s$C
V QAI6 i
V DELAY
i o $ o*a %one%sa, $slo!nom i *e'$slo!nom.
QAI6 nared*a $ $slo!nom %one%s$ ima o*li%C
QAI6 UN6IL k$slo!^.
U%oli%o je $slo! 'ado!oljen, pro#es %oji (e%a na aj $slo!, nasa!i/e s!oj o%. U s$pronom,
*i/e *lo%iran. U om sl$(aj$ ispi$je se %oji od osali" pro#esa mo0e da se a%i!ira i on se
i'!r)a!a. Na aj na(in se $&ra1$j$ do*re oso*ine meodolo&ije S%enir
anja a%i!nosi.
V Nared*om DELAY %oja se $ *e'$slo!nom %one%s$ $ liera$ri
o'na(a!a i sa
ADAANCE k*roj !remens%i" jedini#a^
nasa!a% pro#esa odla0e se 'a spe#i4i#iran *roj !remens%i" jedini#a. U om sl$(aj$,
ispi$je se %oji od osali" pro#esa mo0e da os!ari s!oj o%. Na aj na(in se $ o!$
meodolo&ij$ prenose do*re oso*ine meodolo&ije raspore1i!anja do&a1aja.
Od&o!araj$/i al&oriam rada pro#esora da je na Sl. IE.
%oetak
7enerisanje %rvi3
doga2aja
dali je is%unjen uslov
za zavr-etak
simula!ije
a8uriranje vremena simula!ije na
vrijeme %rvog iz liste 9udu&i3
doga2aja
%re9a!iti u listu teku&i3 doga2aja sve
doga2aje sa vremenom nastu%anja
isti3 kao vrijeme simula!ije/:a svaki
doga2aj %lanirati naredni i staviti u
listu 9udu&i3
izvr-avanje narednog
doga2aja koji nije 9lokiran
;AIT nared9om
generisanje
statistiki3
%okazatelja
kraj
dali je taj doga2aj
od9lokirao neki od
9lokirani3 doga2aja
dali ima doga2aj u listi
teku&i3 do<a2/ koji nisu
9lokirani
Ne
Da
Da
Ne
}
}
<aza skaniranja
teku&i3 doga2aja
<aza a8uriranja
vremena simula!ije
Sli%a IE. Al&oriam rada pro#esa pri inera%#iji pro#esa

U o%!ir$ pro#esora, odr0a!aj$ se d!ije lise do&a1ajaC
1. Lisa e%$/i" do&a1ajaC sadr0i $slo!ne do&a1aje= sorirana je po priorie$.
2. Lisa *$d$/i" do&a1ajaC sadr0i raspore1ene do&a1aje %oji e% re*a da nas$pe=
sorirana je po !remen$ nas$panja.
Planiranje do&a1aja pro#esor !r)i po srae&iji naredno& do&a1aja. Pri s!a%om
preme)anj$ do&a1aja, i' lise *$d$/i" do&a1aja $ lis$ e%$/i" do&a1aja, planira se
nje&o! nasledni% %oji se sa!lja $ lis$ *$d$/i" do&a1aja, da amo (e%a s!oje
!rijeme nas$panja. Prije po(e%a sim$la#ije, 'a s!a%i pro#es &eneri)e se pr!i
do&a1aj i sa!lja se $ lis$ *$d$/i" do&a1aja. Baim se !rijeme sim$la#ije a0$rira na
!rijeme do&a1aja sa !r"a lise *$d$/i" do&a1aja.
Rad pro#esora od!ija se $ d!ije 4a'eC
1. 9a'a a0$riranja !remena sim$la#ije,
2. 9a'a s%eniranja lise e%$/i" do&a1aja.
U 4a'i a0$riranja !remena sim$la#ije, sim$la#ioni sa se posa!lja na !rijednos
!remena nas$panja pr!o& do&a1aja i' lise *$d$/i" do&a1aja, a 'aim se pre*a#e
s!i do&a1aji sa im !remenom nas$panja $ lis$ e%$/i" do&a1aja. Pri ome se 'a
s!a%i premje)en do&a1aj planira nasljedni%, i sa!lja se $ lis$ *$d$/i" do&a1aja. U
4a'i s%eniranja lise e%$/i" do&a1aja s%enira se lisa e%$/i" do&a1aja i $%oli%o ima
ne*lo%irani" do&a1aja, oni se i'!r)a!aj$. +ada nema do&a1aja $ lisi e%$/i"
do&a1aja, ili s$ s!i do&a1aji *lo%irani -QAI6 nared*om., ada se prenosi pr!i do&a1aj
i' lise *$d$/i" do&a1aja i a0$rira se sa sim$la#ije na nje&o!o !rijeme. Sim$la#ija
se od!ija s!e do% se ne 'ado!olji %rierij$m 'a 'a!r)ea% sim$la#ije. 6ada se !r)i
'a!r)na o*rada re'$laa sim$la#ije i pro#esor 'a!r)a!a rad. Inera%#ij$ pro#esa
%orise po'nai sim$la#ioni je'i#i GPSS i SIMULA. B*o& %om*ino!anja do*ri" oso*ina
raspore1i!anja do&a1aja i S%eniranja a%i!nosi, inera%#ija pro#esa predsa!lja
lo&i(an i'*or 'a proje%o!anje moderni" sim$la#ioni" sisema.
<. 3. ANALIBA I SIN6EBA 6EPNOLOy+IP PROCESA
<. 3.Prin#ipi rje)a!anja 'adaa%a anali'e i sine'e 6S
Proi'!odne pro#ese, proi'!odnja "emijs%i" %omponeni, proi'!od
nja na4e i njeni" deri!aa, meal$r&ija, e%silna proi'!odnja, proi'!odnja "rane i dr.
%ara%eri'ira ra'no!rsnos prod$%#ije i !eli%a slo0enos. Osno!na %ara%erisi%a s!i"
o!i" pro#esa je preo*ra'*a siro!ins%o& maerija $ pol$proi'!od ili proi'!od $'
ra'rje)enje !eli%o& *roja ra'li(ii" sepeni o*rade. Pri ome *ine sa!%e s$ !rse
maerijala, %ori)eni ener&eni i in4orma#ije. Uslo!i od!ijanja rea%#ija mo&$ *ii od
i'$'eno !iso%i" empera$ra -#emenna ind$srija, proi'!odnja #rijepa, ope%e,
proi'!odnja %al#ijim %ar*ida. do i'$'eno nis%i"- %rio&eno ra'd!ajanje !a'd$"a.,
!iso%o& priis%a -proi'!odnja amonija%a i meanola. do nis%i" -!a%$$m $pari!a(i..
Sami proi'!odni sisemi os!ar$j$ !e'e $n$ar s!oji" &rani#a i sa o%olinom. U op)oj
eoriji sisema o!i sisemi spadaj$ $ %ae&orij$ slo0eni" sisema.
<. 3. Pijerar"ijs%i ni!oi 6S
S!a%i proi'!odni sisem se sasoji i' elemenaa sisema odnosno s!a%i sisem
mo0e poen#ijalno *ii elemen ne%o& !e/e& sisema. Pijerar"ija sisema
podra'$mije!a nje&o!$ sr$%$r$ $ smisl$ 4$n%#ioniranja i or&ani'a#ije daa je $
6a*. KC
6a*ela K. Pijerar"ija sisema 4$n%#ioniranja 6S
Pijerar"ijs%i ni!oi 6S Primjer
Pemijs%i %om*ina S!i insalirani 4a*ri(%i %apa#iei !e'ani 'a prerad$
na4e $%lj$($j$/i i siro!ins%$ e%sploaa#ij$
6e"nolo)%e linije S!e 4a*ri%e !e'ane proi'!odnom linijom,
polimeri'a#ija eilena, amos4ers%oF!a%$$m
$pari!a(i, piroli'a *en'ina
Pemijs%a 4a*ri%a B*ir po&ona o*jedinjeni" op)om !e'om npr.
siro!inom ili pol$prod$%ima
Po&on, odjeljenje Sine'a amonija%a
6ips%i pro#es, elemen
sisema
Re%i4i%a#iona %olona, i'mjenji!a( opline, rea%or
6ips%i pro#esi -elemeni. ne podlije0$ daljnjem ra)(lanji!anj$ pri ra'maranj$
sisema. 6S %ara%eri'ira sr$%$ra -opolo&ija. j. sasa! elemena i !e'e me1$
njima. Osno!na odli%a sa!remeni" 6S %ara%eri'ira !eli%i *roj $n$arnji" !e'a,
re#ir%$la#ioni", *a8Fpas i dr. Sam 6S je po!e'an sa o%olinom $la'nim i i'la'nim
o%o!ima i' sisema pre%o siro!ins%i" o%o!a, prod$%ima, ener&ijom i in4orma#ijom.
Pod anali'om 6S se podra'$mije!a isra0i!anje nje&o!e sr$%$re -elemenaa,
"ijerar"ije, $la'ni" i i'la'ni" o%o!a. i na(ina -re0ima. 4$n%#ioniranja. Aa0na 'ada/a
pri ome je nje&o!a de%ompo'i#ija -ra'd!ajanja na sasa!ne dijelo!e., modeliranje
elemena i sr$%$re sisema, prora($n paramera sisema po 'adaim $la'ima $
sisem. Pod sine'om 6S se podra'$mije!a sasa!ljanje a%!e sr$%$re i i'*or a%!i"
elemenaa %a%o *i a%!a sr$%$ra omo&$/ila naj*olji, najra#ionalniji, -opimalni
na(in. pre!or*e $la'ni" o%o!a-siro!ine. $ i'la'ne o%o!e -prod$%e.. Na Sl. I<. da
je s"emas%i pri%a' anali'e i sine'e=
Struktura TS
=>?
?
= @
Sinteza
Sli%a I<. Anali'a i sine'a e"nolo)%o& sisema
Pod $pra!ljanjem sisemima se podra'$mije!a rje)a!anje sine'e al&oriama
$pra!ljanja pomo/$ $pra!lja(%i" ma)ina i mi%ropro#esora.
<. 3. +lasi4i%a#ija 6S
+lasi4i%a#ija 6S se mo0e !r)ii po %ara%erisi%ama prod$%aa, ipo!ima sr$%$ra,
!ido!ima 4$n%#ioniranja, o*lasima promjene parameara -empera$ra, priisa% i
dr..
<.J. @.+lasi4i%a#ija po ip$ 4$n%#ioniranja
1.6S namijenjen 'a prod$%#ij$ samo jedno& prod$%a
a. sa#ionarno radni 6S
O!a%!i sisemi se %ara%eri'iraj$ sa#ionarano)/$ -neo!isni o !remen$.&la!ni"
promjenji!i" %oje %ara%eri'iraj$ sanje sisema. B*o& o&a nji"o!a sr$%$ra se ne
mijenja po !remen$. Primjeri o!a%!i" sisema s$ e"nolo)%e s"eme proi'!odnje
meanola, amonija%a i dr.
*. sa#ionarnoF#i%li(%i 6S
Ula'i i i'la'i o!a%!i" sisemi s$ nepromjenji!i $ !remen$ a a%o1er i nji"o!a
sr$%$ra. Ci%li(%i se mijenjaj$ po !remen$ promjenji!e po ne%im podsisemima i
sr$%$ra i" podsisema.
6ipi(ni predsa!ni% o!a%!i" sisema je $re1aj 'a adsorp#ij$ &dje 6S $%$pno radi
nepromjenji!o, ne%i podsisemi -adsor*eri.se mo&$ nala'ii $ ra'li(iim sanjima
- adsorp#ija, ispiranje, desorp#ija. pri%a'ana je na Sl. I3.
adsor9er * adsor9er , adsor9er #
sirovina
sirovina
desor9at
is%rani %rodukt
desor9iraju&e
sredstvo
Sli%a I3.Ci%li(%i radni sisem desorp#ije
#.sa#ionarnoFperiodi(%i 6S
Ula'i, i'la'i i sr$%$ra o!a%!i" sisema se po pra!il$ mijenja sa !remenom ia%o
se oni sasoje %a%o od neperiodi(%i" a%o i periodi(%i" elemena. Primjer
sr$%$re je polimeri'a#ija !inil%lorida $ s$spen'iji &dje "emijs%i rea%ori rade
periodi(%i a demonomeri'a#ija i s$)enje poli!inil%lorida neperiodi(%i.
2. 6S namijenjen 'a prod$%#ij$ !i)e prod$%aa
O!a%!a !rsa e"nolo)%i" sisema je (e)/a $ $pore*i naj(e)/e pri proi'!odnji
maloona0ni" prod$%aa. O*i(no rade periodi(%i. Ra'li%$j$ se d!a ipa sisemaC
a. !i)enamjens%i proi'!odni 6S
U s%lad$ sa proi'!odnim pro&ramom sa pro#esni" aparaima se 4ormira i pro#esna
sr$%$ra. U 'a!isnosi od $slo!a o!a%a! sisema mo0e prod$#irai ne%oli%o
prod$%aa iso!remeno. Po pra!il$ se mijenja pro#esna sr$%$ra na%on 4inali'a#ije
jedno& prod$%a.
Pro#esna s"ema je pri%a'ana na Sl. I2.
%rodukt A
%rodukt A
}
}
%rvi %eriod
vremana
drugi %eriod
vremana
%rodukt 5
%rodukt D
Sli%a I2. Pro#esna s"ema !i)enamjens%o& proi'!odno& 6S
*. 6S ipa mno&oasorimenne prod$%#ije -$%lapaj$/a sr$%$ra.
O!a%a! ip 6S po pra!il$ o*jedinj$je odijeljene po&one. U sasa! 6S $la'e ne samo
&la!ni elemeni ne&o i elemeni 'a prod$%#ij$ odre1eni" prod$%aa i s"ema a%!e
sr$%$re pri%a'ana je na Sl. J@.
%rodukt A
%rodukt A
}
}
%rvi %eriod
vremana
drugi %eriod
vremana
Sli%a J@.6S ipa mno&oasorimenne prod$%#ije -$%lapaj$/a sr$%$ra.
<.J. @. +lasi4i%a#ija po sr$%$ri
6e"nolo)%i sisemi se odli%$j$ !eli%om slo0eno)/$ i ra'li(iim sr$%$rama, pra%i(no
s!e pro#esne sr$%$re pomo/$ de%ompo'ije ili a&re&a#ije elemenaa mo&$
naj!e/em *roj$ *ii s!edene na ips%e sr$%$re s %ara%erisi(nim proo#ima.
Sr$%$ra 6S ima !eli%i 'na(aj ne samo 'a or&ani'a#ij$ %on%reno& e"nolo)%o&
sisema ne&o i 'a prora($n paramera, opimi'a#ij$ i $pra!ljanje.
I. Serijs%a !e'a elemenaa
Serijs%a !e'a elemena (in$ osno!$ s!a%e sr$%$re 6S i pri%a'ana je na Sl. J1.
element
NB#
element N
///
element # element ,
Sli%a J1. Serijs%a !e'a elemenaa
U o!isnosi o smjer$ o%o!a mo&$/a je !arijana sa isosmjernim o%o!ima pri%a'ana
na Sl. J2C
element # element ,
Sli%a J2. Serijs%a !e'a elemena s isosmjernim o%o!ima
Pro#esna sr$%$ra sa pro$smjernim o%o!ima pri%a'ana je na Sl. JI.
element # element ,
Sli%a JI. Serijs%a !e'a elemena s pro$smjernim o%o!ima
Pro#esne sr$%$re mo&$ *i i slo0enim sisemom !e'a i'me1$ elemenaa pri%a'an
je na Sl. JJ.
element # element , element *
element # element , element *
Sli%a JJ. +om*ino!ana !e'a i'me1$ elemenaa sisema
II. Paralelna !e'a elemenaa
U&la!nom s$ %ara%erisi(ni 'a sredin$ i i'la' i' pro#esne sr$%$re. Paralelno
po!e'i!anje elemenaa )iro%e se primjenj$je 'a po!e/anje 4le%si*ilnosi sisema.
Pro#esna sr$%$ra sa paralelnom !e'om elemenaa pri%a'an je na Sl. JKC
element #
element ,
element *
element #
element ,
element *
Sli%a JK. Paralelna !e'a i'me1$ elemenaa sisema
Slo0eniji o*li% paralelne !e'e me1$ elemenima pri%a'an je na Sl. JE.
element '
element ,
element *
element #
Sli%a JE. Paralelna !e'a i'me1$ elemenaa sisema
III. Sr$%$ra sa *ajpasom -'ao*ila'nim. o%om
Sr$%$ra sa *ajpasom nije oli%o pris$na $ opolo)%im s"emama $ #ilj$
4le%si*ilnosi sisema %oli%o $ #ilj$ do*i!anja #iljana prod$%a i neop"odnosi
dodano& remana -(i)/enja, ra'djelji!anja i sl.. o%o!a. Pro#esna s"ema je
pri%a'ana na Sl. J<.
element # element , element *
Sli%a J<. Pro#esna sr$%$ra sa *ajpasom
IA. Sr$%$ra sa re#i%li(nom !e'om -po!rana.
Sa!remene pro#esne sr$%$re %ara%erisi(ne s$ po !eli%im *rojem re#ir%$la#ioni"
-po!rani". o%o!a $ #ilj$ *oljem oplins%o& is%ori)enja opline -re%$pera#ija
ener&ije., po!i)enja *r'ine od!ijanja pro#esa, !e/e& sepena rans4orma#ije siro!ina
$ prod$%e i dr. 6opolo)%a sr$%$ra sa re#ir%$la#ionim o%om pri%a'ana je na Sl. J3.
element # element , element *
Sli%a J3. Pro#esna sr$%$ra sa re#ir%$la#ionim o%om
<. 3. Bada#i anali'e, sine'e i $pra!ljanja 6S@,
<.K. @. Anali'a 6S
Anali'a 6S se pro!odi $ sljede/im %ora#imaC
Odre1i!anje elemenaa podsisema sa nji"o!im !e'ama
Pro!o1enje de%ompo'i#ije po !e'ama elemenaa
Primjena "ijerar"ije po 'na(enj$ -$lo'i. elemenaa
Odre1i!anje !a0ni" i 'na(ajni" proo%a i promjenji!i" sisema i podsisema
Sasa!ljanje *ilan#a 'a sisem i podsiseme
+ori)enje $pro)eni" ips%i" modela elemenaa sisema
modeliranje elemenaa -$%lj$($j$/i e%sperimenalna isra0i!anja.
pro!jera ade%!anosi modela
anali'a sr$%$re 6S
prora($n sisema $ #jelini -s primjenom spe#ijalni" pro&rama 'a prora($n 6S.
ispii!anje s!ojsa!a 6S- osjelji!os, dinami%a, sa*ilnos, $pra!lji!os i dr..
o#jena e4i%asnosi 4$n%#ioniranja 6S
o#jena sepena is%ori)enja -rans4orma#ije. siro!ine i ener&ije -prora($n
%oe4i#ijenaa is%ori)enja i dr.., prora($n ro)%o!a i e%onoms%i" po%a'aelja
%oji %ara%eri'iraj$ sisem i dr..
i'*or na(ina po!e/anja e4i%asnosi promarano& sisema i na(in %a%o i"
reali'irai.
S"ema de%ompo'i#ije 6S 'a anali'$ pri%a'ana je na Sl. J2.
@
=
Sli%a J2. Pro#esna sr$%$ra de%ompo'i#ije 6S $ #ilj$ nje&o!e anali'e
Pro#esna sr$%$ra a&re&a#ije $ anali'i sisema pri%a'ana je na Sl. K@.
@
=
C D
TS
Sli%a K@. Pro#esna sr$%$ra de%ompo'i#ije 6S $ #ilj$ nje&o!e anali'e
Na(in reali'a#ije 'a!isi od %ara%erisi%a promarano& 6S. Naj!a0nijim od nji" se
ja!ljaj$C
I. Opimalno $pra!ljanje 6S
II. Nala0enje >$s%i" mjesa? $ prod$%#iji i po*olj)anje elemenaa sisema npr.
nala0enje opimalno& empera$rno& pro4ila $ rea%or$, nala0enje naj*olje&
a%i!no& i sele%i!no& %aali'aora i dr.
III. Re%onsr$%#ija 6S. Po!e'ana je sa 'amjenom elemenaa ili podsisema s
i'mjenom sr$%$re 6S )o 'apra!o podra'$mije!a primjen$ meoda sine'e
6S
<.K. @. Sine'a opimalne sr$%$re
Glo*alni 'adaa% sine'e 6S pri%a'an je na Sl. K1,
%ristu% i metode
sinteze TS
o%timalna struktura TS
SirovineE
energija
%otre9ne
3emijske
reka!ije
o%remaE ure2ajiE
instala!ije
za3tjev
dato
Sli%a K1. Op)a posa!%a 'ada%a sine'e opimalne sr$%$re 6S
I' po'nai" -'adai". %ara%erisi%a siro!ine, ener&ije, e"nolo)%o& pos$p%a, p$e!a
"emijs%e pre!or*e rea%anaa $ prod$%e neop"odno je sinei'irai sr$%$r$ 6S. I'
!eli%o& *roja 'adaa%a sine'e neop"odno je de%ompo'irai op)i pro*lem %oji se
sim*oli(%i mo0e 'apisai %aoC
) , , , , ( p a u x # #
0 ) , , , , ( p a u x &
0 ) , , , , ( p a u x N
&dje je BF#iljana 4$n%#ija, MFmodeli elemenaa 6S, NFo&rani(enja, :F!e%or sadr0aja
promjenji!i", $F!e%or $pra!lja(%i" promjenji!i", aF!e%or &eomerijs%i" promjenji!i"
-&a*arii elemenaa., F!e%or sr$%$rni" promjenji!i", pF!e%or parameara modela
Na Sl. K2. dana je jedna od !arijani de%ompo'i#ije 6S,
%oetak
%oetni %oda!i
Fs%e!i<ika!ijaG
sinteza strukture
%roraun
%arametara
elemenata TS
%roraun
%arametara
te3/tokova TS
%roraun !iljne
<unk!ije
izraunat
o%timum te3nolo-ki3
%romjenjivi3
izraunat
o%timum %arametara
elemenata
odre2ene o%timalna
struktura
kraj
modi<ika!ija
%rotoka
modi<ika!ija
%arametara
modi<ika!ija
strukture
Da
Da
Da
Ne Ne Ne
Ne
Ne
Ne
Sli%a K2 Aarijana de%ompo'i#ije e"nolo)%o& sisema
+ara%erisi%a o!e !arijane je da je 'asno!ana na de%ompo'i#iji po mjerlji!i"
!eli(ina -proo#i, parameri i dr.. Dr$&a !arijana sine'e je 'asno!ana na
ra)(lanjenj$ 'adaa%a sine'e na pod'ada%e i podsiseme sa lo&i(nim i'*orom
osno!ni" opera#ija pri%a'ana na Sl. KI,
iz9or %uteva i uslova odvijanja
reak!ija
sinteza o%timalni3 sistema 3emijski3
reaktora
sinteza o%timalni3 sistema
razdjeljivanja smjese
iz9or %omo&ni3 Fs%oredni3G
%odsistema
sinteza o%timalnog sistema
izmjenjivaa to%line
analiza %ouzdanosti TS
analiza dinaminosti TS
%red3odna o%timalna struktura
sistema
Sli%a KI. Dr$&a !arijana sine'e je 'asno!ana na ra)(lanjenj$ 'adaa%a sine'e na
pod'ada%e i podsiseme
6re/a !arijana sasoji se od de%ompo'i#ije 6S na podsiseme %oji /e $ %asnijem 6S
*ii o*jedinjeni. +ao primjer a%!e de%ompo'i#ije je podsisem rea%orFi'mjenji!a(
opline, separaorFi'mjenji!a( opline, rea%orFseparaorFi'mjenji!a( opline i dr.
Pri sine'i 6S mo&$/e je $o(ii sljede/e eapeC
I. Sine'a sr$%$re i i'*or &la!ni" elemenaa sisema
Osno!ni 'adaa%a je i'*or opimalni" p$e!a rea%#ije i $slo!a 'a nji"o!o od!ijanje,
maerijalno i'd!ajanje &oo!i" prod$%aa. +ona(ni #ilj je sasa!ljanje e"nolo)%e
s"eme.
II. Sasa!ljanje maerijalni" i ener&es%i" *ilan#a i pre"odni prora($n 6S
Cilj o!e eape je prije s!e&a spe#i4i%a#ija podsisema i pre"odno odre1i!anje
parameara podsisema i &eomerijs%i" %ara%erisi%a.
III. Prora($n i opimi'a#ija
S odre1enom meodom anali'a, prora($n i opimi'a#ija s!i" proo%a i &eomerijs%i"
%ara%erisi%a elemenaa 6S. 9$n%#ija #ilja se odre1$je %ao minimalna s$ma s!i"
ro)%o!a.
IA. Modi4i%a#ija 6S
Opimaln$ 6S mo&$/e je modi4i#irai 'a po*olj)anje ne%i" s!ojsa!a %ao )o je
$%lanjanje >$s%i" &rla?, smanjenje ri'i%a, po!e/anje elasi(nosi $!o1enjem no!i"
prod$%aa i dr..
A. Sine'a sisema a$omas%o& $pra!ljanja
Proi'a)la i' s!ojsa!a sai%e i dinami%e 6S. Ima 'a #ilj odre1i!anje $pra!lja(%i"
!eli(ina, os!arenje 4$n%#ije #ilja i i'*or sisema $pra!ljanja. Sisem $pra!ljanja je
ijesno !e'an sa s!im eapama.
Poslije sadija sine'e slijedi eapa anali'e %oja $%lj$($je anali'$ s!i" do*i!eni"
parameara )o po pra!il$ i'is%$je >e!ol$#ij$? j. i'mjen$ s!ojsa!a 6S i samim im
promjen$ parameara.
<.K. @. Upra!ljanje 6S
Bada%e $pra!ljanja pore*no je ra'marai %a%o $ sadij$ proje%o!anja e"nolo)%i"
sisema a%o i $ period$ e%sploaa#ije. Pri sadij$ proje%iranja neop"odno je rije)ii
sljede/e 'ada%eC
Sine'a sr$%$ra, i'*or sreds!a i i'*or al&orima $pra!ljanja na ni!o$
"ijerar"ijs%e $lo&e e"nolo)%o& sisema
De%ompo'i#ija o*je%a $pra!ljanja i pro*lema $pra!ljanja
O#jena e%onoms%e e4e%i!nosi al&orima $pra!ljanja i dr.
Ampli$da, 4re%!en#ija pojas djelo!anja sisema odre1$j$ 'ada%e $pra!ljanja,
do*i!anje i o*rada pr!i" in4orma#ija, sa*ili'a#ij$ i re&$la#ij$ paramera, opimalno
$pra!ljanje e"nolo)%i" sisema, operai!no $pra!ljanje e"nolo)%i" sisema i dr..
<. 3. Osno!ni %ora#i %a rje)a!anj$ ips%i" 'adaa%a sisema e"nolo)%o& sisema
Pod ips%im 'ada#ima e"nolo)%o& sisema pri anali'i i sine'i e"nolo)%o& sisema
spadaj$C modeliranje elemenaa i sr$%$re e"nolo)%o& sisema, prora($n
e"nolo)%o& sisema, o#jena %!aniai!ni" i %!aliai!ni" %ara%erisi%a sisema,
opimi'a#ija e"nolo)%o& sisema i dr..
<.E. @. Modeliranje elemenaa e"nolo)%o& sisema
Prila' maemai(%om modeliranj$ elemena e"nolo)%o& sisema 'a!isi od !i)e
4a%oraC
od namjene anali'e-prora($n *ilan#a, odre1i!anje &la!ni" !eli(ina i dr..,
od spe#i4i%a#ije &la!ni" elemenaa e"nolo)%o& sisema -&la!ni o*je%,
proje%iraj$/i o*je% i dr..,
od o*ima in4orma#ija o sisem$ i dr.
Ra'li%$j$ se d!a &la!na !ida maemai(%i" modelaC
1. Deerminiraj$/i -analii(%i. modeli, 'asno!ani na 4i'i(%oF"emijs%im
%ara%erisi%ama pro#esa, proi'a)lo i' elemenaa
U !eli%om sl$(aj$ o!a%!i modeli s$ $ni!er'alni i imaj$ po pra!il$ )iro% iner!al
ade%!anosi.
2. Saisi(%i -empirijs%i. modeli, do*i!eni $ !id$ jedna(ina linearno& ili
nelinearno& ipa nasali o*radom e%sperimenalni" podaa%a.
O!a%!i modeli $sano!lj$j$ odnos i'me1$ $la'ni" i i'la'ni" parameara elemenaa
e"nolo)%o& sisema no ne odra0a!aj$ s$)in$ 4i'i(%oF"emijs%i" pro#esa.
9i'i(%oF"emijs%i model sasoji se i' ri &r$pe jedna(inaC
o 7ilansne jedna(ine -'a mas$, ener&ij$ a ne%ada i imp$lsa .
o +inei(%e jedna(ine - "emijs%a %inei%a, %inei%a prenosa mase i opline i dr..
o Jedna(ine sasa!a -4a'na ra!noe0a i dr..
Pri 'ada#ima e"nolo)%o& sisema dop$si!o je i neop"odno $pro)a!anje slo0eni"
modela.
Sljede/i s$ ni!oi pojednosa!ljenjaC
I. Ni!o *ilan#a e"nolo)%o& sisema
6$ spada pr!a &r$pa jedna(ina. Jedna(ine mo&$ *ii linearne i nelinearne. I'
*ilansni" modela mo&$ se i'!$/i sljede/e in4orma#ijeC
F %oli(ina pore*ne siro!ine, ener&ije, pomo/ni" maerijala
1 %oli(ina #iljno& prod$%a, sporedni" prod$%aa i dr.
1 norme, odnosi -%oli(ina siro!ine ili ener&ije po jedini#i prod$%a i2dr..
1 #ijen$ prod$%a , ro)%o!i siro!ina, ener&ije
1 o#jena &la!ni" &$*ia%a $ pro#esima prora($nom ermodinams%o&
%oe4i#ijena is%ori)enja i dr.
II. Ni!o linearni" modela e"nolo)%o& sisema
Linearni modele %ara%eri)$ sljede/e oso*ine
Fspe#ijalno pre!o1enje -npr. po meodi Ja&i i Nisim$ri.
F$!o1enje djelid*eni" %oe4i#ijenaa
Flineari'a#ija nelinearni" modela, npr. p$em ra'lo0enja redom 6ejlora i dr.
Pr!a d!a ipa linearni" modela sadr0a!aj &eomerij$ i paramere elemenaa.
Linearni modeli mo&$ 'nano $prosii 'ada%e e"nolo)%o& sisema. Mo&$/nosi
pro!o1enja e%sperimenaa na e&'isiraj$/em -ili pilo posrojenj$. o%ri!aj$ p$
opredjeljenja parameara modela. Sasa!ljanje modela na osno!$ a%i!no& ili
pasi!no& e%sperimena mo0e se os!arii pomo/$ re&resione ili %orela#ione anali'e.
Ba pro!o1enje a%i!ni" e%sperimena neop"odno je pris$pii meodi planiranja
e%sperimenaa.
<.E. @. Modeliranje sr$%$re e"nolo)%o& sisema
U 'a!isnosi od rje)a!anja 'adaa%a meoda prora($na ili opimi'a#ije do*i!a se
ra'li(ii !ido!i maemas%e sr$%$re e"nolo)%o& sisema. Sr$%$ra se mo0e mo0e
predsa!ii $ !id$ mari#e, a*li#e, spis%o!a i dr. Sr$%$r$ e"nolo)%o& sisema
mo&$/e je predsa!ii $ !id$ sisema jedna(ina , npr.

n
j
j ij i
y ! x
1
iW1,2,..,n
&dje s$ :
i
i 8
i
$la'i i i'la'i iFo& i jFo& elemena, nF*roj elemenaa $ sasa!$
e"nolo)%o& sisema , A
i,j,
mari#a slo0enosi, elemeni %oji imaj$ ra!an o ili
Sr$%$rno jedna%os pri%a'an je na Sl. KJ,
#
,
C
o
C
#
D
#
D
,
10

20

21

12

02

01

Sli%a KJ. Sr$%$ra sisema %oja se sasoji od d!a "emijs%a rea%ora

Alernai!ne sr$%$re sadr0ane $ op)oj sr$%$ri pri%a'ane s$ na Sl. KK,
# ,
#
,
# , , #
# , , #
Sli%a KK. Alernai!ne sr$%$re sadr0ane $ op)oj sr$%$ri
Bapis %ada jedan apara ima jedan $la' i jedan i'la'

n
j
j ji i
y x
1

pri ome je
1
1

m
i
j ji
y
&dje jeC
1 0
ji

ij
Fsr$%$rne promjenji!e %oje mo&$ *ii dis%rene -@ ili 1. %ao i nepre%idne.
S"emas%i pri%a' sr$%$rne !e'e me1$ elemenima sisema da je na Sl. KE
M
j
element k R
i
u
k
D
i
R
j
R
j
M
j
D
#
D
N
i 1

Ni

C
i
C
i
Sli%a KE. Sr$%$rna !e'a me1$ elemenima
<.E. @. Prora($n e"nolo)%o& sisema
Prora($n e"nolo)%o& sisema podra'$mije!a prora($n s!i" parameara !e'ani"
%a%o 'a jedna(ine sr$%$re a%o i jedna(ine s!i" elemenaa pri 'adanim
o&rani(enjima. Ra'li%$j$ se ri na(ina prora($na e"nolo)%o& sisemaC
Iso!remeni prora($n s!i" nepo'nai"
O!aj na(in je primjenji! $ sl$(aj$ linearni" modela s!i" elemenaa -jedna(ine s$
linearne.. Odnose se na *ilansne modele, modele do*i!ene pomo/$ polarno&
4a%orno& e%sperimena i dr. A%o s$ ne%i modeli nelinearni pore*no i" je
lineari'irai j. ra'lo0ii 4$n%#ij$ $ red$ 6ejlora i na/i (lano!e ra'la&anja.
+onin$irani -pos$pni. na(in rje)a!anja
O!aj meod je 'asno!an na po'naoj e"nolo)%oj sr$%$ri i modelima elemenaa
sr$%$re $ !id$ jedna(ina 8 W 4-:.. Na o!aj na(in prora($na!a se elemen po
elemen opolo)%e sr$%$re.Ba o je neop"odno po'na!ai s!e paramere $la'ni"
o%o!a $ elemene. S$!remeni e"nolo)%i sisemi o*i(no sadr0e !eli%i *roj
re#i%liraj$/i" proo%a. E4e%i!an meoda anali'e a%!i" sr$%$ra podra'$mije!a
$pore*$ iera#ioni" pro#ed$ra.
Prora($n e"nolo)%o& sisema s prora($nom jedna%osi sr$%$ra
O!aj !id prora($na e"nolo)%o& sisema je !eoma $(esal. A%o npr. posoje
o&rani(enja na ne%e %omponene !e%ora $la'ni" elemena ili sisema neop"odno je
pro!esi o*rn$$ !e'$ odnosno s$)ins%i i'mijenii pro#ed$r$ prora($na e"nolo)%o&
sisema. B*o& o&a pri prora($n$ je pore*no po'na!ai !i)e in4orma#ija o sr$%$ri
samo& sisema i o $jedna(enjima proo%a. Sam !id maemas%o& modela elemenaa
-linearni, nelinearni. sada nije *ian. S$)ina o!o& meoda se sasoji $ nala0enj$
opimalno& na(ina rje)enja jedna(ina. Ba o s$ neop"odni spe#ijalni al&orimi
anali'e, sr$%$re jedna(ina i nala0enja ra($ns%i" !arija*li $&la!nom rje)a!anjem
iera#ijs%i" podsisema manje slo0enosi.
Prora($n e"nolo)%o& sisema pomo/$ mod$larni" pro&rama
Ba !eoma slo0ene e"nolo)%e siseme, nelinearnos mno&i" elemenaa sisema,
!eli%i *roj po!rani" !e'a %orise se pro&rami %oji imaj$ sljede/e *lo%o!e
popro&ramaC
1 'a prora($n elemenaa e"nolo)%o& sisema -mod$li.
1 'a prora($n 4i'i(%o H"emijs%i" s!ojsa!a maerija
1 'a reali'a#ij$ maemas%i" meoda -iera#ione pro#ed$re, pro&rami 'a
rje)a!anje sisema al&e*ars%i" i di4eren#ijalni" jedna(ina id..
1 'a o#jen$ %!aliea e"nolo)%o& sisema i opimi'a#ij$
1 'a odre1enje na(ina prora($na sisema. Upra!ljanje pro&ramom 'asni!a
se na os!ari!anj$ $la'ne i i'la'ne in4orma#ije $ !remen$ prora($na,
$pra!ljanj$ pro#esom ra($nanja i dr.
*rojna sreds!a 'a prora($n e"nolo)%o& sisema mo&$/e je podijelii $ sljede/e
&r$peC
1.Sisems%i pro&rami 'a (ije prora($n je pore*an
a. (o!je%
*. a$omas%i se $pra!lja -ro*o.
2.Pro&ramiraj$/i pro&rami
a. &eneriraj$/i pro&rami 'a prora($n %on%reni" e"nolo)%i" sisema
*. "emijs%oFe"nolo)%i pro&rams%i je'i% -pro&rami %oji reali'iraj$
prora($n e"nolo)%i" opera#ija, pro#ed$re i sadr0e s!e neop"odne
modele podsisema , 4i'i(%oF"emijs%e s!ojs!a i dr..
<.E. @. O#jena s!ojsa!a e"nolo)%o& sisema
Un$ra)nja po!e'anos pro#esa masenom i oplins%om ra'mjenom, !eli%om
poro)njom siro!ins%o& maerijala, 'na(ajni 4inan#ijs%i &$*i#i *ini s$ elemeni 'a
o#jen$ s!ojsa!a e"nolo)%o& sisema. Ra'li%$j$ se sljede/i %rieriji %!alieaC
+rierij sepena is%ori)enja siro!ine, ener&ije i dr.-sele%i!nos, ener&es%i i
enropijs%i i e%ser&es%i %oe4i#ijen
+rierij o#jene %!a%iea 4$n%#ioniranja e"nolo)%o& sisema -osjelji!os,
elasi(nos, sa*ilnos i dr..
E%olo)%i %rierij -sepen 'a&a1enja !a'd$"a, !ode,
So#ijalnoFpsi"olo)%i %rierij -$slo!i pod %ojima se radi, $slo!i na radnim
mjesima i dr..
E%onoms%i %rierij -rena*ilnos, e%onomi(nos, prod$%i!nos i dr..
Ae'a me1$ %rierij$mima %!aliea promjenji!im i paramerima e"nolo)%o& sisema
na'i!a se ,model %!aliea i de4inirana je %aoC
B W B-:, 8, $, p, .
&dje s$C :, 8F!e%ori $la'ni" i i'la'ni" o%o!a, $F!e%or %oji %ara%eri'ira $pra!ljanje
sisemom -sr$%$r$, e"nolo)%e promjene i dr.., pF!e%or parameara -4i'i(%oF
"emijs%i, e%onoms%i i dr.., F!rijeme -'a %rierije dinami%e, sa*ilnosi, i dr..
Modeli %!aliea e"nolo)%o& sisema mo&$ *ii 'adani analii(%i, $ !id$ al&oriama
-pro&rami, %orela#ione 'a!isnosi i dr.. .Odnos me1$ %rierij$mima pri%a'an je na Sl.
K<.
Sli%a K<. Odnosi me1$ %rierij$mima %!aliea
Ba proje%iranje ili e%sploaa#ij$ sisema na*rojani %rieriji se %re/$ $
od&o!araj$/em iner!al$.
<.E. @. Opimi'a#ija e"nolo)%o& sisema
Bada/a in0enjera proje%anaa i in0enjeraFe"nolo&a je o*e'*je1i!anje opimalni"
$slo!a pro!o1enja e"nolo)%o& pro#esa $ e"nolo)%om sisem$. In0enjer proje%an
rje)a!a 'ada%e pomo/$ maemas%i" modela, 4$n%#ija %!aliea, spe#ijalni"
pro&rama 'a prora($n e"nolo)%o& sisema, $&la!nom *e' e%sperimenalni"
podaa%a ili samo sa pilo posrojenjem.
In0enjerFe"nolo& in%orporiran je $ sam pro#es, %oji dop$)a ili ne dop$)a
e%sperimeniranje ili samo $ $s%im o*lasima i'mjene paramera.
Opimi'a#ija e&'isiraj$/i" posrojenja
Ba sl$(aj da neposoje ade%!ani maemai(%i modeli, ne posoje in4orma#ije o
pro#es$ $ realnom !remen$ ada 'adaa% e%sprimenalne opimi'a#ije se mo0e
rije)ii sljede/im na(inimaC
Adapi!nim meodama -adapi#ija sa is%$s!om $ posl$, dodana ed$%#ija
idr..
Meodama raspo'na!anja si$a#ije -na osno!$ %lasi4i%aora.
Meoda e!ol$#iono& planiranja e%sperimena
Simple%s meodama.
Dr$&i p$ $ opimi'a#iji e&'isiraj$/e& e"nolo)%o& sisema sasoji se od do*i!anja
empirijs%i" ili saisi(%i" modela e"nolo)%o& sisema na osno!$ planirani" a%i!ni"
e%sperimenaa ili pasi!ni" mjerenja.
<.E. @. Opimi'a#ija e"nolo)%i" sisema na osno!$ maemai(%i" modela
Posoji !eli%i *roj ra'ni" 'adaa%a opimi'a#ije e"nolo)%o& sisema %oji se odli%$je
sljede/im %ara%erisi%amaC !rsom 4$n%#ije -linearna, ra'lomljeno Hlinearna,
nelinearna, adii!na., %!alieom 4$n%#ionalne 'a!isnosi -s%alarna, !e%ors%a.,
modalno)/$ 4$n%#ije -$nimodalna, polimodalna., %ara%erom 'na(enja
opimi'iraj$/i" promjenji!i" -nepre%idne, dis%rene, #jelo*rojne., !idom o&rani(enja
-$ !id$ jedna(ina, nejedna(ina, linearne, nelinearne. 4ormomom maemas%i"
modela elemenaa -linearni, nelinearni, saisi(%i, dinami(%i model. i dr.
Na Sl. K3. pri%a'ana je %lasi4i%a#ija meoda opimi'a#ije
me'ode op'imizacije
'e)nolo2ko( sis'ema
(lobalne
me'ode
dekompozicione
me'ode
direk'ne
me'ode
indirek'ne
me'ode
dinamicko
pro(ramiranje
separabilna
op'imizacija
&i2eciljne
funkcije
1bez(radijen'ne me'ode
1(radijen'ne me'ode
1me'ode dru(o(a reda
1linearno pro(ramiranje
1me'od klasicne analize
1me'od 3an(ran4a
1&ariacioni racun
1princip maksimuma
1me'oda &a4nos'i
1me'oda &ezanja medupros'orni) &arijabli
1me'oda modifikacije modela
1me'oda modifikacije modela i funkcije cilja
Sli%a K3. +lasi4i%a#ija meoda opimi'a#ije
3. 2.ANALIBA 6EPNOLOy+OG SIS6EMA
3. 2. Predsa!ljanje sr$%$re e"nolo)%o& sisema
Ba sr$%$rn$ anali'$ e"nolo)%o& sisema %orisi se meoda eorije &ra4o!a. Pod
orijenisanim &ra4om G W -M, U. podra'$mije!a se spljo)ena 4i&$ra sasa!ljen od
mno&o po!r)ina -a(a%a., M i mno&o orijenirani" d$&a U %oje i" po!e'$j$.
Orijenirana d$&a %oja prola'i od jedne po!r)ine do dr$&e na'i!a se p$em. Po!r)ine
po!e'ane d$&om na'i!aj$ se in#idenim. P$, sadr0i + d$&a na'i!a se p$em d$0ine
+. I'd!ajanje i'olo!ani" %on$ra &ra4a i nje&o!i" po!r)ina mo0e se promarai %ao
i'ro1a!anje %omple%sa.
Ba sl$(aj anali'e e"nolo)%o& sisema mo&$/e je posa!ii sljede/eC
o Gra4 proo%a maerije
o Gra4 proo%a opline
o Gra4 parameara proo%a
Predsa!ljanje pomo/$ &ra4a
Pri a%!om 4ormiranj$ e"nolo)%o& sisema !r"o!i &ra4a pri%a'$j$ elemene a d$&e
e"nolo)%e proo%e. Orijenirana d$&a je 'apra!o $smjeren proo%. Pri is#ra!anj$
&ra4a !anjs%a sredina $slo!no se o'na(a!a 4i%i!nim n$lim elemenom. I' e
po!r)ine i'la'e d$&e sa pripadaj$/im o%o!ima pri%a'ano na Sl. K2.
1
#
'
+
0
, *
(
H
Sli%a K2. Gra4 o%o!a
Jedan od na(ina predsa!ljanja sr$%$re e"nolo)%o& sisema je i mari#a !e'e.
Mari#a !e'e
Mari#a !e'e 'apra!o predsa!lja %!adran$ mari#$. 7roj !rsa i %olona jedna% je
*roj$ !r"o!a &ra4a. Reda% i !rse se n$meriraj$. 7roj re%a $%a'$je na *roj !r"o!a
&ra4a i' %oji" i'la'e d$&e a *roj !rse $%a'$je na *roj $ %oje $la'e d$&e. Ba na!edeni
primjer mari#a !e'e ima i'&led pri%a'an $ 6a*. E
6a*ela E.Mari#a !e'e e"nolo)%o& sisema
i jF*roj %olone -$la'ne d$&e.
@ 1 2 I J K E < 3
@ @ 1 @ @ 1 @ @ @ 1
1 @ @ @ @ 1 @ @ @ @
2 @ @ @ 1 @ @ @ @ @
I 1 @ @ @ @ @ @ 1 @
J @ @ @ @ @ 1 @ @ @
K @ @ 1 @ @ @ 1 @ @
E @ @ @ @ @ @ @ 1 @
< 1 @ @ @ @ @ @ @ @
3 @ @ @ @ @ @ 1 @ @
S$ma jedini#a redo!a mari#e odre1$je *roj i'la'ni" o%o!a i' elemenaa. S$ma
jedini#a %olona jedna%a je *roj$ o%o!a %oji i'la'e i' elemenaa e"nolo)%o& sisema.
+a%o je $o(lji!o i' a*ele mari#a !e'e e"nolo)%o& sisema je !rlo rije%a odnosno
mno&i elemeni s$ ra!ni n$li. 7olje %ompa%no predsa!ljanje sr$%$re e"nolo)%o&
sisema pomo/$ '!. spis%a !e'e.
Spisa% !e'e
Spisa% !e'e predsa!lja d!a s$p#a. U lije!om s$p#$ $%a'$je se na *roj !r"o!a
&ra4a pri (em$ po!r)ina pona!lja oli%o p$a %oli%o i'la'i d$&a i' sops!eno&
elemena. U pr!om s$p#$ 'apis$je se *roj po!r)ine $ %oji $la'e d$&e i'a)le i'
elemenaa pri%a'ani" na lije!om s$p#$. U 6a*. <. je pri%a'an spisa% !e'a
e"nolo)%o& sisemaC
6a*ela <. Spisa% !e'a e"nolo)%o& sisema
7roj !r"o!a
&ra4a
e"nolo)%o&
sisema i'
%oje& i'la'e
d$&e
7roj !r"a &ra4a
$ %oji $la'i
d$&a
7roj !r"o!a
&ra4a
e"nolo)%o&
sisema i'
%oje& i'la'e
d$&e
7roj !r"a &ra4a
$ %oji $la'i
d$&a
@ 1 J K
@ J K 2
@ 3 K <
1 J E <
2 I < @
I @ 3 E
I <
Sr$%$ra e"nolo)%o& sisema a%o1er se mo0e predsa!ii pomo/$ '!. A i 7
a*li#e !e'e.
6a*li#a !e'e A i 7
Ba na!edeni primjer a*li#a A i 7 !e'e predsa!ljena je $ 6a*. 3.
6a*ela 3. AF a*li#a
Ar" &ra4a i'la'noFposljedi(ni
-in#idenni. !r"o!i
Ar"o!i &ra4a
e"nolo)%o& sisema
i'la'no Fposljedi(ni
-in#idenni. !r"o!i
@ 1,J,3 K 2,E
1 J E <
2 I < @
I @,< 3 E
J K
7F a*li#a
Ar" &ra4a $la'noFposljedi(ni
-in#idenni. !r"o!i
Ar"o!i &ra4a
e"nolo)%o& sisema
$la'no Fposljedi(ni
-in#idenni. !r"o!i
@ I,< K J
1 @ E K,3
2 K < I,E
I 2 3 @
J @,1
3. 2. Prora($n o!oreni" i 'a!oreni" sisema
Promorimo o!oreni e"nolo)%i sisem pri%a'an na Sl. E@.
# ,
' *
1
1
x
1
1
u
1
1
y
+
1
y
3
2
y
1
1
y
3
1
y
+
1
u
3
1
x
1
2
y
2
2
y
Sli%a E@.O!oreni e"nolo)%i pro#es
Maemas%i 'apis sisema je sljede/iC
I elemen
) , (
1
1
1
1 1
1
1
u x f y
) , (
1
1
1
1 2
1
2
u x f y
II elemen
) , (
3
1
1
1 3
2
1
y y f y
) , (
3
1
1
1 +
2
2
y y f y
III elemen
) , (
1
2
3
1 -
3
1
y x f y
) , (
1
2
3
1 ,
3
2
y x f y
IA elemen
) , , (
+
1
2
2
3
2 5
+
1
u y y f y
Po(eni poda#i 'a prora($nC
Proo#i o%o!a e"nolo)%o& pro#esa
) , (
3
1
1
1
x x
u'az

!eli(ine $pra!ljanja,
) , (
+
1
1
1
u u u
Pore*no je sra($nai proo%eC
2
2
3
2
3
1
1
3
1
2
1
1
, , , , , y y y y y y
!rijednosi i'la'ni" proo%a
) , (
+
1
2
1
y y
iz'az
.
Rje)enje o!a%!o& 'adaa%a ne predsa!lja pree0a% pro*lem jer se jedna 'a dr$&im
ra'rje)a!aj$ elemeni 1,I,2 i J.Osno!ni 'adaa% pri rje)a!anj$ re0ims%i" parameara
odre1i!anje pore%a prora($na elemenaa.
Promorimo pro#es na Sl. E1.
# ,
' *
1
1
x
1
1
u
2
1
y
+
1
y
3
2
y
1
1
y
2
2
y
+
1
u
3
1
y
+
2
y
Sli%a E1. O!oren e"nolo)%i sisem
Ba sisem se mi0e 'apisai sljede/i maemas%i 'apis,
I elemen
) , , , (
2
1
3
1
1
1
1
1 1
1
1
y y u x f y
) (
1
1 2
2
1
y f y
II elemen
) (
1
1 3
2
2
y f y
) (
1
1 +
2
3
y f y
III elemen
) , (
+
2
2
2 -
3
1
y y f y
) , (
+
2
2
2 ,
3
2
y y f y
IA elemen
) , (
+
1
3
2 5
+
1
u y f y
) , (
+
1
3
2 6
+
2
u y f y
Po(eni poda#i 'a prora($nC
Proo#i o%o!a e"nolo)%o& pro#esa
) (
1
1
x
u'az

!eli(ine $pra!ljanja,
) , (
+
2
1
1
u u u
Pore*no je sra($nai proo%eC
+
2
3
2
3
1
2
2
2
1
1
1
, , , , , y y y y y y
!rijednosi i'la'ni" proo%a
) , (
+
1
2
3
y y
iz'az
.
Mo&$/a s$ d!a na(ina rje)a!anja sisema jedna(ina. Pr!i na(in je neposrednim
rje)a!anjem sisema jedna(ina do% je dr$&i na(in rje)a!anje sisema jedna(ina po
mod$lima. Pro#esna sr$%$ra o!oreno& sisem nasala re%onsr$%#ijom 'a!oreno&
pri%a'ana je na Sl. E2
# ,
' *
1
1
x
1
1
u
2
1
y
+
1
y
3
2
y
1
1
y
2
2
y
+
1
u
3
1
y
+
2
y
2
3
y

2
1
x
Sli%a E2. Ba!oren e"nolo)%i sisem
Maemas%i 'apis sisemaC
Maemas%i 'apis sisema je sljede/iC
I elemen
) , , , (
2
1
3
1
1
1
1
1 1
1
1
y y u x f y
) (
1
1 2
2
1
y f y
II elemen
) (
2
1 7
2
1
x f y
) (
2
1 10
2
2
x f y
) (
2
1 11
2
3
x f y
III elemen
) , (
3
1
2
2 13
3
2
x y f y
) , (
3
1
2
2 12
3
1
x y f y
IA elemen
) , (
+
1
3
2 5
+
1
u y f y
) , (
+
1
3
2 6
+
2
u y f y
Po(eni poda#i 'a prora($nC
Proo#i o%o!a e"nolo)%o& pro#esa
) , (
3
1
2
1
x x
u'az

Elemeni e"nolo)%o& sisema se rje)a!aj$ sljede/im redom 2, I, 1 pa J. Pri ome je
!a0an $slo! da je,
2
1
1
1
x y i
3
1
+
2
x y
$' rje)a!anje sisema nelinearni" al&e*ars%i" jedna(ina.
Ra'la&anje sr$%$re, njeno ra(lanjenje $ !e'i je sa sr$%$rnom anali'om sisema.
Pri ome se name/$ sljede/i %ora#iC
Uo(a!anje $%$pne 4$n%#ionalnosi sisema i mo&$/nosi ras(lanjenja na
4$n%#ionalne %omple%se
Odre1i!anje na(ina prora($na elemenaa e"nolo)%o& sisema
Odre1i!anje parameara elemenaa sisem-!e%or paramera o%o!a i dr..
3. 2. Al&oriam prora($na o!oreni" sisema
U osno!i al&orima nala0enja rje)enja o!orni" sisema nala'i se sljede/e pra!iloC
Elemen mo0e *ii $%lj$(en $ sisem rje)a!anja a%o s$ po'nae s!e promjenji!e
nje&o!o& proo%a. Ra'morimo al&oriam na osno!$ 7 Ha*li#e !e'a.
7roj elemena e"nolo)%o& sisema -6S., HN
7roj nepo'nai" $la'ni" o%o!a 'a promarani elemen, 6SFA-I., IW1-1.N
U%$pan *roj nepo'nai" $la'ni" o%o!a 'a promarane elemene e"nolo)%o&
sisema, 6SFN
s!
,
7roj elemena e"nolo)%o& sisema i' %oji" i'la'e nepo'nai o%o!i,
D-I.WIW1-1.N
s!
.
U osno!i al&orima le0e sljede/e opera#ije
1. Prona/i %Freda% $ a*li#i !e'e 'a %oji A-I.W@,
2. *roj o& red%a s%ren$i $ e"nolo)%om sisem$
I. $manjii na jedini#$ *roj nepo'nai" $la'a $ elemen$ %oji $la'i o% %F
o& elemena
J. a%o *roj elemenaa $%lj$(eni" $ e"nolo)%i sisem je jedna% *roj$ N
ada se pro#ed$ra 'a!r)a!a .
+ao re'$la al&orima do*i!a se mno)!o po!r)ina S promarano& e"nolo)%o&
sisema.
U 6a*. 2. Predsa!ljeni %ora#i al&orima primijenjeni na a*li#$ !e'e 7.
1
#
'
+
0
, *
(
H
6a*ela 2. +ora#i al&orima pri%a'ani a*elarno
Ar" &ra4a $la'noF
posljedi(ni
-in#idenni. !r"o!i
7roj nepo'nai" $la'a $ elemen na
%Fom %ora%$ al&orima
@ 1 2 I J K E <
1 @ @ @ @ @ @ @ @ @
2 K 1 1 1 @ @ @ @ @
I 2 1 1 1 1 @ @ @ @
J @,1 1 @ @ @ @ @ @ @
K J 1 1 @ @ @ @ @ @
E K,3 2 2 2 1 1 1 @ @
< I,E 2 2 2 2 2 1 1 @
3 @ @ @ @ @ @ @ @ @
Primijenjenom anali'om prora($n e"nolo)%o& sisema ima sljede/i !idC 1, J , K, 2, I,
3, E, <
3. 2. Al&oriams%a sr$%$ra anali'e 'a!oreni" sisema
3.K. @. I'd!ajanje %omple%sa na &ra4$
U osno!i mno&i" reali'irani" al&oriama je 4ormiranje mari#e na osno!$ &ra4a.
6a%!a mari#a ima %!adran$ sr$%$r$ i sadr0i oli%o s$pa#a %oli%o elemenaa ima
e"nolo)%i sisem. A%o na &ra4$ promarane d$0ine i' !r"a i $ !r" j ada je na
presje%$ iFo% reda i jFe !rse mari#e sa!lja 1, a $ proi!nom sl$(aj$ @. 6e"nolo)%a
s"ema o!oreno& sisem pri%a'ana je na Sl. EI.
# * ' ( 0 + H
,
I
Sli%a EI. 6e"nolo)%a s"ema o!oreno& sisema
Na &la!noj dija&onali o!e mari#e soje jedini#e a%o )o (iamo da p$ d$0ine @ i'
promarano& elemena $ sami elemen. Mari#a &ra4a e"nolo)%o& sisema
predsa!ljena je $ 6a*. 1@,
6a*ela 1@. Mari#a P
i J
1 2 I J K E < 3 2
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
2 @ 1 1 1 1 1 1 1 1
I @ 1 1 1 1 1 1 1 1
J @ 1 1 1 1 1 1 1 1
K @ 1 1 1 1 1 1 1 1
E @ @ @ @ @ 1 1 1 @
< @ @ @ @ @ @ 1 1 @
3 @ @ @ @ @ @ 1 1 @
2 @ 1 1 1 1 1 1 1 1
Usporedno s mari#om P soji dop$ns%a mari#a S %oja se 4ormira po pra!il$
s'ucaju rotnom u
j Si
je ako
i j j i
sup 0
,
1 , 1
, ,

Pomo/$ mari#e S odre1$j$ se %omple%si %oji $la'e $ sasa! &ra4a. A%o $ iFom red$
mari#e ima samo jedan n$li elemen S
i,j
ada elemen e"nolo)%o& sisema s
*rojem i mo0e *ii sra($na i'olo!ano od preosali" elemena sisema. U
promaranom primjer$ o s$ elemeni 1 i E. Redo!i mari#e S imaj$ pored elemenaa
S
i,j
dr$&e nen$lne elemene pod$daraj$/e& %omple%sa. Nen$li elemeni redo!a
$%a'$j$ na !r"o!e &ra4o!a %oji $la'e $ sasa! %omple%sa. U promaranom primjer$
sa&lasno mari#i S $ sasa! e"nolo)%o& sisema $la'e d!a %omple%saz
%omple%s 1 W -2, I, J, K, 2.
%omple%s 2 W -<, 3.
6a*ela 11. Mari#a S
i J
1 2 I J K E < 3 2
1 1 @ @ @ @ @ @ @ @
2 @ 1 1 1 1 @ @ @ 1
I @ 1 1 1 1 @ @ @ 1
J @ 1 1 1 1 @ @ @ 1
K @ 1 1 1 1 @ @ @ 1
E @ @ @ @ @ 1 @ @ @
< @ @ @ @ @ @ 1 1 @
3 @ @ @ @ @ @ 1 1 @
2 @ 1 1 1 1 @ @ @ 1
Ba 4ormiranje al&orima 'a i'd!ajanja %omple%sa odnosno 4ormiranje P i S mari#e
pore*no je i'$'eno p$no man$elno& rada.
Jedan od al&oriama 'a i'd!ajanje %omple%sa i'&leda o!a%oC
Promorimo ri !r"a &ra4a e"nolo)%o& sisema i, j i m. A%o posoji p$ i' !r"a i $ !r"
j i i' !r"a j $ !r" i a ad o!a d!a !r"a pripadaj$ jednom %omple%s$ +. Ba pripajanje
!r"a m %omple%s$ + neop"odno je da posoji p$ i'me1$ !r"a i %a !r"$ m i o*rano
od !r"a m %a !r"$ i. Primjenj$j$/i o!aj al&oriam na pri%a'an$ e"nolo)%$ s"em$
mo&$ se i'dojii sljede/i %omple%siC
elemen 1Fi'd!ojen %omple%s +
1
-2,I,J,K,2.F%omple%s +
2
elemen E Hi'd!ojen %omple%s +
I
-<,3.F %omple%s +
J
Ba slo0ene siseme predsa!ljene na Sl. EJ.,
# ,
H I
'
#1
( *
+
##
0
Sli%a EJ. Slo0ena sr$%$ra e"nolo)%o& sisema
Slijede/i na!edeni al&oriam, 'a pri%a'ani slo0eni sisem mo&$ se i'd!ojii sljede/i
%omple%si,
-1,2,I,3,2,1@.F%omple%s +
1
-K,11.F%omple%s +
2
elemeni E,<,J Hprora($na!aj$ se a$onomno
I'd!ajanje %omple%sa predsa!lja pr!i %ora% anali'e sisema. +ada s$ po'nai
%omple%si onda se odre1$je redoslijed elemenaa a%o da 'a pro#esn$ sr$%$r$ na
Sl. EK.,
# * ' ( 0 + H
,
I
Sli%a EK. Slo0ena pro#esna sr$%$ra
Redoslijed rje)a!anja elemena sisema C [1, -2,I,J,K,2.,E, -<,3. ]
Ba pro#esn$ sr$%$r$ na Sl. EE,
# ,
H I
'
#1
( *
+
##
0
Sli%a EE. Slo0ena sr$%$ra e"nolo)%o& sisema
Redoslijed rje)a!anja elemena sisema je sljede/i, [<, -1,2,I,3,2,1@.,J, -K,11.,E ].
3.K. @. I'd!ajanje %on$ra %oje $la'e $ sasa! %omple%sa
7roj %on$ra $ !e'i je sa samim &ra4om. U 6a*. 11. da je ma%simalan *roj %on$ra
N
%
$ sasa!$ &ra4a %oje sadr0i N !r"o!aC
6a*ela 12. Ma%simalan *roj %on$ra N
%
$ sasa!$ &ra4a %oje sadr0i N !r"o!aC
N 2 J K E 2 11
N
%
2 21 3J I2J 12KEEJ 1@2<E@@
3
Ba i'd!ajanje %on$ra %oje $la'e $ sasa! %omple%sa pore*no je 4ormirai AHa*li#$
$n$ra)nji" !e'a 'a !r"o!e. Poslije o&a 4ormira se >dr!o? %omple%sa. Promaraj$/i
Sl. E<,
Sli%a E<. Slo0ena sr$%$ra e"nolo)%o& sisema
# ,
H I
'
#1
( *
+
##
0
4ormira se AFa*li#a predsa!ljena na 6a*. 12.
6a*ela 1I. AFa*li#a
Ar"
%omple%sa
$la'noFposljedi(ni
-in#idenni. !r"o!i
1 2,I
2 I
I 2
3 1,2
2 1@,3
1@ 2
Ba Sl. E3,
# * ' ( 0 + H
,
I
Sli%a E3. 6e"nolo)%a s"ema pro#esa
9ormirana AFa*li#a !e'a $ %omple%s$,
6a*ela 1J. AFa*li#a
Ar"
%omple%sa
$la'noFposljedi(ni
-in#idenni. !r"o!i
2 I
I J
J 2,K
K E
2 I
Ba 4ormiranje dr!o %omple%sa pore*no je $!rsii s!e p$e!e -d$&e.. +ona(ni !r"
dr!o !arijane na'i!a se !ise/i !r". Ba pr!i primjer %omple%s -1,2,I,3,2,1@. dr!o
!arijana pri%a'ana je na Sl. E2,
#
I
*
,
*
H
#
#1
I
,
*
I
H #1
I
# ,
I
II III
I) )
)I
Sli%a E2. Dr!o !arijana 'a %omple%s -1,2,I,3,2,1@.
Ba dr$&i primjer %omple%s -2,I,J,K,2. dr!o !arijana je pri%a'ana na Sl. <@,
,
*
'
,
I
(
(
*
II
Sli%a <@. Dr!o !arijanaa 'a %omple%s -2,I,J,K,2.
Ba promarani %omple%s -1,2,I,3,2,1@. !ise/e !r"o!i s$ pri%a'ani $ 6a*. 1I.,
6a*ela 1K. Aise/e !r"o!i 'a %omple%s -1,2,I,3,2,1@.
Aise/i !r"
dr!o !arijane
+on$ra Aise/i !r"
dr!o !arijane
+on$ra
I 2F1@F2 IA 2F1@F2
II 1F2FIF2F3F1 A 1FIF2F3F1
III 2FIF2F3F2 AI IF2F3F2FI
Ba %omple%s -2,I,J,K,2., !ise/e !r"o!i s$ pri%a'ani $ 6a*. 1J.,
6a*ela 1E. Aise/e !r"o!i 'a %omple%s -2,I,J,K,2.
Aise/i !r"
dr!o !arijane
+on$ra
I 2FIFJF2
II IFJFKF2FI
Nedosaa% ra'moreno& al&orima i'd!ajanja %on$ra )o se ne%i elemeni i'
%on$re ja!ljaj$ !i)e p$a. 6aj nedosaa% je o%lonjen $ sljede/em al&orim$ 'a (ije
4$n%#ioniranje s$ pore*ne sljede/e in4orma#ijeC
mFma%simalan *roj !e'a elemena e"nolo)%o& sisema
nF*roj elemenaa e"nolo)%o& sisem
rdF*roj d$&a $ sasa!$ &ra4a odnosno spisa% $n$ra)nji" !e'a
Ba primjer pri%a'an na Sl. <1,
# * ' ( 0 + H
,
I
Sli%a <1. Slo0ena e"nolo)%a s"ema
Al&oriam je sljede/i,
mW2
nW2
rdW11
spisa% !e'a -1,2,I,J,K,E,<,3,2.
Rela#ije $n$ar sr$%$re dae s$ na 6a*. 1K,
6a*ela 1<. Rela#ije $n$ar sr$%$re
I J I J
1 I K 2
2 I E <
I J < 3
J 2 3 <
J K 2 I
K E
Re'$la prora($na,
+on$ra 1C2FIFJF2
+on$ra 2CIFJFKF2FI
Elemen 1 se prora($na!a pose*no
+omple%s 1C -2,I,J,K,2.
Elemen EC prora($na!a se 'ase*no
+omple%s 2C -<,3..
Ba e"nolo)%$ sr$%$r$ pri%a'an$ na Sl. <2,
# ,
H I
'
#1
( *
+
##
0
Sli%a <2. 6e"nolo)%a sr$%$ra
Pro#ed$ra prora($na C
mW2 ,nW1,rdW12
Rela#ije $n$ar sr$%$re dae s$ na 6a*. 1E,
6a*ela 13. Rela#ije $n$ar sr$%$re
I J I J
1 2 < 1
1 I < 3
2 I 3 1
2 K 3 2
I J 2 3
I 2 2 1@
J K 1@ 2
K E 1@ 11
K 11 11 K
11 E
Re'$lai prora($naC
+on$ra 1C 2F1@F2
+on$ra 2C 1F2FIF2F3F1
+on$ra IC 2FIF2F3F2
+on$ra JC 1FIF2F3F1
Elemen < C 'ase*no se prora($na!a
+omple%s 1C -1,2,I,3,2,1@.
Elemen JC 'ase*no se prora($na!a
+omple%s 2C -K,11.
Elemen E 'ase*no se prora($na!a
3.K. @. Nala0enje opimalno& *roja d$&a
O!isno o slo0enosi sisema !rijeme neop"odno 'a ra'rje)enje sisema
e%sponen#ijalno rase. Arlo slo0enosi sisemi mo&$ sadr0a!ai desea% pa i soin$
%on$ra. S!e meode rje)a!anja na!edeno& 'ada%a mo&$ se podijelii $ d!ije
&r$peC
1.meoda 'asno!ana na do*i!anj$ mari#a %on$ra
2.e!risi(%i meoda, 'asno!an na primjeni ra'li(ii" !ido!a e!risi%a
Pr!i meoda.
Ba pro#esn$ s"em$ pri%a'an$ na Sl. <I,
# ,
H I
'
#1
( *
+
##
0
Sli%a <I. 6e"nolo)%a s"ema
Uo(eni s$ %omple%si -K,11. %oji se sasoji i' jedne %on$re,
KF11FK
i %omple%s -1,2,I,3,2,1@. %oji se sasoji i' J %on$re,
Pr!a 2F1@F2,
Dr$&a1F2FIF2F3F1,
6re/a 2FIF2F3F2 i
De!ra 1FIF2F3F1.
A%o *i se rje)a!ala s!e d$&e 'ajedno, ra'rje)enje d$&e KF11 ili 11FK !odi rje)enj$
%omple%sa KF11FK. Ba ra'rje)enje dr$&o& %omple%sa, neop"odno je ra'rije)ii s!e
dijelo!e o!e %on$re. 6o je mo&$/e rije)ii pomo/$ ra'rje)enja d$&e 2F1@, 1F2, 2FI i
1FI. A%o do*i!anje rje)enja nije opimalno neop"odno je ra'lo0ii s!e %on$re pri
najmanjem *roj$ ra'lo0eni" d$&a.
E!risi(%i meod je !rlo rije%o primjenj$je i s"ema prora($na dana je na Sl. <J,
IT#
, # * I
#1
+ H
' ( IT,
##
0
Sli%a <J. In4orma#iona *lo% s"ema prora($na -I6Fiera#ioni *lo%.
Pro#es prora($na se od!ija sljede/im %ora#ima, podsisem <, -I61,1@,2,3,1,2,I.,J,
-I62,11,K,.,E.
3. 2. Pop$na sr$%$rna anali'a e"nolo)%o& sisema
Ba i'd!ajanje %omple%sa i odre1i!anje *roja d$&a pri pop$noj sr$%$rnoj anali'$
4ormirano je !i)e al&oriama. Pola'ni poda#i 'a al&orime s$ sljede/iC
o mFma%simalan *roj $la'ni" proo%a elemenaa e"nolo)%o& sisema
nF*roj elemenaa e"nolo)%o& sisema
o rdF*roj d$&a e"nolo)%o& sisema
o iF*roj !r"o!a e"nolo)%o& sisema s $n$ra)njim !e'ama
o jF*roj od&o!araj$/i" !r"o!a e"nolo)%o& sisema s spis%om $n$ra)nji" !e'a
o param
%
Fparameri(nos %Fo& o%a
Ba *lo% s"em$ sr$%$re e"nolo)%o& sisema I dan$ je na Sl. <K.
# , * '
## #1 I H +
( 0
Sli%a <K. 6e"nolo)%a s"ema
Re'$lai sr$%$rne anali'e dai s$ $ 6a*. 1<,
6a*ela 12. Re'$lai sr$%$rne anali'e
I J param I J param I J param
1 2 1 J K J 3 2 2
2 I 2 K E K 2 3 1
I 1 J E 2 E 2 1@ I
I J I E < I 1@ 11 J
I K E < 3 J 11 2 K
7roj elemenaa nW11,7roj ma%simalno mo&$/i" $la'ni" proo%a mWI,7roj d$&a
rdW1K.
Re'$lai sr$%$rne anali'e,
+on$ra 1C 2FIFKFEF<F3F2F1@F11F2
+on$ra 2C 3F2F3
+on$ra IC 2FIFKFEF2
+on$ra JC 2FIFJFKFEF<F3F2F1@F11F2
+on$ra KC 2FIFJFKFEF2
+on$ra EC 1F2FIF1
+omple%s 1C -1, 2, I, J, K, E, <, 3, 2,1@,11.
Opimalno ra'rje)enje d$&e C 2FI, 3F2
7lo% s"ema sr$%$re e"nolo)%o& sisema II dana je na Sl. <E.
# , * '
## #1 I H +
( 0
Sli%a <E. Sr$%$ra e"nolo)%o& sisema
Re'$lai sr$%$rne anali'e dai s$ $ 6a*. 13,
6a*ela 2@. Re'$lai sr$%$rne anali'e
I J param I J param I J param
1 2 E K 1 1 3 2 I
2 I K K E J 2 1@ 2
I J J K 3 E 1@ 11 1
J 2 2 E < I 1@ I K
J K I < 3 J 11 < K
7roj elemenaa nW11, 7roj ma%simalno mo&$/i" $la'ni" proo%a mWI, 7roj d$&a
rdW1K.
Re'$lai sr$%$rne anali'e,
+on$ra 1C 3F2F1@F11F<F3
+on$ra 2C IFJFKF3F2F1@FI
+on$ra IC IFJFKFEF<F3F2F1@FI
+on$ra JC 1F2FIFJFKF1
+on$ra KC 2FIFJF2
+omple%s 1C -1, 2, I, J, K, E, <, 3, 2,1@,11.
Opimalno ra'rje)enje d$&e C IFJ, 3F2
7lo% s"ema e"nolo)%o& sisema III dana je na Sl. <<,
# , * '
## #1 I H +
( 0
Sli%a <<. Sr$%$ra e"nolo)%o& sisema
Re'$lai sr$%$rne anali'e dai s$ $ 6a*. 12,
6a*ela 21. Re'$lai sr$%$rne anali'e
I J param I J param I J param
1 2 J E J J 3 2 1
2 I J E < J 2 3 J
I J J < 1 1 2 1@ I
J K J < 3 J 1@ 2 J
K E J 3 1 1 1@ 11 J
7roj elemenaa mW2,nW12, rdW1E.
Re'$lai sr$%$rne anali'e,
+on$ra 1C 2FIFJFKFEF<F3F2
+on$ra 2C 1F2FIFJFKF3F1
+on$ra IC 1F2FIFJFKFEF<F1
+on$ra JC 2F1@F2
+omple%s 1C -1, 2, I, J, K, E, <, 3.
Opimalno ra'rje)enje d$&e C <F1,3F1,3F2.
+omple%s 2 -2F1@F2.
Opimalne rje)enje d$&a 2F1@
Elemeni 11 i 12 se rje)a!aj$ odijeljeno.
3. 2. Primjeri prora($na e"nolo)%o& sisema meodom mod$la
3.<. @. Sisemi mije)anja i dijeljenja o%o!a
Pro#esna s"ema pri%a'ana na Sl. <3,
# , ( 0
* ' +
J
ul#
J
#
J
,
J
H
J
#1
J
*
J
(
J
+
J
I
J
ul,
J
'
J
#,
J
##
J
0
Sli%a <3.7lo% s"ema sisema mje)a(a i ra'd!aja(a
Ba predsa!ljeni sisem $ s%$p$ $!r1eni" in4orma#ioni" promjenji!i" e&'isiraj$C
{
$l1
W1@@@ %&T"
{
$l2
W2@@@ %&T"
odnosi me1$ proo#ima s$ sljede/iC
{
2
W@,I{
1
=
{
E
W@,2K-{
K
U {
12
.=
{
2
W@,I{
3
=
{
<
W@,2{
2
=
{
12
W@,J{
2
2.1@. MODULARNO SIMULIRANJE, MA6RIDNA IBO7RAB7A 6EPNOLOy+E SPEME
Pri s!aranj$ no!i" i $sa!r)a!anj$ posoje/i", 'a!r)ni dio e%speri F
menalni" i na$(noFe"ni(%i" isra0i!anja predsa!lja proje%o!anje sisema.
U proje%$ "emijs%e proi'!odnje, %ao $ 4o%$s$, re*a da *$d$
%on#enrisana najno!ija. na$(na dosi&n$/a, %ori)eni s$!remeni meodi
sine'e e"nolo)%e s"eme, i'anali'irane i s!esrano pro#ijenjene s!e njene
!arijane, a a%o1er i s!e !arijane e"nolo)%i" i in0enjers%i" rje)enja i
i'a*rano naj*olje rje)enje od mo&$/i". 6radi#ionalne meode 5r$(no&5
proje%o!anja ne mo&$ 'ado!oljii posa!ljenim 'a"je!ima, *$d$/i da je
mo&$/e rije)ii samo o&rani(en *roj !arijani opreme i s"ema. No, %a%o s$
ro%o!i 'a i'rad$ proje%ne do%$mena#ije $!ije% o&rani(eni, onda, prirodno,
re*a ra0ii prin#ipijelno no!a rje)enja posa!ljeni" pro*lema. Prema
ome, pred sisemom proje%o!anja posa!lja se 'adaa% %omple%sno&
promaranja pro*lema s!aranja e"nolo)%o& pro#esa= i'*or s"eme pro#esa,
odre1i!anje e"nolo)%i" i %onsr$%i!ni" parameara aparaa i #jelo%$pne
s"eme, proje%o!anje sisema $pra!ljanja, e%onoms%a o#jena proje%a i
dosa!a proje%ne do%$mena#ije. Pri s!aranj$ i 4$n%#ioniranj$ sisema
a$omai'irano& proje%o!anj= naj!a0nija eapa je a$omai'irana sine'a
"emijs%oFe"nolo)%o& sisema $ o*li%$ e"nolo)%e s"eme. Ra'rada
opimalne e"nolo)%e S"eme proi'!odnje i'!odi se i'*orom pore*ni"
ipo!a "emijs%oFe"nolo)%i" pro#esa i nji"o!o& in0enjers%oFaparai!no&
o4ormljenja -j.ipo!a %onsr$%#ija aparaa., s!aranja ra#ionalne sr$%$re
e"nolo)%i" !e'a i'me1$ aparaa, odre1i!anje %onsr$%#ioni" i e"nolo)%i"
parameara aparaa, a a%o1er parameara e"nolo)%i" o%o!a sisema %oji
o*e'*je1$j$ opimaln$ !eli(in$ %rierija e4e%i!nosi 4$n%#ioniranja
"emijs%oFe"nolo)%o& sisema. Prin#ipijelna %ara%erisi%a 'adaa%a
sine'e "emijs%oFe"nolo)%i" sisema je $ slijede/emC ra'rada ili i'*or
opimalne e"nolo)%e s"eme, "emijs%oFe"nolo)%o& sisema, je s%$p, %a%o
s!arala(%i" inele%$alni" opera#ija a%o i o*i(ni" ra($ns%i"
opera#ija. S!arala(%e inele%$alne opera#ije pri rje)a!anj$ 'adaa%a sine'e
"emijs%oFe"nolo)%i" sisema -i'*or ipo!a "emijs%oFe"nolo)%i" pro#esa, i'*or
%onsr$%#ije aparaa, ra'rada ili &enerisanje ra#ionalne sr$%$re e"nolo)%i"
!e'a i'me1$ aparaa, s!aranje maemai(%o& modela "emijs%oFe"nolo)%o&
sisem. %oji se ne mo&$ $ pop$nosi 4ormali'irai i al&orimi'irai, mo0e os!arii
samo (o!je% $ dijalo&$ sa ele%rons%om ra($ns%om ma)inom. Re0im dijalo&a
omo&$/a!a, $ naj!e/oj mjeri, %ori)enje "e$risi(%e sposo*nosi (o!je%a $
pro#es$ ra0enja rje)enja, pri s!aranj$ !iso%oe4e%i!ni" "emijs%o He"nolo)%i"
sisema.U prin#ip$ pro#es rje)a!anja 'adaa%a proje%o!anja "emijs%oFe"noF
lo)%i" sisema, primjenom ele%rons%i" ra($ns%i" ma)ina, sasoji se od ne%oli%o
eapa, od %oji" s$ naj!a0nijeC
1. Sasa!ljanje maemai(%o& opisa pro#esa
2. I'*or n$meri(%o& meoda i ra'rada al&orima rje)enja sisema jednad0*a
maemai(%o& popisa
Na!edene eape, sa!remeno& pris$pa proje%o!anj$ "emijs%oFe"nolo)%i"
sisema, s$ predme na)e& *a!ljenja $ o!om proje%$.
Osno!ni #ilje!i pod$'ei" isra0i!anja s$ $C
Fra'radi i pre'eniranj$ na, 'a !e/in$ in0enjera proje%anaa, pri"!alji!om
ni!o$ na!edeni" eapa proje%o!anja i anali'e "emijs%oFe"nolo)%o& pro#esa.
Fs!e !a0nije eape $ 4ormiranj$ i rje)a!anj$ maemai(%o& modela
"emijs%oFe"nolo)%i" sisema propraii %on%renim primjerima %oji /e mo/i
da posl$0e %ao 5model5 $ rje)a!anj$ dr$&i" 'adaa%a, dr$&a(ije re(eno,
s!aranje meodolo&ije rje)a!anja maemai(%i" modela "emijs%oF
e"nolo)%i" sisema.
F$%a'i!anje i o*ra'la&anje pore*e 'a sisems%im pris$pom srae&iji
i'$(a!anja slo0eni" sisema.
Normalno da i'!edena isra0i!anja, $ o!om proje%$, re*a s"!aii %ao po(ena
sa #jelo%$pnim %omple%som pro*lema %oji se ja!ljaj$ pri os!ajanj$ no!o&
pris$pa, $ o!oj %lasi na$(noFisra0i!a(%i" 'adaa%a.
2. 1@. Maerijalni i ener&es%i *ilans "emijs%oFe"nolo)%o& sisema
Osno!$ sa!remeno& pris$pa proje%o!anj$ no!i" i anali'i "emijs%oF
e"nolo)%i" sisema -P6S. $ e%sploaa#iji predsa!lja rje)a!anje %omple%sa
'adaa%a %oji s$ !e'ani 'a *ilansiranje sisema $ sa#ionarnom e"nolo)%om
re0im$. 7e' o*'ira na pris$p *ilansiranj$ P6S, d!a s$ osno!na 'ada%a %oja se
rje)a!aj$C
1.De4inisanje pro*lema i 4ormiranje sisema jednad0*a maemai(%o&
modela P6S
2. Rje)a!anje sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S
Sisem jednad0*a maemai(%o& modela P6S predsa!ljaj$ jednad0*e
maerijalno& i oplins%o& *ilansa %ao i jednad0*e 4$n%#ionalne !e'e.
1. 2. Uop)e o 4ormiranj$ sisema jednad0*a maemai(%o& opisa
Pri 4ormiranj$ sisema jednad0*a *ilansa P6S predposa!lja se da je sisem $
sa#ionarnom e"nolo)%om re0im$ a !e'a i'me1$ pojedini" elemenaa sisema
i sisema i o%oline os!ar$je se 4i'i(%im -maerijalnim i ener&es%im. o%o!ima.
O*i(no $ P6S, i'd!ajamo d!a ipa 4i'i(%i" o%o!aC
a. e"nolo)%e o%o!a
*. $slo!ne
6e"nolo)%im o%o!ima se os!ar$je !e'a i'me1$ elemenaa P6S i !e'a P6S
sa o%olinom, do% $slo!ni o%o!i predsa!l j aj $ rasi panj e -&$*i a%.
maeri j e i l i ener&i j e i ' P6S $ o%ol i n$.
S!ojs!a iFo& 4i'i(%o& o%a %ara%eri)e P
i
s%$p slijede/i" parameara sanjaC
PiW-m
i
, :
i1
=_= :
i%
,
i
, P
i
, P
i
.
pri (em$ je,
m
i
$%$pni maseni proo% 4i'i(%o& o%a
:
i
F $dio %Fe "emijs%e %omponene $ 4i'i(%om o%$

i
F empera$ra
p
i
F priisa% r
P
i
F oploni o%
Pri isra0i!anj$ pro#esa 4$n%#ioniranja P6S n$0no je $o(ii !anjs%e i $n$ra)nje
! a i'!ore -odli!e. maerije ili ener&ije $ sisem$. Aanjs%i i'!ori maerije ili
ener&ije P6S s$ maerijalni i ener&es%i 4i'i(%i o%o!i %oji $la'e $ sisem na preF
rad$ ili "emijs%$ rea%#ij$ i %ojima je o*e'*je1eno 4$n%#ioniranje P6S. Aanjs%i
odli! maerije ili ener&ije P6S od&o!ara maerijalnim i ener&es%im 4i'i(%im
o%o!ima %oji nasaj$ %ao re'$la 4$n%#ioniranja sisema. Un$ra)nji i'!or
-odli!. $!ije% $nosi %!aliai!ne promjene $ pro#es$ 4$n%#ioniranja P6S i
odra0a!a e4e%e "emijs%i" i 4i'i(%i" pre!or*i, %oji se od!ijaj$ $ elemenima
pro#esa. Un$ra)nji maerijalni i'!or -odli!. od&o!ara %oli(ini %omponene %oja
s$pa $ rea%#ij$ ili %oli(ini %omponene %oja nasaje "emijs%om rea%#ijom.
Un$ra)nji oplins%i i'!or -odli!. od&o!ara %oli(ini opline %oja se i'd!oji ili
apsor*$je $ o%$ "emijs%e ili 4i'i(%e pre!or*e $ elemen$ P6S. S!a%om
$n$ra)njem i'!or$ -odli!$. maerije od&o!ara 4i%i!ni maerijalni o%, a s!a%om
$n$ra)njem i'!or$ -odli!$. oplineF4i%i!ni oplins%i o%. Ba s!a%i elemen
-podsisem . P6S, na osno!$ 'a%ona o odr0anj$ mase i ener&ije, mo0emo
4ormirai sisem jednad0*a maerijalno& i oplins%o& *ilan#a. U sisem
jednad0*a $la'e slijede/e ne'a!isne jednad0*e
a. jednad0*a maerijalno& *ilansa po $%$pnom masenom proo%$ $ odnos$ na
4i'i(%e o%o!eC

n
j
j
m
1
0
*.maerijalni *$lans po masenom proo%$ %omponenaa -"emijs%i" elemena.
4i'i(%i" i 4i%i!ni" maerijalni" o%o!aC


+
n
j
(
e
ji e ji j
x ) x m
1 1
0
#.oplins%i *ilans 4i'i(%i" i 4i%i!ni" oplins%i" o%o!aC


+
n
j
(
e
e j j
* $ m
1 1
0
ili


+
n
j
(
e
e j j j
* t c m
1 1
0
pri (em$ je jFi 4i'i(%i o% C
m
j
H$%$pni maseni proo% spoja, :
ji
F $dio iFe %omponene $ $%$pnom proo%$
spoja,"
j
Henalpija,#
j
Fsrednja spe#i4i(na oplina.
j
H empera$ra, Ge Hmaseni
proo% eFo& maerijalno& 4i%i!no& o%a, |e Foplins%i o% eFo& oplins%o&
4i%i!no& o%a
U op)em sl$(aj$, s!a%a od na!edeni" jednad0*a je *ilenearna 4orma
nepo'nai" parameara 4i'i(%o& o%a P6S, a sisem jednad0*a *ilansa je sisem
nelinearni" jednad0*a. Me1$im, na osno!$ slijede/i" spe#ijalni" preposa!%i,
*ilo %oji sisem *ilansni" jednad0*a mo0e se pre!esi $ linearan o*li%C a%o s$
proo#i mj 'adani, onda je sisem jednad0*a *ilansa linearan $ odnos$ na
promjenji!e :ji i "j -ili j .,a%o s$ :ji i -ili. "j 'adani, onda je sisem jednad0*a
linearan $ odnos$ na promjenlji!e mj. +ada s$ jednad0*e, sisema jednad0*a,
*ilinearne 4orme nepo'nai" parameara 4i'i(%i" o%o!a, a preposa!%e a i * se
ne mo&$ primijenii onda se sisem jednad0*a s!odi na linearni o*li%
%ori)enjem pojma $op)eni" o%o!a P6S. Uop)eni maerijalni ili oplins%i o%
je maseni proo% ili oplins%i 4l$%s %oji od&o!ara pFom paramer$ iFo& 4i'i(%o&
o%a ili paramer$ 4i%i!no& o%a P6S.
6ri s$ &r$pe $op)eni" o%o!aC
1.Uop)eni maerijalni o% Q1i %oji od&o!ara $%$pnom masenom proo%$ 4i'i(%i"
o%o!a sisemaC
i i
m +
1
2.Uop)eni maerijalni o% Q2i %oji od&o!ara $%$pnom masenom proo%$
"emijs%e %omponene-"emijs%o& elemena. 4i'i(%o& o%a sisema i 4i%i!no&
maerijalno& o%a P6SC
i i
ki i ki i
i
) +
x m m +
+

# ,
2
,
2
2

I.Uop)eni oplins%i o% Q
Ii
%oji od&o!ara oplins%om o%$ 4i'i(%o& i 4i%i!no&
oplins%o& o%a C
i i
i i i i i i i
i
* +
$ m t c m , +
+

# ,
3
,
3
3
U op)em o*li%$, i'ra'i 'a $op)ene o%o!e Q
2i
i Q
Ii
, mo&$ se napisaiC
p i ji
x m +
pri (em$ je
m
i
H $%$pni maseni proo%, m
%i
-m
ni
. F maseni proo% %Fe %omponene-nFo&
elemena %oji $la'i $ %F$ %omponen$.,:
%i
F $dio %Fe %omponene, {
i
F
oploni o%, "
i
H enalpija, #
i
F srednja spe#i4i(na oplina,
i
Hempera$ra, :
pW
[
:
%i
, "
i
,-#
i

i
.] F pFi paramear 4i'i(%o& o%a P6S.
Ba i Hi Felemen -podsisem. P6S mo0e se primijenii linearna jednaF(ina *ilansa 'a
s!a%i ip $op)eni" o%o!aC

n
j
ji
+
1
0
ili


+ +
k
j
k
j
n
j
e
j
ji ji ji ji
+ + + +
1 1 1 1
* * , , * ,
pri (em$ je
ij
+
F jFi $op)eni o% po!e'an sa iFim elemenom P6S
,
ij
+
FjFi $op)eni o% %oji od&o!ara ne%om paramer$ 4i'i(%o& o%a %oji
$la'i $ iFi elemen
*
ij
+
FjFi $op)eni o% %oji od&o!ara paramer$ 4i%i!no& o%a %oji ima i'!or $ iF
om elemen$
, ,
ij
+
FjFi $op)eni o% %oji od&o!ara ne%om paramer$ 4i'i(%o& o%a %oji i'la'i i' iF
o& elemena
* *
ij
+
FjFi $op)eni o% %oji od&o!ara paramer$ 4i%i!no& o%a %oji ima $la'
$n$ar iFo& elemena P6S
S%$p ne'a!isni" jednad0*a, o*li% %oje s$ 4ormirane 'a s!e elemene sisema,
predsa!lja sisem linearni" jednad0*a *ilan#a jedno& ipa $op)eni" o%o!a P6SC
[ ] [ ] 0 + !
pri (em$ jeC
[ ] [ ]
ij
a !
Fmari#a sisema jednad0*a (iji s$ elemeniC
U1-F1., a%o jFi $op)eni o% $la'i -i'la'i. $ iFi elemen
a
ij
W
@ a%o jFi $op)eni o% nije !e'an 'a iFim elemenom
Pored o&a, [Q]W[Qji]W F mari#aHs$*a# $op)eni" o%o!a jedno& ipa=
iW1,% F redni *roj elemenaa P6S= jW1,e F redni *roj $op)eni" o%o!a. Ae/ je
re(eno da $ sisem jednad0*a, maemai(%o& modela, $la'e pored jednad0*a
maerijalno& i oplins%o& *ilansa i jednad0*e 4$n%#ionalni" !e'a. J e d n a d 0 * e
4$n%#ionalni" !e'a odre1$j$ sasa! 4i'i(%i" o%o!a po %omponenama=
!eli(ine prili!a -odli!a. "emijs%i" %omponenaa, od&o!araj$/e rea%#ije=
!eli(ine i'!ora -odli!a. oploe, od&o!araj$/e 4i'i(%oF"emijs%e pre!or*e=
$'imaj$ $ o*'ir $'ajamn$ !e'$ o%o!a pri po'naim %oe4i#ijenima 4$n%#iF
onalni" !e'a ili is%ori)enje elemenaa= 'a!isnos !eli(ina o%a od 'adani"
parameara e"nolo)%o& re0ima, %apa#ie P6S id. U op)em sl$(aj$,
jednad0*e 4$n%#ionalni" !e'a predsa!ljaj$ impli#ine 4$n%#ije !i)e
promjenlji!i"C
0 ) , , , , , ( - . ( /
i i

&dje jeC
F parameri sanja 4i'i(%o& o%a=F %oe4i#ijen %orisno& dejs!a elemena P6S=
Fmols%i odnos %omponena %oje $(es!$j$ $ rea%#iji= !Fse"iomerijs%i
%oe4i#ijeni i 4i'i(%oF"emijs%e %onsane= +F %onsr$%i!ni i e"nolo)%i parameri
elemenaa P6S= DF parameri e"nolo)%i" re0ima P6S.
U' predposa!%$ da P6S sadr0i elemene, $ %ojima se i'!odi rea%#ijaC aA U *7
U ....U pP W #C U dD .... U rR
$ %ojoj s$ a, *, ... p, #, ... r F po'nai se"iomerijs%i %oe4i#ijeni=
A, 7, .... P, C, ....R F "emijs%e 4orm$le %omponenaa %oje $(es!$j$ $
rea%#iji.
6e"nolo)%im re0imom P6S 'ada je mols%i odnos %omponenaa -A, 7,_, P,.,
%%d -. i %apa#ie -m#. elemena $ odnos$ na prod$% rea%#ije C. U om sl$(aj$
jednad0*e 4$n%#ionalni" !e'a imaj$ o*li%C
Fjednad0*e sasa!a 4i'i(%o& o%a po %omponenamaC,

k
j
ij
x
1
0 1

ili

k
i
j ij j
m x m
1
0
ili

k
i
j j
e j za m m
1
, 1 0
jednad0*a proo%a %omponena %oje $(es!$j$ $ rea%#iji -mij.,
0 ) (
cj j in
x m m
ili
0
cj in
m m
pri iW1,%.
Jeddna(ine proo%a %omponena %oje od&o!araj$ 4i%i!nim 'o%o!ima -msin..
0
* *

cj i
in m m
pri iW1,%.
La%o je $o(ii da s!a%a jednad0*a, 4$n%#ionalne !e'e,predsa!lja spe#ijalan
sl$(aj op)e& o*li%a jedna(ina 4$n%#ionalne !e'e P6SC
0 ) , , , , ,..., , , (
*
2 1

cj i i ij i i j i
m m m m m /
pri (em$ je C
mjF$%$pni maseni proo%, :#jF$dio %omponena # $ jFom o%$, iWi-i, Mi, M#,.,
sWsi-!i, Mi, M#,.F%onsanni %oe4i#ijeni, MiF mole%$ls%e mase %omponenaa=!i
F %oe4i#ijen se"iomerijs%o& odnosa %omponenaa, F mols%i odnos
%omponenaa.
Prema ome, 'a s!a%i P6S, sisem linearni" ne'a!isni" jednad0*a *ilansa
ima slijede/i op)i mari(ni o*li%C
1
1
1
1
1
]
1

3 3
3 2
2 1
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
k k
e k
e k
e k
!
!
!
!
j
L
:
1
1
1
1
1
1
]
1

1
1
1
1
3
3
2
1
k
e
e
e
/
*
&
&
W@
[A%e1],[A%1e2],[A%2eI]Fpredsa!lja mari#$ sa elemenima eij
[E%I%I] Fjedini(na mari#a,
[Me1e1],[Me21],[|eI1] Fs$*a# mari#e sa elemenima %oji predsa!ljaj$ o%o!e
P6S
[9%I1]F s$*a# podmari#a, (iji elemeni od&o!araj$ lije!im sranama jednad0*a
4$n%#ionalni" !e'a,
%F*roj elemenaa ili podsisema P6S=
%1 F*roj jednad0*a *ilansa $op)eni" o%o!a po masenom proo%$ %omponenaa
-"emijFs%i elemenaa.
%2 F *roj jednad0*a *ilansa $op)eni" o%o!a po oplins%im o%o!ima=
%I F *roj jednad0*a 4$n%#ionalni" !e'a=
e1F *roj $o)eni" o%o!a po $%$pnim masenim proo#ima maerije=
e2F *roj $op)eni" o%o!a po masenim proo#ima %omponenaa -"emijs%i"
elemenaa.=
eIF *roj $op)eni" jednad0*a po oplins%im o%o!ima.
Aeli(ina rW-%U %1U %2 U %I. predsa!lja ran& mari#e A, %oj$ rans4ormi)emo
$ mari#$ As =
1
1
1
1
1
]
1

3 3
3 2
2 1
1
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
*
k k
e k
e k
e k
!
!
!
!
!
L
njen red i'nosi N:M &dje je N W r, MWe1Ue2UeI
U op)em sl$(aj$, sisem jednad0*a maemai(%o& opisa P6S je s%$p *ilansni"
jednad0*a i jednad0*a maemai(%o& modela P6S. Sisem jednad0*a
maemai(%o& modela P6S 4ormira se od sisema *ilansni" jednad0*a i
jednad0*a maemai(%i" modela elemenaa P6S. Jednad0*e maemai(%o&
modela elemenaa P6S opis$j$ %inei%$ pro#esa, pro#es i'mjene mase i opline,
"idrodinami(%$ sr$%$r$ elemenaa P6S id,.
Mai(ni o*li% sisema jednad0*a maemai(%o& opisa P6S i'&ledaC
[ ] [ ] 0 x !
pri (em$ jeC
AFmari#a sisema , reda N:M, NF*roj ne'a!isni" reda%a, MF*roj s$*a#a, MFs$*a#
mari#a nepo'nai", %oja se saoji od M elemenaa
+ara%erisi(ne oso*ine mari#e A
s
,sisema jednad0*a maemai(%o& opisa P6S,
s$C
1.Aeli%a dimen'ija mari#e, sa *rojem reda%a NWr i *rojem s$F*a#a M
i
= -po
!eli(ini prela'e 1@
2
..
2.Mari#a je $!ije% pra!o$&aona )o je $!jeo!ano !e/im *rojem
nepo'nai" M, $ odnos$ na *roj ne'a!isni" reda%aC NWr. 9W
M F N ^@.
I. Mari#a sisema jednad0*a je $!ije% rije%a. Od $%$pno& *roja N2 elemenaa
mari#e, malo je nen$lni", *$d$/i da je *roj nepo'nai" m, %oji $la'e $ s!a%$ jF$
jednad0*$ sisema, mno&o manje od $%$pno& *roja nepo'nai" M.
1. 2 In4orma#iona %ore%nos sisema jednad0*a
Ba s!a%i P6S mo&$ se posa!ii jednad0*e maerijalno& i oplins%o& *ilansa $ ri
ni!oaC
a. 'a jedan elemen sisema
*. 'a jedan podsisem sisema
#. 'a $%$pan sisem
Sisem jednad0*a maerijalni" ili oploni" *ilansa 'a elemen podsisem ili
$%$pni P6S, je sisem impli#ini" 4$n%#ija -mn.C
0 ) ,..., , (
1 1 1

n
x x x
0 ) ,..., , (
1 1 2

n
x x x
,
0 ) ,..., , (
1 1

n m
x x x
S!e jednad0*e %oje $la'e $ sisem moraj$ *ii ne'a!isne. 9$n%#ije
1
,
2
, _
m
,s$
'a!isne a%o samo jedna predsa!lja ne%$ 4$n%#ionaln$ 'a!isnos osali"
4$n%#ija, j.
) ,... , , ,..., , (
1 1 2 1 m i i i i
/
+

A%o ideni(nos nije isp$njena, 'a promarani sisem jednad0*a, onda s$

4$n%#ije
1
,
2
, _
m
, ne'a!isne. U sl$(aj$ %ada s!a%a od impli#ino 'adani"
4$n%#ija predsa!lja linearn$ al&e*ars%$ %om*ina#ij$ isi", 4$n%#i je
1
,
2
, _
m
,
s$ linearno 'a!isne, a%o posoje a%!i *roje!i ,, , %oji nis$ iso!remeno
jedna%i n$liC

1
U
2
U_U
m
W@
A%o posoji linearna 'a!isnos, onda se jedna 4$n%#ija mo0e i'ra'ii %ao linearna
%om*ina#ija osali", sa ne%im *roj(anim %oe4i#ijenima,
m

+ ...
2 1
+ada linearna 'a!isnos ne posoji, 4$n%#ije s$ linearno ne'a!isne , a jedna%os
e&'isira samo $ sl$(aj$ %ad s$ s!i %oe4i#ijeni , ,.. iso!remeno jedana%i
n$li.Pri sasa!ljanj$ sisema ne'a!isni" jednad0*a, maerijalno& *ilansa, n$0no
je !odii ra($na o slijede/emC *ilans po $%$pnom masenom o%$ jedna% je
s$mi *ilan#a po masenim o%o!ima s!i" %omponenaa o%a. Ba s!a%i elemen,
podsisem ili $%$pni P6S $ op)em sl$(aj$, mo0e se posa!ii ne%oli%o !arijani
sisema ne'a!isni" jednad0*a maerijalno& *ilansa. Sisemi *ilansni" jednad0*a
s$ "omo&eni sisemi linearni" ili *ilinearni" jednad0*a, e s$ oni $!ije% sa&lasni i
imaj$ ri!ijalno rje)enje j.
M
1
W M
2
WM
I
W_WM
n
W.
%oje nema ni%a%a! pra%i(an 'na(aj. 7roj *ilansni" jednad0*a sisema 5m5 $!ije%
je manji od *roja promjenji!i" 5n5, i maemai(%i promarano, o!a%!i sisemi
imaj$ *es%ona(no mno&o neri!ijalni" rje)enja. Ali, *$d$/i da s!a%i P6S $!ije%
4$n%#ionira $ sro&o o&rani(enim e"nolo)%im $slo!ima, *roj neri!ijalni"
rje)enja, sa e"nolo)%o& aspe%a, je $!ije% %ona(an. +ada se &o!ori o
ne'a!isnosi i sa&lasnosi sisema jednad0*a *ilansa !a0n$ $lo&$ ima
4$n%#ionalna JA+O7IJEAA mari#a -J., promarano& sisema jednad0*a. S!a%i
elemena o!e marije jeC
e
k
ke
x
J

pri (em$ jeC %F%Fa jednad0*a, :eFeFa promjenji!a sisema jednad0*a. Minor rF
o& reda mari#e -J. je 4$n%#ionalni Ja*o*ije! minor ili ja%o*ijan i o'na(a!a se sa
-J..Ran& rj mari#e -J. mo0e imai slijede/e !rijednosiC
Fa%o je r
J
W r W m, onda se sisem *ilansni" jednad0*a sasoji i'
m ne'a!isni" jednad0*a i sa&lasan je=
Fa%o je r
J
W rk m, onda sisem *ilansni" jednad0*a $%lj$($je rWr
J
ne'a!isni" jednad0*a, a -mFr. jednad0*a 'a!isi od dr$&i" r jedna
(ina i sisem je sa&lasan. Nen$lna rje)enja sisema jednad0*a *ilansa odredj$j$ se
rje)a!anjem r jednad0*a -sa r nepo'nai". 'a %oje jeC
[ ] pri
x
J
e
k
0

%WeWr
Prema ome, pri rje)a!anj$ o!a%!i" sisema jednad0*a, r nepo'nai" i'ra0eno
je pre%o -nFr. promjenji!i" :
rU1
, :
rU2
,_,:
n
i o s$ slo*odne promjenji!e. S!e
slo*odne promjenji!e, sisema *ilansni" jednad0*a, moraj$ *ii $'ajamno
ne'a!isne i od&o!arai e"nolo)%im $slo!ima 4$n%#ionisanja P6S. +ada je sisem
jednad0*a maemai(%o& modela P6S linearan, nije n$0no anali'irai
4$n%#ionaln$ Ja%o*ije!$ mari#$, *$d$/i da se Ja%oF*ijan pod$dara sa mari#om
sisema linearni" jednad0*a. Promorimo odre1i!anje ne'a!isni" jednad0*a
maemai(%o& opisa P6S, na %on%renom primjer$.
Primjer 1. Ba pro#es da na Sl. <2. pore*no je odredii sisem ne'a!isni"
jednad0*a maerijalno& *ilan#a
$B+BB
$B,BB $B#BB
#
'
,
(
*
'
IS$
E4S
Sli%a <2. Pro#esna )ema !i)esepene e%span'ije
U s%lad$ sa pro#esnom s"emom o'na(eni s$ o%o!iC
1Fpojni d!o%omponeni o%= 2F%on#enrirani o% i' e%pandera= IF%on#enrirani
o% i' $pari!a(a= JFo% $parene !ode i %onden'aa= KFo% $parene !ode i'
$pari!a(a
O'na%e %omponenaa,
1Fsol, 2F!oda
Prije ne&o )o se pre1e na 4ormiranje sisema jednad0*a de4ini)e se sisem.
Pola'ni ras!or $ %oli(ini {
1
i sa %on#enra#ijom ras!orene soli L
11
, e%spandira od
po(ene empera$re 6
1
na empera$r$ 6
2
$ e%spander$ E
1
. E%span'ijom
ras!ora i'd!aja se !odena para $ %oli(ini {
J
$' po!e/anje %on#enra#ije
ras!orene soli do L
21
.Nasala se%$ndarna para $ E
l
%orisi se %ao o&rje!ni medij
$ i'oerms%om ispari!a($ I
1
&dje !oda ispara!a $ %oli(ini {
K
a ras!or se
%on#enri)e do 'adae %on#enra#ije L
I1
.
Sisem jednad0*a maerijalno& *ilansaC
1Jednad0*a maerijalno& *ilansa e%spandera E
l
$ odnos$ na $%$pne
e"nolo)%e o%o!eC
+ 2 1
, , , +
2.Jednad0*a maerijalno& *ilansa e%spandera El $ odnos$ na ras!oren$ sol
e"nolo)%im o%o!imaC
21 2 11 1
0 , 0 ,
I. Jednad0*a maerijalno& *ilansa e%spandera E1 $ odnos$ na !od$ $
e"nolo)%im o%o!imaC
+ 22 2 12 1
, 0 , 0 , +
J.Jednad0*a maerijalno& *ilansa i'oerms%o& ispari!a(a 1F1 $ odnos$ na $%$pne
e"nolo)%e o%o!eC
- 3 2
, , , +
K. Jednad0*a maerijalno& *ilansa i'oerms%o& ispari!a(a $ odnos$ na
ras!oren$ sol $ e"nolo)%im o%o!imaC
31 3 21 2
0 , 0 ,
E.Jednad0*a maerijalno& *ilansa i'oerms%o& ispari!a(a I1 $ od
nos$ na !od$ $ e"nolo)%im o%o!imaC
- 32 3 22 2
, 0 , 0 , +
<.Maerijalni *ilans $%$pno& pro#esa $ odnos$ na $%$pne $la'ne
i i'la'ne e"nolo)%e o%o!eC
- 3 + 1
, , , , + +
3.Maerijalni *ilans $%$pno& pro#esa $ odnos$ na ras!oren$ sol $
$la'nim i i'la'nim e"nolo)%im o%o!imaC
31 3 11 1
0 , 0 ,
2. Maerijalni *ilans $%$pno& pro#esa $ odnos$ na !od$ $ $la'nim i i'la'nim
e"nolo)%im o%o!imaC
- + 32 3 12 1
, , 0 , 0 , + +
1@.Jednad0*e maseni" $djela %omponeni $ o%$ 1,
1
31 11
+0 0
11.Jednad0*e maseni" $djela %omponeni $ o%$ 2,
1
21 21
+ 0 0
12. Jednad0*e maseni" $djela %omponeni $ o%$ I,
1
31 31
+0 0
9ormirana 4$n%#ionalna Ja%o*ije!a mari#a daa je na Sl. 3@.
1
,

2
,

3
,

+
,

-
,

11
0

21
0

31
0

21
0

22
0

32
0

JW
-1. 1 1 @ 1 @ @ @ @ @ @ @
-2. L
11
L
21
@ @ @ {
1
{
2
@ @ @ @
-I. L
12
L
22
@ 1 @ @ @ @ |
1
{
2
@
-J. @ 1 1 @ 1 @ @ @ @ @ @
-K. @ L
21
L
I1
@ @ @ {
2
{
I
@ @ @
-E. @ L
22
L
I2
@ 1 @ @ @ @ {
2
{
I
-<. 1 @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @
-3. L
11
@ L
I1
@ @ {
1
@ {
I
@ @ @
-2. L
12
@ L
I2
1 1 @ @ @ |
1
@ {
I
-1@. @ @ @ @ @ 1 @ @ 1 @ 1
-11. @ @ @ @ @ @ 1 @ @ 1 @
-12. @ @ @ @ @ @ @ 1 @ @ 1
Sli%a 3@. 9$n%#ionalna Ja%o*ije!a mari#a P6S
I' 4ormirane mari#e nije e)%o $!rdii da !rsa < mari#e, predsa!lja linearn$
%om*ina#ij$ !rse 1 i J. Iso je i !rsa 3 linearna %om*ina#ija !rsa 2 i K odnosno
!rsa 2 linearna %om*ina#ija !rsa I i E. Anali'om mari#e mo0e se $sano!ii da
s$ i !rse 1 i J mari#e linearne %om*ina#ije !rsa 2,I i 1@ odnosno !rsa K,E i
11. Prema ome, ran& 4$n%#ionalne Ja%o*ije!e mari#e je <, )o 'na(i da $
4ormiranom sisem$ *ilansni" jednad0*a imamo < ne'a!isni" jednad0*a, od
d!anaes $%$pno posa!ljeni".
2. 1@. Sisem jedna(iina maerijalno& *ilansa P6S sa ips%im e"nolo)%im
!e'ama,
6e"nolo)%i sisemi, sa sano!i)a !e'a i'me1$ elemenaa, pri%a'ani na Sl. 31.,
dijele se $ sljede/e &r$peC
sisemi sa $'asopnim e"nolo)%im o%o!ima,
sisemi sa $'asopnoFo*ila'nim -*ajpas. e"nolo)%im o%o!ima,
sisemi sa po!ranim -re#i%l. e"nolo)%im o%o!ima.
# , $
K
#
D
#
;
#
K
,
D
,
;
,
K
%
D
%
;
%
K
%
Sli%a 31 Operaorna s"ema P6S sa $'asopnim e"nolo)%im o%o!ima
9
1,
9
2
,_, 9
p
F$la'ni e"nolo)%i o%o!i
D
1
,D
2
,_,D
p
i
Q
1
,Q
2
,_,Q
p
F$la'ni e"nolo)%i o%o!i
Sr$%$rna sema P6S sa $'asopnoFo*ila'nira e"nolo)%im o%om pri%a'ana je na
Sl. 32
teCt teCt
K A A
5 D
#
,
Sli%a 32. Sr$%$rna sema P6S sa $'asopnoFo*ila'nira e"nolo)%im o%omC
A, D F a(%e ra'd!ajanja i mije)anja o%o!a
7, C F a(%e $la'a i i'la'a i' elemenaa 9, Q F $la'ni i i'la'ni 4i'i(%i o%o!i
Ispre%idane linije predsa!ljaj$ sisem $ #jelom i elemena sisema, 'a %oje se
posa!lja maerijalni *ilans pri%a'ana na Sl. 3I.
I
R
III
I)
#
,
* ' (
0
+
Sli%a 3I Operaorna s"ema P6S sa po!ranim e"nolo)%im o%om -re#i%lom. i
slijede/im e"nolo)%im opera#ijamaC
IF mije)anje,
IIF "emijs%a pre!or*a -"emijs%a rea%#ija.
III i IA F ra'd!ajanje
Q
1
, Q
2
,_, Q
<
,F maseni proo#i e"nolo)%i" o%o!a
Promerimo P6S, %oji se sasoji i' odre1eno& *roja P, e"nolo)%i"
operaora %oji s$ $'asopno !e'ani $ sisem$.Me1$so*na !e'a maerijalni"
*ilansa, o!a%o !e'ani" e"nolos%i" operaora, je o(ia, jer i'la'ni 4i'i(%i o%
pred"odno& operaora predsa!lja $la'ni o% $ slijede/i operaorC
QpWQpU1= QpU1W QpU2 id.
Ba o!a%a! ip !e'e e"nolo)%i" operaora $ sisem$. !a0no je $o(ii slijede/eC
posoji ne'a!isan maerijalni *ilans po raasenom proo%$ s!a%e od C "emijs%i"
%omponenaa i on se sasa!lja sa s!a%i elemen sisema 'ase*no. U%$pan *roj
ne'a!isni" jednad0*a maerijalno& *ilansa, po masenim proo#ima "emijs%i"
%omponenaa, i'nosi N W # P -#F*roj "emijs%i" %omponenaa $ 4i'i(%om o%$, PF
*roj e"nolo)%i" operaora sisema.. Ba odre1i!anje n$meri(%im !rijednosi
proo%a o%o!a 'a elemena P6S, jednad0*e maerijalno& *ilansa po
%omponenama n$0no je dop$nii jednad0*ama !e'a, %oje opis$j$ sasa! s!a%o&
4i'i(%o& o%aC

c
j
ij
x
1
1
:iF masena ill mols%a %on#enra#ija jFe %omponene $ iFom o%$. U P6S,sa
*ajpasnim e"nolos%im !e'ama -IFI*.. pri sasa!ljanj$ sisema jedna(ina
maerijalno& *ilansa 'a dai elemena -podsisem., %oji je o*$"!a/en *ajpasom,
*ajpasni o% predsa!lja $n$rasnji o% o& elemena i parameri *ajpasno&
4i'i(%o& o%a ne $la'e $ sisem jedna(ina maerijalno& *ilansa. Da *i se do*ili
parameri posmarano& o%a, n$'no je 4ormirai jednad0*e maerijalno& *ilansa,
pose*no 'a lo%alni elemena *e' *ajFpasa -i'me1$ a(a%a 7 i C. i 'a a(%$
mije)anja D, i'la'no& 4i'i(%o& o%a i' elemena i *ajapasno& 4i'i#%o& o%a.
Promorimo P6S sa po!ranim o%om pri%a'an na sli#i i ne%a se $ njem$ i'!ode
(eiri e"nolo)%e opera#ijeC mije)anje -I., "emijs%a rea%#ija -II. i d!ije opera#ije
ra'd!ajanja -Ill. i -IA.. 9i'i(%i o% (eiri, %oji i'la'i i' elemena II sadr0i #iljni
prod$%, opadne prod$%e i nei'rea&o!ane rea%ane %oje re*a re&enerirai. A%o
"emijs%om rea%#ijom, $ rea%or$ II, nasaj$ i inerni plino!i n$0no i" je
prod$!a!ai i' sisema $ #ilj$ spre(a!anja nji"o!o& ne0eljeno& na%$pljanja. Ne%a
$ elemen II $la'i 4i'i(%i o% ri, %oji je nasao mje)anjem 4i'i(%o& o%a $la'ne
siro!ine jedan i po!rano& o%a d!a. Osno!na %oli(ina #iljno& prod$%a se i'd!aja
i' elemena III %ao o% pe. 6o% )es sadr0i inerne maerije, opadne prod$%e
"emijs%e rea%#ije i siro!in$, %oja nije i'rea&o!ala $ jednom #i%l$s$ ili prola'$ %ro'
rea%or. U o%$ sedam s$ inerni &aso!i %oji se i'd!ajaj$ i' P6S prod$!a!anjem.
U%$pni maseni proo% 4i'i(%o& o%a $la'ne siro!ine jedan jedna% je s$mi maseni"
o%o!a pe i sedam. 7$d$/i da je $ sisem$, sa e"nolo)%o& sano!i)a, 'adan
ni!o %on#enra#ije inerni" &aso!a $ 4i'i(%om o%$ na $la'$ $ rea%or II i a%o s$
po'nai sasa!i s!i" 4i'i(%i" o%o!a onda se parameri o%a sedam i'ra($na!aj$
i' jednad0*a maerijalno& *ilan#a.
Ne%a se 4i'i(%i o% $la'ne siro!ine jedan sasoji od d!ije %omponene A i 7 i inerne
maerije M. Jednad0*a sasa!a po %omponenama,
13 12 11 1
/ / / / + +
pri (em$ s$ 911, 912, 91IFmols%i proo#i siro!ine i inerne maerije , %molT".
Re#ir%$la#ioni 4i'i(%i o% d!a ima $%$pni mols%i proo%C
, 2
) 1 ( / /
Maseni proo% 4i'i#%o& o%a ri odre1$je se i' slijede/i" jedna(inaC
2 1 3
/ / / +
,3 13 ,2 11 ,1 11 3
) 1 ( ) 1 ( ) 1 ( / / / / / / / + + + + +
33 32 31 3
/ / / / + +
Ne%a $ rea%or$, %oli(ina %omponeni 1,I i 2I rea&$je $' nasajanje
prod$%a 9J.
A%o ne nasaj$ sporedni prod$%i onda jeC
33 + 32 31 +
) 1 ( ) 1 ( / / / / / + + +
6o% pe do*ijen ra'd!ajanjem prod$%a i'ra($na!a se i' i'ra'aC
+ -
/ /
do% je o% )es jedna%
33 + 32 31 ,
) 1 ( ) 1 ( ) 1 ( / / / / / + + +
o% sedam %oji se i'!odi i' sisema jedana% jeC
, 5
/ /
odnosno,
33 + 32 31 5
) 1 ( ) 1 ( ) 1 ( / / / / / + + +
%on#enra#ije %omponee jedan $ o%$ jedan,
13 12 11
11
1
11
11
/ / /
/
/
/
x
+ +

odnosno,
3 13 2 12 1 11
1 11
11
! ! !
!
& , & , & ,
& ,
x
+ +

&1je s$ {Fmaseni prood#i o%o!a a M mole%$ls%e mase.

2 1
31
31
/ /
/
x
+

7r'ina "emijs%e rea%#ije, 'a!isi od %on#enra#ija :

I1
i :
I
2, a
*roj mola prod$%a $ o%$ od !remena 'adr0a!anja re%anaa $ rea%or$. 6o%
(eiri sasoji se i' o%a prod$%a i o%a inerni" maerijala,
i p
/ / /
+ + +
+
Pri ra'd!ajanj$ i'd!aja se #iljni prod$% ili nje&o! !e/i dio. 6o% )es, %oji osaje, i'nosiC
i p
/ / /
+ + ,
) 1 ( +
&1e je 1.
6o% %oji i'la'i sa &asom poslije prod$!a!anja, predsa!lja dio o%a jedan,

[ ]
i p
/ / / /
+ + , 5
) 1 ( +
Promorimo 4ormiranje sis
ema jedna(ina, maemai(%o
& modela 'a "emijs%oFe"nolo)%i sisem sa re#ir%$la#ionim o%om, na slijede/em
primjer$C
Primjer 2. Ne%a se $ apsorp#ionoj %oloni pri%a'anoj na Sl. 3J, A+ i'!odi apeorp#ija
#iljne %omponene A i' plins%e smjese. U #ilj$ inen'i!iranja pro#esa i'mjen
e mase, apsorp#ija se i'!odi pri po!e/anoj &$so#i %!a)enja %oja se o*e'*je1$je
re#ir%$la#ijom dijela i'la'no& o%a i' %olone.U %olon$ $la'i {1-%&T". plins%e smjese
%oja se sasoji od #iljne %omponene jedan sa %on#enra#ijom L
11
i inera L
12
. Pola'ni
o% apsorp#iono& sreds!a, ne sadr0i #iljn$ %omponen$ jedan L
21
W@ do% je
%on#enra#ija #iljne %omponene $ apsorp#ionom sreds!$ na i'la'$ i' %olone L
J1
, od
ra!noe0ne. Ra!noe0a $ sisem$, #iljna %omponena Fapsorp#iono sreds!o, opisana je
'a!isno)/$ L
1ra!
W4-L..
Raz/
A
4
Mj
,
+
*
(
'
0
#
Sli%a 3J. In4orma#iona e"nolo)%a s"ema apsorp#iono& posrojenja
A%o je osanna %on#enra#ija #iljne %omponene $ odla'e/em plin$ L
<1
,
&$so/a %!a)enja {%!as. %&Tm
2
", 4ormirai sisem jednad0*a maerijalno&
*ilansa 'a %olon$ dijamera D.
9ormiranje sisema jedna(inaC
1.Jedna(ina maerijalno& *ilansa, apsorp#ione %olone A+, $ odnos$
na e"nolo)%e o%o!eC
0
5 + 3 1
+ , , , ,
2. Jedna(ina maerijalno& *ilansa, apsorp#ione %olone A+, $ odnos$
na #iljn$ %omponen$ AC
0
51 5 +1 + 31 3 11 1
+ 0 , 0 , 0 , 0 ,
I.+on#enra#ija #iljne %omponene, $ apsorp#ionom sreds!$ na i'la'$ i'
%olone, MA-J. odre1ena je ra!noe0om $ sisem$C
) (
11
+1
*
0 f 0
J.Radna %on#enra#ija #iljne %omponene $ apsorp#ionom sreds!$ na i'la'$ i'
%oloneC
+1
*
+1
0 0
K.Jednad0*a maerijalno& *ilansa ra'd!aja(a o%o!a RAB, $ odnos$
na $%$pne e"nolo)%e o%o!eC
0
, - +
, , ,
E.Jednad0*a maerijalno& *ilansa mje)a(a o%o!a MJEy, $ odnos$ na
#iljn$ %omponen$C
0
31 3 +1 - 21 2
+ 0 , 0 , 0 ,
<. Jednad0*a maerijalno& *ilansa mje)a(a o%o!a MJEy, $ odnos$ na
e"nolo)%e o%o!eC
0
3 2 -
+ , , ,
3.Jednad0*a 4$n%#ionalne !e'e, %ojom je odre1ena !eli(ina re#ir%$la#iono&
o%aC
, - ,
+
2
3

2.Jednad0*a maerijalno& *ilansa #jelo%$pno& posrojenja $ odnos$ na #iljn$
%omponen$C
0
+1 , 51 5 21 2 11 1
+ 0 , 0 , 0 , 0 ,
Rje)a!anjem 4ormirano& sisema jednad0*a, do*ijaj$ se s!i pore*ni
parameri e"nolo)%i" o%o!a apsorp#iono& posrojenja.
1@. 11. Pojam sepena slo*ode "emijs%oFe"nolo)%o& sisema
1@. 11. In4orma#ione promjenlji!e
Jedan od naj!a0 niji" 'adaa%a %oji se rjesa!a pri proje%o!anj$ "emijs%oFe"nolos%i"
sisema je 4ormiranje, anali'a i rjesa!anje sisema jednad0*a maerijalno& i
oplins%o& *ilansa. Sa 'ada#ima o!o& ipa proje%an se sre/e na ra'li(iim eapama
e"nolo)%o& proje%o!anja, pri prora($n$ parameara e"nolo)%i" o%o!a, opreme i
parameara e"nolo)%i" %om$ni%a#ija. Aeli%a e)%o/a %oja je pris$na pri rje)a!anj$
sisema *ilansni" jednad0*a je $ ome, so je (eso 4ormirani sisem jednad0*aC
in4orma#iono predimen'ioniran i -ili.
in4orma#iono nepop$n.
Sisem jednad0*a, maemai(%o& modela P6S in4orma#iono je predimen'ioniran $
sl$#aj$ da sadr0i ne%i pods%$p 4$n%#ionalno 'a!isni" jednad0*a. Sisem jedna(ina
in4orma#iono je nepop$n $ sl$(aj$ %ad ne daje jedno'na(no rje)enje. U
spe#ijalnom sl$(aj$ sisem jednad0*a mo0e *ii iso!remeno in4orma#iono
predimen'ioniran i in4orma#iono nepop$n. Promjenji!e i paramere P6S, %oji $la'e
$ sisem jednad0*a maemai(%o& modela '!a /e se in4orma#ione promjenji!e.
9$n%#ionalni odnosi maemai(%o& modela P6S ili in4orma#ione !e'e s$ 'apra!o
sisem od 5n5 ne'a!isni" impli#ini" 4$n%#ija %oje po!e'$j$ 5m5 in4orma#ioni"
promjenji!i"C
0 ) ( # f
pri (em$ je,
) ,..., , (
2 1 n
f f f f F n F dimen'ionalni !e%or 4$n%#ija sa mF dimen'ionalnim
!e%orom in4orma#ioni" promjenji!i"
) ,..., , (
2 1 m
# # # #
S!a%a impli#ina 4$n%#ija 4
i
, %oja $la'i $ !e%orF4$n%#ij$ f , 'a!isi od +F
dimen'ionalno& !e%ora in4orma#ioni" promjenji!i" -IP.
) ,..., , (
2 1 k j
# # # #
'a %oje
!rijedi,
0 ) (
j
# f
S!a%om !e%or$ mo0e pridr$0ii s%$p %omponenaa ili %oordinaa !e%ora. 7roj
in4orma#ioni" promjenji!i", %oji odre1$j$ 4$n%#ioniranje jedno& elemena ili
podsisema, $!ije% je manji od *roja IP %oji $la'e $ maemai(%i model P6S, pa je 'a
impli#in$ 4$n%#ij$ 4
i
, $!ije% %km. Po)o je *roj osno!ni" 4i'i(%oF"emijs%i" 'a%ona,
%oji odre1$j$ pro#es 4$n%#ioniranja P6S, manji od *roja promjenji!i" i parameara
P6S, a *roj elemenaa slo0eni" P6S $!ije% manji od *roja e"nolo)%i" !e'a, o 'a
s!a%i sisem !rijedi odnos m n . Sepen slo*ode 595, "emijs%oFe"nolo)%o& sisema
je ra'li%a i'me1$ *roja in4orma#ioni" promjenji!i" m, %oji s$ n$0ne 'a sasa!ljanje
pop$no& maemai(%o& modela sisema, i *roja in4orma#ioni" !e'a n -ili
$slo!a.,%oji posoje i'me1$ in4orma#ioni" promjenji!i" -IP., j.
9 W m H n
U!o1enje pojma sepena slo*ode sisema 9, omo&$/a!a nam da predF
sa!imo !e%or IP sisema %ao $nij$ d!a !e%oraC
Y X #
,
Y X
pri (em$ jeC
) ,..., , (
2 1 n m
x x x X

-mFn. F dimen'ionalni !e%or slo*odni" promjenji!i" P6S.

) ,..., , (
2 1 n
y y y Y F n F dimen'ionalni !e%or *a'ni" promjenji!i" P6S.
U o!om sl$(aj$ impli#ina nFdimen'ionalna !e%or 4$n%#ija mo0e se predsa!ii %ao
e%spli#ina nFdimen'ionalna !e%or 4$n%#ija *a'ni" -'a!isni". promjenji!i" -'a!isni".
sisema, od -mFn. FF dimen'ionalno& !e%ora slo*odni" -ne'a!isni". IP sisemaC
0 ) , ( Y X f ,
) ( X g Y
pri (em$ jeC
) ,..., , (
1 1 n
g g g g
F!e%or 4$n%#ija *a'ni" IP sisema.
O!im se dola'i do pop$nije& odre1enja sepena slo*ode "emijs%oF e"nolo)%o& sisemaC
sepen slo*ode 9 je *roj slo*odni" -na'a!isni". IP, %oje s$ n$0ne i do!oljne 'a
jedno'na(no predsa!ljanje pro#esa
4$n%#ioniranja sisema ili podeisema. S!e slo*odne IP sisema moraj$ *ii me1$so*no
ne'a!isne. Iso a%o, *roj sepeni slo*ode od&o!ara i *roj$ $pra!lja(%i" promjenji!i" i
odre1$je *roj re&$laora ili sr$%$r$ sisema a$omas%o& $pra!ljanja %oji je n$0an 'a
o*e'*je1enje pra!ilno& 4$n%#ioniranja sisema ili podsisema. Prili%om i'*ora slo*odni" IP
i nji"o!i" %!aniai!ni" !rijednosi proje%an ima odre1en$ slo*od$, ali mora po)o!ai
osno!ni proje%ni 'adaa% i e"nolo)%i re0im. Slo*oda i'*ora slo*odni" IP i nji"o!i"
!rijednosi $ ne%im e"nolo)%im &rani#ama omo&$/$j$ prin#ipjelno i mo&$/nos
opimali'a#ije P6S. A%o pri sasa!ljanj$ maemai(%o& modelacne%o& P6S ili
podsisema, nala'imo da je *roj in4orma#ioni" !e'a !e/i od *roja IP j. n^m, o je 'adaa%
ispii!ano& sisema sa maemai(%o& i -ili. 4i'i(%oF"emijs%o& sano!i)a ne%ore%an
I'ra' 'a *roj sepeni slo*ode 9 sisema indeni(an je Gi**sFo!
om pra!il$, %oje de4ini)e *roj i %ara%er slo*odni" IP, %oje s$ n$0ne i do!oljne 'a
jedno'na(no odre1i!anje s!i" s!ojsa!a ra!noe0no& "eero&eno& ermodinams%o&
podsisema, %oji se sasoji i' As4a'a i % %omponeni.Po Gi**s$, *roj sepeni slo*ode
ra!noe0no& ermodinams%o& podsisema i'nosiC
9
G
WmFnW%U2F
7roj sepeni slo*ode !i)e4a'no& ermodinams%o& sisema %oji se ne nala'i $
ra!noe0i,odre1$je se a%o1er isom jednad0*om. Gi**so!o pra!ilo 4a'a de4inisano je
pomo/$ inen'i!ni" -ili spe#i4i(ni". !eli(ina sanja i ne sadr0i ni%a%!$ in4orma#ij$ o
masi 4a'a. Prema ome, slijedi da pored %U2 inen'i!ni" !eli(ina %oje %ara%eri)$
sanje podsisema, 'a s!a%$ 4a'$ re*a i'a*rai jedn$ e%sen'i!n$ -ili
%!aniai!n$. !eli(in$. Ba dai sl$(aj, *roj sepeni slo*ode opisan je slijede/im
i'ra'imaC
9
E
W 9
G
U
ili 'a jedn$ 4a'$C
9 W % U 2
U'e!)i $ o*'ir na!eden$ jednad0*$ mo0e se 'a%lj$(ii, da je 'a jedno'na(no
opisi!anje s!ojs!a jedno4a'no& ermodinams%o& podsisema sa jednim $la'nim i
jednim i'la'nim o%om, n$0no je 'nai n$meri(%e !rijednosi % U 1 inen'i!ni"
!eli(ina -empera$ra, priisa%, -%Fl. mols%i" $1ela %omponeni. i jedn$ e%sen'i!n$
!eli(in$ -maseni proo%..
1@. 11. U!r1ene i opimi'iraj$/e proje%ne promjenji!e P6S
Pri isra0i!anj$ P6S in0enjer se !rlo (eso s$sre/e sa pro*lemom i'*ora slo*odni"
IP, %oje imaj$ pr!osepen 'na(aj 'a jedno'na(no de4inisanje maemai(%o& modela
P6S. O!i pro*lemi s$ $slo!ijeni isinom, da ne posoji $ni!er'alna 4orm$la 'a
odre1i!anje *roja sepeni slo*ode s!a%o& P6S. Naime, s!a%i ispii!ani P6S je indiF
!id$alan po %ara%er$ pro#esa 4$n%#ionisanja. Me1$im, mo&$ se dai ne%e *a'ne
prepor$%e 'a i'*or slo*odni" -ne'a!isni". promjenji!i" i nji" /e re*a pridr0a!ai pri
rje)a!anj$ proje%ni" i opimi'a#ioni" 'adaa%a. S!e in4orma#ione promjenji!e %oje $
pop$nosi %ara%eri'iraj$ 4$n%#ionisanje sisema, dijele se $, slijede/e, d!ije !eli%e
&r$peC
Proje%ne -'adane. promjenji!e
Ra($ns%e -ra0ene. promjenji!e
+ao slo*odne IP sisema i' s%$pa IP mo&$ *ii I'a*rane samo proje%ne
promjenji!e P6S. Proje%ne promjenji!e s$ one IP %oje %ara%eri)$ osno!ni #ilj
4$n%#ioniranja P6S, $i#aj o%oline na sisem, !e'$ sisema sa dr$&im P6S i %oje
daj$ mo&$/nos opimi'a#ije pro#esa $ s%lad$ sa i'a*ranim %rierij$mom. Ra($ns%e
-ra0ene. promjenji!e s$ in4orma#ione promjenji!e do (iji" se !rijednosi dola'i
proje%o!anjem i isra0i!anjem sisema. Proje%ne promjenji!e se ope dijele $
d!ije &r$peC
$!r1ene promjenji!e i
opimi'iraj$/e promjenji!e
U!r1ene promjenji!e odre1$j$ osno!ni #ilj 4$n%#ionisanja P6S, $i#aj !anjs%e
sredine na sisem, $'ajamno djelo!anje !i)e sisema. Aeli%i dio o!i" IP $!r1en je
proje%nim 'ada%om i e"nolo)%im $slo!ima, pa se one o$da i na'i!aj$
$!r1ene IPs. U!r1ene promjenji!e s$ slijede/i e"nolo)%i parameri P6SC
maseni proo#i, sasa!, empera$ra i priisa% o%o!a siro!ina, maseni proo#i
-%apa#ie. sisema $ odnos$ na #iljni proi'!od, parameri o%a o&rje!ni" i
ras"ladni" medija, ip i a%i!nos %aali'aora, a a%o1er i parameri e"nolo)%o&
re0ima 4$n%#ioniranja elemenaa ili podsisema. Dr$&$ &r$p$, $!r1eni"
promjenji!i", predsa!ljaj$ %onsr$%i!ni parameri elemenaa ili podsisemaC
%onsr$%#ioni ip aparaa, !isina rea%#iono& !ol$mena, dijamear i !isina sloja
%aali'aora, %onsr$%#ione dimen'ije aparaa id. Prema ome, i' na!edeno& nije
e)%o $!rdii da, odre1en *roj seFpeni slo*ode P6S $ s%lad$ sa posa!ljenim
proje%nim 'ada%om i e"nolo)%im $slo!ima opada na $!r1ene promjenji!e.
Osani *roj sepeni slo*ode odnosi se na opimi'iraj$/e promjenji!e. Aariranjem
!rijednosi o!i" promjenji!i", pri 'adanim !rijednosima $!r1eni" promjenji!i",
mo0e se i'!esi opimi'a#ija pro#esa 4$n%#ioniranja sisema $ s%lad$ sa ne%im %riF
erijem opimi'a#ije. U realnom pro#es$, $!ije% se posa!ljaj$ o&rani(enja %a%o na
%!aniai!ne a%o i %!aliai!ne !rijednosi e"nolo)%i" i %onsr$%#ioni" promjenji!i"
sisema. 6a%o na primjer, empera$ra 4i'i(%o& o%a i'a i'njenji!a(a opline je
odre1ena nje&o!im e"ni(%im %ara%erisi%ama, promjena priis%a je odre1ena
mo&$/nosima p$mpi i %ompresora id. +onsr$%#ioni parameri o&rani(eni s$
sandardima -JUS, DIN, ASA, GOS6., %ao i %!alieom maerijala. Posa!ljena
o&rani(enja, na in4orma#ione promjenji!e, $!ije% $ pro#es$ ra($nanja
predsa!ljaj$ e)%o/e i ne omo&$/a!aj$ do*ijanje opimalno& rje)enja %oje *i se
ina(e mo&lo do*ii %ad *i se o&rani(enja 'anemarila. Ba o*e'*je1enje %ore%nosi
'ada%a isra0i!anja pro#esa %ao i s%ra/i!anja !remena opimiranja, n$0no je naj prije
i'a*rane IP podijelii na d!a ni!oaC
1. IP, %oje imaj$ dis%rene !rijednosi -npr. %onsr$%#ioni ip aparaa, ip
%aali'aora, ip oapala id..
2. IP, %oje po 'a"je!ima proje%no& 'ada%a ili $slo!a 4$n%#ioniranja P6S
imaj$ odre1en dijapa'oni mo&$/i" !rijednosi.
6a%o npr. a%o se, po e"nolo)%im $slo!ima, empera$ra $ ne%om elemen$ P6S
%re/e $ sro&o odre1enim &rani#ama
ma:.
^^
min.
, onda se empera$ra mo0e
oda*rai %ao opimi'iraj$/a proje%na promjenji!a> S dr$&e srane, a%o *i a
promjenji!a *ila 'a!isna -*a'na. primjenji!a, do )ije se !rijednosi dola'i
rije)enjem sisema in4orma#ioni" !e'a maemai(%o& modela, e% ada *i se
$*ijedili da li njena !rijednos 'ado!olja!a posa!ljeno o&rani(enje. O(io, o!a%o
posa!ljen opimi'a#ioni 'adaa% 'a"je!a p$no !i)e ra($ns%o& !remena>
1@. 11. Odre1i!anje *roja sepeni slo*ode P6S
7roj sepeni slo*ode P6S, %oji se sasoji od ne%oli%o elemenaa ili podsisema,
'a!isi od *roja sepeni slo*ode s!a%o& elemena -ili podsisema. %ao i od
sr$%$re e"nolo)%i" !e'a i'me1$ elemenaa -podsisema. i o na slijede/i na(inC



n
i
k
j
j ei
/ / /
1 1
pri (em$ jeC
9
ei
F *roj sepeni slo*ode s!a%o& iFo& 'ase*no& elemena -podsisema. ili sepena
slo*ode s!a%o& iFo& elemena
9
j
F *roj in4orma#ioni" promjenji!i", %oje od&o!araj$ s!a%oj jFoj e"nolo)%oj !e'i
jFoj e"nolo)%oj !e'i -jFom 4i'i(%om o%$. i'me1$ s$sjedni" elemenaa -ili jFe
a(%e dodira elemenaa.
+a%o je !e/ re(eno, sa pra%i(no& sano!i)a 'ada%a proje%o!anja i
*ilansiranja P6S, 'a *roj sepeni slo*ode !a0i i odnosC
9 W 9p W 9
R
U 9
@
pri (em$ jeC
9PF $%$pni *roj proje%ni" promjenji!i",
9
R
F*roj $!rdjeni" proje%ni" promjenji!i",
9
@
F*roj opimi'iraj$/i" proje%niTC promjenji!i"
Promorimo P6S, %oji $ s$)ini predsa!ljaj$ s%$p ra'li(ii" ipo!a elemenaa,
Fproso& elemena, %oji ima jedan $la'ni i jedan i'la'ni 4i'i(%i o%
Felemen ra'd!ajanja, sa jednim $la'nim i d!a i'la'na o%a
Felemen mje)anja, sa d!a $la'na i jednim i'la'nim 4i'i(%im o%om.
S!i elemeni sisema s$ $ ermodinams%oj ra!noe0i, "emijs%e i 4i'i(%e pre!or*e
$n$ar elemena nema, a 4i'i(%i o% je "omo&en i sasoji se i' % %omponenaa.
Prosi elemeni pro#esa pri%a'ani na Sl. 3K.
k",
k",
k",
k",
k",
k",
k",
Sli%a 3K. Osno!ni elemeni P6S
a.prosi elemen P6S, *.elemen ra'd!ajanja, #. elemen mije)anja
Odre1i!anje sepena slo*ode !e'ano& elemena P6S Prosi elemen pro#esa
ima samo jedan $la'ni i jedan i'la'ni o%. Ni%a%!i" prela'ni" o%o!a $ njem$
nema. S!a%a promjena je samo re'$la promjene doo%a. 7roj sepeni
slo*ode, $ s$&lasnosi sa Gi**sFo!im pra!ilom, i'nosiC
9W%U2
Dr$&im rije(ima, maseni proo% i 4i'i(%o sanje $la'no& o%a jedno'na(no
odre1$j$ maseni proo% i 4i'i(%o sanje i'la'no& o%a. Ra'd!aja( je elemen
pro#esa, $ %o&a $la'i jedan o% a i'la'e najmanje d!a o%a. I' podaa%a dai" $
a*eli 1F2., proi'ila'i da je *roj sepeni slo*ode ra'd!aja(a, pri%a'an $ 6a*. 2@,
9 W % U I.
6a*ela 22. Odre1i!anje *roja sepeni slo*ode ra'd!aja(a e"nolo)%i" o%o!a
In4orma#ione promjenji!e F m F 7roj sepeni slo*ode
Maseni proo% %omponeni 4i'i(%o& o%a I%
6oploni o% I
6o% imp$lsa -%oli(ina %reanja. I
6oal I%UE
In4orma#ione !e'e, n
Sasa! 4i'i(%o& o%a po %omponenama 2-%F1.
Od&o!araj$/e empera$re 2
Od&o!araj$/i priis#i 2
Maerijalni *ilans elemena 1
6oal %UI
U%$pan *roj sepeni 9
R
WmFnW%UI
Ba mje)a( e"nolo)%i" o%o!a prora($n *roja sepeni slo*ode da je $ 6a*. 21
6a*ela 2I. Odre1i!anje *roja sepeni slo*ode ra'd!aja(a e"nolo)%i" o%o!a
In4orma#ione promjenji!e F m F 7roj sepeni slo*ode
Maseni proo% %omponeni 4i'i(%o& o%a I%
6oploni o% I
6o% imp$lsa -%oli(ina %reanja. I
6oal I%UE
In4orma#ione !e'e, n
Sasa! 4i'i(%o& o%a po %omponenama %
Od&o!araj$/e empera$re 1
Od&o!araj$/i priis#i 1
Maerijalni *ilans elemena 1
6oal %U2
U%$pan *roj sepeni 9
R
WmFnW2-%U2.
Prema ome, 'a jedno'na(no opisi!anje elemena ra'd!ajanja pored -%U2.
slo*odne promjenji!e, &dje spadaj$ maseni proo#i, sasa! po %omponenama,
empera$ra i priisa% $la'ni" 4i'i(%i" o%o!a, n$0no je de4inisai jo) jedn$
slo*odn$ IP. O!a slo*odna promjenji!a mo0e *ii maseni proo% jedno& od
i'la'ni" o%o!a elemena -e%sen'i!na !eli(ina., ili odnos maseni" proo%a *ilo
%oja d!a 4i'i(%a o%a -*e'dimen'ionalna inen'i!na !eli(ina..Ba elemen
mje)anja jasno je, da maseni o% i 4i'i(%o sanje d!a o%a jedno'na(no odredj$j$
maseni o% iso& a&re&ano& sanja %ao i 4i'i(%o sanje re/e& o%a elemena.I'
promoreni" sl$(aje!a, jedno4a'ni" elemenaa, mo0emo osarii sli jede/e )eme
-!e'e. elemenaa i oC
$'asopno !e'i!anje
paralelno !e'i!anje
o*ila'no -*ajpas. !e'i!anje
re#ir%$la#iono !e'i!anje
U'asopno !e'i!anje, pri%a'ano na Sl. 3E.sasoji se i' d!a ili !i)e elemenaa pro#esa,
%oji s$ po!e'ani a%ocda i'la'ni o% i' jedno& elemena predsa!lja $la'ni o% $ slijede/i
elemenC
Sli%a 3E.U'asopno !e'i!anje -)ema. elemenaa
U o!om sl$(aj$ *roj a(a%a dodira $!ije% je 'a jedan manji od *roja prosi"
elemenaa pro#esa. S!a%oj dodirnoj a(%i od&o!ara -%U2. in4orma#ione
promjenji!e.
A%o se $ $'asopnoj )emi nala'i P elemena, onda je *roj sepeni slo*ode sisemaC
9 W P -%U2. F -PFl. -%U2. W % U 2
2. U paralelnoj )emi -!e'i!anj$. pri%a'anoj na Sl. 3<, s!a%i od o%o!a %oji i'la'i
i' elemena ra'd!ajanja, prola'i %ro' prose elemene pro#esa i i'la'ni o%o!i se
spajaj$ $ elemen$ mje)anja.
Sli%a 3<. Paralelno !e'i!anje elemenaa
IFelemen ra'd!ajanja, IIFelemen mje)anja, IIIFprosi elemen
7roj sepeni slo*ode o!o& ipa !e'i!anja pri%a'an je $ 6a*. 22
6a*ela 2J 7roj sepeni slo*ode o!o& ipa !e'i!anja
7roj i %ara%er elemenaa 7roj sepeni slo*ode
Jedan elemen ra'd!ajanja
D!a jednosa!na elemena
Jedan elemen mje)anja
Deiri a(%e dodira
%UI
2-%U2.
2-%U2.
zzzzzzzzzzzzzz
K%U11
J-%U2.
J. U re#ir%$la#ionom !e'i!anj$, pri%a'anom na Sl. 33,pris$ni s$ isi elemeni %ao
$ o*ila'nom !e'i!anj$, ali sa dr$&a(ijim rasporedom. Me1$im, poreda% j.
raspored elemenaa $ s"emi nema $i#aja na $%$pni *roj lo%alni" sepena slo*ode
i na *roj a(a%a dodira. Bao je *roj sepeni slo*ode, sisema sa re#ir%$la#ijom,
isi %ao i 'a sisem sa *ojpasnim o%om, i i'nosiC
9W% U I
Sli%a 33. Re#iri%$la#iono !e'i!anje
IFelemen ra'd!ajanja, IIFelemen mje)anja, IIIFjednosa!ni elemen pro#esa
U op)em sl$(aj$, sepen slo*ode re#ir%$liraj$(e )eme pored -%U2. sepena
slo*ode osno!no& o%a, mora imai jo) jedan sepen sla*ode, %oji mo0e *ii
de4inisan i' %'. odnosa re#ir%$la#ijeC
m raz"(aja1a pre" tok
tok po(ratni
mije2anja pos'ije tok
po(ratni tok ajuci recirku'ir
R
) (
Bna% ispred !rijednosi R &o!ori o pris$nosi re#ir%$la#ije -U. ili *ajpasa -F..
Arijednosi 'a R se %re/$ $ &rani#ama F 1 do U 1 $%lj$($j$/i i n$l$.
Primjer I. Ba "emijs%oFe"nolo)%i sisem promoren $ primjer$ *r. 2, re*a odredii
*roj sepeni slo*ode sisema. Re(eno je, da *roj sepeni slo*ode sisema 9
predsa!lja ra'li%$ ismedj$ *roja in4orma#ioni" promjenji!i" m i *roja ne'a!isni"
jedFna(ina maemai(%o& modela n.In4orma#ione promjenji!e, sisema jednad0*a
apsorp#iono& posrojenja s$C
1.maseni proo#i F {l, {2, {I, {J, {K, {E, {<,
2.%on#enra#ije #iljne %omponene H :11, :I1, :J1, :J1ra!., :21, :<1
I.dijamear %oloneFD
J.&$so/a %!a)enja F { i
K.sepen od%lona od ra!noe0e,
Prema ome, *roj in4orma#ioni" promjenji!i" %oje 4i&$ri)$ $ 4ormiranom sisem$
jednad0*a jeC m W 1E. 7roj odnosa -jednad0*a. %oji po!e'$je in4orma#ione promjenji!e
i'nosiC n W 2 Prema ome, *roj sepeni slo*ode i'nosiC
9W mFnW1EF2 W <
Da *i se mo&ao rije)ii 4ormirani sisem jednad0*a re*a 'a sedam !eli(ina 'adai
!rijednosi. U na)em sl$(aj$ o s$ slijede/e promjenji!eC
{
l
F %apa#ie posrojenja $ odnos$ na pola'n$ plins%$ smjes$
:
11
F %on#enra#ija #iljne %omponene $ pola'noj plins%oj smjesi
D F dijamear %olone
{ F &$so/a %!a)enja %olone
:
21
F%on#era#ija #iljne %omponene $ s!je0em apsorp#ionom sreds!$
:
<1
F%on#era#ija do %oje re*a s!esi sad0aj #iljne %omponee $ odla'e/em
plin$
Fsepen od$panja od ra!noe0e
Maemai(%i modeli, sisema jednad0*a, "emijs%oFe"nolo)%i" sisema $ pra!il$
imaj$ !eli%$ dimen'ij$ i !rio (eso se radi o sisemima sa !i)e od so jednad0*a.
Na %raj$ o!o& po&la!lja, dajemo oso*iosi i prepor$%e 'a rje)a!anje sisema
jednad0*a maemai(%o& modela P6SC
1.Sisem jednad0*a maemai(%o& modela P6S ima !eli%$ dimen'ij$
2.Po s!ojoj sr$%$ri o je sisem linearni" i nelinearni" al&e
*ars%i" i rans#edenni" jednad0*a i s o*'irom na nje&o! !eli%i
4orma, rje)a!anje sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S,
mo0e se i'!esi samo primjenom ele%rons%i" ra($ns%i" ma)ina
I.7roj in4orma#ioni" promjenji!i" $ maemai(%om model$ P6S p$no
je !e/i od *roja jednad0*a %oje po!e'$j$ in4orma#ione promjenji!e. So&a je, 'a
jedno'na(no rje)enje sisema jednad0*a, n$0no pred"odno 'ada n$meri(%e
!rijednosi elemenima pods%$pa in4orma#ioni" promjenji!i" -slo*odne
in4orma#ione promjenji!e.. I'*or, slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i", re*a
!odii $' respe%o!anje proje%no& 'ada%a i e"nolo)%i" $elo!a 4$n%#ioniranja
"emi
js%oFe"nolo)%o& sisema
J.Sisemi jednad0*a maemai(%o& modela P6S s$ rije%i sisemi &dje !e/ina
odnosa po!e'$je mali *roj promjenji!i"
K.Ba *ilo %oj$ jednad0*$ sisema maemai(%o& modela P6SC
9i-'
i
,'
2
,_,'
%
W@
.
pri 'adanim '
1
s , '
2
s ,_, '
%F1
s,-%F1. in4orma#ioni" promjenji!i" od % %oje $la'e $
$ jednad0*$, mo0e se jedno'na(no i'a*rai %F
a
promjenji!a '
ss
%
a%o da
4$n%#ijaC
4
i
-'
i
s
,'
2
s
,_,'
%F1
s
, '
%
.W@
posaje ideni(no jedna%a n$li j.C
4
i
-'
i
s
, '
2
s
,_, '
%F1
s
, '
%
.W@
Bna(i, promjenji!a '
%
ss
mo0e se predsa!ii %ao e%spli#ina 4$n%#ija -%Fl.
in4orma#ioni" promjenji!i" slijede/e jednad0*eC
B
%
ss
W -'
1
s
, '
2
s
,_, '
%F1
s
.
In4orma#iona promjenji!a '
%
ss
, $ odnos$ po %ojoj je rije)ena 4
i
Fa jednad0*a, 'o!e se
i'la'na promjenji!a. In4orma#ione promjenji!e %oje $la'e $ 4
i
F$ jednad0*$ na'i!aj$ se
$la'ne promjenji!e.
E.Pri 'adaom s%$p$ slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i" P6S,
*ilo %oji s%$p i'la'ni" promjenji!i", sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S,
mora 'ado!olja!ai slijede/e $slo!eC
Fs!a%a jednad0*a ima samo jedn$ i'la'n$ promjenji!$
Fs!a%a *a'na in4orma#iona promjenji!a mo0e *ii i'la'na
promjenji!a samo i' jedne jednad0*e
<.Pri 'adaom ili odre1enom s%$p$ slo*odni" in4orma#ioni" prom
jenji!i" "emijs%oFe"nolo)%o& sisema, s%$p *a'ni" in4orma#ioni"
promjenji!i" jedno'na(no je odre1en. Medj$im, om s%$p$ od&o!ara (ia! ni'
pods%$po!a i'la'ni" promjenji!i" sisema
3.S%$p i'la'ni" promjenji!i", sisema jednad0*a, odredj$je med$so*n$
po!e'anos jednad0*a i e0in$ ra($ns%e pro#ed$re rje)a!a
nja sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S. Ne%i s%$p i'la
'ni" promjenji!i", sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S, mo0e i'!r)ii
de%ompo'i#ij$ #jelo%$pno& sisema jednad0*a na s%$p
sro&o pod(injeni", %ompai*ilni" i o!oreni" podsisema.U daljnjem e%s$ o!o&
proje%a, *i /e dealjno promorena srae&ija rje)a!anja sisema jednad0*a
maemai(%o& modela, #jelo%$pno& P6S.
1@. 11 S6RA6EGIJA RJEyENJA SIS6EMA JEDNAD7A MA6EMA6ID+IP 6EPNOLOy+IP
SIS6EMA
1@. 11. Op)e napomene
U pre"odnom po&la!lj$, dae s$ osno!ne %ara%erisi%e sisema jednad0*a
maemai(%o& modela elemena, podsisema ili #jelo%$pno& P6S. Na%on 4ormiranja
sisema jednad0*a, slijedi slijede/i %ora% %o&a proje%an re*a da i'!ede, a on je
rje)a!anje sisema jednad0*a. Prije ne&o se prede na i'la&anje srae&ije rje)enja
sisema jednad0*a, n$0no je $o(ii d!a ipa 'adaa%a %oje proje%an mora -mo0e.
rije)ii pri proje%o!anj$ no!o& ili anali'i rada posoje/e& sisema. +a%o jednad0*e
*ilansa P6S predsa!ljaj$ sisem o&rani(enja ipa jedna%osi na o*las do'!oljeni"
e"nolo)%i" parameara, onda se $ im o%!irima mo&$ rje)a!ai d!a ipa 'adaa%aC
1. Rje)a!anje sisema jednad0*a pri 'adaim &rani(nim $slo!ima. Grani(nim
$slo!ima 4i%siraj$ se !rijednosi ne%imin4orma#ionim promjenji!im sisema
-slo*odne IP. (ime sisemposaje odre1en i omo&$/eno je jedno'na(no
odredji!anje !rijednosi *a'ni", in4orma#ioni" promjenji!i".
2. Opimali'a#ija P6S pri *ilansnim o&rani(enjima. O!im se odredj$j$ !rijednosi
odre1enim proje%nim promjenji!im
-opimi'iraj$/e promjenji!e. %ojima je minimi'iran ili ma%simiF
'iran odre1eni %rierij 4$n%#ionisanja P6S.
Jednosa!no re(eno, prora($n pr!o& ipa je 'apra!o 5poopljen5 $ 4amilij$ prora($na
dr$&o& ipa, &dje se prora($ni medj$so*no ra'liF%$m$ samo $ !rijednosima
opimi'a#ioni" promjenji!i". U o!om proje%$ *i/e rje)a!ani 'ada#i o*a na!edena
ipa. B*o& !eli%e dimen'ije, sisem jednad0*a %ojim je opisan "emijs%oFFe"nolo)%i
sisem, ni%ada se ne rje)a!a dire%no ne%om od iera#ioni" meoda -ia%o je o i
mo&$/e %ori)enjem ele%rons%i" ra($ns%i" ma)ina !eli%o& %apa#iea.,*$d$/i da
se $ om sl$(aj$ ope ri)e sa mari#om !eli%o& 4ormaa, )o 'a"je!a !eli%o
ra($ns%o !rijeme i !eli%$ memorij$ ra($nara. Bao se, prije rje)a!anja sisema
jednad0*a maemai(%o& modela P6S, redo!io !r)i nje&o!a sr$%$rna anali'a.
Osno!$ sr$%$rne anali'e (ini opolo)%i meod anali'e "emijs%oFe"nolo)%i" sisema,
%oji se i'!odi %ori)enjem elemenaa eorije &ra4o!a.
11. 12. OSNOANI POJMOAI 6EORIJE GRA9OAA
Ne%a je da ne%i %ona(an s%$p elemenaa M i presli%a!anje U i'me1$ s!a%o&
elemena M i ne%o& od nje&o!i" pods%$po!a. O'na(imo sa U: pods%$p s%$pa M,
%oji od&o!ara elemen$ :M. S%$p M i presli%a!anje U odre1$j$ %ona(an &ra4 G,
%o&a o'na(a!amo -M, U.. Elemeni s%$pa M 'o!$ se !r"o!i &ra4a. Par, -:
i
, :
j
., &dje
je :
i
M, :
j
U:
i
'o!e se re*ro &ra4a %oja spaja !r" :
i
sa !r"om :
j
. U daljem e%s$
presli%a!anje U
*i/e odre1eno s%$pom re*ara &ra4aC
UW{$
1
, $
2
,_,$
m
}
Na Sl. 32. predsa!ljen je &ra4 odre1en s%$pom !r"o!aC
MW{:
1
, :
2
,:
I
,:
J
, :
K
,:
E
} i
presli%a!anje UC
U
M1
W{:
2
, :
I
,:
I
,:
J
, :
K
},
U
M2
W{:
1
,:
I
,:
K
},
U
MI
{:
1,
:
2
,:
E
},
U
MJ
W{:
1
, :
K
},
U
MK
W{:
1
, :
2
,:
J
,:
E
},
U
ME
W{:
I
, :
K
},
Presli%a!anje U, %ao s%$p re*ara &ra4a, mo0e se predsa!ii i o!a%oC
UW{-:
1
, :
2
., -:
1
, :
I
., -:
1
, :
J
., -:
1
, :
K
., -:
2
, :
I
., -:
2
, :
K
., -:
I,
:
E
.,-:
J
, :
K
., -:
K
, :
E
.}
ag
*..
#..
Sli%a 32. Ra'li(ii &ra4o!i
a. neorijenirani &ra4, *. orijenirani &ra4 i #. djelimi(no orijenirani &ra4
Na pre"odnoj sli#i !r"o!i &ra4o!a s$ predsa!ljeni a(%ama, a re*ra odsje(#ima
%oji 'a!r)a!aj$ $ a(%ama :
i
i :
j
. A%o je par a(a%a $redjen j. $%a'ano %oja je
a(%a po(ea% a %oja %raj odsje(%a, onda se a%a! par 'o!e d$&a &ra4a. A%o
re*ro !e0e a(%$ sam$ sa so*om onda je o pelja. Re*ra %oja nis$ ni d$&e a
nii pelje 'o!$ se %ari%e. U s%lad$ sa na!edenim, s%$p re*ara &ra4a GW-M,U.
ra'*ija se na ri parno nepresije#aj$/a s%$paC }, ~, . Elemeni s%$pa } s$ d$&e,
elemeni s%$pa ~ s$ pelje a elemeni s%$pa U W UT- } U ~. F%ari%e. A%o s$ s!a
re*ra &ra4a %ari%e onda je &ra4 neorjenisan, a%o $ &ra4$ nema %ari%a onda je &ra4
orijeniran, $ proi!nom &ra4 je djelomi(no orjenisan. A%o $ &ra4$ posoji d$&a
$W-:
i
,:
j
. onda se %a0e da se d$&a $ i'!ire i' !r"a :
i
i $i(e $ !r" :
j
Ba &ra4 GW-M,U. $!e)/emo slijede/e o'na%eC
-:., S
U
-:.F S-:.F
S
"
-:.F
*roj d$&a %oje $i($ odnosno isi($ i' !r"a :
*roj pelji pri !r"$ :
*roj %ari%a in#idenni" !r"$ :
Sepen !r"a :, &ra4a GW-M, U. je *rojC
S-:. W S
U
-:. U -:. U S-:. U S-:.
Ar" : se 'o!e i'oliranim $ sl$(aj$ da jeC
S
U
-:.W -:.W S-:.W @
A%o je, S
U
-:.U-:.W1, !r" : je !ise/i.
Ar" : je $la'ni !r" &ra4a, %ad 'a nje&a !a0i -:. W S
o
-:.W S-:.W@ i S
U
-:.@. A%o je
'a !r" :, S
U
-:.WS-:.W@ i -:.@,onda je on i'la'ni !r" &ra4a GW-M, U..
Na pre"odnoj sli#i sli#i pri%a'an je &ra4 (iji je !r" :
K
i'olo!an, :
2
F!ise/i, :
1
F$la'ni i
:
E
Fi'la'ni.
+ona(na $'asopnos -:
@
, :
1
., -:
1
,:
2
.,...., -:
iF2
,:
iF1
.,-i@. re*ara &ra4a, 'ajedno sa
in#idennim !r"o!ima 'o!e se p$ i' !r"a :
@
$ !r" :
1
.7roj 1 'o!e se d$0ina p$a.
Lana# je p$ %od %o&a s$ s!a re*ra ra'li(ia. Lana# je pros a%o s$ m$ s!i !r"o!i
ra'li(ii. U sl$(aj$, :
@
W:
i
p$ je #i%li(an pri !r"$ :
@
. Ci%li(ni lana# pri l1 'o!e se
#i%l$s. A%o s$ s!a re*ra p$a d$&e, onda je o orjenisani p$. Pojmo!i orjenirano&
lan#a i orjenirano& #i%l$sa -%on$re. i'!ode se analo&no. 6a%o je $ pri%a'anom &ra4$
p$C -:
1
,:
2
., -:
2
,:
I
., -:
I
,:
E
. pros lana# d$0ine I, p$ -:
1
,:
K
., -:
K
,:
1
. je #i%l$s, a #i%li(ni
p$ -:
1
,:
2
., -:
2
,:
K
., -:
K
,:
2
., -:
2
,:
1
. nije ni %ari%a a ni #i%l$s.
Primjeri orjenirano& lan#a i %on$re s$ slijede/i
orjenisani p$e!i na pri%a'anom &ra4$C
-:
1
,:
2
., -:
2
,:
I
., -:
I
,:
J
.,Forijenisani lana# i' :
1
$ :
J
-:
1
,:
2
., -:
2
,:
I
., -:
I
,:
J
., -:
J
,:
1
.F%on$ra pri !r"$ :
1
Ba sr$%$rn$ anali'$, sisema jedna(ina maemai#%o& modela P6S, naj!e/$ !a0nos
ima d!osrani in4orma#ioni i operaorni &ra4,i oni /e *ii dealjno promoreni $ e%s$ so
slijedi.
11. 12. In4orma#ioni &ra4o!i sisema jednad0*a maemai#%i" modela
"emijs%oFe"nolo)%o& sisema
11. 12.D!osrani in4orma#ioni &ra4
Gra4, %ao s%$p !r"o!a, %o&a (ine d!a pods%$pa %oja se ne prosije#aj$ a !r"o!i
s!a%o& od pods%$po!a nis$ med$so*no spojeni re*rima, na'i!a se d!osrani
in4orma#ioni &ra4. D!osrani in4orma#ioni &ra4 -DIG., sisema jednad0*a
maemai(%o& modela P6S, odr0a!a sr$%$r$ sisema jednad0*a, %oja je
%ara%eri'irana !e'ama i'me1$ in4orma#ioni" promjenji!i" i jednad0*a j.
Rasporedom in4orma#ioni" promjenji!i" $ jednad0*ama maemai#%o& modela
P6S. D!osrani in4orma#ioni &ra4 je s%$p !r"o!a M, %oji se sasoji od d!a
pods%$pa %oji se ne presije#aj$, pods%$pa 9F!r"o!a, (iji s!a%i elemen od&o!ara
odre1enoj jednad0*i ili in4orma#ionoj !e'i maemai#%o& modela P6S, i
pods%$pa MF!r"o!a, %oji od&o!araj$ in4orma#ionim promjenji!im P6S. Re*ra &ra4a
predsa!ljaj$ !e'$ i'me1$ jednad0*a i in4orma#ioni" promjenji!i". I'me1$ !r"a
d!osrano& &ra4a :
j
M i in4orma#ione promjenji!e :
j
, maemai(%o& modela P6S,
posoji medj$so*no jedno'na(no presli%a!anje )o omo&$/a!a da se na isi na(in
o'na(i od&o!araj$/a promjenji!a i !r" &ra4a. Na isi na(in posoji me1$so*no
jedno'na(na sa&lasnos i'me1$ 4
i
Fjednad0*e modela i 4
j
F!r"a &ra4a. Prema
ome, 'a d!osrani in4orma#ioni &ra4 maemai(%o& modela P6S, mo&$ se napisai
slijede/i odnosiC
9 U M W M
4 MW
Uneorjenisanim DIG, re*rima se spajaj$ samo !r"o!i %oji pripadaj$ ra'li(iim
pods%$po!ima, j. $ &ra4$ posoje re*ra d!aj$ ipo!aC -4
i
,:
j
. ili -:
i
,4
%
.. Ar" 4
i
spaja se sa
!r"om :
j
samo $ sl$(aj$ a%o in4orma#iona promjenji!a :
j
dire%no $la'i $ jednad0*$ 4
i
.
S!a%om d!osranom in4orma#ionom &ra4$, sisema jednad0*a P6S, mo0e se pridr$0ii
mari#a s$sjeds!a -S.W-S
ij
., (iji red#i od&o!araj$ 4F!r"o!ima, a s$p#i :F!r"o!ima. A%o
je 4
i
F!r" !e'an re*rom sa :
j
F!r"om, onda je elemen S
ij
W1, a $ proi!nom je n$la. O!a
mari#a se ra'li%$je od mari#e s$sjeds!a o*i(no& &ra4a, %od %o&a s!i !r"o!i
pripadaj$ jednom s%$p$. U o!oj mari#i red#i od&o!araj$ jednom pods%$p$, a s$p#i
dr$&om pods%$p$. A%o je sisem jednad0*a maemai(%o& modelaC
0 ) , (
3 2 , 1 1
x x x f
0 ) , (
- + , 3 2
x x x f
0 ) , (
, - , 1 3
x x x f
onda se do*i!a neorjenisani d!osrani in4orma#ioni &ra4 pri%a'an na Sl. 2@,
Sli%a 2@ Neorjenisani d!osrani in4orma#ioni &ra4
a mari#a s$sjeds!a, %oja od&o!ara na!edenom d!osranom in4orma#ionom &ra4$,
pri%a'an je na Sl. 21.,
4
1
-S.W4
2
4
I
:
1
:
2
:
I
:
J
:
K
:
E
1 1 1 @ @ @
@ @ 1 1 1 @
1 @ @ @ 1 1
Sepen !r"o!a &ra4a i'nosiC
-4
1
.W -4
2
.W -4
I
. WI
-:
1
.W -:
I
.W -:
K
. W2
-:
2
.W -:
J
.W -:
E
. W1
Da *i, pola'e/i od neorjenisano& d!osrano& in4orma#iono& &ra4a, 4ormirali
al&oriam 'a rje)a!anje sisema jednad0*a, n$0no je i'!r)ii orjena#ij$ DIG.
Orijena#ija se !r)i na slijede/i na(inC a%o je in4orma#iona promjenji!a :
i
i'la'na 'a 4
j
jednad0*$ modela, re*ro DIG %oje spaja 4
j
i :
i
F!r" &ra4a orjenirano od 4
j
%a :
i
F!r"$.
S!a dr$&a re*ra, %oja s$ in#idenna 4
j
!r"$, $smjera!aj$ se %a 4
j
!r"$ &ra4a. Na
osno!$ s!ojs!a o rje)i!osi sisema jednad0*a, maemai(%o& modela P6S, o(io je
da s!a%i 4
j
!r" DIG mo0e imai samo jedno $la'no re*ro. Ar" :
%
, %oji od&o!ara
slo*odnoj in4onnesionoj promjenji!oj, ima samo i'la'na re*ra $ d!osranom
in4orma#ionom &ra4$. Pri odredji!anj$ *a'ni" in4orma#ioni" promjenji!i" P6S, nad
orjenisanim d!osranim in4orma#ionim &ra4om mo&$ se !r)ii slijede/e
rans4orma#ijeC
1.Ar" :
i
B, %oji od&o!ara slo*odnoj in4orma#ionoj promjenji!oj, mo0e se is%lj$(ii i'
&ra4a 'ajedno sa s!im i'la'nim re*rima in#idennim promaranom !r"$.
2. A%o je !r" 4
j
F!ise/i j. in#idenno m$ je samo jedno i'la'no re*ro -4
j
,:
%
., onda je
*a'na in4orma#iona promjenji!a :
%
jedno'na(no odre1ena. Ar"o!i 4
j
i :
%
,$ s%lad$ sa
rans4orma#ijom 1, mo&$ se $daljii i' DIG, a a%odje i s!a re*ra in#idenna !r"$ :
%
.
I.A%o je !r" :
i
F!ise/i, a ne od&o!ara slo*odnoj in4orma#ionoj promjenji!oj P6S, onda
on ima jedins!eno $la'no re*ro, in#idenno ne%om 4
j
F!r"$. Ar"o!i :
i
i 4
j
, a a%odjer i
njima in#idenna re*ra -4
j
,:
i
. mo&$ se $daljii i' DIG. A%o $ orjesiranom DIG posoji
'a!oreni #i%l$s, onda 4
i
F!r"o!i %oji pripadaj$ om #i%l$s$ od&o!araj$ jednad0*ama
%oje !ore podsisem %ompa%i*ilni" jednad0*a.
U 'apisanom sisem$ jednad0*a dae s$ ri 'a!isnosi %oje po!e'$j$ )es
i4norma#ioni" promjenji!i", i 'a!isno od s%$pa slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i",
DIG se mo0e orjenirai na ra'li(ie na(ine.Ne%a s$ !arijane s%$pa slo*odni"
in4orma#ioni" promjenji!i"C
) , (
- 3 , 1
x x x
,
) , (
, + , 2
x x x
,
) , (
, + , 1
x x x
U pr!oj !arijani, slo*odne in4orma#ione promjenji!e :
1
,:
I
i :
K,
parno $la'e $ s!a%$ od
jednad0*a maemai(%o& modela P6S. I' &ra4a se is%lj$($j$ re*ra -:
1
,4
1
., -:
1
,4
I
.,
-:
I
,4
1
., -:
I
,4
2
., -:
K
,4
2
., -:
K
,4
I
. in#endenna !r"o!ima, %oji od&o!araj$ slo*odnim
in4orma#ionim promjenji!im. Na%on is%lj$(i!anja na!edeni" re*ara, $ &ra4$ osaj$
re*ra -4
1
,:
2
., -4
2
,:
J
. i -4
I
,:
E
.. 7$d$/i da s$ !r"o!i 4
1
,4
2
i 4
I
!ise/i, o se na!edena re*ra
orjeni)$ od 4
i
%a :
j
!r"o!ima. Do*ijeni &ra4 predsa!ljen je na Sl. 22. Sisem jednad0*a
sada je de%ompo'iran je na 'ase*ne jednad0*e, %oje se mo&$ rje)a!ai od!ojeno,
ne'a!isno jedna od dr$&e. Redoslijed rje)a!anja nema ni%a%a! 'na(aj sa sano!i)a
opimi'a#ije srae&ije ra($ns%e pro#ed$re.

Sli%a 21. Orijena#ija DIG sisema jednad0*a
Ba sl$(aj, %ad s$ slo*odne in4orma#ione promjenji!e :
2
,:
J
,i :
E
, na%on is%lj$(i!anja
re*ara -:
2
, 4
1
. i -:
E
,4
I
. pola'ni &ra4 prima i'&led na sli#i i ne mo0e se i'!r)ii nje&o!a
dalja orjenaa#ija. Sisem jednan(ina je %ompa%i*ilan i mora se rje)a!ai
iera#ionim meodama. Na %raj$, %ad je s%$p slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i"
-:
1
,:
J
,:
E
. imamo slijede/$ orjena#ij$ DIG sisema jednad0*a. Najprije se i' &ra4a
is%lj$($je d$&e -:
1
,4
1
., -:
1
,4
I
., -:
J
,4
2
., -:
E
,4
I
.. Na%on nji"o!o& is%lj$(i!anja, !r" 4
I
je
!ise/i, pa se re*ro -:
K
,4
I
., orijeni)e od 4
I
%a :
K
. Na%on is%lj$(i!anja d$&e -:
K
,4
I
., !r"
:
K
je !ise/i i $ s%lad$ sa al&orimom, re*ro -:
K
,4
2
., se orjenira od :
K
%a 4
2
. Na%on
is%lj$(i!anja d$&e -:
K
,4
2
., re*ro -:
I
,4
2
., se orijenira od 4
2
%a :
I
. Prod$0a!aj$/i
orjena#ij$, na %raj$ se do*ija &ra4 predsa!ljen na sli#i pod #. U o!om sl$(aj$,
sisem jednad0*a raspada se na sro&o pod(injene jednad0*eC najprije se i'
jednad0*e 4I-:1,:K,:E.W@ i'ra($na!a :K,'aim i' jednad0*e 42-:I,:J,:K.W@
i'ra($na :I, i %ona(no se i' jednad0*e 41-:1,:2,:I.W@ i'ra($na!a !rijednos
in4orma#ione promjenji!e :2.
11. 12. In4orma#ioni &ra4 sisema jednad0*a
In4orma#ioni &ra4, sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S, je &ra4 %oji
odra0a!a aloriam rje)enja o& sisema j. srae&ij$ rje)enja sisema jednad0*a
meodama de%ompo'i#ije i pre%ida, 'a ne%i odre1en s%$p i'la'ni" promjenji!i"
modela P6S. 6o je orjenirani &ra4 (iji !r"o!i od&o!araj$ jednad0*ama
maemai(%o& modela sisema -i'!ori i prijemni#i in4orma#ije. a &rane &ra4a
predsa!ljaj$ in4orma#ione promjenji!e P6S. Grane %oje od&o!araj$ '
i
Fi'la'no
promjenji!oj ne%e 4i jednad0*e maemai(%o& modela P6S, i'la'e i' 4i !r"a
in4orma#iono& &ra4a %oji od&o!ara oj jednad0*i. 7roj &rana, e%!i!alenni" 'iFi'la'noj
promjenji!oj dae 4
j
Fjednad0*e, jedna% je *roj$ jednad0*a maemai(%o& modela
sisema, 'a %oje se '
i
Fja!lja %ao $la'na promjenji!a. Grane %oje od&o!araj$
slo*odnim in4orma#ionim promjenji!im, i'la'e i' !r"o!a %oji predsa!ljaj$ i'!ore
in4orma#ija. U !r"o!e, %oji od&o!araj$ prijemni#ima in4orma#ija, $la'e &rane, %oje
odra0a!aj$ *a'ne in4orma#ione promjenji!e siseme, i nis$ $la'ne promjenji!e ni 'a
jedn$ jednad0*$ maemai(%o& modela.
S!a%om in4orma#ionom &ra4$ sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S mo0e
se pridr$0ii mari#a s$sjeds!a -S
s
. sa elemenimaC
1Fa%o je i'la'na promjenji!a 4
i
jednad0*e $la'na promjenji!a 'a

*
ij
S
' 4
j
jednad0*$ maemas%o& modela P6S
@F$ dr$&om sl$(aj$
Prema ome, mari#a s$sjeds!a -S
s
. odra0a!a !e'$ i'me1$ jednad0*a
maemai(%o& modela sisema, %oja se os!ar$je %ro' i'la'ne promjenlji!e
jednad0*e modela. In4orma#ioni &ra4o!i, sisema jednad0*a maemai(%o& modela
P6S, mo&$ *ii a#i%li(ni i #i%li(ni.
A#i%li(ni in4orma#ioni &ra4, sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S, ne
sadr0i ni jedan 'a!oreni #i%l$s i od&o!ara a%!oj srae&iji rje)enja, pri %ojoj se !r)i
de%ompo'i#ija sisema na sro&o po(injene jednad0*e.
Ci%li(ni in4orma#ioni &ra4, sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S, sadr0i
najmanje jedan 'a!oreni #i%l$s i od&o!ara a%!oj srae&iji rje)enja, pri %ojoj
posoji najmanje jedan podsisem %ompai*ilni" jednad0*a. S!a%om sisem$
jednad0*a, $ op)em sl$(aj$, mo0e od&o!arai s%$p #i%li(ni" in4orma#ioni"
&ra4o!a, %oji s$ ope odre1eni *rojem mo&$/i" s%$po!a slo*odni" in4orma#ioni"
promjenji!i" i i'la'ni" promjenji!i" jednad0*a maemai(%o& P6S. Opimalni #i%li(ni
in4orma#ioni &ra4, sisema
jednad0*a maemai(%o& modela P6S, je a%a! &ra4 %od %o&a je 4orma ma%simalno&
'a!oreno& #i%l$sa najmanji. Prema ome, opimalnos na!edeno& &ra4a %ara%eri'irana je
dimen'ijom 'a!oreni" #i%l$sa a ne nji"o!im *rojem.
11. 12. Ra'rada a#i%li(ne sr$%$re in4orma#ioni" &ra4o!a
Ne%a je ne%i P6S opisan sisemom jednad0*aC
9-!
j
.W
iW1,2,_,n
jW1,2,_,m
pri (em$ je m^n, pa je 'a rje)a!anje sisema jednad0*a pore*no i'a*rai rWmFn
slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i". Promorimo al&oriam, 'a i'*or slo*odni" i i'la'ni"
in4orma#ioni" promjenji!i", %oji mo0e o*e'*ijedii a#i%li(n$ sr$%$r$ in4orma#iono& &ra4a
sisema jednad0*a P6S. Ae/ je re(eno, da a#i%li(ni in4orma#ioni &ra4 od&o!ara a%!oj
srae&iji rje)enja, pri %ojoj se !r)i de%ompo'i#ija sisema 'a sro&o pod(injene jednad0*e.
Bna(i, re*a i'a*rai a%o slo*ode i i'la'ne in4orma#ione promjenji!e da se omo&$/i
de%ompo'i#ija sisema jednad0*a, pri (em$ se one mo&$ rije)ii po odredenom
redoslijed$, jedna i'a dr$&e. U s%lad$ sa neorjenisanim d!osranim in4orma#ionim &ra4om
-DIG., $ %rajnjem sl$(aj$, posoji jedan :
i
F(!or sa sepenom -4
i
.W1. O!o je jasno, *$d$/i
da s!a%i $smjereni p$ $ orjenisanom d!osranom in4orma#ionom &ra4$, %oji od&o!ara
a#i%li(nom in4orma#ionom &ra4$, mora 'a!r)ii $ :
i
(!or$. A%o se $s%ladi sa pra!ilima
rans4orma#ije, i' pola'no& DIG is%lj$(e 4
j
i :
i
(!oro!i %od %oji" je sepen W1, onda
do*ijeni d!osrani in4orma#ioni pod&ra4 ope nema 'a!orene #i%l$se, odnosno $
do*ijenom pod&ra4$ $ %rajnjem sl$(aj$ posoji jedan :
%
F(!or i jedan 4
n
F(!or sa sepenom
W1. Al&oriam i'*ora slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i", sisema jednad0*a, %oji
o*e'*je1$je a#i%li(%$ sr$%$r$ in4orma#iono& &ra4a -%o&a /emo $slo!no '!ai ASPF
I..6rans4orma#ijom pola'no& d!osrano& in4orma#iono& &ra4a na osno!$ al&orima ASPFI,
osani :
m
F(!oro!i %oji imaj$ -:
m
.W@, od&o!araj$ slo*odnim in4orma#ionim promjenji!im
P6S. A%o se rans4orma#ijom pola'no& d!osrano& in4orma#iono& &ra4a, $ s%lad$ sa ASPI,
do*ij$ 4
%
F(!oro!i sa -4
%
.W@, onda $ maemai(%om model$ P6S posaje s$!i)ne
jednad0*e, %oje s$ linearno 'a!isne ili pro$rje(ne i nji" re*a is%lj$(ii i' sisema
jednad0*a. Redoslijed 4F(!oro!a, $ in4orma#ionom &ra4$, o*rn$ je redoslijed$ eliminisanja
i" (!oro!a i' od&o!araj$/e& neorjenirano& DIG sisema jednad0*a P6S. A%o se
primjenom al&orima ASPFI i' DIG ne eleminiraj$ s!i 4F(!oro!i, 'na(i, da $ in4orma#ionom
&ra4$ sisema jednad0*a posoje %on$re, j. ne posoji s%$p slo*odni" in4orma#ioni"
promjenji!i", a%a! da o*e'*ijedi a#i%li(n$ sr$%$r$ sisema jednad0*a maemai(%o&
modela P6S. Bna(i, $ o!om sl$(aj$, s!a%i s%$p slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i"
'a"je!a rje)a!anje sisema %ompa%i*ilni" jednad0*a maemai(%o& modela P6S.
A&orima ASPFI pri%a'an je na Sl. 2I,
Sli%a 22. A&orima ASPFI
Primjer J
U "emijs%oFe"nolo)%om sisem$ %oji je predsa!ljen na Sl.2J,i'!odi se pop$no
ra'd!ajanje ro%omponenno& sisema, %oji se sasoji od soli A i C i !ode. U e"nolo)%$
opolo&ij$ sisema $la'e slijede/i operaoriC
Fjedan mje)a( o%o!a, MJEyF1
Fd!a ra'd!aja(a o%o!a, RT.IF1 i RABF2
Fd!a i'oerms%a %risali'aora, ISPF1 i ISPF2
6o% pola'no& ras!ora, sa $%$pnim proo%om {
1
i sadr0ajem soli A i C, A
1
i C
1
, mije)a se
sa o%om re#ir%$la#iono& ras!ora, %oji ima paramere {
<
,A
<
i C
<
$ mje)a($ MJEyF1Fl. 6o%
i' MJEyF1, sa paramerima, {
2
,A
2
i C
2
$la'i $ i'oerms%i ispari!a( ISPF1, &dje se i'd!aja
!oda $ %oli(ini {
1@
i %risali'ira so C $ %oli(ini {
J
,. Nasala s$spen'ija ne ra'd!aja $
ra'd!aja($ RABF1, na ras!or sa paramerima {
K
, C
K
i A
K
i %risalni prod$% sa proo%om
{
J
. U i'oerms%om ispari!a($ ISPF2 i'd!aja se !oda $ %oli(ini {
2
i %risalni prod$% A $
%oli(ini {
3
. U ra'd!aja($ RABF2, !r)i se ra'd!ajanje s$spen'ije %oja $ %oli(ini {
E
, i'la'i i'
ispari!a(a ISPF2.
I
S
$
B
#
M6ELB# RA:B,
I
S
$
B
,
RA:B,
, #
#1
* '
I
(
0
H
#
Sli%a 2I.In4orma#iona sema promarano& P6S
Sisem jednad0*a maemai(%o& modela P6S poprima slijede/i o*li%C
F jednad0*e maerijalno& *ilansa elemenaa sisema, $ odnos$ na $%$pne e"nolo)%e
o%o!eC
0 :
5 2 1 1
+ , , , f
0 :
3 10 2 2
, , , f
0 :
- + 3 3
, , , f
0 :
, 7 - +
, , , f
0 :
5 6 , -
, , , f
jednad0*e maerijalno& *ilansa elemenaa sisema po %omponeni CF1C
0 :
21 2 51 5 11 1 ,
+ x , x , x , f
0 :
+ -1 - 21 2 5
, x , x , f
0 :
51 5 -1 - 6
x , x , f
F jednad0*e maerijalno& *ilansa elemenaa sisema po %omponeni AF2
0 :
22 2 52 5 12 1 7
+ x , x , x , f
0 :
-2 - 22 2 10
x , x , f
0 :
6 52 5 -2 - 11
, x , x , f

Fjednad0*e 4$n%#ionalne !e'eC

0 :
-2
-1
12

x
x
f
0 :
52
51
13

x
x
f
1. Prema ome, 4ormiran je sisem od 1I jednad0*a %oje po!e'$j$ 2o in4orma#ioni"
promjenji!i". 7roj sepeni slo*ode sisema i'nosi 9W2oF1IW<. Preposa!imo da na
4$n%#ioniranje P6S nis$ posa!ljeni ni%a%!i $slo!i, pa se primjena al&orima ASPFI,
na DIG sisema jednad0*a, sasoji se i' slijede/i" %ora%aC
1.+onsr$isan je neorjenisani DIG sisema jednad0*a
2.O!aj %ora% se pres%a(e jer na 4$n%#ioniranje P6S ne posa!ljemo ni%a%!e $slo!e,
-ne 'adaje se ni jedn$ od sedam slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i".
I.Aise/i 4
j
F(!oro!i nis$ pris$ni $ DIGF$
J.Aise/i !r"o!i :
i
--:
i
.W1. s$ pris$niC -:
11,
:
12
,,,{
1@
,{
2
.
Neorijenisani d!osrani in4orma#ioni &ra4 sisema jednad0*a pri%a'an je na Sl. 2K,
Sli%a 2J. Neorijenisani d!osrani in4orma#ioni &ra4 sisema jednad0*a
K. Jednad0*e, 4
E
, 4
2
, 4
12
, 4
1I
, 4
2
,i 4
J
se is%lj$($j$ i' d!osrano& in 4orma#iono& &ra4a i
imaj$ slijede/e i'la'ne promjenji!e
-4
2
, {
1@
., -4
J
, {
2
., -4
E
, L
11
., -4
2
, A
1
., -4
12
,., -4
1I
,..
Na o!aj na(in, do*ijen je d!osrani in4orma#ioni pod&ra4 na %o&a se primjenj$j$
%ora#i J i K al&orima ASPFI.
E.Aise/i !r"o!i :
1
--:
i
.W1. s$ pris$ni -{
1
, L
22
,L
<2
,A
2
,A
<
,{
I
,{
E
.
<.Jednad0*e 4
1
, 4
I
, 4
K
, 4
<
, 4
1@
i 4
11
, se is%lj$($j$ i' d!osrano& in4orma#iono& &ra4a i
imaj$ slijede/e i'la'ne in4orma#ione promjenji!e -4
1
, {
1
., -4
I
, {
I
., -4
K
, {
E
., -4
<
, L
22
., -4
3
,
L
<2
., -4
1@
, A
2
.,i -4
11
, A
<
..
Od d!osrano& in4orma#iono& &ra4a osali s$ samo !ise/i !r"o!iC {
2
, {
<
, {
J,
{
K
, {
3
,
L
K2
i A
K
%oji predsa!ljaj$ slo*odne in4orma#ione promjenji!e siseme jednad0*a
maemai(%o& modela P6S.
U s%lad$ sa al&orimom, 'adnji %ora% %oji se (ini je %onsr$%#ija a#i%li(no&
in4orma#iono& &ra4a %od %o&a je redoslijed 4
i
F!r"o!a s$proan redoslijed$ nji"o!o&
is%lj$(i!anja i' DIG. In4orma#ioni &ra4 sisema da je na Sl. 2E,
Sli%a 2K.A#i%li(ni in4orma#ioni &ra4 sisema jednad0*a
In4orma#ioni &ra4 sisema jednad0*a, predsa!lja i redoslijed nji"o!o& rje)a!anja.
Ba elemene i podsiseme P6S %oji s$ opisani sisemom jednad0*a !eli%i"
dimen'ija, &ra4i(%o predsa!ljanje d!osrano& in4orma#iono& &ra4a je nepra%i(no i
oe0a!a i'!o1enje elemenarni" %ora%a al&orima ASPFI. S!a%om d!osranom
in4orma#ionom &ra4$ se mo0e pridr$0ii mari#a s$sjeds!a -S. i $mjeso
elimina#ije pojedina(ni" (!oro!a i re*ara DIGFa, !r)i se elimina#ija od&o!araj$/i"
reda%a i s$pa#a mari#e s$sjeds!a.
Osno!ni %ora#i al&orima ASPFI, $' %ori)enje mari#e s$sjeds!a s$C
1. Na/i $ mari#i s$sjeds!a -S. a%a! iFs$*a# %oji sadr0i jedins!en jedini(ni
elemen
j.
1 pri %Wn
S
%i
W'
@ pri %n
2. Pre#rai iFi s$pa# i %Fi reda% i' mari#e -S.
I. Pono!ii %ora% >1? i >2? do% s!i red#i mari#e s$sjeds!a 1
do% s!i red#i mari#e s$sjeds!a ne
*$d$ pre#rani odnosno is%lj$(eni i' -S.
J.S$p#i %oji na%on %ora%a >1? i >2? nis$ pre#rani $ mari#i od&o!araj$
slo*odnim in4orma#ionim promjenji!im P6S
K? A%o na%on i'!o1enja %ora%a >1?i >2? $ mari#i s$sjeds!a osaj$ nepre#rani
odre1eni red#i, onda oni predsa!ljaj$ sisem %ompai*ilni" jednad0*a.
Mari#a s$sjeds!a, d!osrano& in4orma#iono& &ra4a, pri%a'ano& sisema
jednad0*a IP6S i'&leda o!a%oC
{
1
{
2
{
I
{
J
{
K
{
E
{
<
{
3
{
2
{
1@
L
11
L
22
L
K2
L
<2
A
1
A
2
A
K
A
<
4
1
1 1 @ @ @ @ 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
2
@ 1 1 @ @ @ @ @ @ 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
I
@ @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
J
@ @ @ @ 1 1 @ @ 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
K
@ @ @ @ @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
E
1 1 @ @ @ @ 1 @ @ @ 1 1 @ 1 @ @ @ @ @ @
4
<
@ 1 @ 1 1 @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @ @ @
[S]
W
4
3
@ @ @ @ 1 @ 1 @ @ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @ @
4
2
1 1 @ @ @ @ 1 @ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ 1 @ @
4
1@
@ 1 @ @ 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ @
4
11
@ @ @ @ 1 @ 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @
4
12
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 @ @ @ 1 @ 1 @
4
1I
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 @ @ @ 1 @ 1
U predsa!ljenoj mari#i nije e)%o $o(ii s$p#e sa jedins!enim jedini(nim
elemenomC {
1@
,L
12
,A
1
, , i {
2.
Pre#ra!anjem o!i" s$pa#a i od&o!araj$/i" reda%a
do*ija se mari#aC
{
1
{
2
{
I
{
J
{
K
{
E
{
<
{
3
L
22
L
K2
L
<2
A
2
A
K
A
<
4
1
1 1 @ @ @ @ 1 @ @ @ @ @ @ @
4
I
@ @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
K
@ @ @ @ @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @
4
<
@ 1 @ 1 1 @ @ @ 1 1 @ @ @ @
[S]
W
4
3
@ @ @ @ 1 @ 1 @ @ 1 1 @ @ @
4
1@
@ 1 @ @ 1 @ @ @ @ @ @ 1 1 @
4
11
@ @ @ @ 1 @ 1 1 @ @ @ @ 1 1
U no!o4ormiranoj mari#i nije e)%o $o(ii s$p#e sa jedins!enim jedini(nim
elemenom {
1
, {
I
, {
E
, L
22
, A
2
i A
<
. Pre#ra!anjem na!edeni" s$pa#a i od&o!araj$/i"
reda%a $ mari#i s$ pre#rani s!i red#i -nema %ompai*ilni" podsisema
jednad0*a. a nepre#rani s$p#i= {
2
, {
J
,{
K
, {
<
, {
3
,L
K2
i A
K
predsa!ljaj$ slo*odne
in4orma#ione promjenji!e.
Anali'irajmo s%$p slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i" do*ijen na osno!$ ASPF1
sa sano!i)a 'ada%a e"nolo)%o& proje%o!anja P6S .
Promjenji!eC
{
J
,{
3
F %apa#ie P6S $ onos$ na soli jedan i d!a -C i A.%ao i
A
K
, L
K2
Fsasa! ras!ora, $ odnos$ na so A i C, na%on i'd!ajanja soli C mo&$ *ii
slo*odne in4orma#ione promjenji!e, de4inisane proje%nim 'ada%om i $slo!ima
4$n%#ionisanja P6S. Me1$im, sa proje%ans%o& sano!i)a, promjenji!eC {
2
, {
K
i {
<
ni%ad realno ne mo&$ *ii slo*odne in4orma#ione promjenji!e.
De4inirajmo proje%ni 'adaa%, $ s%ra/enom o*li%$, 'a e"nolo)%o& proje%o!anje
"emijs%oFe"nolo)%o& sisema,
1.Pore*no je i'!r)ii pop$no ra'd!ajanje ro%omponenno& sisema %oji se
sasoji od soli A-jedan. i C-d!a. i !ode.
2.Na raspola&anj$ je {
1
-%&T". pola'no& ras!ora sa sadr0ajem sali A i C, L
11
i L
12
.
I.+omponen$ C i'd!ojii pri empera$ri
ma:.

min.
-empera$ra i'
na!edeno& iner!ala jedno'na(no odre1$je ras!ora $ odnos$ na soli, L
K2
i L
K1
.
J.So A i'd!ojii, pri minimalno mo&$/oj empera$ri
min.
na %ojoj jo) mo0e da
4$n%#ionira P6S. O!om empera$rom jedno'na(no je odre1en sasa! ras!ora ,
L
<1 i
A
<.
Pridr$0i!anjem s%$pa slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i" sisem$ jena(ina
do*ija se sisem od 1I jednad0*a sa 1I nepo'nai",
0 ) , (
5 2 1
, , f 0 ) , , (
3 10 2 2
, , , f
0 ) , , (
- + 3 3
, , , f 0 ) , , (
, 7 - +
, , , f
0 ) , , (
5 6 , -
, , , f 0 ) , , (
22 2 5 ,
0 , , f
0 ) , , , (
+ - 22 2 5
, , 0 , f 0 ) , (
5 - 6
, , f
0 ) , , (
2 2 5 7
! , , f 0 ) , , (
2 - 2 10
! , , f
0 ) , , (
6 5 - 11
, , , f 0 ) (
12
f
0 ) (
13
f
Mari#a s$sjeds!a sisema jednad0*a ima o*li%
{
2
{
<
{
1@
{
I
{
J
{
K
{
E
{
2
{
3
L
22
A
2
4
1
1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
2
1 @ 1 1 @ @ @ @ @ @ @
4
I
@ @ @ 1 1 1 1 @ @ @ @
4
J
@ @ @ @ 1 1 1 @ @ @ @
4
K
@ 1 @ @ @ @ 1 @ 1 @ @
4
E
1 1 @ @ @ @ @ @ @ 1 @
4
<
1 @ @ @ 1 1 @ @ @ 1 @
[S]
W
4
3
@ 1 @ @ @ 1 @ @ @ @ @
4
2
1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ 1
4
1@
1 @ @ @ @ 1 @ @ @ @ 1
4
11
@ 1 @ @ @ 1 @ @ 1 @ @
4
12
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1
4
1I
@ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 @
U mari#i s$sjeds!a sisema jednad0*a posoje (eiri s$p#a sa jedins!enim
jedini(nim elemenom -,,{
2
i {
1@
.. U s%lad$ sa al&orimom ASPFI re*a pre#rai
iFe s$p#e i %Fe red%e $ mari#i s$sjeds!a.
Do*ija se slijede/a mari#aC
{
2
{
<
{
I
{
J
{
K
{
E
{
3
L
22
A
2
4
1
1 1 @ @ @ @ @ @ @
4
I
@ @ 1 1 1 1 @ @ @
4
K
@ 1 @ @ @ 1 1 @ @
4
E
1 1 @ @ @ @ @ 1 @
4
<
1 @ @ 1 1 @ @ 1 @
[S
1
]
W
4
3
@ 1 @ @ 1 @ @ @ @
4
2
1 1 @ @ @ @ @ @ 1
4
1@
1 @ @ @ 1 @ @ @ 1
4
11
@ 1 @ @ 1 @ 1 @ @
U no!o4ormiranoj mari#i posoje slijede/i s$p#i sa jedins!enim jedini(nim
elemenom, {
E
i {. Pona!ljanjem opera#ije pre#ra!anja s$pa#a i reda%a
do*ija se slijede/a mari#a s$sjeds!a
{
2
{
<
{
J
{
K
{
E
{
3
L
22
A
2
4
1
1 1 @ @ @ @ @ @
4
E
1 1 @ @ @ @ 1 @
4
<
1 @ 1 1 @ @ 1 @
[S
2
]
W
4
3
@ 1 @ 1 @ @ @ @
4
2
1 1 @ @ @ @ @ 1
4
1@
1 @ @ 1 @ @ @ 1
4
11
@ 1 @ 1 @ 1 @ @
Nije e)%o primijeii da s$ s$p#i {
J
i {
3
sa jedins!enim jedini(nim
elemenom. Pre#ra!anjem s$pa#a {
J
i {
3
i reda%a 4
<
i 4
11
do*ija se
mari#aC
{
2
{
<
{
K
L
22
A
2
4
1
1 1 @ @ @
4
E
1 1 @ 1 @
[S
I
]
W
4
3
@ 1 1 @ @
4
2
1 1 @ @ 1
4
1@
1 @ 1 @ 1
Pre#ra!anjem s$p#a L
22
i re%a 4
E
do*ija se mari#aC
{
2
{
<
{
K
A
2
4
1
1 1 @ @
[S
J
]
W
4
3
@ 1 1 @
4
2
1 1 @ 1
4
1@
1 @ 1 1
$ %ojoj nema s$p#a sa jedins!enim jedini(nim elemenom. O!dje se i 'a!r)a!a
primjena al&orima ASPFI. I'!r)ena je de%ompo'i#ija sisema na sro&o pod(injene
jednad0*e i podsisem %ompai*ilni" jednad0*a. Prema ome, s%$p slo*odni"
in4orma#ioni" promjenji!i" %oji je di%iran proje%nim 'ada%om, nije o*e'*ijedio
a#i%li(n$ sr$%$r$ in4#rma#iono& &ra4a, %ao )o je o *io sl$(aj pri pop$noj
slo*odi $ i'*or$ s%$pa slo*odni" in4orma#ioni" promjenlji!i". U o!om sl$(aj$,
pore*no je rije)ii podsisem %ompa%i*ilni" jednad0*a
0 ) , (
5 2 1
, , f
0 ) , (
5 - 6
, , f
0 ) , , (
2 2 5 7
! , , f
0 ) , , (
2 - 2 10
! , , f
U 'a%lj$(%$, !e'ano 'a %ara%erisi%e al&orima ASPFI i'd!ajamo slijede/eC
al&oriam ASPFI sl$0i 'a i'*or s%$pa slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i", sisema
jednad0*a, %ojim se mo0e o*e'*ijedii a#i%li(na
sr$%$ra in4orma#iono& &ra4a. O!a%a! &ra4 sisema jednad0*a omo
&$/a!a rje)a!anje jednad0*a, jedne i'a dr$&e po odredjenom redo
slijed$. 6re*a $o(ii slijede/eC ASPFI mo0e, ali ne mora, o*e'*ijedii a%a! s%$p
slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i" %ojim /e sisem jednad0*a *ii de%ompo'iran na
sro&o pod(injene jednad0*e.
O!aj al&oriam nema !eli%$ primjen$ $ e"nolo)%om proje%o!anj$ "emijs%oF
e"nolo)%i" sisema. Naime, proje%an$ je $!ije%, pro
je%nim 'ada%om i $slo!ima 4$n%#ionisanja sisema di%iran !eli%i *roj i' s%$pa
slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i" pa je slo*oda $ i'*or$ slo*odni" IP s!edena na
minim$m. Me1$im, o ne'na(i da proje%an ne re*a da primjeni ASPFI.
U %rajnjem sl$(aj$, s%$p slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i" %oji je $!r1en
proje%nim 'ada%om mo0e do!esi do de%ompo'i#ije sisema jednad0*a,
maemai(%o& modela P6S, na sro&o pod(injene jednad0*e. U proi!nom, na
osno!$ ASPFI se $!r1$je ma%simalna dimen'ija pods%$pa %ompai*ilni"
jednad0*a %oje se rje)a!aj$ ne%om od iera#ioni" meoda.
Al&oriam ASPFI mo0e imai !eli%$ primjen$ pri anali'i "emijs%oFe"nolo)%i"
sisema $ e%sploaa#iji $ sl$(aj$, da se $ s!a%om elemen$ sisema i
e"nolo)%im %om$ni%a#ijama i'me1$ elemenaa, mo&$ i'mjerii ili odredii
parameri e"nolo)%i" o%o!a -priisa% empera$ra, proo%, sasa!, &$so/a,
!is%o'ie id...
12. 1I. OP6IMALNA S6RU+6URA CI+LIDNIP IN9ORMACIONIP GRA9OAA
+ada maemai(%i model P6S opis$je %ompa%i*ilni sisem jednad0*a onda je sepen
*ilo %o& 4
i
ili :
j
F !r"a, neorjenisano& d!osepen in4orma#iono& &ra4a, -A.2, a mari#a
s$sjeds!a nema s$*a#a i reda%a sa jedins!enim jedini(nim elemenom. +ada $ DIG
'a *ilo %oji !r" A imamo -A.2,in4orma#ioni &ra4 je #i%li(ni> O!a%a! &ra4 se mo0e
pre!esi $ a#i%li(n$ sr$%$r$ samo >pre%idanjem? od&o!araj$/i" *a'ni" in4orma#ioni"
promjenji!i" P6S, po %ojima se $ pro#es$ rje)a!anja sisema jednad0*a maemai(%o&
modela P6S !r)e iera#ione pro#ed$re. U %ompai*ilnom sisem$ jednad0*a,
maemai(%o& modela P6S, o*i(no se mo0e i'd!ojii podsisem %oji sadr0i %
jednad0*a, a%a!, da se pri elimina#iji pods%$pa, %oji $%lj$($je %4Fi %:F!r"o!e i', DIG
pola'no& sisema %ompai*ilni" jednad0*a do*ija osani d!osrani in4orma#i oni pod&ra4
%oji ima a#i%li(n$ sr$%$r$. Bna(i, na%on elimina#ije &r$pe %4
n
F!r"o!a poja!lj$je se
&r$pa %:
m
F!r"o!a 'a %oje je -A.2. Pod&ra4, %oji se sasoji od %4Fi %:F!r"o!a, (ijim
se $dalja!anjem i' DIG pola'no& sisema %ompai*ilni" jednad0*a, o*e'*je1$je
a#i%li(na sr$%$ra osano& d!osrano& in4orma#iono& pod&ra4a, na'i!a se d!osrani
in4orma#ioni pod&ra4 %Fpre%ida. O!om pod&ra4$ od&o!ara #i%li(%i in4orma#ioni &ra4
%Fpre%ida. Opimalnom #i%li(nom in4orma#ionom &ra4$, pola'no& sisema jednad0*a,
od&o!ara minimalni d!osrani in4orma#ioni &ra4 %Fpre%ida, 'a %o&a je %W%s W min.
Al&oriam i'*ora s%$pa i'la'ni" promjenji!i", sisema %ompa%i*ilni" jednad0*a
maemai(%o& modela, %oji o*e'*jedj$je opimaln$ sr$%$r$ #i%li(no& in4orma#iono&
&ra4a -ASPFII. da je na Sl. 2<
4onstruisati neorijentisani DI7
ko%%ati!9ilnog sistema jednaina
te3nolo-kog sistema
eliminisati :6 vr3ove koji odgovaraju %rojektnim
%romjenjivim in!identna re9ra
odrediti veliinu k
1
>minJF:iG
B#
iza9rati DI7 kB%rekida %ri k>k
1
i iskljuiti ga iz %olaznog DI7Ba
na ostani dvostrani in</ %odgra< 7C %rimijeniti
algoritam AS$BI
in<orma!ioni gra< koji odgovara 7C
ima !iklinu strukturu
iz9or mogu&i3 DI7 kB%rekida
uzeti k>4"#
in<orma!ioni gra< koji odgovara 7C ima !iklinu strukturu
odrediti slo9odne i 9azne in<orma!ione %romjenjive koje
o9ez9je2uju o%timalnu strukturu in</ gra<a
Sli%a 2E.Al&oriam i'*ora s%$pa i'la'ni" promjenji!i" sisema %ompai*ilni" jednad0*a
%oje o*e$'*je1$j$ opimaln$ sr$%$r$ #i%li(no& in4ormna#iono& &ra4a
Al&oriam ASP se 'asni!a na i'd!ajanj$, i' sisema %ompa%i*ilni" jednad0*a,
minimalne &r$pe od %Fjednad0*a, a%!e da na%on nji"o!o& i'd!ajanja i' pola'no&
sisema jednad0*a, posoji *arem jedna in4oFrma#iona promjenji!a %oja 4i&$ri)e $
samo jednoj jednad0*i osano& podsisema. I'*or mo&$/i" %om*ina#ija &r$pa od %F
jednad0*a po(inje se odredji!ai 'a %Wmin -:
i
.Fl. Ba s!a%$ %om*ina#ij$ od % jednad0*a
odredj$je se mo&$/nos do*ijanja a#i%li(%e sr$%$re osano& d!osr no&
in4orma#iono& pod&ra4a G
s
. A%o 'a s!e %om*ina#ije od %Fjednad0*e pod&ra4 Gs nema
a#i%li(%$ sr$%$r$, !rijednos % se $!e/a!a 'a 1. Poom se promaraj$ mo&$/e
%om*ina#ije od %
,
W%Ul jednad0*a %oje mo&$ o*e'*ijedii a#i%li(%$ sr$%$r$ d!osrano&
in4orma#iono& pod&ra4a G
s
.

I'!edimo elemenarne %ora%e al&orima ASPFII nad
podsisemom %ompa%i*ilni" jednad0*a. Mari#a s$sjeds!a -S. sisema jednad0*a ne
sadr0i ni jedan s$pa# sa jedins!enim jedini(nim elemenom.
{
2
{
<
{
K
A
2
4
1
1 1 @ @
[S]W 4
3
@ 1 1 @
4
2
1 1 @ 1
4
1@
1 @ 1 1
Ne%a je A
2
*a'na -i'la'na. in4orma#iona promjenji!a i' jednad0*e 4
1@
. Pre#ra!anjem A
2
s$p#a i 4
1@
red%a $ mari#i s$sjeds!a -S. do*i ja se mari#a -S
1
.C
|
2
{
<
{
K
4
1
1 1 @
[S]W 4
3
@ 1 1
4
2
1 1 @
$ %ojoj reda% {
K
ima jedins!en jedini(ni elemen. A%o se primjene nad mari#om -S
1
.
elemenarni %ora#i al&orima ASPFI. Na%on pre#ra!anja {
K
s$p#a i 4
3
do*ija se
mari#a -S
2
.C
{
2
{
<
4
1
1 1
[S
2
]
W
4
2
1 1
%oja nema s$pa# sa jedins!enim jedini(nim elemenom. U s%lad$ sa al&orimom ASPF
II, $'mimo %ao slijede/$ %om*ina#ij$ pre%id po *a'noj promjenji!oj {
<
. Ne%a je ona
i'la'na promjenji!a i' jednad0*e 4
3
. I'd!ajanjem {
<
s$p#a i 4
3
re%a i' mari#e -S. do*ija
se mari#a -S
I
.C
{
2
{
K
A
2
4
1
1 @ @
[S
I
]
W
4
2
1 @ 1
9
1@
1 1 1
sa jedins!enim jedini(nim elemenom $ {
K
s$p#$. Pre#ra!anjem {
K
s$p#a i 4
1@
re%a do*ija se mari#a -S
J
.C
{
2
A
2
4
1
1 @
[S
J
]
W
4
2
1 1
sa jedins!enim jedini(nim elemenom $ A
2
s$p#$. Nije e)%o $o(ii da je $ o!om
sl$(aj$, pre%idanjem podsisema %ompa%i*ilni" jednad0*a po *a'noj promjenji!oj {
<
-i'la'na promjenji!a i' jednad0*e 4
3
. do*ijena a#i%li(na sr$%$ra osano&
in4orma#iono& pod&ra4a. Prema ome, pridr$0i!anjem po(ene !rijednosi 'a
promjenji!e {
<
, -{
<
-@.. mo0e se rije)ii podsisem %ompai*ilni" jednad0*a $ s%lad$ sa
*lo% dija&ramom daim na Sl. 23.,
start
sto%
J+F1G
<#Mg,
<IMA,
<#1Mg(
<HMg+
) (
5 5
o , ,
da
ne
Sli%a 2<. 7lo% s"ema al&orima rje)enja sisema jednad0*a
Osno!ni %ora#i al&orima, 'a rje)enje podsisema lsompa%i*ilni" jeFdna(ina, na
ra($nar$ s$C
1. Ierai!noj promjenji!oj {
<
pridr$0$je se !e%or po(eno& rje)enja {
<
-@.,
2. I' jednad0*e 4
1
i'ra($na se !rijednos i'la'ne promjenji!e {
2
I. I' jednad0*e 4
2
i'ra($na se !rijednos i'la'ne pronjenji!e A
2
.
J. I' jednad0*e 4
1@
i'ra($na se !rijednos i'la'ne promjenji!e {
K
K. I' jednad0*e 4
3
i'ra($na!a se no!a !riejednos 'a promjenji!$ {
<
E. Pro!jera!a se, da li je posi&n$a a(nos %oja je posa!ljena na i'ra($na!anje
!rijednosi promjenji!e {
<
. A%o je a(nos posi&n$a, prora($n je 'a!r)en, $
s$pronom $ ra($ns%om *lo%$ I6 odre1$je se no!a po(ena !rijednos 'a
promjenji!$ {
<
i prora($n pona!lja.
U 'a%lj$(%$, 'a al&oriam ASPFII mo0e se re/i sljede/eC
Na osno!$ o!o& al&orima, !r)i se odre1i!anje podsisema jednad0*a minimalno&
4ormaa, (ijom elemina#ijom d!osrani in4orma#ioni &ra4 prima a#i%li(n$ sr$%$r$.
U primjer$ na %ome smo demonsrirali primjen$ ASPFII *ilo je do!oljno i'
podsisema jednad0*a is%lj$(ii jednad0*$ 4
3
i nj$ orijenirai na i'ra($na!anje
promjenji!e {
<
, pa da se do*ije a#i%li(na sr$%$ra osano& pod&ra4a. Me1$im, i
pored o&a )o se radilo o sisem$ jednad0*a malo& 4ormaa, nismo odma" odredili
pra!$ jednad0*$ i pra!$ *a'n$ promjenji!$ po %ojoj se !r)i pre%idanje sisema
jednad0*a. Po!e/anjem dimen'ije sisema jednad0*a *roj %om*ina#ija %Fi" pre%ida
jednad0*a rase, a%o da o!aj al&oriam 'a"je!a i'$'eno mno&o !remena 'a
odredji!anje iera#ioni" promjenji!i". Pored na!edeno&, $ dosada)njoj anali'i mi
smo podsiseme %ompa%i*ilni" jednad0*a $o(a!ali na%on primjene al&orima ASPFI
nad neorjenisanim d!osranim in4orma#ionim &ra4om sisema jednad0*a.
Me1$im,5 posa!lja se sas!im opra!dano pianjeC da li se mo0e i'!r)ii
de%ompo'#ija #i%li(no& &ra4a na nepo!e'ane pod&ra4o!eR
12. 1I. Or&ani'a#ija ra($ns%e pro#ed$re rje)a!anja sisema jednad0*a
maemai(%o& modela P6S
Orjenirani d!osrani in4orma#ioni &ra4 sisema jednad0*a, mo0e se rans4ormisai
$ '!. Operaorni &ra4 sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S. Operaorni
&ra4 je orjenirani &ra4 (iji !r"o!i od&o!araj$ promjenji!im a d$&e predsa!ljaj$
jednad0*e maemai(%o& modela PBS. Ba do*ijanje operaorno& &ra4a G
9
i' polaF
'no& d!osrano& in4orma#iono& &ra4a, n$0no je i'!esi slijede/$ pro#ed$r$C !r"o!i
%oji od&o!araj$ $la'nim promjenji!im ne%e jednad0*e 4 spajaj$ se d$&ama sa
!r"om %oji od&o!ara i'la'noj promjenji!o& :
4
. S!e d$&e %oje i'la'e i' :
4
o'na(a!aj$
se sa 4. Operaorni &ra4o!i, sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S, mo&$
*ii *es%on$rni a mo&$ sadr0a!ai i %on$re. 7es%on$rni &ra4 od&o!ara a%!oj
srae&iji rje)enja sisema jednad0*a, maemai(%o& modela P6S, pri %ojoj dola'i
do de%ompo'i#ije na sro&o pod(injene jednad0*e. A%o $ operaornom &ra4$
posoji *arem jedna %on$ra, onda a%a! &ra4 od&o!ora srae&iji rje)enja sisema
jednad0*a maemai(%o& modela, pri %ojoj posoji *arem jedan podsisem
%ompa%i*ilni" jednad0*a. Prema ome, naro(io je !a0no i'd!ajanje %on$ra $
operaornom &ra4$, a nas /e pre!as"odno ineresirai na(in i'd!ajanja %on$ra %oF
jima od&o!araj$ podsisemi %ompa%i*ilni" jednad0*a. O!a%!i pod&ra4o!i 'o!$
se *i%omponene ili 5(!rso po!e'ane %omponene5.Ne%a je da operaorni &ra4
G
9
W -M,U
9
.. Ar"o!i :
i
i :j &ra4a G
9
se mo&$ me1$so*no dosi/i $ &ra4$ G
9
a%o posoji p$ %a%o i' :
i
$ :
j
a%o i i' :
j
$ :
i
. Pod&ra4 G
9
W -M, U
9
. &ra4a
G
9
, na'i!a se *i%omponenom a%o se $ M ne mo0e dodai ni jedan !r" :
%

MTM, a%a! da *i se :
%
i *ilo %oji !r" i' M mo&li me1$so*no dosi/i. Relai!no
pros, i e4i%asan al&oriam i'oliranja *i%omponene 'asni!a se na mo&$/nosi
me1$so*no& dosi'anja !r"o!a &ra4a. Al&oriam ra'*ijanja &ra4a na
*i%omponene sasoji se i' ri %ora%a.
+ora% 1.
A%o $ orjeniranom &ra4$ GW-M,U. nema $la'ni" ni i'la'ni" !r"o!a prela'i se na
%ora% 2. U proi!nom se spisa% *i%omponeni $nose jedno!r)ni pod&ra4o!i,
5i'ajF'!ani5 $la'nim i i'la'nim !r"o!ima. I' pola'no& &ra4a se eliminiraj$
nadjeni jedno!r)ni pod&ra4o!i i 'a no!onasali &ra4 pona!lja se %ora% 1.
+ora% 2
A%o na%on i'!odjenja %ora%a 1 od pola'no& &ra4a ne osane ni)a, 'adaa% je
rije)enC s!e s$ *i%omponene i'd!ojene. U proi!nom s!a%om !r"$ se $
osanom pod&ra4$ pridr$0i W@ i W@. Poom se oda*ira proi'!oljan !r" :
@
i
s!im !r"o!ima $ %oje se mo0e do/i i' :
@
, pridr$0i F1. +re/$/i se s$prono
smjer$ d$&a pridr$0i se W1s!ira !r"o!ima i' %oji" se mo0e do/i $ :
@
.
I'!o1enjem %ora%a 2, s!a%om !r"$ &ra4a *i/e pridr$0ena d!a 'na%a i sa
!rijednosima o ili 1. U s%lad$ sa na!edenim o'na(a!anje, s%$p !r"o!a &ra4a se
ra'*ija na (eiri parno nepresije#aj$/a pods%$pa M
@@
,M
@1
, M
1@
i M
11
-o!dje je M
ij
Fs%$p !r"o!a, o'na(eni" sa W1 i Wj pri (em$ je i,j{@,1}. Mo0e se po%a'ai da
je s!a%a *i%omponea &ra4a , $ pop$nosi sadr0ana $ *ilo %om od (eiri
pod&ra4a G
ij
>i'a'!ana? pods%$po!iraa !r"o!a M
ij
.
+ora% I.
A%o je M
11
J @ onda je G
11
*i%omponena. U om sl$(aj$ n$0no je G
11
'apisai $
s%$p *i%omponeni i $dalji!)i G
11
i' pola'no& &ra4a pre/i na %ora% 1 i promorii
pod&ra4o!e G
@1
, G
@@
i G
1@
. Nad njima se i'!ode ise opera#ije %ao nad pola'nim
&ra4om. A%o je :
11
W, :
@
je jedno!r)na -ri!ijalna. *i%omponena, i ona se $pisije
$ spisa% *i%omponeni. Pod&ra4 5i'a'!an5 !r"om :
@
s%lj$($je se i' pola'no& &ra4a.
U daljoj pro#ed$ri al&orima ide se na %ora% 1, i promaraj$ se pod&ra4o!i
5i'a'!ani5 s%$pom !r"o!a :
@@
{:
@
},:
@1
,:
1@
.Nad o!im pod&ra4o!ima se i'!ode isi
%ora#i %ao nad pola'nim &ra4om. Al&oriam 'a i'oliranje *i%omponeni
i'demonsrira/emo na slijede/em primjer$.
Primjer K.
Ne%a je "emijs%oFe"nolo)%i sisem opisan slijede/im sisemom jednad0*aC
0 ) (
1 1
x f 0 ) (
2 2
x f
0 ) , , (
2 1 3 3
x c x f 0 ) , , (
3 , + +
x x x f
0 ) , , (
+ 3 - -
x x x f 0 ) , (
- , ,
x x f
0 ) , , (
, - 5 5
x x x f 0 ) , , (
, 5 6 6
x x x f
0 ) , , , , (
15 1, 12 - 7 7
x x x x x f 0 ) , (
7 10 10
x x f
0 ) , , (
10 7 11 11
x x x f 0 ) , (
11 12 12
x x f
0 ) , , , , (
15 1+ 10 5 13 13
x x x x x f 0 ) , , (
1- 6 1+ 1+
x x x f
0 ) , (
13 1- 1-
x x f 0 ) , , (
20 - 1, 1,
x x x f
0 ) , (
1, 15 15
x x f 0 ) , , (
1- 1+ 16 16
x x x f
0 ) , , (
11 10 17 17
x x x f 0 ) , (
15 20 20
x x f
Badaa% %oji se posa!lja je i'oliranje *i%omponeni $ sisem$ jednad0*a IIFE.Mari#a
s$sjeds!a sisema jednad0*a IIFE. daa je na Sl. 22 . Nije e)%o $!rdii !ise/e
!r"o!e 4
l
i 4
2
$ mari#i i na%on nji"o!o& is%lj$(i!anja ja!lja se
:
1
:
2
:
I
:
J
:
K
:
E
:
<
:
3
:
2
:
1@
:
11
:
12
:
1I
:
1J
:
1K
:
1E
:
1<
:
13
:
12
:
2@
4
1
1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
2
@ 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
I
1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
J
@ @ 1 1 @ 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
K
@ @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
E
@ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
<
@ @ @ @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
[S] 4
3
@ @ @ @ @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
2
@ @ @ @ 1 @ @ @ 1 @ @ 1 @ @ @ 1 1 @ @ @
4
1@
@ @ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
11
@ @ @ @ @ @ @ @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
12
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @
4
1I
@ @ @ @ @ @ 1 @ @ 1 @ @ 1 1 @ @ 1 @ @ @
4
1J
@ @ @ @ @ @ @ 1 @ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @
4
1K
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 @ 1 @ @ @ @ @
4
1E
@ @ @ @ 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 @ @ @ 1
4
1<
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ @
4
13
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ 1 @ @
4
12
@ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @ @ @ 1 @
4
2@
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 @ @ 1
Sli%a 23. Mari#a s$sjeds!a sisema jednad0*a
jo) jedan !ise/i !r" 4
I
. S$p#i sa jedins!enim jedini(nim elemenom s$ :l3 i :l2 i
na%on nji"o!o& is%lj$(i!anja i' mari#e, do*ija se mari#a -S1. %oja nema ni !ise/i" 4F
!r"o!a a nii s$pa#a sa jedins!enim jedini(nim elemenom. Prema ome primjenom
al&orima ASPFI na sisem jednad0*a IIFE. do*ija se #i%li(n$ sr$%$r$ d!osrano&
in4orma#iono& &ra4a>
:
J
:
K
:
E
:
<
:
3
:
2
:
1@
:
1
1
:
12
:
1
I
:
1
J
:
1K
:
1
E
:
1<
:
1
3
:
12
:
2@
4
1
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
2
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
I
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
J
1 @ 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
K
1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
E
@ 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
<
@ 1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
[S
1
] 4
3
@ @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
2
@ 1 @ @ @ 1 @ @ 1 @ @ @ 1 1 @ @ @
4
1@
@ @ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
11
@ @ @ @ @ 1 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @
4
12
@ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @ @ @ @
4
1I
@ @ @ 1 @ @ 1 @ @ 1 1 @ @ 1 @ @ @
4
1J
@ @ @ @ 1 @ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @
4
1K
@ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 @ 1 @ @ @ @ @
4
1E
@ 1 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 @ @ @ 1
4
1<
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ @
4
13
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ 1 @ @
4
12
@ @ @ @ @ @ 1 1 @ @ @ @ @ @ @ 1 @
4
2@
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ 1 @ @ 1
U slijede/em %ora%$, primjenom al&orima ASPFII, re*alo *i odredii minimalan
*roj ierai!ni" promjenlji!i" %oje o*e'*jedj$j$ de%ompo'i#ij$ %ompa%i*ilno&
podsisema jednad0*a na sro&o pod(injene jednad0*e> Uo(imo da se radi o
podsisem$ od 1K jednad0*a sa 1K nepo'nai". Primjenomo na %ompa%i*ilni
podsisem jednad0*a sisema IIFE. al&orian 'a i'd!ajanje *i%omponeni i'
operaorno& &ra4a.
%ora% *r. 1.
U operaornom &ra4$ sisema jednad0*a nema samo $la'ni" i samo i'la'ni"
!r"o!a. Operaorni &ra4 podsisema jednad0*a da je na Sl. 1@@
Sli%a 22. Operaorni &ra4 sisema jednad0*a
+ora% *r. 2.
Oda*erimo !r" :J %ao proi'!oljan !r", operaorno& &ra4a. I' !r"a :J mo0e
se dospjei $ !r"o!eC :K,:E, :<, :3, :lI, :1J i :lK odnosno, $ !r" :J mo0e se doF
spjei i' !r"o!a :K, :E. +a%o je s%$p :11@ o !r"o!i :J, :K i :E !ore
*i%omponen$.
+ora%z*r.I.
+a%o je M11@ is%lj$(imo i' &ra4a od&o!araj$/$ *i%omponen$ MlW{:
J,
:K,:E}.
Na osani operaorni &ra4 na Sl. 1@1, primijenjen je %ora% 1 al&orima.
Sli%a 1@@.Osani operaorni &ra4 sisema
Nije e)%o $o(ii !r" :<, %ao $la'ni !r" operaorno& &ra4a. U s%lad$ sa al&orimom
$nesimo jedno!r)n$ *i%omponen$ :2W{:<} spisa% *i%omponeni i $daljimo
jedno!r)ni pod&ra4 i' operaorno& &ra4a. Nije e)%o $o(ii, da je sada !r" :3
$la'ni !r", pa jedno!r)n$ *i%omponen$ :I W{:3} $pi)imo $ spisa%
*i%omponeni. Na%on i'd!ajanja jedno!r)no& pod&ra4a, osani &ra4 ima i'&led
na Sl. 1@2,
Sli%a 1@1. Osani pod&ra4 sisema jednad0*a
U s%lad$ sa al&orimom, i'a*erimo %ao proi'!oljan !r", !r" :2 operaorno& &ra4a.
I' !r"a :2 mo0e se dospjei $ !r"o!eC :lo, :ll, :l2, :lI, :1J, :lK, $ !r" :2
mo0e se dospjei i' !r"o!a :1@, :11, :l2, :1< i :2@.+a%o je s%$p M11@,
is%lj$(imo i' &ra4a *i%omponen$ MJW{:2, :1@, :11, :12} i 'api)imo je $ spisa%
*i%omponeni. U operaornom &ra4$ nema $la'ni" i i'la'ni" !r"o!a, pa $ om
smisl$, oda*erimo !r" :lI %ao proi'!oljan !r" i i'!odimo %ora% *r.2 al&oF
rima.I' !r"a :lI mo0e se dospjei $ !r"o!e :1J i :1K a i' s!i" !r"o!a se
mo0e dospjei $ !r" :1I. mo je $ spisa% *i%omponeni. Osani operaorni &ra4
predsa!ljen je na Sl. 1@I.
Sli%a 1@2.Osani operaorni &ra4 sisema
7$d$/i da je s%$p :11@, is%lj$(imo i' operaorno& &ra4a *i%omponen$
MKW{:1I,:1J,:1K} i 'api)imo je $ spisa% *i%omponeni. Na%on is%lj$(i!anja, i'
operaorno& &ra4a, !r"o!a %oji pripadaj$ *i%omponeni MK, osani operaorni &ra4 ima
i'&led pri%a'an na Sl. 1@J,
Sli%a 1@I. Osani operaorni &ra4 sisema
Nije e)%o $!rdii, da !r"o!i :1E, :1<, :2o !ore *i%omponen$ MEW{:1E,:1<,:2@} i,
njenim is%lj$(i!anjem do*ijamo pra'an &ra4, (ime je i 'a!r)ena primjena al&orima 'a
i'oliranje *i%omponeni. Prema ome, $ promaranom %ompa%i*ilnom podsisem$
jednad0*a, i'd!ojili smo )es *i%omponeni, %oje (ine slijede/i s%$po!i !r"o!aC
M1W{:J,:K,:E}, M2W{:<}, MIW{:3}, MJW{:2,:1@,:11,12},
MKW{:1I,:1J,:1K}, MEW{:1E,:1<,:2@}
Bna(i, %ompa%i*ilni podsisem jednad0*a -4orma 1K. de%ompo'iran je na )es
podsisema, od %oji" naj!e/i ima 4orma (eiri -*i%omponena MK..I' demonsrirane
srae&ije rje)enja sisema jednad0*a, slijedi lo&i(an, !rlo *ian, 'a%lj$(a%C i' #i%li(no&
d!osrano& in4orma#ion& &ra4a, sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S, $!ije%
re*a i'olirai *i%omponene jer se ime mo0e i'!r)ii de%ompo'i#ija pola'no& sisema na
podsiseme manje& 4ormaa. Badnji %ora% %o&a re*a $(inii $ %omple%s$ 54ormiranje i
rje)a!anje sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6S5 je or&ani'a#ija ra($ns%e
pro#ed$re $ nera'lo0i!im podsisemima jednad0*a.
12. 1I. Or&ani'a#ija ra($ns%e pro#ed$re pri rje)a!anj$ podsisema jednad0*a
+a%o je !e/ po%a'ano, i'd!ajanjem i' operaorno& &ra4a *i%omponeni ra'*ija se
od&o!araj$/i sisem jednad0*a na sro&o pod(injene jednad0*e i podsiseme
jednad0*a. Promorimo sada pro*lem or&ani'a#ije ra($ns%e pro#ed$re $ podsisem$
jednad0*a. +a%o s!a%om podsisem$ od&o!ara ne%a *i%omponena, onda se pianje
or&ani'a#ije ra($ns%e pro#ed$re mo0e s!esi na pro*lem $redji!anja !r"o!a
*i%omponene. Ne%a je 'adana ne%a *i%omponena W-M,U.. I' s%$pa !r"o!a M i'd!oF
jimo na ne%i na(in pods%$p BU, a%a! da se i'd!ajanjem i' s!i" d$&a indi#enni"
!r"o!ima B do*ije &ra4 %oji se linearno mo0e $redii. Ar"o!e s%$pa B '!a/emo
$pra!lja(%im, *$d$/i da se po promjenlji!im, %oje od&o!araj$ im !r"o!ima, $pra!lja
pro#esom ra($nanja $n$ar *i%omponene. Ne%a s$ *i%omponeni W-M,U. i'd!ojen
s%$p %on$ra C i !r"o!a B, a%o da s!a%a %on$ra i' C sadr0i *arem jedan !r" s%$pa
B
#
. A%o se na%on $dalja!anja B
#
i' do*ija pod&ra4 %oji ne sadr0i %on$re, onda je B#
%$p $pra!lja(%i" !r"o!a *i%omponene . Da *i se i'*je&la opera#ij$ i'd!ajanja
%on$ra $ *i%omponeni %orisi/e se opera#ija sis%anja 5pere)ej%a5. 5Pere)ej%5 je a%!a
d$&a -:i,:j. *i%omponene, %oja ima SU-:.Wl ili SF-:j.Wl. U &ra4$ je SU-:. odnosno SF
-:. *roj d$&a %oje i'la'e odnosno $la'e $ !r" :.
Sis%anje d$&e -:i,:j. na !r" :i-:j. je opera#ija %oja se sasoji od ri %ora%aC
1. Eliminira se d$&a -:i,:j.
2. U!rde se !r"o!i :i i :j $' o($!anje indi!id$alnoi s!r"a :i-:j. i
I. Eliminiraj$ se s!e, sem jedne, paralelne d$&e -a%o se poja!lj$j$ pri
$!r1i!anj$ !r"o!a..
Sis%anje ?pere)ej%a? -:i,:j. je sis%anje d$&e -:i,:j. na !r" :i
a%o je SF -:j.Wl ili na !r" :j a%o je SU-:i.W1. Sis%anje 5pere)ej%a5 *i%omponene i'!odi
se s!e do% s$ oni pris$ni $ &ra4$. A%o sis%anjem 5pere)ej%a5 nasaje pelja, onda !r"
pri %ome je ona nasala predsa!lja $pra!lja(%i !r" *i%omponene. Naro(io pa0nj$
'asl$0$je sl$(aj %ada $ *i%omponeni nema >pere)ej%a?. U om sl$(aj$, %ao $pra!lja(%i
!r", mo0e se i'a*rai proi'!oljni !r" *i%omponene. Me1$im, pri sl$(ajnom i'*or$
s%$pa !r"o!a $pra!lja(%i" promjenji!i", mo0e se do/i $ si$a#ij$ da on ne sadr0i
minimalni *roj !r"o!a, pa se $ pra%si o*i(no i'a*ira !r" %od %o&a je SU-:. i SF-:.
ma%simalan. Opisani na(in i'*ora s%$pa $pra!lja(%i" !r"o!a Ina s$)ins%i nedosaa%C
ne omo&$/a!a onom, %o posa!lja 'adaa%, da $i(e na i'*or $pra!lja(%i"
promjenji!i". Naime, li#e %oje or&ani'$je ra($ns%$ pro#ed$r$ naj(e)/e ima $ sar$
50elj$5 'a ne%$ od promjenji!i", po %ojima *i se !r)io iera#ioni pro#es rje)a!anja
sisema jednad0*a. Naj(e)/e s$ o promjenji!e 'a %oje proje%an mo0e 'adai
do*ar !e%or po(eno& rje)enja.
A%o proje%an 'ada s%$p $pra!lja(%i" promjenji!i" |, lo&i%a al&orima, 'a
odredji!anje pop$no& s%$pa $pra!lja(%i" promjenji!i", jeC
1. Ispi$jemo da li je *i%omponena pre%in$a a%o se i' nje is%lj$(e
!r"o!i %oji od&o!araj$ $pra!lja(%im promjenji!im s%$pa |.
2. A%o pri o!ome *i%omponena nije pre%in$a onda se i'!odi sis%aF
nje 5pere)ej%a5 i elimina#ija !r"o!a pri %ojima se 4ormira pelja. A%o
ni na%on o!i" opera#ija *i%omponena nije ras%in$a, onda se,
I. I' *i%omponene i'd!ajaj$ !r"o!i %ro' %oje prola'i naj!e/i *roj
d$&a, i na%on odredjeno& *roja %ora%a si&$rno do*ijamo ras%in$$
*i%omponen$.
U s%lad$ sa i'lo0enim, al&oriam odredji!anja s%$pa $pra!lja(%i" !r"o!a B 'a
*i%omponen$ A, i'&leda o!a%oC
%ora%zl.
I'a*rai !r" { %oji od&o!ara e%$/oj promjenji!oj i' s%$pa |. A%o { pripada
*i%omponeni , onda se { $%lj$($je $ B i is%lj$($j$ se s!e d$&e in#idenne !r"$ {.
A%o je do*ijeni pod&ra4 pra'an, 'a!r)a!a se pro#es %onsr$%#ije s%$pa B. +ora% 1
n$0no je promjenji!$ i' s%$pa |.
+ora% 2.
U osanom pod&ra4$ na/i !r" :
i
, a%a! da je S
U
-:
i
.Wl ili S
F
-:
i
.Wl. A%o o!a%!i"
!r"o!a nema, onda se prela'i na %ora% K. A%o je a%a! !r" na1en, onda je njem$
in#idenan >pere)ej%? W-:
i
, :
j
. pri S
U
-:
i
.Wl ili pere)ej% W-:
j
, :
i
. pri S
F
-:
i
.Wl
+ora% I
Sisn$i pere)ej% na !r" :
j
+ora% J.
A%o se sis%anjem pere)ej%a na !r"$ :
j
4ormira pelja, onda se :
j
$%lj$($je $ !r"
$pra!lja(%i" !r"o!a B i is%lj$($je s!e d$&e in#idenne :
j
. A%o je do*ijeni pod&ra4
pra'an, 'a!r)a!a ee pro#es %onsr$%#ije s%$pa B, a $ proi!nom se prela'i na %ora% 2.
+ora% K
U%lj$(ii $ s%$p B !r" : %od %o&a je proi'!od S
U
-:..S
F
-:. ma%simalna. I'
&ra4a se is%lj$($j$ s!e d$&e in#idenne !r"$ :. A%o je do*ijeni &ra4 pra'an
'a!r)a!a se pro#es %onsr$%#ije s%$pa $pra!lja(%i" !r"o!a a $ proi !nom se !ra/a
na %ora% 2.Na %on%renom primjer$, demonsrira/emo al&oriam 'a odredji!anje
$pra!lja(%i" promjenji!i" $ nera'lo0i!im podsisemima jednad0*a.
Primjer E.
De4ini#ija 'ada%aC 'a "emijs%oFe"nolo)%i sisem da na Sl. 1@K pore*no je 4ormirai
sisem jednad0*a maemai(%o& modela,i'!r)ii nje&o!$ de%ompo'i#ij$ na ne'a!isne
podsiseme i or&ani'irai ra($ns%$ pro#ed$r$. Sisem jednad0*a 4ormirai $ #ilj$
do*ijanja parameara e"nolo)%i" o%o!a P6S.
Proje%nim 'ada%om, de4inisano jeC
1. Ra'd!aja se *inarni sisem= *en'enFol$en
2. +apa#ie posrojenja $ odnos$ na siro!in$ je {
1
. ,%&T"
I. Sasa! siro!ine $ odnos$ na la%)e isparlji!$ %omponen$-*en'en.,L
11
J. Ar)ni prod$% -desila. ima sadr0aj *en'ena, L
21
,
K.Prod$% dna %o*ne ima sadr0aj *en'ena L
I1
, mas.$djeli
E.+oe4i#ijen !i)%a 4le&me,
<.Ra'd!ajanje se i'!odi pri priis%$, PR
3.6o% siro!ine $la'i $ re%i4i%a#ioni sisem pri empera$ri, 6I
2.Ras"ladni medij je !oda, po(ene empera$re 6Q-l.
1@.O&re!ni medij je s$"o'asi/ena !odena para priis%a PP
+a e"nolo)%e $slo!e 4$n%#ionisanja elemenaa sisema odnosno #ijelo%$pno& sisema,
proje%an posa!lja slijede/a o&rani(enjaC
Fpo&ons%$ sil$ $ pro#es$ i'mjene opline na i'mjenji!a(ima opline I6-1., I6-2., I6-I. odre1$j$
empera$rne ra'li%e D6-l., D6-2. i D6-I..
7$d$/i da s$ osno!ne 'a%onomjernosi rada re%i4i%a#iono& sisema op)e
po'nae, o i" o!dje ne/emo spominjai.
a. 9ormiranje sisema jednad0*a maemai(%o& modela P6SC
1. Maerijalni *ilans re%i4i%a#ione %olone R+, $ odnos$ na $%$pne e"nolo)%e
o%o!eC
0
+ , 5 - 1
+ + , , , , ,
2.Maerijalni *ilans re%l4i%4i#ione %olone R+, $ odnos$ na la%)e "lapi!$
%omponen$ -*en'enF1.C
0
+1 + ,1 , 51 5 -1 - 11 1
+ + 0 , 0 , 0 , 0 , 0 ,
I.Maerijalni *ilans ra'd!aja(a e"nolo)%i" o%o!a, RABF2
0
3 - +
+ , , ,
J.Maerijalni *ilans ra'd!aja(a e"nolo)%i" o%o!a, RABF1
0
2 5 ,
, , ,
K.Jednad0*a 4$n%#ionalne !e'e 'a odre1i!anje maseno& proo%a o%a 4le&meC
min
2
5
r
,
,

E.Minimalni *roj 4le&me inpli#ino /emo 'apisaiC
0 , , , (
11 1 21 min ,
0 y 0 f
ra(
r

<.Ra!noe0na %on#enra#ija *en'ena $ parnoj 4a'i ,8

1
ra!.
$ pojnom o%$,
0 ) , , (
11 1 5
R 0 y f
ra(
3.6oplins%i *ilans i'mjenji!a(a opline I6F1C
0
31 33 3 11 11 1 3 3 3 1 1 1
+ t c , t c , t c , t c ,
p p p p
2.Spe#i4i(na oplina pola'no& o%a siro!ineC
) , , (
1 12 11 1
T 0 0 f c
p

1@. Spe#i4i(na oplina prod$%a dna %oloneC

) , , (
3 32 31 3
T 0 0 f c
p

11. 6empera$ra o%a sa dna %olone
) , , (
32 31 3
R 0 0 f T
12. Spe#i4i(na oplina pola'no& o%a,na%on i'mjenji!a(a opline I6F1, CP-
ll
.C
) , , (
11 12 11 11
T 0 0 f c
p

1I. Spe#i4i(na oplina o%a sa dna %olone, na%on i'mjenji!a(a opline I6F1, CP-
II
.C
) , , (
31 32 31 33
T 0 0 f c
p

1J. 6empera$ra prod$%a sa dna %olone na%on i'mjenji!a(a opline I6F1, 6
I1
C
1 1 31
-T T T
1K. Jednad0*a %omponenno& sasa!a o%a siro!ineC
0 1
12 11
+0 0
1E. Jednad0*a %omponenno& sasa!a o%a sa dna %oloneC
0 1
32 31
+0 0

1<. Jednad0*a %omponenno& sasa!a prod$%a -desilaa.C
0 1
22 21
+0 0
13. Jednad0*a oplins%o& *ilansa i'mjenji!a(aopline I6F2C
0
32 31 - 3 3 -
+ t c , i , t c , i ,
p k k p p p
12. Enalpija %onden'aa !odene pare, -%onden'a se ne po"la1$je.
) (T f 3
k

2@. 9$n%#ionalna !e'a empera$re s$"o'asi/ene pare PPC
) ( f T
21. Enalpija s$"o'asi/ene !odene pare IP $ 'a!isnosi od empera$re,
) (T f 3
22. Jednad0*a 4$n%#ionalne !e'e na empera$rn$ ra'li%$ 'a %oj$ se $&rije
re#ir%$la#ioni o% $ i'mjenji!a($ opline I6F2C
2 3 32
-T T T
2I.Spe#i4i(na oplina prod$%a dna %olone pri empera$ri 6I-2.C
) , , (
32 32 31 31
T 0 0 f c
p

2J.6oplins%i *ilans re%i4i%a#ione %olone
0
, , 3 3 + 2 2 5 11 11 1 32 31 -
+ + i , t c , t c , t c , t c ,
p p p p
2K. 6empera$ra parno& !r)no& prod$%a, 62C
) , , (
22 21 2
R 0 0 f T
2E.Spe#i4i(na oplina e(no& !r)no& prod$%a pri empera$ri 62
) , , (
2 22 21 2
T 0 0 f c
p


2<.Enalpija parne 4a'e !r)no& prod$%aC
) , , , , (
2 22 21 , B !
i i T 0 0 f i
23. Enalpija parna 4a'e la%)e "lapi!e %omponene, IAC
) (
2
T f i
!

22. Enalpija parna 4a'e e0e ispariji!e %omponene, I7C
Io 6oplins%i *ilane i'mjenji!a(a opline I6FIC
0
, , 2 2 1 1 , ,
+
k 0 0 0 0 0 0
i , t c , t c , i ,
I1. Spe#i4i(na oplina ras"ladne !ode pri empera$ri 6Q-l.C
) (
1 1 0 0
T f c
I2, 6empera$ra ras"ladne !ode 6Q-2. na i'la'$ i' i'mjenji!a(a opline I6FI,
odre1ena je 4$n%#ionalnim odnosomC
3 2 2
-T T T
0

II.Enalpija %onden'aa !r)no& prod$%a, IR-E.
) , , (
2 22 21 ,
T 0 0 f i
k

IJ.Spe#i4i(na oplina ras"ladne !ode pri empera$ri 6Q-2.C
) (
2 2 0 0
T f c

9ormirani sisem jednad0*a po!e'$je mWJE in4orma#ioni" promjenji!i"C
{
l
, {
2
, {
I
, {
J,
{
K
, {
E
,{
<
, {
P
, {
Q
, 6
1
,6
11
,6
2
,6
I
, 6
I1
, 6
I2
, 6
Q1
, 6
L2
,#
Pl
, #
P2
, #
Pll
, #
PI,
#
PII.
,
#
PIl,
#
Q1
, #
L2
, i
E
, I+
E
, I
P
, I
+
, I
A
, I
7
, L
11
, L
21
, L
I1
, L
11
, R
min
,8
1
re!.
, PR, PP, D6
1
, D6
2
, i
D6
I
.
7roj sepeni slo*oda "emijs%oFe"nolo)%o& sisemaC
9 W m F n W JE F IJ W 12
Prema ome, *roj slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i" promarano& sisema
i'nosi d!anaes. Nije e)%o $o(ii da smo, 'apra!o proje%nim 'ada%om odredili
s%$p slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i"C
{
l
, L
11
, L
21
, L
I1,
6
1
,,PR, 6
Q1
, PP, D6
1
, D6
2
, i D6
I
.
*. I'oliranje *i%omponeni
U s%lad$ sa i'olo0enim al&orimom, n$0no je, prije 4ormiranja operaorno& &ra4a,
sisem$ jednad0*a pridr$0ii s%$p i'la'ni" promjenji!i" -o!im se $s!ari
omo&$/a!a predsa!ljanje i in4orma#iono& &ra4a sisema jednad0*a..9ormirane
jednad0*e maemai(%o& modela P6S predsa!i/emo $ inpli#inom 'apis$, pri
(em$ pr!a promjenji!a predsa!lja i'la'n$ promjenji!$ i' dae jednad0*e.
0 ) , , , (
, 5 - 1 1
, , , , f 0 ) , , , (
+ , 5 - 2
, , , , f
0 ) , , (
- + 3 3
, , , f 0 ) , , (
5 , 2 +
, , , f
0 ) , , (
min 2 5 -

r
, , f 0 ) , (
1 min ,

ra(
r
y f
0 ) (
1 5

ra(
y f
0 ) , , , , , , (
31 33 11 3 3 1 11 6
t c c c , c t f
p p p p
) , (
12 11 7
0 c f
p
) , (
3 3 10
T c f
p
) , (
32 3 11
0 T f ) , , (
11 12 11 12
T 0 c f
p
) , , (
31 32 33 13
T 0 c f
p
0 ) (
31 1+
T f
0 ) (
12 1-
0 f 0 ) (
32 1,
0 f
0 ) (
22 15
0 f 0 ) , , , , , , , (
32 31 3 - 3 16
t c i i c , t , f
p k p p p
0 ) (
17

k
3 f 0 ) (
20
T f
0 ) , (
21
T 3 f 0 ) , (
3 32 22
T T f
) , , (
32 32 31 23
T 0 c f
p
0 ) , , , , , , , , , , , , (
3 3 + 2 2 5 11 11 32 31 - , , 2+
t c , t c , t c t c , i , f
p p p p
0 ) , (
22 2 2-
0 T f 0 ) , , (
2 22 2 2,
T 0 c f
p
) , , , , (
2 22 , 25 B !
i i T 0 i f ) , (
2 26
T i f
!

0 ) , (
2 27
T i f
B
0 ) , , , , , , (
, 2 2 1 , , 30

k 0 0 0 0
i t c c i , , f 0 ) (
1 31

0
c f
0 ) , (
2 2 32
T T f
0
0 ) , , (
2 22 , 33
T 0 i f
k
0 ) , (
2 2 3+

0 0
T c f
Primjenom al&orima 'a i'oliranje *i%omponeni, 'a operaorni &ra4 sisema
jednad0*a do*ijene a$ slijede/e *i%omponeneC
6ri!ijalneC M1W6
P
, M2WI
+
, MIWI
P
, MJW{
P
, MKW6
Il
,
MEW-L
12
., M<W-L
I2
., M3W-{
Q
., M2W-C
Q1
., M1@W-L
2I
., M11W-8
1
ra!.
., M12W-I
+E
.,
M1IW-#
Pl
., M1JW-6
I
., M1KW-#
Q2
.,M1EW-6
Q2
., M1<W-#
PII
., Ml3W-C
PI
., M12W-
MIN
.,
M2oW-6
I2
., M21W-#
PIl
., M22W-6
2
., M2IWi
A
, M2JW-I
7
., M2KW-i
E
., :2EW-#
p2
.
neri!ijalneCM2<W-{
E
, {
K
,{
J
,{
<
, {
I
, #
p11
,
11
.
#. or&ani'a#ija ra($ns%e pro#ed$re $ *i%omponeni M2<
7i%omponeni M2< od&o!ara slijede/i sisem jednad0*aC
0 ) , , , (
, 5 - 1 1
, , , , f 0 ) , , , (
+ , 5 - 2
, , , , f
0 ) , , (
- + 3 3
, , , f 0 ) , , (
5 , 2 +
, , , f
0 ) , , (
min 2 5 -

r
, , f 0 ) , , , , , , (
31 33 11 3 3 1 11 6
t c c c , c t f
p p p p
) , , (
11 12 11 12
T 0 c f
p
0 ) , , , , , , , , , , , , (
3 3 + 2 2 5 11 11 32 31 - , , 2+
t c , t c , t c t c , i , f
p p p p
Operaorni &ra4 sisema jednad0*a da je na Sl. 1@E .
Sli%a 1@J. Operaorni &ra4 sisema jednad0*a
Preposa!lja se da nije 'adan ni jedan od elemenaa s%$pa $pra!lja(%i"
promjenji!i". U o!om sl$(aj$, primjen$ al&oriama 'a odre1i!anje $pra!lja(%i"
promjenji!i", 'apo(injemo $o(a!anjem i sis%anjem 5pere)ej%a5. Nije e)%o $o(ii
da je pri !r"$ {2 pris$na samo jedna i'la'na d$&a, odnosno !r"$ {2 in#idenan je
5pere0ej%5 -{2, {<.. U s%lad$ sa al&orimom -%ora% I. sisnimo 5pere)ej%5 na !r"
{<.
Sli%a 1@K. Operaorni &ra4 sisema jednad0*a
Osani &ra4 pri%a'an je na Sl. 1@<.,
Sli%a 1@E.Osani operaorni &ra4
+a%o je pri !r"$ {< nasala pelja, o $ s%lad$ sa %ora%om *r. J al &orima,
!r" {< $%lj$($jemo $ s%$p $pra!lja(%i" promjenji!i" Bi i i' &ra4a
elemini)emo s!e d$&e in#idenne !r"$ {<. Osani pod&ra4 pri%a'an je na Sl.
1@3.
Sli%a 1@<. operaorni &ra4 sisema jednad0*a elimina#ije !r"a {
<
Nije e)%o $o(ii !r" {I 'a %o&a je S
U
-{I.Wl. Sis%anjem 5pere)ej%a5 -{I, 6
11
na !r" 6
l1
do*ijamo operaorni &ra4 pri%a'an na Sl. 1@2.,
Sli%a 1@3. Operaorni &ra4 sisema jednad0*a sis%anja pere)ej%a -{
I
,6
11
.
Pri !r"$ C
Pll
pris$an je pere)ej% S
F
-C
Pll
.W1. Nje&o!im sis%anjem pri !r"$ 6
11
nasaje pelja, pri%a'ana na Sl. 11@., U s%lad$ sa al&orimom, $pisemo !r" 6
ll
$
s%$p $pra!lja#%i" promjenji!i" i i' operaorno& &ra4a is%lj$#imo s!e d$&e in#idenne
!r"$ 6
11
.
Sli%a 1@2Operaorni &ra4 sisema jedna(ina na%on sis%anja 5peresej%a5
Osani &ra4 sisema jedna(ina pri%a'an je na Sl. 111
Sli%a 11@ Operaorni &ra4 na%on i'd!ajanja $pra!lja#%e promjenji!e 6
ll
7$d$/i da $ osanom &ra4$ nema !r"o!a pri %ojima s$ pris$ni 5pere)ej%5 prela'imo
na %ora% *r. K al&orima. +a%o je 'a s!e !r"o!e &ra4a jedna% proi'!od S
U
-:.S
F
-:., o
proi'!oljno oda*erimo !r" {
J
&ra4a %ao $pra!lja(%$ promjenji!$. Elimina#ijom !r"a {
J
i
njem$ in#idenni" d$&a, do*ija se &ra4 pri%a'an na Sl. 112.,
Sli%a 111. Operaorni &ra4 na%on eliminisanja !r"a &
J
U osanom pod&ra4$ s!a%om od !r"o!a in#idenna s$ po d!a 5pere)ej%a5, pa
mo0emo i'!r)ii sis%anje 5pere)ej%a5 na !r" GK ili !r" GE. A%o sisnemo
5pere)ej%5 -{
K
, {
E
. na !r" GK pri njem$ /e se poja!ii pelja. O!im je ras%in$a
*i%omponena pola'no& sisema jednad0*a. Prema ome, s%$p $pra!lja(%i"
-ierai!ni". promjenji!i" sisema jednad0*a jeC
B W -{
<
,6
11
,{
J
,{
K
.,
7lo% )ema al&orima rje)enja sisema jednad0*a, maemai(%o& modela
re%i4i%a#iono& posrojenja, daa je na Sl. 11I.,
Sli%a 112 7lo% s"ema al&orima rje)enja sisema jednad0*a
12. 1I. Op)a meodi%a sasa!ljanja i rje)a!anja modela P6S
Mi smo o!im, pra%i(no 'ao%r$0ili jedan od d!a posoje/a pris$pa $
rje)a!anj$ modela "emijs%oFe"nolo)%i" sisema. Pre'enirani pris$p, %a%o
nije e)%o 'a%lj$(ii, 'o!e se rje)a!anje modela P6S iso!remenim
rje)a!anjem sisema jednad0*a maemai(%o& modela. U 'a%lj$(nom dijel$
o!o& po&la!lja, %onden'irano /emo promorii eape modeliranja i sim$liranja
modela "emijs%oFe"nolo)%i" sisema, iso!remenim rje)a!anjem sisema
jednad0*a> Gla!ne 4a'e, na!edeno& pris$pa, rje)a!anj$ modela P6S, dae s$
na Sl. 11J.,
KORMIRAN6E SISTEMA 6EDNAINA MODELA .TS
#
#
ANALI:A SISTEMA 6EDNAINA NA INKORMA5ION
4ORE4TNOST
#
,
$RIDRNI)AN6E SISTEM 6EDNAINA S4$A
SLOAODNI. INKORMA5IONI. $ROM6EN6I)I.
#
*
I:OLIRAN6E NERA:LONI)I. $ODSISTEMA
6EDNAINA FAI4OM$ONENTEG
#
'
ODREOI)AN6E ITERATI)NI. $ROM6EN6I)I.
NERA:LONI)IM $ODSISTEMIMA
#
(
T)ROI)AN6E REDOSLI6EDA
R6ELA)AN6A 6EDNAINA
#
0
Sli%a 11I. Gla!ne 4a'e rje)a!anja modela P6S iso!remenim
rje)a!anjem sisema jednad0*a maemas%o& modela
1. 9ormiranje sisema jednad0*a modela P6S dealjno smo promorili $
po&la!lj$ I o!o& proje%a. Ba %ore%no i pop$no posa!ljanje sisema jednad0*a,
n$0no je da in0enjer $ pop$nosi po'naje 'a%oniosi pona)anja o*je%a %o&a
modelira. U om smisl$, prije 4ormiranja jednad0*a in0enjer mora dealjno pro$(iiC
F4i'i(%oF"emijs%$ s$)in$ pro#esa P6S, a a%o1er i prin#ipe 4$n%#ioniranja sisema i
nje&o!i" elemenaa 'a 'adae e"nolo)%e $slo!e, e"nolo)%$ opolo&ij$ i i'la'ne
paramere sisema sasa!ii pore*n$ spe#i4i%a#ij$ !eli(ina -parameri i promjeF
nji!e P6S., poom %onsani %oje %ara%eri'iraj$ 4i'i(%oF"emijs%a s!ojs!a i sanja
o%o!a %oji $(es!$j$ $ e"nolo)%om pro#es$.
2. In4orma#iona %ore%nos sisema jednad0*a odredj$je se, %a%o je re(eno,
odredji!anjem ran&a 4$n%#ionalne Ja%o*ije!e mari#e -J.
n:m
,Ran&, r. e
mari#e, predsa!lja *roj ne'a!isni" inpli#ini" 4$n%#ija %oje 4ormiraj$ sisem
jednad0*a.
I.7roj sepeni slo*ode P6S, re*a odredii %ao ra'li%$ i'medj$ *roja in4orma#ioni"
promjenji!i" i *roja 4ormirani" jednad0*a maemai(%o& opisa, -+smFn. i on
predsa!lja *roj slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i" sisema jednad0*a. Odre1i!anje
s%$pa slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i" i'!odi se na osno!$ posa!ljeno&
proje%no& 'ada%a, sa&lasno e"nolo)%im $slo!ima i 4i'i(%oFF"emijs%oj s$)ini
e"nolo)%o& pro#esa. S!a%$ slo*odn$ promjenji!$, %ojoj se mo&$ pridr$0ii !rijednosi
i' odredjeno& dijapa'ona, proje%an $ pro#es$ sim$liranja P6S re*a da promara %ao
opimi'iraj$/$ promjenji!$, $' pred"odno $!rdjeni %rierij opimali'a#ije.
J.Pridr$0i!anjem sisem$ jednad0*a s%$pa slo*odni" in4orma#ioni" promjenji!i",
do*ijen je sisem jednad0*a n:n. 7$d$/i da je proje%an maemai(%i opis dao %ao
impli#in$ !e%or 4$n%#ij$, sada je pore*no da sisem$ jednad0*a pridr$0i s%$p
i'la'ni" -*a'ni". in4orma#ioni" promjenji!i" j. da odredi, 'a s!a%$ *a'n$ promjenjiF
!$, jednad0*$ i' %oje /e ona *ii i'ra($naa. Prepor$%a je slijede/a.
1 4ormirai mari#$ s$sjeds!a sisema jednad0*a i' %o&a s$ isF
%lj$(ene slo*odne in4orma#ione promjenji!e,
1 $o(ii $ mari#i s$p#e sa jedins!enim jedini(nim elemenom
1 a%o oni posoje onda je :
%
promjenji!a i'la'na 'a 4
j
jednad0*$
1 $ mari#i s$sjeds!a se pre#ra!a :
%
Fs$pa# i 4
j
Freda%
1 o!a opera#ija se pona!lja s!e dole do% $ mari#i s$sjeds!a
ne osan$ s$p#i *e' jedins!eno& jedini(no& elemena
1 'a orijena#ij$ osani" jednad0*a pra%i(no nema prepor$%a,
i'la'ni s%$p nije jedno'na(no odre1en.
K.U!r1i!anje nera'lo0i!i" podsisema i'!odi se po al&orim$ %o&a smo o*radili %ao
al&oriam 'a i'oliranje *i%omponeni,
E.Ierai!ne promjenji!e, %ojim se !r)i de%ompo'i#ija %ompa%i*ilni" podsisema
jednad0*a na sro&o pod(injene, $!r1$j$ se na osno!$ al&orima 'a odredji!anje
s%$pa $pra!lja(%i" !r"o!a $ *i%omponeni.
<.Ba odredji!anje redoslijeda $ rje)a!anj$ jednad0*a, re*a se r$%o!odii slijede/im
prepor$%amaC
F4ormirai mari#$ s$sjeds!a 'a nera'lo0i!i podsisem jednad0*a.
+ara%erisi%a 4ormirane mari#e je $ ome, )o ima jedini(ne dija&onalne elemene
Fpre#rai s$p#e %oji od&o!araj$ inerai!nim promjenji!im %ao i pripadaj$/e re%e
F$ osanoj mari#i $o(ii s$pa# -ili s$p#e. sa jedins!enim jedini(nim elemenom
Feliminirai s$p#e i od&o!araj$/e re%e $' $pisi!anje redoslijeda nji"o!o&
eleminisanja
Fo!$ opera#ij$ pona!ljai s!e dole do% se ne do*ije pra'na podmari#a
F%ona(no, redoslijed rje)a!anja jednad0*a je o*rn$ redoslijed$ nji"o!e elimina#ije i'
mari#e s$sjeds!a.
E!o $%ra%o i osno!ni" oso*iosi i'lo0eno& pris$pa rje)a!anj$ modela "emijs%oF
e"nolo)%i" sisema. Maemai(%i model elemena s"eme nije ra($ns%i *lo% $ %ome
operaori imaj$ $lo&$ analo&a realni" pro#esa 'a rans4orma#ij$ in4orma#ije.
Maemai(%i model #jelo%$pno& P6S sasa!ljen je od maemai(%i" modela
elemenaa i on je 'apra!o sisem odnosa -jednad0*a. (ije se rje)a!anje mo0e
or&ani'irai na ra'li(ie na(ine $ 'a!isnosi od 'ada%a prora($na s"eme. U o!om
pris$p$ pro&ram prora($na s"eme ne odra0a!a pos$pnos proi#anja pro#esa $
aparaima s"eme i $ om smisl$ on nije model s"eme. Na osno!$ iso& maemai(%o&
modela mo&$ se sim$lirai pro#esi $ P6S %oji se ra'li%$j$ $ s%$p$ slo*odni"
in4orma#ioni" promjenji!i", )o 'na(i da se na osno!$ iso& modela mo&$ i'!odii
%a%o proje%ni a%o i e%sploaa#ioni prora($ni P6S. S!a%a promjena $ e"nolo)%oj
opolo&iji P6S !rlo la%o se $&ra1$je $ model 'a"!alj$j$/i op)im prin#ipima na %ojima
se 'asni!a o!aj pris$p.
1I. 1J.OP6IMIBACIJA PROCESA
1I. 1J.9orm$la#ija pro*lema
Pro*lem 4orm$la#ije je mo0da naj%rii(niji %ora% $ rje)a!anj$ pro*lema %oji
$%lj$($j$ opimi'a#ij$. Pro*lem 4orm$la#ije 'a"je!a ideni4i%a#ij$ &la!ni"
elemenaa %on#ep$alni" posa!%i dae spe#i4i%a#ije i nji"o!$ or&ani'a#ij$ opisa
maemai(%im aparaom, %ao )o s$C
1. 9$n%#ija #ilja i
2. Model pro#esa
9$n%#ija #ilja, $ osno!i e%onoms%i %rierijem, predsa!lja pro4i, ro)%o!e
ener&ij$, do*i id. $ i'ra'ima %lj$(ni" promjenlji!i" pro#esa %oji se anali'ira.
Model pro#esa i o&rani(enja opis$j$ rela#ije i'me1$ %lj$(ni" promjenlji!i".
Aeoma je !a0no da se $o(i sisemas%i pris$p 'a po!e'i!anje 4i'i(%i" i empirijs%i"
rela#ija i podaa%a $ ra'!oj$ jedno& opimi'a#iono& pro*lema.
Opimi'a#ija *ilo %o& pro#esa sasoji se $ pronala0enj$ opim$ma promarane
4$n%#ije ili pa% opimalni" $slo!a !o1enja dao& pro#esa Pri odre1i!anj$
opim$ma neop"odno je oda*rai %rierij$m opimalnosi. U 'a!isnosi od realni"
$slo!a %ao %rierij$mi opimalnosi mo&$ se $'ei e"nolo)%i %rierij$mi, na
primjer ma%simalni %apa#ie proi'!oda po jedini#i 'apremine aparaa ili
e%onoms%i %rierij$m, na primjer minimalna #ijena pri 'adaoj prod$%i!nosi.
Na osno!$ posa!ljeni" %rierijima opimi'a#ije, sasa!lja se 4$n%#ija #ilja %oja
daje, 'a!isnos %rierijima opimi'a#ije od parameara %oji $i($ na nje&o!$
!rijednos. Badaa% opimi'a#ije s!odi se na pronala0enje e%srem$ma,
ma%sim$ma ili minim$ma, 4$n%#ije #ilja. Pore*a 'a opimi'a#ijom ja!lja se onda
%ada je pore*no rje)a!ai %ompromisni 'adaa% pr!ens!eno& po*olj)anja d!ije
ili !i)e %ara%erisi%a, %oje na ra'li(ie na(ine $i($ na promjenlji!e pro#esa
djel$j$/i jedna nas$pro dr$&oj.
1I. 1J. +lasi4i%a#ija meoda opimi'a#ije "emijs%i" pro#esa
Uop)e $'e!)i posoje d!a pris$pa opimi'a#iji pro#esaC sai(%i i dinami(%i. Sai(%a
opimi'a#ija rje)a!a 'ada%e posa!ljanja i os!arenja opimalno& modela
pro#esa, a dinami(%a posa!ljanje i os!arenje sisema 'a opimalno !o1enje
pro#esa. U 'a!isnosi od %ara%era promarani" maemai(%i" modela
$pore*lja!aj$ se ra'li(ie maemai(%e meode opimi'a#ije. S!e one se s!ode na
pronala0enje minim$ma ili ma%sim$ma od'i!no& prosora, opisano& 4$n%#ijom #ilja.
Od'i!ni prosor se mo0e, pri%a'i!ai i $ d!odimen'ionalnoj ra!ni pri (em$ se linije sa
%onsannim !rijednosima 4$n%#ije #ilja na'i!aj$ %on$me %ri!e ili linije %onsanno&
ni!oa. Pri i'*or$ meode opimi'a#ije neop"odno je da se pred!idi opse& ra($nanja,
slo0enos meode, !eli(ina 'adaa%a id. Ba $ s!r"$ pore*no je do*ro anali'irai
osno!ne poda%e i osno!ne odnose med$ promjenlji!im pro#esa. S!rsis"odne
ra($nars%e )eme ra'li(io& ipa. U 6a*. 2I dai s$ osno!ni prin#ipi ra'li(ii"
meoda opimi'a#ije li %orise 'a pojedine !rse pro*lema $ "emijs%om pro#esnom
in0enjers!$.
6a*ela 2K. +lasi4i%a#ija meoda opimi'a#ije "emijs%i" pro#esa
Meoda
opimi'a#ije
Arse pro#esa i na(in rje)a!anja 'adai
Analii(%e meode
Analii(%o ra0enje
e%srem$ma
Deerminisi(%i pro#esi opisani di4eren#ija*ilnim
4$n%#ijama.
Meode La&ran0o!o&
m$lipli%aora
Deerminisi(%i pro#es opisan di4eren#ija*ilnim
4$n%#iji o&rani(enjima $ o*li%$ prosora.
Ra($n !arija#ija
Ai)eslojni adija*as%i rea%ori, rea%ori sa idealnim
isis%i!anjem. Opimalno empera$rno !o1enje
"emijs rea%ora, pri o&rani(enj$ podr$(ja promjena
empera$ra id. Opimalno empera$rno !o1enje
po!rani" e&'oermni" rea%#ija, id.
Prin#ip ma%sim$ma
-Ponrja&in.
Bada#i ra'li(ii" !rsa naro(io 'ada#i opimalno&
!o1ei
Maemai(%o pro&ramiranje
Linearno pro&ramiranje
Proi'!odnja ra'li(ii" proi'!oda sa ma%simalnom
do*ii, ra'li(iim siro!inama. Bada#i ranspora i
opimalno is%ori)enje opreme.
Dinami(%o pro&ramiranje
S$pnje!ii pro#esiC pro#esi desila#ije, e%sra%#ije,
apsorp#ije, s$pnje!ii rea%ori, !i)esr$%i adija*as%i
sloj $'ajamno djelo!anje s$pnje!ii" $re1aja id.
Mar%o!lje1 pro#esi.
Gradijenne meode
S!i o*li#i
Ae/ina slo0eni" pro#esa "emijs%e ind$srijeC
od!ojeni o*je%i, $re1aji sa %r$0nim o%om.
Saisi(%e meode
Meode "emomerije
Meoda 7o%sFAilson
-7o:FQilson.
So"asi(%i pro#esi sa slo0enim o*je%ima i !eli%im
*rojem nelinearni" e%sremni" %ara%erisi%a.
Prila&odlji!a opimi'a#ija
+li'e/i opim$m $ so"asi(%om pro#es$
-%ona%no %aalii(%i pro#esi i dr...
Re&resiona anali'a
Sisemi s pro#esnim jedini#ama sa nelinearnim
%ara%erisi%ama.
Meode dire%no& ra0enja opimalno& p$a
prila&odlji!i modelima
S!i o*li#i Slo0eni sisemi
Meode realno& !remena onFline meode
S!i o*li#i Slo0eni sisemi pro#esno& in0enjers!a
Na *a'i o!i" meoda ra'!ijeni s$ *rojni al&orimi, pro&rams%i mod$li i pa%ei .
+lasi4i%a#ija meoda opimi'a#ije $ so4!ers%im sisemima mo0e se o*a!ii prema
ra'li(iim %rierij$mima. 6a%o je pro&rams%i pa%e OP6IMAP or&ani'o!an prema ri
#iljna mod$la %oje (ine paramears%a opimi'a#ija -minimi'a#ione meode 'a
odre1i!anje parameara., %omple%sna opimi'a#ija -meode dire%no& ra0enja
opimalno& p$a. i &lo*alna opimi'a#ija -proi'!odnja proi'!oda i' ra'li(ii"
siro!ina.. OP6IMAP raspola0e *r'im i e4i%asnim e"ni%ama opimi'a#ije 'a ra'li(ie
4$n%#ije #ilja. Osno!ni dijalo& se sasoji $ de4iniranj$ 0eljene 4$n%#ije #ilja i i'*or$
od&o!araj$/e e"ni%e opimi'a#ije, )o /e *ii po%a'ano na primjer$
1I. 1J. Analii(%e meode opimi'a#ije
Analii(%e meode opimi'a#ije s$ %lasi(ne meode odre1i!anja e%srem$ma
4$n%#ije. +orise se %ada s$ opimalne 4$n%#ije 'adae analii(%i i %ada nema
mno&o promjenlji!i". +ada je *roj promjenlji!i" !eli%i primjena analii(%i" meoda
posaje oe0ana. +ori)enje analii(%i" meoda oe0a!aj$ i o&rani(enja. B*o& o&a je
primjena analii(%i" meoda $ pra%si 'nano o&rani(ena.
Pri odre1i!anj$ opim$ma $ 'ada#ima $ %ojima s$ ne'a!isne promjenlji!e nepo'nae
4$n%#ije mo0e se $pore*ii ra($n !arija#ija. U a%!im sl$(aje!ima 'adaa% se s!odi
na ra0enje e%srem$ma 4$n%#ionalna %oji 'a!isi od jedne ili ne%oli%o po'nai"
4$n%#ija. Analii(%o ra0enje e%srem$ma nepre%idne 4$n%#ije #ilja 9-:
1
, :
2
, ... , :
n
.
&dje s$ :
1
:
2
, _, :
K
... , :
n
ne'a!isne promjenlji!e, s!odi se na i'jedna(enje njeni"
par#ijalni" i'!oda sa n$lom.
0
1
0

i
n
i i
"x
x
/
.s o*'irom da se di4eren#ijali d:
i
mo&$ oda*rai ne'a!isno ,
n i
x
/
n
i i
,..., 2 , 1 , 0
1
0

+lasi(na meoda anali'e 'a 4$n%#ije sa jednom ne'a!isnom promjenlji!om 9-:

1
.
omo&$/$je odre1i!anje %oordinaa a(a%a e%srem$ma i' $slo!a 9
@
5-:
1
.W@. O*li%
e%srem$ma se odre1$je prema dr$&om i'!od$.
a%o je 9
@,,
-:
1
. ^ @ ada je minim$m,
a%o je 9@5-:
l
. k @ ada je ma%sim$m.
Pri 95-:i.WO pore*no je i'!r)ii anali'$ pona)anja 95-:
:
. $ o%olini a(%e ispiai !ise
di4eren#ijala. A%o je pri ome pr!i !isi i'!od, %oji je ra'li(i od ni parno& reda
e%srem$m posoji, a%o je pa% i'!od ra'li(i od n$le neparno& e%srem$m ne
posoji. +ada je *roj promjenlji!i" !e/i od jedan ja!ljaj$ se e)%o/e pri pronala'e i
e%srem$ma. Ba 4$n%#ij$ sa d!ije promjenlji!e 9-:
1
, :
2
. je i
0 ) , (
2 1
0
1
x x /
x
i 0 ) , (
2 1
0
2
x x /
x
Pri ome s!a%i par !rijednosi daje jedn$ a(%$. Da *i se pro!jerio e%sremi
re*a na/i i'ra'
2 0
,
0
,
0
,
) (
2 1 2 2 1 1
x x x x x x
/ / /
A%o je ^@ e%srem$m posoji. A%o je k@ e%srem$m ne posoji I 'a 0
0
,
1 1
<
x x
/ posoji
ma%sim$m a pri 0
0
,
1 1
>
x x
/ minim$m.
1I. 1J. Maemai(%o pro&ramiranje
Meode linearno& pro&ramiranja imaj$ 'adaa% da prona1$ %rierij$n
opimalnosi $ modelima sa linearnim jedna#inama.
9$n%#ija #ilja i'ra0a!a se $ o*li%$
9W#
1
:
1
U#
2
:
2
U...U#
n
:
n
O&rani(enja se 'adaj$ $ o*li%$ linearni" nejedna#ina
a
11
:
1
Ua
12
:
2
U...Ua
1m
:
m
*
:
1
,:
2
...:
n
o
&dje s$ : promjenlji!e %oje se opimi'$j$. E%srem$m 9 se do*ija na &rani#i
podr$(ja . Naj(e)/i primjeri 'a o s$ sljede/i 'ada#iC
1 'adaa% os!arenja ra'li(ie proi'!odnje sa ma%simalnom do*ii pri ra'li(iim
!rsama siro!ina=
1 opimi'a#ija $pore*e opreme, %ada pro#es re*a !odii a%o da ro)%o!i
e%sploaa#ije opreme *$d$ minimalni=
1 ransporni 'ada#i.
Na *a'i meoda linearno& pro&ramiranja ra'!ijeni s$ *rojni al&orimi, a jedan od
najpo'naiji" je SIMPLEM .
1I. 1J.Dinami(%o pro&ramiranje
Dinami(%a opimi'a#ija je meoda !o1enja pro#esa pri %ojoj se pro#es odr0a!a na
opim$m$ pri sa#ionarnom sanj$, a prela' i' jedno& sanja $ dr$&o os!ar$je se na
naj*r0i na(in. 9$n%#ija #ilja je 4$n%#ija !remena a 'adaa% opimalno& !o1enja,
s!odi se na posi'anje e%sremne !rijednosi odre1eno& %rierij$ma po !remen$.
Dinami(%a opimi'a#ija je slo0enija od sai(%e jer je !e'ana 'a odre1i!anje 4$n%#ije
!remena, a ne pojedina(ni" !eli(ina. Meoda dinami(%o& pro&ramiranja primjenj$je
se na !i)esepene pro#ese %oje %ara%eri)e posljedi(nos re)enja, sanje sisema
'a!isi samo od pre"odno& %ora%a a ne i od ranije i'!edeni" %ora%a. U o!a%!im
sl$(aje!ima primjenj$je se prin#ip opimalnosi 4ormiran na sljede/i na(inC s!ojs!o
opimalne srae&ije je a%!o da *e' o*'ira na po(eno sanje i po(eno re)enje
sljede/a re)enja moraj$ proi'la'ii i' opimalne srae&ije $ odnos$ na sanje
do*i!eno %ao re'$la pre"odno& re)enja. Osno!na 'amisao dinami(%o&
pro&ramiranja se sasoji $ ome da a%o se ne%i o% mijenja na s!a%om s$pnj$
pro#esa, i a%o na posljednjem s$pnj$ re0im rada, ne'a!isno od na(ina rada na s!im
s$pnje!ima, nije opimalan $ odnos$ na o% %oji $ nje&a $la'i, onda nije opimalan
ni na(in rada s$pnje!io& pro#esa $ #jelini.
Meoda dinami(%o& pro&ramiranja sasoji se $ odre1i!anj$ a%!i" $slo!a rada s$pnja
%oji daj$ ma%simalan prinos o& i s!i" sljede/i" s$pnje!a, 'a s!a mo&$/a sanja
$la'no& o%a. O*i(no posmaranje po(inje od posljednje& s$pnja pro#esa. Opimalni
radni $slo!i pro#esa odre1$j$ se po s$pnje!ima. +ao s$panj mo0e se $'ei jedini#a
!remena ili jedini#a opreme na primjer, desila#ioni s$panj ili rea%or $ ni'$
rea%ora. U s!a%om sl$(aj$ s$panj je maemai(%a apsra%#ija primenjena na
%onin$aln$ promjenlji!$ $ dis%renom o*li%$. Sanje sisema %ara%eri)e
s!e$%$pnos promjenlji!i" %oje &a opis$j$ $ *ilo %om s$pnj$ pro#esa, %ao )o je
po%a'ano na Sl. 11K.
ste%en
N
ste%en
NB#
ste%en
NB,
ste%en
#
N
x
) (
2 N N
y ) (
1
y
N
) (
N N
y
2 N
y
1
y
1 N
y
N
y
1 N
x
1 N
x
2 N
x
1
x
0
x
1 N
x
Sli%a 11J. Ai)esepeni pro#esi
Predlo0eni !i)es$pnje!ii pro#es od N s$pnje!a na Sli#i 2.1. ima $la'e i na s!a%om
s$pnj$. S!a%i s$panj %ara%eri)e promjenlji!a :. U' pomo/ djelo!anja na prinos
!o1enja 8 opimi'$je se promjenlji!a :.j
N
-8
N
. i'ra0a!a prinos i os!ar$je na NFom
s$pnj$ pri od&o!araj$/em i'*or$ 8
N
$ o*lasi od @ od :
9$n%#ija #ilja dinami(%o& pro&ramiranja,
[ ] ) ( ) ( ) (
0
1
0
N N N N N
y x / y maks x / +

&dje s$ 9
N
-:. opimalna 4$n%#ija $ N s$pnje!iom pro#es$, a : sanje pro#e NFom
s$pnj$, 5ma%s5 o'na(a!a da se ma%sim$m posi0e i'*orom od&o!ara i !rijednosi
8
N
$ opse&$ od @ do :. Dlan 9
N
., -:F8
N
. je !rijednos opimi'a 4$n%#ije 'a na NFl
s$pnja posle i'*ora ^!
Opimalna !rijednos o'na(a!a se sa 8s
N
. A%o se sada sanje sisema mijenja na
s$pnj$ N do -:F8s
N
. na s$pnj$ NFl, onda je opimalna !rijednos 4$n%#ije se posi0e
%ro' NFl s$panj daa i'ra'om 9
N
., -:F8s
N
.. O!aj i'ra' predsi $%$pan prinos posle NF
l s$pnja po(e!)i sa sanjem :F8s
N
i mo0e se odi pomo/$ jedna(ine,
[ ] ) ( ) ( ) (
1
* 0
2 1
* 0
1
+
N N N N N N
y y x / y maks yN x /

I' o!e jedna(ine sledi da je i'*or 8
N
z, o&rani(en iner!alom !rijednosi od 8s
N
, %ao
posljedi#a i'!edeno& i'*ora !eli(ine !s na NFom s$pnj$. Sra re)enja i'ra0a!a
se s%$pom oda*rani" !rijednosi 8
"
(lano!a jedna(ine -2.<.., s$ iWl,2,..,N. Deso je
!a0no 'nai sam %ara%er opimalne srae&ije, a da se ne !rijednos opimalne
4$n%#ije. U o%$ odre1i!anja 4$n%#ije 9-:. do*ijaji iso!remeno s$%#esi!na re)enja
8

i srae&ija $ o*li%$ 4$n%#ije 'a iFi s$p B*o& o&a se $'ima osno!no sanje :.
Pr!o re)enje je i'*or 8
N
W 8s
N
. Osala re)enja se odre1$j$ pola'e/i od i'ra'a 9
N
z
-:F8
N
..O!e jedna(ine o*i(no se rje)a!aj$ n$meri(%im meodama. Deso ide sljede/i
redoslijed prora($na $' pomo/ ra($nara, najprije se odre1$je 9-:., 'aim se
jedna(ini odre1$je 4$n%#ija 9
2
-:., a dalje se odre1$j$ 9-:. i' 9
2
-:. id. Prednosi
meode dinami(%o& pro&ramiranja po%a'$j$ se na sljede/em primjer$. Ne%a se $
pro#es$ od N s$pnje!a na s!a%om s$pnj$ os!araji re)enja. Na Sli#i 2.2. po%a'an
je aj pro#es 'a %WI, NW2. Ba s!a%o re)enje do*ijeno na om s$pnj$ posoji %
mo&$/i" re)enja %oja $'imaj$ na NFl s$pnj$. Ba s!a%o mo&$/e re)enje %oje se
o(e%$je na NFl s$p posoji % mo&$/i" re)enja, %oja se o(e%$j$ na NF2 s$pnj$ id.
Dinami(%o pro&ramiranje is%lj$($je pore*$ iso!remeno& isra0i!anja s!i" re)enja,
$'asopno se promara s!a%i s$panj od!ojeno i 'a s!a%i s$panj oda*ira naj*olje
od % re)enja. Pri %ori)enj$ meode dinami(%o& pro&ramiraj $mjeso %
N
%om*ina#ija
pore*no je proanali'irai N% %om*ina#ija. Prema ome, dinami(%o pro&ramiranje
'nano s%ra/$je o*im ra($nanja i pojednosa!lj$je rje)a!anje 'adaa%a. Pro#es $
d!a s$pnja sa ri re)enja $ s!a%om s$pnj$ pri%a'an je na Sl. 11E
ste%en , ste%en #
Sli%a 11K. Pro#es $ d!a s$pnja sa ri re)enja $ s!a%om s$pnj$
Nedosa#i meode dinami(%o& pro&ramiranja s$ sljede/iC
1. Ar)i se opimi'a#ija ali ni)a se ne &o!ori o ome %a%o se opim$m posi0e,
%a%o se oda*ira !rijednos opim$ma.
2. Meoda posaje slo0enija 'a pro#ese sa %r$0nim o%om.
3. Meoda je o&rani(ena %od 'adaa%a sa !i)e 'a!isno promjenlji!i" !eli(ina, %od
!i)e#iljne opimi'a#ije '*o& ra($nars%e slo0enosi.
Po'nai al&orimi ra'!ijeni na *a'i meoda dinami(%o& pro&ramiranja s$ DPFal&oriam
'a nala0enje dis%reno& opim$ma i DYNAM, 'a %onin$aln$ dinami(%$ opimi'a#ij$.
1I. 1J. Gradijenne meode opimi'a#ije
Gradijenne meode s$ $ni!er'alne n$meri(%e meode i po&odne s$ $ !e/ini
sl$(aje!a ra0enja e%srem$ma nelinearni" 4$n%#ija sa o&rani(enjima i *e'
o&rani(enja i %ad je 4$n%#ija $op)e analii(%i nepo'naa. Gradijenne meode
opimi'a#ije s$ n$meri(%e meode pri*li0a!anja i s$)ina o!i" meoda je $
odre1i!anj$ !rijednosi ne'a!isni" promjenlji!i" %oje daj$ naj*olj$ pramen$
4$n%#ije #ilja. 6o se o*i(no posi0e pri %reanj$ d$0 &radijena %on$rne po!r)ine
$ daoj a(%i. Ra'li(ie meode ra0enja ra'li%$j$ se jedna od dr$&e prema
na(in$ odre1i!anja smjera %reanja %a opim$m$, !eli(ini %ora%a i rajanja
ra0enja prona1eno& smjera, %rierij$m$ 'a!r)a!anja ra0enja i jednosa!nosi
al&oriam 6e"ni%a ra0enja 'asni!a se na prora($nima %oji omo&$/a!aj$ da se
odredi naj*li0e i'mjene opimalno& 4$n%#ionalna.
A%o se od'i!na po!r)ina i'ra0a!a jedna#inom
8W4-:
1
, :
1
,_, :
n
.
i a%o je njen &radijen $ a#%i -:1:2, ...:n,. odreden !e%orom, onda di4eren#ijal 4
od&o!araj$/im iner!alima ima o*li%
) ,..., , (
2 1
n
y
x
y
x
y
f y gra"

Par#ijalni i'!od 8T: propor#ionalan je %osin$s$ %oji &radi !e%or &radijena s i

Fom %oordinanom osom. U pose*nom sl$(aj$ %omponena 8T:
i
mo0e *ii
normirana i ada je 'a po(en$ i %rajnj$ a#%$ aj %osin$s jedna%C
) cos(
1
2
1
y gra"
x
y
x
y
n
i i

,
_

Gradijennim meodama se odre1$je smjer &radijenno& !e%or a $ osno!no a#%i,

!eli(ina %ora%a %reanja po &radijen$ i na(ina !o1enja prora($na Pronala0enje
!eli(ine %ora%a $ smjero!ima :
$
:
2
, ... :,, 'a!isi od o*li%a po!r)ine A%o je %ora% s$!i)e
mali prora($ni raj$ d$0e, a a%o je %ora% s$!i)e !eli%i mo0e se pres%o(ii opim$m.
Aeli(ina %ora%a 'a s!a%$ promjenlji!$ :, i'ra($na!a se i' !rijednosi par#ijalni"
i'!oda $ osno!noj, po(enoj a(%i. Samo $ osno!noj a(%i &radijen je sro&o
normalan na po!r)in$. Pri i'*or$ 'ado!olja!aj$/e& %ora%a preposa!lja se da je i'!od
$ slede#oj a(%i *li'a% i'!od$ $ osno!noj a#%i.

,
_

n
i i
k
i
x
y
x
y
x
1
2
1

&dje je d
%
F %onsana %oja odre'$je !eli(in$ %ora%a i jedna%a je 'a s!e smjero!e.
1I. 1J. Prin#ip ma%sim$ma
Prin#ip ma%sim$ma predsa!lja !e'$ i'me1$ ni'a eorema eorije opimi'a#ije
pro#esa (iji sadr0aj $!r1$je neop"odne $slo!e 'a posa!ljanje 'a%ona opimalno&
!o1enja pro#esa. Pra%sa je po%a'ala da s$ i $slo!i $&la!nom do!oljni. Pri ome se
preposa!lja da se !o1eni pro#es opis$je sisemom o*i(ni" di4eren#ijalni"
jedna(ina
) ,... , ,... (
1 1 m N i
i
u u x x f
"t
"x

iW1,2,_,n predsa!lja s!e$%$pnos promjenlji!i" %oje pop$no %ara%eri)$ sanje

pro$(a!ano& pro#esa $ *ilo %om ren$%$ !remena, a $
%
, %W1,2, ... m, predsa!ljaj$
$i#aje !o1enja.
S!e$%$pnos promjenlji!i" : $ eoriji opimi'a#ije pro#esa o*i(no se na'i!a 4a'nim
%oordinaama. Sanje pro#esa $ nFdimen'ionalnom prosor$ promjenlji!i" : %oji se
na'i!a 4a'nim prosorom $ *ilo %om ren$%$ !remena is%a'$je se ne%om a(%om
sa %oordinaama :
i
-., ..., :
n
-. $ op)em sl$(aj$. 6o%om !remena polo0aj a(%e $
4a'nom prosor$ se op)e &o!ore/i menja. Pri ome a a(%a $ s!om pomjeranj$
opis$je p$anj$ %oja se na'i!a 4a'na p$anja ili raje%orija promjene sanja pro#esa.
Parameri o!e raje%orije (ine 'a%on promena 4a'ni" %oordinaa pro#esa i odre1$je
se rje)a!anjem sisema jedna(ina $'imaj$/i da je po(eno sanje pro#esa,
'a W@ :
i
W:
i
@
Dalje se pona)anje prai re)a!anjem sisema jedna(ina $' po(ene $slo!e.
Usporedo sa 4a'nim %oordinaama :
i
, $ jedna(ine promene pro#esa $!ode se i
$i#aji !o1enja $
%
&dje je %Wl,2, ...,m, %oja se mo&$ mijenjai proi'!oljno $n$ar
ne%o& podr$(ja odre1eno& odnosom,
m k u
k k k
,... 2 , 1
I'mjena djelo!anja !o1enja do!odi do promjene 4a'ne p$anje pro#esa $ 4a'nom
prosor$. A%o je sada sa 4a'nom p$anjom po!e'an ne%i %!aniai!ni %rierij$m 'a
odre1i!anje njene !aljanosi dola'i se do re)enja 'ada%a opimalno& !o1enja. 6aj
'adaa% se sasoji $ i'*or$ 'a%ona !o1enja $
%
-., %Wl, 2, ...,m pri (em$ /e 'adai
%rierij$m opimalnosi primii ma%simaln$ ili minimaln$ !rijednos. S o*'irom na
slo0enos o!i" 4$n%#ija $ ne%im jedna(inama 4a'ne p$anje pro#esa $!odi se
4$n%#ija P, %oja se (eso na'i!a Pamilono!a .
Na primjer, a%o se 'adaa% s!odi na i'*or opimalno& empera$rno& pro4ila, onda
se on rje)a!a na sljede/i na(in.
Primjer <. i'*or opimalno& empera$rno& pro4ila #ije!no& rea%ora
+onse%$i!na rea%#ija pr!o& redaC
S R !
k k

2 1
odi&ra!a se $ #ije!nom rea%or$. Na/i opimaln$ !rijednos pro4ila empera$re. Posa!%a
pro*lema
Badaa% i'*ora opimalno& empera$rno& pro4ila se s!odi na o da se $ s!a"
presje%$ rea%ora oda*ere empera$ra a%o da se do*ije ma%simalna !rijednos
%on#enra#ije R na i'la'$ i' rea%ora sa idealnim isis%i!anjem, d$0ine L. U posmaranom
primjer$ %rierij$m opimalnosi ima o*li%
) (
0
' c /
R

Pro*lem se sasoji $ de4iniranj$ 4$n%#ije 9.

Rje)enjeC
+onsana *r'ine %emijs%i" rea%#ija 'a!isi od empera$re na sljede/i na(in,
RT %
e ! k
!
1 1
1

RT %
e ! k
!
2 2
2

Prira)aj %on#enra#ije A i R po d$0ini #ije!no& rea%ora mo0e se is%a'ai na sljede/i

na(in,
!
!
c k
"'
"c
1

R !
R
c k c k
"'
"c
2 1

sa po(enim $slo!ima , 'a lW@, #
A
W#
Ao,
#
RW@
$!o1enjem pomo/ne 4$n%#ije
i
sisem di4eren#ijalni" jedna(ina se s!odi na
2 2 1 1
1

k k
"'
"
2 2
2

k
"'
"
$'e!)i $ o*'ir da je
2 , 1 ,
1
1

j
c
r
"'
"
j
n
i i
i
&rani(ni $slo!i 'a sisem jedna(ina s$C

'

0
0
1
L ' za
4$n%#ija P se sada 4ormira %ao s$ma pomo/ni" 4$n%#ija
I
'a $slo!e
e%srem$ma-ma%sim$ma.,
,
1
i i
n
i
r 4

2 2 1 2 1 2 1 2 1 1
) ( ) ( +
R ! R ! !
c k c k c k c k c k 4
U s%lad$ sa op)om meodom primjene prin#ipa ma%sim$ma, empera$ra mora *ii
$ s!a%om presje%$ i'a*rana a%o da osi&$ra!a ma%simaln$ !rijednos 4$n%#ije P pri
daim !eli(inama #
A
, #
R
,
1
i
2
. 6empera$ra pri %ojoj P dosi0e ma%simaln$
!rijednos mo0e se odredii i' jedna(ine %oja se do*ija sa n$lom i'!oda
T 4 !
, %ao
)o slijediC
0 ) (
2 2
2 2
1 2 2
1 1

R
c
RT
% k
RT
% k
T
4
0 ) (
2 2
2 2
1 2 2
1 1

R !
c
RT
% k
c
RT
% k
Opimalna empera$ra $ *ilo %om prese%$ rea%ora mo0e se i' jedna(ine -j. i'ra'ii
%ao 4$n%#ija !eli(ina #A, #R,
1
i
2
.
1
]
1

) (
ln
1 2
2
1
2
1
2
1 2
!
R
opt
c
c
!
!
%
%
R
% %
T
U!o1enjem o!e empera$re 6
op
$ jedna(ine -d. i -4. do*ija se sisem od (eiri
jedna(ine sa (eiri nepo'nae 4$n%#ije sa po(enim $slo!ima -e.. O!aj 'adaa% *i/e
'adaa% sa d!a po(ena $slo!a. Rje)a!anjem o!o& 'ada%a pomo/$ meoda 'a
rje)a!anje sisema o*i(ni" di4eren#ijalni" jedna(ina do*ijaj$ se 4$n%#ije #
A
-l., #
R
-I.,
1
-I.i

2
-I.. Nji"o!im rje)a!anjem do*ijaj$ se opimalne !rijednosi empera$re %ao 4$n%#ije
rasojanja od $la'a $ rea%or. Rje)a!anje sisema jedna(ina -d., -4., -%. mo0e se
jednosa!no i'!esi na ra($nar$.
1I. 1J. Meoda dire%no& ra0enja opim$ma
O!e meode !r)e dire%no prera0i!anje opimalno& p$a srmim $sponom il
silas%om i $&la!nom se primjenj$j$ %od slo0eni" pro*lema opisani" sa !i)k
promjenlji!i" mada se mo&$ primenii i na pro*leme sa jednom promjenlji!om %ao )o
je 9i*ona(ije! -9i*ona#i. meod. Od m$li!arija*ilni" meoda naj(e)/e se primjenj$j$
meode P$%FD0i!sa -Poo%eFJee!es., Ro'en*ro%a -Rosen*ro#%., Pa$ela -PoLell.,
9le(erFPa$ela -9le#"erFPoLell., *e' o&rani(enja al&oriam 9MCG i sa o&rani(enjima
al&oriam CONMIN. Baim meoda 7o%sa -7o:. %oja %orisi &eneraor sl$(ajni"
*roje!a $ s!om prera0i!anj$.
Primjer 3. Opimi'a#ija rada desila#ione %olone sa p$njenjem
U la*oraorijs%oj desila#ionoj %oloni sa p$njenjem, ra'd!aja se sme)a 1@S *en'ola i
2@S sir/ene %iseline na amos4ers%om ili sandardnom priis%$ pri *r'inama pare
%ro' %olon$ manjoj od *r'ine pla!ljenja L&kL&p i 'a re4l$%sne odnose RminkRk1@.
+olona pre(ni%a I@mm isp$njena je Ra)i&o!im prseno!ima I:Imm $ !isini sloja
p$njenja od 1@@@mm. Na/i opimalni re0im rada %olone sa aspe%a naje4i%asnije&
prenosa s$psan#e $ %oloni a%o %olona radi pod sa#ionarnim $slo!ima.
Posa!%a pro*lema
Rje)a!anje pro*lema opimi'a#ije $ o!om sl$(aj$ se s!odi na de4iniranje 4$n%#ije
#ilja, i maemai(%o& modela od'i!no& prosora djelo!anja $re1aja 'a s!e o*lasi
radni" proo%a. De4iniranje 4$n%#ije #ilja se s!odi na de4iniranje e4i%asnosi prenosa
s$psan#e pre%o *roja prenosni" jedini#a odnosno !isine prenosne jedini#e.
Re)enje
Maemai(%i model je i'!eden prema mari#i opimalno& planiranja e%sperimenaa
2
2
, 'a pro*lem 4orm$liran a%o da se %ao ne'a!isne, manip$lai!ne promjenlji!e
promaraj$ *r'ina pare L& %ro' %olon$ i re4l$%sni odnos Ro. E4i%asnos ra'd!ajanja je
i'ra0ena pre%o !isine prenosne jedini#e -P6U.& %ao 'a!isno promjenlji!e.
-P6U.5& W 11,3J<EF2,EI22Q&F 2,I233RD U l,1KJ2RDQ&
jedna(ina -a. je i'!edena po meodi pop$no& 4a%orno& e%sperimena. R
D
, i Q s$
normirane promjenlji!e, %oje se odnose na opse& realni" promjenlji!i" 'a *r'in$
pare @,I@kL&k@.K@ mTs i re4l$%sni odnos JkRDk1@. I' e%sperimenalno
odre1eni" sasa!a na !r"$ i dn$ %olone pomo/$ mjerenja inde%sa re4ra%#ije,
i'ra($na!ana je #iljna promjenlji!a !isina prenosne jedini#e mjerena pre%o
&aso!ie 4a'e -P6U.&.
Arijednosi -P6U.
&
odnosno bN6U.
&
jedna(ina -%. 'a 'ada$ !isin$ desila#ione
%olone. Na de4inisan$ jedna(in$ maemai(%o& modela -a. primenjen je $sporedo
meod P$%FD0i!sa i 7o%so!a %omple%sna meoda i' pa%ea OP6IMAP.
Primjena pa%ea OP6IMAP
Pre%o menija a%i!irana je &rana OP6IMAPF+OMPFa i i' sljede/e& menija *irani
al&orimi POO+ i 7MR. Posao o%o pro&ramiranja pa%ea OP6IMAP s!odi se na
$no)enje popro&rama O7JEC 'a no!o de4iniran$ 4$n%#ij$ #ilja i de4iniranje
promjenlji!i" 'a al&oriam POO+. Ba al&oriam 7MR re*a de4inirai no!i popro&ram
9UNC, %oji de4ini)e 4$n%#ij$ #ilja i no!i popro&ram CONS6 %oji de4ini)e o&rani(enja.
Usporedni pri%a' re'$laa do*i!en po o*je meode pri%a'an je na sli#i. Re'$lai s$
do*i!eni i'!r)a!anjem pro&rama na mi%rora($nars%om sisem$ UNISYS.
Anali'a re'$laa
Anali'a do*i!eni" re'$laa po%a'$je da je %omple%sna meoda 7o%sa ne)o
e4i%asnija od meode P$%FD0i!sa. Opim$m do*i!en 'a -P6U.US $ sisem$ *en'ol H
sir/ena %iselina po 7o%so!oj meodi se pop$no sla0e sa e%sperimenalno na1enim
opim$mom, sa a(no)/$ e%sperimenalni" mjerenja. Meoda P$%FD0i!sa daje
'ado!olja!aj$/e re'$lae ali sa i'!jesnim ods$panjem od e%sperimenalno
po!r1eno& opim$ma $ ispii!anom sisem$. Sli%a 11E.Usporedni pri%a' p$anje
ra0enja opim$ma po 7o%so!oj i "$%D0i!so!oj meodi da je na Sl. 11<.
Sli%a 11<. Usporedni pri%a' p$anje ra0enja opim$ma po 7o%so!oj i P$%FD0i!so!oj
meodi
1I. 1J. Opimi'a#ija pro#esa $ realnom !remen$
Opimi'a#ija pro#esa $ realnom !remen$ 'a"je!a meode 'a pronala0enje 'adao&
opim$ma neposredno na realnom pro#es$. Sisemi 'a opimi'a#ij$ pro#esa $
realnom !remen$ 'a"ije!aj$ opimi'aore, modele, $re1aje 'a ra($nanje %rierijima
id. O!dje se %orise $sporedno $re1aji analo&ne i di&ialne ra($nars%e e"ni%e.
Opimi'a#ija $ realnom !remen$ je slo0enija a%o je pore*no $pra!ljai sa
ne%oli%o $la'ni" promjenlji!i". Na primjer, a%o se $ "emijs%om rea%or$ pro#es
mo0e !odii a%o da se mijenja priisa%, empera$ra i sasa! $la'ne siro!ine. Na aj
na(in s$ i'la'ne !eli(ine 8
1
, 8
2
,,_,8
n
odnosno s!ojs!a 9
@
, 4$n%#ije !ise
promjenlji!i" :
1
,:
2
,_,:
n
. Ni'o!i o!i" promjenlji!i" se na'i!aj$ %anali. Badaa%
opimi'a#ije se s!odi na a%!o posa!ljanje promjenlji!i" :
"
da se osi&$ra $slo!
minim$ma ili ma%sim$ma !eli(ine 9
@
, %ao so je po%a'ano na Sl. 113
ekstremum x x x f /
n
) ,... , (
2 1
0
# ,
*
:
=
,
=
#
.
#
.
m
K
Sli%a 113.Pri%a' opimi'a#ije pro#esa $ realnom !remen$
Dr$&a slo0enos sasoji se $ ome da je opimalni re0im rada #eso pore*no
'ado!oljii $' odre1ene $slo!e, ne%a dop$ns%a o&rani(enja. Na primjer $
desila#ionoj %oloni mo&$/e je o&rani(ii ma%sim$m poro)nje pare po jedini#i
proi'!oda. Uop)e pri opimi'a#iji *ilo %oje !eli(ine P
j
&dje je jW1, 2, ..., m, 4$n%#ije
$la'ni" promjenlji!i" :,, :
2
..., :,,, pro#esa -1. ne smij$ pre%ora(ii odre1ena
podr$(ja. O!i dop$ns%i $slo!i mo&$ se is%a'ai $ sljede/em o*li%$.
P
j
-:
l
,:
2
,:
I
...:
n
.k@
Sli%a 112.6ra0enje opim$ma
Aeli(ina Pj mjeri se na i'la'$ pro#esa -1. ili se ra($na $ ra($nar$ -2 !eli(ine se $!ode $
!ise%analni opimi'aor 'ajedno sa !eli(inom 9. B, !i)e%analno& a$omas%o&
opimi'aora s!odi se na a%!o odre1i!anje ! :
"
:
2
,,:,
l
, %oje 'ado!olja!a $slo! -2.1E. pri
dop$ns%om o&rani(enj$ -2.1<...
Na pre"odnoj sli#i po%a'ana je reali'a#ija 'ada%a opimi'a#ije sa d!ije promjenji!e :
2
.
Badaa% se s!odi $ odre1i!anj$ !rijednosi :, s i:
2
s %oje od&o!araj$ a#%i po!r)ini 9-:
I
,:
2
.,
pri (em$ je !rijednos 9 minimalna i jedna%a !isini a#%e, po(enom ren$%$ !remena
!rijednosi :, i :
2
od&o!araj$ a#%i M
o
i !eli#i predsa!ljena je !isinom a#%e M
o
. U'asopna
promjena :

i :
2
!rsi se a%o a#%a M sa %oordinaama -:, i :
2
. i'!odi i' polo0aja M
o
i
$smjera!a prema. a#%a N sa %oordinaama -:,, :
I
9. i ' polo0aja No $smjera!a $ Ns.
Promjena polo0aja a#%e M mora $!e% da 'ado!olji $slo! -2.1<... O!aj o&rani(a!a
a#%$ M $n$ar dop$)ene o*lasi S $ ra!ni b:, i :
2
.. Poso osno!ne %lase meoda
ra0enja !rijednosi :,s i :
2
s, %oje o*e'*ed$j$ mini !eli(ine 95 slijepo ra0enje, ra0enje sa
anali'om me1$re'$laa i lo%alno ra0enje. Slijepo ra0enje. Dao podr$(je 'a ra0enje
opim$ma mo'e imai proi'!oljan o*li%, odnosno mo'e *ii i !i)esr$%o da se sasoji od
ne%oli%o od!ojeni" meoda slijepo& ra0enja sasoji se $ posmaranj$ dop$)ene
o*lasi pri $napred odre1enom redosled$ ili *e' *ilo %a%!o& redosleda $ i'*or$ a(%e $
%ojoj 9 ima e%srem$m. Na sli#i -a. po%a'ana je jedna od meoda si ra0enja pri (em$
se a#%e podr$(ja jedna 'a dr$&om posmaraj$ pri odre1enom redosled$. Dr$&i o*li%
slijepo& ra0enja je pop$no sl$(ajno ra0enj$ (em$ se a#%e $ ra!ni -:, j#
2
. oda*iraj$
sl$(ajno *e' primene 'a%ona raspodjele -*... Primjena slijepo& prera0i!anja ima dosa
o&rani(enja. 6ra0enje sa anali'om med$re'$laa. +od o!e %lase meoda pro&ram ra'i
nije posa!ljen $napred !e# 'a!isi od re'$laa pre"odno& isra0i!anja.
Primjer. Ne%a s$ se %ao re'$la slijepo& ra0enja $ pre"odnom #i%l$s$ r $re1aja
a#%e po%a'ale s%$pljene $ d!a podr$(ja S, i S
2
-#.. U o!a%!im sl$(aje!ima se
preposa!lja da 4$n%#ija 9 ima d!a minim$ma i $ sljede/em #i%l$s$ ra0enja !rsi se
pre%a'i!anje is%lj$(i!o $ im o*lasima id.
Meoda lo%alno& ra0enja. O!aj s%$p meoda je od !eli%o& pra%i(no& 'na#i U lo%alnom
ra0enj$ opisana a#%a M sa %oordinaama -:
1
i :
2
. %li'i po ne% pra!#$, pri (em$ se i'
preposa!ljeno& pomeranja omo&$/a!a odre1i!anje smi $ %ome je pore*no !rsii
pomeranje da *i se $manjila !rijednos 9.Na -d. npr. i' a#%e M
o
pore*no je pomjerii se
d$0 ose :, $ sme $manjenja 9. Pri ome :
2
je %onsanno i 95 'a!isi samo od jedne
promjenlji!e Ne%a minim$m od&o!ara a(%i Mj. U sljede/em #i%l$s$ menja se !eli(ina :
2
a
osaje %onsanno. Pomjeranje se !rsi i' a#%e M, paralelno sa osom :
2
, do a(%e M
2
$
%ojoj se dola'i do no!o& minim$ma 95. U slede#em #i%l$s$ ope se menja. pomeranje se
pro!odi po pra!#$ M
2
M
I
id. +ao re'$la, opisana a#%a pri*li0a!a se polo0aj$ Ms %oji
od&o!ara minim$m$ 9. Lo%alne meode ra0enja mo&$/e je or&ani'o!ai i a%o da se
pomeranje a#%e M $ ra!ni -:
1
, :
2
. !rsi po ne%oj %ri!oj liniji M
@
, M
1
M
2
. O!a%o $sa!r)ene
meode s$ &radijenne meode srmo& silas%a ili $spona.
aG
C
#
C
,
C
,
C
#
C
,
S
,
S
#
/
/
/
// /
/
/
C
,
M
1
M
1
M
#
M
,
M
*
M
#
M
,
M
*
C
# C
#
C
,
C
,
aG 9G !G
dG eG
Sli%a 12@. 6ipo!i meoda dire%no& prera0i!anja
U daljem i'la&anj$ *i /e opisana meoda 7o%sFAilsona ili saisi(%a meoda srmo&
$spona.
Meoda srmo& $spona 7o%sFAislson
Ne%a je pore*no na/i opim$m 4$n%#ijeC -2.13..
8W 4-:
1
,:
2
,...:
n
.
&dje s$:=, M2,..., :,, promjenlji!e %oje $i#$ na pro#es. +ada *i se e%sperimeni i nji"o!a
o*rada os!ari!ali $o*i(ajenom meodom, menjanjem samo jedne promjenlji!e, do% s$
s!e osale %onsanne, posojala *i !eli%a !ero!ano#a da se odredi la'ni opim$m, a#%e.
U iso !rijeme 4a%orno planiranje e%sperimenaa omo&$/a!a da se meodom srmo&
$spona %reanjem po pra!#$ A7, *r'o do1e $ podr$(je opim$ma. Pri ome se odnosi
i'me1$ promjenlji!i" apro%simiraj$ sa 0eljenom a(no)/$ sa neop"odnim *rojem #lano!a
polinomaC
8 W *
o
U *jMj U "
:
2 U1^IsI U "i:i
2
U *
22
:
2
2
U *
12
:j:
2
U *
1I
:j:
I
U *
2I
:
2
:
I
U
*
12I
:
1
:
2
:
I
U.
O!a jedna(ina opis$je nelinearn$ od'i!n$ po!r)in$.
Sli%a 121. Opimalna i %lasi(na meoda planiranja e%sperimenaa
Meoda 7o%sFAilsona se sasoji i' d!ije 4a'e. Pr!a 4a'a je posepen srm $spon $ o*las
opim$ma a dr$&a ispii!anje $ samom podr$(j$ opim$ma. I' !e%ors%e anali'e je po'nao
da je &radijen 4$n%#ije
8 W 4-:
!
:
2
,:
I
,...,:
n
.
$ De%aro!om %oordinanom sisem$ da na sljede/i na(inC
n
x
y
k
x
y
j
x
y
i y gra"

...
2 1
&dje s$ i, j, ...% jedini(ni !e%ori $ pra!#$ %oordinani" osa na %ojima se o(ia!aj$
promjenlji!e :
1,
:
2
..., :
n
= d8Td:
1
, d8Td:
2
,_, d8Td:
n
, par#ijalni i'!odi 4$n%#ije od'i!a 'a %oj$ se
preposa!lja da je nepre%idna, jedno'na(na i &la%a. Ae%or &radijena ima pra!a#
normale n na po!r)in$ %onsanno& ni!oa 4$n%#ije od'i!a i d$'in$ jedna%$ d8jdn. U
a(%i e%srem$ma 8W@. Na aj na(in ra0enje
e%srem$ma pomo/$ &radijenne meode predsa!lja %reanje naj%ra/im p$em, po
najsrmijem $spon$. A%o se po!r)ina od'i!a lo%alno mo0e opisai linearnom
jedna(inomC
8W*
o
U*
1
:
1
U *
2
:
2
U *
I
:
I
U_
e s$ par#ijalni i'!odi
n
x
y
x
y
x
y

,...... ,
2 1
jedna%i %oe4i#ijenima re&resije, *
1
,*
2
,_,*
n
. U o!om sl$(aj$ 'a nala0enje
najsrmije& $spona &radijena promjenlji!e :
1
, :
2
,_,:
n
...,re*a a%o
mijenjai da !rijednosi %oe4i#ijenaa re&resije daj$ minimalno,
n
y

.Na aj
na(in je po meodi 7o%sFAilsona $ pr!oj 4a'i i'!r)ena linearna
apro%sima#ija da se dode $ podr$(je *lis%o sa#ionarnom. Ba po(en$ a#%$
*ira se proi'!oljno @ ili a#%$ sa ma%simalnom !rednos#$ 'a 8 pola'e/i od
re'$laa pre"odno& e%sperimena. U po(enoj osno!noj a(%i posa!lja se
serija e%sperimenaa $ #ilj$ do*ijanja jedna(ine od'i!ne po!r)ine. A%o je
jedna#ina ade%!ana -9k9
6
. onda se pris$pa %reanj$ po &radijennom p$$
menjaj$#i promjenlji!e :
1
, :
2
,_,:
n
propor#ionalno %oe4i#ijenima *
1
, *
2,_
*
n.
Radi
o&a se i'ra($na!aj$ proi'!odi,
*
i
:
i
@
iW1,2_n
&dje je :
i
@
iner!al promjene pri posa!ljanj$ e%sperimena $ po(enoj
a#%i. Od o!i" proi'!oda *iraj$ se naj!e/i po apsol$noj !rijednosi i
od&o!araj$/a promjenlji!a :, $'ima %ao *a'ni !e%or. Sada se 'a *a'ni
!e%or *ira iner!al !ariranja A:
*

-On mo'e *ii pre"odni ili se *ira no! $

'a!isnosi od o&a da li se 'eli sporije %reanje... Dalje se i'ra($na!a odnos
*
i
:
i
@
iW1,2_n
&dje se *
i
i :
i
@
odnosi na *a'ni !e%or i iner!al !ariranja 'a dr$&$
promjenlji!$,
t :
i
1
W*
i
:
i
1

%
Arijednosi promjenlji!i" na o!om osno!nom ni!o$ %oje od&o!araj$ pr!om
e%sperimen$ pri %reanj$ po &radijen$ od po(ene a(%e @ odre1$j$ se i'
jedna(ine,
:
i
1
W:
i
@
t :
i
1
Ba !rijednosi :
i
posa!lja se no!i e%sperimen i nala'i se i'la'na !eli(ina 8. Dalje odre1$je
slede/i osno!ni ni!oC
:
i
2
W:
i
1
t:
i
2
na %ome pono!o posa!ljamo e%sperimen. Pos$pa% prora($na i i'!o1enja
e%sperimenaa prema naprijed na!edenom al&orim$ se se%!en#ijalno pona!lja s
do% i'la'na !eli(ina 8 rase ili opada. +ada se posi&ne %onsanna !rijednos
4$n%#ije #ilja, prepor$($je se da se napra!i jo) ne%oli%o %ora%a.
SI. 2.<. Opimi'a#ija pro#esa $ realnom !remen$ pomo/$ meode 7o%sF
Ailsona
U a(%i sa naj!e/om !redno)/$ 8 posa!lja se no!a serija e%sperimenaa
primjenom pop$no& 4a%orno& planiranja i i'!odi se jedna#ina re&resije. Pono!o se
odre1$je *a'ni !e%or i i'ra($na!a %ora% !ariranja m:
i
2
pri dr$&om %reanj$ po
&radijen$.
A%o se pomo/$ linearne jedna#ine ne posi0e 'ado!olja!aj$/a ade%!anos na1eno&
maemai(%o& modela od'i!ne po!r)ine, neop"odno je pre#i na nelinearne
jedna#ine $!o1enjem promjenlji!i" !i)e& sepena, na primjeni %!adrani"
(lano!a.
8 W *
@
U*
1
:
1
U*
2
:
2
U*
I
:
I
U*
11
:
1
2
U*
22
:
2
2
U *
II
:
I
2
U...U*
12
:
1
:
2
U...
&dje je %oe4i#ijen *
@
%onsana, %oe4i#ijeni *
i
, linearni e4e%i, *
ii
%!adrani e4e%i, a *
ij
e4e%i me1$so*no& djelo!anja. Poslije nala0enja o*lasi na od'i!noj po!r)ini %oja
od&o!ara opimalnim $slo!ima od!ijanja pro#esa, pris$pa se dealjnijem
i'$(a!anj$ $ sa#ionarnoj o*lasi &dje promjena !rijednosi promjenlji!i" *ino ne
$i#e na !rijednos 4$n%#ije. Radi o&a se posa!ljaj$ e%sperimeni po ne%oj od
meoda planiranja e%sperimenaa.
Primjer 2. Opimalni $slo!i rada pro#esa ra'd!ajanja *inarne smje)e desila#ijom
U la*oraorijs%oj desila#ionoj %oloni sa p$njenjem ispii!an je $i#aj promjene sasa!a
smjese, re4l$%sno& odnosa i od!odno& desilaa na e4i%asnos ra'd!ajanja smjese, pre%o
sepena ra'd!ajanja %ao od'i!a sisema. Ispii!anja s$ !r)ena sa *inarnom smjesom
*en'enF$&ljenera"lorid $ %oloni sa 1J eorijs%i" podo!a, pre#ni%a 2K mm i !isine
p$njenja 12@@ mm. E%sperimeni s$ i'!edeni prema ro4a%ornoj mari#i planiranja na
d!a ni!oa sa ra'li(iim smjesama menjaj$#i mols%i $deo $&ljenera"lorida $ opse&$ @.1@F
@.3@, $dio od!edeno& desilaa $ opse&$ 1@F3@S i re4l$%sni odnos KkR
D
k22. +ao od'i!
sisema mjerene s$ !rijednosi sepena ra'd!ajanja. E%sperimeni s$ i'!o1eni na
amos4ers%om ili sandardnom priis%$, a e%sperimenalni re'$lai s$ dai $ 6a*. 2J
6a*ela 2E. 6ro4a%orna mari#a planiranja na d!a ni!oa -2
I
.
7roj
opia
Promjenlji!e $
4i'i(%im dimen'ijama Normirane promjenlji!e
Sepen
ra'd!aj
anja
N :
9
D R
D
/ / /
x x x x ! ) (
0
1
% % % x ! ) (
0
2 - - -
R R R x ! ) (
0
3
) (
0
B -
x x /
1 @.1@ @.1@ K F1 F1 F1 @.1KJ
2 @.3@ @.1@ K U 1 F1 F1 @.@3E
I @.1@ @.3@ K F1 U 1 F1 @.@J1
J @.3@ @.3@ K U 1 U 1 F1 @.1I@
K @.1@ @.1@ 22 F1 F1 U 1 @.I<@
E @.3@ @.1@ 22 U 1 F1 U 1 @.123
< @.1@ @.3@ 22 F1 U 1 U 1 @.@31
3 @.3@ @.3@ 22 U 1 U 1 U 1 @.2<1
E%sperimenalni re'$lai ra0enja opim$ma dai s$ $6a*. 2K.
6a*ela 2<. E%sperimenalni re'$lai ra0enja opim$ma
:
9
D RD 9
Osno!ni ni!o @.JK @.JK K2 @.1K
Iner!al @.IK @.IK J<
Re&resioni F F
@.@KJ3
Proi'!od F F 2.K<EJ
No!i iner!al @.@@2K @.@212 2@
No!i osno!ni @.JI2 @.@212 <2 @.13
@.JIE @.I<< 32 @.2@
@.JIE @.IKE 2@ @.21
@.JIE @.IKE 2J @.21
@.JIE @.IKE 2E @.22
@.JIE @.IKE 2< @.22
@.JIE @.IKE 23 @.22
@.JIE @.IKE 23.K @.22
I
Od'i!na po!r)ina opim$ma 'a e4i%asnos ra'd!ajanja pri%a'ana je na Sl. 112.
Sli%a 122. Od'i!na po!r)ina opim$ma 'a e4i%asnos ra'd!ajanja
Anali'a re'$laa
Do*i!eni re'$lai po%a'ani na sli#i daj$ opimalni sepen ra'd!ajanja
9W@,22I.Prema po%a'anom od'i!nom prosor$ 4$n%#ije #ilja mo&$ se *irai $=
!o1enja pro#esa 'a 0eljeni sepen ra'd!ajanja, ili 'a dai sasa! sar0e pred!idjei
opimalni sepen ra'd!ajanja, %oji se mo'e posi/i $ daoj %oloni. Do*i!eni re'$lai
po%a'$j$ da je meoda 7o%sFAilsona !eoma e4i%asan ala opimi'a#ij$ pro#esa $
realnom !remen$.
1J. 1K.MA6EMA6ID+O PROGRAMIRANJE
Posljednji" &odina sisemas%i pro*lemi i 'ada#i $pra!ljanja slo0enim dinami(%im
sisemima podjedna%o pri!la(e pa0nj$ na$(ni%aFisra0i!a(a i sr$(nja%aF
pra%i(ara. Ulo&a po'na!ala#a o!e pro*lemai%e sasoji se $ ome da pola'e/i od
odre1eni" 4i'i(%i", e%onoms%i" i dr$)!eni" 'a%ona, oda*er$ ona re)enja %oja s$
opimalna 'a 4orm$lirane $slo!e, primjenj$j$/i pri om %rierij$m mi nim$ma ili
ma%sim$ma i %orise/i ra'ne maemai(%e meode opimi'a#ije. Sam pos$pa%
opimi'a#ije sasoji se od ni'a %ora%aC oda*ire se %rierij$m po %ome se !r)i
opimi'a#ija, 'aim se prela'i na 4ormiranje 4$n%#ije #ilja, pola'e/i od !er*alno&
opisa #ilja %oji se 0eli posi/i, e pos$pno na analii(%o 4orm$liranje 4$n%#ije, s!e
do% se ne do*ije pop$n maemai(%i o*li%. U 'a!isnosi od %ara%era maemai(%o&
modela, pro#esa i o*li%a 4$n%#ije #ilja, primjenj$j$ se i ra'ne meode opimi'a#ije.
Do sada s$ ra'!ijeni e4i%asni al&orimi 'a primjen$ linearno&, nelinearno& i
dinami(%o& pro&ramiranja, meoda !arija#iono& ra($na id. S!e o!e meode imaj$
'a #ilj i'nala0enje re)enja %oja s$ opimalna ili *lis%a opimalnim, a nji"o!om
e%sploaa#ijom mo0e se %!aliai!no o#ijenii s!a%a odl$%a %oja sa so*om po!la(i
posljedi#e $ !e'i sa is%ori)enjem res$rsa. 6re*a napomen$i da ra'!oj i primjena
o!e meodolo&ije jo) $!ije% 'aosaj$ 'a pore*ama dr$)!a, s o*'irom na *r'
napreda% e"ni%e i e"nolo&ije $ s$!remenim $slo!ima pri!re1i!anja. U o!om je rad$
na&lasa% na linearnom pro&ramiranj$ i mo&$/nosima primjene na!edeni" meoda
pri i'*or$ opimalni" proi'!odni" pro&rama 4a*ri%a #emena.
1J. 1K. Op)a 4orm$la#ija pro*lema linearno& pro&ramiranja
Op)a se maemai(%a 4orm$la#ija pro*lema linearno& pro&ramiranja sasoji $
sljede/em.
6re*a odredii a%a! s%$p !rijednosi
:
1
,:
2
,_:
%
j. %omponen$ %Fdimen'iono& !e%ora M W -:
1
., :
2
... :
%
. i' o*lasi -R., %oja je 'adana
sisemom linearni" jedna(ina i -ili. nejedna(ina
) ,... 2 , 1 ( 0
1
r i b x a
i
k
s
s is
+

-1J.1.
) ,... 2 , 1 ( 0 k s x
s

'a %oje 4$n%#ija #ilja
9-M. W 9 -:
1
, :
2
,... :
%
. W #
1
:
1
U #
2
:
2
U ... #
%
:
%
-1J.2.
dosi0e ma%simaln$ ili minimaln$ !rijednos.
U !e/ini sl$(aje!a s%$p o&rani(enja G, 'adan nejedna(inama ili jedna(inama dao&
o*li%a odre1$je $ %Fdimen'ionom prosor$ ne%$ %ona(n$ o*las -R., o&rani(en$
po!r)inom poliedra, %oja je %on!e%sna i ome1ena s%$pom "iperFra!ni.
) ,... 1 , ,... 2 , 1 ( 0
1
k r r r j b x a
i
k
s
s is j
+ + +

-1J.I.
7ilo %oja od %Fjedna(ina $'ei" i' na!edeno& s%$pa odre1$je $ %Fdimen'ionom
prosor$ %oordinae jedno& !r"a -ro&lja. poliedra, a ma%sim$m odnosno minim$m
4$n%#ije 9-M.W 9-:
1
, :
2
,... :
%
. posi0e se na &rani#i o*lasi -R.. A%o se preposa!%a da
"iperFra!an 9-M. W 9-:
1
, :
2
,... :
%
. W C nije paralelna ni sa jednom od "iperFra!ni Pj,
ada /e 4$n%#ija #ilja 9-:1, :2,... :%. dosi/i ma%sim$m -minim$m. $ jednom od
!r"o!a poliedra, %ao )o pri%a'ano na Sl. 12@. A%o je "iperFra!an 9-M.W 9-:
1
, :
2
,...,:
%
.
W C paralelna *arem sa jednom "iperFra!ni Pj, ada posa!ljen pro*lem primjenom
na!edeni" i'ra'a mo0e ima= *es%ona(no mno&o re)enja, pri (em$ 4$n%#ija #ilja 9-M.
dosi0e ma%sim$m ili minim$m na odre1enoj "iperFra!ni Pj. Odre1i!anje s%$pa
!rijednosi M W -:1, :
2
,... :
%.
%oje 'ado!olja!aj$ $slo!e -1J.1. na'i!a se odre1i!anjem
plana pro*lema )o &a rje)a!amo. Arijednosi :
1
, :
2
,... :% %oje sa(inja!aj$ plan M
na'i!aj$ se %omponenama o&a plana. 7ilo %oji plan MW-:1, :2,... :%. odre1eno& 'aF
da%a linearno& pro&ramiranja !e'an je 'a odre1i!anje 4$n%#ije #ilja 9--:
1
, :
2
,...,:
%
..
Plan Ms W -:s1 ,:s2,... :s%. %oji o*e'*e1$je da 4$n%#ija #ilja 9-M. do*ije e%sremn$
!rijednos, na'i!a se opimalnim planom, odnosno re)enjem 4orm$lirano& pro*lema
LP. Dr$&im rije(ima, $ sl$(aj$ ra0enja ma%sim$ma 9-M., plan Ms W -:s1, :s2,...,:s%.
na'i!a se opimalnim a%o je,
R x X / X / ) ( ) (
*
-1J.J .
U sl$(aj$ i'nala0enja minim$ma 9-M., moraj$ $mjeso -1J.J. e&'isirai $slo!iC
R x X / X / ) ( ) (
*
-1J.K.
Ra'li(ie meode rje)a!anja pro*lema LP imaj$ ni' spe#i4i(nosi $
prera0i!anj$ mo&$/i" !arijani plana $ #ilj$ i'*ora opimalno& plana. Pored
o&a posoje op)e meode %oje omo&$/$j$ i'nala0enje re)enja *ilo %oje&
plana LP. U a%!e meode $ pr!om red$ spada Dan'i&o!a meoda po'naa
pod na'i!om simple%s, %ao i ne%e njene modi4i%a#ije ra'!ijene $ posljednji"
2@ &odina.
Simple%s meoda sadr0a!a ri *ina elemenaC
a. mo&$/nos odre1i!anja *arem jedno& dop$si !o& plana M=
*. mo&$/nos pro!jere da li je odre1eni dop$si! plan M opimalan ili nije,
#. mo&$/nos da se $ sl$(aj$ i'*ora dop$si!o& plana M %oji nije
opimalan, odredi no!i plan*li0i opimalnom.
Sli%a 12I. O*las R o&rani(ena po!r)inom poliedra i ome1ena s%$pom "iperFra!ni
+ada posoje s!e ri mo&$/nosi, mo0e se do*ii opimalan plan 'a re)enje
4orm$lirano& pro*lema.
1J. 1K. Al&e*ra simple%s meode
Ra'mori/emo ne)o dealjnije osno!n$ %on#ep#ij$ simple%s meode, pola'e/i
od 'ada%a LP 4orm$lirano& $ sandardnom o*li%$. U om sl$(aj$ pro*lem se
s!odi na odre1i!anje ma%sim$ma ili minim$ma 4$n%#ije #iljaC
9-M. W 9 -:
1
, :
2
,... :
%
. W #
1
:
1
U #
2
:
2
U ... #
%
:
%
-1J.2.1.
pri sisem$ o&rani(enja o*li%aC
1 1 2 12 1 11
... b x a x a x a
k k
+ + +
-1J.2.2.
2 2 2 22 1 21
... b x a x a x a
k k
+ + +
. . . . . . . .
r k rk r r
b x a x a x a + + + ...
2 2 1 1
&dje s$ !rijednosi :
i
@ -i W 1,2,. . . %. nene&ai!ne !rijednosi. Ra'morimo i'ra'C
s s k
x y x y x y y x x x /
,
2
,
2 1
,
1 0 2 1
... ) ,..., , ( + + + + + -1J.2.I.
odnosno
+ + + +
+ s s s
x a x a x a x
1 2
,
12 1
,
11 1
... ... -1J.2.J.
. . . . . . .
+ + + +
+ s 0s 0 0 0 k
x a x a x a x ... ...
2
,
2 1
,
1
-1J.2.J.
. . . . . . .
+ + + +
s (s ( ( k
x a x a x a x ... ...
2
,
2 1
,
1
&dje se -1J.2.J. do*ija rje)a!anjem -1J.2.2. po :
sU1
, :
sU2
, ... :%, a -1J.I.
'amjenom do*i!eni" !rijednosi -1J.2.J. $ -1J.2.1..
A%o se $'me da s$ slo*odne nepo'nae :
1
, :
2
, ... :
%
jedna%e n$li, proi'la'i na
osno!$ -1J.2.J. da je
) ,..., , , 0 ,..., 0 , 0 ( ) ,... , , ,... , (
2 1 2 1 2 1 ( k s s s
x x x x x x X
+ +
pola'ni dop$si!i plan, pod $slo!om da s$ s!e %omponene po'ii!ne. U om
sl$(aj$ 4$n%#ija #ilja 9-M. do*ija !rijednos 8
@
j.
o ( k s s s
y x x x x x x X /
+ +
) ,..., , , 0 ,..., 0 , 0 ( ) ,... , , ,... , ( ) (
2 1 2 1 2 1

Sljede/i %ora% sasoji se $ i'nala0enj$ dr$&o& dop$si!o& plana M, *li0e&
opimalnom od pre"odno&. Da *i se o!aj %ora% reali'o!ao, re*a i'ra'e -I.I. i
-1J.2.J. napisai $ o*li%$C
)# ... ( ) ,... , (
,
2
,
2 1
,
1 0 2 1 s s s
x y x y x y y x x x /
s (s ( ( 0 k
s 0s 0 0 0 0 s
s s 0 s
x a x a x a x
x a x a x a x
x a x a x a x
,
2
,
2 1
,
1
,
2
,
2 1
,
1 1
,
1 2
,
12 1
,
11 1
... (
) ... (
. . . ..
)# ... (



+
+

%oji posle $!o1enja smjene

) ,... 2 , 1 , ,... 2 , 1 ( ,
1
,
( j s i a x a
ij ij

i i
y y
ima %ona(an o*li%C
)# ... ( ) ,... , (
2 2 1 1 0 2 1 s s s
x y x y x y y x x x / -1J.I.K.
# ... (
.........
# ... (
.........
) ... (
. . . ..
)# ... (
2 2 1 1
2 2 1 1
2 2 1 1
1 2 12 1 11 1 1
s (s ( ( ( k
s is i i i i s
s 0s 0 0 0 0 s
s s s
x a x a x a x
x a x a x a x
x a x a x a x
x a x a x a x
+ + +
+ + +
+ + +

+
+
+

-1J.I.E.
U s!im sl$(aje!ima primjene simple%s meode re*a 4$n%#ij$ #ilja 9-M. %oja se ma%simi'ira i s
%$p o&rani(enja G pisai $ o*li%$ -1J.I.K. i -1J.I.E.. O!i i'ra'i po&odni s$ 'a sasa!ljanje
simple%s a*ele $ %ojoj s!a%a !rsa predsa!lja jedna(in$ %oja daje !e'$ i'me1$ 'a!isni" i
slo*odni" nepo'nai". Posljednja !rsa i' a*li#e predsa!lja %oe4i#ijene 4$n%#ije #ilja 9-M.,
pr!a %olona slo*odne (lano!e, a osale %olone %oe4i#ijene $' pojedine slo*odne nepo'nae
dana $ 6a*. 2E.
6a*ela 23. Ba!isne i slo*odne nepo'nae
slo*odne
nepo'nae
:
1
:
m
:
j
_ :
s
Ba!isne
nepo'nae
:
sU1
1
a
11
a
1m
a
ij
_ a
1s
:
sUL
L
a
L1
a
L1
a
L1
a
L1
:
sUi
i
a
i1
a
i1
a
ij
s
a
is
:
%
!
a
!1
a
!1
a
!j
a
!s
9-M. 8
@
8
1
8
m
Y
j
_ Y
s
+oe4i#ijen a
ij
$ daljim rans4orma#ijama ima 'na(ajn$ $lo&$, pa je o*ilje0en
'!je'di#om $ a*eli. Sa!ljaj$/i $ sisem -1J.I.E. da s$ s!e slo*odne nepo'nae
jedna%e n$li, i'$'e! :
j
, 'a s%$p 'a!isni" nepo'nai" do*ijaj$ se !rijednosiC
j (j ( k
j 0j 0 0 s
ij s
x a x
x a x
x a x



+
+

..........
.......
1 1 1
Na 'a!isne nepo'nae &dje je a
Qj
k@ nije pore*no o*ra/ai pa0nj$, !e/ samo
na one 'a!isne promjenlji!e :
Ls
&dje je a
Lj
^ @. I' -1J.I.<. proi'la'i da 'a!isna
promjenlji!a :
sUL
posaje jedna%a n$li a%o je
,
0j
0
j
a
x

a
Lj
@
pri (em$ s$ s!i %oli(ni#i &ornje& i'ra'a po'ii!$
jer je prema $slo!$ 'ada%a
L
@.
A%o sada i' s%$pa %oli(ni%a oda*eremo minimalni, a pod preposa!%om da on
od&o!ara inde%s$ i, j.
0 , min >

'

0j
0j
0
0j
0
a
a a

ada je jasno da pri poras$ M
J
, pola'e/i od nje&o!e n$le !rijednosi, 'a!isno
promjenji!a :
sUi
pr!o posaje jedna%a n$li, do% s$ osale 'a!isno promjenji!e jo)
$!ije% po'ii!ne.
U narednom %ora%$, posle is%lj$(i!anja :
j
s%$pa slo*odni" nepo'nai" i
nje&o!im pre*a#i!anjem $ s%$p 'a!isni" nepo'nai" na mjeso :
sUi
pore*no je
s!e 'a!isne nepo'nae
M
sUi
, M
sU2
, . . . M
s Ui F 1
, M
sUi U1
, . . . M
%
-1J.I.3.
i'ra'ii $ 4$n%#iji slo*odni" nepo'nai"C
M
1
, M
2
, . . . M
ji
, M
s U i
, M
s U iU1,
:
s
-1J.I.2.
&dje sada $mjeso slo*odni" nepo'nai" MJ, 4i&$ri)e %ao slo*odna nepo'naa :
sUi
.
pro!ode/i o!aj pos$pa% do*ija se i' iFe jedna(ine -1J.I.E.
s is j ij ij ij j i i i s
x a x a x a x a x a x
+ + +
... ... ... ...
1 1 1 1 1 1 1
oda%le se odre1$je :
j
$ 4$n%#iji slo*odni" nepo'nai", a%o da je,
) ... ... ... ... (
1
1 1 1 1 1 1 s is j ij ij ij j ij i i
ij
j
x a x a x a x a x a
a
x
+ +

odnosno,
) ...
1
... (
1
1
1 1 1
1
1
1
s
ij
is
j
ij
ij
s
ij
ij j
ij
ij
ij
i
ij
i
j
x
a
a
x
a
a
x
a
a x
a
a
x
a
a
a
x + + + + +
+
+
+

-1J.I.<.
U #ilj$ i'ra0a!anja slo*odni" nepo'nai" -1J.I.3. 4$n%#iji slo*odni" nepo'nai"
-1J.I.2. pore*no je i'ra'$ -1J.I.E. 'amijenii !rijednos M
j
i' pre"odno& ra0a.
A%o promorimo %a%o o!a 'amjena $i(e na LF$ jedna(in$ i' sisema -1J.I.E.
!idimo je
+ + + + +
+ + +
) ... ... (
1 1 1 1 1 1 s 0s j 0j j 0j j 0j 0 0 0 s
x a x a x a x a x a x

'

+ + +
1
1
]
1

+ + + + + + +
+ +
+
+

s 0s j 0j s
ij
is
j
ij
ij
s
ij
j
ij
ij
ij
i
ij
i
0j j 0j 0 0
x a x a x
a
a
x
a
a
x
a
x
a
a
x
a
a
a
a x a x a ... ) ...
1
... ( ... (
1 1
1
1 1
1
1
1
1 1 1 1

I'd!ajanjem %oe4i#ijenaa $' slo*odne nepo'nae $ i'ra'$ 'a :

sUL
do*ija

'

+ + + +
+
+
+ +

+ s
ij
is 0j
0s j
ij
ij 0j
0j i s
ij
0j
j
ij
ij 0j
0j
ij
ij 0j
0
ij
0j
0 ( s
x
a
a a
a x
a
a a
a x
a
a
x
a
a a
a x
a
a a
a
a
a
x ) ... ) ( ... ) (
1
1
1 1
1
1 1 1

&dje je LW 1, 2,. . . , i1. i U 1,_,!.

Na sli(an na(in 'amjenom !rijednosi 'a :
j
i' i'ra'a -1J.I.1@. i -1J.I.K. do*ija
se i'ra' 'a 4$n%#ij$ #ilja 9-M. %oja se posle sre1i!anja mo0e napisai $ o*li%$C
1
1
]
1

+ + + +
+
+
+ +

s
ij
is j
s j
ij
ij 0j
0j s
ij
j
j
ij
ij j
j
ij
ij j
ij
i j
x
a
a y
y x
a
a a
a x
a
y
x
a
a y
x x
a
a y
y
a
y
y X / ) ( ... ) ( ) (
1
1
1 1 1
1
1 1 1 0

1J.I.12
A%o $ i'ra'ima -1J.I.11. i -1J.I.12. sa!i da s$ no!e slo*odne promjenji!e -I.2.
jedna%e n$li, do*ija se no!i dop$si! plan i od&o!araj$/a !rijednos 4$n%#ije
#ilja 9-M.. pro!ode/i o!$ %on#ep#ij$ mo0e se napisai da je
:
m
W@= -mW1,2,..., jF1,sUi, jU1,....s. -1J.I.1I.
)o proisi(e i' $s!ojene preposa!%e, do% je
ij
i
j
a
x

) ,... 2 , 1 ,..., 2 , 1 ( # ( i i 0
a
a
x
ij
i 0j
0 0 s
+
+

-1J.I.1J.
pa je
ij
i j
a
y
y x /


0
) (
s%$p !rijednosi %oji se do*ije 'amjenom -1J.I.1I. $ i'ra'e -1J.I.1@., -1J.I.11.
i -1J.I.12..
I' (injeni#e da no!i dop$si! plan,
M W -:
1
,:
2
,.. . , :
jF1
, :
j
, M
jUi
,..., :
s
, :
sUi
, . . . , :
sUL
, _, :
sUi
,...,:
%
. W
) , 0 ,..., ,..., ,..., , 0 ,... 0 , , 0 ,... 0 , 0 (
1 1 1
1
1
1
1
j
i 0j
j
i 0j
j
i j
j
i j
ij
a
a
a
a
a
a
a
a
a

'ado!olja!a $slo!e posa!ljeno& pro*lema, e a%o je !rijednos 4$n%#ije #ilja
smanjena $ odnos$ na !rijednos 8o -%oj$ je imala 'a pre"odni dop$si! plan M.,
mo0e se %onsao!ai da spro!edena pro#ed$ra od&o!ara pos$p%$ ra0enja
minim$ma 9-M.. 6o 'na(i da i'*or elemenaa o*e'*e1$je prela'a% sa po(eno&
dop$si!o& plana na dr$&i po*olj)ani, %oji 'a sl$(aj 8j^@ o*e'*je1$je pos$pn$
minimi'a#ij$ 4$n%#ije #ilja 9-M., do% $ sl$(aj$ 8jk@ 4$n%#ija #ilja do*ija $!e/an$
!rijednos %oja se pos$pno pri*li0a!a ma%sim$m$ 9-M..
1J. 1K. Op)e posa!%e opimalno& planiranja proi'!odnje
Radi 4orm$la#ije od&o!araj$/e& maemai(%o& modela $!odimo sljede/e
o'na%eC
MjF %oli(ina jFe !rse #emena, %oj$ re*a odredii %ao nepo'na$ !eli(in$ -j W
1,2,..., n.,
ajFsadr0aj %lin%era $ jedini#i jFe !rse #emena -j W 1,2, n.,
aF do"oda% %oji se os!ar$je prodajom jedini#e proi'!oda -one. #emena jFe
!rse,
s F %oe4i#ijen is%ori)enja sFe pe/i -s W 1, 2,..., m.,
{s F dne!ni %apa#ie sFe pe/i -s W 1, 2,..., m.,
% F %oe4i#ijen is%ori)enja %Fo& mlina -% W 1, 2,.... N.,
{% F %apa#ie %Fo& mlina -% W 1, 2,..., N.,
AF %oli(ina #emena %oj$ re*a proi'!esi $ plans%om period$,
7F%oli(ina %lin%era %oj$ je mo&$/e proi'!esi $ plans%om period$,
CF%apa#ie mlino!a,
6Fplaniran !remens%i period.
Maemai(%i model 'a odre1i!anje !rijednosi :j -j W 1, 2,..., n. %oji /e o*e'*edii da
do"oda% *$de ma%simalan, sasoji se $ i'nala0enj$ nene&ai!ni" !rijednosi :j 'a
%oje /e 4$n%#ija #iljaC
j
n
j
j
c x X /

1
) (
-1J.J.1.
do*ii ma%simaln$ !rijednos, a da pri om *$de 'ado!oljen s%$p o&rani(enjaC
-a. o&rani(enja $ po&led$ $%$pne %oli(ine #emena )o je re*a proi'!esi $
plans%om period$C

n
j
j
! x
1
-1J.J.2.
-*. o&rani(enja %oja se odnose na proi'!odnj$ %lin%eraC

n
j
j j
B x a
1
-1J.J.I.
&dje je

m
s
s s
, T B
1
-1J.J.J.
#.o&rani(enja $ sisem$ mlje!enja,

n
j
j
5 x
1
-1J.J.K.
&dje je

N
k
k k
, T 5
1

Osim na!edeni" mo&$ se $!esi i dodana o&rani(enja, %ao )o s$ o&rani(enja $

prod$%#iji odre1ene !rse #emenaC
j j j
x x x sup inf
-1J.J.<.
ili pa% o&rani(enja namen$a 'a"je!ima r0i)a, ener&ije, &ornje ili donje %lase
#emena id. Radi jednosa!nije inerprea#ije #ijelo& pro*lema preposa!i/emo da
o!a o&rani(enja ne e&'isiraj$.
Pri maemai(%oj inerprea#iji o!o&a pro*lema s$sre/emo se sa ra'nim o*li#ima
nei'!jesnosi %oje se mo&$ poja!ii ili $ 4$n%#iji #ilja -%ao promjena do"o%a. ili $
s%$p$ o&rani(enja -%ao nei'!jesnos o%o i'!r)enja plana proi'!odnje %lin%era ili
#emena.. U !e/ini sl$(aje!a o!a s$ o&rani(enja pris$na $ #jelo!ioj sr$%$ri
od&o!araj$/e& maemai(%o& modela. Proi'!odnja %lin%era i #emena so"asi(%a je
!eli(ina, naj(e)/e podre1ena 'a%on$ normalne raspodjele, pa %orise/i se
!jero!ano)/$ isp$njenja pojedini" o&rani(enja mo0emo o&rani(enja -1J.J.I. do
-1J.J.E. sandardnom maemai(%om pro#ed$rom s!esi na o*li%eC
k
n
j
k j j
- U B x a

1
-1J.J.3.
&dje je

m
s
s s
, T B
1
-1J.J.2.
c
n
j
c j
- U 5 x

1
-1J.J.1@.
&dje je

N
k
k k
, T 5
1
-1J.J.11.
O'na%e D
%
i D
#
predsa!ljaj$ disper'ije proi'!odnje pe/i i mlina, a U
%
i U
#
s$
ar&$meni Laplaso!e 4$n%#ije. Pri 4orm$la#iji o!o&a pro*lema, da%le,
moraj$ se $'ei $ o*'ir !ero!ano/e isp$njenja %oje se do*ijaj$ %ao
re'$la pra/enja po$'danosi rada sisema 'a pe(enje %lin%era i
mlje!enje #emena. U pro#es$ pred!i1anja o!i" parameara !eoma je eF
)%o i'*je/i s!e s$*je%i!ne 4a%ore i posi/i pop$n$ o*je%i!nos, pa
re*a do*i!ene %ona(ne re'$lae pod!r/i posopimalnoj anali'i, i o
$oli%o (e)/e $%oli%o se promjene $ 4$n%#iji #ilja ili s%$p$ o&rani(enja
*r0e mijenjaj$.
1J. 1K. Linearno so"asi(%o pro&ramiranje
U maemai(%oj inerprea#iji !eli%o& *roja pro*lema $pra!ljanja
s$sre/emo se sa ra'nim !ido!ima nei'!jesnosi %oji mo&$ da se poja!e $
4$n%#iji #ilja 9-M. ili s%$p$ o&rani(enja -G., a ne%ada i $ jednom i dr$&om
o*li%$. +od linearno& so"asi(%o& pro&ramiranja posoje ne%i parameri %oji
4i&$ri)$ $ 9-M. ili -G., a po s!ojoj prirodi ne predsa!ljaj$ deerminisi(%e, !e/
sl$(ajne !eli(ine pris$ne $ #jelo!ioj sr$%$ri od&o!araj$/e& maemai(%o&
modela. Do!oljno je da *ar jedan paramear $ model$ ne *$de deerminisi(%i,
!e/ da se 'na nje&o!a 4$n%#ija raspodjele, pa da se radi o linearnom
so"asi(%om pro&ramiranj$ i nje&o!oj primjeni. Jedan je od ra'lo&a
o&rani(ene primjene linearno& so"asi(%o& pro&ramiranja $ ome )o pri
4orm$la#iji od&o!araj$/e& maemai(%o& modela nije jednosa!no o#ijenii
'a%one !ero!ano/e raspodjele 'a s!e sl$(ajne !eli(ine %oje $(es!$j$ $
4$n%#iji #ilja i s%$p$ o&rani(enja. Osim o&a, ade%!aan n$meri(%i pos$pa% 'a
i'nala0enje re)enja linearno& so"asi(%o& pro&ramiranja jo) $!ije% nije
r$ins%a pro#ed$ra.
Posa!%a pro*lema i meode rje)a!anja
S o*'irom na o da s$ ne%i parameri %oji 4i&$ri)$ $ maemai(%om
model$ linearno& so"asi(%o& pro&ramiranja sl$(ajne !eli(ine, mo0e
se po/i od !i)e ra'li(ii" posa!%i pro*lema. S!e e ra'li(ie !er'ije
i'!ode se, me1$im, i' op)e posa!%e %oja se sasoje $ sljede/em
Pore*no je odredii %omponene %Fdimen'iono& !e%ora
M W -:
1
, :
2
. . ., :
%
.
%oje 'ado!olja!aj$ s%$p o&rani(enjaC

k
j
i j ij
x
1

-iW1,2,_,s.
0
j
x
-jW1,2,_,%.
a%o da 4$n%#ija #ilja

k
j
j j
x c X /
1
) (
do*ije ma%simaln$ ili minimaln$ !rijednos, $ sl$(aj$ %ada s$ s!e ili
samo ne%e od !eli(ina
ij
,
i
,#
j
, so"asi(%e !eli(ine. Osno!na posa!%a
o!o& pro*lema ne preend$je na ri&oro'inos -ne 'na se )a 'na(i
minim$m, a )a ma%sim$m #ilja. pa je re*a pri"!aii samo %ao op)i
maemai(%i pro*lem %ojim se 0eli $%a'ai &dje se s!e mo&$ poja!ii
nei'!jesnosi predsa!ljene sl$(ajnim !eli(inama.
Na osno!$ de4ini#ije pro*lema mo0e se 'a%lj$(ii da s$
!rijednosi o!i" !eli(ina d!osr$%o o&rani(ene, j.C
ij ij ij
sup inf
i i i
sup inf
j j j
c c c sup inf
Na aj se na(in mo0e naprijed de4iniran maemai(%i model
linearno& so"asi(%o& pro&ramiranja s!esi na deerminisi(%i $
%ome 4i&$ri)$ donje i &ornje &rani#e so"asi(%i" !eli(ina.
Ade%!anom smjenom donji" i &ornji" &rani#a parameara %oji
predsa!ljaj$ sl$(ajne !eli(ine $ 4orm$liranom maemai(%om
model$, dola'i se do no!o& modela. +ada s$ so"asi(%e !eli(ine saF
mo %oe4i#ijeni #
j
-jW1, 2, ..., %. %oji 4i&$ri)$ $ 4$n%#iji #ilja 9-M., mo0e
se 'a 4$n%#ij$ #ilja a%!o& pro*lema $'ei maemai(%o o(e%i!anjeC

k
j
j j x
x c & m /
1
*
U realnim pro*lemima sa %ojima se s$sre/emo $ pra%si, so"asi(%e !eli(ine
naj(e)/e s$ podre1ene 'a%on$ normalne raspodjele, a !ero!ano/a
isp$njenja pojedini" o&rani(enja (eso se de4ini)e i'ra'omC
i
i
k
j
j ij
b x

,
_

1

-i W l,2,...,s.
:
j
@ -jW1,2,_,%.
&dje s$ *
i
-i W1, 2,...,s. de4inirane !jero!ano/e %oje ran&iraj$ !a0nos
s!a%o& o&rani(enja. A%o se %orisi 'a%on normalne raspodjele sl$(ajni" !eliF
(ina i de4iniran s%$p o&rani(enja %oji $%lj$($je !ero!ano/$ isp$njenja
1,-
pojedini" o&rani(enja, mo&$ se pre"odna o&rani(enja sandardnom maF
emai(%om pro#ed$rom s!esi na o*li%C
0 ) (
2 ! 1
1 1

1
]
1

,
_

k
j
i j ij i
k
j
i j ij
x 6 , x &
&dje A o'na(a!a !arijan$ do% je {
i
de4iniran 4$n%#ijom raspodjele,
2
1
2
2
i
, t
b "t e

-iW1,2,_,s.
Na o!aj se na(in 'ada#i linearno& so"asi(%o& pro&ramiranja s!ode na rje)a!anje
jedno& deerminisi(%o& maemai(%o& modela %oji pripada &r$pi 'adaa%a
nelinearno& pro&ramiranja, o %ome /e *ii rije(i $ narednom po&la!lj$. Ba
rje)a!anje 'adaa%a linearno& so"asi(%o& pro&ramiranja posoji !i)e meoda, pri
(em$ i'*or ade%!ane meode s%oro ni%ada nije r$ins%i, !e/ 'a!isi od !i)e
4a%ora, a naro(io od o*li%a o&rani(enja i 4$n%#ije #ilja, &dje !eli%$ $lo&$ i&raj$
dimen'ije 'ada%a %oji se rje)a!a.
1J. 1K. Nelinearno pro&ramiranje
S!a%i pro*lem $pra!ljanja i'a %oji je 4$n%#ija #ilja 9-M. ili s%$p o&rani(enja -G.
de4iniran nelinearnom 'a!isno)/$, s!odi se na pro*lem nelinearno&
pro&ramiranja, (ije se opimalno re)enje do*ija ne%om od po&odni" meoda
najade%!anijom 'a %on%reno re)enje. Pro*lemi nelinearno& pro&ramiranja ne
mo&$ se rje)a!ai jednom $ni!er'alnom meodom, !e/ je 'a %on%rean sl$(aj -$
'a!isnosi od maemai(%o& modela, dimen'ija i %ara%era nelinearnosi. pore*na
no!a meoda. B*o& o&a se $ o!oj o*lasi $pra!lja(%i" pro*lema !ode o*imna
isra0i!anja %ojima je #ilj da $pop$ne meodolo&ij$, sisemai'a#ij$ i sele%#ij$
rje)i!i" pro*lema i na aj na(in s!ore $slo!e 'a )ir$ primjen$ meoda opimi'a#ije
$ rje)a!anj$ pro*lema (iji s$ maemai(%i modeli nelinearni.
Primjenji!os pojedini" al&oriama pro#jenj$je se na osno!$ *roja
ra($ns%i" opera#ija )o i" re*a o*a!ii $ pro#es$ i'nala0enja re)enja.
Sama primjena naj!i)e 'a!isi od %ara%era i dimen'ija maemai(%o&
modela, pa se pro*lemi nelinearno& pro&ramiranja $ i'!jesnom smisl$
reiraj$ %ao isra0i!a(%i, a ne %ao r$ins%i.
Posa!%a pro*lema
Op)a 4orm$la#ija pro*lema nelinearno& pro&ramiranja mo0e se de4inirai
na sljede/i na(in. 6re*a odredii !rijednosi %Fdimen'ionalno& !e%ora
MW-:
1
, :
2
,:
%
,.
Ba %oj$ 4$n%#ija #ilja
9-M.
Do*ija ma%simaln$ ili minimaln$ !rijednos a da pri ome 'ado!olja!a
o&rani(enjaC
G-M.@
M@
Gdje je G-M. sFdimen'ionalni !e%or 4$n%#ije (ije s$ %omponene &
1
-M.,&
2
-M.
_,&
s
-M.
Maemas%i model op)e& pro*lema nelinearni" jedna(ina
pro&ramiranja podra'$mije!a odre1i!anje o!i" !rijednosi :
1
, :
2
, :
%
'a
%oje 4$n%#ija #ilja,
9-:
1
, :
2
, :
%
.
1,,
Do*ija ma%simaln$ ili minimaln$ !rijednos pri o&rani(enjima,
&
i
-:
1
, :
2
, :
%
.@ -iW1,2,_,s.
:
j
@ -jW1,2,_,%.
9ormalna %lasi4i%a#ija pro*lema nelinearno& pro&ramiranja !r)i se sa
#iljem da se i'*je&ne !i)i ni!o apsra%#ije i $op)eni 'a%lj$(#i %oji o!$ reF
lai!no slo0en$ meodolo&ij$ ne pri*li0$j$ pra%si i njenim pore*ama.Pri
rje)a!anj$ maemai(%i" pro*lema nelinearno& pro&ramiranja radi se o
i'nala0enj$ e%sremne !rijednosi nelinearne al&e*ars%e 4$n%#ije 9-M. %oja
'a!isi od !i)e promjenlji!i". Pri ome se %ao oe0a!aj$/i pro*lem name/e
da o!e promjenlji!e moraj$ 'ado!oljii pose*ne $slo!e de4inirane s%$pom
o&rani(enja -2.1.2..
Meode rje)a!anja
+lasi(an maemai(%i apara eorije ma%sim$ma i minim$ma 4$n%#ije
!i)e promjenlji!i" ne mo0e da o*e'*ijedi re)enje pro*lema nelinearno&
pro&ramiranja i' !i)e ra'lo&a, a dominanni s$ slede/iC1
a. %lasi(an maemai(%i apara preposa!lja po'na!anje ne samo
analii(%o& o*li%a 4$n%#ije 9-M. i &i-M., -i W 1, 2,..., s., !e/ i nji"o!$ ne
pre%idnos i e&'isen#ij$ par#ijalni" i'!oda dr$&o&a reda, )o $ !e/ini
%on%reni" pro*lema nije isp$njeno ili je pro#ed$ra e pro!jere
d$&a(%a=
b) primjena !arija#iono& ra($na je oe0ana a%o se radi o i'nala0enj$
e%sremne !rijednosi 4$n%#ije %oja 'a!isi od !i)e promjenlji!i" -npr. n
K.. Realni pro*lemi imaj$, me1$im, ne%oli%o deseina ili (a% soina
promjenlji!i", )o (ini jedn$ od osno!ni" prepre%a $ primjeni
%lasi(no& maemai(%o& aparaa.
Bna(ajan napreda% $ o!oj o*lasi os!arili s$ +$"n i 6$#%er eoremom %oja
se $ liera$ri pominje pod na'i!om ?eorema o sedlasoj a(%i>. Ona
'a$'ima #enralno mjeso $ eoriji %on!e%sno& pro&ramiranja i predsa!lja
$op)enje %lasi(ne meode La&ran&eo!i" mno0ielja -m$lipli%aora..
Uop)enje La&ran&eo!i" m$lipli%aora sasoji se $ ome da se meoda
pro)ir$je na i'nala0enje e%sremne !rijednosi 4$n%#ije %oja 'a!isi od !i)e
promjenlji!i", a pri s%$p$ o&rani(enja %oja nis$ 'adana samo jedna(inama
!e/ i nejedna(inama.6eorema +$"na i 6$/%era daje pore*an i do!oljan
$slo! %oji mora isp$nja!ai !e%or MWMs da *i sisem -2.1.1. i -2.1.2. *io
re)en. +rierij$mi ispii!anja pore*no& i do!oljno& $slo!a 4ormiraj$ se i
pro!jera!aj$ na *a'i $op)ene La&ran&eo!e 4$n%#ije -M,.. Pri 4ormiranj$
o!e 4$n%#ije $!odi se sFno!i" promjenlji!i" %oje se na'i!aj$ Lan&ran&eo!i
mno0ielji ili m$lipli%aori, a %oje /emo o'na(ii sa
1,

2,_,

s.
Dr$&im re#ima,
Lan&ran&eo!i mno0ielji sa(inja!aj$ %omponene sFdimen'iono& !e%ora A
od %oje& o!isi $op)ena Lan&ran&eo!a 4$n%#ija , 4ormirana na sljede/i
na(inC

+
s
i
i i
X g X / X
1
) ( ) ( ) , (
O!a%o 4orm$lirana 4$n%#ija je re)enje pro*lema samo a%o je !e%or Ws a%a!
da je
Ms @, @,
-Ms, . -Ms,
s
.-M,
s
.
1,5
'a s!e !rijednosi M@, @,
6ada 4$n%#ija $ a(%i -Ms, s. mora imai &lo*alni minim$m $ o*lasi Ms @ $
odnos$ na M i &lo*alni ma%sim$m $ o*lasi s @ $ odnos$ na , j. -Ms,
s
.
predsa!lja nene&ai!n$ sedlas$ a(%$ 'a 4$n%#ij$ .+ada s$ 4$n%#ije 9-M. i
&
i
-M. di4eren#ija*ilne, $slo!i -2.2.2. i -2.2.I. e%!i!alenni s$ sljede/im ?loF
%alnim> $slo!ima +$"nF6$#%eraC
0 ,
* *

,
_

X
x
j
0 ,
* * *

,
_

X
x
x
j
j
-JW1,2,_,+.
0
*

j
x
0 ,
* *

,
_

X
3
0 ,
* * *

,
_

X
i
3
-iW1,2,_,s.
0
*

Uslo!i +$"nF6$#%era osaj$ $ !a0nosi i pri ne%im i'mjenama $ posa!#i

pro*lema -2.1.1. i -2.1.2.. 6a%o se na primjer mo0e desii da $ posa!#i proF
*lema nis$ pris$na o&rani(enja :j W @ -j W 1, 2,..., %.. U om se sl$(aj$ ri
$slo!a -2.2.J. 'amjenj$j$ jednimC
0 ,
* *

,
_

X
x
j
A%o s$ 4$n%#ije &
i
-M. linearne, $slo!i -2.2.K. 'amjenj$j$ se $slo!omC
0 ,
* *

,
_

X
i
Na %raj$, %ada s$ o&rani(enja &
i
-M. linearna i de4inirana jedna(inama &i-M. W @,
$slo!i -2.2.J. i -2.2.K. s!ode se na -2.2.E. i -2.2.<. %oji predsa!ljaj$ %lasi(an sl$(aj
meode La&ran&eo!i" mno0ielja. Pored +$"nF6$#%er meode posoji jo) ne%oli%o
dr$&i" %oje se mo&$ primjenji!ai 'a rje)a!anje pro*lema nelinearno&
pro&ramiranjaC &ra4i(%a i analii(%a &radijenna meoda, di4eren#ijalna &radijenna
meoda ra'!ijena na *a'i eoreme +$"nF6$#%era i dr$&e.
Primjer 1@. pro*lem i'*ora proi'!odno& po&ona
Pri odre1i!anj$ opimalno& proi'!odno& pro&rama %ori)ene s$ n$meri(%e
!rijednosi jedne 4a*ri%e #emena %oja proi'!odi ri !rse #emena o'na(ene sa
:
1
, :
2
i :
I
. O!i se #emeni me1$so*no ra'li%$j$ po s!ojim 4i'i(%oFme"ani(%im
%ara%erisi%ama, !remen$ $ro)enom 'a proi'!odnj$ jedne one, pro#en$alnom
$(e)/$ %lin%era, ro)%o!ima proi'!odnje, prodajnoj #ijeni i dr. Prodajom i"
proi'!oda 4a*ri%a os!ar$je do"oda% od J2, K@ i E2 +MFa po oni. +orise/i
poda%e o s!arnim %apa#ieima sisema 'a pe(enje i mlje!enje #emena, pri
!jero!ano/i od @.23, posa!ljen je o*je%i!an plan proi'!odnje %lin%era od
<K@.@@@ odnosno 1,I@@.@@@ ona #emena. Aa0no je napomen$i da pri mlje!enj$
#emena 4a*ri%a %orisi odre1ene doda%e -$4, '&$ra, &ips., i o 'a proi'!odnj$
pr!e !rse #emena $ $%$pnoj %oli(ini od 23S, 'a dr$&$ !rs$ 13S, a 'a re/$
KIS. Pro#es mlje!enja dr$&e i re/e !rse #emena !remens%i je 1,J odnosno 1,3
1,6
p$a d$0i od pro#esa mlje!enja pr!e !rse #emena. Pri anali'i o!o& pro*lema
mora se $'ei $ o*'ir i dodano o&rani(enje %oje se odnosi na mo&$/nos
plasmana re/e !rse #emena od naj!i)e 1@@.@@@ ona &odi)nje.
De4ini#ija i rje)enje maemai(%o& modela 'a opimi'a#ij$ proi'!odno& po&ona
Sama posa!%a pro*lema name/e 4orm$la#ij$ maemai(%o& modela %ojim se
o*e'*e1$je ma%simalan do"oda%, a da se pri ome ne nar$)a!a s%$p
o&rani(enja. Ba anali'irani je sl$(aj 4$n%#ija #iljaC
9-M. W J2:
l
U K@:
2
U E2:
I
%oj$ re*a ma%simi'irani odre1i!anjem nepo'nai" %omponeni !e%ora :
j
-jW1,
2,I. pri o&rani(enjimaC
:
1
U :
2
U :
I
1@@@@@@
@,<2:
1
U @,32:
2
U @,J<:
I
<K@ @@@
:
1
U l,J:
2
U 1,3:I 1 I@@@@@
:
I
1@@ @@@
Pr!a nejedna(ina predsa!lja $%$pn$ %oli(in$ #emena %oj$ re*a proi'!esi $
plans%om period$, dr$&a se odnosi na sadr0aj %lin%era $ jedini#i odre1ene !rse
#emena, re/a predsa!lja o&rani(enja $ sisemima 'a mlje!enje #emena, a
(e!ra o&rani(enja $slo!ljena apsorp#ionom mo/i r0i)a.
Primjenj$j$/i al&e*r$ simple%s meode do*ili smo opimalne %!aniai!ne $djele
'a pojedine !rse #emena, %oji o*e'*e1$j$ ma%simalan do"oda%, de4iniran 4$n%F
#ijom #ilja, $' iso!remeno nenar$)a!anje s%$pa o&rani(enja. Arijednosi s$
pri%a'ane $ 6a*. 2<.
6a*ela 22. Arijednosi 'a promarani proi'!odni sisem
Arsa
proi'!oda
proi'!odnja
12<K. &.
-.
proi'!odnja
prema OPs -.
do"oda% 12<K.
&od. -+M.
do"oda% prema
OPs
-+M.
:
l
22I.JKE IK@.@@@ I3,<3K.1K2 1J,<@@.@@@
:
2
E3.@@@ KK@.@@@ I,J@@.@@@ 2<,K@@.@@@
:
I
J3.@@@ 1@@.@@@ 2,2<E.@@@ E,2@@.@@@
1,@I2.JKE 1,@@@.@@@ JK,1E1.1K2 J3,J@@.@@@
s OP o'na%a 'a opimalni proi'!odni pro&ram, do*i!en rje)enjem
posa!ljeno& maemai(%o& modela.
Primjer 11.Odredi ma%simaln$ %oli(in$ smjese i $dio pojedini" siro!ina $ njoj, $'
'adane $!jeeC
siro!ina S1 sadr0i 1KS %omponene A, K@S %omponene 7 i 3S
%omponene C
Fsiro!ina S2 sadr0i 1@S %omponene A, I@S %omponene 7 i JS
%omponene C
F%omponene A $ proi'!od$ mora *ii najmanje 1IS
F%omponene 7 $ proi'!od$ smije *ii naj!i)e J<S
1,7
F%omponene C $ proi'!od$ mora *ii najmanje KS
Fma%simalna raspolo0i!a %oli(ina siro!ine S1 je K@@ %&
Fma%simalna raspolo0i!a %oli(ina siro!ine S2 je 3@@ %&
siro!ine %omponene
A 7 C
S1 1K K@ 3
S2 1@ I@ J
A ^W 1IS= 7 kW J<S= C ^W KS
Model o&rani(enjaC
1. @.1K S1U @.1@ S2^W @.1I - S1U S2.
2. @.K@ S1U @.I@ S2kW @.J< - S1U S2.
I. @.@3 S1U @.@J S2^W @.@K - S1U S2.
J. S1kW K@@
K. S2kW 3@@
1.
@.1K S1U @.1@ S2^W @.1I - S1U S2.
@.1K S1 F@.1I S1 ^W @.1I S2 F@.1@ S2
@.@2 S1 ^W @.@I S2
S1 ^W 1.K S2
- S2W @ , S1W @ . - S2W 1@@ , S1W 1K@ .
2.
@.K@ S1U @.I@ S2kW @.J< - S1U S2.
@.K@ S1 F@.J< S1 kW @.J< S2 F@.I@ S2
@.@I S1 kW @.1< S2
S1 kW K.EE S2
- S2W @ , S1W @ . - S2W 1@@ , S1W KEE .
I.
@.@3 S1U @.@J S2^W @.@K - S1U S2.
@.@3 S1 F@.@K S1 ^W @.@K S2 F@.@J S2
@.@I S1 ^W @.@1 S2
S1 ^W @.II S2
- S2W @ , S1W @ . - S2W K@@ , S1W 1EK .
Model 4$n%#ije #iljaC
Ma:. 9 W S1 U S2
Preposa!imo da je
9 W 1@@ %&
9 W S1 U S2 -S1W@, S2W1@@.-S1W1@@, S2W@.
U#ramo linij$ 4$n%#ije #ilja -pra!a#. %ro' o(%e -S
1
W@, S
2
W1@@. i -S
1
W1@@, S
2
W@..
7$d$/i da se ra0i ma%sim$m 4$n%#ije #ilja, po!la(imo pra!#e paralelne sa
$#ranim pra!#em i ra0imo o(%$ %oja je naj$daljenija od is"odi)a, a nala'i se na
150
jednoj od paralela i pripada s%$p$ dop$si!i" rje)enja S. U oj a(%i o(iamo S
1
i
S
2
.
Gra4i(%o rje)enje je pri%a'ano na Sl. 121.
Sli%a 12J. Gra4i(%a pre'ena#ija rje)enja
O(iane !rijednosi 'a S
1
i S
2
$!rsimo $ jednad0*$ 4$n%#ije #ilja i i'ra($namo njen
ma%sim$mC
9 W S1 U S2 W K@@ U III.II W 3II.II %&
Ma%simalna %oli(ina smjese sa opimalnim sasa!om %oji 'ado!olja!a ra0ene
$!jee je 3II.II %&, od *e&a je K@@ %& siro!ine S1, a III.II %& siro!ine S2.
Pro!jera rje)enjaC
1. S1 ^W 1.K S2 K@@ ^W 1.K III.II K@@ ^W J22.2KK
2. S1 kW K.EE S2 K@@ kW K.EE III.II K@@ kW 133E.EK
I. S1 ^W @.II S2 K@@ ^W @.II III.II K@@ ^W 111.11
J. S1 kW K@@ K@@ kW K@@
K. S2 kW 3@@ III.II kW 3@@
Primjer 12 Pore*no je proi'!esi 3@@F1@@@ %& o*ro%a, %oji /e 'ado!olja!ai
slijede/a o&rani(enjaC
siro!ina S1 sadr0i 23.2S %omponene A, 22.KS %omponene 7 i 2.3S
%omponene C
siro!ina S2 sadr0i 1@.ES %omponene A, 22.2S %omponene 7 i KJ.2S
%omponene C
%omponene A $ proi'!od$ re*a *ii i'me1$ 2@ i 2KS
%omponene 7 $ proi'!od$ ne smije *ii !i)e od 2<S
%omponene C $ proi'!od$ mora *ii najmanje 11S
#ijena siro!ine S1 je 2,I@ +M po %ilo&ram$
#ijena siro!ine S2 je K,@@ +M po %ilo&ram$
I'radie najje4inij$ re#ep$r$, %oja 'ado!olja!a 'adani normai!.
151
siro!ine +omponene #ijena
+MT%&
A 7 C
S1 23.2 22.K 2.3 2.I@
S2 1@.E 22.2 KJ.2 K.@@
A ^W 2@S , A kW 2KS
7 kW 2<S
C ^W 11S
Model o&rani(enjaC
1. S1U S2^W 3@@
2. S1U S2kW 1@@@
I. @.232 S1U @.1@E S2^W @.2@ - S1U S2.
J. @.232 S1U @.1@E S2kW @.2K - S1U S2.
K. @.22K S1U @.222 S2kW @.2< - S1U S2.
E. @.@23 S1U @.KJ2 S2^W @.11 - S1U S2.
1. S1U S2^W 3@@
- S2W @ , S1W 3@@ . - S2W 3@@ , S1W @ .
2. S1U S2kW 1@@@
- S2W @ , S1W 1@@@ . - S2W 1@@@ , S1W @ .
I. @.232 S1U @.1@E S2^W @.2@ - S1U S2.
@.232 S1 F@.2@ S1 ^W @.2@ S2 F@.1@E S2 @.@32
S1 ^W @.@1J S2
S1 ^W 1.@KE S2 - S2W @ , S1W @ . - S2W 1@@ , S1W 1@K.E .
J. @.232 S1U @.1@E S2kW @.2K
-S1U S2. @.232 S1 F@.2K S1 kW @.2K
S2 F@.1@E S2 @.@I2 S1 kW @.1JJ S2
S1 kW I.E2 S2
- S2W @ , S1W @ . - S2W 1@@ , S1W IE2 .
K. @.22K S1U @.222 S2kW @.2<
- S1U S2. @.222 S1 F@.2< S2 kW @.2<
S1 F@.22K S1 @.@22 S2 kW @.@JK S1
S1 ^W @.EJ S2
- S2W @ , S1W @ . - S2W 1@@ , S1W EJ .
E. @.@23 S1U @.KJ2 S2^W @.11
- S1U S2. @.KJ2 S2 F@.11 S2 ^W @.11
S1 F@.@23 S1 @.JI2 S2 ^W @.@32 S1
S1 kW K.IK S2
- S2W @ , S1W @ . - S2W 1@@ , S1W KIK .
Model 4$n%#ije #iljaC
min 9 W 2.I@ S1 U K.@@ S2
Preposa!imo da je 9 W JEK +M
9 W 2.I@ S1 U K.@@ S2 -S1W@, S2W2I. -S1WK@, S2W@.
152
U#ramo linij$ 4$n%#ije #ilja -pra!a#. %ro' o(%e -S
1
W@, S
2
W2I. i -S
1
WK@, S
2
W@..
7$d$/i da se ra0i minim$m 4$n%#ije #ilja, po!la(imo pra!#e paralelne sa
$#ranim pra!#em i ra0imo o(%$ %oja je naj*li0a is"odi)$, a nala'i se na jednoj
od paralela i pripada s%$p$ dop$si!i" rje)enja S. U oj a(%i o(iamo S
1
i S
2
.
Gra4i%o rje)enje je pri%a'ano na Sl. 122.C
Sli%a 12K. Gra4i(%a pre'ena#ija rje)enja
O(iane !rijednosi 'a S
1
i S
2
$!rsimo $ jednad0*$ 4$n%#ije #ilja i i'ra($namo njen
minim$mC
9 W 2.I@ S1 U K.@@ S2 W 2.I@ J11 U K.@@ I32 W K<E<.I@ +M
Pro!jera rje)enjaC
S1U S2^W 3@@ J11 U I32 ^W 3@@ 3@@ ^W 3@@
S1 U S2 kW 1@@@ J11 U I32 kW 1@@@ 3@@ kW 1@@@
S1 ^W 1.@KE S2 J11 ^W 1.@KE I32 J11 ^W J1@.<3
S1 kW I.E2 S2 J11 kW I.E2 I32 J11 kW 1JIK.J1
S1 ^W @.EJ S2 J11 ^W @.EJ I32 J11 ^W 2J3.2E
S1 kW K.IK S2 J11 kW K.IK I32 J11 kW 2@31.1K
Primjer 1I. Proi'!ode se d!a proi'!oda $ ri po&ona A, 7 i C.
po&on A radi 2@ sai dne!no, po&on 21 sa dne!no, a po&on C 13 sai
dne!no.
'a pr!i proi'!od po&on$ A re*a 1 sa po oni, po&on$ 7 1 sa po oni, a
po&on$ C 2 saa po oni.
'a dr$&i proi'!od po&on$ A re*a 1.1 sa po oni, po&on$ 7 J saa po oni,
a po&on$ C 2.K sai po oni.
proi'!odnja pr!o& proi'!oda %o)a J +M po %ilo&ram$, a dr$&o& proi'!oda
E +M po %ilo&ram$
prodajna #ijena pr!o& proi'!oda je 3 +M po %ilo&ram$, a dr$&o& proi'!oda
12 +M po %ilo&ram$
minimalni plan proi'!odnje je 2 one na dan pr!o& proi'!oda i I one na
dan dr$&o& proi'!oda.
I'ra($nai opimalni plan proi'!odnje $' os!ari!anje ma%simalno& pro4ia.
POGON
M
1
M
2
+APACI6E6
A 1 1.1 2@
153
7 1 J 21
C 2 2.K 13
6ROy+OAI
J.@@ E.@@
CIJENA 3.@@ 12.@@
MIN. +OLIDINE 2 I
OP6IMALNI PLAN R R
Model o&rani(enjaC
1. 1 M1U 1.1 M2 kW 2@
2. 1 M1U J M2 kW 21
I. 2 M1U 2.K M2kW 13
J. M1^W 2
K. M2^W I
1. 1 M1U 1.1 M2kW 2@
M1 kW 2@ F1.1 M2
-M2W@, M1W2@. -M2W2, M1W1@.1.
2. 1 M1U J M2 kW 21
M1 kW 21 FJ M2
-M2W@, M1W21. -M2W2, M1W1I.
I.2 M1U 2.K M2 kW 13 2 M1 kW 13 F2.K M2
M1 kW 2 F1.2K M2
-M2W@, M1W2. -M2W2, M1WE.K.
Model 4$n%#ije #iljaC
9 W pro4i W CIJENA F6ROy+OAI
9 W -3.@@ M1 U 12.@@ M2. F-J.@@ M1 U E.@@ M2.
9 W J.@@ M1 U E.@@ M2
Preposa!imo da je
9 W 2J.@@ +M.
9 W J.@@ M1 U E.@@ M2 -M2W@, M1WE. -M1W@, M2WJ.
U#ramo $ &ra4 linij$ 4$n%#ije #ilja -pra!a# %ro' o(%e -M
2
W@, M
1
WE. i -M
1
W@,
M
2
WJ... 7$d$/i da se ra0i ma%sim$m 4$n%#ije #ilja, po!la(imo pra!#e paralelne
sa $#ranim pra!#em i ra0imo o(%$ %oja je naj$daljenija od is"odi)a, a nala'i se
na jednoj od paralela i pripada s%$p$ dop$si!i" rje)enja S. U oj a(%i o(iamo M
1
i M
2
.
Gra4i%o rje)enje je pre'enirano na Sl. 12I.
15+
Sli%a 12E. Gra4i(%a pre'ena#ija rje)enja
O(iane !rijednosi 'a M
1
i M
2
$!rsimo $ jednad0*$ 4$n%#ije #ilja i i'ra($namo
njen ma%sim$mC
9 W J.@@ M
1
U E.@@ M
2
W J.@@IK@@ U E.@@JI@@ W I23@@
Ma%simalan pro4i $' opimalno is%ori)enje po&ona je I23@@ +M, a proi'!ede se
I.K ona proi'!oda M
1
i J.I one proi'!oda M
2
.
Pro!jera rje)enjaC
1. M
1
kW 21 FJ M2 I.K kW 21 F1<.2 I.K kW I.3
2. M
1
kW 2@ F1.1 M2 I.K kW 2@ FJ.<I I.K kW 1K.2<
I. M
1
kW 2 F1.2K M2 I.K kW 2 FK.I<K I.K kW I.E2K
J. M
1
^W 2 I.K ^W 2
K. M
2
^W I I.K ^W2
Primjer 1J.Radi *olje& sa&leda!anja sanja na r0i)$ $ po&led$ pri"!a/anja
proi'!oda, 4irma A je odl$(ila pro!esi an%e$ me1$ s!ojim poro)a(ima. U $
s!r"$, odl$(ila je od!ojii 1E 2@@ +M i an&a0irai srednjo)%ol#e, s$dene i ne%e
s!oje 'aposleni%e. S!a%i /e srednjo)%ola# pro!esi 13 an%ea i *ii pla/en E@ +M,
s!a%i s$den 2K an%ea i *i /e pla/en 2@ +M, e s!a%i an&a0irani 'aposleni% I@
an%ea i *i /e pla/en 12@ +M. 9irma je odl$(ila o&rani(ii *roj an%eara na 2@.

1-a. +oli%o re*a an&a0irai srednjo)%ola#a, s$denaa i 'aposleni%a da *i se
ma%simi'irao *roj o*a!ljeni" an%eaR
2-*. +oli%o re*a an&a0irai srednjo)%ola#a, s$denaa i 'aposleni%a da *i se
ma%simi'irao *roj o*a!ljeni" an%ea, $' $!je da najmanje 2@S an%eara
*$d$ ne%i od 'aposleni%aR

Aarija*le odl$(i!anjaC

*roj an&a0irani" srednjo)%ola#a
*roj an&a0irani" s$denaa
*roj an&a0irani" 'aposleni%a

-a. CLP modelC

-1.
15-


-2.

, #ijeli *roje!i

Opimalno rje)enje -CLP.C , .

-*.Dodaje se $!je .

Opimalno rje)enje -CLP.C , .
1K. 1E. AJEy6AD+A IN6ELIG ENCIJA I SIMULACIJA
O*las !je)a(%e ineli&en#ije -ari4i#ial inelli&en#e., %ao m$lidis#iplinarna
o*las ra($nars%i" na$%a posljednji" &odina do0i!lja!a $*r'ani ra'!oj. Ia%o s$
pr!a eorijs%a isra0i!anja, 'apo(ea pedesei" &odina o!o&a !ije%a, osala *e'
'na(ajniji" pra%i(ni" re'$laa, danas se mo0e re/i da je ni' $s!ojeni" eorija ,
e"ni%a i alaa proise%li" $ o!oj o*lasi, prona)lo s!oj$ pra%i(n$ i
%omer#ijaln$ primjen$. S jedne srane, o se mo0e pripisai ra'!oj$ ra($nars%e
e"ni%e i pad$ #ijena "ard!era, a s dr$&e srane, promenjenom e0i)$
isra0i!anja $ samoj o*lasi !je)a(%e ineli&en#ije , sa na&las%om na
primenjena isra0i!anja.Jedan od dra&o#jeni" i nesporni" doprinosa !je)a(%e
ineli&en#ije 5le0i 5 $ ome da ona mo0e da pomo&ne $ spre(a!anj$ &$*i%a
sr$(no& 'nanja %oje predsa!lja najdra&o#jeniji %apial s!a%o& dr$)!a
.E!ol$#ioni p$e!i !je)a(%e ineli&en#ije i sim$la#ije po(eli s$ 'na(ajnije da
%on!er&iraj$ e% $ posljednjoj de%adi d!adeseo& !ije%a, ia%o s$ isra0i!anja $
o*je o*lasi 'apo(ea 'nano ranije . Aje)a(%a ineli&en#ija proise%la je i'
isra0i!anja $ o*lasi %o&nii!ne psi"olo&ije i maemai(%e lo&i%e, (ije je
osno!no e0i)e *ilo na o*ja)njenj$ rada lj$ds%o& mo'&a i i'radi al&oriama
op)e namjene 'a rje)a!anje ra'li(ii" pro*lema. S dr$&e srane, sim$la#ija je
nasala i' pore*e da se s"!ai i pro$(i pona)anje slo0eni", dinami(%i" sisema
i' realno& o%r$0enja. Ia%o se, na pr!i po&led, osno!ni predme i'$(a!anja
ra'li%$je $ o!e d!ije dis#ipline, posoje prepleanja ideja i sli(nosi %oje s$
moi!irale isra0i!a(e i' o*je o*lasi na $'ajamn$ %om$ni%a#ij$. Ba il$sra#ij$
spomenimo (injeni#$ da s$ se%#ije 'a !je)a(%$ ineli&en#ij$ posale sasa!ni
dio s!a%e !e/e %on4eren#ije i' o*lasi sim$la#ije od 123K. &odine, a da je *roj
rado!a $ a%!im se%#ijama i'me1$ 123K. i 123E. &odine 'a*ilje0io ras od
1K@S. Pr!a samosalna %on4eren#ija $ E!ropi 5Aje)a(%a ineli&en#ija i
sim$la#ija 5 odr0ana je a%o1er 123K. &odine -+er#"o44s, Aanseen%i se and
Bei&ler, 123E.. U o*lasi !je)a(%e ineli&en#ije -AI., Na#ionalna %on4eren#ija 'a
!je)a(%$ ineli&en#ij$ odr0ana 123E. &odine $%lj$(ila je pr!i Qor%s"op na
em$ 5Aje)a(%a ineli&en#ija i sim$la#ija5. Ra'maraj$/i mo&$/i iner4ejs i
moi!a#ij$ 'a po!e'i!anje !je)a(%e inele&en#ije i sim$la#ije, po/i /emo od
pojma 5!je)a(%a ineli&en#ija 5. Aje)a(%a ineli&en#ija je na$(na dis#iplina
pos!e/ena 5opremanj$5 ra($nara inele%$alnim sposo*nosima %ao )o s$
opa0anje, re'ono!anje i $(enje . Pioniri $ o!oj o*lasi, 7arr i 9ei&en*a$m
de4ini)$ !je)a(%$ ineli&en#ij$ %ao 5dio ra($nars%i" na$%a %oji se *a!i
di'ajniranjem i i'&radnjom ineli&enni" ra($nars%i" sisema, j. sisema %oji
15,
po%a'$j$ %ara%erisi%e %oje po!e'$jemo sa ineli&en#ijom $ lj$ds%om
pona)anj$ F ra'$mije!anje je'i%a, $(enje, s"!aanje ili re'ono!anje, rje)a!anje
pro*lema, id .5 -7ar r i 9ei &en*a$m, 1231.. Na pr!i po&led , mo&lo *i se re/i
da na!edena de4ini#ija ne $sposa!lja ni%a%a! odnos i'me1$ sim$la#ije i
!je)a(%e ineli&en#ije . Me1$im , isra0i!a(i i pra%i(ari $ o*je na$(ne
dis#ipline s$sre/$ se sa sli(nim pro*lemima prili%om modeliranja slo0eni"
sisema, naro(io $ sl$(aje!ima delimi(no& po'na!anja i ra'$mije!anja
sisema. Rje)enja do %oji" se dola'ilo ne'a!isno $ o*je dis#ipline , (eso s$ se
pre%lapala %on#ep$alno ia%o ne i erminolo)%i . Na primjer , (eso %ori)ena
)ema 'a predsa!ljanje 'nanja $ *a'ama 'nanja , I4F6"en pra!ilo , nali%$je
meodi %oja se $ sim$la#iji %orisi 'a esiranje promjena sanja . S!a%a%o ,
osno!ni ra'lo& me1$so*no& inereso!anja je aj )o s!a%a od o!i" dis#iplina
ima s!oje spe#i4i(ne prednosi %oje mo&$ *ii %omplemenarne , pa se Rje)enja
, alai , e"ni%e i meode i' jedne dis#ipline mo&$ sa $spje"om primijenii $
dr$&oj. S!e o!o je $i#alo da posljednji" &odina na&lo porase inereso!anje 'a
po!e'i!anje sim$la#ije i !je)a(%e ineli&en#ije ia%o se moi!i po!e'i!anja
me1$so*no ra'li%$j$. S jedne srane, isra0i!a(i !je)a(%a inele&en#ija
prepo'nali s$ !a0nos sim$la#ije. Na primjer, Camp*ell $ s!om rad$
%omenari)e pro&ramiranje na !i)em ni!o$ $ !je)a(%a inele&en#ija na
sljede/i na(in C 5Oni %oji se *a!e o*je%no F orijeniranim pro&ramiranjem $
!je)a(%a inele&en#ija o%ri!aj$ da s$ odre1ene e"ni%e i la%o/a sa %ojom i" je
mo&$/e %orisii , na primjer , naslje1i!anje oso*ina , !e/ ra'!ijene i
implemenirane od srane di'ajnera sim$la#ioni" je'i%a 5. S dr$&e srane,
$o(eno je da !eli%i pro&rams%i proje%i $ !je)a(%a inele&en#ija 5posjed$j$
ne%e %omponene pris$pa maemai(%o& modeliranja, %ao $ sim$la#iji, ali i
dr$&e, -+er#"o44s, Aanseen%ise and Bei&ler, 123E.. U o*lasi !je)a(%e
ineli&en#ije -AI ., Na#ionalna %on4eren#ija 'a !je)a(%$ ineli&en#ij$ odr0ana
123E. &odine $%lj$(ila je pr!i Qor%s"op na em$ 5Aje)a(%a ineli&en#ija i
sim$la#ija 5. Ra'maraj$/i mo&$/i iner4ejs i moi!a#ij$ 'a po!e'i!anje AI i
sim$la#ije , po/i /emo od pojma 5!je)a(%a ineli&en#ija 5. Aje)a(%a
ineli&en#ija je na$(na dis#iplina pos!e/ena 5opremanj$ 5 ra($nara
inele%$alnim sposo*nosima %ao )o s$ opa0anje , re'ono!anje i $(enje .
Pioniri $ o!oj o*lasi, 7arr i 9ei&en*a$m de4ini)$ !je)a(%$ ineli&en#ij$ %ao
5dio ra($nars%i" na$%a %oji se *a!i di'ajniranjem i i'&radnjom ineli&enni"
ra($nars%i" sisema, j . sisema %oji po%a'$j$ %ara%erisi%e %oje po!e'$jemo
sa ineli&en#ijom $ lj$ds%om pona)anj$ F ra'$mije!anje je'i%a , $(enje ,
s"!aanje ili re'ono!anje, rje)a!anje pro*lema, id.5 -7arr i 9ei &en*a$m,
1231.. Na pr!i po&led, mo&lo *i se re/i da na!edena de4ini#ija ne $sposa!lja
ni%a%a! odnos i'me1$ sim$la#ije i !je)a(%e ineli&en#ije. Me1$im, isra0i!a(i i
pra%i(ari $ o*je na$(ne dis#ipline s$sre/$ se sa sli(nim pro*lemima prili%om
modeliranja slo0eni" sisema, naro(io $ sl$(aje!ima delimi(no& po'na!anja i
ra'$mije!anja sisema. Rje)enja do %oji" se dola'ilo ne'a!isno $ o*je
dis#ipline, (eso s$ se pre%lapala %on#ep$alno ia%o ne i erminolo)%i. Na
primjer, (eso %ori)ena )ema 'a predsa!ljanje 'nanja $ *a'ama 'nanja, I4F
6"en pra!ilo, nali%$je meodi %oja se $ sim$la#iji %orisi 'a esiranje promjena
sanja. S!a%a%o, osno!ni ra'lo& me1$so*no& inereso!anja je aj )o s!a%a od
o!i" dis#iplina ima s!oje spe#i4i(ne prednosi %oje mo&$ *ii %omplemenarne,
pa se Rje)enja , alai , e"ni%e i meode i' jedne dis#ipline mo&$ sa $spje"om
primenii $ dr$&oj. S!e o!o je $i#alo da posljednji" &odina na&lo porase
inereso!anje 'a po!e'i!anje sim$la#ije i !je)a(%e ineli&en#ije ia%o se moi!i
po!e'i!anja me1$so*no ra'li%$j$. S jedne srane, isra0i!a(i !je)a(%a
inele&en#ija prepo'nali s$ !a0nos sim$la#ije . Na primjer, Camp*ell $ s!om
rad$ %omenari)e pro&ramiranje na !i)em ni!o$ $ !je)a(%a inele&en#ija na
sljede/i na(inC 5Oni %oji se *a!e o*je%no F orijeniranim pro&ramiranjem $
155
!je)a(%a inele&en#ija o%ri!aj$ da s$ odre1ene e"ni%e i la%o/a sa %ojom i" je
mo&$/e %orisii, na primjer, nasle1i!anje oso*ina, !e/ ra'!ijene i
implemenirane od srane di'ajnera sim$la#ioni" je'i%a 5. S dr$&e srane,
$o(eno je da !eli%i pro&rams%i proje%i $ AI 5posjed$j$ ne%e %omponene
pris$pa maemai(%o& modeliranja , %ao $ sim$la#iji , ali i dr$&e i($
$'imanja $'ora%a , arimei(%i" i po(eni" $slo!a i sl . Generaor pro&rama
ada a$omas%i pi)e sim$la#ioni model %orise/i se pri ome raspolo0i!im
ra($nars%im res$rsima i so4!ers%im podsisemima . Pod %onrolom
analii(ara , model se sar$je i do*ija se i'la' . Do*ijeni i'la' se mo0e poom
%orisii 'a ispra!%e na lo&i(%om model$ i ra($nars%om pro&ram$ -$%oli%o ISPG
nije do!oljno po$'dan .. Ba pri%a'i!anje dinami%e pona)anja sim$la#iono&
modela (eso se %orisi ra($nars%a &ra4i%a. Pro#es i'&radnje sim$la#iono&
modela -prema CASM. pri%a'an je Sl. 12J
Sli%a 12<. Pro#es i'&radnje sim$la#iono& modela -prema CASM.
Anali'iraj$/i pre"odno opisani pos$pa%, name/e se pianje da li se mo&$ $o(ii
elemeni !je)a(%e ineli&en#ije i da li ona mo0e *ii od pomo/i $ opisanom
pro#es$ sim$la#ije Pod preposa!%om da na!edeni pro#es 4$n%#ioni)e na
'ado!olja!aj$/i na(in , mo0e se 'apa'ii da s$ preosale samo d!ije a%i!nosi
%oje i dalje 'a"ije!aj$ inen'i!an lj$ds%i rad , a o s$ C 4orm$liranje pro*lema i
anali'a re'$laa sim$la#ije. O!e a%i!nosi predsa!ljaj$ 5ineli&enne5 doprinose
analii(ara i on e0i da i" $ )o !e/oj mjeri po*olj)a sops!enim is%$s!om .
Upra!o $ om dijel$ sim$la#iono& pro#esa mo&$/e je $!esi elemene !je)a(%e
ineli&en#ije . 9orm$liranje pro*lema sa sli%e !r)i se pomo/$ so4!era 'a
!je)a(%a inele&en#ija %oji poma0e analii(ar$ da $' pomo/ %lijena ade%!ano
4orm$li)e pro*lem . Sr$(nos analii(ara mo0e se a%o1e 5($!ai 5 i $ anali'aor$
156
i'la'a , %ao pomo/ pri odl$(i!anj$ o ome na %oji na(in $ma(ii re'$lae
sim$la#ije . Osim o&a , mo&$/e je %orisii i *a'$ podaa%a o lo&i(%om model$
radi *olje do%$meno!anosi sim$la#iono& modela. +oris od po!e'i!anja
!je)a(%a inele&en#ija i sim$la#ije $o(ili s$ i mno&i dr$&i a$ori e se $ sr$(noj
liera$ri ja!lja s!e !i)e rado!a %oji po!e'$j$ o!e d!ije dis#ipline . Isra0i!a(i $
o*lasi sim$la#ije do)li s$ do 'a%lj$(%a da sim$la#ioni so4!er 5pai 5 od odre1eni"
sla*osi C %orisni#i s$ 'a"ije!ali 'nano realisi(nije modele , ra0ili s$ se *olji
iner4ejsi 'a spre&$ sa %orisni#ima , a pose*no *olja podr)%a 'a %orisni%e sa malo
ili *e' is%$s!a , %ao i !e/a pomo/ %od 5i'!la(enja 5 in4orma#ija i' !eli%i" %oli(ina
raspolo0i!i" podaa%a. U o*lasi !je)a(%a inele&en#ija , isra0i!a(i s$ do)li do
'a%lj$(a%a da mno&i nji"o!i pro&rami 5padaj$ $ !od$ 5 %ada se s$o(e sa
pro*lemima i' realno& s!ea . Oni s$ a%o1er imali pro*lema pri re'ono!anj$ o
4enomenima %oji se mijenjaj$ $ !rjemen$ , %ao i %od pred!i1anja pona)anja
slo0eni" so"asi(%i" sisema . S!e o!o je $i#alo da $ posljednje !rijeme ra'!ojni
p$e!i o!e d!ije na$(ne dis#ipline s!e *r0e %on!er&iraj$ . I'&radnja i %ori)enje
sim$la#ioni" modela je slo0en posao %oji 'a"e!a e%speri'$ i' domena ra'ni"
eorijs%i" podr$(ja , $%lj$($j$/i saisi%$ , sisems%$ anali'$ , ra($nars!o ,
n$meri(%$ maemai%$ %ao i podr$(je %ome pripada sisem %oji se modelira . U
om posl$ is%$s!o , pred!i1anje i snala0lji!os mo&$ da i&raj$ 'na(ajn$ $lo&$ ,
(ime se $ s!a%om %ora%$ sim$la#iono& pro#esa s!ara mo&$/nos 'a asisen#ij$
e%sperni" sisema ili dr$&i" apli%a#ija i' domena !je)a(%e ineli&en#ije .
1K. 1E.Pisorijs%i ra'!oj !je)a(%e ineli&en#ije.
Aje)a(%a ineli&en#ija %ao na$(na dis#iplina nasaje 'a"!alj$j$/i spoj$
ra($nars%e e"ni%e sa po%$)ajima na$(ni%a da do%$(e (o!je(j$ ineli&en#ij$
p$em njene 4ormali'a#ije i em$la#ije . 6a%o je s!orena o!a m$lidis#iplinarna
o*las %oja jo) e!ol$ira, a o%$plja 'nanja i' ra'li(ii" &rana, %ao )o s$ C
ra($nars!o , maemai%a, lo&i%a, lin&!isi%a, psi"olo&ija, 4ilo'o4ija, %i*ernei%a
i dr$&e . +orijeni !je)a(%e ineli&en#ije dairaj$ jo) i' pr!i" dana ra'!oja
ra($nars%i" ma)ina. Godine 13JI, Ada A$&$sa 78ron, %/er%a pjesni%a Lord
78ronFa i po%ro!ielj C"arles 7a**a&eFa posa!ila je pianje 5mo0e li 7a**a&eF
o!a analii(%a ma)ina, pr!a pro&rami*ilna ra($nars%a ma)ina na s!e$, da
misli R5 Njoj $ (as , Minisars!o od*rane SAD , na'!alo je s!oj sandardni
pro&rams%i je'i% ADA . Ne d$&o 'aim pr!i isra0i!a(i po%$)ali s$ da se *a!e
pro*lemima ipa p$''les, i&ranjem )a"a i pre!o1enjem jedno& je'i%a na dr$&i
-7arr, 9ei&en*a$m and Co"en, 1231, 1232. ia%o se ada a%!i po%$)aji nis$
na'i!ali 5!je)a(%a ineli&en#ija 5.6o%om Dr$&o& s!jes%o& raa, Nor*er Qiner
i Jo"n Ne$mann po!e'ali s$ prin#ipe %i*ernei%e sa reali'a#ijom slo0eni"
odl$%a i %onrolnim 4$n%#ijama na ma)inama. Pre%reni#a $ ra'!oj$ !je)a(%e
ineli&en#ije nasaje 12KE. &odine %ada je odr0ana ($!ena Darmo$"Fs%a
%on4eren#ija i o!a dis#iplina posala 'ase*no polje isra0i!anja ra($nars%i"
na$%a sa na&las%om na neal&oriams%om %ara%er$ ineli&enne lj$ds%e
a%i!nosi. Osno!$ dosada)nji" isra0i!anja $ o*lasi !je)a(%a inele&en#ija
predsa!lja sisem 4i'i(%i" sim*ola %oji s$ posa!ili NeLell i Simon. +a%o je
nepo'na!anje mo0dani" pro#esa (o!je%a posalo primarni o&rani(a!aj$/i
4a%or $ ra'!oj$ !je)a(%a inele&en#ija, re)enje je prona1eno $ ideji da se
(o!je%o! inele%, odnosno pro#es ra'mi)ljanja, sim$lira na ni0em ni!o$
slo0enosi sr$%$re, da%le sa manje dealja . NeLell i Simon s$ $!eli sisem
4i'i(%i" sim*ola %ojima se sim$lira (o!je%o! misaoni apara, a sam misaoni
pro#es predsa!ljen je %ao manip$la#ija 4i'i(%im sim*olima. Dosada)nja
is%$s!a &o!ore $ prilo& o!oj "ipoe'i, mada je mo&$/e da /e se !rjemenom
po%a'ai da je ona samo djelomi(no a(na. Pr!o*ino smarana 'a 5na$%$ o
157
meodama osposo*lja!anja ra($nara 'a !r)enje 'adaa%a i pos$pa%a %oji se
o*i(no smaraj$ ineli&ennim %ada s$ i'!o1eni od srane lj$di 5, na&lasa% je
ispr!a *io na i'nala0enj$ op)i" na(ela ineli&en#ije i nji"o!om $&ra1i!anj$ $
$ni!er'alne pro&rame 'a rje)a!anje s!i" !rsa pro*lema . U po(e%$, !r)eni s$
po%$)aji da se prona1$ al&orimi %oji *i opona)ali lj$ds%$ ineli&en#ij$,
rje)a!aj$/i pro*leme *e' !e/e pris$nosi a priori in4orma#ija . U o!om
ra'do*lj$ se poja!lj$j$ %lasi(ni !je)a(%a inele&en#ija proje%i PPS, EPAM
-9ei&en*a$m, 12EI., pop$larno je a$omas%o do%a'i!anje eorema,
a$omas%o pre!o1enje prirodni" je'i%a i sli(no. Po%a'alo se, me1$im, da je
o!a%a! prila' pre!i)e am*i#io'an i nerealan. Na malom s%$p$
pojednosa!ljeni" pro*lema , o!i s$ pro&rami da!ali do*re re'$lae, ali
)irenjem o&a s%$pa i doda!anjem realniji" si$a#ija, nji"o!a e4i%asnos je
na&lo padala, *$d$/i da je slo0enos pro*lema e%sponen#ijalno rasla. U daljoj
4a'i , po(e%om sedamdesei" &odina , nap$)a se pola%o ideja o*a!e'no&
sim$liranja (o!je(ji" misaoni" -%o&nii!ni" . pro#esa i ide se na ra($nars%i
po&odn$ 4ormali'a#ij$ , odnosno sandardi'a#ij$ prila'a ra'nim pro*lemima, sa
na&las%om na idejama predsa!ljanja i prera0i!anja. U om ra'do*lj$ se
poja!lj$j$ sisemi sa manjim preen'ijama od raniji", ali (iji impresi!ni re'$lai
opadaj$ pri nap$)anj$ !je)a(%i sro&o ome1eni" domena ra'maranja . Ni'
po'nai" proje%aa %ara%eri)e o!aj period. Aino&rado! SPRDLU -Qi no&r ad,
12<2. je na primjer, isa%ao ne%e osno!ne prin#ipe $ ra'$mije!anj$ prirodni"
je'i%a i demonsrirao ne%e od prednosi '!. pro#ed$ralno& predsa!ljanja
'nanja. Qal'Fo! pro&ram 'a ra'$mije!anje #re0a -Qal', 12<K. daje, 'a
%onsr$%#ij$ odre1eno& s%$pa ro&ljasi" &eomerijs%i" ijela predsa!ljen$
!idlji!im o*risima i i!i#ama, od&o!araj$/i opis pris$ni" elemenaa. Me1$im ,
pred!i1ena &enerali'a#ija s!i" o!i" sisema na pro*leme )ire od pr!o*ino
'adai" je $!ije% naila'ila na nepremosi!e e)%o/e. +ona(no, %rajem <@Fi"
&odina je pre!ladalo mi)ljenje da 'a pra%i(ne re'$lae, sami po se*i slo0eni
me"ani'mi $pra!ljanja i prera0i!anja i 4ormali'a#ije predsa!ljanja nis$
do!oljni i da je 'a ne%$ 'ada$ pro*lemai%$, !je)a(%a inele&en#ija pro&rame
pore*no sna*djei e%spli#inim i e%sen'i!nim 'nanjem i' dae o*lasi .
Iso!rjemeno se s!orio ineres i 'a pra%i(n$ primjen$ proi'!oda isra0i!anja
!je)a(%a inele&en#ija i samim im 'apo(eo period inen'i!nije %omer#ijalne
primjene .
1K. 1E.Osno!ni %on#epi !je)a(%e ineli&en#ije
U dosada)njem ra'!oj$ o!e dis#ipline , pojam !je)a(%a ineli&en#ija i'a'i!ao
je mno&e raspra!e me1$ na$(ni#ima , isra0i!a(ima, ra($nars%im sr$(nja#ima
ali i me1$ 4$$risima %oji s$ se *a!ili njenim pro$(a!anjem. Ne%i posmara(i
!rdili s$ (a% da s!ar %ao )o je !je)a(%a inele&en#ija i ne posoji . U%oli%o je
ne)o !je)a(%o , &o!orili *i, ada nije ineli&enno. Dr$&i s$ ospora!ali o!a%!a
sano!i)a i po%$)a!ali s$ da daj$ *li0a odre1enja pojma !je)a(%a
inele&en#ija . U Ari4i#ial Inelli&en#e and E:per S8sems So$r#e*oo% -P$n,
123E. !je)a(%a inele&en#ija se reira %ao 5o*las %oja se *a!i i'nala0enjem
ra($nars%i" pro&rama %oji re*a da $(ine ra($nare pamenijim 5. So&a se
5isra0i!anje $ !je)a(%oj ineli&en#iji 4o%$sira na ra'!oj ra($nars%i" pris$pa
ineli&ennom pona)anj$ 5, pri (em$ s$ na&la)ena d!a #ilja C 5da se ma)ine
$(ine %orisnijim i da se s"!ai ineli&en#ija.5 O!a%!a polemi(%a ra'mi)ljanja
do!ela s$ do si$a#ije da je pre#i'no ra'&rani(a!anje o!o& pojma !eoma
e)%o . Da% ni po'nai roomni prir$(ni% i' !je)a(%a inele&en#ija -7arr,
9ei&en*a$m and Co"en, 1231, 1232. ne i'd!aja i ne o*ra1$je pose*no o!aj
pojam . So&a , moramo se 'ado!oljii empirijs%im de4inisanjem, odnosno
160
pronala0enjem 'ajedni(%o& $ sisemima -pro&ramima . %oji spadaj$ $ domen
!je)a(%a inele&en#ija -Qidman i Loparo, 1232.C
1. Sim*oli(%o $mjeso n$meri(%o& i'ra($na!anja .
Osno!na %ara%erisi%a po %ojoj se pra!i ra'li%a i'me1$ meoda !je)a(%a
inele&en#ija i n$meri(%i" meoda jese da je *a'i(na jedini#a i'ra($na!anja $
!je)a(%a inele&en#ija sim*ol, a ne *roj. Nara!no, sama o!a (injeni#a nije
do!oljna da *i se ra'li%o!ali pro&rami !je)a(%a inele&en#ija. Dr$&e %lase
pro&rama %ao )o s$ pre!odio#i ili sisemi 'a prera0i!anja *a'a podaa%a,
a%o1er o*ra1$j$ sim*ole , ali se reiraj$ %ao !je)a(%a inele&en#ija pro&rami.
S dr$&e srane, ne$rons%e mre0e, 'a %oje se naj(e)/e smara da s$ dio
!je)a(%a inele&en#ija, 'a!ise od sri%ni" n$meri(%i" i'ra($na!anja pri
pri%$pljanj$ i %ori)enj$ 'nanja .
2. Neal&oriams%i pris$p rje)a!anj$ pro*lema .
Dr$&a %ara%erisi%a !je)a(%a inele&en#ija pro&rama je a da se sr$%$ra
pro&rama ne i'ra0a!a e%spli#ino al&orimom F se%!en#om %ora%a %oje
pro&ram i'!r)a!a pri rje)a!anj$ odre1eno& pro*lema . +lasi(ni. pro&rami
$o*i(ajeno slede do*ro de4inirane al&orime %oji a(no spe#i4i#iraj$ %a%o se na
osno!$ $la'ni" !arija*li mo&$ do*ii i'la'ne !eli(ine -pro#ed$ralno
pro&ramiranje.. +od pro&rama !je)a(%a inele&en#ija , ni' %ora%a %oje
pro&ram prai i i'!r)a!a 'a!isi od %on%reno& pro*lema %oji se rje)a!a =
pro&ram odre1$je %a%o oda*rai se%!en#$ %ora%a %oji !ode %a re)enj$
pro*lema -de%larai!no pro&ramiranje .. Na najni0em ni!o$ posmaranja ,
nara!no , i !je)a(%a inele&en#ija pro&rami se mo&$ reirai %ao pro#ed$ralni
po)o se *e'$slo!no pre!ode i i'!r)a!aj$ %ao *inarni %od . I' o!e perspe%i!e ,
mo0e se polemisai o ome da de%larai!na priroda pro&rama i' o*lasi
!je)a(%a inele&en#ija le0i $ ni!o$ %oji %orisni% oda*ere 'a posmaranje
prili%om implemena#ije pro&rama. Me1$im, o!dje /emo smarai da s$ AI
pro&rami oni %oji se implemeniraj$ %ori)enjem e"ni%a 'a rje)a!anje
pro*lema , 'a %oje se &eneralno smara da s$ de%larai!ne .
I. Ba%lj$(i!anje 'asno!ano na 'nanj$ .
6re/a %ara%erisi%a !je)a(%a inele&en#ija pro&rama je a da oni $%lj$($j$
(injeni#e i rela#ije o dijel$ realno& s!ea ili 5domena 'nanja 5 $ %ome
4$n%#ioni)$ . Ba ra'li%$ od %lasi(ni" pro&rama 'a pose*ne namjene, %ao )o je
na primjer pro&ram 'a %nji&o!ods!o, !je)a(%a inele&en#ija pro&rami mo&$
da pra!e ra'li%$ i'me1$ re'ono!anja -me"ani'ma 'a%lj$(i!anja . i posoje/e&
'nanja -*a'a 'nanja.. +a%o je *a'a 'nanja e%spli#ina i i'd!ojena od
me"ani'ma 'a%lj$(i!anja, pro&ram mo0e da 5ra'mi)lja 5 o s!om sops!enom
'nanj$ %ao o $la'nim poda#ima .
J. Primjenlji!os %od lo)e sr$%$rirani" pro*lema i podaa%a .
De!ra %ara%erisi%a !je)a(%a inele&en#ija pro&rama odnosi se na nji"o!$
e4i%asnos $ rad$ sa lo)e sr$%$riranim pro*lemima. +od a%!i" pro*lema,
%lasi(ni pro&rami s$ $&la!nom neprimjenlji!i Pro*lem se reira %ao lo)e
sr$%$riran $%oli%o se al&oriam 'a nje&o!o rje)a!anje ne mo0e i'ra'ii
e%spli#ino ili $%oli%o s$ neop"odni poda#i ne%ompleni, odnosno nepre#i'no
spe#i4i#irani . U 6a*. 23. s$mirane s$ osno!ne ra'li%e i'me1$ pris$pa !je)a(%e
ineli&en#ije i %on!en#ionalno& 123E..
6a*ela I@. Ra'li%e !je)a(% inele&en#ije i %on!en#ionalno& pro&ramiranja
Aje)a(%a ineli&en#ija +on!en#ionalno pro&ramiranje
Pree0no sim*oli(%a o*rada Pree0no n$meri(%a o*rada
Pe$risi(%o prera0i!anje Al&orimi
161
Upra!lja(%e sr$%$re naj(e)/e i'd!ojene
od 'nanja
In4orma#ije i $pra!ljanje ine&rirani
'ajedno
Jednosa!no modi4i#iranje a0$riranje i
pro)iri!anje
6e)%o modi4i#iranje
6oleri)$ se po&re)ni od&o!ori Neop"odni s$ a(ni od&o!ori
1K. 1E.Osno!ni elemeni !je)a(%e ineli&en#ije
Elemeni !je)a(%e ineli&en#ije mo&$ se predsa!ii %ao ine&rirani %r$& na Sl.
12K,
Sli%a 123. Elemeni !je)a(%e ineli&en#ije
U sredini se nala'e osno!ni elemeni i' %oji" s$ %ompono!ane apli%a#ije
pri%a'ane na spoljnom prsen$ -P$n,
123E..
1K.J. @. Pe$risi(%o prera0i!anje
Posmaraj$/i na pre"odnoj sli#i %!adran o'na(en %ao "e$risi(%o prera0i!anje ,
mo0emo reirai rje)a!anje pro*lema $ !je)a(%a inele&en#ija %ao i'*or i'me1$
alernai!ni" Rje)enja . Prema ome , mo&$/e je predsa!ii prosor re'$l$j$/i"
sanja %ao "ijerar"ijs%$ sr$%$r$ %oj$ na'i!amo piramida ili dr!o . Re'$l$j$/i p$
!odi od po(eno& sanja -(!or F%oren ., pre%o ra'li(ii" &rana dr!ea i 'a!r)a!a se
$ ne%om (!or$ %oji se na'i!a 5#iljni (!or 5. +od slo0eni" i o*imni" pro*lema ,
o(i&ledno je da *i #ranje o!a%!o& dr!ea %oje *i o*$"!ailo s!e mo&$/e p$e!e i
i'nala0enje naj*olje& Rje)enja na aj na(in, predsa!ljalo e0a% ili $'al$dan posao.
So&a , dr!o je naj(e)/e impli#ino, odnosno ra($nar &eneri)e &rane i (!oro!e
prili%om ra0enja Rje)enja. +od %rajnje jednosa!ni" pro*lema , ispra!an ali
!rjemens%i d$&a(a% pris$p o*$"!aao *i i'nala0enje od&o!araj$/e )eme
prera0i!anja %oja *i se poom sledila s!e do %ona(no& Rje)enja . +on!en#ionalno
pro&ramiranje primjenj$je a%a! pris$p &dje s$ po'nai s!i %ora#i i elemeni $
pro*lem$. Nara!no, o!o o&rani(a!a domen %on!en#ionalno& i'ra($na!anja na
pro*leme %oji se mo&$ do dealja anali'irai. U pro*lemima %ojima se *a!i
!je)a(%a inele&en#ija, a oni s$ naj(e)/e o*imni i slo0enije s$ prirode , (eso se
162
%orisi "e$risi%a -sisem pra!ila Fprije(i#a . %oja omo&$/a!a da se pola'ni
pro*lem o&rani(i na 5ra'$mn$ 5 !eli(in$ . Prema ome , "e$risi(%e meode imaj$
'a #ilj da o&rani(e prosor sanja Rje)enja , %orise/i in4orma#ije o prirodi i
sr$%$ri posmarano& pro*lema. Pe$risi(%o prera0i!anje jedan je od osno!ni"
doprinosa !je)a(%e ineli&en#ije rje)a!anj$ pro*lema . Po s!ojoj prirodi ,
"e$risi%a mo0e da do!ede do &re)a%a. Ona ne &aran$je $!ije% da /e od&o!or
*ii ispra!an, ali se njenom primjenom po!e/a!a !ero!ano/a i'nala0enja
$pore*lji!o& od&o!ora .
K.J. @ Predsa!ljanje 'nanja
Po s!ojoj prirodi , 'nanje je slo0enije i !rednije od in4orma#ije. 6ermin 'nanje
naj(e)/e se odnosi na s%$p in4orma#ija o spe#i4i(nom podr$(j$ posmaranja , %oje
s$ sr$%$iranane na na(in da %ao a%!e mo&$ da *$d$ %orisne . Ba ra'li%$ od
podaa%a , %oji s$ pasi!ni, 'a 'nanje %a0emo da je a%i!no . +ada 'a ne%o&a
%a0emo da posjed$je mno&o 'nanja o ne(em$ , o ne 'na(i samo da on 5($!a 5
mno)!o (injeni#a, !e/ i da mo0e da %orisi e in4orma#ije 'a anali'$ pro*lema i
dono)enje odl$%a. S!r"a predsa!ljanja 'nanja je da se ono or&ani'$je $ a%!$
4orm$ da !je)a(%a inele&en#ija pro&ram mo0e dire%no da &a %orisi $ pro#es$
odl$(i!anja, planiranj$, prepo'na!anj$ o*je%aa i si$a#ija, i'!o1enj$ 'a%lj$(a%a i
podr0a!anj$ osali" %o&nii!ni" 4$n%#ija . So&a je predsa!ljanje 'nanja %lj$(no
pianje %od e%sperni" sisema , prepo'na!anja li%o!a i prepo'na!anja prirodni"
je'i%a. yeme 'a predsa!ljanje 'nanja dijelimo na de%larai!ne i pro#ed$ralne.
De%larai!ne se odnose na predsa!ljanje (injeni#a i !rdnji , do% se pro#ed$ralne
odnose na a%#ije %oje re*a pred$'ei. De%larai!ne )eme o*$"!a/aj$ rela#ione
-semani(%e mre0e . )eme i lo&i(%e )eme .
1K.J. @. Lo&i(%o 'a%lj$(i!anje
Lo&i(%o 'a%lj$(i!anje F dono)enje 'a%lj$(a%a na osno!$ lo&i%e , $o*i(ajeno se
spro!odi 5do%a'i!anjem eorema5. Najpop$larniji meod 'a a$omas%o
do%a'i!anje eorema je pro#ed$ra re'ol$#ije -ra'la&anja .. 6o je op)i a$omas%i
meod 'a odre1i!anje da li eorema -"ipoe'a F'a%lj$(a% . proi'la'i i'
posa!ljeno& s%$pa premisa -a%sioma .. Pr!o se, %ori)enjem sandardni"
ideniea ori&inalne premise , $ 4orm$ re(eni#e sa!ljaj$ 'a%lj$(#i %oji se
pro!jera!aj$ -po!r1$j$ .. Poom se ne&ira 'a%lj$(a% %oji se pro!jera!a . Sledi
a$omas%o i'!o1enje no!i" re(eni#a %ori)enjem re'ol$#ije i dr$&i" pro#ed$ra.
U%oli%o se do1e do %onradi%#ije , eorema je do%a'ana. Meoda re'ol$#ije nije
po&odna %od slo0eni" pro*lema po)o prosor prera0i!anja &eneriran na o!aj
na(in rase e%sponen#ijalno sa *rojem 4orm$la %oje se %orise 'a opis pro*lema .
Posoje i dr$&i pris$pi do%a'i!anj$ eorema i rje)a!anj$ pro*lema -P$n , 123E.
%oji pre!a'ila'e o%!ire o!o&a i'la&anja e ne/e *ii ra'marani .
1K. 1E.Je'i#i i alai !je)a(%e ineli&en#ije
Aje)a(%a ineli&en#ija je nasala %ao e%sperimenalna na$%a sa #iljem da ra'!ije
ra($nars%e pro&rame %oji *i opona)ali ineli&enno -lj$ds%o . pona)anje . O!o se
po%a'alo %ao !eoma e0a% posao %oji je 'a"ije!ao naj*olje pro&rams%e alae .
Jedan od pro*lema %oji je $i#ao na %ara%erisi%e je'i%a !je)a(%a inele&en#ija
*io je neop"odnos dinami(%e alo%a#ije memorije, 'a ra'li%$ od sai(%e alo%a#ije
%oj$ s$ primjenji!ali doada)nji je'i#i 'a %on!en#ionalno pro&ramiranje . Dr$&i ,
mo0da 'na(ajniji aspe% %oji je $i#ao na pro4iliranje pose*ni" !je)a(%a
inele&en#ija alaa i je'i%a , o&ledao se $ nepred!idi!osi sr$%$ra i 4ormi %oje *i
163
do*ijali poda#i o%om i'!r)enja ne%o& pro&rama. Na %ara%erisi%e !je)a(%a
inele&en#ija je'i%a $i#ala je i (injeni#a da s$
isra0i!a(i $ o*lasi !je)a(%a inele&en#ija $!rdili da re%$r'i!no i'!r)a!anje
pro&rama 'na(ajno pojednosa!lj$je pisanje samo& pro&rama . So&a s$ je'i#i i
alai !je)a(%a inele&en#ija morali da pr$0e podr)%$ re%$r'i!noj o*radi . Na %raj$
, pro&rami !je)a(%a inele&en#ija pre!as"odno se *a!e manip$la#ijom sim*olima
, a manje samim n$meri(%im i'ra($na!anjem . O!a je (injeni#a a%o1er *ino
$i#ala na spe#i4i(nosi je'i%a %oji s$ ra'!ijeni 'a !je)a(%a inele&en#ija .
Najpo'naiji pro&rams%i je'i#i , %oji s$ prila&o1eni apli%a#ijama %oje se rje)a!aj$
e"ni%ama !je)a(%e ineli&en#ije s$ LISP, PROLOG i SMAL6AL+.
1K. 1E.Osno!na podr$(ja !je)a(%e ineli&en#ije
Sisemi !je)a(%e ineli&en#ije mo&$ se %lasi4i%o!ai $ ri osno!na podr$(ja
-Ra$#"F Pindin, 123E., pri%a'ana na Sl. 12E
. e%sperni sisemi ,
. prirodni je'i#i ,
. ro*oi%a -prepo'na!anje li%o!a , &o!ora i dodira , .....
Sli%a 122. Podr$(ja !je)a(%e ineli&en#ije
sisemi s$ pro&rami %oji %orise pro#es 'a%lj$(i!anja -re'ono!anja . nali%
lj$ds%om %od rje)a!anja pro*lema i' ra'no!rsni" domena. O!o 'a%lj$(i!anje
'asni!a se na e%spers%om lj$ds%om 'nanj$ , %oje je %odirano $ pro&ram$ $ !id$
pose*ne sr$%$re %oja se na'i!a *a'a 'nanja. Pose*an me"ani'am %orisi
raspolo0i!o 'nanje $ pro#es$ 'a%lj$(i!anja, sa #iljem da do1e do Rje)enja
pro*lema. Na aj na(in rje)a!aj$ se pro*lemi %oji s$ i'!an doma)aja
%on!en#ionalni" ra($nars%i" pro&rama. Dr$&o podr$(je, na'!ano sisemi
prirodni" je'i%a , o*$"!aa pro&rame %oji prepo'naj$ prirodni je'i% %orisni%a , na
primjer en&les%i . yirenje podr$(ja primjene ra($nara pra/eno je (injeni#om da se
s!e !e/i *roj lj$di %orisi ra($narom $ s!a%odne!nom posl$ . 6o je namen$lo
pianje inera%#ije ra($nara i lj$di %oji nis$ ra($nars%i o*ra'o!ani , odnosno lj$di
%ojima nepo'na!anje pro&rams%i" je'i%a, operai!ni" sisema i prin#ipa
4$n%#ioniranja ra($nara predsa!lja o&rani(enje $ %om$ni%a#iji sa ra($narom .
+a%o je *roj i" lj$di s!a%im danom s!e !e/i, ja!ila se pore*a 'a ra'!ojem
sisema %oji *i do'!olja!ali %ori)enje prirodni" je'i%a $ %om$ni%a#iji %orisni%a sa
ra($narom . U om smisl$ , jedan *roj isra0i!a(a $ o*lasi AI *a!i se poslo!ima
prepo'na!anja i $ma(enja lj$ds%o& &o!ora od srane ra($nara . Pro&rami %oji s$
s im #iljem ra'!ijeni , omo&$/a!aj$ la%)$ %om$ni%a#ij$ sa lj$dima , po)o
elimini)$ pore*$ da se $(e sili'o!ani , 4ormalni ra($nars%i je'i#i . 6re/i ip
16+
pro&rama !je)a(%a inele&en#ija o*$"!aa jednosa!ne siseme 'a per#ep#ij$
!ida , &o!ora i dodira . Ra($nars%i !i'$alni sisemi , ne mo&$ da inerpreiraj$
!i'$alne s#ene ili da donose 'a%lj$(%e o %!alie$ ili 4i'i(%oj orijena#iji odre1eni"
o*je%aa %oji s$ $ 4o%$s$ ele!i'ijs%e %amere. Nji"o!e mo&$/nosi s$ o&rani(ene,
a $slo!i pod %ojima se prepo'na!anje !r)i, sro&o s$ odre1eni. O!o se podr$(je
!je)a(%e inele&en#ije $ )irem smisl$ reira %ao ro*oi%a .
1K. 1E.E%sperni sisemi
Isra0i!anja $ o*lasi !je)a(%e ineli&en#ije $ posljednje d!ije de#enije dala s$
mno&e !a0ne re'$lae . Me1$ naj'na(ajnije s!a%a%o spada ra'!ijanje i primjena
pro&rama %oji s$ po'nai pod na'i!om e%sperni sisemi . O!i sisemi danas s$
predme pro$(a!anja (ia!e jedne &rane !je)a(%e ineli&en#ije i ra($nars%e
e"ni%e $op)e , %oja se na'i!a in0enjers!o 'nanja -%noLled&e en&ineerin&..
E%sperni sisemi -ES . s$ 5ineli&enni 5 pro&rami $ %oje je na po&odan na(in
$&ra1ena !eli%a %oli(ina !iso%o%!alieno& 'nanja i' ne%o& domena lj$ds%e
a%i!nosi , a %oji mo&$ da pro#esiraj$ o 'nanje $ #ilj$ $spje)no& rje)a!anja
odre1eno& pro*lema na na(in %oji *i se smarao ineli&ennim %ada *i e ise
pro*leme rje)a!ao (o!je%. U %ojoj /e mjeri jedan ES $ s!om rad$ ispolja!ai
sposo*nos ineli&enno& rje)a!anja pro*lema %oji m$ je 'ada, 'a!isi prije s!e&a
od 'nanja %oje je $ nje&a $&ra1eno -Qaerman, 123K.. Smara se da naj!e/e i
naj%!alienije 'nanje i' ne%e o*lasi imaj$ lj$di %oji s$ $ oj o*lasi e%speri . Bao
se nasoji da 'nanje %oje s$ $&ra1$je $ ES o%om nje&o!o& ra'!oja , po s!om
%!alie$ i %oli(ini *$de $ )o !e/oj mjeri nali% 'nanj$ e%speraa $ oj o*lasi . Rad
!e/ine dana)nji" e%sperni" sisema 'asni!a se na sim*oli(%om predsa!ljanj$ i
pro#esiranj$ $&ra1eno& 'nanja. Bnanje se predsa!lja pre%o 4ormalni" sim*ola i
po&odni" sr$%$ra podaa%a is%a'ani" $ ne%om pro&rams%om je'i%$, a pro*lemi
se rje)a!aj$ i'!o1enjem ind$%i!ni" i ded$%i!ni" 'a%lj$(a%a p$em manip$la#ije
im sim*olima i sr$%$rama. Jedan od osno!ni" ra'lo&a '*o& %oji" se
implemeniraj$ e%sperni sisemi je 0elja da e%spers%o 'nanje $ ra'nim
o*lasima posane dos$pno %ro' primjen$ ra($nara. E%speri nis$ $!ije% na
raspola&anj$ %ada re*a rije)ii ne%i pro*lem , a %ada s$ dos$pni, nji"o!e $sl$&e
s$ po pra!il$ s%$pe. Osim o&a, lj$ds%o 'nanje je podlo0no 5de&rada#iji 5 odnosno
!rjemenom se &$*i pod naleom no!i" in4orma#ija . Bao je pore*no salno
primjenji!ai 'nanje da *i se 'adr0ao nje&o! %!alie. Nas$pro ome, 'nanje %oje
je $&ra1eno $ ES je posojano i $!ije% dos$pno , *e' o*'ira %oli%o (eso se
sisem %orisi . +ara%erisi(no je i o da pojedini sr$(nja#i imaj$ e)%o/e $
ari%$la#iji , do%$meno!anj$ i preno)enj$ s!o& 'nanja dr$&im lj$dima , do% s$ e
a%i!nosi %od ES a$omai'o!ane i so&a !eoma jednosa!ne . Aa0no je
napomen$i i o da pri ra'!oj$ ES dola'i do e%spli#ino& 4ormali'o!anja 'nanja od
srane e%speraa , )o omo&$/a!a dalje prod$*lji!anje sa'nanja $ domenima $
%ojima se o!i pro&rami primjenj$j$ .
1K. 1E.De4iniranje e%sperni" sisema
U liera$ri pojam 5e%sperni sisem 5 de4ini)e se na ra'li(ie na(ine, )o je i
ra'$mlji!o %ada se $'me $ o*'ir (injeni#a da se radi o ra'no!rsnim pro&ramima
%oji mo&$ *ii implemenirani $ ra'li(iim je'i#ima i 'a ra'li(ie operai!ne
siseme . E%sperni sisemi se mo&$ de4inirai $0e ili )ire posmarano . U0e
posmarano , de4ini#ije se odnose na e"ni%e e%sperni" sisema %oje ola%)a!aj$
pro#es pro&ramiranja ra($nara i (ine &a e4i%asnijim . yire posmarano , o!e
16-
e"ni%e predsa!ljaj$ samo pr!i %ora% pro#esa %oji /e rans4ormirai na(in
ra($nars%e o*rade podaa%a , pre!ode/i e"nolo&ij$ pro&ramiranja sa polja
n$meri(%e o*rade na polje lo&i(%e o*rade i sim*oli(%o& pro&ramiranja. U
liera$ri je (eso s!rsa!anje de4ini#ija ESFa $ d!ije osno!ne &r$pe -Pedersen,
1232.. U pr!$ &r$p$ spadaj$ one de4ini#ije ES Ha %oje primarno o*ja)nja!aj$
5%a%o s$ ES implemenirani 5. Na primjer C 5E%sperni sisemi s$ ra($nars%i
pro&rami %oji %orise e"ni%e 'a%lj$(i!anja .5 dr$&$ &r$p$ de4ini#ija spadaj$ one
%oje poen#iraj$ aspe% lj$ds%o& 'nanja 5, na primjer C 5E%sperni sisemi s$
ra($nars%i sim$la#ija pro&rami %oji %orise lj$ds%o 'nanje 'a rje)a!anje pro*lema
%oji 'a"e!aj$ lj$ds%$ ineli&en#ij$ 5. Ia%o s$ pojmo!i lj$ds%o& 'nanja i lj$ds%e
ineli&en#ije jo) $!ije% nedo!oljno pre#i'no odre1eni , o!a de4ini#ija je
pri"!alji!ija $ odnos$ na pre"odn$ .De4ini)$/i ES Fe , *rojni a$ori $smjera!aj$
pa0nj$ na pojedine aspe%e o!o& pojma . 6a%o na primjer , 7asden sa!lja
na&lasa% na eodolo&ij$ i o'na(a!a e%sperne siseme %ao 5ra($nars%e siseme
%oji mo&$ ($!ai lj$ds%o 'nanje *ilo %oje !rse i %oji mo&$ o 'nanje o*ra1i!ai na
na(in %oji je sli(niji lj$dima, ne&o )o o (ine %on!en#ionalni ra($nars%i sisemi 5
-7asden, 123I.. S dr$&e srane , 7ramer sa!lja na&lasa% na oso*ine i de4ini)e
e%sperni sisem %ao 5ra($nars%i sisem %oji sa(inja!a or&ani'o!ano 'nanje %oje
se i(e ne%o& spe#i4i(no& podr$(ja lj$ds%e !je)ine , do!oljno da se on pona)a
%ao !je) i e4i%asan %ons$lan . Da%le , o je sisem spe#ijalne namjene %reiran
da $s!oji !je)in$ ne%o& e%spera %ao )o je do%or medi#ine , "emi(ar ili
ma)ins%i in0enjer 5. Ineresanna je i de4ini#ija %oj$ je dao Se4i# sa &r$pom
a$ora , %oja $sposa!lja !e'$ i'me1$ e%sperni" sisema i !je)a(%e ineli&en#ije
C 5E%sperni sisemi s$ pro&rami 'a rje)a!anje s$)ins%i" pro*lema 'a %oje se
&eneralno pri'naje da s$ e)%i i da 'a"ije!aj$ e%speri'$ . +a0e se da s$
'asno!ani na 'nanj$ po)o nji"o!e oso*ine 'a!ise od %ori)enja (injeni#a i
"e$risi%a %oje %orise e%speri . ES s$ %ori)eni %ao sreds!a 'a isra0i!anja $
o*lasi !je)a(%e inele&en#ij $' o*ra'lo0enje da predsa!ljaj$ sna0an ala $
isra0i!anjima !e'anim 'a rje)a!anje pro*lema 5 -Se4i# i dr., 1232.. Anali'iraj$/i
na!edene de4ini#ije , mo0emo re'imirai da s$ e%sperni sisemi ra($nars%i
pro&rami ra'!ijeni sa #iljem da posl$0e %ao %ons$lani $ rje)a!anj$ slo0eniji"
pro*lema , %oji 'a"e!aj$ lj$ds%$ e%speri'$ .
1K. 1E. E%speri i e%sperni sisemi
Ono )o ne%o& sr$(nja%a $ odre1enom domen$ (ini e%sperom , sasoji se od
odre1eno& 'nanja i' o& domena , sposo*nosi ra'$mije!anja pro*lema i
'adaa%a i' o& domena , %ao i !je)ine i is%$s!a %oje on primjenj$je pri
rje)a!anj$ i" pro*lema . Ba"!alj$j$/i s!ojoj o*$(enosi i is%$s!$ , sr$(nja% je $
sanj$ da o*a!lja poslo!e %oje !e/ina dr$&i" lj$di ne mo0e da o*a!lja . Sr$(nja#i
s!oje 'nanje %orise na e4i%asan na(in , $ sanj$ s$ da *r'o do1$ do Rje)enja , da
pri ome %orise ra'ne dosje%e , da o*jasne i o*ra'lo0e ono )o rade , da odrede
sepen !a0nosi ne%o& poda%a 'a re)enje pro*lema i da elimini)$ irele!anne
poda%e i' ra'maranja. E%speri s$ $ sanj$ da %on%rean pro*lem %oji rje)a!aj$
prepo'naj$ %ao primjer ne%o& ips%o& 'ada%a sa %ojim s$ do*ro $po'nai .
Dr$&im rije(ima, pored po'na!anja osno!ni" (injeni#a , de4ini#ija i eorija i'
%nji&a i dr$&i" re4eren#i $ ne%oj o*lasi , e%sper posjed$je i ne%e li(ne
sposo*nosi , snala0lji!os i 5osje/aj 5 'a pro*leme , da%le s!e ono )o (ini
nje&o!o 5pri!ano 'nanje5. Upra!o a !rsa 'nanja omo&$/$je m$ da p$em
'!. .5'dra!ora'$ms%o& re'ono!anja 5 primjenj$je ono op)e 'nanje i' %nji&a ,
%oje je dos$pno i dr$&ima . O!a !rsa 'nanja o*i(no se na'i!a "e$risi(%im
'nanjem . Na osno!$ "e$risi(%o& 'nanja , e%sper mo0e i'me1$ osalo& da C .
prepo'na na %oji /e na(in naj*r0e do/i do Rje)enja = . osjei %ada je pris$p
16,
rje)a!anj$ ne%o& pro*lema ispra!an , %ada po&re)an , a %ada samo !jerojano
do*ar = . se snala'i $ si$a#ijama %ada s$ poda#i %ojima raspola0e ne%ompleni ili
nedo!oljno a(ni . Ras!jelja!anje , $ma(enje , pre'ena#ija i reprod$%o!anje
o!a%!o& 'nanja na ra($nar$ predsa!lja #enralni 'adaa% pri ra'!ijanj$ ES .
A%#en %od ES, da%le, nije na pre#i'no de4iniranim i $!ije% !a0e/im al&orimima i
pro#ed$rama $ ne%om domen$ lj$ds%i" a%i!nosi, !e/ na de%larai!nom i
"e$risi(%om 'nanj$ . Posoji !i)e ra'lo&a '*o& %oji" se %od ES &la!na pa0nja
o*ra/a na (injeni(no i "e$risi(%o 'nanje , a ne na al&oriams%a Rje)enja
pro*lema i' pojedini" domena .Ba mno&e pro*leme i ne posoje jedins!ena i
pri"!alji!a al&oriams%a Rje)enja , *$d$/i da se a%!i pro*lemi ja!ljaj$ $ s$!i)e
slo0enim 4i'i(%im i Tili so#ijalnim $slo!ima , %oji se ne mo&$ pre#i'no opisai i
anali'irai .Des je sl$(aj da posoje/i maemai(%i i dr$&i al&orimi ne omo&$/$j$
predsa!ljanje 'nanja pore*no& 'a i'!o1enje odre1eni" 'a%lj$(a%a $ !e'i sa
posmaranim pro*lemom ili 'a %ori)enje ra'li(ii" i'!ora 'nanja. Bnanje
sr$(nja%a je ne)o )o ima od&o!araj$/$ #ijen$ i !rijednos . Pri%$pljanje o&
'nanja od sr$(nja%a i 4ormalno predsa!ljanje a%!o& 'nanja na ra($nar$ mo0e
'na(ajno da smanji #ijen$ reprod$%o!anja i %ori)enja 'nanja spe#ijalise . Na Sl.
12<. daa je *lo% )ema %oja pri%a'$je rela#ije i'me1$ ES i o%r$0enja $ %ome on
radi
Sli%a 1I@.Rela#ija i'me1$ ES i nje&o!o& o%r$0enja
Bnanje %oje se $&ra1$je $ ES , %ao naj!a0niji dio samo& sisema, poi(e od oso*e
%oja je e%sper $ ne%om domen$. Po pra!il$ , e%sper nije sr$(nja% i 'a o*las
ra($nars!a pa je pore*an posredni% %oji /e pomo/i da se od sr$(nja%a do*ije i
prenese $ ra($nar 'nanje %oje o!aj posjed$je . In0enjer 'nanja -%noLled&e
en&ineer., odnosno sr$(nja% 'a ES , nasoji da $ %ons$la#ijama sa e%sperom ili
na ne%i dr$&i na(in do1e do (injeni(no& i "e$risi(%o& 'nanja i' dae o*lasi , da
o 'nanje %odira na od&o!araj$/i na(in i $nese &a $ ES . O!aj pro#es je od
i'$'ene !a0nosi 'a ra'!ijanje , esiranje i do&ra1i!anje ES i o*i(no se o'na(a!a
%ao pro#es pri%$pljanja 'nanja -%noLled&e ae{$isiion.. In0enjer 'nanja (eso ima
na raspola&anj$ pose*an pro&rams%i pa%e %oji ola%)a!a aj posao . S dr$&e
srane , %orisni% naj(e)/e %om$ni#ira sa ES pre%o erminala , %orise/i pose*ne
pro&rams%e pa%ee %oji ola%)a!aj$ %om$ni%a#ij$ i $nose !e/i sepen ineli&en#ije
$ (ia! sisem . 6o mo&$ da *$d$ ra'ne !rse &ra4i(%i" iner4ejsa , sisemi 'a
%om$ni%a#ij$ ne%im 4ormalnim ili prirodnim je'i%om , %ao i sisemi 'a
prepo'na!anje &o!ora . Naj'ad , ia%o se ES ra'!ijaj$ 'a pojedine $'ane domene $
ne%oj o*lasi lj$ds%e djelanosi , danas s!e !i)e posoji enden#ija !e'i!anja i"
sisema 'a *a'e 'nanja )ire namjene , %oje sadr0e op)ije 'nanje od ono& %oje se
neposredno $&ra1$je $ ES .Prera0i!anje o!i" *a'a podaa%a $ no!ije !rijeme je
ola%)ano %ori)enjem pose*ni" je'i%a %oji sl$0e %ao iner4ejs prema %orisni%$ .
165
1K. 1E.E%sperni sisemi i %on!en#ionalni pro&rami
+on!en#ionalni pro&rami $&la!nom se $pore*lja!aj$ 'a o*rad$ !eli%i" %oli(ina
podaa%a %oji s$ naj(e)/e n$meri(%o& ipa . O!a o*rada !r)i se prema jasnim i
a(no de4inisanim al&orimima , %oji %ora% po %ora% !ode sisem -pro&ram . %a
re)enj$ pro*lema . U%oli%o pro&ram po s!ojoj semani#i od&o!ara posa!ljenom
pro*lem$ i $%oli%o s$ $la'ni poda#i a(ni , %on!en#ionalni pro&ram /e re'$lirai
a(nim re)enjem posa!ljeno& pro*lema . +on!en#ionalni pro&rami rade na na(in
%oji je naj(e)/e samo pro&ramerima ra'$mlji! . E%sperni sisemi se pona)aj$
dr$&a(ije . U&la!nom manip$li)$ sim*oli(%im poda#ima i ne rade po $napred
'adaim al&orimima , ili *ar ne po al&orimima $ %lasi(nom 'na(enj$ e rije(i .
Neal&oriams%i pris$p jedno je od osno!ni" o*ilje0ja ES Fa . ES s$ $ !eli%oj mjeri
inera%i!ni i $ s!a%om ren$%$ se mo&$ 'a$sa!ii . 6ada %orisni% e%sperno&
sisema mo0e da pre&leda 'a%lj$(%e do %oji" se do)lo do ada , da !rai pro#es
'a%lj$(i!anja od po(e%a , da $nese no!e (injeni#e, i sl. . E%sperni sisemi daj$
'a%lj$(%e %oji ne moraj$ da *$d$ ni a(ni ni po&re)ni !e/ s$ $ !e/oj ili manjoj
mjeri !jerojani i po$'dani. Pro*lemi %oji se rje)a!aj$ %ori)enjem ES Fa naj(e)/e
s$ sla*o sr$%$rirani , e ne podlije0$ maemai(%om modeliranj$ i 4ormali'a#iji.
6o 'na(i da je sandardni al&oriams%i pris$p pra%i(no ne$pore*lji! $
rje)a!anj$ o!a%!i" pro*lema.
+lasi(ni prin#ipi pro&ramiranja de4ini)$ al&orime i poda%e .
Al&orimi i'ra0a!aj$ na(in dola0enja do Rje)enja . Oni s$ jasni i e%spli#ini , (a% i
%ad se %orise slo0ene pro&rams%e sr$%$re -pelje , &rananja , re%$r'ije ..
Do!je%o!o 'nanje nije po&odno 'a a%!e modele jer je sr$%$rirano na dr$&a(iji
na(in . E%speri ne rade sro&o al&oriams%i . Oni se %orise ne samo 'nanjem ,
!e/ i is%$s!om . Deso na osno!$ is%$s!a i ras$1i!anja odl$($j$ %a%o /e
rje)a!ai pro*lem . Po)o sandardni al&oriams%i pris$p nije od !eli%e %orisi ,
%od e%sperni" sisema se pris$pa $pore*i "e$risi%a . Pe$risi%a se de4ini)e
%ao s%$p empirijs%i" i s!rsis"odni" poe'a , -pra!ila , pos$pa%a . %oji $ s!ojoj
$%$pnosi, opor$nisi(%i primijenjeni, o*i(no !ode re)enj$ -Pidd, 1232.. Primjena
"e$risi%a doprinosi da se s%rai srednji *roj po%$)aja $ o%$ rje)a!anja ne%o&
pro*lema. Pe$risi%a %ao meoda 'a"je!a i'!o1enje sljede/i" %ora%aC ra'*ijanje
pro*lema na manje pro*leme ili podpro*leme sa odre1enom or&ani'a#ijom
#ilje!a i pod#ilje!a pona)anja= de4inisanje o#jena %ara%erisi%a !e'ani" 'a da$
o*las primjene e%sperno& sisema, radi ran&iranja i i'*ora alernai!a = . 'a
rje)a!anje pod#ilje!a %orise se re%$r'i!ne meode= . "e$risi(%i %ora#i $
rje)a!anj$ pro*lema 'a prela'a% $ naredni %ora% %orise sanje i' pre"odno&
%ora%a . Osim "e$risi%e , 'a &radnj$ e%sperni" sisema s$ pore*ni i ne%i dr$&i
elemeni C ra($n predi%aa , sim*oli(%o pro&ramiranje , i dr . na %ojima se na
o!om mjes$ ne/emo pose*no 'adr0a!ai . U 6a*. 22 o*jedinjene s$ osno!ne
ra'li%e i'me1$ %on!en#ionalno& pro&ramiranja i e%sperni" sisema .
6a*ela I1. Pore1enje %on!en#ionalne o*rade i ES
+on!en#ionalni pro&rami E%sperni sisemi
al&orimi Pe$risi%e
Predsa!ljanje i %ori)enje
podaa%a
Predsa!ljanje i %ori)enje 'nanja
Ci%li(%i pro#esi Pro#esi 'a%lj$(i!anja
Bnanje i meode 'nanja s$
pomije)ani
Od!ojeni model rje)a!anja-*a'a 'nanja. od
dijela %oji $pra!lja *a'om 'nanja-me"ani'am
'a%lj$(i!anja.
Bnanje or&ani'irano $ d!a ni!oa
Fpoda#i
Fpro&rami
Bnanje or&ani'irano $ ri ni!oa
Fpoda#i -*a'a podaa%a
F*a'a 'nanja
F$pra!lja(%a sr$%$ra
166
No!o 'nanje 'a"je!a
repro&ramiranje
No!o 'nanje se dodaje *e' repro&ramiranje
1K. 1E.Sr$%$ra e%sperni" sisema
Osno!ni sasa!ni dijelo!i s!a%o& ES , *e' o*'ira na !eli(in$ , slo0enos , na(in
%ori)enja i podr$(je primjene s$ C *a'a 'nanja -%noLled&e *ase., me"ani'am
'a%lj$(i!anja -in4eren#e en&ine. i radna memorija -Lor%in& memor8. -Pa8esF
Ro", Qaerman and Lena, 123I.. U !e/ini sl$(aje!a , ES imaj$ i iner4ejs prema
%orisni%$ -$ser iner4a#e.. +od ES %on'$lai!no& ipa , on je o*a!e'an sasa!ni
dio , %ao i pre"odna ri . O!a%o de4inirana sr$%$ra ES pri%a'ana je na Sl. 123
Sli%a 1I1. Osno!na sr$%$ra e%sperno& sisema
Deso , me1$im , pored na*rojani" osno!ni" elemenaa , ar"ie%$r$ e%sperno&
sisema sa(inja!aj$ i pomo/ni mod$li, %ao )o s$ podsisem 'a pri%$pljanje
'nanja -%noLled&e a#{$isiion s$*s8sem., pose*ni iner4ejsi -spe#ial iner4a#es. i
sisem 'a o*ja)njenja -e:planaion s$*s8sem.. Na sli#i je pri%a'ana o!a%o
de4inirana, pro)irena sr$%$ra ESFa. 7a'a 'nanja ES je spe#ijali'o!ana,
jedins!ena 'a %on%reni ES i sadr0i 'nanje e%spera i' odre1ene o*lasi. Ono je
$no)eno $ ES %ro' sisem pri%$pljanja 'nanja i ne mijenja se o%om rada sisema .
Radna memorija sadr0i ren$ne poda%e o pro*lem$ %oji ES rje)a!a . 6i poda#i s$
promjenlji!i i s!ojim !rijednosima odra0a!aj$ ren$no sanje $ pro#es$
rje)a!anja pro*lema . Me"ani'am 'a%lj$(i!anja je pro&ram %oji na osno!$ i"
promjenlji!i" podaa%a i 4i%sno& 'nanja $&ra1eno& $ *a'$ 'nanja rje)a!a pro*lem
, odnosno o*a!lja 'adaa% %oji se posa!lja pred ES . Pre%o iner4ejsa prema
%orisni%$ od!ija se %om$ni%a#ija i'me1$ sisema i %orisni%a i pre'ena#ija
re'$laa. nasa!%$ e%sa dealjno s$ opisani ra'li(ii na(ini predsa!ljanja
e%spers%o& 'nanja, manip$liranje poda#ima $ radnoj memoriji, %ao i na(in
4$n%#ioniranja ES, j. na(in rada nje&o!i" a%i!ni" dijelo!aHme"ani'ma
'a%lj$(i!anja i iner4ejsa rema %orisni%$. Predsa!ljanje 'nanja pri%a'ano na Sl.
122.,
167
Sli%a 1I2 Pro)irena sr$%$ra e%sperno& sisema
1K. 1E. Predsa!ljanje 'nanja
Bnanje i' domena primjene ES $nosi se $ *a'$ 'nanja $ !id$ !rdnji , (injeni#a ,
prin#ipa i pra!ila %oja !a0e $ om domen$ . 6o 'nanje se mo0e predsa!ii $ *a'i
'nanja %ori)enjem ra'ni" e"ni%a . Deso se %orise i %om*ina#ije d!ije ili !i)e
e"ni%a , 'a!isno od domena primjene , pro#esa pri%$pljanja 'nanja i raspolo0i!e
pro&rams%e podr)%e 'a sine'$ *a'e 'nanja . 6e"ni%e predsa!ljanja 'nanja
&r$pirane s$ o%o d!a osno!na pris$pa pro*lem$ predsa!ljanja 'nanja $ ES ,
de%larai!no& i pro#ed$ralno& . De%larai!ni pris$p podra'$mije!a predsa!ljanje
'nanja $ o*li%$ ne'a!isni" mod$larni" #jelina , is%a'a , (injeni#a i sr$%$ra
podaa%a %ara%erisi(ni" 'a domen primjene ES . 6i elemeni 'nanja s$ pasi!ni,
)o 'na(i da ne predsa!ljaj$ pro&rams%e. #jeline %oje $ se*i sadr0e e%spli#ian
ni' pro&rams%i" %omandi i e%spli#ian redoslijed i'!r)a!anja i" %omandi . Jedini
pro&ram %oji %orisi e elemene pri rje)a!anj$ pro*lema je me"ani'am
'a%lj$(i!anja . Osno!na prednos de%larai!no& pris$pa $ predsa!ljanj$ 'nanja
je mod$larnos 'nanja . I'mjene $ *a'i 'nanja i njena nad&radnja s$ 'a"!alj$j$/i
ome ola%)ane . Na0alos , inerprea#ija a%o predsa!ljeno& 'nanja mo0e da
smanji *r'in$ rada ES . Pro#ed$ralni pris$p se odnosi na dire%no $no)enje
'nanja $ pro&rams%e pro#ed$re , $ !id$ e%spli#ino& pro&rams%o& %oda .
Me"ani'am 'a%lj$(i!anja pri rad$ po'i!a e pro#ed$re i a%o %orisi 'nanje
$&ra1eno $ nji" . Pro#ed$re se *r0e i'!r)a!aj$ , ali je e0a nji"o!a i'mjena i
$no)enje no!o& 'nanja $ sisem . U dosada)njem ra'!oj$ o*lasi ES naj!i)e s$ se
primjenji!ale sljede/e ri e"ni%e 'a predsa!ljanje 'nanja C
. prod$%#iona pra!ila -prod$#ion r$les.
. semani(%e mre0e -semani# nes.
. o%!iri -4rames.
S!e ri e"ni%e s$ $ naj!e/oj mjeri de%larai!ne prirode , ia%o mo&$ da imaj$ i
ne%e impli#ine ili e%spli#ine pro#ed$ralne elemene. One 'ado!olja!aj$ ri
%lasi(na %rierijima 'a predsa!ljanje 'nanja $ ES -7arr, 9ei &en*a$m i
Co"en,1231.C Mo&$/nos pro)iri!anjaF pro&rami i sr$%$re podaa%a re*alo *i da
*$d$ 4le%si*ilni %a%o *i se pro)iri!anje *a'e 'nanja !r)ilo *e' !eli%i" promjena
170
pro&rama. Jednosa!nos F predsa!ljanje 'nanja re*a da *$de jednosa!no (a% i
'a ono&a %o se ne *a!i in4ormai%om . Jednosa!nos %on#epa mo0e da se
os!ari a%o se 'nanje i'ra0a!a na )o je mo&$/e "omo&eniji na(in ili a%o se
ra'!ij$ pose*ne 4$n%#ije 'a pris$p ne"omo&eno predsa!ljenim 'nanjima
.E%spli#inos F 'nanje re*a da *$de predsa!ljeno e%spli#ino . O!o je !a0no $
o%ri!anj$ &re)a%a i da!anj$ o*ja)njenja o rad$ ES.
1K.12 1E Prod$%#iona pra!ila
E%sperni sisemi %od %oji" je 'nanje predsa!ljeno $ o*li%$ pra!ila (eso se
na'i!aj$ prod$%#ioni sisemi -r$leF*ased s8sems.. Pra!ila se mo&$ s"!aii %ao
elemeni 'nanja , odnosno elemenarne %oli(ine 'nanja i' odre1eno& domena
Pra!ilo predsa!lja lo&i(%$ rela#ij$ i'me1$ elemenaa pro*lems%o& podr$(ja i
mo0e se i'ra'ii na sljede/i na(in C
5a%o 5 M 5ada 5 Y
)o 'na(i C 5a%o !a0i preposa!%a M ada se mo0e 'a%lj$(ii Y5 ili 5a%o je si$a#ija
M ada se pred$'ima a%#ija Y5. Dr$&im rije(ima , pra!ilo je lo&i(%i i'ra' ipa A+O
F6ADA -I4F6"en. sa 'na(enjem C a%o !a0i ne%a premisa -s%$p premisa ., ada se
mo0e i'!esi 'a%lj$(a% -s%$p 'a%lj$(a%a . ili se mo0e pred$'ei ne%a a%#ija -!i)e
a%#ija .. O!a%a! na(in i'ra0a!anja 'nanja je !rlo prirodan i od&o!ara e0nji da
'nanje *$de mod$larno. 6a%o1er je 'ado!oljen 'a"je! 'a la%om modi4i%a#ijom
*a'e 'nanja jer se no!a pra!ila dodaj$ prili(no ne'a!isno od osali" , a sisem je
ransparenan, j. la%o se o*ja)nja!a na(in na %oji se dola'i do 'a%lj$(a%a . B*o&
s!o& o*li%a, prod$%#iona pra!ila s$ po&odan na(in 'a predsa!ljanje one !rse
'nanja %oja je 'asno!ana na lo&i#i . Ba%lj$(#i se i'!ode pore1enjem &r$pe pra!ila
sa s%$pom (injeni#a ili 'nanja o ren$noj si$a#iji . U%oli%o je 5a%o 5 dio pra!ila
'ado!oljen , i'!r)a!a se a%#ija odre1ena sa 5ada 5. +ada se o!o do&odi , %a0e se
da je pra!ilo ispaljeno , i'!r)eno ili o%in$o . Na primjer C Premise I4 7roj slo*odni"
%anala ^ @ -and. 7roj slo*odni" linija ^ @ -and. Po'i!ao# Po'!ani -and. Pre%id ^
Po(ea% -and. Ba%lj$(a% 6PEN Ra'&o!or je $ o%$ sim$la#ija Opisano pra!ilo
sadr0i (eiri premise -I9F%la$'$le . i jedan 'a%lj$(a% -6PENF%la$'$l$ .. U op)em
sl$(aj$ , pra!ilo mo0e da sadr0i !e/i *roj I9 i 6PENF%la$'$la . I9F%la$'$le i 6PENF
%la$'$le se naj(e)/e mo&$ 4orm$lirai $ !id$ prosi" lo&i(%i" is%a'a . Bna(enje i"
is%a'a o*i(no je ispii!anje !rijednosi odre1eni" parameara $ I9F%la$'$lama ,
odnosno dodjelji!anje , *risanje ili i'mjena !rijednosi parameara $ 6PENF
%la$'$lama . 6PENF%la$'$le mo&$ a%o1er da predsa!ljaj$ i a%#ije %oje re*a
i'!r)ii %ada s$ 'ado!oljene premise pra!ila . Ineresanno je primijeii da a%#ija
%oja sledi po o%idanj$ pra!ila mo0e da se odnosi i na modi4i%a#ij$ *a'e 'nanja ,
odnosno doda!anje no!o& pra!ila $ *a'$ ili promjen$ !e/ posoje/e& pra!ila .
Osno!na ideja %od prod$%#ioni" ES je $ ome da se na pro*lem , opisan
poda#ima $ radnoj memoriji , ierai!no primjenj$j$ pra!ila i' *a'e 'nanja .
U%oli%o se opis pro*lema 5pod$dara 5 sa I9F
%la$'$lama jedno& ili !i)e pra!ila , re)enje pro*lema se mo0e na/i $ 6PENF
%la$'$li o& Ti" pra!ila . Aa0no je na&lasii da se prod$%#iona pra!ila ES ne
nala'e implemenirana $ pro&rams%om %od$ , !e/ s$ smje)ena $ *a'i 'nanja
%ao poda#i, sa proi'!oljnim redoslijedom. Me"ani'am 'a%lj$(i!anja sadr0i $ se*i
pose*an pro&ram , '!. . inerpreaor pra!ila -r$le inerpreer. %oji je 'ad$0en 'a
pro#esiranje i inerprea#ij$ o!i" pra!ila $ o%$ rada sisema . U &ornjem primjer$
podra'$mije!a se da premise !a0e sa apsol$nom si&$rno)/$ da *i 'a%lj$(a%
pra!ila mo&ao da se i'!ede , a samo i'!o1enje 'a%lj$(%a a%o1er se !r)i sa
apsol$nom si&$rno)/$ . Des je sl$(aj , me1$im , da e%speri pri rje)a!anj$
171
pro*lema i'!ode 'a%lj$(%e %oji !a0e sa si&$rno)/$ manjom od 1@@S, %ao i da se
'a%lj$(#i donose na osno!$ podaa%a %oji nis$ $ pop$nosi po$'dani .
Prod$%#iona pra!ila omo&$/$j$ da se pri%a0e i nei'!jesnos $ dono)enj$ odl$%a.
Jedan od naj(e)/i" na(ina 'a predsa!ljanje nei'!jesnosi je %ori)enje 4a%ora
i'!jesnosi -po$'danosi , !jero!ano/e. $ %la$'$lama pra!ila . 9a%ori i'!jesnosi
s$ *roje!i %oji predsa!ljaj$ sepen i'!jesnosi sa %ojim se odre1ene (injeni#e
mo&$ smarai !a0e/im , odnosno !ero!ano/$ da !a0e odre1eni 'a%lj$(#i $
sl$(aj$ da s$ pris$ni samo neop"odni 4a%ori %oji i" podr0a!aj$ . U radnoj
memoriji , o%om rada ES nala'e se (injeni#e , !r1enja , 'a%lj$(#i i dr$&i
rele!anni poda#i !e'ani 'a opis pro*lema %oji se ren$no rje)a!a. O!i poda#i s$
promjenlji!i, &eneri)$ se, mijenjaj$ ili &$*e !a0nos o%om rada sisema. U
sisemima 'asno!anim na pra!ilima , poda#i $ radnoj memoriji or&ani'o!ani s$ $
o*li%$ !rdnji, po o*li%$ !rlo sli(ni" %la$'$lama pra!ila . Na osno!$ ini#ijalni"
podaa%a $ radnoj memoriji i pra!ila $ *a'i 'nanja , ES i'!odi 'a%lj$(%e $ !e'i sa
posa!ljenim pro*lemom .
1K.12 1E.Semani(%e mre0e
Mre0e s$ najop)ija i najsarija pre'ena#iona )ema $ !je)a(%oj ineli&en#iji .
Semani(%e mre0e s$ &r$pe o*je%aa , odnosno (!oro!a -nodes., %oji s$ po!e'ani
orijeniranim l$%o!ima -ar#s., odnosno &ranama -lin%s., %oje predsa!ljaj$
*inarne rela#ije i'me1$ o*je%aa , odnosno sa!ljaj$ o*je%e $ odre1eni odnos
-Qaerman, 123K.. D!oro!i i &rane s$ o'na(eni imenima o*je%aa , odnosno
rela#ija %oje po!e'$j$ o*je%e , (ime je odre1ena semani%a mre0e . Rije( 5o*je%
5o!dje se %orisi $ apsra%nom 'na(enj$. U s$)ini , (!oro!i mo&$ da
predsa!ljaj$ 4i'i(%e o*je%e , pojmo!e , oso*lje , do&a1aje , id. . Grane mo&$ da
o'na(a!aj$ ra'li(ie !rse odnosa i'me1$ o*je%aa, a ipi(ni odnosi s$ odnosi
pripadanja !rsi , odnos posjedo!anja , odnos ari*$a, i sl..Bnanje predsa!ljeno
semani(%om mre0om mo0e se s"!aii i %ao s%$p *inarni" is%a'a %oji opis$j$ e
odnose . Par (!oro!a po!e'an rela#ijom, mo0e se posmarai %ao jednosa!an
is%a', na primjer C
S6UDEN6 AU6OMO7IL
Bapa'imo da je l$% $smjeren od s$*je%a -s$den . %a o*je%$ -a$omo*il .. Isi
is%a' mo&$/e je predsa!ii i $ o*li%$ pri%a'anom na sli#i 3.< %oji je po&odniji
po)o omo&$/a!a pri%a' slo0eniji" is%a'a . Naime s!a%i (!or mo0e *ii po!e'an sa
neo&rani(enim *rojem dr$&i" (!oro!a , (ine/i a%o mre0$ is%a'a . 6roj%e o*li%a
o*je% Fari*$ F!rijednos -O FA FA roj%e . s$ spe#ijalan sl$(aj semani(%i" mre0a
sa samo ri !rse (!oro!a -o*je%i , ari*$i i !rijednosi . i d!ije !rse &rana -jese
i ima .. Grane 5o*je% Fari*$ 5 s$ ipa 5ima 5, a &rane 5ari*$ F!rijednos 5 s$
ipa 5jese 5. A%o se $ ne%om ES posmara samo jedan o*je% , O FA FA , roj%e se
red$%$j$ $ paro!e o*li%a Ari*$ FArijednos -A FA paro!i .. A FA paro!i s$ sli(ni
roj%ama O FA FA , s im da %od A FA paro!a ne posoji mo&$/nos predsa!ljanja
!e/e& *roja o*je%aa %oji s$ $ ne%om me1$so*nom odnos$, pri%a'ano na Sl.
1I@.,
172
Sli%a 1II Jedan od na(in pri%a'i!anja is%a'a
$ semani(%im mre0ama 6ren$ni poda#i $ radnoj memoriji sa %ojima radi ne%i ES
(ija je *a'a 'nanja predsa!ljena pre%o semani(%e mre0e s$ %on%reni o*je%i i
nji"o!e prose rela#ije sa o*je%ima de4iniranim $ mre0i . Od ES se 'a"je!a da
i'!ede 'a%lj$(a% o ne%im slo0enijim odnosima i oso*inama dai" o*je%aa .
1K.12 1E.O%!iri
O%!ir je %omple%sna sr$%$ra pomo/$ %oje se mo0e predsa!ii ne%i pojam ili
o*je% -Mins%8, 123K.. S!a%i o%!ir pripada jednom o*je%$ i sadr0i proi'!oljan *roj
o'na(eni" polja -slos. $ %oje se smje)aj$ (injeni#e od 'na(aja 'a aj o*je% ,
odnosno ari*$i %oji predsa!ljaj$ %ara%erisi(ne oso*ine pomo/$ %oji" se
opis$je posmarani o*je% -sli%a 3.3.. S!a%i ari*$ ima ni' s!ojsa!a -4a#s., %ao
)o s$ na primjer s!arna ili podra'$mije!ana -de4a$l. !rijednos ari*$a .
S!ojs!o ari*$a ne mora da *$de samo ne%i pasi!ni epie , !e/ mo0e da *$de i
proi'!oljna pro#ed$ra , %oja se i'!r)a!a a$omas%i pod odre1enim o%olnosima
-na primjer pri promjeni !rijednosi ari*$a .. Polja mo&$ *ii pra'na ili mo&$
$%a'i!ai na ne%i dr$&i o%!ir. Primjer jedno& o%!ira $ op)em sl$(aj$ , sloo!e
mo0emo pop$nii na na(in pri%a'an na Sl. 1I1..Na aj na(in se s%$p o%!ira
po!e'$je $ mre0$ o%!ira,
Sli%a 1IJ.Primjer jedno& o%!ira U op)em sl$(aj$ , sloo!e mo0emo pop$nii na
sljede/i na(in C
. de%larai!nim predsa!ljanjem F jednosa!nim na!o1enjem !rdnji %oje se
smaraj$ a(nim = . pro#ed$ralnim predsa!ljanjem F s%$pom insr$%#ija %oje po
i'!r)enj$ daj$ re'$la %on'isenan sa po(enom (injeni#om = . pro#ed$ralnim
pridr$0i!anjem F $ o!om sl$(aj$ slo sadr0i ni' insr$%#ija 'a odre1i!anje $la'a $
slo . O%!iri a%o1er mo&$ da sadr0e podo%!ire -s$*4rames., %oji pored s!i"
173
ari*$a o%!ira $ %ojima se nala'e i %oje od nji" naslje1$j$ , mo&$ da imaj$ i ne%e
spe#i4i(ne ari*$e . Podo%!iri , ope mo&$ da imaj$ s!oje podo%!ire , id. .
Podo%!iri s$ po!e'ani sa nadre1enim o%!irima pre%o ari*$a 5je -se .5 ili 5!rsa
5. O%!iri s$ po&odni 'a %odiranje one !rse 'nanja %oja se odnosi na sereoipne
%ara%erisi%e pojedini" %lasa i pod%lasa pojmo!a , odnosno o*je%aa . I' o!o&
%ra%o& opisa jasno je da o%!iri omo&$/$j$ mje)o!io predsa!ljanje 'nanja ,
%om*in$j$/i de%larai!ne i pro#ed$ralne elemene $ opis$ ne%o& pojma ili
o*je%a .
1K. 1E.Pro#es 'a%lj$(i!anja
U pro#es$ 'a%lj$(i!anja , me"ani'am 'a%lj$(i!anja , na osno!$ ini#ijalni"
podaa%a o pro*lem$ $ radnoj memoriji i 'nanja %oje se nala'i $ *a'i 'nanja ,
po%$)a!a da prona1e re)enje pro*lema . Uo*i(ajeno je da se od %orisni%a
'a"je!a da $nese ini#ijalne poda%e %oji se smje)aj$ $ radn$ memorij$ ES .
Me"ani'am 'a%lj$(i!anja 'aim primjenj$je na e poda%e 'nanje i' *a'e 'nanja ,
&eneri)$/i no!e poda%e $ radnoj memoriji . 6ime se s%$p podaa%a $ radnoj
memoriji pro)ir$je . No!o sanje $ radnoj memoriji mo0e da *$de do!oljno 'a
rje)a!anje posa!ljeno& pro*lema i $ om sl$(aj$ se pro#es 'a%lj$(i!anja
'a!r)a!a . U proi!nom , pro)ireni s%$p podaa%a se pono!o o*ra1$je %ori)enjem
'nanja i' *a'e 'nanja , )o do!odi do no!e promjene sanja $ radnoj memoriji .
Pro#es se ierai!no nasa!lja do% se ne do1e do sanja $ radnoj memoriji %oje je
do!oljno 'a rje)a!anje posa!ljeno& pro*lema ili do% se ne po%a0e da a%!o
re)enje nije mo&$/e do*ii . U %lasi(nom sl$(aj$ %on'$lai!ni" ES , me"ani'am
'a%lj$(i!anja o%om ra0enja Rje)enja pro*lema mo0e da 'a"je!a od %orisni%a da
$nese dodane poda%e $%oli%o je o pore*no -Pedersen, 1232.. U sisemima
'asno!anim na pra!ilima , inerpreaor pra!ila me"ani'ma 'a%lj$(i!anja
4$n%#ioni)e na sljede/i na(in . Ini#ijalni poda#i $ radnoj memoriji se reiraj$ %ao
pojedina(ni $'or#i op)iji" !r1enja de4inirani" $ premisama i 'a%lj$(#ima pra!ila
i' *a'e 'nanja . Inerpreaor pra!ila prera0$je *a'$ 'nanja da *i prona)ao ona
pra!ila (ijim %la$'$lama od&o!araj$ poda#i $ radnoj memoriji . O!o prera0i!anje
se na'i!a prepo'na!anje o*li%a -paernFma#"in&., i mo0e se !r)ii na ra'ne
na(ine . 6ri!ijalan na(in *io *i da se s!a%o pra!ilo $ *a'i 'nanja $sporedi sa s!im
poda#ima $ radnoj memoriji , ali *i o rajalo d$&o , osim $ sl$(aj$ %ada je *roj
pra!ila $ *a'i 'nanja mali -ne%oli%o deseina .. Bao se ne radi na aj na(in , !e/
se pola'i od (injeni#e da je osno!na s!ar $ ineli&ennom rje)a!anj$ pro*lema
sele%i!no i e4i%asno dola0enje do Rje)enja na osno!$ s%$pa
mo&$/i" alernai!a . Inerpreaor o*i(no %orisi ne%$ srae&ij$ 'a e4i%asnije
prera0i!anje *a'e 'nanja , sa #iljem da se ispi$j$ samo rele!anna pra!ila , ona
'a %oja posoji jasna e!iden#ija da *arem delimi(no od&o!araj$ si$a#iji $ radnoj
memoriji . +ori)enje a%!i" srae&ija omo&$/$je da se $ ranim 4a'ama
rje)a!anja pro*lema i' s%$pa podaa%a $ radnoj memoriji i'd!oje oni naj%orisniji i
da se i'*je&ne ispii!anje oni" alernai!a %oje ne mo&$ da do!ed$ do pra!o&
Rje)enja . D!ije najpo'naije srae&ije o& ipa s$ $lan(a!anje $naprijed 4orLard
#"ainin&. i $lan(a!anje $na'ad -*a#%Lard #"ainin&. i s!a%a od nji" se mo0e
reali'o!ai primjenom !i)e ra'li(ii" al&oriama .
1K.1I. @ Ulan(a!anje $napred
Ulan(a!anje $napred pola'i od premisa pra!ila . U s!a%om #i%l$s$ , inerpreaor
ispi$je !rijednosi premisa rele!anni" pra!ila , porede/i i" sa poda#ima $ radnoj
memoriji i odre1$je %oja s$ pra!ila 'ado!oljena . Pra!ilo se smara 'ado!oljenim
17+
%ada s!a%a nje&o!a premisa od&o!ara ne%om poda%$ $ radnoj memoriji .
Bado!oljeno pra!ilo se mo0e primenii -%a0e se jo) i a%i!irai , i'!r)ii ili o%in$i .,
)o 'na(i da nje&o!e 6PENF%la$'$le predsa!ljaj$ ili isinia !r1enja o pro*lem$
%oji se rje)a!a i %ao a%!e se mo&$ dodai $ radn$ memorij$ , ili a%#ije %oje re*a
i'!r)ii -o*i(no re'$l$je promjenom sanja $ radnoj memoriji .. A%o se pri
prera0i!anj$ rele!anni" pra!ila po%a0e da ni jedno nije 'ado!oljeno, sisem
'a%lj$($je da nema do!oljno podaa%a da *i mo&ao da rije)i pro*lem . U om
sl$(aj$ , ES mo0e da o*$sa!i rje)a!anje pro*lema ili da 'a"je!a od %orisni%a da
$nese dodane poda%e . A%o se po%a0e da je samo jedno pra!ilo 'ado!oljeno,
ono se primjenj$je . U%oli%o do1e do %on4li%no& sl$(aja %ada je 'ado!oljeno !i)e
pra!ila, srae&ija prera0i!anja $napred nala0e da se oda*ere jedno od nji" %oje
/e se primenii . Ba dono)enje a%!e odl$%e naj(e)/e se primjenj$je ne%i
"e$risi(%i pos$pa% 'a re'ol$#ij$ -ra'rje)a!anje . %on4li%aa -#on4li# resol$ion.
-M#Dermo and 9or&8, 12<3.. Primjenom oda*rano& pra!ila dola'i do i'mjene
sanja $ radnoj memoriji , pa ES ispi$je da li je om promjenom pro*lem re)en.
U%oli%o jese , o*a!je)a!a %orisni%a o ome , a $ s$pronom opo(inje no!i #i%l$s
'a%lj$(i!anja, prepo'na!anjem $'ora%a $ no!onasaloj si$a#iji $ radnoj
memoriji . Pra!ila i' s%$pa 'ado!oljeni" %on4li%ni" pra!ila %oja nis$ oda*rana $
pre"odnom #i%l$s$ osaj$ $ om s%$p$ , do% na nji" ne do1e red $ narednim
#i%l$sima , ili do% se promjenom sanja $ radnoj memoriji ne s!ore $slo!i po
%ojima ne%o od %on4li%ni" pra!ila !i)e nije 'ado!oljeno . Inerpreaor $%lanja
a%!a pra!ila i' s%$pa %on4li%ni" pra!ila . 6re*a napomen$i da jedno pra!ilo
mo0e da *$de 'ado!oljeno sa !i)e ra'li(ii" podaa%a i' radne memorije . U
s%$p$ %on4li%ni" pra!ila se , $ s$)ini , nala'e %on%reni $'or#i 'ado!oljeni"
pra!ila -r$le insaniaions.. Jedan %on%rean $'ora% 'ado!oljeno& pra!ila $
s%lad$ je sa a(no jednim pods%$pom s%$pa podaa%a $ radnoj memoriji %oji
'ado!olja!aj$ premise pra!ila. Pse$do%od srae&ije $lan(a!anja $napred da je $
6a*. I@.
6a*ela I2. Srae&ija $lan(a!anja $naprijed -pse$do%od.
1.4ormirai pra'an s%$p %on4li%ni" pra!ila-+P.
2.4ormirai s%$p rele!anni" pra!ila -RP.
I.Dodai $ +P s!a%o pra!ilo i' RP (iji je i4 dio 'ado!oljen poda#ima ren$no
pris$nim $ radnoj memoriji
J.A%o +P nije pra'an s%$pC
a.oda*rai ne%o pra!ilo -P. i' +P
*.i'*risai Pi' +P
#.i'!r)ii "en dio pra!ila P
d.a%o je pro*lem rije)en , pri%a'ai rje)enje i ime 'a!r)ii pro#es 'a%lj$(i!anja $
proi!nom !raii se na %ora% 2
K.'a"je!e $no)enja dodani" podaa%a ili o*$sa!ii pro#es 'a%lj$(i!anja i
o*a!ijesii %orisni%a da rje)enje pro*lema nije prona1eno
1K.1I. @. Ulan(a!anje $na'ad
+od $lan(a!anja $na'ad , me"ani'am 'a%lj$(i!anja preposa!lja da !a0i ne%o
re)enje pro*lema -#ilj . i' s%$pa mo&$/i" Rje)enja i pronala'i pra!ilo (ije 6"enF
%la$'$le o'na(a!aj$ o re)enje . U op)em sl$(aj$ , a%!i" pra!ila ima !i)e , ali
radi jednosa!nosi o*ja)njenja pola'imo od preposa!%e da posoji samo jedno
a%!o pra!ilo . Preposa!ljeno re)enje , odnosno 6"enFdio pra!ila %oje o'na(a!a
o re)enje , na'i!a se e%$/a -ren$na . "ipoe'a ili e%$/i -ren$ni . #ilj . Ba
prona1eno pra!ilo inerpreaor nasoji da pro!jeri da li je 'ado!oljeno , )o *i
'na(ilo da je preposa!ljeno re)enje pro*lema a(no i pro#es 'a%lj$(i!anja *i
17-
ime *io 'a!r)en . U om #ilj$ inerpreaor po%$)a!a da pro!jeri da li s$
'ado!oljene premise , odnosno I4F%la$'$le posmarano& pra!ila . Pro!jera
'ado!oljenosi premisa se o*a!lja na aj na(in )o se s!a%a premisa pra!ila
pro&la)a!a 'a no!$ e%$/$ "ipoe'$ i ime se pos$pa% re%$r'i!no pona!lja 'a
s!a%$ od nji" . 6ime se , 'apra!o !r)i de%ompo'i#ija e%$/e& #ilja na pod#ilje!e
-s$*&oals.. S!a%$ e%$/$ "ipoe'$ inerpreaor reira %ao me1$%ora% %a
4inalnom re)enj$ . S!a%a e%$/a "ipoe'a mo0e se po!rdii $%oli%o je $ s%lad$ sa
ren$nim poda#ima $ radnoj memoriji ili daljom re%$r'ijom . Ra($nars%a
sim$la#ija sl$(aj$ da se ne na1e ni jedno pra!ilo %oje po!r1$je preposa!ljeno
re)enje , sisem posa!lja no!$ e%$/$ "ipoe'$ i' s%$pa mo&$/i" Rje)enja .
U%oli%o nije po!r1eno ni jedno od mo&$/i" Rje)enja , me"ani'am 'a%lj$(i!anja
o*i(no 'a"je!a od %orisni%a dodane in4orma#ije . B*o& (injeni#e da %od
prera0i!anja $na'ad me"ani'am 'a%lj$(i!anja $!ije% pola'i od ne%o&
preposa!ljeno& Rje)enja -#ilja ., me"ani'mi 'a%lj$(i!anja %oji %orise o!$
srae&ij$ (eso se na'i!aj$ 5me"ani'mi !o1eni #ilje!ima 5 -&oalFdri!en. 'a ra'li%$
od me"ani'ama sa prera0i!anjem $napred %oji s$ 5!o1eni poda#ima 5 -daaF
dri!en.. Pse$do%od srae&ije $lan(a!anja $na'ad da je $ 6a*. I1
6a*ela II. Pse$do%od srae&ije $lan(a!anja
1. 9ormirai pra'an s%$p memorirani" "ipoe'a -MP .=
2. 9ormirai s%$p mo&$/i" Rje)enja -MR . pro*lema =
I. A%o je s%$p MR pra'an, 'a"ije!ai $no)enje dodani" podaa%a i !raii se na
%ora% 2, ili o*$sa!ii pro#es 'a%lj$(i!anja i o*a!esii %orisni%a da re)enje
pro*lema nije prona1eno .
J. Preposa!ii da !a0i ne%o re)enje -R . i' s%$pa MR =
K. I'a*rai R i' s%$pa MR =
E. Prona/i pra!ilo (iji 6"enFdio 'ado!olja!a preposa!ljeno re)enje R i pro&lasii
&a 'a e%$/$ "ipoe'$ -6P .=
<. A%o s$ s!e I4F%la$'$le pra!ila 6P 'ado!oljene C
a. A%o je s%$p MP pra'an , R predsa!lja re)enje pro*lema %oje re*a pri%a'ai
%orisni%$ i ime 'a!r)ii pro#es 'a%lj$(i!anja = $ proi!nom , pro&lasii "ipoe'$
%oja je posljednja $ne)ena $ s%$p MP 'a e%$/$ "ipoe'$ , i'*risai je i' s%$pa MP
i !raii se na %ora% <=
3. A%o je *ilo %oja I4F%la$'$la pra!ila 6P $ s$pronosi sa poda#ima $ radnoj
memoriji C
a. I'*risai s!e e!en$alno preosale "ipoe'e i' s%$pa MP =
*. Araii se na %ora% I=
2. A%o se 'a ne%$ I4F%la$'$l$ pra!ila 6P ne mo0e $sano!ii na osno!$ podaa%a
ren$no pris$ni" $ radnoj memoriji da li je 'ado!oljena ili ne C
a. Unijei pra!ilo 6P $ s%$p MP =
*. Prona/i pra!ilo (iji 6"enFdio 'ado!olja!a $ I4F%la$'$l$ i pro&lasii &a 'a e%$/$
"ipoe'$ =
#. Araii se na %ora% <.
U pro#es$ 'a%lj$(i!anja %orisni% mo0e da 'a"je!a od ES da pr$0i o*ja)njenja 'a
dono)enje odre1eni" odl$%a ili 'a posa!ljanje 'a"je!a %orisni%$ 'a $no)enje
dodani" podaa%a . 6ipi(an sl$(aj je da %orisni% ra0i od ES o*ja)njenje 'a)o ili
%a%o se do)lo do ne%o& o*ja)njenja , odl$%e , ili 'a"je!a . ES na o mo0e da
od&o!ori p$em pri%a'i!anja primenjeni" pra!ila i pre"odni" e%$/i" #ilje!a na
erminal$ , $' od&o!araj$/e %omenare . 6ime se omo&$/$je %orisni%$ da sa&leda
%ora%e 'a%lj$(i!anja %oje je me"ani'am 'a%lj$(i!anja do o& ren$%a pred$'eo i
lo&i%$ %oj$ je %orisio . Pored na!edeni" , i dr$&i elemeni $pra!ljanja mo&$ da
*$d$ $&ra1eni $ me"ani'am 'a%lj$(i!anja . Jedan od nji" s$ prioriei podaa%a $
radnoj memoriji , %ojima se omo&$/$je da me"ani'am 'a%lj$(i!anja najprije
17,
ispi$je one poda%e %oji se smaraj$ naj!a0nijim 'a pro#es 'a%lj$(i!anja.
Me"ani'am 'a%lj$(i!anja a%o1er mo0e da !odi saisi%$ o %ori)enj$ pojedini"
pra!ila i da $ pojedinim si$a#ijama *ira 'a i'!r)a!anje ono pra!ilo %oje se
naj(e)/e ili najrje1e %orisi . Bajedni(%a oso*ina s!i" i" elemenaa $pra!ljanja je
da in0enjer 'nanja pri sine'i ES ne mo0e da pre%o nji" $i(e na $pra!ljanje
pro#esom 'a%lj$(i!anja jer s$ oni $&ra1eni $ me"ani'am 'a%lj$(i!anja . S dr$&e
srane , $pra!ljanje pro#esom 'a%lj$(i!anja mo0e da *$de $ i'!jesnoj mjeri pod
%onrolom in0enjera 'nanja pre%o odre1eni" elemenaa *a'e 'nanja . Ae/ $
samom na(in$ na %oji je 'nanje pre!edeno $ s%$p pra!ila , nala'e se impli#ino
elemeni $pra!ljanja . 6a%o1er se %ro' pra!ila mo&$ dai i ra'ne e%spli#ine
in4orma#ije o $pra!ljanj$ . U $ s!r"$ naj(e)/e se %orise '!. . meapra!ila . Ona
s$ iso& o*li%a %ao i s!a dr$&a pra!ila , ali ne predsa!ljaj$ 'nanje i' domena
primjene ES , !e/ %onrolno $pra!lja(%o 'nanje o na(inima porimenji!anja osali"
pra!ila $ pro#es$ 'a%lj$(i!anja -5'nanje o 'nanj$ 5.. U njima se mo0e a(no
na!esi , na primjer , redoslijed po %ome re*a pris$pii pod#ilje!ima $
prera0i!anj$ $na'ad ili %oj$ &r$p$ pra!ila re*a prera0ii da *i se do)lo do #ilja
*e' ra'maranja osali" pra!ila .
1K. 1E. Sim$la#ija 'asno!ana na 'nanj$
+ao meoda 'a modeliranje i anali'$ slo0eni" realni" sisema , sim$la#ija se $
na$#i i pra%si %orisi !e/ &odinama . Narasaj$/i 'a"je!i , $slo!ljeni po!e/anjem
slo0enosi sisema %oji se modeliraj$ , $slo!ili s$ poja!$ *olji" , e4i%asniji" i
so4isi#iraniji" sim$la#ioni" alaa , naro(io posljednji" &odina . S jedne srane , o
je doprinijelo da se 'na(ajno pro)iri %r$& %orisni%a sim$la#ije , do% je s dr$&e
srane , 'a isra0i!a(e i analii(are o 'na(ilo 'na(ajno pojednosa!ljenje ra'!oja
no!i" modela . Me1$im , i pored o&a , pojedine pro*leme *ilo je e)%o ili
nemo&$/e rje)a!ai radi#ionalnim pris$pom $ sim$la#iji. U radi#ionalnom
pris$p$ -sli%a 3.11., analii(ar *i %reirao model sisema , %orise/i pri om ne%i
pro&rams%i je'i% op)e namjene ili spe#ijali'o!ani sim$la#ioni je'i%. 6radi#ionalni
pris$p $ sim$la#ionom modeliranj$ pri%a'an je na Sl. 1I2.,
Sli%a 1IK. 6radi#ionalni pris$p $ sim$la#ionom modeliranj$
Na%on !alida#ije i !eri4i%a#ije sim$la#iono& modela , pris$pilo *i se
e%sperimeniranj$ sa modelom . Do*i!eni re'$lai %asnije *i se anali'irali %a%o
*i se donela odre1ena odl$%a , odnosno isp$nio #ilj sim$la#ione s$dije .
O!a%o de4iniran , radi#ionalni pris$p $ sim$la#iji %oji podra'$mije!a i
od&o!araj$/e so4!ers%e alae %oji %orisni#ima i analii(arima soje na
raspola&anj$ , po%a'ao se %ao e4i%asan samo %od oni" pro*lema %oji s$
sri%no !e'ani 'a %on!en#ionalno modeliranje i sim$la#ij$ . O!a%o de4inirano
podr$(je primjene $ liera$ri je po'nao i %ao 5sim$la#ija $ malom 5
-sim$laion in small. -Sprie i Aanseen%ise, 1232.. S dr$&e srane , pojam
5sim$la#ija $ !eli%om 5 -sim$laion in lar&e., podra'$mije!a $%lj$(i!anje i s!i"
oni" a%i!nosi %oje se na pr!i po&led nis$ mo&le do!odii $ 'na(ajnij$ !e'$ sa
sim$la#ijom , ali %oje se $ %rajnjem sl$(aj$ nis$ mo&le i'*je/i prili%om
i'!o1enja e%sperimenaa. O!e opera#ije $%lj$($j$ pre"odn$ o*rad$ i
poso*rad$ in4orma#ija, e!al$a#ij$ i $ma(enje in4orma#ija do*ijeni"
175
sim$la#ijom, i sli(no. +a%o je #ilj sim$la#ije , i'me1$ osalo&, i o da se
pre$'me -a$omai'$je . dio poslo!a od isra0i!a(a , 4$n%#ije %oje s$ se
ra'!ijale $ o%!ir$ o!o& )ire& pris$pa , %ao na primjer, ra'ni mo/ni pro&rami i
pro&rams%i pa%ei, !odile s$ %a isp$njenj$ a%o posa!ljeno& #ilja . o!a i
naprednija Rje)enja $ om pra!#$ na&la)ena s$ $ isra0i!anjima %oja s$
spro!edena $ posljednje d!ije de#enije i %oja $ re'$lirala pra%i(nom
primjenom apli%a#ija i meoda !je)a(%e ineli&en#ije, pose*no e%sperni"
sisema . Apli%a#ije !e'ane 'a *a'e 'nanja i odl$(i!anje na osno!$ 'a%lj$(a%a
do %oji" e dola'i prera0i!anjem a%!i" *a'a 'nanja , omo&$/ile s$ 'na(ajan
%ora% napred %a pop$nom a$omai'o!anj$ pro#esa anali'e sisema na
osno!$ sim$la#ije . +omple%snos pro*lema , pris$na $ realnim apli%a#ijama ,
omo&$/a!a %ori)enje AI $ sim$la#iji na d!a na(ina -Pa$l , 1232.. Pr!o ,
mo&$/e je %reai!nos sim$la#iono& modeliranja po*olj)ai doda!anjem
so4!ers%i" apli%a#ija !je)a(%e ineli&en#ije $ !id$ ra'ni" alaa 'a anali'$ i
dr$&o , mo&$/e je dijelo!e 0i!ono& #i%l$sa sim$la#ije modelirai pomo/$ AI
apli%a#ija . Pro*lemi !e'ani 'a pri%$pljanje pore*no& 'nanja 'a 4ormiranje
sim$la#iono& modela i i'!o1enje sim$la#ije nala0$ pore*$ da se i' o& 'nanja
i'!$(e ma%sim$m %orisi . 6o 'apra!o 'na(i da pro#es sim$la#ije , $mjeso da
samo daje od&o!ore na pianja ipa 5)a Fa%o 5, re*a da omo&$/i i )iro%i opse&
meoda 'a%lj$(i!anja , odl$(i!anja i prera0i!anja , %oje s$ ina(e dos$pne i
do*ro ra'!ijene $ AI . O!a%o de4iniran 5)iro%i 5 pris$p sim$la#iji naj(e)/e se
na'i!a sim$la#ija 'asno!ana na 'nanj$ -%noLled&eF*ased sim$laion.
-Ro"en*er&, 232..
1K. 1E. Aspe%i ine&ra#ije ES i sim$la#ioni" modela
Prili%om ra'maranja mo&$/e ine&ra#ije e%sperni" sisema sa sim$la#ionim
modelima , mo&$ se $o(ii ne%e nji"o!e %ara%erisi(ne ra'li%e i sli(nosi
-Le"mann, 123E.. Pr!a sli(nos se o&leda $ ome )o se o*a o!a pris$pa mo&$
%orisii 'a ($!anje i primjen$ 'nanja o sr$%$ri , or&ani'a#iji i apli%a#iji
dinami(%i" sisema -dis%reni" ili %onin$alni" .. Ra'li%a le0i $. 6ome %a%o se o!o
'nanje predsa!lja i %a%o im se pris$pa $ pro#es$ re'ono!anja . Do% sim$la#ija
%orisi e"ni%e n$meri(%o& , pro#ed$ralno& i'ra($na!anja , 'nanje je %od
e%sperni" sisema de%larai!no , a o*rada sim*oli(%a . Pored o&a , i sim$la#ioni
modeli i sisemi 'asno!ani na 'nanj$ predsa!ljaj$ 'nanje i e%speri'$ o
posmaranom sisem$ i nje&o!om pona)anj$ $ mod$larnoj 4ormi . Na primjer , $
sim$la#ionim modelima dis%reni" do&a1aja , o!o se 'nanje $ pro#ed$ralnom
o*li%$ implemenira pre%o %on#epaa %ao )o s$ do&a1aj , a%i!nos ili pro#es . U
e%spernim sisemima , 'a predsa!ljanje 'nanja o sisem$ %orise se pra!ila ,
o%!iri ili semani(%e mre0e , da%le de%larai!ne 4orme . Ba ra'li%$ od !e/ine
dr$&i" pro&rama , &dje je $pra!ljanje o%om i'!r)a!anja pro&rama odre1eno
n$meri(%i i'ra($naim !eli(inama , %od sim$la#ije , %ao i %od ES , %onrola o%a
pro&rama 'a!isi od lo&i(%i" odl$%a . No , i $ posoje odre1ene ra'li%e . Na
primjer , $ sim$la#iji dis%reni" do&a1aja 'a $pra!ljanje o%om i'!r)a!anja mo0e
se %orisii srae&ija naredno& do&a1aja , 'a ra'li%$ od me"ani'ma 'a%lj$(i!anja ,
%ao )o s$ 4oreLard ili *a#%Lard #"ainin& %od ES Fa . Sljede/a ra'li%a i'me1$
sim$la#ije i ES i(e se predsa!ljanja i o*rade nepop$no& , nei'!jesno& ili
"e$risi(%o& 'nanja . U so"asi(%oj sim$la#iji , nei'!jesno 'nanje se i'ra0a!a
pre%o raspodjela !ero!ano/e , do% se %od ES ono predsa!lja !ero!ano/ama ,
4$''8F lo&i%om ili 4$''8Fs%$po!ima . O!o pore1enje $%a'$je na o da sim$la#ija i
e%sperni sisemi n$de ra'li(ie meode , e"ni%e i alae 'a pri%$pljanje i
predsa!ljanje 'nanja , %ao i ra'li(ie e"ni%e pro#esiranja o& 'nanja i
'a%lj$(i!anja . Pri*li0na podr$(ja primjene sim$la#ioni" modela i e%sperni"
176
sisema , s jedne srane , i ra'li(ie e"ni%e reali'a#ije , s dr$&e srane , n$de
*rojne mo&$/nosi 'a %orisno i e4i%asno po!e'i!anje i ine&ra#ij$ sisema
'asno!ani" na 'nanj$ sa sim$la#ionim modelima i o*rano .
1K. 1E. Sim$la#ioni pro#es i e%sperni sisemi
U nasa!%$ je $%ra%o da pre&led mo&$/i" primjena e%sperni" sisema $
pojedinim 4a'ama sim$la#iono& pro#esa , sa na&las%om na pra%i(nim
re'$laima $%oli%o a%!i posoje -Qidman i Loparo, 1232..
1K.1E. @ I'&radnja modela
Posoje ri osno!na na(ina %a%o ES mo&$ da po*olj)aj$ per4ormanse
sim$la#ije $ o!oj 4a'i . 6o s$ C e%spers%a pomo/ no!im %orisni#ima ,
po*olj)anje 4ormi predsa!ljanja realni" sisema i smanjenje o*ima
i'ra($na!anja $ sim$la#iji . E%sperni sisem mo0e da pomo&ne neis%$snim
%orisni#ima %od spe#i4i%a#ije odre1eno& modela i %od i'*ora naj*olje& modela
'a odre1eni #ilj sim$la#ije . Posoji !i)e sisema %oji poma0$ no!im %orisni#ima
prili%om spe#i4i%a#ije modela . Oni $&la!nom %orise &ra4i(%i iner4ejs pre%o
%o&a %orisni#i ra'mje)aj$ 5sli(i#e 5 %oje predsa!ljaj$ %omponene modela .
Sisem %orisi e"nolo&ij$ ES %a%o *i pro!jerio da li s$ s!e neop"odne
%omponene pris$ne i da li s$ do*ro po!e'ane . Model se poom pre!odi $ %od
ne%o& sandardno& sim$la#iono& je'i%a. Primjeri a%!i" sisema s$ SES
-Adels*er&er i dr., 123E. i ECO -M$e'el 4eld i dr., 123K.. +ada je na
raspola&anj$ !i)e $naprijed de4inirani" modela, %orisni% se s$sre/e sa
pro*lemom i'*ora ono& modela %oji je najpo&odniji 'a pro$(a!anje sisema
%oji se posmara i %oji naj!i)e od&o!ara posa!ljenim e%sperimenalnim
$slo!ima . O!o je 4a'a , a%o1er, po&odna 'a primjen$ ES -+er#"o44s i
Aanseen%ise,123E.. Po*olj)anje 4ormi predsa!ljanja realno& sisema mo0e
*ii od !e/e !a0nosi ne&o e%spers%a pomo/ no!im %orisni#ima , ali mo0e
'a"ije!ai 'nano !e/e !rijeme 'a reali'a#ij$. Pro*lem %oji se o!dje ja!lja
odnosi se na (injeni#$ da posoje/i sim$la#ioni modeli ne mo&$ da predsa!e
na ade%!aan na(in -1. slo0eno odl$(i!anje %a%!o je na primjer neop"odno %od
modeliranja or&ani'a#ioni" #ilje!a ili !ojni" srae&ija i a%i%a , ili -2.
nei'!jesne ili ne%omplene modele ili poda%e , %oji s$ ina(e !eoma (esi $
domenima in0enjers!a i $pra!ljanja . Posoje/i sim$la#ioni pro&rami %orise $
e s!r"e lo&i%$ sa*la odl$(i!anja ili a*ela odl$(i!anja , )o po!la(i odre1ene
nedosa%e C nei'!jesnos se predsa!lja raspodjelom !ero!ano/e (a% ia%o
4ormalne !ero!ano/e ne mo&$ pr$0ii naj*olji opis $ s!im sl$(aje!ima .
U&ra1i!anjem pose*no& mod$la $ !id$ ES $ sim$la#ioni model ,mo&$/e je
pre#i'nije modelirai o!e slo0ene 5o*je%e 5, (ime se po!e/a!a po$'danos
sim$la#iono& modela. Ineresanan primjer o!a%!o& %on#epa je %ori)enje ES
$ model$ 'a predsa!ljanje pona)anja 'as$pni%a $ pre&o!orima i'me1$
radni%a i r$%o!ods!a -A"amed i Roman, 123K.. +ada je #ilj serije sim$la#ioni"
e%sperimenaa !eri4i%a#ija s%$pa predlo0eni" %ora%a , naj(e)/e nije neop"odno
pre#i'no i'ra($na!ai s!e n$meri(%e !rijednosi s!i" promjenlji!i" $ model$ .
+od a%!i" sim$la#ioni" e%sperimenaa , e%sen'i!na i'ra($na!anja se
pone%ad mo&$ 'amijenii %!aliai!nom sim$la#ijom %oja o&rani(a!a
!rijednosi $ odre1eni iner!al . +!aliai!na sim$la#ija , osim )o smanj$je
ra($nars%e ro)%o!e , o*je'*e1$je i e%spli#ini ra& o 'a!isnosima i'me1$
promelji!i" . Primjer %ori)/enja ES $ o!om domen$ je sisem 'a %!aliai!n$
sim$la#ij$ proi'!odnje pol$pro!odni%a -Mo"ammed i Simmons, 123E..
177
1K.1E. @. Pro#jena parameara
Pomo/ saisi(ara je dra&o#jena no!im %orisni#ima %oji se s$sre/$ sa poslo!ima
pro#ijene parameara modela i esiranjem $la'ni" podaa%a . Primjer ES %oji se
%orisi 'a e s!r"e je EDA, saisi(%i pro&ram 'a sa!jee %oji %om*in$je
sim*oli(%o i n$meri(%o i'ra($na!anje i sa!je$je no!e %orisni%e !eli%i" saisi(%i"
pa%ea , %a%o i %oje saisi(%e pro#ed$re da %orise 'a pro*leme %oje
ra'maraj$ .
1K.1E. @. Aalida#ija i !eri4i%a#ija modela
Aalida#ija i !eri4i%a#ija modela s$ e%spers%i poslo!i 'a %oje se mo&$ 4orm$lirai
pra&mai(na pra!ila . E%sperni sisemi , osim )o mo&$ da pr$0aj$ pomo/ %od
o%lanjanja &re)a%a $ modelima , mo&$ da daj$ i sa!jee , na primjer ,
a$omas%im esiranjem modela sa poda#ima %oji s$ pose*no pripremljeni da
5$'drmaj$ 5 model $ %lj$(nim a(%ama . 6a%o1er , ES mo&$ da anali'iraj$
po&re)ne re'$lae es sim$la#ija i da $%a0$ na naj(e)/e i'!ore &re)a%a . Pored
o&a , ES mo&$ da pr$0e sa!jee o pra!ilnom i'*or$ $la'ni" podaa%a %oji se
%orise 'a !alida#ij$ i !eri4i%a#ij$ modela .
1K.1E. @. Planiranje sim$la#ioni" e%sperimenaa
Posoje ri osno!na na(ina %a%o ES mo&$ da pomo&n$ %orisni%$ %od planiranja
sim$la#ioni" e%sperimenaaC sa!jei 'asno!ani na op)im saisi(%im i
sim$la#ionim prin#ipima , sa!jei 'asno!ani na 'nanj$ i' posmarano& domena i
sa!jei 'asno!ani na pre"odnom is%$s!$ sa oda*ranim modelom. Planiranje
sim$la#ioni" e%sperimenaa 'a!ise od nji"o!e s!r"e radi %oje se isi o*a!ljaj$ . 6o
mo0e *iiC e!al$a#ija per4ormansi, pore1enje, pred!i1anje, anali'a osjelji!osi,
opimi'a#ija, $sposa!ljanje 4$n%#ionalni" !e'a, pro$(a!anje pona)anja sisema, i
sl.. +a%o je planiranje sim$la#ioni" e%sperimenaa relai!no la% posao 'a
e%spere, a relai!no e0a% posao 'a no!e %orisni%e i %a%o isi ima !eli%$
e%onoms%$ !rijednos, on predsa!lja idealan posao 'a podr)%$ ES. Spe#i4i%a#ija
sim$la#iono& modela naj(e)/e 'a"je!a dealjno 'nanje o o&rani(enjima i
rela#ijama %oje proisi($ i' odre1eno& domena ili sisema $ o%!ir$ ne%o& domena
. Gre)%e %oje nasaj$ prili%om i'&radnje modela mo&$ se i'*je/i pra!o!rjemenim
da!anjem odre1eni" sa!jea i %rii%a . Jedan a%a! sisem ra'!ijen je $ o*lasi
medi#ine. +ada ES *$d$ $ sanj$ da $(e na osno!$ is%$s!a , oni /e mo/i da
sa!je$j$ %orisni%e o ome %ada namjera!ana sim$la#ija ne/e dai o(e%i!ane
re'$lae , )a re*a i'mijenii i %oje in4orma#ije re*a dodai . 6a%!i sa!jei mo&$
$ 'na(ajnoj mjeri da $)ede !rijeme i ro)%o!e, pose*no ada %ada !i)e
pojedina#a ili &r$pa %orisi ise modele 'a e%perimenisanje .
1K.1E. @. Anali'a re'$laa
Jedan od %lj$(ni" 'a"je!a %od sim$la#ioni" o%r$0enja 'asno!ani" na primjeni ES
i(e se nji"o!e mo&$/nosi da poma0$ %orisni#ima prili%om i'mjena sim$la#ioni"
modela sa #iljem da se posi&n$ posa!ljeni #ilje!i sim$la#ije . Na primjer , $%oli%o
se %orisi model proi'!odnje %a%o *i se donijela odl$%a o ome %a%o smanjii
200
4re%!en#ij$ 'asoja %oji s$ pro$'ro%o!ani nedosa#ima maerijala na s%ladi)$ ,
sisem mo0e da odredi redoslijed %ojim /e se parameri modela mijenjai sa
#iljem da se )o prije dosi&n$ posa!ljeni #ilje!i i da poom nasa!i po om
plan$ . Od s!i" %ora%a $ pro#es$ sim$la#ije , o!aj je sa sano!i)a pore*no&
'nanja najinen'i!niji po)o se od sisema 'a"je!a da s"!ai na(in 4$n%#ioniranja
modela , ali i da posjed$je 'nanje o op)im sim$la#ionim meodama . O!a%o
slo0en posao reali'o!an je na Carne&ie Mellon Uni!er'ie$ $ !id$ po'nao& +7S
sisema.
1K. 1E. Spe#i4i%a#ija sim$la#iono& modela pre%o ES
Osno!ni #ilj spe#i4i%a#ije so4!era je da o*je'*ijedi opis )a ra($nars%i pro&ram
re*a da radi , ne'a!isno od o&a da li je aj pro&ram ne%a apli%a#ija !e'ana 'a
ra($no!ods!eni sisem , pro&ram 'a $pra!ljanje proi'!odnjom ili sim$la#ioni
model ne%o& realno& sisema %oji se mo0e predsa!ii 4ormali'mom dis%reni"
do&a1aja . Na(ini na %oje se do spe#i4i%a#ije dola'i mo&$ *ii *rojni i ra'no!rsni .
Spe#i4i%a#ija sim$la#iono& modela $%lj$($je ra'li(ie a%i!nosi &dje 'a analii(ara
od !eli%e pomo/i mo&$ *ii ne%e od meoda i e"ni%a AI , pose*no e%sperni
sisemi i ra'$mije!anje prirodni" je'i%a . Ba ra'li%$ od radi#ionalno& pris$pa
pri%a'ana s$ ri mo&$/a na(ina a$omas%o& pri%$pljanja podaa%a radi
spe#i4i%a#ije modela -M$rra8 i S"eppar d, 1233.. S!a%i od pri%a'ani" pris$pa ima
'a #ilj da o*je'*edi dealjn$ spe#i4i%a#ij$ sim$la#iono& modela . A$omai'o!ani
pris$pi pri%$pljanja podaa%a pri%a'an je na Sl. 1II.
Sli%a 3.12 A$omai'o!ani pris$pi pri%$pljanja podaa%a
U pr!om sl$(aj$ , %orisni% 'adaje opis sisema na s!om maernjem je'i%$ , npr .
en&les%om, %oji se pre%o pro#esora prirodno& je'i%a -na$ral lan&$a&e
pro#essor.. pre!odi $ dealjn$ spe#i4i%a#ij$ modela. Iner4ejs 'asno!an na
pro#esor$ prirodno& je'i%a ima $. prednos )o je relai!no jednosa!an 'a
%orisni%a i )o pr$0a !eli%$ 4le%si*ilnos %od spe#i4i%a#ije. Me1$im , on 'a"je!a
'nanje i' domena sisema %oji se modelira , a a%o1er 'na(ajna pa0nja se mora
pos!eii i lin&!isi(%im aspe%ima prepo'na!anja je'i%a. O!o podra'$mije!a
$&ra1i!anje le%si(%o& 'nanja o rije(ima i nji"o!im dijelo!ima i sina%sno& 'nanja
o &r$piranj$ rije(i $ smislene 4ra'e , %ao i ra'rje)a!anje pro*lema !e'ani" 'a
mo&$/nos d!oja%o& ili !i)esr$%o& $ma(enja odre1eni" rije(i, odnosno i'ra'a .
Dr$&i na(in podra'$mije!a %ori)enje &ra4i(%o& iner4ejsa -&rap"i#al iner4a#e.,
%oji je pose*no %orisan i jednosa!an 'a opisi!anje sr$%$re modela, odnosno
%omponeni modela i nji"o!i" me1$so*ni" !e'a. S dr$&e srane, o!aj na(in
spe#i4i%a#ije modela 'a"je!a od %orisni%a da *$de $po'na sa s%$pom
raspolo0i!i" 5sli(i#a 5, %a%o *i oda*rao od&o!araj$/e i pre%o nji" predsa!io
ra'li(ie aspe%e sisema %oji se modelira . +a%o s$ 'a i'&radnj$ modela
dis%reno& sisema pore*ni i ne%i dodani dealji %ao , na primjer , raspodjele
sl$(ajni" promjenlji!i" ili dis#ipline !e'ane 'a redo!e (e%anja , o se naj(e)/e $
%om*ina#iji sa &ra4i(%im iner4ejsom %orisi pro#esor prirodno& je'i%a ili monior
dijalo&a -dijalo& monior., %a%o *i se %ompleirala spe#i4i%a#ija. +ada s$
pri%$pljene s!e pore*ne in4orma#ije , odnosno i'!r)ena spe#i4i%a#ija modela ,
mo&$/e je a$omas%i %onsr$irai model , *ilo %ori)enjem &eneraora pro&rama
201
*ilo pose*no& sisema 'a a$omai'o!anje pro&ramiranja . U sim$la#iji *a'iranoj
na 'nanj$ -ili pra!ilima ., o!a%o de4inirani pris$p a$omas%om pro&ramiranj$
o*je'*e1$je da se a$omai'$je ne samo pro#es spe#i4i%a#ije modela , !e/ i
pro#es i'&radnje -%odiranja . modela . +a%o posoje i'!jesna pre%lapanja $ 'nanj$
%oje je prili%om pri%$pljanja podaa%a neop"odno 'a spe#i4i%a#ij$ modela i 'nanj$
%oje se %orisi $ pro#es$ pro&ramiranja %od radi#ionalno& pris$pa o!o se 'nanje
mo0e ($!ai %ao dio *a'e pra!ila %oja *i omo&$/ila a$omai'a#ij$ i jedne i dr$&e
a%i!nosi . Na aj na(in , %orisni% %oji do*ro po'naje sisem %oji se sim$lira , ali
nema pre"odno& is%$s!a $ implemena#ionom sim$la#ionom je'i%$, mo0e da
%reira i'!r)ne sim$la#ione modele .
1K. 1E. Ra'!oj e%sperno& sisema 'a spe#i4i%a#ij$ sim$la#iono& modela
+od ra'!oja e%sperno& sisema 'a spe#i4i%a#ij$ sim$la#iono& modela dis%reno
Fso"asi(%o& sisema pore*no je , prije s!e&a , 'a %on%rean sim$la#ioni model
$!rdii do&a1aje i ari*$e do&a1aja %ojima se o!i opis$j$ , a poom i a%i!nosi
%oje pre!ode sisem i' jedno& $ dr$&o sanje . S$!rjemene meode ra'!oja
sisema naj(e)/e insisiraj$ na $sposa!ljanj$ *a'e 'a de4iniranje sisema .
Osno!na 4ilo'o4ija o!i" meoda se *a'ira na %on#ep$ od!ojeni" -samosalni" .
4$n%#ionalni" 'a"je!a modela %oji repre'en$j$ domen pro*lema . Model se
de4ini)e do&a1ajima -a%#ijama ., nji"o!im ari*$ima i s%$pom pro#esa %oji
opis$j$ redoslijed i" do&a1aja . Model sl$0i %ao *a'a $ %ojoj s$ sa0ee s!e
4$n%#ionalne in4orma#ije o sanj$ o%oline. O!a meoda ne o*je'*e1$je e%spli#ino
predsa!ljanje poslo!ne polii%e, a%o da se ona $&ra1$je $ pro&rams%$ lo&i%$ .
1K.13. @. U&ra1i!anje pra!ila
U%oli%o *i se sisem mo&ao predsa!ii na isi na(in %a%o &a !idi %orisni% i $%oli%o
*i *ilo mo&$/e e%spli#ino $!rdii nje&o!$ repre'ena#ij$ $ ra($nar$ , ada *i se
s!a%a spe#i4i%a#ija sisema i'a'!ana promjenama 'a"je!a mo&la la%o
ideni4i%o!ai i $spje)no ispra!ii . Ne%a isra0i!anja s$ po%a'ala da pra!ila i&raj$
&la!n$ $lo&$ $ opisi!anj$ sisema , po)o de4iniranje ne%o& dinami(%o& sisema
o*i(no $%lj$($je opisi!anje ransa%#ija , $pra!ljanja , 'a%lj$(a%a i pra!ila
pore*ni" 'a rad sisema . Pra!ilo se o*i(no sasoji i' d!a dijela C premise i
a%#ije . Premisa je spoj is%a'a , a a%#ija proi'!odi jedan ili !i)e 'a%lj$(a%a %oji se
mo&$ i'!esi a%o s$ premise 'ado!oljene . Predsa!ljanje 'nanja $ o*li%$ pra!ila
ima s!oje prednosi %oje s$ 'asno!ane na sljede/im ra'lo'ima -Poo and La8'del
l , 122@.C
pra!ila o*je'*e1$j$ prirodni me"ani'am 'a opisi!anje pro*lema i
odl$(i!anje ,
pra!ilo se mo0e posmarai %ao mod$larni se&men 'nanja $n$ar domena
pro*lema ,
pra!ila mo&$ *ii $pore*ljena 'a de4inisanje 'nanja ili in4orma#ija o dr$&im
pra!ilima , (ime se o*je'*e1$je %onrola nad spe#i4i%a#ijom sisema .
Spe#i4i%a#ija modela ima ri &la!ne o*lasi $ %ojima se pra!ila mo&$ primijenii .
6o s$ C
o*las a%#ija eniea
o*las ari*$a eniea
o*las i'!o1enja !e'a .
202
1K.13. @. O*las a%#ija eniea
Enie modela sim$lira enie $ realnosi . +a%o se enie realno& sisema
mijenja pod $i#ajem ne%e a%#ije , a%o enie modela sim$lira e a%#ije ,
odnosno dola'i do promjene sanja eniea na%on s!a%o& 'a!r)e%a a%#ije .
1K.13.2. @. Pra!ila ine&riea eniea
S!a%a a%#ija $%lj$($je d!a sanja C po(eno sanje i 'a!r)no -odredi)no . sanje .
Po(eno sanje je sanje $ %ome se enie ren$no nala'i, do% je odredi)no
sanje ono $ %oje /e enie do/i %ada se posmarana a%#ija 'a!r)i. Aalidnos
promjene sanja de4inirana je sr$%$rom -"isorijom, 0i!onim #i%l$som . eniea
. Promjena sanja ne%o& eniea %ao re'$la 'a!r)e%a ne%e a%#ije mo0e se
pri%a'ai $ &ra4i(%om o*li%$ na sljede/i na(in C
PODE6NO S6ANJE a%#ija ODREDIyNO S6ANJE
Promjena sanja mo0e se a%o1er predsa!ii i na sljede/i na(inC
Na primjer , a%o model sisema ele%rons%e ele4ons%e #enrale -E6 C. ima enie
+ANAL , "isorija 0i!ono& #i%l$sa o!o& eniea mo0e se pri%a'ai na Sl. 1IJ.
Sli%a 1IE. Model sisema ele%rons%e ele4ons%e #enrale
Prela'na sanja anie %anal i linija pri%a'ana s$ $ 6a*. I2.
6a*ela IJ. Prela'na sanja anie %anal i linija
Po(eno sanje A%#ija Odredi)no sanje
Prela'na
sanja
Po(ea% Dodjelji!anje Slo*odan
Slo*odan Ba$'imanje 'a$'e
'a$'e oslo*a1anje slo*odan
Upore*a i'ra'a 'asno!ani" na pra!ilima $ o!oj o*lasi , $ !e'i je sa do'!oljenim
a%#ijama nad e%$/im sanjima eniea . Pra!ila de4ini)$ s%$p do'!oljeni" a%#ija
'a odre1eno sanje eniea . O!aj ip pra!ila po'na je %ao 5Pra!ila ine&riea
eniea 5 -EIR F Eni8 Ine&ri8 R$le. i ona de4ini)$ mo&$/e prela'e i' jedno&
sanja eniea $ dr$&o . Promjena sanja je !alidna pod $slo!om da 'ado!olja!a
sr$%$r$ eniea . Prema ome, *ilo %oji po%$)aj promene sanja %oji nije
sadr0an $ s%$p$ EIR, smara se %ao nar$)a!anje o&rani(enja eniea
si&na'iliraj$/i ili ne!a0e/$ a%#ij$ ili a%#ij$ i'!an %one%sa. EIR ima *rojne
prednosi nad %on!en#ionalnim predsa!ljanjem sisema $ mno&o (em$ %ao )o
je, na primjer, pra!ljenje e%spli#ini" !e'a i'me1$ sanja i a%#ija $ dija&ram$
promjene sanja . +ori)enjem pra!ila, mo&$/e je &enerirai s%$p promjena sanja
'a s!a%i enie, a same promjene sanja se mo&$ *olje predsa!ii $ o*li%$ &ra4a
ne&o %on!en#ionalnom "ijerar"ijs%om sr$%$rom .
1K.13.2. @. Prea%#iona $slo!na pra!ila
203
Posoje si$a#ije %ada moraj$ da *$d$ isp$njeni dodani $slo!i pre ne&o )o mo0e
da 'apo(ne i'!r)enje ne%e a%#ije . Da *i se jedna a%#ija i'!r)ila , pre"odno re*a
ispiai ne%i $slo! -pros ili slo0en . i , $%oli%o je on isp$njen , e% ada se mo0e
pre/i na i'!r)enje a%#ije . Pro!jera a%!i" $slo!a jednosa!no se mo0e predsa!ii
$ o*li%$ pra!ila . O!aj ip pra!ila je po'na %ao pre F a%#iona $slo!na pra!ila
-PACR F PreFA#ion Condiional R$le.. PACR !e'$je pre"odni $slo! 'a a%#ij$ i
mo0e se $ op)em o*li%$ pri%a'ai %ao C
PRIJE ka%#ija ^ USLOA k$slo! ^
Na primjer, prije 'a$'imanja +ANALA -a%#ija ., re*a pro!jerii da li je isp$njen
$slo! da je *roj slo*odni" +ANALA !e/i od @.
PRIJE 'a$'mi %anal USLOA *roj slo*odni" %anala ^ @
1K.13.2. @. Posa%#iona o%ida(%a pra!ila
U ne%im sisemima , (es je sl$(aj da je pore*no i'!r)ii odre1ene 4$n%#ije ili
poslo!e na%on 'a!r)e%a ne%i" dr$&i" a%#ija . O!a%a! pris$p se mo0e e%spli#ino
reali'o!ai pre%o pose*ne !rse pra!ila %oja na'i!amo pos Fa%#ionim o%ida(%im
pra!ilima -PA6R F PosFA#ion 6ri&&er R$le.. O!a pra!ila i'ra0a!aj$ !e'$ i'me1$
a%#ije i 4$n%#ije -$ %on!en#ionalnom smisl$ . %ada s$ odre1eni $slo!i isp$njeni .
O!aj ip pra!ila se mo0e predsa!ii $ op)em o*li%$ %aoC
NA+ON ka%#ija ^ AND k$slo! ^ CALL k4$n%#ija -ar&$men .^
Na primjer , %ada se i'!r)i 'a$'imanje %anala , a $%oli%o je *roj slo*odni"
linija !e/i od 1 -$slo! . re*a po'!ai -o%in$i . pro#ed$r$ 'a &enerisanje
ra'&o!ora .
POSLE 'a$'mi %anal AND *roj slo*odni" linija ^ 1 CALL &eneri)i Fra'&o!or -....
U!edena sina%sa pra!ila nije sri%na i mo0e se reali'o!ai na ra'li(ie na(ine . U
e%spernim sisemima %od %oji" se %orisi 4orma prod$%#ioni" pra!ila 'a
predsa!ljanje 'nanja $ *a'i 'nanja , &ore spomen$a pra!ila $&la!nom imaj$
o*li% ipa
I9 k$slo! -i .^ 6 PEN ka%#ija ^.
1K.13. @. O*las ari*$a eniea
Ari*$ , %ao i s!a%i podaa% , re*a 'a)iii od ne%on'isenni" !rijednosi . D!ije
!rse ne%on'isenni" !rijednosi (eso se !e'$j$ 'a ari*$e C ne%on'isenan ip i
opse& !rijednosi . Ne%on'isennos ipa se odnosi na dodjelji!anje
nedo'!oljeno& ipa !rijednosi ari*$$ . Na primjer ,
ari*$ k'a$'eos ^ eniea k%anal ^
de4iniran lo&i(%im ipom k6r$e, 9alse^ ne mo0e pri"!aii al4a*es%$ ili
n$meri(%$ !rijednos . Pridr$0i!anje opse&a !rijednosi podra'$mije!a
dodjelji!anje !rijednosi i' spe#i4i#irano& opse&a odre1enom ari*$$ . +ada se
dodjeli !rijednos %oja je i'!an !alidno& opse&a, ona ne mo0e *ii pri"!a/ena i
mora posojai me"ani'am %oji /e a%!$ !rijednos od*a#ii. Doda!anje
%on'isenni" o&rani(enja , %ao )o s$ ip i opse& !rijednosi, i predsa!ljanje i"
o&rani(enja $ o*li%$ pra!ila , omo&$/a!a (!r)/$ i la%)$ %onrol$ !rijednosi
ari*$a . O*je'*e1i!anje ipa i opse&a !rijednosi ari*$a nije no!a ideja = !e/ina
%on!en#ionalni" pro&rams%i" je'i%a ima e mo&$/nosi. Na0alos, predsa!ljanje
20+
o!i" o&rani(enja je (eso $&ra1eno. $n$ar pro&rams%i" r$ina, (ime se oe0a!a
odr0a!anje sisema . Prednos predsa!ljanja ipa i opse&a !rijednosi ari*$a
pomo/$ pra!ila le0i $ ome )o se opis ari*$a di0e na ni!o po&odan 'a
ra'$mije!anje od srane %orisni%a , a samim im i 'a nje&o!$ !alida#ij$ . Mo&$ se
posmarai ri ipa pra!ila %oja s$ po&odna 'a de4iniranje o&rani(enja ari*$a ,
%oja s$ o*ja)njena $ nasa!%$ e%sa .
1K.13.I. @. Pra!ilo o ip$ ari*$a
Pra!ilo o ip$ ari*$a -Ari*$e De4iniion R$le F ADnR. de4ini)e ip ari*$a . Na
primjer, ari*$ de4iniran ipom #jelo*rojan, mo0e $'ei samo #jelo*rojn$
!rijednos i *ilo %oja dr$&a !rijednos je nedo'!oljena . De4ini#ija ipa ari*$a
o*je'*e1$je da se ari*$$ mo&$ dodelii samo !rijednosi propisano& ipa .
1K.13.I. @. Pra!ilo o opse&$ !rijednosi ari*$a
O!im pra!ilom -Ari*$e Consrain R$le F ACR. se de4ini)e opse& do'!oljeni"
!rijednosi ari*$a . Opse& mo0e *ii de4inisan %onsanom -%onsanama . ili
!redno)/$ -!rijednosima . ne%o&
dr$&o& ari*$a . Na primjer C
*roj %anala ^ 2 i *roj %anala k K@
ili
*roj linija ^ *roj %anala
1K.13.I. @3.1E.I.I Pra!ilo o 'a!isnosi ari*$a
Sli(no je sa ACR po ome )o o&rani(a!a opse& do'!oljeni" !rijednosi ari*$a ,
ali se opse& !rijednosi $ AD8R -Ari*$e Deppenden#8 R$le . odre1$je na
osno!$ $slo!a %oji &a sa!lja $ 'a!isnos od !rijednosi dr$&o& ari*$a . Na
primjer C
A+O !e'a W 1 6ADA rajanje ra'&o!ora ^ @
A+O !e'a W 2 6ADA rajanje ra'&o!ora W @.
Dr$&im rije(ima , ari*$ rajanje ra'&o!ora ima !rijednos %oja 'a!isi od
!rijednosi ari*$a !e'a .
1K.13. @. O*las i'!o1enja !e'a
U o!oj o*lasi se de4ini)$ pra!ila $slo!ni" rela#ija i !r)e ra'na i'ra($na!anja $
pro#es$ sim$la#ije . Mo&$ se posmarai d!a ipa pra!ila , (iji opis sledi .
1K.13.J. @. Pra!ilo 'a%lj$(i!anja
A%o se posmara $slo!na rela#ija k$1^ %oja !e'$je d!a ari*$a ka1, a2^ 'a
enie kE 1^ o se mo0e predsa!ii na sljede/i na(in C
k$1^ A+O k-a1, a2.W@^
Dr$&im rije(ima , k$ 1^ $dr$0$je d!a ari*$a , a 1 i a 2 $n$ar jedno& pra!ila i
%a0e se da je o $slo!no pra!ilo -In4eren#e R$le F IR. 'asno!ano na d!a ari*$a .
De4ini#ija o!o& pra!ila se o*i(no predsa!lja na sljede/i na(in C
I9 k$slo! ^ 6 PEN kpro#es ^
7rojna pona!ljanja o!e de4ini#ije mo&$ *ii se na/i $ ra'li(iim dijelo!ima
sisema . A%o je de4ini#ija pra!ila apsra%no predsa!ljena $ spe#i4i%a#iji , ada s$
20-
i'mjene pra!ila $smjerene samo na de4ini#ij$ pra!ila , a ne i na mjeso
poja!lji!anja pra!ila . U mno&im sisemima $ %ojima se pra!ila ja!ljaj$ $
e%spli#inom o*li%$ , npr. . I9 ka W*^ 6 PEN ..., 'a"je! 'a i'mjen$ $slo!a pra!ila
ima /e 'a posljedi#$ ra0enje s!i" mjesa &dje se o pra!ilo ja!lja $ sisem$ = e%
na%on o&a i'mjena /e *ii mo&$/a . Me1$im , a%o se pra!ilo predsa!i $
apsra%nom o*li%$ I9 k#^6PEN ..., &dje je de4ini#ija pra!ila k# CW 5a W*5^, ada
/e 'a i'mjen$ *ii do!oljno promenii samo de4ini#ij$ , )o je s!a%a%o la%)i na(in .
O!a 4orma predsa!ljanja naro(io je po&odna $ sim$la#iji sisema .
1K.13.J. @. Pra!ilo i'ra($na!anja
O!aj ip pra!ila -Comp$aion R$le. se mo0e %om*ino!ai sa dr$&im, napred
na!edenim ipo!ima. 6a%o je na'!an jer se ari*$i po!e'$j$ pre%o arimei(%i"
4orm$la. Jedan ari*$ %oji se nala'i na !i)e mjesa $ model$ , mijenja s!oj$
!rijednos i'mjenom 4$n%#ije %oja m$ dodjelj$je no!$ !rijednos . Na aj na(in ,
nije pore*no ra0enje s!i" mjesa poja!lji!anja odre1eno& ari*$a !e/ je
do!oljno i'!r)ii modi4i%a#ij$ $ 4$n%#iji o& ari*$a. Na Sl. 1IK., pri%a'ana s$
mjesa de4iniranja pra!ila $ spe#i4i%a#iji modela .
Sli%a 1I<. Mjesa de4iniranja pra!ila
1K. 1E. Srae&ija ro4a'ne sim$la#ije %ao prod$%#ioni sisem
Ra'maraj$/i pianja sim$la#ije dis%reni" sisema $ ranijim i'la&anjima,
napomen$li smo da je inera%#ija pro#esa spe#i4i(na meodolo&ija sim$la#ije,
nasala %om*ina#ijom raspore1i!anja do&a1aja i s%eniranja a%i!nosi.
Po%a'a/emo da je mo&$/e jedn$ a%!$ sr$%$r$ reali'o!ai $ !id$ prod$%#iono&
e%sperno& sisema na osno!$ posoje/i" sli(nosi -Do$%idis, 123<..
Preposa!imo da se meodolo&ija inera%#ije pro#esa mo0e $prosii a%o )o se
i'!r)a!anje $slo!ni" do&a1aja i do&a1aja %oji se *e'$slo!no i'!r)a!aj$ $ o%!ir$
4a'e s%eniranja lise e%$/i" do&a1aja, ra'd!aja $ d!ije se%!en#ijalne 4a'e . Pod
im preposa!%ama , inera%#ija pro#esa mo0e se $pro)/eno predsa!ii $ 4ormi
a%o'!ane ro4a'ne sim$la#ije sa sljede/im 4a'ama -Sl. 1IE.C
20,
Sli%a 1I3. Srae&ija ro4a'ne sim$la#ije.
1. 4a'a A F a0$riranje !rjemena ,
2. 4a'a 7 F i'!r)a!anje *e'$slo!ni" do&a1aja ,
I. 4a'a C F i'!r)a!anje $slo!ni" do&a1aja .
Pri%a'ana sr$%$ra mo0e se predsa!ii $ !id$ spe#i4i(no& prod$%#iono& sisema
%oji je )emas%i pri%a'an na Sl. 1I<,.

Sli%a 1I2. Pri%a'ana sr$%$ra $ !id$ spe#i4i(no& prod$%#iono& sisema
7a'a 'nanja sadr0i s%$p pra!ila %oja opis$j$ op)e 'nanje o posmaranom
pro*lem$. Pra!ila se sasoje i' d!a dijela. Pr!i dio (ine *e'$slo!ni do&a1aji -7
do&a1aji . %oji predsa!ljaj$ 'a!r)e%e a%i!nosi , odnosno nas$paj$ ada %ada
sim$la#ioni sa o'na(i 'a!r)ea% ne%e a%i!nosi . U erminolo&iji AI , o!a%!a
205
pra!ila -do&a1aji . o'na(a!aj$ se %ao 5demoni 5, po)o nemaj$ $slo!ni dio , !e/
samo dio %oji o*$"!aa a%#ij$ ili serij$ a%#ija . Pra!ilo o!e !rse *i!a 5ispaljeno 5
%ada nas$pi od&o!araj$/i 7 do&a1aj . Dr$&i dio (ine C do&a1aji ili $slo!ni
do&a1aji %oji predsa!ljaj$ ipi(na 5A%o F6ada 5 -I4F6"en. prod$%#iona pra!ila . +od
o!i" pra!ila , a%#ija %oja sledi 6 "enFdio pra!ila i'!r)a!a se $!ije% %ada je
'ado!oljen $slo! i' I4Fdela pra!ila , odnosno $ erminolo&iji sim$la#ije , %ada se
isp$ni pore*an $slo! 'a po(ea% ne%e a%i!nosi , ada se pred$'ima jedna ili
!i)e od&o!araj$/i" a%#ija. Radna memorija prod$%#iono& sisema sa sli%e ($!a
e%$/e 'nanje o sisem$. Sr$%$rama podaa%a i' radne memorije $pra!lja
me"ani'am 'a%lj$(i!anja, pre%o po'i!a *i*lioe%e sim$la#ioni" mod$la .
7i*lioe%a sim$la#ioni" mod$la %reira sr$%$re podaa%a i do'!olja!a nji"o!o
*risanje i Tili a0$riranje. Osno!ni dio radne memorije sa(inja!aj$ #ilje!i i
(injeni#e , %ao i $ s!a%om dr$&om model$ prod$%#iono& sisema. Dinjeni#e, %oje
opis$j$ sim$la#ioni model $ s!a%om ren$%$ !rjemena, predsa!ljaj$ sanja
eniea i redo!a . Nji" %orise pra!ila $ pro#es$ 'a%lj$(i!anja. Cilje!i s$ elemeni
me"ani'ma %oji $pra!lja !rjemenom i %oji predsa!lja plan nas$panja 7
do&a1aja. +ao i %od dr$&i" prod$%#ioni" sisema , #ilje!i $smjera!aj$ i $pra!ljaj$
pro#esiranje sisema $%a'$j$/i na sanja %oja re*a dosi/i . U ro4a'noj srae&iji
sim$la#ije , oso*ine sim$la#ioni" #ilje!a s$ !rijeme -%ada ne)o re*a da se
do&odi . i priorie -relai!ni priorie a%i!nosi .. Me"ani'am 'a%lj$(i!anja sa
pri%a'ane %onroli)e !rijeme, erminiranje, po'i!e 7 do&a1aja i !r)i esiranje
s!i" prod$%#ioni" pra!ila !e'ani" 'a C do&a1aje. Po na(in$ 'a%lj$(i!anja,
sim$la#ioni sisem nije ipi(an prod$%#ioni sisem. Naime, do% prod$%#ioni sisem
pr!o prona1e s!a pra!ila %oja mo&$ *ii 'ado!oljena e%$/im sadr0ajem podaa%a
$ radnoj memoriji , a poom $pore*i srae&ij$ sele%#ije da odredi %oje /e od nji"
da primjeni , $ sim$la#iji se jednosa!an s%$p 5meapra!ila 5 i'!r)a!a po red$
-Pa$l , 1232.. Meapra!ila A 4a'e a0$riraj$ !rijeme sim$la#ije $!ije% %ada se
oda*ere no!i do&a1aj 'a i'!r)enje , odnosno posa!ljaj$ sim$la#ioni sa na
!rijeme %ada re*a da nas$pi aj do&a1aj . Meapra!ila pre%ida -iner$p.,
$o*i(ajena 'a s!e prod$%#ione siseme , pro!jera!aj$ da li je isp$njen $slo! 'a
pre%id sim$la#ije . Meapra!ila 7 4a'e i'!r)a!aj$ s!e 7 do&a1aje ideni4i%o!ane
meapra!ilima A 4a'e . Na %raj$ , meapra!ila C 4a'e esiraj$ prod$%#iona pra!ila
'a s!a%i C do&a1aj po red$ i 5ispalj$j$ 5 ona pra!ila %od %oji" se $slo!ni dio
pra!ila sla0e sa e%$/im poda#ima $ radnoj memoriji . Deiri na!edena
meapra!ila primjenj$j$ se $' salno pona!ljanje, s!e do% meapra!ilo inerapa
ne $%a0e na pre%id .Me"ani'am 'a%lj$(i!anja %orisi srae&ij$ $lan(a!anja
$naprijed prili%om ispii!anja i i'!r)a!anja prod$%#ioni" pra!ila C do&a1aja . O!o
je lo&i(an i'*or 'a srae&ij$ $pra!ljanja pro#esom. 'a%lj$(i!anja %ada posoji !i)e
jedna%o pri"!alji!i" #iljni" sanja i samo jedno po(eno sanje . 6a%o1er , ne
posoji prede4inirano 'a!r)no sanje prema %ome *i srae&ija $lan(a!anja
$na'ad mo&la da e0i , po)o je a%!o sanje 'apra!o ono )o sam model
-sim$la#ija . re*a da o%rije . Po)o $pra!ljanje !rjemenom nije 5ja(a 5 srana
pro&rama !je)a(%e ineli&en#ije , a s dr$&e srane je odli(no ra'ra1eno $
ra'li(iim sim$la#ionim e"ni%ama , na!edeni primjer se mo0e smarai
poen#ijalnim doprinosom sim$la#ije isra0i!anjima $ o*lasi !je)a(%e
ineli&en#ije .
1K. 1E.Je'i#i !je)a(%e ineli&en#ije sim$la#iji
Od je'i%a !je)a(%e ineli&en#ije, 'a sim$la#ij$ s$ pose*no 'na(ajna d!a C
PROLOG i LISP. +a%o ra'maranje pojedini" %ara%erisi%a na!edeni" je'i%a
pre!a'ila'e o%!ire o!e %nji&e , 'adr0a/emo se samo na %ra%om pre&led$
'na(ajniji" rado!a %oji je sa(inio Ra8 J. Pa$l, a %oji se odnose na primjen$ je'i%a
206
AI $ sim$la#iji -Pa$l , 1232..9$o ra'mara sisem pisan $ 6SFPROLOG H $ %oji
%om*in$je sim$la#ij$ i rje)a!anje pro*lema . U om sisem$, model je
predsa!ljen %ao "ijerar"ija ne'a!isni" %omponeni 'a %oje je mo&$/e de4inisai
#ilje!e . Sisem o*je'*e1$je !eoma 4le%si*ilan me"ani'am %om$ni%a#ije ,
omo&$/a!a da pona)anje *ilo %oje %omponene *$de %onin$alno ili dis%reno .
6a%o1er , o*je'*e1ena je mo&$/nos 5"oda $nara& 5 radi ispii!anja !e/e& *roja
alernai!a $ sl$(aj$ da se do1e na 5slijepi 5 %olosije% pri prera0i!anj$ #ilje!a.
Clear8 je pri%a'ao preliminarn$ !er'ij$ %on%$renno& lo&i(%o& pro&rams%o&
je'i%a 'a sim$la#ij$ sisema sa dis%renim do&a1ajima , pisan$ $ je'i%$
CONCURREN6 PROLOG. 9liman i P$rrion, %ao i O+ee4e i Roa#" ra'!ijaj$ ne)o
radi#ionalniji sim$la#ioni sisem na PROLOGF$ %oji %orisi meodolo&ij$ ro4a'ne
sim$la#ije %ao osno!$ 'a prod$%#ioni sisem , sli(an onom %oji je pri%a'an na
sli#i. O+ee4 i Roa#" s$ i'radili PROLOG sisem %oji predsa!lja implemena#ij$
GPSS je'i%a . U nje&a je $&ra1ena i %ole%#ija. PASCAL r$ina 'a &eneriranje
sl$(ajni" promjenlji!i" i 'a saisi%$ . 7irL"isle i Cijendal raspra!ljaj$ prednosi
LISPFa %ao implemena#iono& je'i%a 'a i'rad$ o%r$0enja 'a sim$la#ij$ sisema sa
dis%renim do&a1ajima . 6re*a napomen$i i 'na(ajan doprinos *rojni" a$ora
-7a$man i 6$rano= Middleon i Ban#onao= +la"r= Qil%inson= R$i'FMier i 6ala!a&e=
7aron= M#Ro*jers i dr.. %oji s$ ra'!ili s!oje AI je'i%e spe#ijalne namjene ,
primjenlji!e $ sim$la#iji . nji"o! *roj je s!a%a%o !e/i = $ o!om %ra%om pre&led$
spomen$a s$ samo ne%a imena . I'me1$ osalo& , i'd!ojili *ismo i rad Pa$lFa i
Do$%idisFa !e'an 'a sisem ra'$mije!anja lj$ds%o& &o!ora , %oji se %orisi %ao
pomo/ pri anali'i i dono)enj$ odl$%a $ 4orm$liranj$ sim$la#ioni" modela pod
na'i!om NULS.
207