Você está na página 1de 5

184

PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 23 (2011) br. 2, str. 157-200

FRAZEOLOGIJA U SUVREMENOJ UKRAJINSKOJ PUBLICISTICI


.. : ( 1990- 2000- )
( , , 2008.)

Bez obzira na visok stupanj razvijenosti i opseg postignu frazeolokih istraivanja u ukrajinskoj lingvistici, problem funkcioniranja frazeolokih jedinica ne gubi na aktualnosti ni danas. Tako se prouavanje ukrajinske frazeologije nastavlja, ali sada s novih aspekata psihokognitivnog, dijalektalnog, etnolingvistikog i kulturolokog, sa stajalita antropocentrizma i komponencijalne analize; sve se vie tematizira frazeologija jezika struke, drutveni aspekti ustaljenih izraza i sl. Upravo u kontekstu novih tendencija u prouavanju frazeolokih pojava u ukrajinskoj lingvistici od velikog je znaaja monograja ukrajinske rusistice, autorice mnotva priloga iz frazeologije i docentice na Nacionalnom pedagokom sveuilitu M.P. Dragomanov u Kijevu Antonine Grigora. Ve sam naslov Frazeoloke inovacije u suvremenoj ukrajinskoj publicistici: (prema materijalima periodike na ruskom i ukrajinskom jeziku 90-ih i prvog desetljea XXI. stoljea) odreuje vieslojnost tematike obraivane u knjizi: prouavajui ovu temu, znanstvenica, osim frazeologije, ulazi u podruje leksikologije, stilistike, sociolingvistike, normiranja jezika, pragmalingvistike i translatologije.

U Uvodu (4-11) autorica raspravlja o pojavama i tendencijama karakteristinim za ruski (ali i za druge slavenske jezike, ukljuujui ukrajinski) jezik masovnih medija. Kao najsnanije tendencije u suvremenom jeziku medij izdvaja se oputenost govornik i spontanost javnog govora koji snano utjeu na leksiku uporabu, tvorbu rijei i ustaljenih izraza, sintaksu, ali isto tako vode naruavanju stabilnih normi. Nadalje, autorica se koncentrira na tipove semantikih promjena koje obiljeavaju suvremeni leksiki i frazeoloki sustav ruskog i ukrajinskog jezika, meu koje ubraja njih est: 1) deaktualizacija znaenja rijei i ustaljenih izraza koji su nekada sluili kao nazivi specinih sovjetskih realija, prouzroena promjenama u drutveno-politikom ustroju drutva; 2) deideologizacija leksika i frazeologije; 3) politizacija odreenih skupina ustaljenih izraza ; 4) depolitizacija politikih ustaljenih izraza i njihova upotreba u lancima nepovezanim s politikom; 5) aktiviziranje semantikih modela kojima se nekada izraavalo miljenje o pojedincu kao politikoj pojavi, odnosno esta upotreba imena politiar kao komponenata proirenih frazeolokih metafora; 6) metaforizacija kao odraz ocjene, naje-

PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 23 (2011) br. 2, str. 157-200

185
poglavlja, autorica se bavi rjeavanjem pitanja funkcioniranja frazeolokih jedinica u razliitim anrovima publicistikog stila (informativnom (kratkim priopenjima, oitovanjima, lancima u obliku kronika, reportaama, intervjuima, korespondenciji), analitikom (lancima, recenzijama) i knjievno-publicistikom (esejima, feljtonima, pametima)). Nadalje, aktualizira se pitanje drutveno-politike terminologije frazeolokog karaktera: razgraniavaju se kriteriji pripadnosti termin u frazeoloki fond, opisuju se modeli tvorbe, naini ukljuivanja takvih frazeolokih jedinica u kontekst te stilski aspekti njihova funkcioniranja. Takoer se raspravlja suodnos standarda i ekspresije u jeziku masovnih medija. Po miljenju A. Grigora, standardizirana ekspresija nije samo pokazatelj niske razine novinarske vjetine, ve i preduvjet za oblikovanje klieja koji se shvaaju kao ne ga tivne pojave u publicistikom diskursu. Meu frazeoloke klieje uobiajene za ukrajinske tiskovine znanstvenica ubraja: 1) ustaljene izraze u kojima atribut ima konotativno znaenje s nijansom ironije, usporedbe, aluzije na odreene okolnosti, u kojima nije mogua zamjena komponenata ; 2) ustaljene izraze sa simbolikim znaenjem u kojima se doputa zamjena komponenata sinonimima; 3) metonimijske izraze u kojima se obje komponente upotrebljavaju u prenesenom znaenju i koje se rabe usporedno s primarnim nazivima odreenih predmeta, pojava te 4) frazeme u uem smislu, nastale metaforikim pomakom polazne dvodijelne leksike jedinice. Autorica primjeuje kako je u suvremenoj publicistici dolo do znaajnog pomaka u korist ekspresivnosti zbog reakcije na visoku stan-

e negativne, drutveno-politike situacije . Leksiku razinu ukrajinskog publicistikog diskursa pisanog na ruskom i ukrajinskom jeziku obiljeava, smatra A. Grigora, posuivanje leksika iz pasivnog fonda, najee drutveno i kronoloki markiranog leksika, stilski snienog leksika te iroka upotreba strune strane terminologije (ekonomske, nancijske i dr.). U prvom poglavlju, Aktualni problemi frazeoloke neologije danas (1263), podijeljenom u etiri potpoglavlja, analiziraju se teorijske postavke koje ine osnovu istraivanja. Frazeoloki se neologizam u radu poimlje u najirem smislu, to omoguava uvoenje u podruje frazeoloke neologije, uz semantiko-funkcionalne i stilistiko-funkcionalne frazeoloke neologizme, individualno-autorskih inovacija. Detaljno se razrauje pitanje frazeolokog konteksta: oslanjajui se na terminoloki aparat A. Kunina, autorica izdvaja pet vrsta frazeolokog konteksta 1) frazeoloki, 2) unutarfrazni, 3) frazni, 4) nadfrazni te 5) diskursni. Daje se klasikacija nain individualno-autorske interpretacije frazeolokih jedinica. U istom se poglavlju razmatra funkcionalna uloga frazem u novinskim tekstovima te naini njihova ukljuivanja u kontekst: 1) uvoenje frazem u kontekst pomou navodnika; 2) upotreba frazem, tj. citat iz poznatih knjievnih djela, naslova lmova, reenica iz pjesama, paremija, replika knjievnih likova u novinskim naslovima; 3) upotreba frazem u kompozicijskoj funkciji. U drugom poglavlju, Funkcioniranje frazeolokih inovacija u suvremenoj publicistici pisanoj na ruskom i ukrajinskom jeziku (64269), koje se sastoji od trinaest pot-

186
dardiziranost novinskog diskursa u prolosti to po njezinu miljenju nije nuno prednost. U ovom se poglavlju takoer istrauju razliiti aspekti funkcioniranja frazem s drutveno-politikim znaenjem pragmatiki, semantiki, prenesenog znaenja. Osvjetljavajui pragmatiki aspekt drutveno-politikih frazema, znanstvenica donosi niz primjera autorskih frazeolokih inovacija nastalih modikacijom dobro poznatih frazeolokih jedinica te inovacija nainjenih po modelu pridjev+brojevna imenica. Razmatrajui semantike aspekte drutveno-politikih frazeolokih neologizama, autorica se posebno osvre na naine nastanka pomaka u njihovu znaenju. Kao bitan nain obogaivanja jezika novim frazemima znanstvenica smatra nominacije s prenesenim znaenjem. Istodobno autorica podastire izvanjezine imbenike nastanka nominacij s prenesenim znaenjem te opisuje modele njihove tvorbe. Istraivanje pokazuje da komponente frazeolokih inovacija drutveno-politikog karaktera imaju nacionalnu specinost. Predmet prouavanja u ovom poglavlju takoer su razliiti aspekti funkcioniranja parol i paremij u suvremenoj publicistici. Nadovezujui se na potpoglavlje posveeno translatolokim aspektima funkcioniranja frazeolokih jedinica, znanstvenica rasvjetljava pitanje funkcioniranja ustaljenih izraza ruskog jezika u ukrajinskim tiskovinama objavljenim na ukrajinskom jeziku i, obrnuto, naine upotrebe ukrajinskih frazema u novinama na ruskom jeziku. Prema miljenju autorice, upotreba ruskih frazema u novinama tiskanim na ukrajinskom jeziku i ukrajinskih u tiskovinama koje se izdaju na ru-

PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 23 (2011) br. 2, str. 157-200

skom jeziku nije sluajna: ona je specian oblik uzajamnog djelovanja jezika uvjetovanog sloenim zajednikim kontekstom promjene ideolokih paradigmi. Tree poglavlje, Funkcioniranje individualno-autorskih novotvorenica u suvremenoj publicistici na ruskom i ukrajinskom jeziku (270403), sastoji se od etiriju potpoglavlja. U prvom potpoglavlju, posveenom unutarnjim frazeolokim nainima individualno-autorske interpretacije usta lje nih izraza, na leksikoj se razini izdvajaju tri aspekta takvih preobrazba. Radi se o trima vrstama supstitucije: 1) jedna se od komponenata frazema zamjenjuje sinonimnom komponentom ili sintagmom; 2) komponente frazeoloke jedinice zamjenjuju se leksemom drugog logiko-predmetnog ili tematskog sadraja i 3) jedna od komponenata zamjenjuje se antonimnom rijeju. Opisujui svaku vrstu supstitucije, autorica takoer analizira semantike i stilistike aspekte funkcioniranja autorskih inovacija. U ovom se potpoglavlju znanstvenica takoer bavi rjeotvornim, oblikotvornim i sintaktikim aspektima individualno-autorske interpretacije frazeolokih jedinica. Meu najproirenije naine tvorbe rijei i oblika individualno-autorskih frazeolokih inovacija autorica ubraja upotrebu sukasa s konotativnim znaenjem, poimenienje frazeolokih jedinica ili njihovih dijelova te zamjenu osnovnog glagola drugim glagolskim oblikom. Najpopularnijim sintaktikim nainima individualno-autorske interpretacije ustaljenih izraza smatra redukciju, proirivanje, kontaminaciju, inverziju te frazeoloku aluziju. U drugom se potpoglavlju autorica bavi nainima individualno-autorske interpretacije ustaljenih izraza koji se realiziraju u konkretnom kontekstu. Takvi se

PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 23 (2011) br. 2, str. 157-200

187
jinskog i ruskog jezika frazeme, biblizme, poslovice, krilatice, knjievne citate te citate iz narodnih pjesama, ustaljene folklorne formule, novinske klieje i sl. U suvremenim ukrajinskim novinskim tekstovima prevladavaju negativne ocjene to je izazvano drutveno-politikim zbivanjima unutar drave. A frazeoloke inovacije funkcioniraju kao sekundarne nominacije koje unose u novinski tekst element emocionalnosti i evaluativnosti. U jeziku masovnih medija isprepliu se jezini standard, supstandard i profesionalni argon, a posljedica toga je interakcija razgovornih, knjikih i nenormativnih frazeolokih sredstava. Veina frazeolokih inovacija u ukrajinskom publicistikom diskursu izgraena je na vlastitim resursima, meutim u novinskim tekstovima nalazimo odreeni broj posuenih frazema. Na kraju znanstvenica rezimira da je glavna znaajka suvremene ukrajinske publicistike neprekidno pojavljivanje na stranicama novina frazeolokih inovacija i njihovih novih znaenja koja nisu registrirana u frazeolokim rjenicima. Iza Zakljuka slijedi Popis izvora, koji sadri 44 bibliografske jedinice i ukljuuje ukrajinske tiskovine na ukrajinskom i ruskom jeziku. Na kraju knjige nalazi se opsean popis literature s tristotinjak jedinica na ruskom, ukrajinskom, poljskom, slovakom, engleskom i bugarskom jeziku, koji svakako moe pomoi itatelju da se detaljnije informira o svim aspektima obreene teme. Knjiga Antonine Grigora vrlo je vrijedan doprinos u prvom redu ukrajinskoj i ruskoj frazeologiji. No metodologija koju znanstvenica primjenjuje u

naini dijele u dvije velike skupine: prva se odnosi na individualno-autorske naine interpretacije bez promjene znaenja frazem (paralelno linearno povezivanje rijei s prvotnim leksikim znaenjem i frazeoloke jedinice, nizanje ustaljenih izraza, kontaminacija frazem, transpozicija, odnosno uvoenje frazema u drugu stilsku sferu te reduplikacija), dok druga ukljuuje promjenu znaenja (meurazinska homonimija i upotreba frazem s dodatnim prenesenim znaenjem). Posebna se panja u monograji posveuje uzajamnom djelovanju naina individualno-autorske interpretacije frazeolokih jedinica. Tako autorica opisuje sintetizirane naine (kontaminacija+segmen ta cija, inverzija+proirivanje granica fra ze ma, tj. odreena vrsta sinteze sintaktikih i leksikih te sintaktikih i rjeotvornih naina), kombinirane naine (upotreba frazema u prenesenom znaenju+potpuna reduplikacija istog; transpozicija+ reduplikacija komponenata) te kompleksne naine (proirivanje frazema+njegova desemantizacija i drugi naini). Teorijske postavke, iznesene u monograji, A. Grigora upotpunjuje prikladnim primjerima koje pomno analizira. U Zakljuku (404412) Grigora naglaava da je osnovno obiljeje ukrajinskog i ruskog jezika u Ukrajini kraja XX. poetka XXI. stoljea aktivizacija procesa neologizacije uvjetovana novom drutveno-politikom situacijom. Znanstvenica nabraja unutarjezine i izvanjezine imbenike koji uvjetuju potrebu detaljnog prouavanja frazeolokih inovacija u ukrajinskim tiskovinama. Zakljuuje da ukrajinski novinari radi pojaavanja ekspresivnosti novinskih tekstova upotrebljavaju sve vrste ustaljenih izraza ukra-

188
svom istraivanju moe biti primijenjena i u prouavanju frazeolokih pojava u publicistikom diskursu drugih slavenskih jezika, pa i hrvatskoga. Prema naem miljenju, knjigu valja preporuiti slavistima, posebno rusistima i ukrajini-

PRIKAZI FLUMINENSIA, god. 23 (2011) br. 2, str. 157-200

stima, koji se zanimaju za frazeoloke teme, zatim za problematiku vezanu uz jezinu kulturu, sociolingvistiku, translatologiju, a ona bi svakako mogla biti korisna i studentima lolokih slavistikih grupa. Tetyana Fuderer

OD A DO O ISTRAIVANJIMA HRVATSKE FRAZEOLOGIJE


eljka Fink Arsovski, Barbara Kovaevi, Anita Hrnjak BIBLIOGRAFIJA HRVATSKE FRAZEOLOGIJE I CD s popisom frazema analiziranih u znanstvenim i strunim radovima
(Knjigra, Zagreb, 2010.)

Moda i nije toliko uobiajeno pisati prikaze bibliograja, meutim u ovome sluaju rije je o bibliograji koja svakako zasluuje biti predstavljena. Rije je o Bibliograji hrvatske frazeologije autorica eljke Fink Arsovski, Barbare Kovaevi i Anite Hrnjak objavljene 2010. godine u izdanju Knjigre. U emu je vrijednost te, samo izgledom male, publikacije pokuat emo istaknuti u ovome prilogu. Frazeologija je jedna od mla ih jezikoslovnih disciplina iji je razvoj u Hrvat skoj zapoeo prije etrdesetak godina, tonije sedamdesetih godina XX. st. Tada je u asopisu Jezik (god. 18, sv. 1, 1970/1971) objavljen prvi lanak frazeo loke tematike naslova O strukturi fra zeo logizama autorice Antice Menac. Ona je nakon toga objavila cijeli niz lanaka, okupila oko sebe frazeologe koji su postali jezgrom Zagrebake frazeoloke kole

te ve osamdesetih godina pokrenula edi ciju Mali frazeoloki rjenici. Zbog svega toga akademkinja Antica Menac smatra se utemeljiteljicom hrvatske frazeologije, a njezin neumoran rad na istraivanjima hrvatskih frazema nastavlja se i danas. Osim A. Menac u tom prvom razdoblju mnogo je za popularizaciju frazeolokih istraivanja uinio prof. dr. Josip Matei, autor prvoga frazolo kog rje nika hrvatskoga jezika (1982) iako tada uz dodatak srpskoga jezika. Trea najzaslunija osoba za razvoj hrvatske frazeologije jest eljka Fink Arsovski autorica prve frazeoloke monograje (Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, 2002) te brojnih drugih lanaka i nekoliko rje nika . A . Menac , J . Mate i i . Fink Arsovski ine trolist hrvatske frazeologije koji je dao poticaj mnogim kasnijim istra i vaima frazeologije, kako frazeolo zima