Analiza Fondovska industrija u Republici Hrvatskoj 2013 god.

Dominik Korini za Financijski Klub

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Sadraj: 1. Uvod. 2. Novani fondovi 3. Obvezniki fondovi. 4. Mjetoviti fondovi 5. Mirovinski fondovi.. 6. Dioniki fondovi..

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

1.Novani fondovi

Poetkom dvijetisuitih potaknuti razvojem trita kapitala u Hrvatskoj te utjecajem mirovinske reforme 2002 god. usporedno se razvijala i tzv. fondovska industrija. Prvi meu otvorenim investicijskim fondovima pojavio se 1999 god. KD Victoria pod upravljanjem KD Investa. KD Victoria pripada grupaciji dionikih otvorenih investicijskih fondova sa denominacijom odnosno valutom obrauna u kunama. U ovom u osvrtu ve inu analize usmjeriti na otvorene investicijske fondove s javnom ponudom (u daljnjem tekstu fondovi), ali u navest i dva faktora koji su ponajvie pridonijeli trenutanom stupnju razvoja istih. Kao to je na samom poetku navedeno dva navedena faktora su razvoj odnosno, dijelom, iz toga proizala ekspanzija trita kapitala i reforma mirovinskog sustava. Prvo u navest osnovne znaajke mirovinskog sustava nakon reforme 2002 god. Nizom zakonskih promjena od kraja devedesetih do poetka 2000 definiran je s mjer promjene mirovinskog sustava. Uveden je drugi mirovinski stup sa stopom izdvajanja od 5 % te trei mirovinski stup (dobrovoljni fondovi) kojeg drava dvostruko potie: Dravnim poticajnim sredstvima u iznosu od 25 % uplate lana te osobnom poreznom olakico. Paralelno uvoenju drugog i treeg stupa poveana je dob za redovno umirovljenje. Jednako su tako definirana umanjena mirovinska prava buduih umirovljenika. Sama redistribucija dohotka iz prvog u drugi stup u prvoj je godini primjene novog sustava iznosila 1.92 mlrd. HRK te bi ju mogli kategorizirati tranzicijskim trokom koji se istovremeno prelio u deficit dravnog prorauna. Ovim tijekom reforme dolazimo da jasnijeg isprepletanja dva navedena faktora te utjecaja na fondovsku industriju, a to je trenutak u kojem je velika veina navedenog deficita financirana mirovinskim fondovima. Kako? E pa ovako: Mirovinski su fondovi kupovala dravne obveznice te je na taj nain drava financirala trokove same reforme i pokrila deficit. Tome u prilog ide injenica da je krajem 2002 god. 88% imovine obveznih mirovinskih fondova bilo plasirano u dravne obveznice izdane iste godine.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Jo jednu karakteristiku htio bi navest, a to je da e budui umirovljenici iz drugog stupnja u trenutku odlaska u mirovinu povui sredstva sa svog osobnog rauna te na temelju njih ostvariti neki oblik doivotne imovine. Bitno je napomenuti ne od drave ve nekog od registriranih mirovinskih osiguravajuih drutva. A mirovina hmmm? Mirovina e biti izraunata iskljuivo na temelju aktuarskih pretpostavki i iznosu sredstva prenesenih sa osobnog rauna. U mirovinske fondove drugog stupnja obvezno su se ulanjivala svi osiguranici mlai od 40 god. dok su oni izmeu 40 i 50 god. mogli birati hoe li ostati u starom sustavu ili e izabrati novi. Krajem 2002 god. u obvezne mirovinske fondove bilo je ukljueno 940 000 lanova. U poetku je oformljeno 7 obveznih mirovinskih fondova od kojih su nakon spajanja i inicijalne konsolidacije ostalo dananjih 4: AZ (Allianz i Zagrebaka banka), Erste, Croatia osiguranje i Raiffeisen. Sutina ovog rada je provest analizu prinosa otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj za period 1.1.2013 do 25.10.2013. Krenut emo prvo sa:

1. Otvoreni novani fondovi sa javnom ponudom

Trenutno ih u Hrvatskoj posluje 20. 12 su denominirani u HRK, 7 ih je u euru dok 1 u amerikom dolaru. Shodno tome kako bismo odredili fond sa najveim prinosom potrebno ih je usporeivat prema valuti denominacije. Jedan od razloga je i tzv. valutni rizik. Primjerice deprecijacija eura bi za hrvatskog rezidenta, koji dri udjele u fondu denominiranom u euru bila nepovoljna te bi uz trenutnu inflaciju od 3,3 % ovakvu investiciju inilo neisplativom. . Detaljan prinos fondova denominiranih u HRK dan je u tablici 1.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Tablica 1.1 Fondovi denominirani u HRK

NAZIV Locusta Cash Auctor Cash VB Cash HI- cash HPB novani NETA MultiCash Erste Money PBZ novani Raiffeisen Cash Allianz Cash OTP novani ZB plus

Prinos / nominalni god. 2,14% 1,95% 1,90% 1,49% 1,19% 1,17% 1,16% 1,06% 0,96% 0,95% 0,80% 0,76% 3 mj. 0,70% 0,53% 0,52% 0,41% 0,33% 0,47% 0,31% 0,29% 0,24% 0,31% 0,20% 0,24% -0,86% -1,05% -1,10% -1,51% -1,81% -1,83% -1,84% -1,94% -2,04% -2,05% -2,20% -2,24%

Izvor: Vlastiti rad

Tablica 1 nam ukazuje da je u 2013 god. neisplativ ovakav oblika investiranja uz dane trine uvijete. Razlozi ovakvih nominalnih prinosa te realnih gubitaka prvenstveno ovise o likvidnosti Hrvatskog gospodarstva. Ili jo jednostavnije ako je monetarni su stav zemlje previe likvidan prinosi novanih fondova padaju dok je u sluajevima nelikvidnosti prinos ovakvih fondova znatno vei. To temeljim na injenici da su prinosi 2009 god. u kojoj je prijetio kolaps bankarskog sustava te opa nelikvidnost prinos u ove fondove iznosio i preko 10 %. U nastavku u prikazat graf 1.1, 3 fonda najveih nominalnih prinosa u ovoj godini.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Graf 1.1 Fondovi denominirani u HR.

U daljnjoj analizi proi u fondove denominirane u euru ali uz to trebam napomenut da je ove godine plasiran novi novani euro fond pod nazivom: OTP euro novani pod upravljanjem OTP investa. Trenutna starost fonda je 8 mj. i 19 dana te pri odluci o investiranju treba biti svjestan te injenice.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Tablica 1.2 Fondovi denominirani u Euru

Izvor:hrportfolio.com

Analiza tzv. euro fondova zanimljivija je te iz tablice 1.2 jasno moemo primijetit da Agram Euro Cash po prinosu ove godine dominira nad svim ostalim novanim fondovima. Graf 1.2 za razliku od grafa 1.1 prikazuje izrazito vee razlike u prinosima izmeu 3 najunosnija fonda promatrane skupine. Razlog veih razlika izmeu prinosa euro fondova i onih kunskih, po mojem miljenju, lei u injenici da je statutom fonda propisana vea mogunost izbora vrijednosnica razliitih stupnjeva rizika od trezorskih zapisa, blagajnikih zapisa, depozita denominiranih u razliitim valutama i ostalim instrumentima trita novca. U ovom osvrtu ne bi inzistirao na pojmu denominacije vrijednosti fonda u odreenoj valuti da to, pri ovim razinama nominalnog prinosa, nije bitan ako ne i najvaniji faktor pri odluci o investiranju. Samo kretanje teaja eura i USD u odnosu na HRK, ako uzmemo pretpostavku da smo rezidenti drave Hrvatske moe vau investiciju uinit profitabilnom ili ne. ak u ovakvim prilikama za investiranje vidim indirektnu mogunost koritenja FOREX trita bez da ste formalno svjesni da se igrate paritetima. Ovdje u u analizu ukljuit teaj EURO/HRK. Ranije prikazani realni prinosi na kunske fondove nijednu od potencijalnih investicija ne opravdava te se na ovaj nain unutar navedenog perioda ne zarauje ve gubi. Ali jasno ukljuit u sad dodatni faktor rizika koji e bacit drugaije svjetlo na ovdje razmatran segment investicije.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Graf 1.3 Teaj

Kako bi se reklo slika govori vie od 1000 rijei, a ja bi rekao: Graf ne govori toliko puno ali zasigurno ono to treba. Pa tako ako smo primjerice kupili udijele u euro novano m fondu poetkom godine, uz svake godine sezonsku pojavu aprecijacije HRK, kao poslj edice turistike sezone moemo uoiti jasan trend aprecijacije eura odnosno deprecijacije kune. Tako je poetkom godine teaj 7,5532 kn/, a danas 26.10.2013 iznosi 7,6213 kn/ . To predstavlja aprecijaciju eura za 0,9 % odnosno deprecijaciju HRK za isti iznos. Primjerice uz dovoljno brzu transakciju konverzije HRK nazad u euro prua mogunost da na nominalni prinos fonda denominiranog u eurima pridodamo 0,9%. Na taj nam nain prin osi ovakvih fondova postaju zanimljiviji i smisleniji kao oblik investicije. Kako bi ovaj dio analize priveo kraju potrebno je navest da je prinos jedinog u USD denominiranog fonda PBZ Dollar fond 0,17% dok je u zadnja tri mjeseca ostvaren nominalni gubitak od -0,04%. Ovo je prvi dio od 3 analize koje u objavit za ovu godinu.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

2.Obvezniki fondovi

Na tritu Republike trenutno posluju 8 otvorena obveznika fonda sa javnom ponudom (u daljnjem tekstu fonda). Kad bi taj broj usporedili sa 30 dionikih, 20 novanih i 15 mjetovitih ova je grupa najmanja. Isti bi zakljuak dobili usporedbom ukupnog kapitala kojim upravljaju navedeni fondovi. Dakle obvezniki fondovi u Republici Hrvatskoj su najmanje zastupljeni te shodno tome upravljaju najmanjim kapitalom. Razlozi toga zasigurno su ne razvijenost trita obveznica openito, s tima da treba napomenuti da obveznikim tritem jo uvijek dominiraju obveznice izdane od strane drave dok korporativne (izdane od strane kompanija) ine vrlo mali udio obveznikog trita. Drugi razlog slabe razvijenosti obveznikih fondova moemo nai u injenice da je trite korporativnih obveznica u samom periodu globalne financijske krize pa sve do danas gotovo razoreno. Na to nas izmeu ostalog upuuje mali volumen trgovanja korporativnim obveznicama, proteklih godina. Kako bismo dobili uvid u trenutno stanje potrebno je naglasiti da su korporativna izdanja poprilino loa i rijetka, a tu se prije svega referiramo na ovogodinju izjavu NEXE Grupe da za njihovo korporativno izdanje: NEXE-O-13CA u trenutku dospijea kompanija nee izvriti obvezu isplate. Ova vijest NEXE Grupe zasigurno je obiljeila godinu te direktno utjecala na prinose PBZ Bond fonda i Reiffeisen Bonds koji su NEXE-O-13CA u danim trenucima imali u top 10 pozicija svojih plasmana. Detaljnija analizu obveznikog trita nije predmet ovog teksta te u osvrtu neemo ulazit u samu strukturu istog. Prvo emo usporediti prinose:
1.1Tablica: Prinosi

IME HI conservative Capital One Erste Adriatic Bond HPB Obvezniki PBZ Bond fond ZB bond Reiffeisen Bonds Erste Bond

Prinos / nominalni god. 4,91% 2,60% 1,44% -1,38% -1,54% -3,64% -4,78% -5,35%
Izvor: Vlastiti rad

Prinos / realni 1,61% -0,70% -1,86% -4,68% -4,84% -6,94% -8,08% -8,65%

3 mj. 2,97% 0,99% 0,67% 0,26% 3,17% -0,75% 2,57% 1,24%

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Prije osvrta na tablicu1.1 potrebno je napomenut da su svi od navedenih fondova denominirani u euru osim Capital One sa HRK kao valutom denominacije. Samim time iz perspektive hrvatskog rezidenta valutni paritet HRK / euro ima e velik utjecaj n a sam prinos investicije. U nastavku emo usporediti veliinu i strukturu imovine kojom upravlja svaki od fondova.
2.2 Tablica: Kretanje neto imovine (NAV)

IME HI - conservative Capital One Erste Adriatic Bond HPB Obvezniki PBZ Bond fond ZB bond Reiffeisen Bonds Erste Bond

Poetkom god. 7.810.598,00 26.080.884,97 14.921.120,71 21.305.019,89 43.700.000,00 183.040.153,00 84.380.000,00 62.214.499,87

30.9.2013 7.130.762,00 23.117.589,16 24.451.829,16 16.288.657,87 27.500.000,00 165.532.920,00 64.870.000,00 45.008.551,77

Razlika apsolutna -679.836,00 -2.963.295,81 9.530.708,45 -5.016.362,02 -16.200.000,00 -17.507.233,00 -19.510.000,00 -17.205.948,10

% -8,70 -11,36 63,87 -23,55 -37,07 -9,56 -23,12 -27,66

Izvor: Vlastiti rad

Prije nego to analiziramo tablicu 2.2 trebamo napomenuti da je Erste Adriatic Bond fond osnovan 28.6.2013 god. te njegovi rezultati predstavljaju zanimljiv sluaj u fondovskoj industriji Hrvatske. Imovina fondova u promatranom periodu biljei pad od -8,70% pa sve do -37,07 % to donekle kolerira sa prinosima u istom razdoblju. Razlog djelomine pozitivne korelacije prinosa/gubitka iz tablice 2.1 i neto imovine iz 2.2 ukazuje na injenicu da je imovina ovisna o vie faktora od samog prinosa. Od znaajnijih emo navest strah samih ulagaa odnosno njihove odluke da isplate svoje udijele, izloenost valutnom riziku, poslovanju kompanija ije obveznice i ostale vrijednosne papire fond posjeduje, te makroekonomskim pokazateljima odreenih gospodarstava ije dravne obveznice fond posjeduje. to se imovine Erste Adriatic Bonda tie rast od 63,87% djelomina je posljedica strateke odluke da se potencijalnim i trenutnim vlasnicima udjela prui dodatna mogunost investiranja u europske vrijednosne papire. Za sigurna posljedica toga je prelijevanje dijela kapitala od 17.507.233,00 kn iz Erste Bond-a u Erste Adriatic Bond. Na ovakav potez, po naem miljenju, prije svega treba gledat kao izuzetan strateki manevra, a sama profitabilnost za sada daje indikacije dobre odluke za vlasnike udjela. Na ovom emo mjestu prokomentirati sluaj NEXE-O-13CA i PBZ Bond fond, te Reiffeisen Bonds iji su prinosi najvie osjetili loe poslovanje NEXE Grupe.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Dva navedena fonda dio su bankarskih grupacija i njihovih odjel PBZ Invest i Reiffeisen Invest. Fundamentalna analiza jasno je i prije izlistavanje prve trane obveznica ukazivala na investiciju ne primjerenog rizika te se moglo zakljuit da je ne naplativost vrlo izgledan scenarij. Neovisno o tome navedena vrijednosnica ula je u 10 deset pozicija portfelja dva navedena fonda. Nae miljenje razloga ovakvih poteza nee bit predmet ove analize i ovdje nee bit iznesena, ali na dodatan zahtjev itatelja kontaktirajte autora koji e vrlo rado s vama podijeliti svoje miljenje o tome. Jo emo navesti da su 7 od 8 fondova dio bankarskih grupacije dok je Capital One jedini ne bankarski fond koji svoju konstantnost dobrog poslovanja i voenja opravdava prinosima i ove godine. Razlog dobrih rezultata zasigurno djelom poiva na injenici da je sam fond upravljan od strane neovisne investicijske kue bez varijable opravdavanja loih kreditnih plasmana drugih sektora to karakterizira odreene pojedince iz navedene industrije. Vrlo dobre rezultate za ovu godinu zorno pokazuje usporedba kretanja vrijednosti udjela i benchmark-a fonda, za kojeg emo zbog 95,96% izloenosti Republici Hrvatskoj uzet indeks CROBIS. Graf 2.1 .
2.1 Graf:Usporedba Capital One i CROBIS-a

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

U nastavku emo grafiki prikazati kretanje neto imovine fondova poetkom godine i krajem rujna 2013.
2.2 Graf:Udio NAV

HI conservative 2%

Poetkom godine
Erste Bond 14% Reiffeisen Bonds 19% ZB bond 41%

Erste Adriatic Bond Capital One 3% 6% HPB Obvezniki 5% PBZ Bond fond 10%

Izvor: Vlastiti rad

2.3 Graf:Udio NAV

HI - conservative 2% Erste Bond 12% Reiffeisen Bonds 17%

30.9.2013
Capital One 6%

Erste Adriatic Bond 7% HPB Obvezniki 5% PBZ Bond fond 7%

ZB bond 44%

Izvor: Vlastiti rad

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Graf 2.1 ukazuje na nae prethodno izneseno miljenje. Kad bismo usporedili veliine aktiva banaka u Republici Hrvatskoj i veliinu imovina obveznikih fondova zasigurno bismo ustvrdili znatnu proporcionalnost. To govori u prilog injenici da osim to je cijeli financijski sektoru u Hrvatskoj bankocentrian to moemo utvrditi i za njegov segment odnosno tzv. fondovsku industriju.
2.4 Graf: Kretanja fondova

Izvor:hrportfolio.com

5: Kretanja Reiffeisen Bond

Izvor:rba.hr

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Graf 2.1 Prikazuje kretanja PBZ Bond fonda, Reiffeisen Bond i Erste Bonda premda je ono to ovdje elimo istaknuti za Reiffeisen Bond jasnije prikazano grafom 2.2. Signal za budui iznadprosjean pad vrijednosti u navedena tri fonda formalno je objavljen 21.2.2013 u 14:56 h. Tonije donesen je prijedlog o pokretanju predsteajne nagodbe ( link) premda se ak 15.2 pozivom imatelja navedene obveznice na skuptinu neformalno moglo pretpostaviti problem. Formalna objava o pokretanju predsteajne nagodbe 8.4.2013 ( link) te zapisnik od 15.4.2013 sa skuptine imatelja obveznice (link) oznaavaju poetak i kraj neizvjesnosti. Navedena su dogaanja posljedino preko naglog i velikog pada vrijednosti obveznice na Zagrebakoj burzi direktno utjecali na istosmjerno kretanje vrijednosti udjela odnosn o padove. Ovaj dogaaj po naem je miljenju obiljeio hrvatsko obvezniko trite u ovoj godini. Sam poetak, kulminacija i rasplet problema poslovanja NEXE Grupe i svih posljedinih uinaka izuzetno je zanimljiv i pouan ogledni primjer pekulacije, a ne investiranja od strane fond menadera. Pouno je primijetit sam uinak disperzije koji nam nudi ovakav oblik investiranja u fondove, a u svakom statutu i prospektu fonda navodi se kao osnovna prednost to zasigurno i je. Tako je primjerice dnevni pad obve znice od 80 % uzrokovao pad vrijednosti udjela od cc 8,3%, a pad od 50 % obveznice odrazio se na cc 4,1 % pad vrijednosti udjela naveden tri fonda. U korist za vlasnike udjela ila je injenica da su fondovi denominirani u eurima, a euro je u tom periodu konstantno aprecirao prema kuni. Ovo je odlian primjer kako nam aprecijacija valute denominacije fonda ide u korist, a u ovom sluaju smanjuje gubitke. Prednosti i mane izloenosti portfelja razliitim valutama prethodno samo naveli i na primjerima novanih fondova, a vanost istog potvrujemo i za obveznike fondove. Openitije reeno to su prinosi i same oscilacije u kretanjima vrijednosti (volatilnost) manje utjecaj kako valutne izloenosti tako i denominacije ima vei znaaj za prinos. U praksi izvjetavanja izloenost same imovine fonda esto dijelimo na: geografsku, sektorsku, valutnu i po vrstama vrijednosnih papira. U pozadini navedenih izloenosti lei faktor rizika, svaka izloenost kao posljedicu ima svoj rizik. Problem kvantifikacije rizika rezultirao je praksom izvjetavanja 4 navedene izloenosti. U nastavku ove analize osvrnut emo se na valutnu izloenost obveznikih fondova u Hrvatskoj.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

2.3 Tablica. Valutna izloenost

IME HI - conservative Capital One Erste Adriatic Bond HPB Obvezniki PBZ Bond fond ZB bond Reiffeisen Bonds Erste Bond

Valutna izloenost HRK 39,60% 78,06% 19,83% 100% 31,94% 4,96% 93,50% 1,15% Euro 60,40% 21,84% 80,09% 68,06% 60,56% 3,05% 96,82%
Izvor: Vlastit rad

USD 0,08% 14,23% 2,03%

RUB 12,95% 2,66% -

CAD 7,30% -

Na prvi pogled moemo zakljuiti da je najvea valutna izloenost k euru pa je sami time primjetna korelacija sa valutom denominacije, koja je u 7 od 8 fondova euro. Dvije iznimke su ranije razmotren Capital One denominacije u kunama to je opet u vrstoj korelaciji sa statutom definiranom fokusom ulaganja na trite Hrvatske te Reifeisen Bond koji se suprotna iznimka.

3.Mjeoviti fondovi

U ovom emo osvrtu objasniti i proanalizirati ovogodinja kretanja mjeovitih otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom, u nastavku teksta fondova. Za poetak emo navest osnovne karakteristike zatim prednosti i mane ovakvog oblika investiranja, a na kraju emo prikazat kretanja prinosa ove godine.

to su mjeoviti fondovi?
Kako i samo ime govori, mjeoviti fondovi su investicijski fondovi u kojima je neto mjeovito, a to neto sastoji se od osnovnih kategorija imovine - novanih instrumenata, obveznica i dionica. Najbolji su za srednjorona i dugorona ulaganja tijekom investicijskog horizonta od najmanje 3 godine, ovisno o fluktuaciji vrijednosti njihovih sudionikih certifikata. Udio pojedinih kategorija imovine u portfelju mjeovitih fondova odreuje profil rizika. Zahvaljujui kombinaciji nekoliko kategorija imovine, najbolja su jednokratna ili redovna ulaganja, a ovisno o njihovom profilu rizika, nude izbor kako konzervativnim tako i dinaminim ulagaima. Mjeovitim fondovima moe se upravljati u skladu s raznim investicijskim strategijama. Takozvana dugorona strateka raspodjela imovine, to jest, udjela pojedinih kategorija imovine s malom varijancom, odreena je Statutom

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

fonda veine mjeovitih fondova. Fondovi relativno vjerno prate razvoj pojedinih trita, to je prvenstveno pogodno u razdoblju rasta. Neki mjeoviti fondovi koriste strategiju apsolutnog rasta koja im omoguava da umanje rizik portfelja (dionica) na najmanju razinu ako je razvoj na dionikim tritima nepogodan. Fondovi aktivno upravljaju rizicima u portfelju ime minimiziraju mogua smanjenja vrijednosti, no to se tie rasta, on malo zaostaje za tritem to je posljedica diverzifikacije portfelja na trite kapitala i trite novca pa je samim time teko oekivati prinose vee od samog trita kapitala. Osim toga potrebno je napomenuti da je obveza svako otvorenog fonda da u roku propisanom samim statutom (najee 5 dana) na zahtjev imatelja udjela isplati iste u novcu. Iz toga slijedi da je dio imovine fonda u obliku depozita isplativom na zahtjev koji najee nosi avista kamatnu stopu .

Kako funkcioniraju mjeoviti fondovi?

Cilj mjeovitih fondova je to je vie mogue poveati vrijednost novca u srednjoronom do dugoronom vremenskom horizontu, ulaui u mjeovit portfelj sainjen od pojedinih kategorija imovine: instrumenata novanog trita, obveznica i dionica. Dioniki dio portfelja mjeovitog fonda koristi se za znatno poveanje vrijednosti ulaganja iznad razine koja se ostvaruje obveznicama i instrumentima trita novca kada je dioniko trite u rastu. Konzervativni dio portfelja mjeovitog fonda, koji ine instrumenti trita novca i obveznice, koristi se za ublaavanje rizika dionikih trita u trenucima kada je njihov razvoj nepogodan te za stabiliziranje prinosa fonda. U nastavku emo prikazati prinose fondova te emo istaknuti zanimljivosti. Zakljuke vezano za iste prepustit emo Vama.
3.1 Tablica: Prinosi

Nominalni Naziv: OTP uravnoteeni HI-balanced KD Balanced ZB Global VB Smart Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Prestigue HPB Global NETA EM Balanced Agram Trust C-premium NETA GBEM ICF-balanced god. 7,35% 2,54% 1,36% 0,95% 0,46% 0,40% -0,85% -1,41% -1,53% -3,16% -5,49% -6,24% -7,32% -8,41% -12,61%
Izvor: Vlastiti rad

Realni god. 4,02% -0,79% -1,97% -2,38% -2,87% -2,93% -4,18% -4,74% -4,86% -6,49% -8,82% -9,57% -10,65% -11,74% -15,94%

3 mj. 4,18% 2,54% 1,36% -1,26% 0,46% -2,45% -0,85% -1,51% 0,29% -2,10% -1,51% -0,69% -10,27% -1,51% -2,77%

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Potrebno je istaknut da je NETA GBEM mjeoviti fond fondova, to tonije znai da e statutom propisani veinski postotak svoje imovine iskljuivo uloiti u druge mjeovite fondove. Time se postie dodatan indirektan stupanj disperzije rizika kupovinom udjela u fondu iji su udijeli sami po sebi disperzirali rizik. Istaknut emo zanimljiv primjer VB Smart tzv. posebnog fonda fondova. Sam fond predstavlja inovativan proizvod u Hrvatskoj fondovskoj industriji pa emo u nastavku proanalizirati njegove specifinosti. Upravo zatita od rizika zanimljiv je novitet na naem tritu. Zatitu od rizika promjene cijene imovine Fonda drutvo provodi potujui odredbe Zakona te pripadajuih Pravilnika, a prvenstveno koristei "time invariant portfolio protection" model ili kratko TIPP model. TIPP Model je strategija osiguranja portfelja kojom se zavisno od odnosa trenutane vrijednosti udjela u fondu i najnie zajamene vrijednosti udjela u fondu alokacijskim mehanizmom odreuje omjer imovine uloen u instrumente nieg rizika (novani investicijski fondovi (ukljuujui i novane ETF-e), depoziti i instrumenti novanog trita) i instrumente vieg stupnja rizika (udjeli u dionikim i obveznikim investicijskim fondovima (preteno ETF-ovi)).Potrebno je napomenut da je od 15 fondova 9 denominirano u HRK, a 6 je u eurima. U nastavku emo prikazat kretanje NAV tj. neto imovine fondova poetkom drugog i poetkom zadnjeg kvartala 2013 god..

3.2 Tablica: Kretanje imovine

Imovina= NAV Naziv: OTP uravnoteeni ICF-balanced HI-balanced KD Balanced HPB Global Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio VB Smart NETA EM Balanced PBZ Global fond ZB Global NETA GBEM Raiffeisen Prestigue Agram Trust C-premium O./2013 Ruj./2013 26.036.132,10 44.640.975,72 9.797.450,40 10.332.835,73 58.212.275 58.355.585 5.651.450,40 5.597.753,30 54.835.525 52.259.941 154.120.000 144.820.000 9.141.248,33 8.585.225,86 22.000.000 20.000.000 8.558.312,18 7.717.869,99 190.300.000 168.800.000 475.700.212 417.217.360 9.014.444,45 7.551.221,16 20.180.000 14.250.000 10.636.909,04 6.748.022,98 9.500.622,11 3.817.446,66
Izvor: Vlastiti rad

Razlika % 71,46 5,46 0,25 -0,95 -4,70 -6,03 -6,08 -9,09 -9,82 -11,30 -12,29 -16,23 -29,39 -36,56 -59,82

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Najvei pad imovine ostvario je C-premium. Razlog ovako velikog pada manjim je dijelom posljedica negativnih prinosa navedenog razdoblja, a veim dijelom negativnog poslovanja skrbnike banke k u ijem je i vlasnitvu bilo Ceba Invest, drutvo koje je upravljalo navedenim fondom. Danas je fond preuzet te je pod upravljanjem Alternative Invest-a. Openito moemo vidjet trend pada imovine i realnih prinosa fondovima za dano razdoblje. S time emo zakljuit ovaj dio analize.

3.1 Graf: Kretanje imovine

500.000.000,00 400.000.000,00 300.000.000,00 200.000.000,00 100.000.000,00 0,00 O./2013 Ruj./2013

Graf: Kretanje imovine

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

4.Mirovinski fondovi

U ovome osvrtu proanalizirat emo rezultate mirovinskih fondova, a ono to ovu analizu ini zanimljivijom je injenica da je svatko tko stupi u radni odnos i pone izdvajat sredstva za budua mirovinska primanja direktno zavisan o prinosima samih fondova. Utjecaji na kretanja vrijednosti udjela su razni te je konaan prinos uvjetovan mnotvom faktora od kojih je zasigurno meu vanijima stanje na tritu, kako kapitala tako i novca. Reforma mirovinskog sustava provedena je u Hrvatskoj 1999. godine pod snanom kontrolom Svjetske banke, prihvaanjem njihova standardnog modela (mjeoviti model, tri stupa). Reformom je sustav mirovinskog osiguranja (Zakon o mirovinskom osiguranju, 1.01.1999.) ureen na tri razine: uspostavljen je model obveznog mirovinskog osiguranja kroz dva stupa: meugeneracijska solidarnost (I. stup) i individualna kapitalizirana tednja (II. stup). Pored toga, uvedena je i mogunost dobrovoljne tednje za starost (III. stup). Spomenutim Zakonom regulira se sustav opega obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, dok se ureenje dvaju drugih razina mirovinskog sustava ureuje posebnim zakonima. Reforma je provedena u dva koraka: 1. prilagodbom javnog mirovinskog sustava 1999. godine (pootrenjem uvjeta za stjecanje prava na mirovinu uz prijelazno desetgodinje razdoblje, sniavanjem prava); 2. uvoenjem obveznoga II. mirovinskog stupa temeljenog na kapitaliziranoj tednji i dobrovoljne kapitalizirane tednje za starost (III. stup) poetkom 2002. godine Doprinos za mirovinsko osiguranje iznosi 20 posto iz bruto plae radnika. Za javni mirovinski sustav (I. stup) izdvaja se 15 posto, a za obaveznu kapitaliziranu tednju (II. stup) 5 posto. Dakle, iz sustava generacijske solidarnosti 5 posto doprinosa preusmjereno je u individualnu kapitaliziranu tednju.

Sama struktura ulaganja definirana je zakonom te je ulaskom Republike Hrvatske u EU dolo da znatnih promjena. Dakle zakonske odredbe u Hrvatskoj propisuju strukturu ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Propisane su koliina i vrsta domaih i inozemnih vrijednosnih papira u koje obvezni mirovinski fondovi smiju ulagati. Na inozemna trita kapitala moe se ulagati jedino u vrijednosne papire izdavatelja ije je sjedite u nekoj od lanica Europske unije ili lanica OECD-a. Do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju u inozemnu imovinu moglo se ulagati najvie 20% imovine mirovinskog fonda, a od formalnog poetka lanstva nema ogranienja.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

vrijednosne papire iji je izdavatelj HNB ili inozemna sredinja banka, ili u dunike vrijednosne papire za koje jame navedeni izdavatelji i to bez ogranienja domae i inozemne municipalne i korporativne obveznice i druge dunike vrijednosne papire (komercijalni zapisi), najvie do 30% imovine domae i domae i inozemne dravne vrijednosne papire (obveznice, trezorske zapise) te inozemne dionice, najvie do 30% imovine udjele domaih i inozemnih otvorenih investicijskih fondova, odnosno dionice zatvorenih investicijskih fondova, najvie do 30% imovine, depozite, potvrde o ulozima ili repo poslove kod domae ili inozemne banke, najvie do 20% imovine,druge oblike imovine koje odredi Hanfa. Do samog EU lanstva minimalni dio imovine koji je morao bit uloen u vrijednosne papire izdane od strane Republike Hrvatske odnosno HNB-a iznosio je 50 %. Pri samom ulaganju mogu se primjenjivati terminski ugovori, opcije i ostali izvedeni financijski instrumenti samo u svrhu zatite imovine fonda. Prema do sada dostupnim podacima u Republici Hrvatskoj posluju 5 obvezna i 6 dobrovoljnih otvorenih mirovinskih fondova. Svi su fondovi pod upravljanjem bankovnoosiguravajuih subjekata odnosno banaka i osiguranja. U nastavku emo prikazati prinose (nominalne) ostvarene u ovoj godini te kretanje i veliinu imovine. Sama struktura ulaganja nee bit predmet ove analize, ali ju u kontaktu sa predsjednitvom Financijskog Kluba i autorom analize moete dobit na uvid.
1.1 Dobrovoljni mirovinski fondovi

IME Reiffeisen DMF Croatia osiguranje Erste Plavi Expert AZ Profit Erste Plavi Protect AZ Benefit Prosjek

2013 (%) 4,73 3,49 3,09 2,73 2,61 2,21 3,14

Izvor: Vlastiti rad

3 mj. 2,38 1,29 1,40 0,49 1,95 1,72 1,54

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

1.2 Obvezni mirovinski fondovi

IME AZ PBZ Croatia osiguranje MIREX Erste Plavi Raiffeisen OMF Prosjek

2013 (%) 4,87 4,79 4,57 4,40 4,17 4,56

Izvor: Vlastiti rad

3 mj. 1,74 1,58 1,82 1,91 2,03 1,82

Usporedbom dvije prethodne tablice jasno je uoljivo da obvezni mirovinski fondovi u prosijeku za ovu godinu ostvaruju vie prinose za 1,42% to je za ove razine godinjih prinosa znaajna razlika.
1.2 Kretanje obveznih mirovinskih fondova

Izvor: hrportfolio.com

Izvor: hrportfolio.com

Za kraj analize emo napomenuti da je svrha ovag osvrta iskljuivo informativna sa ciljem poticanja kulture znanja o financijama. Vodstvo Financijskog Kluba i sam autor ne snose nikakvu odgovornost proizalu iz ovog rada.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

5. Dioniki fondovi

Najraznovrsniju i najmnogobrojniu skupinu meu otvorenim fondovima u RH. ine upravo dioniki fondovi meu koje ubrajamo posebne fondove i fondove dionikih fondova. U odnosu na prethodne osvrte ovaj je usmjeren na kategoriju koja predstavlja najizazovniji sektor za analizu koju emo u ovom osvrtu provest povrno te za detaljniji uvid u situaciju slobodno kontaktirajte predsjednitvo Financijskog Kluba ili samog autora analize. Dionike fondove dalje moemo razvrstati na: fondove maksimalnog rasta ili agresivnog rasta, fondove ulaganja u male kompanije, fondove rasta, fondove rasta i dohotka, fondove dionica i dohotka, fondove dohotka, ujednaene ili hibridne fondove, fond s posebnim rastom imovine, meunarodne fondove, fondove za ulaganje u plemenite metale, specijalne fondove, kao to su za zdravstvenu skrb, za prirodna i tehnoloka istraivanja, indeksne fondove. U Republici Hrvatskoj trenutno posluje 35 takva fonda te

premda su kategorizirani u zajedniku skupinu pri usporedbe njihovih prinosa te same strukture ulaganja treba biti svjestan da su pojedini fondovi specifini po principu ili strategiji ulaganja iz ega proizlazi vei raspon prinosa odnosno gubitaka. Od pojave prvih dionikih fondova na naem tritu do danas primjetan je razvoj same industrije prvenstveno kroz ponudu razliitih pristupa ulaganju za potencijalne vlasnike udjela. Meu zadnjim novitetima pojavljuju se posebni fondovi te fondovi algoritamskog trgovanja. Slijed kretanja industrije:
Meu prvima tog tipa pojavio se KD Victoria koji je prisutan na tritu 14 god. i 6 mj. Od 14 godina poslovanja nominalne prinose ostvario je u 12 godina. Prinosi ovakvih fondova u tzv. zlatnom dobu. od 2005 2008 kada su pojedini dioniki fondovi ostvarili i prinose od 73% na godinjoj razini. Navedeni period propulzije Hrvatske fondovske industrije samo je odraz kretanja na tadanjoj Zagrebakoj burzi koja je upravo zbog institucionalnih investitora potaknutih mirovinskom reformom, razvojem investicijskog bankarstva te poveanjem interesa javnosti za takav vid ulaganja zasigurno imala bikovski trend koji je kulminirao dolaskom globalne financijske krize. Posljedicu toga vidimo i osjetimo jo i danas kako na tritu kapitala tako i na hr. fondovskoj industriji koja je u meuvremenu promijenila fokus ulaganja sa Zagrebake burze na globalna trita kapitala. To je i djelomina posljedica breg preslikavanja globalnih trendova na kretanje pojedinih fondova.

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

1.1 Tablica godinjih prinosa

Naziv: NETA US Algorithm KD Victoria Platinum Global Opportunity HPB WAV DJE ZB euroaktiv FIMA Equity OTP MERIDIAN 20 HPB Dioniki Raiffeisen Prestige NETA Global Developed Raiffeisen World Allianz Equity Platinum Blue Chip OTP indeksni VB CROBEX10 Erste Adriatic Equity ZB trend KD Energija ZB aktiv HI-growth Ilirika JIE Raiffeisen Cental Europe NETA MENA KD Prvi izbor Capital Two PBZ Equity fond A1 HPB Titan PBZ I-Stock ZB BRIC+ KD Nova Europa NETA GDEM Ilirika Azijski tigar Ilirika BRIC NETA New Europe
Izvor: Vlastiti rad

2013 28,38 15,04 13,1 12,86 10,31 10,14 9,36 6,88 6,54 6,47 5,4 4,91 4,79 3,62 3,35 3,22 2,55 2,36 2,04 2,03 1,71 1,24 1,22 1,08 -0,67 -1,65 -1,68 -2,63 -5,12 -5,22 -6,67 -6,95 -8,73 -10,34 -14,35

3 mj. 0,54 0,63 -0,58 4,32 1,09 1,93 -1,36 8,25 -0,3 -2,3 -1,91 -3,85 0,87 -0,09 0,75 1,71 2,06 -1,06 4,48 4,48 4,24 -3,13 2,38 2,38 2,83 -7,73 7,24 -1,66 0,76 2,13 -4,78 2,04 2,68 -2,55 -2,05

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

1.2 Tablica mjesenih prinosa

Pp 7 25 16 16 -1 15 18 25 14 14 19 5 19 -8 1 -11 -4 11 -4 -18 -20 -8 -14 -21 -7 -19 1 -17 6 -20 3 -10 -21 -3 -9

Naziv: HPB Dioniki A1 ZB aktiv HI-growth HPB WAV DJE Ilirika JIE Capital Two Ilirika Azijski tigar NETA MENA KD Prvi izbor ZB BRIC+ ZB trend NETA GDEM FIMA Equity Erste Adriatic Equity ZB euroaktiv Platinum Blue Chip PBZ I-Stock VB CROBEX10 KD Victoria NETA US Algorithm OTP indeksni Raiffeisen Prestige Platinum Global Opportunity KD Energija OTP MERIDIAN 20 HPB Titan Raiffeisen World NETA New Europe NETA Global Developed Ilirika BRIC Raiffeisen Cental Europe Allianz Equity KD Nova Europa PBZ Equity fond
Izvor: Vlastiti rad

3 mj. 8,25 7,24 4,48 4,48 4,32 4,24 2,83 2,68 2,38 2,38 2,13 2,06 2,04 1,93 1,71 1,09 0,87 0,76 0,75 0,63 0,54 -0,09 -0,3 -0,58 -1,06 -1,36 -1,66 -1,91 -2,05 -2,3 -2,55 -3,13 -3,85 -4,78 -7,73

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Tablica 2.1 nam rangira fondove prema prinosima u zadnjem kvartalu ove godine, a stupac pp je apsolutna promjene ranga u odnosu na rang temeljen na godinjoj razini. Tako primjerice moemo uoiti da su fondovi A1, Capital Two i Ilirika Azijski tigar oni koji su uhvatili mah u zadnjem kvartalu ove godine te su na taj nain na najboljem putu da poprave ovogodinje prinose. U nastavku emo prikazati kretanja 3 najuspjenija dionika fonda.
1 Graf: Usporedba prinosa

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska

Za kraj: (Opaska autora) Na prvi je pogled uoljivo da je NETA US Algorithm ove godine ostvario najvee prinose e pa tome me dovodi do trenutka u kojem u vam prikazati specifinost navedenog fonda. U samom imenu Algorithm ukazuje na injenicu investiranja algoritamskim principom, to je to ? To je novitet na Hrvatskom tritu, konkretnije primjena algoritama u investiranju. Algoritamsko trgovanje ili automatizirano trgovanje, black-box trading ili algo. trading je koritenje elektronske platforme kako bi se ulo u sustave trgovanja koji su predprogramirane programske naredbe ije su varijable: vremenski trenutak, cijena ili koliina narudbe. Trgovanje je robotsko u veini sluajeva potpuno automatizirano bez prisutnosti ljudi, ali ima i poluautomatiziranih sustava. Na globalnoj razini takve sustave koriste investicijske banke, mirovinski fondovi i veliki institucionalni sudionici trita kapitala, ali je trend da se sve vie manjih profesionalnih investitora okree takvim principima investiranja. Kao to sam naveo u RH. ovo moemo smatrat novitetom kojim se na pohvalu naeg Financijskog Kluba neki od naih lanova bave. Navedeni princip ove je godine pokazao najbolje rezultate, razlog toga djelomino su algoritmi, a djelomino trite na koje navedeni fond ulae. Da li je ovaj princip bolji od ostalih teko je u ovom trenutku odredit, a vrijeme e zasigurno pokazati sve prednosti i mane. Za sva pitanja obratite se autoru: (dominik.korincic@finance.hr)
Dominik Korini Voditelj Tima za upravljanje portfeljem PRS Student investitor

www.finance.hr
Financijski klub info@finance.hr Trg J.F. Kennedyja 6 10000 Zagreb Hrvatska