ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA" UPUTE: Viestruki izbor: - treba izabrati SAMO JEDAN to an odgovor.

Ukoliko se nekoliko odgovora ini to nim, izaberite onaj koji, po Vaem miljenju, najpotpunije i najto nije reprezentira odgovor na postavljeni upit. 1. Antropologija je znanost koja: a) prou ava ovjeka u prostoru i vremenu b) holisti kim analiti kim pristupom dolazi do novih spoznaja c) primjenjuje spoznaje brojnih znanstvenih disciplina d) sve od gore navedenog 2. Antropologija je poznata i kao "znanost etiri podru ja" i to: a) evolucije, genetike, ekologije i zoologije b) fizi ke/bioloke antropologije, arheologije, lingvistike i ekologije c) arheologije, lingvistike, evolucije i kulturne/socijalne antropologije d) fizi ke/bioloke i kulturne/socijalne antropologije, lingvistike i arheologije 3. Temeljna predmetnost antropologijske znanosti studij je: a) ljudskih eko-sustava b) globalizma kao perifernog problema suvremenih drutvenih odnosa c) ljudskih drutava i kulture, kao i uro ene/ste ene bioloke varijabilnosti ovjeka d) nita od prije navedenog 4. Predmetnost bioloke antropologije je prou avanje: a) bioloke varijabilnosti ljudskih zajednica b) kulturne varijabilnosti pojedinih ljudskih zajednica c) mnogostruko dinamskog odnosa ovjek-stroj d) sve gore navedeno 5. Antropogeografija ili geografija o ovjeku je: a) vaan dio geografske znanosti b) bila dugo osporavana i neuvrtena u okvir cjelokupne geografske znanosti c) ispravno uvrtena me u ostale geografske discipline d) sve gore navedeno 6. Predmetnost antropogeografije odnosi se i na postavke da: a) svaki prostor "uzgaja" svoje ljude b) ljudi svojom prilagodljivo u prirodnoj sredini stje u odre ene crte u svom karakteru c) je utjecaj prostora zna ajan u razvoju tjelesnih i duhovnih osobina ovjeka d) sve prije navedeno 7. Antropogeografija kao prikaz ovjekove rairenosti na zemlji: a) tuma i na ine kojim priroda djeluje da pojedini krajevi nemaju istu gusto u naseljenosti b) pokazuje kako dolazi do pove ane smrtnosti novoro en adi c) tuma i zbog ega su primati u razli itim zemljama svijeta druga iji d) daje informacije o odnosima dobne i spolne razdiobe me u lemurima

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

8. Utjecaj prirode djeluje uvijek na ovjeka: a) pozitivno b) negativno b) indiferentno c) nita od prije navedenog 9. Slika stanovnitva kakvo je danas na zemlji: a) samo je prerez u dugom nizu razvoja ovjeka b) odraz je i geoloke povijesti c) a+b d) sve prije navedeno 10. Antropologija je znanost: a) o ovjeku koja prou ava prirodne zakone hominida b) koja nastoji utvrditi odnos me u prije navedenim prirodnim zakonima i njihovu me usobnu uzro nu vezu c) koja ispituje bit tjelesnih oblika i duevnih pojava kod hominida d) sve prije navedeno 11. Zadatak je bioloke (fizi ke) antropologije: a) istraiti oblike izumrlih i recentnih hominida b) da navedene oblike (hominida) okarakterizira i utvrdi njihovu geografsku rasprostranjenost c) temeljem prije navedenog (a+b) odrediti radi li se o vrsti, podvrsti, varijaciji ili tipu d) sve prije navedeno 12. Zadatak je antropologije kao drutveno-humanisti ke znanosti: a) prou iti kulturne obrasce ponaanja razli itih ljudskih zajednica b) istraiti uzroke ljudske varijabilnosti u ponaanju pojedinih zajednica c) prou iti utjecaje migracija stanovnitva na formiranje suvremenih ljudskih grupa d) sve prije navedeno 13. Antropologizam je u najirem filozofskom zna enju: a) nazor da je ovjek predmet filozofiranja (Feuerbach) b) pojam koji govori o evoluciji hominida (uklju uju i ovjekolike majmune) c) nazor da se u interakciji biolokog i okolinskog stvaraju nove jedinke d) sve prije navedeno 14. Kakogod bili razli iti oblici suvremene antropologije, mogli bismo im ozna iti zajedni ko obiljeje po: a) relativizmu b) relativiziranju svih vrednota (logi kih, eti kih, vjerskih, umjetni kih) c) relativiziranju bioloki promjenjivih (prema Spengleru) ili socijalno uvjetovanih vrednota (Krieck) d) sve prije navedeno 15. Filozofijska antropologija: a) polazi sa stajalita da se duevni ili psihi ki ivot ovjeka razlikuje od tjelesnog b) polazi sa stajalita da se duevni ili kulturni ivot ovjeka razlikuje od drutvenog c) polazi sa stajalita da se kulturni ili psihi ki ivot ovjeka razlikuje od tjelesnog d) nita od prije navadenog
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

16. Bioloka antropologija jo se naziva i: a) bioantropologijom b) biologijom ovjeka c) fizi kom antropologijom d) sve prije navedeno 17. Francuski lije nik i antropolog Paul Broca definirao je antropologiju kao: a) prirodnu povijest ljudske vrste b) drutvenu i prirodnu znanost o ovjeku i hominidima c) morfoloka i fizoloka istraivanja ovjeka d) nita od prije navedenoga 18. C. Linne prvi smjeta ovjeka: a) unutar ivotinjskog carstva b) u razred sisavaca, red primata c) u rod i vrstu Homo sapiens d) sve prije navedeno 19. Koncem 19. i po etkom 20. stolje a razvojem doktrine evolucije i genetike kao znanosti panja antropologa usmjerava se na: a) studij antropogeneze e) studij etni ke antropologije f) studij morfologije ovjeka g) sve prije navedeno 20. Koncem 20. i po etkom 21. stolje a razvojem doktrine ekologije i molekularne genetike kao znanosti panja antropologa usmjerava se na: a) studij molekularne taksonomije h) studij genealogije gena i) studij kompleksnih svojstava j) sve prije navedeno 21. Budu i da pripada prirodoznanstvenim disciplinama, bioloka antropologija usko je povezana (ponekad se i nadopunjuje) s iskustvima drugih znanosti: a) genetikom ovjeka b) ekologijom c) demografijom d) sve prije navedeno 22. Ekologija ovjeka najzna ajnije je ue stru no podru je antropologije jer: a) postavlja pitanja vezana uz ekosenzibilnost ovjeka b) postavlja pitanja o adaptacijskim mehanizmima ljudskog organizma i populacije c) prou ava obrambene mehanizme, adaptacijske funkcionalne i strukturne promjene te procese geneti kih adaptacija ovjeka d) sve prije navedeno 23. ovjekov ekscentri ni poloaj u svijetu (Plessner) kazuje da ovjek: a) iska e iz naravnog prostora i vremena b) obitava u artificijelnom svijetu c) trajno je suo en s mogu no u nitavila d) sve prije navedeno
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

24. Prema morfoloko-anatomskim svojstvima te svojom drutvenom organizacijom ovjek je: a) u prirodnom sustavu ivih bi a dvononi sisavac b) sisavac uspravna hoda iz razreda Primata c) bi e koje pripada natporodici Hominoidea (zajedno s ovjekolikom majmunima) d) sve prije navedeno 25. Charles Darwin je u djelu ovjekovo podrijetlo...: a) iznio teoriju o razvoju ovjeka iz pradavnih oblika ivotinja b) postavio tezu o tzv. prastarom lanu (ancient member) iz skupine majmuna c) prastarog lana smatrao ishodinom fazom u dugom procesu hominizacije d) sve prije navedeno 26. Temeljne evolucijske sile/snage to djeluju na ljudski rod su: a) efekt utemeljitelja i mutacija b) mutacija i prirodna selekcija c) prirodna selekcija i protok gena d) sve prije navedeno 27. Demografija i antropologija znanosti su to prou avaju: a) stanovnitvo u nekom geografskom podru ju b) populaciju ljudi u nekoj ekolokoj nii c) reprodukcijski izolirane ljudske skupine d) sve prije navedeno 28. Demografske spoznaje pruaju informacije o: a) vitalno-statisti kim podacima i stanju neke populacije b) dobnoj i spolnoj razdiobi pojedinaca unutar neke populacije c) mogu im predvi anjima kretanja neke populacije u budu nosti s obzirom na rast d) sve gore navedeno 29. Neke metode primijenjene u antropologiji su: a) intervju b) antropometrija c) analize genetskih polimorfizama d) sve gore navedeno 30. Svojstva to ih prou avamo u antropologiji na ljudskim populacijama mogu biti ozna ena kao: a) socio-kulturna b) bio-kulturna c) bioloka d) sve prije navedeno 31. Modeli se primjenjuju u antropologiji stoga to: a) kompliciraju mogu nosti interpretacija b) dozvoljavaju promatranje kretanja tijela pri mirovanju c) njima istraujemo u inke geneti kih faktora na okoli d) nita od prije navedenog

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

32. Evolucija putem prirodnog odabira zna i: a) morfoloki i fizi ki ja i e preivjeti b) nepredvidljiv proces c) predvidljiv proces d) nita od gore navedenog 33. Ve ina je evropskih biologa 17. i 18. stolje a vjerovala da su: a) sve biljne i ivotinjske vrste stvorene u njihovom sadanjem obliku b) biljke mogle evoluirati ali ivotinjske vrste ne c) svi oblici ivota, osim ljudi, mogli evoluirati d) ljudi nastali evolucijom 34. Koji su od spomenutih ljudi vjerovali da se je evolucija uistinu zbila: a) Charles Darwin b) James Ussher c) Magnus Hundt d) svi prije spomenuti 35. Koji je od navedenih znanstvenika bio najve i pristaa teorije katastrofe: a) George Cuvier b) Charles Lyell c) Charles Darwin d) svi prije spomenuti 36. Najve i oponent Lamarkovom u enju, da se je evolucija dogodila, bio je: a) George Cuvier b) Charles Lyell c) Charles Darwin d) nijedan od prije spomenutih 37. Charles Darwin bio je najpoznatiji u 19. stolje u zbog: a) kreiranja ideja o evoluciji b) kreiranja ideje o ujedna avanju c) stoga to je ideje o evoluciji u inio prihvatljivim i op em naobraenom pu anstvu d) zbog svega prije navedenog 38. Paljivim opserviranjem ljudskih populacija mogu e je prou iti njihovu: a) veli inu b) drutvenu organizaciju c) na in odabira reprodukcijskog partnera e) sve prije navedeno 39. Koje je od sljede ih ideja razvio Thomas Malthus: a) tamno obojeni leptiri u blizini engleskih industrijskih centara dobar su primjer evolucije b) razli itost vrsta Galapagoskih zeba rezultat je prirodne selekcije c) ivu i organizmi esto proizvode daleko vie potomaka nego to im je potrebno da bi zadrali svoj broj u sljede im generacijama d) nijednu od prije navedenih

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

40. Koja je tvrdnja s obzirom na Charlesa Darwina istinita: a) nije uspio uvjeriti ve inu biologa i ostalih educiranih ljudi svog stolje a da ivot evoluira b) mislio je da su najve e i najja e ivotinje u prirodi uvijek u prednosti c) njegova knjiga "O podrijetlu vrsta" nije se dobro prodavala i biolozi njegovog vremena nisu joj obra ali mnogo panje d) nita od prije navedenog 41. Pojam rasta u antropologiji vezan je uz: a) pojam razvoja b) razdoblje ivota s najve im brojem morfolokih i fiziolokih promjena c) demografska obiljeja neke populacije d) sve prije navedeno. 42. Dananji fosili koje pronalazimo pokazuju da: a) mnoge vrste nisu evoluirale b) su neke vrste evolucijski prijelazi izme u ve ih skupina organizama c) su sve dananje vrste iste kao i u vrijeme kad su stvorene d) nita od prije navedenog nije to no 43. Dananji populacijski geneti ari uglavnom misle o evoluciji kao o geneti koj promjeni koga/ ega?: a) pojedinca b) populacije c) A i B d) sve prije navedeno 44. Koji od sljede ih uvjeta mogu rezultirati biolokom evolucijom u populaciji: a) da su sva sparivanja posve slu ajna b) da se mutacije ne doga aju c) da se prirodna selekcija danas ne doga a d) nita od prije navedenog 45. Monogamija je oblik zajednice u kojoj je dozvoljen: a) samo jedan partner b) samo jedan partner suprotnog spola c) samo jedan partner istog spola d) sve prije navedeno 46. Adaptacija je sposobnost prilagodbe organizma ili drutva uvjetima: a) fizi ke okoline b) drutvene okoline c) kulturne okoline d) sve prije navedeno 47. Ljudi odgovaraju na okolinske stresove: a) biolokim na inima b) kulturnom prilagodbom c) i svojom biologijom i kulturom d) nita od prije navedenog

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

48. U uspordebi s drugim ivotinjskim vrstama, ljudi ive u: a) najvie okolinskih zona u svijetu b) najmanje okolinskih zona u svijetu c) ekstremnim zonama jer su toliko prilagodljivi u svojoj adaptaciji na okolinske ekstreme d) vrlo ograni enim podru jima jer nisu prilagodljivi okolinskim stresovima 49. Nae osobne (fenotipske) tjelesne osobine (morfoloke, fizioloke, psiholoke) rezultat su: a) geneti kog naslje a b) utjecaja okolinskih snaga to uobli avaju nae tijelo tijekom rasta c) primarno genetskog naslje a, ali s djelomi nim uobli avanjem i uslijed djelovanja okolinskih imbenika d) slu aja ili sre e 50. Antropologija je uz druge znanosti najprisnije vezana uz: a) etnologiju b) arheologiju c) genetiku d) sve prije navedeno 51. Prvi znanstvenik koji ovjeka uklju uje u ivotinjski svijet (Red: Primates) je: a) Aristotel b) Georges-Louis Leclerc Buffon c) Carl Linnaeus d) Georges Couvier 52. Prva odlika koja se javlja u evoluciji hominina je: a izradba kamenog oru a b) promjene u dentalnim odlikama c) dvonoan hod d) sve navedeno 53. Prvi nalaz roda Australopithecus objavio je godine 1925.: a) Charles Darwin b) Eugene Dubois c) Raymond Dart d) Dragutin Gorjanovi Kramberger 54. Tzv. robusne vrste australopithecina (ili Paranthropus) su: a) A. boisei b) A. robustus c) A. garhi d) odgovori pod A i B 55. Sve vrste australopitecina prona ene su na nalazitima isto no od Velike Rasjedne Doline Afrike (Great Rift Valley), osim nalaza: a) A. africanus b) A. aethiopicus c) A. bahrelghazali d) A. afarensis 7

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

56. Nalazi objavljeni 1964. godine (Leakey et al.) kao prvi pripadnici roda Homo nazvani su vrstom: a) Homo sapiens b) Homo rudolfensis c) Homo neanderthalensis d) Homo habilis 57. Najstariji nalazi roda Homo izvan Afrike prona eni su u: a) Aziji b) Europi c) Australiji d) Americi 58. Neandertalci su ivjeli na prostoru: a) Afrike i Azije b) Europe i Afrike c) Europe i dijela Azije d) Afrike i dijela Azije 59. Prvi ljudi za koje imamo sigurne dokaze o pokapanju mrtvih su: a) Homo sapiens sapiens b) Neandertalci c) Homo habilis d) Homo antecessor 60. Model koji neandertalce smatra zasebnom biolokom vrstom nazivamo: a) multiregionalan model (model multiregionalnog kontinuiteta) b) out of Africa c) asimilacijski model d) odgovori pod A i B 61. ovjeka u okviru ivotinjskog svijeta razmatraju jo i: a) Socrates b) Aristocles c) Aristoteles d) svi prije navedeni 62. Poznato je da o utjecaju imbenika okoline na ovjeka pie: a) Magnus Hundt b) Hippocrates c) Vesalius d) nitko od prije navedenih 63. Djelo Magnusa Hundta u kojem spominje antropologiju zove se: a) De Humani Corporis Fabrica b) De Generis Humani Varietate c) Anthropologica Physica d) Anthropologium

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

64. Suvremena antropologija temelji se na principima: a) holizma b) relativizma c) poredbenosti d) sve prije navedeno 65. P. T. Baker u konceptu vje nog trokuta kao sastavnice u formiranju fenotipa navodi: a) kulturu, fizi ko okruenje, genotip b) fizi ko okruenje, psihi ko okruenje, genotip c) genotip, fenotip, kulturu d) nita od prije navedenog 66. Miller Elmer S. i Weitz Charles A. u djelu Introduction to Anthropology piu: a) The organized study of human beings anthropology- .... b) Anthropology is somewhat like sociology, history, human biology, and many other disciplines.... c) What sets it apart fromthese ways of looking at humanity is its attempts at holism and relativistic comparison. d) sve prije navedeno 67. Miller Elmer S. i Weitz Charles A. u djelu Introduction to Anthropology piu: a) Anthropology is the study of everything human from our biological origins to how our cultural systems influence our behaviors. b) The impetus for much of the early research in physical anthropology was based on the premise that characteristic differences between human races could be demonstrated using anthropometric and craniometric measurements. c) Light is a potent biological and therapeutic force which is fundamental to life on our planet. d) sve prije navedeno 68. Conrad P. Kotak, opisuju i znanost o kulturi ( cultural anthropology) isti e potrebu razlu ivanja: a) univerzalnog, globalnog, posebnog b) op eg, posebnog, globalnog c) univerzalnog, op eg, posebnog d) sve prije navedenog. 69. Predmetnost arheoloke antropologije je: a) prou avanje prethistorije (vrijeme prije uvo enja pisma) b) prou avanje proizvedenih stvari (npr. fragmenti lon arije) c) paleoekologija (prou avanje eko-sustava u prolosti) d) sve prije navedeno. 70. Pod nazivom ekologija kulture (cultural ecology) podrazumijevamo studij: a) ekosustava to uklju uje i ljude b) ekosustava ograni enog na prou avanje primata c) ekosustava i svih sastavnica biljnog i ivotinjskog svijeta d) nita od prije navedenog.

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

71. Predmetnost lingvisti ke antropologije obuhva a podru ja: a) deskriptivne lingvistike b) povijesne lingvistike c) sociolingvistike d) sve prije navedeno. 72. Deskriptivna lingvistika prou ava: a) zvukove b) gramatiku c) zna enje (osmiljenost) pojedinog jezika d) sve prije navedeno. 73. U okvirima sociolingvistike prou avaju se: a) lingvisti ke varijacije u nekom drutvenom kontekstu b) jezik pojedinih primata c) gramatiku jezika vaneuropskih naroda d) nita od prije navedenog. 74. U okvirima bioloke fizi ke antropologije prou ava se: a) evolucija hominida b) evolucija biljnog svijeta c) evolucija ivotinjskog svijeta d) sve prije navedeno. 75. Predmetnost bioloke fizi ke antropologije uz ostalo je i prou avanje: a) genetike ovjeka b) nasljednih osobina ovjeka razli itim analiti kim procedurama c) rasta i razvoja ovjeka s obzirom na posebnosti pojedine skupine d) sve prije navedeno. 76. Bioloka fizi ka antropologija prou ava u okvirima svoje predmetnosti: a) ljudsku bioloku plasti nost b) sposobnost ljudskog tijela suo iti se sa stresom c) biologiju, evoluciju, ponaanje i drutveni ivot primata (ali ne ljudi) d) sve prije navedeno. 77. Predmetnost bioloke antropologije povezuje ju s: a) biologijom i zoologijom b) geologijom i anatomijom c) fiziologijom, medicinom i javnim zdravstvom d) sve prije navedeno. 78. Primijenjena antropologija dio je antropologijske znanosti koji svoje podru je rada nalazi u: a) planiranju i procjenama programa javnog zdravstva b) procjenama drutvenih i kulturnih osobitosti to utje u na ekonomski razvoj neke zajednice i promjene koje u njoj nastaju c) sudskoj medicini d) sve prije navedeno

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

10

79. Georges Durand antropologiju dijeli na: a) prirodnu znanost b) drutvenu znanost c) znanost o kulturi d) sve prije navedeno. 80. Prema G. Durandu antropologija kao prirodna znanost obuhva a: a) fizi ku, fizioloku i patoloku antropologiju b) fizioloku, patoloku i zoologijsku antropologiju c) patoloku, zoologijsku i paleoantropologiju d) sve prije navedeno. 81. Prema G. Durandu antropologija kao duevna znanost sastoji se iz: a) psiholoke i psihosocijalne antropologije b) psihosocijalne i socijalne antropologije c) socijalne i kulturne antropologije d) sve prije navedeno. 82. Georges Durand smatra da podjela antropologije na ua podru ja nije definitivna jer se istraivanjima moe pristupiti: a) bilo geneti ki i povijesno b) bilo stati ki i deskriptivno c) me unadopunama pojedinih predmetnosti d) sve prije navedeno. 83. Prema G. Durandu fizi ka je antropologija: a) poredbena anatomija ovjeka b) znanost koja deskriptivno i metri ki prou ava vanjsku i unutarnju morfologiju ovjeka c) posve ena i prou avanjima mikroskopske morfologije d) sve prije navedeno. 84. Fizioloka antropologija prema G. Durandu kao predmet svog interesa uzima: a) poredbena prou avanja rasta i razvoja, metabolizma, krvnih grupa itd. b) studij osjetljivosti organizma, populacijskog imuniteta na bolesti i sl. c) odnose izme u ljudi i srodnih skupina ivotinja (primata) d) sve prije navedeno. 85. Georges Durand smatra da se pojmom misaona (mentalna) antropologija obuhva a: a) psiholoka i psihosocijalna antropologija b) psihosocijalna i socijalna antropologija c) socijalna i kulturna antropologija (znanost o kulturi) d) sve prije navedeno. 86. Pojam antropologije prvi puta je upotrijebio: a) Otto Casman b) Johann Sperling c) Magnus Hundt * d) Aristotel

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

11

87. Antropologija prou ava ovjeka i njegovu: a) povijesnu i geografsku rairenost b) zakonitosti koje mu uvjetuju bioloki i duevni razvoj c) drutvene i kulturne fenomene razli itih ljudskih zajednica d) sve prije navedeno * 88. Prvi koji govori o psiholokoj antropologiji je: a) Johann Sperling b) Otto Casman ** c) Magnus Hundt d) Sigmund Freud 89. Johann Sperling se smatra za etnikom: a) lingvisti ke antropologije b) fizi ke antropologije * c) arheoloke antropologije d) psiholoke antropologije 90. Glavni mehanizam promjene, evolucije, prema Charlesu Darwinu je: a) reprodukcija b) prirodni odabir * c) varijacija d) prilagodba 91. Prema J. B. Lamarcku, evolucija: a) ima svrhu; ona je napredak prema sve savrenijim oblicima * b) nije napredak, ve promjena bez obzira na svoj smjer c) svaka prilagodba d) svaka promjena stanja 92. Ideja o superiornosti "civiliziranih ljudi" i ljudskom razvoju kao jednolinijskom / vielinijskom napretku zastupali su predstavnici: a) formalizma b) strukturalizma c) evolucionizma * d) difuzionizma 93. Izdvoji znanstvenika koji nije bio predstavnik evolucionizma: a) Edward Burnett Tylor b) Franz Boas * c) Lewis Henry Morgan d) James George Frazer 94. Izdvoji znanstvenike koji su zastupali ideju "kulturnih krugova"? a) F. Ratzel, L. Frobenius, F. Graebner * b) E. B. Tylor, L. H. Morgan, J. G. Frazer c) B. Malinowski, M. Mauss, A. R. Radcliffe-Brown d) C. Levi-Strauss, E. E. Pritchard, L. A. White

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

12

95. Osniva antropogeografije je: a) L. H. Morgan b) B. Malinowski c) F. Ratzel * d) J. G. Frazer 96. Koji od navedenih znanstvenika je zastupao tezu o evoluciji religije u 3 temeljna stanja: animizam, politeizam i monoteizam: a) E. B. Tylor * b) F. Boas c) B. Malinowski d) J. G. Frazer 97. "Kulturni relativizam" (F. Boas) zasniva se na sljede im postavkama: a) kulturu treba shva ati prema njezinim vlastitim standardima i vrijednostima b) sve kulture su jednake i usporedive, nema superiornije ili inferiornije kulture c) kultura je fluidna i dinami na d) sve gore navedeno * 98. Autor djela "Zlatna grana - podrijetlo religijskih obreda i obi aja" je: a) Edward Burnett Tylor b) Franz Boas c) Lewis Henry Morgan d) James George Frazer * 99. Socijalna antropologija razvila se u: a) Njema koj b) Italiji c) Velikoj Britaniji * d) SAD-u 100. Antropologija je poznata kao "znanost etiriju podru ja": a) fizi ke/bioloke, arheoloke, lingvisti ke i kulturne/socijalne antropologije * b) genetike, epidemiologije, ekologije i evolucije c) fizi ke/bioloke, ekoloke, povijesne i evolucijske antropologije d) demografske, pedagoke, medicinske i urbane antropologije 101. Potkraj 19. i po etkom 20. stolje a antropologija se dijeli na dva podru ja: a) bioloka i drutvena b) fizi ka i kulturna c) prirodna i socijalna d) prirodna i duevna * 102. Spajanje znanja o mehanizmima evolucije i saznanja genetike dovodi do: a) kreacionizma b) sintetske teoriji evolucije * c) lamarkizma d) evolucionizma

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

13

103. Koji je znanstvenik 1. iznio teoriju evolucije putem prirodnog odabira: a) Charles Darwin * b) Georges-Louis L. Buffon c) Carl von Linn d) Jean-Baptiste Lamarck 104. Teoriju ste enih odlika tj. prenoenje novoste ene se osobine/sposobnosti potomcima zastupao je: a) Charles R. Darwin b) Jean-Baptiste Lamarck * c) Georges-Louis L. Buffon d) Carl von Linn 105. Bioloka (fizi ka) antropologija prou ava: a) postanak ovjeka i evolucija * b) povijest, funkcije, strukturu, fiziologiju jezika c) prou ava materijalnu kulturu prolih civilizacija i kultura d) bavi prou avanjem ljudskih zajednica (naroda) i njihovih kultura 106. Koje podpodru je lingivisti ke antropologije istrauje drutvene funkcije jezika te drutvene, politi ke i ekonomske odnose me u govornicima odre enih jezi nih zajednica: a) Komunikologija b) Sociolingvistika * c) Kognitivna lingvistika d) Deskriptivna lingvistika 107. Promjenama u jezicima i dijalektima kroz vrijeme bavi se: a) Sociolingvistika b) Povijesna ili dijakronijska lingvistika * c) Kognitivna lingvistika d) Deskriptivna ili sinkronijska lingvistika 108. Osnovno na elo antropolokog rada je: a) partikularizam b) deskriptivizam c) dogmatizam d) holizam * 109. Etnografija je: a) znanstvena teorija kulture b) kvantitativna analiza ljudskih zajednica i kultura c) kvalitativni opis pojava ljudskog drutva utemeljen na terenskom radu * d) znanost koja se bavi prou avanjem ljudskih zajednica i njihovih kultura 110. Analizama geneti kih varijacija mtDNA, autosomnih i kromosoma Y u dananjim populacijama ili populacijama u prolosti bavi se: a) molekularna antropologija * b) forenzi ka antropologija c) paleoantropologija d) primatologija 14

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

111. Jedan od osnovnih ciljeva dananjih antropogenetskih istraivanja jest: a) osobna identifikacija prona enih ljudskih ostataka b) prou avanje biologije, evolucije, ponaanja i drutvenog ivota primata c) prou avanje evolucijskog razvoj ovjeka na temelju fosilnih ostataka d) rekonstrukcija povijesti ljudske varijabilnosti * 112. Urbana antropologija, antropologija religije i antropologija igre su specijalizacije: a) arheoloke antropologije b) bioloke antropologije c) lingvisti ke antropologije d) kulturne antropologije * 113. Kao peto podru je antropologije neki ameri ki antropolozi navode: a) povijesnu antropologiju b) psiholoku antropologiju c) primijenjenu antropologiju * d) pedagoku antropologiju 114. Neobjektivnu znatielju pri prou avanju u drutvenim istraivanjima zamjenjuju uvode i metodu interpretacije drutvenih imbenika, klasifikaciju i usporedbu razli itih drutvenih obrazaca i objektivno tuma enje njihovih uvjetovanosti: a) F. M. A. Voltaire i D. Diderot b) C. Montesquieu i J. J. Rousseau * c) N. de Condorcet d) Francis Galton, Karl Pearson 115. Tko je prvi postavio temeljne zakone znanosti o naslje ivanju: a) Charles Darwin b) Francis Galton c) Gregor Mendel * d) Aristotel 116. Dio antropologije koji istrauje evolucijski razvoj ovjeka naziva se a) arheologija b) paleoantropologija* c) antropologija d) antropogogija 117. Koji kontinent smatramo kolijevkom ovje anstva: a) Azija b) Afrika* c) Europa d) Australija 118. Najstariji ljudski predci i prete e ovjekolikih majmuna razvili su se tijekom tercijara iz a) antropomorfnih primata* b) australopitecina c) hominina d) hominoidea
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

15

119. Prvi nalazi Homo erectusa otkriveni su na Javi (javanski pra ovjek) godine: a) 1905. b) 1920. c) 1891.* d) 1900. 120. Vanjske osobine nekog organizma produkt su a) specifi ne strukture DNA molekule b) unutranjih faktora koji se nalaze u nasljednoj tvari i vanjskih faktora* c) djelovanja okolinih faktora d) specifi nog na ina ivota 121. AB0 krvni sustav ovjeka uvjetovan je sa a) 4 alelna gena b) 3 alelna gena* c) 2 alelna gena d) okolinim faktorima 122. Koji od navedenih genotipova ozna ava krvnu grupu A: a) AB b) A0* c) aa d) Aa 123. Krvna krupa ovjeka je a) nasljedna i nepromjenjiva karakteristika* b) ovisna o vanjskim faktorima c) promjenjiva s obzirom na promjene imunosnog sustava d) nita od navedenog nije to no 124. Osobe koje nazivamo univerzalnim davateljima krvi imaju krvnu grupu a) A b) B c) AB d) 0* 125. Evolucijska sila koja smanjuje ili pove ava frekvenciju alela u populaciji s ciljem bolje adaptacije te iste populacije na njezin okoli naziva se a) protok gena b) mikroevolucija c) prirodna selekcija* d) neslu ajno sparivanje 126. Rekonstrukcija povijesnih doga aja neke populacije (migracije, invazije, epidemije) mogu a je na osnovi analize biolokih podataka vezanih uz a) protok gena i geneti ki drift* b) egzogamiju c) mikroevolucijske procese d) nita od navedenog nije to no

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

16

127. Pojam antropogeneza u bioloku je znanost u 19. stolje u uveo evolucionist a) C. Darwin b) E. Haeckel* c) C. Linnaeus d) G. Cuvier 128. Jedan od najpoznatijih primjera djelovanja prirodne selekcije na u estalost pojedina nih genskih alela u ljudskim populacijama odnosi se na bolest zvanu a) diabetes mellitus b) fetalna eritroblastoza c) trombocitopenija d) srpasta anemija* 129. Koji od navedenih genotipova ima osoba koja zasigurno ima blagi oblik anemije ali istovremeno i manju ansu da oboli od smrtonosne malarije: a) AA b) SS c) SA* d) Aa 130. Zbog promjene u strukturi beta lanca hemoglobina eritrociti poprimaju srpasti oblik stanice zbog kojeg su podloni hemolizi to rezultira anemijom. Ove promjene u genu za hemoglobin uzrokovane su: a) mutacijom* b) promjenom nadmorske visine c) nedostatkom kalija u organizmu d) padom imuniteta 131. Koja je od navedenih vrsta parazita uzro nik smrtonosne malarije: a) Plasmodium vivax b) Plasmodium malariae c) Plasmodium falciparum* d) Plasmodium ovale 132. U pljuva nim lijezdama jedne vrste odvija se dio ivotnog ciklusa parazita koji uzrokuje malariju. Ova vrsta koja ima ulogu vektora tj. prijenosnika bolesti naziva se: a) Anopheles mosquitoes* b) Ascaris Lumbricoides c) Trichinella spiralis d) Trichuris trichiuri 133. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, 1997) smatra da od malarije svake godine umire izme u: a) 500 do 1000 ljudi b) 5000 do 10 000 ljudi c) 10 000 do 100 000 ljudi d) 1.5 milijuna do 2.7 milijuna ljudi*

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

17

134. Rh negativne osobe imaju genotip a) DD b) Dd c) dd* d) niti jedan od navedenih 135. Ljudi se ra aju s dovoljnom koli inom laktaze, no proizvodnja ovog enzima kod ve ine ljudskih populacija smanjuje se ili potpuno prestaje: a) oko 5. godine ivota* b) oko 10 godine ivota c) oko 16 godine ivota d) nikada ne prestaje 136. Nepodnoenje laktoze izravno je uvjetovano: a) genskim faktorima* b) na inom prehrane c) mjestom stanovanja e) niti jedan odgovor nije to an 137. Na kojima od navedenih kontinenata vie od 90% ljudi pokazuje sklonost nepodnoenju laktoze: a) Afrika i Azija* b) Europa c) Amerika d) Australija 138. Na boju koe najvie utje e koli ina: a) vitamina D b) melanina* c) hemoglobina d) vitamina A 139. Na boju koe dijelom utje u: a) spol i dob* b) na in prehrane c) koli ina vitamina u tijelu d) nita od navedenog nije to no 140. Varijabilnost ljudi u svijetu s obzirom na boju koe rezultat je evolucijskih procesa vezanih uz: a) geneti ko odstupanje b) prirodnu selekciju* c) u inak "uskog grla" e) u inak utemeljitelja 141. Manji postotak oboljelih od raka koe javlja se kod: a) populacija crne boje koe* b) populacija bijele boje koe c) populacija ute boje koe d) to uop e nije povezano s bojom koe
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

18

142. Najprihva eniji model koji objanjava evoluciju bijele boje koe vezan je uz: a) sintezu vitamina A b) sintezu vitamina D* c) sintezu vitamina B d) nije vezan uz sintezu vitamina 143. Koliko kromosoma sadravaju spolne stanice ovjeka: a) 23* b) 22 c) 46 d) 44 144. Akumulacija malih promjena u genskoj zalihi tijekom kratkog vremenskog perioda (dvije ili vie generacija) naziva se: a) megaevolucija b) mikroevolucuja* c) evolucija d) niti jedan odgovor nije to an 145. Rhesus inkopatibilnost javlja se u slu aju kada je: a) majka Rh-, otac Rh + b) majka Rh-, dijete Rh+* d) majka Rh+, dijete Rh+ e) sve navedene kombinacije su kompatibilne 146. Prvu taksonomsku podjelu ivog svijeta predloio je u svome djelu Systema Naturae: a) Alfred Russel Wallace b) Charles Darwin c) Ernst Mayr d) Carl Linnaeus (Carl von Linn)* 147. Proces koji rezultira stvaranjem novih vrsta nazivamo: a) selekcija b) mutacija c) specijacija* d) kladistika 148. Granica izme u mikroevolucije i makroevolucije jest na taksonomskoj razini: a) koljena b) razreda c) vrste* d) naroda 149. Charles Darwin kao najvaniji evolucijski mehanizam predlae: a) mutaciju b) efekt osniva a c) prirodnu selekciju* d) heterohroniju 19

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

150. Evolucijski model koji su N. Eldredge i S. J. Gould predloili godine 1972. kao "alternativu" postupnoj promjeni kroz dugo razdoblje naziva se: a) adaptivni plato b) simpatri ka specijacija c) punctuated equilibria* d) tok gena 151. Prema darvinisti kom modelu osnovna (iako ne i jedina) razina selekcije je: a) vrsta b) rod c) pojedinac* d) gen 152. Homologne odlike (homologije) rezultat su a) adaptacije b) evolucijske bliskosti organizama* c) malverzacije d) mutacije 153. Kladisti ka kola bioloke klasifikacije u svojim analizama koristi: a) analogije b) apomorfne odlike* c) plesiomorfne odlike d) krioturbacije 154. Fenomen kada se pri osvajanju nove ili relativno nezauzete evolucijske nie na odre enom prostoru javlja velik broj novih vrsta naziva se: a) adaptivni plato b) adaptivna radijacija* c) alopatri ka specijacija d) sekularizacija 155. Binominalni sustav imenovanja (rod+vrsta) koji ini temelj modernog biolokog nazivlja prvi predlae: a) Georges Cuvier b) Charles Darwin c) Georges-Louis Leclerc, comte de Buffon d) Carl Linnaeus (Carl von Linn)* 156. Prema novijoj taksonomiji naa vrsta (Homo sapiens sapiens) i njeni evolucijski preci i ro aci nakon to se ova linija odvaja od afri kih ovjekolikih majmuna naziva se hominini. To je ime: a) roda b) nadporodice c) vrste d) plemena*

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

20

157. Lucy, poznati nalaz australopitecina otkriven 1974. godine u Etiopiji ubrajamo u vrstu: a) Australopithecus africanus b) Australopithecus afarensis* c) Australopithecus robustus d) Australopithecus garhi 158. Prvi prona eni nalaz australopitecina, objavljen 1925. godine prona en je u rudniku: a) Burgess Shale b) Taung* c) Olduvai Gorge d) Laetoli 159. Ukoliko smatramo da tzv. robusne vrste australopitecina predstavljaju monofilum, prema pravilima kladistike za njih valja koristiti ime: a) Paraustralopithecus b) Plesianthropus c) Paranthropus* d) Pliopithecus 160. Prva odlika koja se javlja u evoluciji hominina je: a) pove anje kranijalnog kapaciteta b) dvononost* c) uporaba kamenog oru a d) dentalne promjene 161. Prva vrsta koju znanstvenici smatraju rodom Homo (ukoliko isklju imo vrste H. habilis i H. rudolfensis) je: a) Homo antecessor b) Homo ergaster (erectus)* c) Homo heidelbergensis d) Homo neanderthalensis 162. Prvi ljudi za koje imamo nepobitne dokaze o ukapanju mrtvih su: a) Homo erectus b) Homo cepranensis c) Homo neanderthalensis (ili Homo sapiens neanderthalensis)* d) Homo sapiens sapiens 163. Prva uspjena izolacija nuklearne DNA iz neandertalske kosti provedena je na hrvatskom nalazitu, pe ini a) andalji b) Velikoj Pe ini c) Hunjakovo d) Vindiji* 164. Model prema kojem neandertalci izumiru bez mijeanja sa novopridolim populacijama anatomski modernih ljudi naziva se: a) multiregionalan model b) asimilacijski model c) out of Africa* d) punctuated equilibrium
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

21

165. Na poznati znanstvenik koji izme u 1899. i 1905. godine istrauje nalazite neandertalaca u Krapini je a) Mirko Malez b) Mirko Salopek c) Dragutin Gorjanovi Kramberger* d) Draen Grmek 166. Klju no djelo moderne biologije, "O porijeklu vrsta" izlazi godine: a) 1856. b) 1959.* c) 1899. d) 1901. 167. Moderna evolucijska sinteza dobiva ime prema knjizi iz 1942. g. Autor ovog djela je: a) Theodosius Dobzhansky b) Thomas Huxley c) Julian Huxley* d) Ernst Mayr 168. Geolog koji ima klju nu ulogu u prihva anju velike starosti zemlje (autor Principles of Geology) je: a) Stephen Jay Gould b) Charles Lyell* c) Georges Cuvier d) Georges-Louis Leclerc, Comte de Buffon 169. Proces stvaranja novih vrsta putem geografskog odvajanja od mati ne populacije zovemo: a) simpatri ka specijacija b) alopatri ka specijacija* c) anageneza d) kladogeneza 170. Izbaci uljeza iz tzv. "robusnih" vrsta australopitecina: a) Australopithecus boisei b) Australopithecus aethiopicus c) Australopithecus anamensis* d) Australopithecus robustus 171. Poznati otisci stopala u vulkanskom blatu koji pruaju dokaze o prilagodbama na dvonoan hod u ranih hominina prona eni su na nalazitu: a) Olduvai Gorge b) Koobi Fora c) Taung d) Laetoli* 172. Prvi znanstvenik koji smjeta ovjeka unutar reda primata je: a) Georges Cuvier b) Charles Darwin c) Georges-Louis Leclerc, comte de Buffon d) Carl Linnaeus (Carl von Linn)*
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

22

173. Materijalna kultura koju na tlu Europe veemo uz neandertalce naziva se: a) aelejen b) musterijen* c) olduvajska kultura d) magdalenijen 174. Prvi otkriveni nalazi koje danas pripisujemo nenadertalskoj populaciji prona eni su na nalazitu: a) Engis* b) Feldhofer c) Krapina d) Le Moustier 175. Prije Darwina jedan je znanstvenik predloio mehanizam evolucijske promjene poznatiji pod nazivom teorija ste enih odlika. Taj znanstvenik je bio: a) Georges Cuvier b) Georges-Louis Leclerc, comte de Buffon c) Jean-Baptiste de Monet, Chevalier de Lamarck* d) Carl Linnaeus (Carl von Linn) 176. Endogamija je uvijek povezana s: a) demografskim osobitostima populacije b) drutvenim i kulturnim osobitostima populacije c) ekolokom niom u kojoj populacija ivi d) sve gore navedeno * 177. Endogamija i srodstvo mogu se izra unavati: a) studijama prezimena b) stohasti kim modelima c) uz pomo migracijskih matrica d) sve navedeno * 178. Kada se u nekoj populaciji protok gena vee uglavnom uz migracije ena to drutvo nazivamo? a) matrilokalnim b) patrilokalnim * c) patriotskim d) patrijarhalnim 179. Migracija stanovnitva djeluje na: a) veli inu ukupnoga stanovnitva b) na natalitet i mortalitet c) ekonomsko socijalnu strukturu d) sve navedeno * 180. Koja se zemlja prva (me u europskim zemljama) suo ila s posljedicama depopulacije: a) Italija b) Njema ka c) Norveka d) Francuska *
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

23

181. Demografsku tranziciju prvi je definirao: a) Frank Notestein * b) Frank Holestein c) Frank Lorimer d) Frank Loreal 182. ivotni doga aji stanovnitva su: a) ra anje i umiranje b) sklapanje brakova i rastave brakova c) migracije d) sve gore navedeno * 183. Populacije izolata pogodne su za sljede a istraivanja a) antropoloka istraivanja b) geneti ka istraivanja c) demografska istraivanja d) sve gore navedeno * 184. U relativno izoliranim populacijama poja ava se djelovanje kojih evolucijskih sila: a) geneti ko odstupanje i prirodna selekcija * b) migracije c) mutacije d) prirodna selekcija 185. Populacije hrvatskih otoka su povoljne za antropoloka istraivanja zbog: a) dobro obra ene povijesne gra e b) radi se o demografski stabilnim populacijama c) populacije su geografski i kulturno relativno izolirane d) sve gore navedeno * 186. Dva glavna migracijska vala koja su oblikovala populaciju hrvatskih otoka su: a) vezani su uz doseljavanje Hrvata i stanovnitva izbjeglim pred turskim osvajanjima * b) vezani su uz doseljavanje Hrvata i Talijana c) vezani su uz doseljavanje Hrvata i Slovenaca d) vezani su uz doseljavanje Hrvata i Srba 187. Fekunditet je: a) potencijalna sposobnost sudjelovanja u reprodukciji * b) stvarni broj potomaka c) preivjeli potomci d) efektivna plodnost 188. Dva osnovna modela u antropolokim istraivanjima su: a) stohasti ki i deterministi ki * b) stohasti ki i nedeterministi ki c) deterministi ki i statisti ki d) stohasti ki i statisti ki

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

24

189. Prvi model u kojem je populacija podijeljena na subpopulacije osmislio je: a) Sewall Wright * b) Sewall Left c) Sewall Middle d) Sewall Long 190. Vjerojatnost da dvije slu ajno odabrane osobe iz populacije nose isti gen na istom lokusu koji potje e od istog pretka naziva se: a) uro enost b) bratstvo c) srodstvo * d) roditeljstvo 191. Vjerojatnost da dva gena na jednom lokusu, kod jedne osobe, potje u od istog pretka naziva se: a) srodstvo b) uro enost * c) zaliha gena d) geneti ko odstupanje 192. Utjecaj mortaliteta na geneti ku strukturu populacije moe biti: a) izravan b) neizravan c) uvjetovan je razli itim drutveno kulturnim imbenicima d) sve gore navedeno * 193. Ako je populacija dovoljno velika moe se ignorirati geneti ko odstupanje: a) potvrdila su geneti ka istraivanja * b) ne moe c) nemamo dokaza za tu tvrdnju d) to se doga a rijetko 194. Izbor bra nog partnera je uvjetovan: a) fenotipom b) kulturom c) drutvenim odnosima d) sve navedeno * 195. Panmiksija je u ljudskim populacijama: a) svakodnevna b) u estala c) vezana uz godinja doba d) nemogu a * 196. U antropolokim istraivanjima vano je nekoliko mjerila fertilnosti: a) veli ina obitelji na kraju reproduktivnog razdoblja b) dobne odlike materinstva c) intervali me u porodima d) sve navedeno * 25

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

197. Bra na zajednica moe biti: a) monogamna b) poliandrijska c) poliginijska d) sve navedeno * 198. Malecotov model naziva se: a) model "izolacije s prolo u" b) model "izolacije s budu no u" c) model "izolacije s udaljeno u" * d) model "izolacije i sre e" 199. Nakon Tridentskog koncila (1545. 1563.) po inju se voditi knjige ro enih, vjen anih i umrlih u svim a) islamskim zemljama b) animisti kim zemljama c) monoteisti kim zemljama d) kr anskim zemljama * 200. Ve i interes prema demografskim istraivanjima u antropologiji pokazali su: a) britanski antropolozi * b) kineski antropolozi c) indijski antropolozi d) ameri ki antropolozi 201. Po etkom 20. stolje a koji je istraiva izdvojio popis stanovnitva kao prvu stepenicu u antropolokim istraivanjima: a) Malinowski * b) Majakovski c) Mahler d) Mayer 202. Prvu evaluaciju popisa stanovnitva i Indiji iz 1901. godine napravio je autor poznate knjige "Oto ani Andamana": a) Andrew Andrew b) Andrew Brown * c) Andrew Grey d) Andrew Black 203. Ansley Coale istaknuo je vanost kulturnih obrazaca ponaanja u procesima: a) demografske tranzicije * b) demografske stabilnosti c) demografskih katastrofa d) demografskih skala 204. Australski demograf Jack Caldwell koristi antropoloku metodologiju u demografskim istraivanjima populacija: a) Bliskog istoka b) Indije c) Zapadne Afrike * d) June Amerike
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

26

205. Jack Caldwell autor je teorije nazvane "teorija tijeka bogatstva" koja govori da: a) visoki mortalitet u tradicionalnim drutvima obiljeava tijek bogatstva od djece k roditeljima b) visoki natalitet u tradicionalnim drutvima obiljeava tijek bogatstva od djece k roditeljima * c) nizak mortalitet u tradicionalnim drutvima obiljeava tijek bogatstva od djece k roditeljima d) nizak natalitet u tradicionalnim drutvima obiljeava tijek bogatstva od djece k roditeljima 206. Koji su temeljni predmeti koji tvore osnovu znanja i razumjevanja zdravlja i bolesti: a) fizika, kemija, biologija, anatomija i fiziologija * b) matematika, fizika, kemija, biologija, sociologija c) biologija, kemija, anatomija, matematika, psihologija d) fizika, elektronika, kemija, matematika, antropologija 207. to je epidemija: a) bolest koja vremenski dugo traje b) irenje bolesti na vie zemalja pa i kontinenata c) puno vie oboljelih na jednom geografskom podru ju od o ekivanog * d) pojava vie raznih bolesti na jednom geografskom podru ju u isto vrijeme 208. to je pandemija: a) irenje bolesti na vie zemalja pa i kontinenata * b) epidemija u manjem obujmu c) vie epidemija raznih bolesti u isto vrijeme d) po etak epidemije 209. Koji su etioloki(uzro ni) faktori za nastajanje raznih bolesti: a) fizikalni, kemijski, bioloki, psihosocijalni * b) bioloki, zemljopisni, povijesni, kemijski c) biokemijski, geoloki, geofizi ki, bioloki d) bioloki, anatomski, sociokulturni, agronomski 210. Koji bioloki agensi mogu biti uzro nici raznih bolesti: a) krpelji, grinje, pauci, insekti, glodavci b) bakterije, rikecije, virusi, protozoi, gljivice, metazoi * c) neuroni, geni, mitohondriji, endoplazmatski retikulum d) nita od navedenog 211. Koji kemijski agensi mogu biti uzro nici raznih bolesti: a) duhan, alkohol, praina, prehrambeni aditivi, droge, industrijske kemikalije* b) gljivice, gljive, grinje, krpelji c) protoni, atomi, neoni, fotoni, ioni d) nita od navedenog 212. Koji fizi ki faktori utje u na razvoj raznih bolesti: a) anatomija, ergonomija, tahikardija b) sunce, kia, magla, snijeg c) klimatski faktori, buka, radijacija, ergonomija * d) protoni, fotoni, neuroni, atomi, fotoreceptori
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

27

213. to je to patogenost: a) sposobnost uzro nika da uzrokuje bolest * b) nesposobnost uzro nika da uzrokuje bolest c) stanje bolesti d) ve i razmjer infekcije u glavi 214. Pojam ekogenetike vezan je uz: a) ekologiju ovjeka b) gene c) interakcije raznih ekolokih faktora i gena d) sve prije navedeno * 215. U ijim pionirskim radovima (1902., 1909.) lei porijeklo znanstvene discipline ekogenetike: a) Sir Arcibalda Garroda * b) Sir Iana Fleminga c) Ranjana Deke d) Ivana Vu eti a 216. Kompleksna svojstva vezana su uz: a) interakcije socijalnih i ekolokih faktora b) interakciju genetskih i ekolokih faktora * c) interakcije socijalnih i genetskih faktora d) interakcije kulturnih i genetskih faktora 217. Neke od kompleksnih bolesti su: a) kardiovaskularne bolesti, karcinomi, osteoporoza, shizofrenija, dijabetes...* b) arlah, vodene kozice, hepatitis A, upala plu a, salmoneloza... c) aids, sifilis, hepatitis C, kolera.... d) sve od gore navedenog 218. Koji su faktori vezani za individualnu razinu rizi nosti utjecaja iz okolia: a) dob i spol b) fizi ka kondicija i prehrana c) genetski faktori i postojanje bolesti d) sve od navedenog * 219. Koji su to socioekonomski, kulturni i okolini faktori koji utje u na razvoj kompleksnih bolesti: a) urbanizacija, socijalizacija, globalizacija b) globalizacija, urbanizacija, starenje populacije * c) socijalizacija, gravitacija, globalizacija d) sve od navedenog 220. Naju estaliji rizi ni faktori dananjice koji utje u na razvoj kompleksnih bolesti: a) fizi ka aktivnost, alkohol i puenje b) puenje, alkohol, nepravilna prehrana i fizi ka neaktivnost * c) fizi ka aktivnost, vremenske prilike, geografsko podru je d) sve od navedenog

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

28

221. Prehrambene namirnice moemo rastaviti na: a) nanonutrijente i mikronutrijenta b) pikonutrijente i makronutrijente c) sakonutrijente i makonutrijente d) mikronutrijente i makronutrijente * 222. Koliko je vitamina do danas poznato: a) 6 b) 7 c) 13 * d) 21 223. Koji se tip prehrane danas smatra "najzdravijim": a) ameri ki prehrana b) mediteranska prehrana * c) estonska prehrana d) saharska prehrana 224. Osnovu mediteranske prehrane ine: a) visok unos vo a, povr a, itarica i oraastih plodova, maslinovo ulje, riba...* b) nizak unos vo a i povr a, svinjska mast, mlijeko, janjetina... c) visok unos vo a i povr a, crveno meso, jela sa rotilja d) sve od navedenog 225. Koje su bolesti vezane za nedostatnu i nedovoljnu prehranu bile naj e e po etkom 20. stolje a: a) rahitis i guavost * b) hepatitis i rahitis c) beri beri i mutitis d) guavost i probavitis 225. Da bi se izbjegli problemi sa nedostatkom joda u organizmu soli se dodaje: a) kalijev jodid * b) kalcijev karbonat c) kisik d) natrijev-klorid 226. Antropometrija se koristi u : a) ergonomske svrhe b) medicinske svrhe c) vojne svrhe d) sve od navedenog * 227. Neki od glavnih antropometrijskih instrumenata su: a) metar, vaga, dvoranometar, pljevimetar b) papir, metar, kare, no, pero c) metar, vaga, stadiometar, pelvimetar, kaliper...* d) sve od navedenog
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

29

228. Mjerenjem konih nabora mjeri se: a) potkono masno tkivo * b) debljina udova c) debljina koe d) sve navedeno 229. Antropometrijske to ke mogu biti: a) prave i krive b) fiksne i virtualne * c) donje i gornje d) lijeve i desne 230. Koliko je antropometrijskih mjera mogu e uzeti prema IPB programu: a) 5 b) 13 c) 26 d) 39 * 231. a) b) c) d) Sastav tijela prema dvokomponentnom modelu dijeli se na: konu i bez konu komponentu kotanu i bez kotanu komponentu bezmasnu i masnu komponentu * krvnu i beskrvnu komponentu

232. Masna komponenta tijela dijeli se na: a) bitnu i nebitnu komponentu * b) staru i novu komponentu c) gornju i doljnju komponentu d) prvu i drugu komponentu 233. Masna komponenta tijela izra unava se iz omjera: a) teina/visina2 * b) visina/debljina potkoljenice3 c) visina/teina2 d) teina+opseg struka/visina5 234. Pove ani indeks tjelesne mase (BMI) jedan je od glavnih pokazatelja: a) metaboli kog sindroma * b) Panonskog sindroma c) sindroma ste ene imunodeficijencije d) Downovog sindroma 235. Evolucijske sile su: a) samo mutacija jer jedina moe mijenjati alele b) mutacija, delecija, geneti ki drift i prirodna selekcija c) protok gena, populacijsko odre enje, geneti ki drift i migracija d) mutacija, geneti ki drift, prirodna selekcija i protok gena

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

30

236. Zajedni ko obiljeje evolucijskih sila je: a) mehanizmi su promjene frekvencije alela u populaciji od jedne generacije do sljede e b) ine vrste bolje prilago enima na svoj okoli c) uvijek su korisne za populaciju d) omogu uju odravanje Hardy Weinbergove ravnotee 237. Osobitost neslu ajnog krianja (nonrandom mating) je: a) nikada se ne javlja u velikim, otvorenim populacijama b) uzrokuje promjenu u frekvenciji alela c) uzrokuje promjene u frekvenciji genotipova d) primjer je nastanka novih vrsta 238. Izbor reprodukcijskog partnera je: a) jedan od osnovnih preduvjeta o uvanja Hardy Weinbergove ravnotee b) zna ajno mijenja frekvenciju alela u populaciji c) ne moe promijeniti frekvenciju alela, ali moe dovesti do promjene frekvencije genotipova d) uvijek djeluje na principu suprotnosti se privla e 239. Inbreeding ili krianje u srodstvu: a) primjer je neslu ajnog krianja (nonrandom mating) b) nikada se ne pojavljuje u ljudskim zajednicama c) mogu je samo u vrlo zatvorenim ljudskim populacijama d) redovito je vezan uz teke genetske malformacije 240. Mutacija je: a) evolucijska sila koja uvijek vodi do savrenijih organizama b) evolucijska sila koja uvodi nove forme alela u populaciju c) uvijek je tetna i zato nestaje iz populacije u slijede im generacijama d) sila koja najvie utje e na ravnoteu frekvencije alela u populaciji 241. Za mutacije koje se naj e e uo avaju u populacijama moe se re i da su: a) pozitivne, odnosno korisne za populaciju b) neutralne, odnosno imaju mali ili nikakav u inak na reprodukciju i preivljavanje c) tetne, jer su sve mutacije negativne pojave d) mutacija se nikad ne moe odrati u populaciji 242. to nije vezano uz pojavu mutacije: a) ako je letalna vrlo esto se novi alel eliminira iz populacije u sljede im generacijama b) u populacijama se zadre samo korisni aleli nastali mutacijom c) doga a se na razini gena d) doga a se na razini kromosoma 243. to ozna ava pojam fitness u populacijskoj genetici: a) sposobnost organizma da preivi i reproducira se b) ukupnu snagu gornjih i donjih ekstremiteta c) ukupan odnos mii ne i masne tjelesne mase d) otpornost na bolesti 31

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

244. to od navedenog nije obiljeje prirodne selekcije kao evolucijske sile: a) stvara nove geneti ke varijante b) moe favorizirati i heterozigote i homozigote, ovisno o uvjetima okolia c) favorizira genotip bolje prilago en na okoline uvjete na tetu onog manje prilago enog d) s vremenom moe dovesti do pojave novih vrsta 245. Pojam prirodne selekcije u genetiku je uveo: a) Gregor Mendel b) Charles Darwin c) Motoo Kimura d) Wilhelm Weinberg 246. Tay- Sachs-ova bolest: a) primjer je selekcije protiv heterozigota b) kromosomska je aberacija c) nasljedna je bolest kotano mii nog sustava d) oboljevaju recesivni homozigoti, nositelji mutacije za ovu bolest 247. Primjer selekcije protiv dominantnih homozigota je : a) Tay Sachs-ova bolest b) patuljasti rast (achondroplastic dwarfism) c) srpasta anemija d) Dawn-ov sindrom 248. Stabilizacijska selekcija je: a) selekcija koja favorizira ektremne fenotipske osobine u populaciji te je tako ini sposobnijom b) selekcija koja favorizira prosje na fenotipska obiljeja* c) pojavljuje se samo u ivotinjskim populacijama d) na in je ponovne uspostave Hardy Weinbergove ravnotee 249. Primjer stabilizacijske selekcije kod ljudi je a) pove anje mozga u evoluciji ovjeka b) srpasta anemija c) prosje na poro ajna teina novoro en adi* d) svijetlija boja koe kod naroda sjeverne Europe 250. Geneti ki drift je: a) nasumi na promjena u frekvenciji alela od jedne generacije do sljede e b) uvodi nove vrste u populaciju c) uvodi nove alele u populaciju d) nita od navedenog nije to no 251. Promjena frekvencije alela uzrokovana geneti kim driftom: a) strogo je usmjerena kao i kod prirodne selekcije b) nasumi na je i moe pove ati ili smanjiti frekvenciju pojedinog alela u sljede oj generaciji c) minimalna je jer je geneti ki drift evolucijska sila koja djeluje najsporije od svih d) usmjerena je ka poboljanju fenotipskih obiljeja pojedinaca
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

32

252. Promjena frekvencije alela uzrokovana geneti kim driftom s vremenom dovodi do fiksacije alela to zna i: a) pojave kada je frekvencija nekog alela zastupljena u 100 % slu ajeva, ili je on nestao iz populacije u potpunosti b) pojave da se u populaciji odre samo aleli koji odre uju fenotipska svojstva najbolja za okoline uvjete c) geneti ki drift se uop e ne povezuje s pojmom fiksacije alela d) fiksacija alela ne postoji zbog Hardy Weinbergove ravnotee 253. Utjecaj geneti kog drifta: a) najizraeniji je u malim populacijama b) vidljiv je tek nakon ve eg niza generacija c) podjednako je izraen i u malim i u velikim populacijama d) nije velik jer je geneti ki drift najrje a evolucijska sila 254. to je to founder effect (efekt utemeljitelja): a) primjer geneti kog drifta kod kojeg mali broj ljudi utemelji novu populaciju b) smanjenje populacije na samo nekoliko jedinki c) sposobnost pojedinca za pronalazak reprodukcijskog partnera d) nita od gore navedenog 255. to je to bottleneck effect (efekt uskog grla): a) primjer geneti kog drifta kod kojeg dolazi do zna ajnijeg smanjenja populacije i esto do gubitka geneti ke varijabilnosti b) odre eni tip prirodne selekcije kod koje samo najbolje jedinke u populaciji opstaju c) teka kongenitalna malformacija vezana za dominantni alel d) primjer stabilizacijske selekcije 256. to nije to no za geneti ki drift: a) zna ajno je ovisan o veli ini populacije b) ponekad smanjuje a ponekad pove ava frekvenciju odre enog alela u populaciji c) dovodi do smanjenja geneti ke varijabilnosti u populaciji d) dovodi do pove anja geneti ke varijabilnosti u populaciji 257. Protok gena (gene flow) je: a) promjena frekvencije gena od jedne generacije do sljede e b) cjelokupna zaliha gena koja se nalazi u nekoj populaciji c) prijenos alela iz jedne populacije u drugu d) uklju uje minimalno tri razli ite populacije 258. U inak protoka gena na populacije je da: a) ini ih bolje adaptiranima na uvjete okolia b) smanjuje geneti ku razli itost me u populacijama c) pove ava geneti ku razli itost me u populacijama d) to je ve a geografska udaljenost me u populacijama, ve i je i protok gena 259. Faktor koji ne utje e na protok gena u ljudskim populacijama je: a) geografska udaljenost b) etni ka pripadnost c) religija i kultura d) veli ina populacija
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

33

260. Me a) b) c) d)

udjelovanje evolucijskih sila je: mogu e samo u iznimnim situacijama nikada se ne doga a budu i da svaka ima svoj smjer djelovanja u stvarnosti vrlo esto djeluju zajedno pove avaju i ili smanjuju i frekvenciju alela uvijek zajedno, u smjeru pove anja frekvencije alela

261. Kakvo je me udjelovanje genti kog drifta i protoka gena: a) geneti ki drift pove ava razli itost me u populacijama a protok gena je smanjuje b) zajedno pove avaju razli itost me u populacijama jer djeluju u istom smjeru c) zajedno smanjuju razli itost me u populacijama jer je njihovo me udjelovanje slu ajno d) nemaju nikakvog me usobnog utjecaja 262. Kakvo je me udjelovanje prirodne selekcije i geneti kog drifta: a) uvijek je korisno za populaciju jer selekcija izdvaja bolje forme alela kojima geneti ki drift dodatno pove ava frekvenciju b) drift moe djelovati protiv prirodne selekcije jer posve slu ajno pove ava frekvenciju nekog alela, bez obzira na korist koju ima za populaciju c) geneti ki drift i selelcija nikada ne djeluju zajedno jer je drift slu ajan a selekcija jasno usmjerena d) nita od gore navedenog nije to no 263. Kakvo je djelovanje prirodne selekcije na geneti ku razli itost izme u populacija: a) ukoliko je okoli dviju populacija razli it, selekcija e pove ati geneti ku varijabilnost me u njima b) ako je okoli u kojem se populacije nalaze razli it, zbog prirodne selekcije e populacije postati geneti ki sli nije c) prirodna selekcija nema utjecaja na razli itost izme u populacija d) u istom okoliu razli itost se me u populacijama pove ava, u razli itom okoliu se smanjuje 264. U kakvom su me uodnosu mutacija i geneti ki drift: a) mutacija ponitava djelovanje geneti kog drifta b) mutacija uvodi nove forme alela u populaciju a geneti ki drift im pove a frekvenciju c) mutacija uvodi nove forme alela u populaciju a geneti ki drift im pove a ili smanji frekvenciju d) geneti ki drift uvijek dovodi do fiksacije novonastalog alela 265. Populacija u biolokom smislu je: a) ukupna zaliha gena koju dijele jedinke iste vrste na istom stanitu b) skup jedinki iste vrste koje ive na istom stanitu i dijele ukupnu zalihu gena* c) skup vrsta istih jedinki koje ive na istom stanitu i dijele ukupnu zalihu gena d) skup organizama nekog stanita koji dijele ukupnu zalihu gena Gene pool je pojam koji se odnosi na ukupnu zalihu gena: a) unutar jedne somatske stanice b) nekog organizma c) unutar populacije* d) neke jedinke 34

266.

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

267.

Populacijska genetika prou ava: a) utjecaj gena na fiziologiju razli itih bolesti b) ekspresiju gena i utjecaj na fenotip c) u forenzici - utjecaj gena kod po initelja kaznenog djela d) geneti ku raznolikost populacija te procese koji utje u na tu raznolikost* Ukupna zaliha gena je pojam koji: a) se odnosi na pri uvu gena u spolnim stanicama neke jedinke b) se jo naziva i gene pool* c) se odnosi na potencijalnu rezervu gena u populaciji za slu aj potrebe d) svi odgovori su to ni Populacijska struktura odnosi se na podjelu populacije: a) u lokalne subpopulacije unutar kojih se izmjenjuju geni* b) na imigrante, migrante i emigrante c) po krvnim grupama d) svi odgovori su to ni Termini koji ozna avaju hijerarhijsku strukturu populacije od najvie prema najnioj razini poredani su: a) metapopulacija, dem, populacija b) dem, populacija, metapopulacija c) metapopulacija, populacija, dem* d) populacija, dem, metapopulacija Posljedice postojanja populacijske strukture su: a) nasumi ni odabir b) stvaranje geografskih barijera c) razlike u frekvencijama alela izme u subpopulacija* d) protok gena Izbaci neto an odgovor. imbenici koji mogu dovesti do postojanja populacijske strukture su: a) geografske barijere b) razli ita kultura i jezik c) neslu ajni odabir d) slu ajni odabir ili panmiksija* U slu aju da se neka populacija geografskom barijerom razdvoji u lokalne subpopulacije, nakon odre enog vremena a) razlike me u populacijama bit e podjednake na svim lokusima du DNA molekule b) najve e razlike dogodit e se na lokusima koji bre mutiraju* c) te populacije e postati geneti ki sve sli nije d) zbog uspostavljanja nove ravnotee geneti ke razlike e se neutralizirati U slu aju izolirane oto ne populacije: a) izraeniji je utjecaj geneti kog drifta b) pove ana je vjerojatnost ekspresije recesivnih svojstava c) s vremenom se pove avaju geneti ke razlike u odnosu na populaciju kopna d) svi odgovori su to ni* 35

268.

269.

270.

271.

272.

273.

274.

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

275.

Alternativne forme gena na nekom lokusu zovemo: a) genotipovi b) aleli* c) heterozigoti d) alternative Kada u populaciji na nekom lokusu postoje 2 ili vie alela to nazivamo: a) genetsko odstupanje b) heterozigotnost c) geneti ki polimorfizam* d) geneti ki drift Udio odre ene varijante gena na nekom lokusu u populaciji nazivamo: a) varijabilnost alela b) varijabilnost genotipa c) u estalost alela* d) u estalost genotipa Djelovanjem selekcije na neki alel dolazi do poremetnje: a) ravnotee u organizmu b) ravnotee u prirodi c) Hardy-Weinbergove ravnotee* d) centra za ravnoteu Prirodna selekcija uvijek podupire: a) dominantne alele, jer vie utje u na fenotip b) heterozigote, jer najvie pridonose raznolikosti c) recesivne alele, jer u protivnom bi se izgubili iz populacije d) niti jedan odgovor nije to an* Hardy-Weinbergov zakon kae: a) tijekom evolucije dolazi do fiksacije alela b) nije bitan jer zapravo tvrdi da evolucija ne postoji c) tijekom niza generacija frekvencija recesivnog alela postaje sve manja, a dominantnog sve u estalija d) tijekom niza generacija frekvencije alela i genotipova ostaju jednake* Izbaci neto an odgovor. Uvjeti za odravanje HWE su: a) odsutnost mutacije, selekcije, migracije i geneti kog drifta b) beskona no velika populacija c) nasumi ni odabir d) postojanje geneti kog drifta* Ako je p = 0.3, onda je q =: a) 0.9 b) 0.7* c) 0.5 d) 0.3 36

276.

277.

278.

279.

280.

281.

282.

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

283.

Oznake p i q koristimo za ozna avanje u estalosti dominantnih i recesivnih: a) genotipova b) fenotipova c) alela* d) kromosoma Oznaka p2 u Hardy-Weinbergovoj jednadbi ozna ava u estalost: a) dominantnog alela b) dominantnog homozigota* c) heterozigota d) recesivnog homozigota Jednadba Hardy-Weinbergovog zakona glasi: a) (p+q)2 = p2 + 2pq + q2 * b) (p+q)2 = p2 + pq + q2 d) p + q = p2 + 2pq + q2 c) p + q = p2 + pq + q2 Izbaci neto an odgovor. Ljudske rase nisu bioloki opravdane jer: a) frekvencije razli itih geneti kih biljega pokazuju razli itu distribuciju po kontinentima b) jer se oko 10% geneti ke raznolikosti nalazi unutar razli itih populacija, a oko 90 % raznolikosti je izme u populacija* c) jer se oko 10 % geneti ke raznolikosti nalazi izme u populacija, a oko 90 % raznolikosti je unutar populacija d) postoji kontinuirana varijacija u boji ljudske koe Razlike u boji ljudske koe: a) predstavljaju barijeru reprodukciji b) posljedica su prirodne selekcije* c) opravdavaju podjelu ljudske vrste na rase d) iako ne opravdavaju podjelu u rase, diskretno se mogu podijeliti na bijelu, crnu i utu Ako je q=0.5, tada je frekvencija recesivnog homozigota: a) 0.25* b) 0.50 c) 0.10 d) 0.20 Oznaka q2 u Hardy-Weinbergovoj jednadbi ozna ava u estalost: a) dominantnog homozigota b) dominantnog alela c) recesivnog alela d) recesivnog homozigota* U Hardy-Weinbergovoj jednadbi u estalost heterozigota ozna avamo s: a) 2pq* b) pq c) p2 d) q2 37

284.

285.

286.

287.

288.

289.

290.

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

291.

Ljudske rase nisu bioloki opravdane jer: a) ne postoje razlike u u estalosti razli itih alela izme u razli itih ljudskih populacija b) varijacija u boji ljudske koe poprima diskretne vrijednosti c) jer se oko 10% geneti ke raznolikosti nalazi izme u populacija, a oko 90% raznolikosti je unutar populacija* d) svi odgovori su to ni Koli ina pigmenta u koi: a) isklju ivo je funkcija izloenosti sun evim zrakama b) oblikovana je geneti kim driftom u duljem vremenskom periodu c) obrnuto je proporcionalna efikasnosti sinteze D-vitamina* d) posljedica je utjecaja okolia, a ne gena Mikrosatelitni (STR) lokusi: a) pogodni su za forenzi ka istraivanja zbog visoke varijabilnosti* b) pogodni su za forenzi ka istraivanja zbog slabe varijabilnosti c) pogodni su za istraivanja mikroevolucije zbog slabe varijabilnosti d) nisu pogodni za istraivanja mikroevolucije zbog visoke varijabilnosti Za prou avanje mikroevolucije najpogodniji su: a) konzervirani geni b) visokopromjenjivi lokusi* c) slabo promjenjivi lokusi d) nepromjenjiva DNA Analizom ljudskih skeletnih ostataka bavi se: a) arheologija b) bioarheologija * c) etnologija d) fitopatologija

292.

293.

294.

295.

301. Znanost koja se bavi mjerenjem kostiju naziva se: a) osteologija b) osteometrija * c) osteoporoza d) osteomijelitis 302. Koliko kostiju ini odrastao ljuski kostur: a) 203 b) 204 c) 205 d) 206 * 303. Koji faktori utje u na rast kostiju: a) geni b) ishrana c) bolesti d) sve gore navedeno *
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

38

304. Kraniometrija je tehnika mjerenja: a) dugih kostiju b) kostiju zdjelice c) lubanje * d) kostiju ake i stopala 305. Za etnik moderne kraniometrije je: a) Paul Broca * b) Johann Friedrich Blumenbach c) Andres Retzius d) Pieter Camper 306. Standardizaciju mjera i mjernih to aka na kostima izvrio je: a) Steve Martin b) Ricky Martin c) Rudolf Martin * d) Rudolf Romero 307. Za mjerenje duljine dugih kostiju koristimo: a) osteometrijsku plo u * b) mjernu traku c) milimetarski papir d) stadiometar 308. Rezultati dobiveni mjerenjem kostiju koriste se za: a) utvr ivanje starosti kod djece b) utvr ivanje spola kod odraslih c) izra unavanje tjelesne visine d) sve gore navedeno * 309. Na osnovi kojih mjera se moe odrediti starost kod djece: a) maksimalne irine lubanje b) maksimalnih duljina dugih kostiju * c) obujma glave d) irine krunice kutnjaka 310. Za procjenu visine tijela na osnovi dimenzija pojedinih kostiju koriste se: a) Pearsonove jednadbe b) Genovesove jednadbe c) Sjovoldove jednadbe d) sve gore navedeno * 311. Kod izra unavanja tjelesne visine nije potrebno je znati: a) spol invididue b) starost individue u trenutku smrti c) populacijsku pripadnost d) pristunost patolokih promjena na kostima *

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

39

312. Uskla en sustav op ih pretpostavki koji omogu uje objanjenje brojnih pojedina nih pretpostavki naziva se: a) teorija * b) hipoteza c) analogija d) sinteza 313. B. Malinowski je poznat kao utemeljitelj sljede e metode u kulturnoj antropologiji: a) etnografija b) sudjelovanje s promatranjem * c) otvoreni intervju d) anketa 314. Etnografija je: a) kvantitativna metoda b) kvalitativna metoda * c) statisti ka metoda d) matemati ka metoda 315. Sve jedinke sustava koje prou avamo na odre enom mjestu u odre eno vrijeme: a) ekosustav b) populacija * c) uzorak d) zajednica 316. Jedno ili vie dostignu a iz prolosti na koje se znanost jednog podru ja oslanja i koje znanstvena zajednica dri temeljem svojeg djelovanja naziva se: a) teorija b) paradigma * c) sintagma d) hipoteza 317. Current contents, EBSCO, Web of Science, Medline su: a) geneti ke baze podataka b) popisi literature c) bibliografske baze podataka * d) istraiva ke institucije 318. Uzorak kod kojeg svi lanovi populacije imaju jednaku statisti ku ansu da budu uklju eni u istraivanje nazivamo: a) presje ni uzorak b) sueni uzorak c) slu ajni uzorak * d) neslu ajni uzorak 319. Pismeni, objavljeni opis izvornih rezultata istraivanja koji se obi no sastoji od uvoda, opisa metode, rezultata, rasprave i zaklju ka nazivamo: a) prikaz slu aja b) pregledni rad c) izvorni znanstveni lanak * d) prikaz knjige
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

40

320. Kriti ka prosudba svih tvrdnji i zaklju aka u nekoj znanstvenoj publikaciji naziva se: a) recenzija * b) ocjena c) prevalencija d) diskusija 321. Tvorac pojma eugenika je: a) Max Weber b) Francis Galton * c) Ab Nasr Muhammad ibn al-Farakh al-F r bi d) John McClain 322. to je ksenofobija? a) strah od otvorenog prostora b) strah od druk ijeg c) strah od stranaca * d) strah od nepoznatog 323. Skup djelatnosti koje ele ostvariti najbolju ekspresivnost genetskog potencijala je: a) eutanazija b) egalitarizam c) epiduralnost d) eugenika * 324. Rasna diskriminacija koju provode obrazovne institucije, korporacije, vlade ili druge velike organizacije koje imaju mo utjecaja na velike skupine pojedinaca je? a) rasna segregacija b) institucionalni rasizam * c) rasni zakon d) rasna ravnotea 325. Crna ki duhovni vo a, zagovornik rasne superiornosti crnaca i povratka u Afriku zvao se: a) David Livingstone b) Marcus Garvey * c) Simon Le Bon d) Henry Hudson 326. ovjek (Homo sapiens sapiens) je: a) vrsta doseljenika iz svemira b) pripadnik reda primata, podrazred sisavaca, nastao evolucijom * c) bi e na sliku i priliku boju d) pripadnik rase gmazova 327. Prenoenje znanja i ponaanja ste enih u doticaju s naim blinjima na slijede u generaciju oponaanjem i priop avanjem nazivamo: a) obrazac kulture b) kulturna evolucija * c) kulturni ok d) usmena kultura
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

41

328. Religijsko vjerovanje kako je ovje anstvo, ivot, planet Zemlju i svemir stvorilo boanstvo ije je postojanje pretpostavljeno zovemo: a) individualizam b) kreacionizam * c) bogojavljanje d) altruizam 329. Upotreba iskrivljene znanosti u svrhu opravdanja rasisti kih uvjerenja je: a) autizam b) znanstveni rasizam * c) crna magija d) genetski inenjering 330. Protein potreban za sintezu ili rastvaranje organskih supstancija zovemo: a) genotip b) enzim * c) alel d) neutron 331. Socijalna filozofija koja zagovara poboljanje ljudskih naslijednih osobina kroz razli ite oblike intervencije je: a) marksizam b) eugenika * c) platonizam d) ekstrauterina 332. Neprijateljstvo i predrasude prema idovima kao religijskoj, rasnoj ili etni koj grupi nazivamo: a) b) c) d) verterizam antisemitizam* boljevizam cionizam

333. Znanstveno opravdanje negiranja kulture, povijesti i naslije a rtava sustava ropstva i kolonijalizma je: a) agorafobija b) placebo efekt c) akademski rasizam * d) aminosinteza 334. Alel iju prisutnost moemo ustanoviti, ako je i jedan sam (heterozigotno stanje) jednako kao i ako je u dvostrukoj dozi (homozigotno stanje) je: a) izoliran b) dominantan * c) recesivan d) neophodan
ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

42

335. Zagovaranje i provo enje rasisti ke, ksenofobi ne i genocidne politike od strane vlade neke zemlje nazivamo: a) dravni udar b) dravni rasizam * c) dravna politika d) dravotvorni sindrom 336. Uz porast kompleksnosti kulturnih obrazaca, niz uspjenih odgovora na pove anje sve teih izazova koje su generirali prethodni odgovori Toynbee naziva: a) obrazovni proces b) civilizacijski rast * c) kulturni drift d) generacijska selekcija 337. Sveukupnost gena nekog pojedinca ili neke populacije nazivamo: a) genetski ininjering b) gameta c) genom * d) genetsko odstupanje 338. Zadravanje na jednom genskom mjestu vie alela sa stabilnim frekvencijama zahvaljuju i ve em variijabilitetu heterozigota u nekoj populaciji nazivamo: a) varijabilitet b) polimorfizam * c) sedimentacija d) fenotip 339. Politike i prakse kojima je cij iseljavanje neke etni ke grupe s odre enog teritorija u namjeri stvaranja etni ki istog drutva/drave nazivamo: a) etni ki ekvilibrijum b) etni ko i enje * c) etni ki inenjering d) etni ka homogenizacija

340. Alel kojemu se prisutnost moe ustanoviti samo u dvostrukoj dozi (homozigotno stanje) je: a) b) c) d) progresivan recesivan * inventivan degradiran

341. Hijerarhijsku klasifikaciju koju je stvorio Geoges Vacher de Lapouge, a koja, mijeaju i drutvene klase i rase, identificira vrste poput Homo europaeus, Homo alpinus, Homo mediterraneus nazivamo: a) rasna teorija b) tipologija rasa * c) klasni rasizam d) asimilacija rasa ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA" 43

342. Ideologiju koja zagovara drutvenu i politi ku dominaciju bijelih ljudi nazivamo: a) bijela ki individualizam b) bijela ki supremacizam * c) bijela ki izolacionizam d) bijela ki fetiizam 344. Djelo ili praksa kada ljudi konzumiraju (jedu) druge ljude nazivamo: a) kabalizam b) koprofagija c) kanibalizam * d) kapitalizam 344. Razdvajanje razli itih rasa u svakodnevnom ivotu definirano zakonom ili ure eno drutvenim obi ajima nazivamo: a) rasna fluktuacija b) rasna segregacija * c) rasna dominacija d) rasna integracija 345. Kako nazivamo politiku i zakone koji zagovaraju superiornost arijevske rase, zasnovane na kvaziznanstvenoj ideologiji? Provo eni su eugeni kim programima u namjeri postizanja rasne isto e koritenjem prisilne sterilizacije i istrebljenja nepoeljnih etni kih skupina. a) apartheid b) rasni zakoni nacisti ke Njema ke * c) klasna politika d) imigrantska politika SAD 346. Poemu White's Man Burden (Teret bijelog ovjeka), najpoznatiju ilustraciju uvjerenja o inherentnoj superiornosti europske kulture nad ostatkom svijeta, napisao je: a) James Marshall Hendrix b) Joseph Rudyard Kipling * c) James Addison Baker d) Peter Dennis Blandford Townshend 347. Sposobnost uspjenog komuniciranja s pripadnicima drugih kultura, tijekom koje se biljee njihovi specifi ni koncepti doivljavanja, miljenja, osje anja i djelovanja nazivamo: a) kontrakulturna rezistentnost b) multikulturalna c) subkulturna percepcija d) interkulturalna kompetentnost *

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

44

348. "Bilo koje od navedenih djela po injenih s namjerom unitenja, u cjelini ili djelomi no, nacionalne, etni ke, rasne ili religijske skupine, kao to su: ubijanje pripadnika skupine; nanoenje tjelesne ili psihi ke tete lanovima skupine; namjerno pogoranje ivotnih uvjeta skupine radi njenog fizi kog unitenja u cjelini ili djelomi no; uvo enje mjera s ciljem spre avanja ra anja unutar grupe; (i) namjerni transfer djece skupine drugoj skupini" je pravna definicija: a) urbicida b) mobilnosti c) genocida * d) etniciteta 349. Koncept u nacisti koj ideologiji koji smatra kako Germanski i Nordijski narodi predstavljaju idealnu i istu rasu nazivamo: a) bipolarna rasa b) Hitlerjugend c) rasa gospodara * d) rasna dimenzija 350. Neprijateljsko ponaanje prema ljudima zasnovano na njihovoj rasnoj pripadnosti nazivamo: a) rasna kategorija b) rasna predrasuda * c) rasno pitanje d) rasno djelovanje

ISPITNA PITANJA ZA PREDMETE "UVOD U ANTROPOLOGIJU" I "ANTROPOLOGIJA"

45