Iz UVODA knjige Ciklusi postajanja , autor Alexandar Ruperti ..... S e akti nosti u nase! zi otu su odredjene "iklusi!

!a dana, !jese"a i godina, no za#ora lja!o da su o i "iklusi ut rdjeni na astrono!ski! "injeni"a!a sto su i$ astrolozi upotre#lja ali jos od najstarije Antike. Ono sto nas naj ise spre"a a da pri$ ati!o upotre#u astrono!ski$ "iklusa od strane astrologa da #i o#jasnili sto se dogadja na ze!lji i u ljudskoj prirodi, jest "injeni"a da astrologija radi sa "iklusi!a planeta jednako kao sa "iklusi!a dana, !jese"a i godine. %nanst eni"i ne !ogu dopustiti !ogu"nost po ezi anja planeta s dogadjaji!a u ljudsko! zi otu, jer za nji$ planetarni uzrok i posljedi"a ljudskog z#i anja ne spadaju u istu rstu dogadjanja. Oni su osta ili "o jeka an s e!ira kojeg prou"a aju i nije i! do toga da daju ljudsko zna"enje ono!e do "ega dolaze s oji! !jerenji!a. %ele #iti o#jekti ni i ogradjuju se od o#jekta s og prou"a anja te po"inju jero ati kako je ono sto nalaze u s e!iru od ojeno od nji$ sa!i$, izraz apsolutno istiniti$ zakonitosti koje su an ljudski$ jednadz#i. %a#ora ljaju da su oni sa!i ljudska #i"a i da stoga kaka god #io iz or nji$o og pozna anja s e!ira, nji$o a znanst ena spoznaja jest i u ijek "e ostati ljudska. & Astrolozi'alke!i"ari iz Srednjeg ijeka su tu!a"ili dog!u da je Co jek st oren na sliku (ozju na sljede"i na"in ) o#ras"i koji sa"inja aju poja ni s e!ir izraz su jednog skladnog reda, s eo#u$ atnog, koji djeluje jednako !edju galaksija!a i sun"e i! siste!i!a kao i u ljudi!a i ato!i!a. *ako za astrologa tijela naseg sun"e og siste!a i ljudska priroda slijede istu zakonitost i rita! raz oja + da #i zi jeli du$o no s!isleni! zi oto!, ljudska #i"a !oraju pokusati zi jeti u skladu sa zakoni!a koji upra ljaju s e!iro! i planeta!a. ,lanete i ljudska #i"a tre#ali #i #iti sin$ronizirani u s o! iskazi anju !o"i i "ilja "ita og s e!ira. &. Danas su !nogi ljudi izgu#ili osje"aj da postoji red i osje"aj da nji$o zi ot i!a s!isao i rijednost. ,si$olog Vi"tor -rankl je u s ojoj knjizi Potraga za znacenjem pokazao kako je taj osje"aj reda i zna"enja zi otno azniji od $rane i odje"e, kako za dijete tako za odraslu oso#u. Veliki #roj ljudi proganja osje"aj praznine unutarnjeg zi ota, one praznine koju -rankl nazi a egzisten"ijalno! praznino! . Stoga je azno poduzeti nesto da #i se pronasao s!isao zna"enja, ako zeli!o s!anjiti alar!antni porast neuroza, .rustra"ija i sitosti od s ega . /oderna nauka je nesposo#na to napra iti s o#ziro! da njene !etode nisu prilagodjene nasi! indi idualni! razlika!a. Ali astrologija, ispra no s$ a"ena i ispra no pri!ijenjena, rsta je kontra'nauke koja !oze zado oljiti za$tje za o#jekti no! spoznajo! kako s akog "iklusa ljudskog iskust a tako i pose#nog zna"enja sto ga zi ot !oze i!ati u odredjeno! trenutku. 0a taj na"in "ak i tragedija, ako je se gleda kao .azu u jedno! glo#alnije! o#ras"u rasta, !oze #iti s$ a"ena kao pri re!ena kriza koja "e u naj#olje! slu"aju do esti do nadilazenja se#e i s!islenijeg zi ota. Vjerojatno z#og toga astrologija danas postaje popularnija ise nego ikad, usprkos sluz#eno! preziru i po re!eni! progoni!a. ...... I 1u!anisti"ka astrologija je pr a koja pokusa a upotrije#iti kon"ept "iklusa kao osno u za razu!ije anje i interpreta"iju s oji$ te!eljni$ si!#ola ) 2u"a, %nako a, planeta i

aspekata. &. 0atalna te!a je polazna to"ka indi idualnog zi otnog "iklusa. Ona je s!jestena u ra notezi iz!edju proslosti predaka 3kar!i"ki korijeni4 i poten"ijalno indi idualizirane #udu"nosti 3d$ar!a, "ilj zi ota4. *o je o#raza" ili plan onoga sto 5ung nazi a 6pro"es indi idua"ije7 koji pokazuje, si!#oli"ki! jeziko!, kako s ako #i"e !oze u potpunosti postati ono sto je sa!o poten"ijalno. Ciklusi su !jera za pro!jenu. Da #i se jedan "ilj dosegnuo, potre#no je pro"i kroz pro!jene, a s aka pro!jena neiz#jezno u se#i nosi krize. /nogi se plase rije"i kriza + #rkaju je sa katastro.a . Oni prou"a aju astrologiju jeruju"i kako "e i! pozna anje losi$ aspekata ili !ale.ika po!o"i da iz#jegnu krize. ,a ipak, kriza nije katastro.a. Sa!a rije" poti"e iz gr"kog krino 8 odlu"iti, i zapra o zna"i 6trenutak odluke7. 2riza je prekretni"a koja pret$odi ,RO/590I. Iz#je"i krizu #ilo #i isto kao zeljeti iz#je"i pro!jenu, sto je poja no ne!ogu"e. .... 0azalost, o#i"no s!o u napasti da pokusa!o iz#je"i donosenje odluke, u nadi da "e potre#a koja je !oti ira nestati i da "e st ari ostati u jednoj udo#noj 6nor!ali7. 0o koliko god !ala #ila odluka ili #ezna"ajna kriza, ta taktika iz#jega anja je du$o no nazado anje. Od#iti odlu"iti ili ra"unati na okolnosti i druge da na! po!ognu u donosenju odluke ne razrijesa a pojedin"a njego e odgo ornosti. 2ad god se iz#jegne donosenje odluke, to u" rs"uje nes jesne instinkti ne !odele u "o jeku. ,ona ljano iz#jega anje s jesnog odlu"i anja !oze do esti do poja"ane napetosti koja na kraju za rsa a eksplozi no. *ada !oze!o #iti prisiljeni da reagira!o na teske ili #olne okolnosti koje su se !ogle iz#je"i da s!o se $ra#ro i o#jekti no suo"ili s pret$odni! !anji! kriza!a. 2atastro.a koja proizlazi nije rezultat sa!e krize nego odluka koje nis!o znali donijeti na rije!e. ... ,rogresije pokazuju kako "jelokupna natalna struktura e oluira sa!a od se#e, slijede"i oso#nu potre#u i rita! raz oja, tako da se ono sto je po rodjenju #ilo apstraktni ar$etipski identitet postepeno !oze raz iti u potpunosti realiziranu i integriranu oso#nost. *u ne!a anjskog pritiska+ njega donose tranziti. Progresije pokazuju trans.or!a"ije u rit!u Se#st a, dok se tranziti odnose na op"eniti utje"aj okoline na Se#st o. Iako nije slo#odan pro!ijeniti poten"ijal s oje egzisten"ije 3natalna te!a4 pojedina" je slo#odan odlu"iti sto da uradi s ti! poten"ijalo!. Ispunjenje !ogu"nosti #i #ilo lako da ljudska #i"a zi e u neko! s o! oso#no! prostoru, izolirana i neza isna jedna od drugi$. 0o kako s!o s i dio kolekti nog okruzenja, nas oso#ni uspje$ u realiza"iji indi idualnog poten"ijala o isi o to! kolekti u. ,lanetarna, rasna, so"ijalna, kulturoloska i o#iteljska s$ a"anja rse stalne i !o"ne pritiske, naro"ito za !ladi$ godina. Isto re!eno dok na! pruzaju pr a sredst a za raz oj s jesnog du$a i sa!os ijesti, ta s$ a"anja takodjer zata!njuju, oteza aju, de.or!iraju i iskri ljuju natalni poten"ijal. .... 2ada tranziti pona ljaju planetarne polozaje i aspekte iz natalne te!e, oni poja"a aju osno ne zna"ajke prirode oso#e. Ako su naproti teski za natalnu te!u, anjski pritis"i !ogu oditi ka raspadu oso#nosti.

,oten"ijal rodjenja 3ar$etipska srz Se#st a4 ostaje nepro!ijenjen toko! "ita og zi ota. *o je stalni .aktor s akog pojedin"a, o#liko no sje!e njego og #i"a i sud#ine. S e sto okruzuje pojedin"a u zi otu 3opisano "iklusi!a tranzita4 nastojat "e pro!ijeniti sustinsku k alitetu njego og #i"a. Dan za dano! njego "e integritet #iti do odjen u pitanje. S i ti .aktori, na koje se odnose tranziti, udaljuju pojedin"a od njego og istinskog identiteta, ne ode"i ra"una o njego i! !oti i!a i na!jera!a. 0aj#olje, najuz isenije, najple!enitije od ti$ snaga 3"ak i sa!a lju#a 4 nastojat "e iz!ijeniti st arno iskust o Se#st a i pripadaju"u !u sud#inu. %aklju"ak ) progresije izraza aju unutarnji raz oj oso#nosti, dok se tranziti sustinski odnose na anjski utje"aj drust a i s e!ira na tu oso#nost. 0etko se rodi kao jedinst eno poten"ijalno sje!e i to sje!e #i tre#alo nor!alno e oluirati pre!a realiza"iji jedne do rsene oso#nosti. 0o s e!ir se ne zausta lja u trenutku rodjenja. S e sto "e se poto! desiti u s e!iru, astroloski u o#liku tranzita, rsit "e takodjer utje"aj na raz oj te oso#nosti i ona "e !orati reagirati. *o je je"ni put. Co jek nije ezan za jednu datost. U s ako! trenutku desa aju se no e situa"ije u s e!iru, no nijedan "o jek nije o#a ezan na nji$ reagirati na unaprijed odredjen na"in. U to!e je njego a slo#oda, no on je !ora iza#rati. 2 alitetu i stupanj otpora kojeg pojedina" !oze pruziti pritis"i!a iz s og okruzenja tesko je pro"ijeniti. Osi! so"ijalno'kulturoloski$ tradi"ija, rasni$ ili na"ionalni$ lojalnosti i suptilnog ili gru#og napada ja nog !nijenja izrazenog kroz !as'!edije 3naro"ito rekla!e4 pojedina" takodjer podnosi #o!#ardiranje sun"ani$ i koz!i"ki$ zra"enja, at!os.erski pritisak, gra ita"iju i "ita u ojsku zagadji a"a koje udise i pro#a lja. S i ti utje"aji se o#rusa aju na njega i osta ljaju trag na njego oj kozi, osjetili!a, du$u te elektro'!agnetsko! polju 3aura4 neu!olji o! snago!. Onoliko dugo koliko se !oze oduprijeti o i! utje"aji!a, pojedina" "e zi jeti kao relati no od ojena "jelina. 0o kada ukupni z#roj o i$ snaga nadidje njego kapa"itet izdrzlji osti i on postane pre ise u!oran da #i dalje podnosio s oju izola"iju iz koz!i"kog i drust enog o"eana, pojedina" se prepusta. *ada se o"ean o#rusa a u prazninu njego e od ojenosti prepla ljuju"i ga, a on postaje #olestan, lud ili u!ire. 2apa"itet $ra#rosti se ne !oze iz!jeriti u natalnoj te!i i nitko ne !oze do kraja znati kak e su !u snage izdrzlji osti, a jos !anje kak e su te snage kod nekoga drugog. 0eza isno od te oso#ne izdrzlji osti, pritisak !ogu u!anjiti drugi ljudi koji po!azu pojedin"u da nosi s oj teret. (rojni su slu"aje i gdje je netko #io spasen od nesre"e ili "ak s!rti za$ aljuju"i lju#a i drugoga. ,a ipak, tak a podrska je istinska 6staka7 i za oso#u kojoj se po!aze !oze postati uzrok gu#itka sposo#nosti da po!ogne sa!oj se#i. U kona"ni"i, s aki se pojedina" !ora nau"iti da stoji uspra no na s oji! lastiti! noga!a. *radi"ionalno tu!a"enje 6planetarni$ utje"aja7 pretposta lja da u s ako! pojedin"u postoje 6sla#e to"ke7 ili 6"entri7 koji!a odgo araju polozaji natalni$ planeta. *e sla#e to"ke su na neki na"in akti irane tranziti!a. O a $ipoteza je sustina kronoloske astrologije. Ona i!a tenden"iju da izolira s aki od o i$ tranzita, sto !oze #iti logi"an postupak ako trazi!o neke odredjene dogadjaje. ,a ipak, dogadjaji koje o ako raz!atra!o neiz#jezno popri!aju nijansu predestiniranosti i rezultati o e !etode !ogu

#iti jednako zastrasuju"i i za astrologa i za klijenta. 2ada neki astrolog pri!ijeti da "e eklipsa pasti na njego o Sun"e to"no na njego rodjendan, ili ako konjuk"ija planeta koje su pro"ijenjene kao !ale.i"i radi k adrat s njego i! natalni! Sun"e!, tesko !u je da iz#jegne pods jesno!, ako ne i s jesno! stra$u. :oto o s i astrolozi su prije orijenta"ije pre!a $u!anisti"koj astrologiji nau"ili osno e astrologije u ko!er"ijalni! knjiga!a i od u"itelja koji su sta ljali naglasak na kon"ept 6planetarnog utje"aja7. *aj kon"ept kojeg su pri$ atile genera"ije astrologa opstaje na nes jesno! ni ou. Iako !oze!o #iti intelektualno pri u"eni $u!anisti"koj astrologiji, na jedno! du#lje! ni ou ostaje!o o isni o poj!u 6utje"aja7. *ako kada pri!ijeti!o !o"ne tranzite koji su uostalo! !ani.esta"ija onoga o#jekti nog i konkretnog sto se !oze idjeti na ne#u, osje"a!o i$ ' !a koliko s jesno se trudili oduprijeti to! doj!u ' kao .atalne i neiz#jezne .eno!ene. ..... 0o !oze li doktrina 6planetarni$ utje"aja7 #iti naz ana znanst eno! ako kod interpreta"ije tranzita ne uzi!a u o#zir "injeni"e astrono!ije; 5edan tranzit je astrono!ska pro!jena koja se dogadja na ne#u. *e pro!jene ne!aju nikak e direktne eze s na!a kao pojedin"i!a) oni #i se dogodili "ak i kada ne #ilo zi ota na %e!lji. ,risutnost planeta u dato! trenutku u dato! %naku , onako kako je nazna"ena u 9.e!erida!a, !oze se sa!o odnositi na jednu opcenitu tendenciju aze"u za rije!e prolaska tranzita. Stoga, kako se s e planete #ez prestanka kre"u razli"iti! #rzina!a i t ore na ne#u !edjuso#ne odnose, one st araju jedan ko!pleksni 6o#raza"7 u neprekidno! kretanju koji se !ora tu!a"iti kao cjelina. Iz tog razloga, tenden"ija s ojst ena po"etni"i!a, ko!er"ijalni! astroloski! knjiga!a ili "ak #rojni! pro.esionalni! astrolozi!a, da izoliraju s aki aspekt s ake planete u tranzitu pre!a s akoj natalnoj planeti ili aspektu, te i$ prou"a aju od ojeno, nikada ne"e dati sliku pra e st arnosti. 1u!anisti"ka astrologija inzistira na "injeni"i da nije potre#no s!atrati kako jedan 6los7 tranzit go ori o utje"aju neke vanjske snage na "o jeka. Iako astroloska situa"ija !oze #iti po ezana ili sinkrona s neki! dogadjaje! "iji je uzrok anjski 3auto!o#ilska nesre"a, na"i se u a ionu koji je u k aru, #iti zrt a nekog napada ili izgu#iti posao jer je poduze"e #ankrotiralo4 ne !ora!o pri$ atiti "injeni"u da se astroloska kon.igura"ija odnosi na situa"iju o kojoj je rije" u njeno! anjsko! aspektu. 1u!anisti"ki astrolog idi tu kon.igura"iju u odnosu na ono sto se dogadja unutar pojedinca. Vazan je unutarnji odgo or, !a kaka #io anjski dogadjaj. *o"na predik"ija nije #itna+ #itnije je da se u se#i st ori jedan poziti an, $ra#ar i s jesni sta pre!a iskust u potre#no! za nas lastiti psi$oloski i du$o ni raz oj. 2ak a god #ila anjska kriza, nju tre#a s$ atiti kao neop$odnu .azu raz oja. Vanjska situa"ija se ne !oze pro!ijeniti+ ono sto je azno jest dakle kako se s njo!e suo"a a!o i koje znacenje dajemo to! iskust u. 5edina istinska slo#oda pojedin"a nalazi se u njego oj !ogu"nosti da dade s oji! kriza!a zna"enje, tj da i$ idi kao put pre!a ispunjenju ili kao iz or #eznadne .rustra"ije i raspada. 0isu planete, nego !i ti koji s!o odgo orni za rezultate s i$ nasi$ zi otni$ #or#i. %ada"a astrologa nije dakle da se posta lja kao prorok nego radije da po!ogne drugi!a da steknu #olje razu!ije anje s og natalnog poten"ijala i dosegnu s oj naj isi rast postaju"i zrela #i"a iz koji$ zra"i Du$.

U $u!anisti"koj astrologiji prou"a aju se tendencije radije nego dogadjaji, ciklicke faze radije nego to"no de.inirani aspekti. *ranziti i 2u"e S o#ziro! da s i oni koji su rodjeni na isti dan i!aju otprilike jednaku solarnu te!u, jedina oso#na pose#na karakteristika natalne te!e "e #iti kriz 1orizonta i /eridijana te <= 2u"a. O i kuto i ne o ise sa!o o danu i satu rodjenja, nego i o !jestu rodjenja. %#og toga $u!anisti"ka astrologija s!atra da su 2u"e naj azniji .aktor za tu!a"enje rijednosti pojedin"a. Od s i$ ku"a, ,r a je najsu#jekti nija. %#og toga oso#ni "iklus neke planete po"inje tek kada ta planeta pr i put tranzitira As"endent. S e ono sto se desi prije negoli planeta pr i put dotakne As"endent odnosi se na neku rstu pripre!ne ili 6prenatalne7 .aze koja i!a eze s .unk"ijo! planete. *ek kada planeta dodje do As"endenta, energije po ezane s njo!e po"inju se progresi no iskazi ati , na indi idualan na"in, u sud#ini oso#e. 0aj"es"e je /jese" taj koji pr i predje As"endent. O aj tranzit se dogadja toko! pr i$ => dana zi ota i izraza a pr i nago jestaj oso#e koja se #udi za s oje Se#st o. Uranu "e !ozda tre#ati >? godine da dotakne As"endent. 0eptun i ,luton se kre"u tako sporo da je !ogu"e da nikad ne dotaknu As"endent toko! zi ota. Stoga "e u slu"aju Urana, 0eptuna i ,lutona oso#ni odgo or na nji$o izazo zapo"eti tek onda kad dodju do pr og kuta u natalu, toko! nji$o og puto anja oko %odijaka. *ranziti i 2 adranti Dane Rud$@ar je ustano io po ezanost iz!edju "etiri k adranta natalne te!e i "etiri godisnja do#a. As"endent odgo ara zi!sko! solsti"iju + 0adir proljetnoj ra nodne ni"i + Des"endent ljetno! solsti"iju i /C jesenjoj ra nodne ni"i. ,laneta koja tranzitira od As". do Des", pro"i "e dakle A 2u"a koje predsta ljaju Sje ernu $e!is.eru te!e. O o kretanje je paralelno kretanju Sun"a put Sje era, od zi!skog do ljetnog solsti"ija. ,laneta se zati! uspinje pre!a Sredini 0e#a, 5uznoj to"ki $oroskopa, i ra"a se ka As"endentu. Rud$@ar je dao op"enito zna"enje tranziti!a unutar s akog od o a "etiri k adranta ) <. Zimski Kvadrant 3Intui"ija4 B ,eriod prolaska planete kroz pr e tri 2u"e je period !aksi!alne su#jekti nosti. ,oput sje!ena koji se "ini da spa a zi!i , tako i no i i!puls rodjen iz pret$odnog "iklusa sada kao da spa a. Rast je unutarnji i su#jekti ni i nista ne prodire na po rsinu. 0o ispod po rsine se pripre!aju no a !o", no e sposo#nosti i no i "iklus sud#ine. =. Proljetni Kvadrant 3Osje"aj4 B 2ada planeta prodje 0adir i 2u"e IV, V i VI, unutarnji rad na njenoj .unk"iji se prilagodja a no i! potre#a!a oso#e i njene sud#ine. *aj rad sada po"inje pokazi ati anjske rezultate. Ono sto je #ilo su#jekti no sada postaje o#jekti no, kao sto sje!e koje je zi!i proklijalo u ze!lji, u prolje"e pro#ija an. C. Ljetni Kvadrant 3Osjet4 B 2ada planeta prolazi kroz 2u"e VII, VIII i ID, no e

sposo#nosti koje su se raz ile u pret$odno! k adrantu "iklusa tranzita kristaliziraju se jasno u okolini. Oso#a "e s e #olje i #olje s$ a"ati ulogu koju ta planeta igra u njenoj lastitoj oso#nosti. (iti "e sposo#na da s jesno upotrije#i tu .unk"iju kako #i ispunila s oju sud#inu u anjsko! s ijetu. ?. Jesenji Kvadrant 3/isao4 B 0akon sto je planeta dotakla /C ona prolazi kroz 2u"e D, DI i DII. O o je razdo#lje zet e s ega onoga sto se lastiti! naporo! sijalo 3ili ne4 toko! pret$odni$ .aza "iklusa. U o o! k adrantu oso#a se suo"a a sa rezultati!a s oji$ raniji$ ak"ija, da #i iz nji$ iz ukla osno ni zna"aj uspje$a ili neuspje$a. 2ak i god #ili plodo i 3poziti ni ili negati ni4, oni "e odlu"iti o s!jeru idu"eg "iklusa. Ciklus zi ota ) $olisti"ki pristup ,oten"ijal s akog "iklusa je u jeto an oni! sto se dogodilo ili je #ilo realizirano za rije!e pret$odnog "iklusa. &.. 2 adrant $oroskopa naj ise naglasen tranzito! ,lutona ukazuje na podru"je u koje! s e!ir ili drust o naj ise zahtijevaju od oso#e. On takodjer pokazuje podru"je u koje! oso#a !oze najzna"ajnije doprinijeti potre#a!a s og re!ena. Istinski indi idualna upotre#a .unk"ije Urana je nazna"ena godina!a koje oso#a i!a kada planeta pr i put tranzitira neki kut natalne te!e. Ako se Uran npr nalazi u ?. 2u"i, njego oso#ni "iklus "e zapo"eti tek kada Uran tranzitira Des". U to! slu"aju "e s!isao ljetnog k adranta #iti pose#no azan za oso#u kao iz or Urano e inspira"ije. Ciklusi Saturna i 5upitera popri!aju istinski indi idualni zna"aj kada pr i put dotaknu As". Od rodjenja do tog trenutka, o e planete EdjelujuE u o#liku nasljedni$, o#iteljski$ ili drust eni$ utje"aja na rast pojedin"a. 5upiter i Saturn #i tre#alo prou"a ati u nji$o o! !edjuodnosu , o#ratiti paznju na to gdje u natalnoj te!i padaju konjunk"ije, k adrati ili opozi"ije 5upitera'Saturna u tranzitu. 2onjunk"ije su naro"ito azan klju" za razu!ije anje osno nog !oti a u odnosu oso#e pre!a njenoj drust enoj i na"ionalnoj sud#ini. ... Astrolog takodjer tre#a prou"iti "ikluse " oro a i eklipsi, kao i pona ljane retrogradne "ikluse #rzi$ planeta) /erkura, Venere i /arsa. S e to dio je "ikli"kog pro" ata #i"a u odnosu na tranzite. -A2*OR :ODIS*A :odine su posuda u koju se s!jestaju dozi ljena iskust a. Isti dogadjaj i!at "e druga"ije zna"enje s o#ziro! na to koliko je godina i!ao "o jek kad !u se on dogodio. Uz!i!o npr slu"aj nekoga tko je slu"ajno zaklju"an u kupaoni"i. Ako je to dijete od = godine, to !oze #iti trau!ati"ni dozi ljaj, dok "e odrasla oso#a to dozi jeti kao nesto s!ijesno, ili kao gnja azu. Iako e"i #roj astrologa s$ a"a, #are! teoretski, da se progresije i tranziti !oraju prou"iti za isno od godista konzultanta, u st arnosti kod interpreta"ije natalne te!e "esto zane!aruju .aktor godina i tu!a"e te!u onako kako su je nau"ili, odnosno !etodo! 6ku$injskog re"epta7+ naprosto je ne znaju interpretirati s o#ziro! na godiste.

OSNOVNA ASTROLOSKA PODUDARANJA S FAKTOROM GODINA F. godina Rastu"i k adrat Saturna na njego natalni polozaj <=. godina ,r i po ratak 5upitera na natalni polozaj <?. godina Opozi"ija Saturna na natalni Saturn <G. godina 0o i "iklus " oro a 3po"etak4 =<. godina ,adaju"i k adrat Saturna na natalni Saturn =?. godina Drugi po ratak 5upitera na natalni polozaj =F. godina ,o ratak progresi nog /jese"a na natalni polozaj =>. godina *rigon Urana na natalni Uran B In erzija lunarni$ " oro a =G. godina ,o ratak Saturna na natalni polozaj CH. godina ,ona ljanje natalnog aspekta Sun"e'/jese" u progresiji B Opozi"ija 5upitera na natalni 5upiter CA. godina Drugi rastu"i k adrat Saturna B C.po ratak 5upitera na natalni polozaj C>. godina =. "iklus " oro a 3po"etak4 ?=. godina Opozi"ija Urana na natalni Uran B Rastu"i k adrat 0eptuna na natalni 0eptun B Opozi"ija 5upitera na natalni 5upiter ??. godina =. opozi"ija Saturna na natalni Saturn ?F. godina In erzija polozaja natalni$ " oro a ?>. godina ?.po ratak 5upitera na natalni polozaj I<. godina = rastu"i k adrat Saturna na natalni Saturn II. godina =. po ratak progresi nog /jese"a na natalni polozaj IA. godina ,adaju"i trigon Urana na natalni Uran B ,o"etak ?. "iklusa " oro a IG'AH. god. =. po ratak Saturna na natalni polozaj B I. po ratak 5upitera na natalni polozaj B Rastu"i k adrat ,lutona na natalni ,luton B =. pona ljanje natalnog aspekta Sun"a' /jese", po progresija!a AC. godina ,adaju"i k adrat Urana na natalni polozaj AI. godina In erzija polozaja !jese"e i$ " oro a AA. godina C.rastu"i k adrat Saturna na njego natalni polozaj F=. godina A. po ratak 5upitera na njego natalni polozaj FI. godina ,o"etak I. "iklusa " oro a B C. opozi"ija Saturna na njego natalni polozaj >H. godina C. padaju"i k adrat Saturna na njego natalni polozaj >='>C. god. C. po ratak progresi nog /jese"a na njego natalni polozaj >?. godina ,o ratak Urana na njego natalni polozaj B F.po ratak 5upitera na natalni polozaj B In erzija polozaja !jese"e i$ " oro a S9D/O:ODIS05I CI2JUS S aka godina u sed!ogodisnje! "iklusu i!a s oje lastito zna"enje i daje pose#an

izrazaj periodu u kojeg padne. ,o"etak godine je ne"iji rodjendan i traje s e do idu"eg rodjendana. :la ni tranziti i progresije ne raz!atraju se sa!o za "ita period unutar kojeg se poja ljuju nego takodjer i u odnosu na oso#itosti pro!atrane godine. Prva godina 3ra"una se od rodjenja te od rodjendana 7 !" #! #$ %& "# "' &( (% 7), itd4 Raz oj oso#e u s ako! "iklusu od F godina zapo"inje no i! i!pulso! proizisli! iz onoga sto se dogodilo u posljednjoj godini pret$odnog perioda. O#i"no taj i!puls nije od!a$ jasan, !ada !oze proizi"i iz sas i! konkretnog dogadjaja. Cesto je o a godina naro"ito nejasna, nesigurna i puna e!oti ne kon.uzije. Raz oj zapo"inje iznutra, i to pods jesno. Co jek se osje"a kao da je ni na ne#u ni na ze!lji. U odredjeni! slu"aje i!a dolazi do poja"ane i!pulzi nosti, eksperi!entiranja i intenzi ne e!oti nosti koji ponekad nose u se#i osje"aj oslo#odjenja i no og po"etka. Druga godina 3zapo"inje sa rodjendani!a) ! $ !& ## #' %( "% &) &7 (" 7!, itd4 *oko! o e godine, no i i!puls i no i tok sud#ine !ogu ozna"iti no i pra a" u zi otu oso#e te pro!ijeniti njene te!eljne osje"aje. S druge strane, ono sto dolazi !oze nai"i na gole!i otpor u o#liku stra$o a, sje"anja i so"ijalne iner"ije. Ono sto se raz ilo u pret$odno! "iklusu od F godina !oze se suprotsta iti no o! pra "u kojeg se zeli slijediti, ili pak no i i!puls !ora se#i na"i put koji se korak po korak nasta lja na ono sto je #ilo. /ogu"e su psi$i"ke krize ili .inan"ijski i drust eni pro#le!i. Oso#a !oze #iti prisiljena donijeti neke azne odluke. Treca godina 3zapo"inje sa rodjendani!a) # ' !( #% %) %7 "" &! &$ (& 7#, itd4 0o i pokusaj popri!a jasnu .or!u. O#i"no i!a!o predodz#u sto na! zi ot sljede"e nudi. O o #i tre#ala #iti godina ak"ije i konkretni$ poduzi!anja !ada se "o jek !oze osje"ati usa!ljeno + no i ideali se "ine neost ari i a oso#ne !ogu"nosti neadek atne. Cesto se taj !anjak !etode i prikladni$ na"ina osje"a na gorak na"in + pa ipak, oso#u nesto du#oko gura naprijed, !akar to #io sa!o osje"aj, ira"ionalni entuzijaza! ili osje"aj pri rzenosti. Prva trecina ciklusa (3 i pol godine pokazuje unutarnji razvoj s naglaskom na !KT"#$%&T' pokusaj da se (%)L"*" novi impuls nastao u +, godini te nalazenje nacina da se taj impuls P-%#.D. ( DJ.L%, Cetvrta godina 3zapo"inje s rodjendani!a % !) !7 #" %! %$ "& &# &' (( 7%, itd4 Sada #i no a tenden"ija e" tre#ala #iti ugradjena u konkretne akti nosti. Otkri aju se no e !ogu"nosti+ nailazi se na no e drust ene i oso#ne pro#le!e. O o #i tre#ala #iti godina #or#e, suko#a i rlo "esto intenzi nog rada, ali takodjer i du$o nog sazrije anja + ina"e se "o jek #ez oljno prepusta stari! s$e!a!a. O#i"no se napra i B ili se osje"a prisiljeni! napra iti B odredjeni iz#or, s jesni ili nes jesni, oso#ni ili drust eni. O o se !oze dogoditi to"no na sredini sed!ogodisnjeg perioda 3C i pol godine, trenutak prekretni"e unutar "iklusa4 ali i ne !ora. Peta godina 3zapo"inje s rodjendani!a " !! !$ #& %# %' "( &% () 7", itd4 O o je "esto godina !aksi!alnog sa!oizraza anja, trenutak u koje! se otkri a

do!inantna nota "ita og "iklusa, godina pro" ata i s jesnog raz oja u grani"a!a onoga sto je ost areno ili za!isljeno toko! tre"e godine. O#i"no se u o o! trenutku ost aruje kontakt s oni! naj isi! u lastitoj prirodi do kojeg se !oze doprijeti u o o! sed!ogodisnje! "iklusu. /ogu"e je da oso#a pronadje nekog 6u"itelja7, odi"a, anjsku po!o" ili da sa!a postane odi". U najgore! slu"aju o o je godina unistenja nada ) pre last 6!aterije7 tj ljudske prirode nad du$o!. &esta godina 3zapo"inje s rodjendani!a & !# !' #( %% ") "7 &" (! 7&, itd4 O o !oze #iti godina r$un"a i donosenja plodo a, no osje"a se i potre#a za iz jesno! zrt o! + !ozda odustajanje od dragi$ ideala i oso#ni$ kontakata. ,otre#no je raz iti suosje"anje i razu!ije anje da #i se !oglo suo"iti s du#oki! i "esto tragi"ni! iskust i!a, nezado oljst i!a, i stalni! osje"aje! .rustra"ije koji se !oze poja iti "ak i usred o"iglednog uspje$a i sre"e. *re#alo #i pokusati "ijeniti stupanj lastitog uspje$a ili neuspje$a, te u naj#olje! slu"aju #iti spre!an uloziti napor da #i se ost arilo nesto no o u #udu"nosti. &edma godina 3zapo"inje s rodjendani!a ( !% #) #7 %" "! "$ && (# 7(, itd4 :odina'sje!e. ,eriod se pri odi kraju i osje"a se potre#a za no i! rijednosti!a i no i! raz oje! sud#ine ili karaktera B ponekad s naglaseni! intenziteto!. O o #i tre#ao #iti period zet e i pros jetljenja. U !nogi! slu"aje i!a pre lada aju negati ni .aktori+ potre#a i nada za ne"i! no i! ja"i su od sretnog do rsenja .aze koja za rsa a. Ipak, upra o do rsenje stare .aze je ono sto st ara no u. *a!o gdje je u!jesto ispunjenja .rustra"ija ili osje"aj nedostatnosti pred o#iteljski! i drust eni! pritis"i!a, "o jek 6 api #ogu7 !ole"i za ispunjenje s oje potre#e i nade u no i po"etak. U s ako! slu"aju, o a sed!a godina je sje!e koje "e se raz ijati u idu"e! "iklusu+ o#e"anje no og po"etka za kojeg se !oze!o pripre!iti s po jerenje!. Druga polovina ciklusa (od 3, i pol do /,godine oznacava vanjski razvoj i stavlja naglasak na rast &#"J.&T", %vdje 0i tre0alo pokusati izraziti #-"J.D$%&T" i sve ono sto oso0i Z$!*"1 putem ideja ili aktivnosti unutar grupe, /59S9C9VI CVOROVI U 0A*AJ0O/ 1OROS2O,U Uz!e!o li za po"etak jednog "iklusa !jese"e i$ " oro a trenutak kada Sje erni " or pada na natalni ASC 3a 5uzni " or na D9S4 tada "e Sje erni " or pro"i kroz 2u"e <=,<<,<H i do"i do D9S preko 2u"a G,> i F, de et godina poslije. *ako "e npr Sje erni " or, dok #ude u <=.ku"i natalne karte, zapra o #iti u s ojoj lastitoj <. ku"i i odnositi se na po"etak no e .aze integra"ije oso#nosti. 2ada Sje erni " or prolazi $e!is.ero! iznad natalnog 1orizonta, on prolazi kroz s oji$ pr i$ A ku"a. U to! periodu oso#nost "e se raz ijati pod stalno! unutarnjo! prisilo! a drust eni zi ot je prepusten negati no'pasi ni! snaga!a sud#ine. 2ada Sje erni " or dolazi do D9SC i krene ispod natalnog 1orizonta, drust eni zi ot "e od oso#e za$tije ati dodatni napor, a unutarnji zi ot "e postati goto o !akinalan tj pasi an.

O aj "iklus, kao i retrogradne periode kretanja planeta, tre#a idjeti kao nesto sto se odnosi na pra a" suprotan od uo#i"ajenog toka zi otni$ akti nosti i instinkti nog ponasanja. Tranziti *+oro+a ,o k-*a.a Sjeverni cvor u svojoj 1, a natalnoj 12. kuci Juzni cvor u svojoj 7, a natalnoj 6. kuci (ez o#zira na do# u kojoj po"inje "iklus " oro a , taj period zi ota odgo ara no o! po"etku. ,onekad "e, o isno o pret$odno! "iklusu i njego o! uspje$u, suo"a anje sa s ojo! sud#ino! izaz ati du$o nu krizu. Vanjski rezultati te krize "e se !ani.estirati !nogo kasnije, kada 5uzni " or dodje na ASC. *oko! o og perioda napredak onoga u sto s!o ulozili trud pokazat "e se kroz <. ku"u, dok "e F. pokazati gdje s!o postupili slijede"i liniju !anjeg otpora, ponasaju"i se u skladu sa stari! i ut rdjeni! na ika!a. U najgore! slu"aju "e!o #rigu za s oj zi ot prepustiti s oji! suradni"i!a ili nekoj zestokoj lju#a noj zudnji, riskiraju"i da izgu#i!o s oj identitet u partnero o!. 2o!pleksi iz proslosti, st arni ili iz!isljeni, iskrsnut "e u lju#a ni! odnosi!a, a u drust eni! o# eza!a "e stari o#ras"i ponasanja po ezi ati oso#u s proslos"u. Sjeverni cvor u svojoj 2, a natalnoj 11. kuci Juzni cvor u svojoj 8, a natalnoj 5. kuci Sada je trenutak da se upotrije#i lastita !o" na no i na"in, i da se pazlji ije pro"ijeni kako oso#ne i kolekti ne na ike utje"u na ost ari anje oso#ni$ "ilje a. Jinija !anjeg otpora o dje je pre eliko oslanjanje na tudje resurse, naro"ito na one s oji$ #liznji$. Sjeverni cvor u svojoj 3, a natalnoj 10. kuci Juzni cvor u svojoj 9, a natalnoj 4. kuci O aj polozaj " oro a za$tije a intelektualni napor da #i "o jek #io sposo#niji u$ atiti se ukosta" s pro#le!i!a s oje okoline, i da #i to u"inio na prakti"niji i e.ikasniji na"in. *re#alo #i napra iti zaokret i po"eti tu!a"iti st ari na na"in druk"iji od dotadasnjeg, te se po"eti sa!ostalno prilagodja ati s akodne ni! u jeti!a. Jinija !anjeg otpora je ako se odlu"i ostati u s ijetu apstraktni$ prin"ipa ili !eta.izi"ki$ ideja. O dje se trazi pri!jena tj ost ari anje lastiti$ ideja u praksi. Sjeverni cvor u svojoj 4, a natalnoj 9. kuci Juzni cvor u svojoj 10, a natalnoj 3. kuci 0a o oj to""i sud#ina trazi od pojedin"a da ulozi napor u s oj o#iteljski zi ot radije nego da se trudi u" rstiti polozaj u drust u. O dje "e se !o" st oriti unutar "etiri zida i u lastiti! osje"aji!a + uo#i"ajene pro.esionalne na ike !ozda su razlog zane!ari anja s oji$ korijena i unutarnjeg zi ota. *renutak je da se isto re!eno raz iju lastita oso#nost i st aralast o, te da se po"ne ponasati u skladu s lastiti! du#oki! potre#a!a i rijednosti!a. Ako se to ne u"ini sada, kasnije "e z#og o og propusta patiti pro.esionalni zi ot. Sjeverni cvor u svojoj 5, a natalnoj 8. kuci Juzni cvor u svojoj 11, a natalnoj 2. kuci

,eriod koji trazi ulaganje napora na lastito kreati no sa!oizraza anje. Jinija !anjeg otpora je o isnost o !isljenju e"ine. :u#e"i se u ideali!a grupe, "o jek riskira da izgu#i s oju st arala"ku ini"ijati u. Da #i se iz#jegla odgo ornost raz oja lastite kreati nosti, !ogu"e je ezi anje za neko op"e do#ro. ,rijateljsko okruzenje i drust ene akti nosti !ogu ugusiti entuzijaza! lastitog izraza anja koji se o dje trazi. ,otre#no je osloniti se na lastiti sud radije nego na sud prijatelja + a ako se ipak po eze!o s neko! grupo! ili organiza"ijo! potre#no je da to u"ini!o kao odja. :la na prepreka raz oju lastite kreati nosti je e!oti na .rustra"ija z#og neuspje$a iz proslosti i nju tre#a iz#je"i pod s aku "ijenu. Sjeverni cvor u svojoj 6, a natalnoj 7. kuci Juzni cvor u svojoj 12, a natalnoj 1. kuci O e d ije ku"e predsta ljaju za rsnu .azu "iklusa oso#nog raz oja kao i "iklusa drust ene akti nosti. Sada tre#a raz iti no e te$nike u zi otu. 0aglasak je na zelji za sluzenje!, i ona se izraza a kroz pos e"enost neko! idealu, op"e! do#ru, ili odji. O dje se lako postaje zaokupljen so#o!, te se .izi"ki, e!oti no i du$o no po la"i od s ijeta. ,onekad se u o o! periodu do rsa a ono sto je ostalo nedo rseno za rije!e de etogodisnjeg "iklusa drust ene akti nosti i to trazi lastito preispiti anje i no i na"in prilagod#e lastite oso#nosti potre#a!a drust a. *rans.or!a"ijska kriza !oze izaz ati zdra st ene pro#le!e. Sjeverni cvor u svojoj 7, a natalnoj 6.kuci Juzni cvor u svojoj 1, a natalnoj 12. kuci ,o"etak no og perioda od de et godina ekstro ertirane akti nosti, koja je s ojst o s akog prolaska kroz sed!u ku"u. O dje #is!o tre#ali po"eti raditi na raz oju odnosa s drugi!a. Vlastita sposo#nost suradji anja je sta ljena na kusnju i ise "e se nau"iti o se#i kroz iskust o !edjuljudski$ odnosa nego kroz introspek"iju i !edita"iju. U najgore! slu"aju "o jek "e proji"irati se#e i s oje zelje na druge, nadi!aju"i se od ponosa i prezauzet raz!isljanje! o lastiti! "ilje i!a i k aliteta!a. ,otre#no je iza"i !edju s ijet, susretati se slo#odno s ljudi!a i #iti ot oren radije nego #iti zaokupljen egoisti"ki! raz!atranji!a. Jinija !anjeg otpora je u lastito! ogledalu. Sjeverni cvor u svojoj 8, a natalnoj 5. kuci Juzni cvor u svojoj 2, a natalnoj 11. kuci ,eriod za naglasa anje rijednosti koje !oze!o podijeliti s drugi!a. Raz oj lastiti$ rijednosti, kao i opiplji i$ prednosti, #iti "e rezultat ulozeni$ napora ili prozi ljenog inti!nog iskust a. Jinija !anjeg otpora sastoji se u rasipanju lastiti$ resursa ili nasilno! pokusaju proji"iranja s oji$ rijednosti na partnera. ,ostoji !ogu"nost oso#ne regenera"ije, ali ona se !ora ost ariti kroz odnos i kroz !ogu"nost da se osjete tudje potre#e i da se na nji$ odgo ori. Sjeverni cvor u svojoj 9, a natalnoj 4. kuci Juzni cvor u svojoj 3, a natalnoj 10. kuci ,otre#a da se !entalni! naporo! nadidju sitni pro#e!i s akodne nog zi ota. Us ajanje no i$ ideja, #ilo puto anji!a #ilo prou"a anje! .ilozo.ije ili religije, !oze po!o"i da se izadje iz za"aranog kruga s akodne ni$ pro#le!a, isto re!eno pro!jeno! ponasanja

kao i pro!jeno! raz!isljanja. 0o i pogled !oze dati no i s!isao s akodne ni"i. %a rije!e o og tranzita tre#alo #i potraziti no e na"ine integriranja proslog i sadasnjeg, poznatog i nepoznatog. Jinija !anjeg otpora lezat "e u rasipanju radije nego u us!jera anju s oji$ pokusaja u jedno! odredjeno! pra "u. Sjeverni cvor u svojoj 10, a natalnoj 3. kuci Juzni cvor u svojoj 4, a natalnoj 9. kuci O dje je naglasena suprotnost iz!edju o#iteljskog i pro.esionalnog zi ota, li"a kojeg pokazuje!o ku"i i u ja nosti. U to! slu"aju, ja ni sektor je prikladan kanal za lastitu integra"iju te polje akti nosti na koje se tre#a!o potrositi do kraja. Sada ne #is!o tre#ali #iti pretjerano uzne!ireni z#og lastiti$ osje"aja+ radije nego da se po u"e!o u se#e tre#ali #is!o us!jeriti s oju energiju na an , raz iti s oje drust ene i pro.esionalne sposo#nosti kako #is!o odigrali zna"ajnu ulogu u ja no! zi otu. O aj tranzit je naro"ito azan u o o! "iklusu. On teoretski pokazuje konkretne rezultate s ega onoga sto s!o pokusa ali posti"i otkako je Sje erni " or presao As" prije <? ili <I godina. Sjeverni cvor u svojoj 11, a natalnoj 2. kuci Juzni cvor u svojoj 5, a natalnoj 8. kuci U o oj 2u"i Ideala !o" koja odi sa!oost arenju radja se u podru"ju $u!anitariz!a i so"io'!isti"ne akti nosti. O dje s!o na o aj ili onaj na"in sta ljeni na oprez pred #udu"nos"u i okrenuti du$o no!, drust eno! ili kulturolosko!, odnosno radu na pro!jena!a postoje"i$ u jeta i struktura. Jinija !anjeg otpora sastoji se u to!e da slijedi!o s oje zelje i da sa!i se#e preoz#iljno s$ a"a!o) da nasta i!o s rado! na se#i na jedan egoisti"an na"in. Sada je naproti trenutak da se s e lastite sposo#nosti sta e na raspolaganje drust u. Stoga je !ogu"e da "e!o !orati uloziti gole! napor da #is!o otkrili tko su na! pra i prijatelji i da #i s nji!a radili za ideale koji su na! od oso#ne aznosti. Sjeverni cvor u svojoj 12, a natalnoj 1. kuci Juzni cvor u svojoj 6, a natalnoj 7. kuci O o je za rsna .aza "iklusa " oro a. Sada se gleda koliko s!o postali gospodari lastite olje. ,onekad kar!a, nedo rseni poslo i ili drust eni rezultati iz pret$odni$ de et godina !ogu izaz ati krizu, #ilo oso#nu ili drust enu. Sa!opro!atranje! #i tre#ali prona"i s!isao i istinsku rijednost s ega onoga sto s!o napra ili, osje"ali ili !islili od po"etka sa!og "iklusa. Razu!ije anje! te rijednosti 3"ak i ako zaklju"i!o da je negati na4 #iti "e!o u stanju okrenuti se no o! "iklusu sa jasno! s ijes"u o to!e sto #is!o tre#ali napra iti, a sto ne. Jinija !anjeg otpora o dje je predsta ljena 5uzni! " oro! u A. ku"i ) ukoliko se ne oslo#odi!o na ika ste"eni$ kroz pri rzenost idealu ili oso#no! pra "u iz za rsenog "iklusa, ne"e!o !o"i ispuniti gore na edenu zada"u. /IKLUSI 0KLIPSI 9klipse 3po!ra"enja4 su u pr o! redu trenu"i izrazite naglasenosti "iklusa lunarni$ " oro a.

One nastaju kada se ,uni ili /ladi /jese" dogode na isto! stupnju ili pored istog stupnja Sje ernog iKili 5uznog " ora. /jese"e i " oro i predsta ljaju sintezu solarni$ i lunarni$ .aktora u ljudskoj s ijesti+ eklipsa dakle si!#olizira po!ra"enje jednog od o i$ .aktora. *o je si!#oli"ni suko# iz!edju LAndjela Sun"a6 i L:ospodara /jese"a6 koji upra ljaju proslos"u "o je"anst a. 9klipse nastaju kada /ladi !jese" pada unutar <>M zodija"ke longitude s jedne i druge strane Sje ernog ili 5uznog " ora. *ako je s aki " or unutar jednog zodija"kog podru"ja od CAM na ko!e !oze do"i do solarni$ eklipsi. 2ako Sun"u tre#a CF dana da predje o a podru"ja, a /jese"u =G i pol dana od jednog do drugog /ladjaka, iz toga proizlazi da #i s ake godine tre#alo do"i do jedne solarne eklipse na s ako! " oru. /axi!alni #roj eklipsi u jednoj godini 8 I, sto se desa a otprilike s aka tri stolje"a. %adnji put se to dogodilo <GCI. godine. Junarni " oro i napreduju otprilike C !inute na dan, a ukupni "ilus traje <>,A godina. S o#ziro! da je kretanje " oro a u zodijaku retrogradno, nji$o a zodija"ka longituda se stalno u!anjuje. Sun"e dakle stize na 5uzni i Sje erni " or s ake godine s e ranije. /ladi /jese" se nadje u isto! danu na isto! stupnju %odijaka s aki$ <G godina, ali rijetko dolazi do po!ra"enja jer "iklus " oro a traje kra"e od toga. S aki$ G ili <H godina pona lja se 6sezona eklipsi7 koja dodiruje iste natalne planete, po"e si od pr og kontakta s nji!a. U indi idualni! natalni! te!a!a "iklus tranzita " oro a 3pored koji$ se ne!ino no dogadjaju eklipse4 naj jerojatnije je zna"ajniji od sa!i$ eklipsi. 9klipse takodjer naglasa aju 2u"u u kojoj dodiruju natalne planete+ to naglasa anje u e"ini slu"aje a pokazuje da se pojedina" !oze ise ili !anje dra!ati"no na"i usred dogadjaja u s ojoj regiji ili s o! kolekti u. /jese"e e eklipse nastaju kada ,uni /jese" 3%e!lja iz!edju Sun"a i /jese"a4 padne u podru"je ok oko <=M i pol s jedne i s druge strane 5uznog ili Sje ernog " ora. S ake godine = puta u periodu od =A dana !oze i ne !ora do"i do !jese"e e eklipse. ,ostoje dakle d ije prilike za eklipse godisnje) kada je Sun"e pored 5uznog i kada je pored Sje ernog " ora. U ti! trenu"i!a je !ogu"a solarna ili lunarna ekiplsa, ili o#je. 9klipse na 5uzno! " oru tu!a"e se druga"ije od oni$ na Sje erno!. &olarna eklipsa na Juznom cvoru 8 do!ina"ija lunarni$ ele!enata, poja"ane potre#e ega, trazenje oso#nog interesa, oportuniza!, egoiza!, naglasenost emotivnih potre0a nastalih u proslosti, &olarna eklipsa na &jevernom cvoru 8 /jese" pasi ni .aktor+ poja"ana olja, naglasenost sun"e i$ "ilje a, ak"ija. Oso#a !oze zauzeti odlu"ni sta pre!a ne"e!u sto se dogadja u njeno! drust u tj regiji. Op"e je pra ilo da kada /jese" ili neka planeta dotaknu Sje erni " or, one i!aju naro"ito jaku !o" proji"iranja i ekstro erzije, dok su na 5uzno! " oru ise intro ertirane i re"epti ne. 2ako /jese" predsta lja proslost a Sun"e sadasnjost, za rije!e solarne eklipse proslost "e nastojati za!ra"iti sadasnjost, a za rije!e lunarne sadasnjost "e #iti ta koja nastoji iz#risati proslost. 1u!anisti"ka astrologija ne pokusa a pred idjeti dogadjaje+ ona pokusa a po!o"i pojedin"u da se#e #olje razu!ije i da osjeti, u astroloski! "iklusi!a, rit!i"ko od ijanje

op"eg "ilja s og zi ota i njego o zna"enje. U to! s!islu eklipse ozna"a aju intenzi na suo"a anja sa s i! oni! sto se u ljudskoj prirodi proti i du$o no! raz oju i sto drzi pojedin"a pod stakleni! z ono!, !a kako udo#no i sretno ono #ilo. S o#ziro! da za eklipsi pojedina" nije sklon to!e da po"isti ograni"a aju"e .aktore, taj period !oze u nje!u prouzro"iti teske napetosti. /ogu"e je da se "o jek lakse i konstrukti nije nosi sa !jese"e i! nego sa sun"e i! eklipsa!a. 0o astrolog u ijek !ora znati da eklipse koje ne padaju na azne to"ke natalne te!e, naj jerojatnije ne"e izaz ati jake pore!e"aje u "o jeku. 2orisno je prou"a ati !jese"ne kontakte /ladog !jese"a s natalno! te!o!, ako zna!o da "e se s aki kontakt pono iti nakon <G godina. O i /ladja"i ozna"it "e prilike za no e po"etke u upotre#i onog ele!enta kojeg dodiruju u natalnoj te!i. Sta ise, s aki no i po"etak !ora #iti po ezan sa sli"ni! kontakto! od prije <G godina jer je u jeto an oni! sto sa! tada radili i pokusa ali. /IKLUS SUN/A Ciklusi Sun"a pokazat "e na koji "e na"in anjski u jeti po!o"i ili od!o"i napore oso#e u njeni! godisnji! pokusaji!a ispunja anja solarnog zi otnog "ilja. 2ada Sun"e u tranzitu prelazi s ake godine preko nekog 2uta te!e, to je trenutak da se poja"a upotre#a psi$oloske .unk"ije ezane za taj 2ut i pripadaju"i !u k adrant) ASC i <. k adrant sta ljaju naglasak na "ntuiciju i s e pokusaje produ#lji anja s ijesti o se#i. 2ada Sun"e prelazi na 0adir i =. k adrant, najdu#lji aspekti lastite prirode koji su naglaseni su %sjecaji i s i pokusaji nji$o og izraza anja. 2ada dodje na D9S i dok napreduje kroz C. k adrant, Sun"e sti!ulira oso#nu sposo#nost %sjetilnog iskust a i isto re!eno tjera na raz oj per"ep"ije produ#ljeni! kontakti!a s ljudi!a i o#jekti ni! anjski! s ijeto!. 2ada Sun"e dodiruje sredinu ne#a 3/C4 i tranzitira ?. k adrant, naglaseni su sposo#nost 2isljenja i napori da se na zna"ajniji na"in u" rsti u drust u i postane njego dio. /IKLUSI MJ0S0/A /jese" predsta lja pona ljani, goto o auto!atski na"in na koji u s akodne no! zi otu reagira!o na izazo e i utje"aje okoline. On pokazuje nas oportuniza!, ko!pro!ise koje s!o spre!ni napra iti kako #is!o iz ukli ono naj#olje iz okolnosti, ili kako #is!o odrzali tjelesnu i osje"ajnu sre"u i udo#nost. S akog !jese"a, /jese" se ra"a na s oj natalni polozaj i naglasa a natalne sklonosti. Dakle ako se pokusa a!o oslo#oditi ko!pulzi ni$ na ika, dani kada /jese" prolazi kroz s oj natalni znak pruzaju priliku za to, sa!o ako s!o toga s jesni. Ako s!o odlu"ni nesto poduzeti u ezi toga, !oze!o iskoristiti naglasak sto ga /jese" u tranzitu sta lja na uo#i"ajene s$e!e natalnog /jese"a da #is!o i$ se oslo#odili i idjeli koji je #io razlog iz jesni$ odgo ora i sta o a. /jese" je instrument solarne sud#ine ili #i to #are! tre#ao #iti, a naj"es"e ozna"a a

ele!ente koje #i tre#alo pre azi"i ili trans.or!irati prije nego uz!ogne!o istinski zi jeti u skladu sa solarni! o#e"anji!a. Uo#i"ajene na ike pojedin"a !ogu #iti do!inantne na tri razli"ita ni oa) na ni ou akti nosti, osje"aja ili !isli+ oni astroloski odgo araju 2ardinalni!, -iksni! i ,ro!jenji i! znako i!a. K !"#$ %$# &J'S'( Ako se natalni /jese" nalazi u neko! kardinalno! znaku, "o jek i!a tenden"iju da u ijek jednako reagira na uo#i"ajene izazo e zi ota. *ak i ljudi su ini"ijatori ak"ija. MJ0S0/ U OVNU1 Onaj tko i!a natalni /jese" u O nu reagirat "e iz s og osje"aja nesigurnosti. Reak"ije o e oso#e o#i"no proizlaze iz trenutni$ e!o"ija i raspolozenja. One se stalno !ijenjaju+ tako drugi !ogu jero ati da se na o ak u oso#u ne !oze ra"unati. 0jezina gla na zi otna preokupa"ija) #iti pr i. Ona se pokusa a ponasati tako da je s i pri!ijete. U katastro.a!a zadrza a sa#ranost+ takodjer da #i se osjetila zi o!, trazi pro okantne situa"ije i neprekidna uz#udjenja. MJ0S0/ U RAKU O a "e oso#a ograni"iti polje s oji$ akti nosti na to"no odredjenu s.eru i unutar tako ut rdjeni$ grani"a izraziti "ijelu ljest i"u i #ogatst o s oji$ e!o"ija. Ona sudi st ari i ljude pre!a s o! te!pera!entu i s o#ziro! na njeno oso#no iskust o. I!at "e stoga poneke tesko"e u suo"a anju sa situa"ija!a koje nadilaze grani"e njenog iskust a. Iskust a iz djetinjst a, naro"ito odnos s !ajko!, !ogu #iti iz or reak"ija koje "e se pona ljati "ita zi ot. Sje"anje na e!oti ne po rede u nji!a ostaje zi o, i ono !oze od esti u su!ornost i sa!osazaljenje. /jese" u raku se takodjer !oze pokazati suosje"ajni!. /J0S0/ U VAGI 5aka zelja za drust eni! priznanje! odi u ekstre!nu osjetlji ost na !isljenja drugi$. Oso#a je sigurna da je drust o prosudjuje pre!a isti! kriteriji!a drust eni$ rijednosti , ideala i standarda pre!a koji!a ona sa!a prosudjuje druge. 2ako se osje"a prosudji ana od strane grupe kojoj pripada, ona raz ija jak osje"aj za klasu s e dok ne postane oportunist u s o! iz#oru prijatelja i suradnika. /jese" aga prije s ega zeli da s e #ude ugodno , sar!antno . Ona !rzi prostote i tesko se suo"a a sa gru#i! st arnosti!a zi ota. %#og toga "e se potruditi da #ude okruzena lijepi! st ari!a i ljudi!a i "ak "e proji"irati na nji$ s oje ideale. MJ0S0/ U JAR/U Oso#a s o i! polozaje! /jese"a neprestano "e traziti da se opra da pred drust o!, truditi se da zasluzi odo#ra anje i pokazi ati da je rijedna toga da #ude oljena. U osno i te nesigurnosti postoji osje"aj da nije ni oljena ni zeljena, koji potje"e iz djetinjst a,. 2ao suprotnost ti! osje"aji!a e!oti ne nesigurnosti, o a "e oso#a traziti da postigne konkretni o#lik drust ene !o"i + ona !oze koristiti s oj polozaj ili pri rzenost

oni$ koji je ole za postizanje lastiti$ "ilje a. 0jena joj se sud#ina "ini o"ito!, i ona !oze zrt o ati #ilo sto i #ilo koga za postizanje onoga sto zeli, jer u njeni! o"i!a "ilj opra da a sredst o. *esko "e raditi i !oze na za"udju"uju"i na"in reagirati na krize. Iznad s ega oso#a /jese"5ara" zeli osjetiti da je potre#na i s e "e napra iti sto je u njenoj !o"i kako #i u jerila druge da i! je ono sto ona radi neop$odno. OSO2N0 PLAN0T03 M0RKUR V0N0RA I MARS %a $u!anisti"ke astrologe, %e!lja predsta lja 3si!#olizira4 ljudsko #i"e. -eno!eni retrograda"ije planeta su zapra o opti"ka arka. U #iti planete uop"e ne idu unatrag + !i i$ sa!o tako idi!o za$ aljuju"i polozaju %e!lje u to! trenutku. Iz!edju %e!lje i Sun"a su d ije planete) enera i !erkur. *o su tz 6unutrasnje planete7 koje se odnose na unutarnji zi ot "o jeka, e!oti ni 3Venera4 i !entalni 3/erkur4. Ako gleda!o pre!a an, najudaljeniji! grani"a!a solarnog siste!a, pr a planeta koju idi!o je /ars. %ato je on po ezan s !o"i ini"ijati e tj na"ino! na koji poduzi!a!o st ari i ispolja a!o s oju energiju. INVOLUTIVNO40VOLUTIVNI TOK U s ojoj knjizi 6,rakti"iranje astrologije7 D.Rud$@ar go ori o jedno! toku, pli!i, u "irkuliranju energija unutar solarnog siste!a. U skladu s ti!, s e planete d ostruko "irkuliraju+ pr o ezane uz s oju progresi nu eksterioriza"iju solarne energije, od Sun"a pre!a Saturnu, a zati! uz progresi ni e oluti ni po ratak, od Saturna ka Sun"u, koji zna"i porast s ijesti. 9nergija si!#olizirana Sun"e! je osno ni solarni poten"ijal, neizdi.eren"irani, koji se prostire u s e!ir i progresi no #i a iz!ijenjen s ako! planeto! koju dodirne. /erkur je pr i di.eren"ijator sun"e e zi otne energije, Venera drugi. O e d ije unutarnje planete dakle odredjuju prirodu, sustinu s ake konkretne !ani.esta"ije, elektro'!agnetsko polje. /erkur o!ogu"a a elektri"itet, Venera !agnetiza!. /erkuro elektri"itet je onaj o#lik elektri"iteta koji, pre!a aktualni! nau"ni! t rdnja!a, "ini dina!i"nu srz organskog zi ota, onaj poten"ijal koji u s i! zi i! #i"i!a "ini !ogu"o! !edjustani"nu iz!jenu. Cirkuliraju"i u zi "ani susta , o a energija o!ogu"uje !isi"nu akti nost te prenosi osjetilne nadrazaje u !ozak, priskr#ljuju"i tako .iziolosku osno u za pro"es raz!isljanja. /erkur ist ore!eno si!#olizira taj os"iliraju"i tok, pro!jenji i, #ipolarni, kao i pose#an karakter elektr.poten"ijala sto ga "ini upotre#lji i! za organiza!, po"e si od gole!og rezer oara i!personalne solarne energije. U natalnoj te!i /erkur ne predsta lja isklju"i o sa! zi "ani susta , nego du#lje, k alitetu organskog elektr.poten"ijala koji ga ani!ira. Ciklusi /erkura pokazuju pro!jene polariteta u distri#u"iji o og elektr.poten"ijala+ njego polozaj u odnosu na Sun"e priliko! rodjenja odredit "e rstu polariza"ije isto re!eno u zi "ano! susta u pojedin"a kao i u eteri"no! tijelu koje je energetski d ojnik .izi"kog organiz!a. Venera, drugi di.eren"ijator sun"e e zi otne energije, pri la"i zati! taj elektr.poten"ijal i daje !u ar$etipsku .or!u st araju"i tako elektro'!agnetsko polje. 2ao sto !agnet na odi ko!ad zeljeza da prati jedan predodredjeni !ada ne idlji i plan, tako

!agnetiza! Venere !oze #iti de.iniran kao !o" da anja .or!e. In oluti na Venera je dakle si!#ol s akog sje!ena'.or!e B onoga sto daje s akoj su#stan"i jedinst eni karakter s oje !agnetne snage ko$ezije. Venera se odnosi na ono sto "esto zo e!o 6Vise ja7 ili ,ra o 5a, latentni du$o ni ar$etip pre!a ko!e oso#nost koja raste !oze teziti, ako zi i u skladu sa s oji! i!pulso! odnosno s oji! razlogo! i "ilje! postojanja. Ona nije sa!a du$o na srz, nego mogucnost, urodjena s akoj su#stan"i da postane ono sto ona u sustini jest. Idu"i korak u in oluti no! toku je /ars koji si!#olizira !o" ini"ijati e. ,rije nego se osno ni solarni "ilj jedne ljudske sud#ine !oze oslo#oditi u e.ikasnoj ak"iji pute! /arsa, on !ora #iti polariziran na elektri"nu i zi "anu .unk"iju s og organiz!a 3/erkur4 a zati! do#iti pose#nu .or!u u !agnetsko! polju Venere. /ars dakle predsta lja i!puls djelo anja pre!a s o! pose#no! karakteru i sa s oji! pose#ni! potre#a!a. *o je ono sto razlikuje /arso u i Sun"e u energiju. Sun"e u natalnoj te!i pokazuje gdje se nalazi iz or oso#nog du$o nog poten"ijala. ,ute! elektro'!agnetskog polja /erkur'Venera taj solarni poten"ijal popri!a indi idualni karakter i k alitetu, i postaje organska !o" na raspolaganju pojedin"u u skladu s njego i! "ilje!. Dakle /ars postaje sredst o oslo#odjenja o e !o"i kroz ini"ijati u i anjsku ak"iju u skladu s pose#no! .unk"ijo! i karaktero! pojedin"a. *o zna"i da je ak"ija /arsa u jeto ana k aliteto! i k antiteto! elektri"nog poten"ijala /erkura 3potre#nog za !arso sku !isi"nu akti nost4 i pose#ni! karaktero!, potre#a!a te rijednosti!a koji oso#i daju njenu jedinst enost tj ar$etipnu .or!u predsta ljenu Venero!. /IKLUS V0N0RA 5 MARS Astrono!ski, Venera i /ars "ine ko!ple!entarni par, jedan sa s ake strane ze!lje. 2ako su te planete naj#lize %e!jli, one si!#oli"ki predsta ljaju najinti!nije .aktore ljudske oso#nosti ) najneposrednije i najspontanije izrazaje ljudske prirode. Iz!edju o e d ije planete postoji du#oka interak"ija koja konstantno daje !jeru najdu#lji$ i najoso#niji$ direktni$ odgo ora neke oso#e na s e sto susre"e u zi otu, o ko!e god i "e!u god da se radilo. Oso#a nalazi s oju !oti a"iju preko o i$ planeta i odatle ut rdjuje lastitu nor!u. Osje"aj za ja i osje"aj da si druk"iji od s i$ ostali$ koji idu s instinkti no! spoznajo! onoga sto rijedi i sto je do#ro i zado olja aju"e za taj 5a, ezani su uz .unk"iju Venere. /ars predsta lja zelju i sposo#nost spontanog izraza anja tog osje"aja. 2ada Venera odlu"i da netko ili nesto !oze #iti rijedno, /ars kre"e u os ajanje toga+ takodjer ako Venera nesto ili nekoga nalazi opasni! ili !rski!, /ars "e na to nasrnuti ili od toga po#je"i. /ars i Venera se dakle odnose na s e sto na odi pojedin"a da reagira spontano i prriodno, a sto ne!a eze s anjski! drust eni! u jeti!a 3koji ulaze u si!#oliku 5upitera i Saturna, drust eni$ planeta4. Oni odgo araju oso#ni! za$tje i!a ) Venera odredjuju"i pose#ne potre#e i karakter, /ars upra ljaju"i i!pulso! za djelo anje pre!a njego o! pose#no! karakteru i za$tje i!a. 2ako rezultati tog !arso skog izraza anja donose pojedin"u iskust o uzitka ili #oli, zado oljst a ili razo"aranja, nade i o$ra#renja ili o"aja i stra$a, Venera "e za$ aljuju"i ti! iskust i!a izraditi ljest i"u oso#ni$

rijednosti. Osje"aj za do#ro i zlo se st araju na osno u iskust a Venere i /arsa + na osno u nji$ se i reagira. Osi! sto ut rdjuje indi idualni karakter i potre#e oso#e, Venera takodjer odlu"uje da li neko iskust o zaista odgo ara organski! i psi$oloski! potre#a!a te oso#e. 2ako se oso#a postepeno osa!ostaljuje i ut rdjuje s oju oso#nu st arnost B s oj osje"aj *o sa! ja ' osno ni !odeli Venere "e napredo ati od #ioloskog do e!oti nog ni oa, te kona"no i do du$o nog, u skladu s du$o ni! ar$etipo! pre!a koje!u tezi. St ari i ljudi #iti "e pro"ijenjeni kao do#ri ili losi, !rski ili pozeljni, ne sa!o na osno u lastiti$ potre#a i karaktera, nego takodjer i na osno u drust ene nor!e. 9!o"ije ' sa!a rije" potje"e od gr"kog ex B !otion, iz an'kretanje B ter!in je koji pripada ise /arsu nego Veneri. U #iti, e!o"ije su ,RO592CI59 osje"aja + one prate osje"aje kao sto /ars prati eneru. Jju#a koju si!#olizira Venera u *A !ora #iti sagledana u !nogo sire! kontekstu nego sa!o oso#ni osje"aj. Ona je izrazaj uni erzalnog zakona pri la"enja i od#ijanja, i kao tak a ne!a puno zajedni"kog s osje"aji!a. 0atalna Venera pokazuje 2VAJI*9*U ne"ije sposo#nosti za lju#a , rijednosti koju oso#a daje lju#a i, a ne na"in na koji je izraza a 3sto lju#a za nju zna"i4. 0a"in na koji "e!o se suo"iti s lju#a lju, ako se o a poja i, o isit "e o rijednosti!a koje pripisuje!o osje"aji!a i na osno u koji$ daje!o etiketu pozeljnog ili nepozeljnog nekoj oso#i, ideji ili situa"iji + ona dakle !oze #iti u jeto ana i negati ni! unutarnji! .aktori!a. 0a ni ou si!#olizirano! /arso! i Venero! !i iskusa a!o osje"aje i izri"e!o s oje e!oti ne sudo e. O i osno ni ele!enti ljudske prirode "esto su de.or!irani ili i! se suprotsta lja s jesni ego. S jesni ego ne otkri a jasno osno ni karakter oso#e + on sa!o pokazuje progresi no razradjenu strukturu s ijesti koja je rezultat onoga sto je o aj osno ni karakter iskusio u s oji! kontakti!a s anjski! s ijeto!, naro"ito s ponasanje!, osje"aji!a i !isli!a drugi$. S jesni ego je !ani.esta"ija Saturna i /jese"a, i pokazuje kojoj ut rdjenoj .or!i s!o prilagodili s oj enerijanski zi otni karakter. Odnos Saturna i /jese"a pre!a paru Venera'/ars u natalnoj te!i pokazat "e do koje !jere anjski izraz 3/ars4 unutarnjeg du$o nog #i"a 3Venera4 !oze #iti de.or!iran ili za!agljen roditeljski! ili o#iteljski! pritis"i!a, ili pak drust eni! !odeli!a ponasanja i raz!isljanji!a sredine. NATALNA FA6A V0N0RA4MARS Ciklus /ars'Venera po"inje s nji$o o! pr o! konjuk"ijo! u natalnoj te!i. Cak i ako u natalu ne!a aspekta iz!edju Venere i /arsa, ipak !edju nji!a postoji odnos, #ilo da je on RAS*UCI 3sekstil, k adrat,rastu"i trigon ili opozi"ija4 ili ,ADA5UCI 3oozi"ija, padaju"i trigon i sekstil, konjuk"ija4. O a "e .aza u ijek jerno opisati na"in na koji Venera i /ars .unk"ioniraju unutar oso#e. Iz or, kar!i"ki ili an"estralni, osje"aja i e!oti ni$ sklonosti izrazeni$ u natalu, nalazit "e se u konjuk"iji Venera'/ars koja se desila prije rodjenja.

*oko! rastu"e .aze, Venera je u sluz#i /arsa, sto zna"i poja"anu zelju za sa!oizraza anje! i sti"anje! iskust a na osno u instinkti ni$ rijednosti. U o o! slu"aju "e se rijednosti iskust a otkriti ,OSJI59 djelo anja. Stoga je rastu"i k adrat Venere i /arsa ezan uz "injeni"u da rezultat nekog iskust a, sto se ti"e inti!ne s.ere o i$ planeta, nije ono sto se o"eki alo da "e se posti"i. O#ratno, aspekti toko! padaju"e .aze i!aju s oj iz or u opozi"iji Venere i /arsa, koja je u naj#olje! slu"aju si!#ol e!oti ne o#jekti nosti, a u najgore! !oze razotkriti jednu #ezizlaznu e!oti nu situa"iju, neodlu"nost ili suko# iz!edju zelje i olje da se reagira. *akodjer !oze zna"iti nesposo#nost da se pokrene do oljno energije za postizanje onoga sto se zeli. ,adaju"i k adrat !oze ozna"a ati griznju sa jesti izaz anu suko#o! iz!edju zelja i ut rdjeni$ rijednosti. Co jek je tada prisiljen pono o raz!otriti rijednosti koji "ine osno u njego og ponasanja, kao i s oje s jesne !oti e sto se ti"e e!oti nog. !')!*+! "$ ,'$'! Retrogradna Venera zna"i da "e rijednosti i prosud#eni osje"aji #iti druga"iji od onoga sto drust o s!atra 6nor!alni!7. *a razli"itost !oze oso#u u"initi ise'!anje o#jekti no! pre!a rijednosti!a i sudo i!a sredine u kojoj zi i. U s o! e!o"ionalno! zi otu ona !oze reagirati suprotno pri$ a"eni! eti"ki! na"ini!a reagiranja. Retrogradna Venera za$tije a od oso#e da se oslo#odi prirodni$ i!pulsa koje kao e"ina posjeduje, kao i da se oslo#odi uo#i"ajeni$ pritisaka koje drust o na!e"e glede izraza anja isti$ pute! kulturolosko'religijski$ i eti"ki$ standarda. 0a taj na"in oso#a !oze postati intro ert ili "ak !istik+ takodjer !oze i!ati seksualni$ pro#le!a. Astrolog o ak oj oso#i !ora po!o"i da s$ ati kako kako njena e!oti na i seksualna .rustra"ija !oze i!ati poziti nu du$o nu rijednost s o#ziro! na osno ni "ilj njenog zi ota. Retrogradna Venera je si!#ol raz oja koji ide suprotno od tz prirodnog+ pra o 5a tak og pojedin"a oslo#odjeno je uo#i"ajeni$ ko!pulzi ni$ za$tje a 3prezi lja anje rste4 stoga on i!a ise sansi od oni$ 6nor!alni$7 da zi i u skladu sa s ojo! lastito! istino!. !')!*+! "$# & !S 2ao s e anjske planete /ars je retrogradan u trenutku kada je u opozi"iji sa Sun"e!+ tada je naj#lizi %e!lji i pod puno! je s jetlos"u Sun"a 3kao /jese" kada je pun4. Iz tog razloga je .aza opozi"ije "iklusa Sun"e'/ars si!#ol O(592*IV0OS*I U D59JOVA05U. Retrogradni /ars nije sla#. 0aproti , kako planeta "ini zaokret i pri#liza a se skroz %e!lji, njena "r ena s jetlost i prisutnost se s e ise na!e"u ljudskoj s ijesti. 2ad je /ars retrogradan, $u!anisti"ki astrolog #i tre#ao pokusati sto jasnije idjeti s!isao oso#ne .unk"ije /arsa u natalu, i naj#olji na"in da se ona upotrije#i. %a rije!e retrograda"ije, !arso ska energija, ina"e ekstro ertirana, okre"e se put unutra i suptilno orijentira u neko! drugo! pra "u. Ona !oze #iti i na neki na"in zadrzana ili potisnuta. 2ako je /ars i!puls djelo anja B anjska !ani.esta"ija rijednosti Venere B retrogradni /ars "e stoga #iti indikator neke de ija"ije ili in$i#i"ije u izraza anju Venerini$ rijednosti. 0itko ne !oze znati $o"e li retrogradni /ars #iti regenerator ili "e #iti autodestrukti an u neko! slu"aju + u ijek je !ogu"e i jedno i drugo. 0o op"enito, oso#a rodjena s o ak i! /arso! !ora #iti upozorena da us!jeri s oju e!o"ionalnu energiju pre!a unutra i pripre!i se da je kontrolira.

2ada se prou"a aju zi oti ljudi rodjeni$ s retrogradni! /arso!, ustano lja a se da je nji$o a gla na preokupa"ija #ila da zi e pre!a neko! !oralno!, du$o no! ili religiozno! idealu sa rsenst a. ,o rsno gledaju"i, nalazi!o tu "ita asorti!an s eta"a i ljudi od kazalista, zrta a i !uzi"ara, proroka i prin"e a. 0alazi!o ljude koji su se zrt o ali za ono u sto su jero ali, poput /artin Jut$er 2inga, kao i one koji su postigli sla u poput Jorda (@rona i /ozarta. ,roro"i poput 0ostrada!usa i pioniri poput Annie (essant 3kontrola radjanja4 ili Sig!unda -reuda, i!ali su retrogradni /ars u natalu + takodjer i (eet$o en i Alan Jeo, teozo. i ota" !oderne astrologije u 9ngleskoj. -aktor koji po ezuje o u grupu ljudi je nji$o a otpornost ili nji$o a zajedni"ka suzdrzanost u nor!alno! izraza anju instinkata B seksualni$ ili neki$ drugi$ B #ilo z#og na!etnuti$ razloga kao *oulouse'Jautre", #ilo slo#odno! oljo! kao *$o!as /ann. Iako o a grupa uklju"uje takodjer i neke ssla ne u#oji"e i re olu"ionare 3,an"$o Villa, Jeon *rotsk@4 rijetko tu nalazi!o ljude uklju"ene u neku natje"ateljsku djelatnost , kao npr politiku, sport itd. Ako je retrogradan /ars u natalu na !jestu prije opozi"ije, tada se pro#le! /arsa !oze ras ijetliti u trenutku kada sekundarno! progresijo! dolazi u opozi"iju ) u to! trenutku je !ogu"e da "o jek postane SV59S*A0 pro#le!a i njego og !ogu"eg rjesenja. 0o, ako je opozi"ija e" prosla prije rodjenja pro#le! /arsa "e #iti pods jesni kar!i"ki .aktor ili "e se odnositi na nasljedna ili drust ena ograni"enja u sud#ini pojedin"a. (#K%-S )! $.#) & !S/,'$'! O aj "iklus poput s i$ ostali$ i!a s oje osno no zna"enje u astrono!ski! "injeni"a!a. 0ajuo"lji ija to"ka kod njega je naglasak na #roju I. Iako se konjuk"ije /arsa i Venere desa aju otprilike s ake d ije godine, !oze!o odrediti "iklus od I konjuk"ija gdje se s aka Ita dogadja kada je Venera retrogradna. 0o, Venera je retrogradna i u drugi! !o!enti!a, ali ne za rije!e s oje konjuk"ije s /arso!. *aj naglasak na #roju I je interesantan ako pro!otri!o osno ni si!#ol Venere) z ijezdu sa I krako a ili ,entagra!, koji takodjer si!#olizira "o jeka'st arao"a. 2onjuk"ija retrogradne Venere i /arsa je dakle usko po ezana s kreati ni! poten"ijalo! usadjeni! u s ako! "o jeku. 2onjuk"ije /arsa na retrogradnu Veneru dogadjaju se otprilike s aki$ FF !jese"i, no one se pona ljaju i s ake C= godine u isto! %naku na stupnju od FM=H. 0u!eroloski, #roje i C= 3godine4 i FF 3!jese"i4 daju I. Dakle kako god pogleda!o, konjuk"ije /ars'retro.Venera slijede jedan rita! ute!eljen na #roju I i on sugerira da je taj odnos ezan uz .unk"iju Venere. *renutak konjuk"ije /arsa'retrogradne Venere prilika je da se pro!ijene lastite rijednosti si!#olizirane Venero!, i da se dade du#lje du$o no zna"enje lastiti! ak"ija!a. *re#ali #i pokusati i"i slo#odnije i osje"ajnije, u skladu s lastiti! karaktero! i potre#a!a, pre!a ono!e sto se "ini rijedni! i pozeljni!. O e periode !oze!o upotrije#iti i za to da postane!o o#jekti niji glede s oje inti!ne prirode+ npr da prepozna!o u kojoj !jeri je nase ponasanje u jeto ano anjski! strani! ele!enti!a. /IKLUS SUN/04V0N0RA :ledano sa %e!lje, Venera nikad nije udaljenija ise od ?M zodija"ke longitude od Sun"a+

stoga ona ne radi uo#i"ajeni krug od CAHM oko Sun"a tj ne ide od konjuk"ije do opozi"ije pa natrag. U!jesto toga, ona ide od konjuk"ije do poluk adrata 3zapra o ?>M prije Sun"a4 zati! se retrogradno ra"a do konjuk"ije i poluk adrata 3?>M4 gdje pono o !ijenja pra a" i napreduje pre!a konjuk"iji. O a konjuk"ija se kada je enera direktna zo e 6superiorna7) Venera je tada na s ojoj naj e"oj udaljenosti od %e!lje i #lista puni! sjaje!. %a rije!e te konjuk"ije idi!o Veneru iz!edju Sun"a i %e!lje 3kao /jese" u !ladjaku4. U <H godina Venera "e napra iti <H konjuk"ija sa Sun"e!) I direktni$ 3superiorni$4 i I retrogradni$ 3in.eriorni$4+ to odgo ara #roju I puni$ "iklusa Sun"a i Venere. O i se "iklusi odnose na raz oj oso#ni$ rijednosti ute!eljeni$ na e!oti ni! prosud#a!a Venere. 0o za razliku od "iklusa Venere i /arsa, o i po ezuju e!oti ne rijednosti Venere sa du$o ni! poten"ijalo! Sun"a 3 a ne s ak"ijo! /arsa4. 9 olu"ija oso#ni$ pri la"nosti i od#ojnosti je u o o! "iklusu po ezana s iskust o! Se#st a, neza isno od drust eni$ sta o a 35upiter i Saturn4 ili potre#e da se oni eksterioriziraju 3/ars4. 2ada je tranzitna enera retrogradna, pojedina" tada se#i pruza sansu da postane o#jekti niji pre!a rijednosti!a na koji!a gradi s oj identitet. 0jego a s ijest se !oze od!aknuti od urodjeni$ i ste"eni$ i!pulsa koji !u ina"e us!jera aju zi ot i sagledati i$ o#jekti no. In.eriorne konjuk"ije !ogu otkriti 0OVI skup rijednosti i no e standarde ponasanja, i oni !ogu postati osno a za no e osje"ajne rijednosti. *o su poten"ijalni trenu"i U ida i ,ros jetljenja+ trenu"i otkri anja s oga pra og 5a. 0o oni se !ogu dogoditi na ni ou nes jesnog, #ez da oso#a uop"e zna da je napra ila nesto sto "e joj pro!ijeniti zi ot. *o je !ogu"nost a ne pra ilo. S jesna paznja o dje ne podrazu!ije a napor olje da se pro!ijene lastite rijednosti nego radije napor da se "o jek skon"entrira na st arnost onak u kak a ona zaista jest. ,olozaj 2u"e u koju pada konjuk"ija pokazat "e u koje! podru"ju zi ota "e!o #iti suo"eni #ilo s pro#le!i!a Venere, #ilo s potre#o! da sagleda!o s oje rijednosti, ili s do rsenje! ne"ega sto je ezano uz Veneru. /IKLUS SUN/04MARS /ars je pr a anjska planeta %e!lje. 0jego "iklus po"inje s konjuk"ijo! Sun"a i doseze s oju kul!ina"iju u opozi"iji. Opozi"ija /arsa i Sun"a pada usred retrograda"ije /arsa + to je naj azniji trenutak "iklusa. /o" oslo#odjenja u konjuk"iji sada se !oze o#jekti no s$ atiti s o#ziro! na solarni "ilj. *o je azno ako zna!o da se oslo#odjenje e!oti ne energije psi$e ili li#ida naj"es"e dogadja sas i! slijepo i kaoti"no. /arso ska energija je goto o u ijek z#rkana, egoisti"na i "esto iz or pro#le!a. %#og toga je on tradi"ionalno naz an !ale.iko! . 0o pro#le! nije u /arsu nego u nasoj upotre#i njego e energije. 2on.uzna i ego"entri"na akti nost koja zapo"inje konjuk"ijo! Sun"a i /arsa "esto je u jeto ana .rustra"ija!a iz proslosti i neuspjeli! prilagod#a!a ega u prosli! "iklusi!a /arsa. Rastu"i k adrat je naro"ito tezak. 0akon njega /ars nasta lja napredo ati, ali pritisak onoga sto nije u redu si!#oli"ki ga uspora a s e dok ga naizgled sas i! ne zausta i. Onda kada se nalazi naj#lize %e!lji 3 u opozi"iji sa Sun"e!4 pro#le! kojeg je /ars st orio !ora se na o aj ili onaj na"in razrijesiti. *oko! preostale polo i"e "iklusa ono sto se pri to!e nau"ilo dopire do s ijesti i sta lja se u praksu. Ako se pro#le! nije rijesio nego st orio jos destrukti niji stra$ i strast eniji suko# tada "e ostatak "iklusa

po e"ati ego"entri"nost, nasilje i tragi"nost teskog tereta prosli$ propusta ega. ,roslost se, nara no, ne !oze iz#risati, ali ako se u trenutku opozi"ije sagleda s no i! razu!ije anje! i odlu"nos"u da se podiz!e ono sto se !ora poduzeti, !ogu"e je posti"i sas i! no i, pro!ijenjeni sta pre!a zi otu. *o u st ari zna"i dati no o zna"enje zi otni! iskust i!a. 2ada "o jek s$ ati da je s e ono sto se desa alo #io sa!o korak odnosno .aza u glo#alnije! pro"esu Ost arenja zi otnog "ilja, tada je u stanju pro!ijeniti zna"enje s og zi ota. *o uop"e nije lako posti"i + nesto se u na!a proti i toj pro!jeni s!isla iskust a. 9go kao da se ne zeli odre"i s oji$ uspo!ena i tada je lako postati zrt a sa!osazaljenja. Ipak, u trenu"i!a opozi"ije Sun"a i /arsa, zi ot kao da na! pruza ruku i olaksa a sa!oanalizu i sa!o'trans.or!a"iju. 2ada se energije spontano upotre#lja aju za zado oljenje nekog oso#nog "ilja, kad je /ars direktan, tada ne!a!o !nogo re!ena za poduzi!anje trans.or!a"ije tj pro"is"enje s oji$ zelja. 0aproti , kad je /ars retrogradan, oklije a!o glede na"ina na koji da i$ ost ari!o + osje"a!o se z#unjeni i u unutarnje! suko#u B nesto nas od la"i od uo#i"ajene !arso ske ak"ije i to je idealan trenutak za pro!jenu na"ina upotre#e te energije. /ars je oso#na planeta i djeluje u .unk"iji ega. Opozi"ija Sun"a i /arsa na! pruza priliku da prepozna!o kako je uzrok s i$ pro#le!a u to!e sto s!o nastojali zi otu na!etnuti s oju olju. O i "iklusi ne"e #iti jednakiza s i$ + no u zi otu s akog pojedin"a postojat "e trenutak kada "e retrogradni /ars razotkriti rezultate pretjerane ili pogresne upotre#e !arso ske energije i poz ati oso#u da pro"isti s oje !oti e i reorijentira s oje akti nosti. 2u"e u koje opozi"ija pada ukazi at "e na podru"je zi ota unutar kojeg pojedina" naj jerojatnije tre#a pro!ijeniti s oj na"in djelo anja z#og pro#le!a sto ga je o aj u proslosti izaz ao. S e planete u o oj 2u"i "e #iti uklju"ene u pro#le! ili izazo /arsa. ,otre#no je takodjer pogledati ku"u u kojoj se desila konjuk"ija Sun"a i /arsa jer ona je #ila ,o"etak "iklusa, sje!e onoga sto je nastalo kasnije. /IKLUS M0RKURA /erkur je planeta naj#lize Sun"u + gledano sa %e!lje, on kao da se nalazi u isto! odnosu sa Sun"e! kao /jese" u odnosu sa %e!ljo!. /erkur se kre"e natrag pa naprijed pre!a Sun"u i pre!a %e!lji C puta godisnje. /erkur i /jese" su tako distri#uteri solarne zi otne energije. ,re!a tradi"iji, oni si!#oliziraju du$, !entalno + /erkur ise ezan uz zi "ani susta , intelekt i er#alno izraza anje a /jese" uz pa!"enje. 2ao Venera, druga unutarnja planeta, /erkur je u ijek #lizu Sun"a + nikad nije od njega udaljeniji ise od =>M zodija"ke longitude. Dakle ne !oze ga se idjeti na zenitu. 5utro! se dize prije Sun"a i nestaje sa zoro!, a na e"er sjaji na isto"no! $orizontu i prati Sun"e ispod linije naseg zapazanja. /erkur je dakle poput enere 5utarnja i Ve"ernja z ijezda. Rud$@ar je jutarnji /erkur naz ao /erkur',ro!etej, a e"ernji /erkur'9pi!etej, pre!a d a gr"ka #rata *itana. /erkur',ro!etej predsta lja progresi ni !entalitet okrenut naprijed, dok /erkur'9pi!etej si!#olizira konzer ati ni !entalitet koji te!elji s oje sudo e na iskust i!a iz proslosti. ,r i je ezan uz !entalitet koji zrt uje s e sto se

odnosi na sadasnjost za nesto sto o"ekuje u dalekoj #udu"nosti, dok posljednji si!#olizira pristup zi otu #aziran na tradi"ionalni! ispra ni! sta o i!a. ,ro!etejski tip !oze do te !jere zi jeti za #udu"nost da nije s jestan ni"ega sto se desa a u sadasnje! trenutku, z#og "ega riskira da izgu#i spontanost u odnosu na zi otna iskust a. 9pi!etej sa s oji! daro! za perspekti u !oze i!ati potesko"e z#og tenden"ije da najprije reagira a tek onda raz!islja. *akodjer se pre ise zausta lja na iskust i!a iz proslosti !isle"i o ono!e sto je tada tre#ao uraditi naustr# onoga sto #i !orao uraditi sada. !')!*+! "$# &'!K-! Retrogradni /erkur djeluje si!#oli"no u jednoj do!eni koja se suprotsta lja instinkti noj prirodi i nor!alno! toku zi otne energije. %a oso#u rodjenu s o ak i! /9, naj e"i du$o ni rast !oze proizi"i iz kontrasta iz!edju ra"ionalni$ !entalni$ rijednosti i instinkti ni$ osje"ajni$ prosud#i. 2ao u slu"aju sa retro. /A i V9, tako i kod retrogradnog /9 postoji tenden"ija ka intro ertiranosti+ unutarnji !entalni raz oj "e #iti azniji od anjskog uspje$a. %apra o, u zi oti!a e"ine ljudi postoji nekoliko pro!jena polariteta u podru"ju !entalnog. *e pro!jene se !ogu izra"unati sekundarni! progresija!a i direk"ija!a /9. One su azne i koin"idiraju sa zauzi!anje! s jesni$ sta o a, kao i s pro!jena!a elektri"nog i zi "anog poten"ijala u organiz!u. U $u!anisti"koj astrologiji, s a retrogradna kretanja ozna"a aju po ratak iz oru tj .aktori!a ukorijenjeni! u rasnoj ili du$o noj proslosti, koji dopiru do s ijesti pod pritisko! kar!i"ki$ snaga. Ciklus tranzita /erkura po"inje u trenutku in.eriorne konjuk"ije sa Sun"e!, usred perioda retrograda"ije. 2ada /erkur doti"e s oju in.eriornu konjuk"iju i nalazi se naj#lize %e!lji, on je iz!edju Sun"a i %e!lje. *o je kao da si!#oli"ki naro"ito snazno us!jera a na nas tu solarnu energiju. 2onjuk"ija ozna"a a preokret polariteta u elektro!agnetno! polju s i$ zi i$ organiza!a i potre#u za prilagod#o! u s i! !erkurski! pitanji!a i .unk"ija!a. Iz tog razloga in.eriorna konjuk"ija i "ita period retrograda"ije /9 odnose se na azne pro!jene u poslo no! s ijetu i zi oti!a pojedina"a. 2lju" za ono sto se dogadja dat je stupnje! i znako! in.eriorne konjuk"ije. Upotre#a si!#ola stuja naj ise "e toga ras ijetliti astrologu psi$oloske i du$o ne orijenta"ije. %a rije!e retro/9 postojat "e op"a tenden"ija ka !entalnoj intro ertiranosti. *o zna"i da "e s atko #iti zauzet s oji! poslo i!a i i!ati !anje energije za #ilo sto o#jekti no i za !edjuljudske odnose. *ada je dakle !udrije ne .orsirati nikak e odluke i ne upustati se u no e plano e, s o#ziro! da se nitko ne zani!a za projekte drugi$. %a retrogradnog /9 naj#olje je pro!atrati i "ekati, pokusati razu!jeti sto se desa a u lastiti! !isli!a i zi oti!a ljudi oko nas, reorganizirati i pro"istiti !entalno tijelo i osta iti za kasnije s e e entualne pro!jene. 2u"a kojo! tranzitira retrogradni /9 ozna"it "e polje koje! !ora!o pokloniti pose#nu paznju. Ona "e us!jeriti retrogradni /9 da po#oljsa k alitetu !isljenja i potrazi no e kriterije i ideale u zi otu. 0aj azniji periodi retrograda"ije su nara no oni u koji!a retrogradna planeta pada na neki 2ut natalne te!e, pose#no na ASC. *ak i se tranziti odnose na potre#u regenera"ije

ili preispiti anja lastitog sta a. O i periodi ne #i se tre#ali upotre#lja ati za zapo"injanje ni"ega no og + ipak, oni "e pruziti priliku, !akar pod pritisko! i uz rizik da se st ari pogorsaju, da se do ede u red s e ono sto se u zi otu napra ilo pogresno ili neadek atno. /IKLUS JUPIT0RA U tradi"ionalnoj astrologiji 5upiter se s!atra za elikog #ene.ika , planeto! za s aku priliku) oso#no #ogatst o, drust enu aznost, poslo ni prestiz, isoku politi"ku .unk"iju. 2ada se astroloska si!#olika do ede u ezu sa psi$ologijo!, 5upiter popri!a daleko sire zna"enje+ s i o#li"i napu$anog sa!olju#lja, sa!odostatnosti i pretjerano sa!ou jereni$ t rdnji takodjer dolaze od 5upitera. 5upiter je naj e"a idlji a planeta na ne#u+ takodjer je sireg o#uj!a od s i$ ostali$ planeta zajedno. Iz toga proizlazi da je jupiterski i!puls u pojedin"u i u drust u izraz .ilozo.ije Sto ise, to #olje . 2ako #ezgrani"no sirenje nije u ijek do#ro, lek"ija za 5upiter u s i! do!eni!a st arnosti odnosi se na shvacanje vaznosti ogranicenja. U s ako! podru"ju B .izi"ko!, psi$olosko! i drust eno! B do jupiterskog sirenja !oze do"i sa!o unutar de.inirani$ grani"a, si!#oli"ki odredjeni$ Saturno!+ 5upiter i Saturn t ore dakle ko!ple!entarni par. Ako 5upiter u neko! natalu do!inira nad Saturno!, postoje elike sanse da tak a oso#a i!a o"i e"e od zelu"a . Apsorp"ija je e"a od !ogu"nosti asi!ila"ije i na ono! ni ou na koje! se ona desa a, do"i "e do Epro#a ni$E s!etnji. %eli li 5upiter pridonijeti ost arenju solarnog "ilja oso#e, njego a sklonost sirenju !ora #iti us!jerena. 5upiter i Saturn su drust ene planete + one si!#oliziraju nasljedne .aktore i .aktore okoline koji o!ogu"uju pojedin"u rast ali takodjer posta ljaju grani"e to! rastu. 5upiterska potre#a za rasto! !oze o!ogu"iti pojedin"u da realizira poten"ijal sadrzan u okolnosti!a njego a rodjenja ) o#itelji i drust u u koji!a je rodjen. Iz toga slijedi da se astroloski !oze razu!jeti drust ena neprilagodlji ost prou"e li se polozaji i natalni aspekti 5upitera i Saturna, kao i .aza odnosa nji$o og "iklusa tranzita u trenutku poja lji anja tesko"e kao i u trenutku njenog rjesenja. 0-$K(#J J-1#)'! - J-$+*,SK*J 1S#2*%*+#J# 5ung po ezuje .unk"iju 5upitera sa persono! , tj ko!pro!iso! iz!edju oso#e i drust a, iz!edju za$tje a drust ene okoline i unutarnji$ potre#a pojedin"a. *o je !aska st orena drust eno! ulogo! koju igra!o, a s kojo! se s jesno 5a "esto poisto je"uje. ,reko persone, oso#a se "ini kao nesto sto ona po prirodi nije. ,od utje"aje! te drust ene !aske pojedina" "e se u ja no! zi otu ponasati na na"in dija!etralno suprotan na"inu na koji se ponasa u pri atno! zi otu. On se !oze "initi drust eno sa rseno prilagodjen, dok u st arnosti !oze #iti neprilagodjen s ojoj pra oj oso#nosti. /ar" 9d!und 5ones s!atra 5upitera i Saturna planeta!a 6duse7. U jungo sko! kontekstu to i$ po ezuje s .unk"ija!a ani!eKani!usa koji otkri aju unutarnji nes jesni sta , nadopunu s jesnog sta a persone. 2ada je s jesna !aska na neki na"in ugrozena, ne uspije a se posti"i o"eki ani rezultat drust enog priznanja 3drust ena .unk"ija 5upitera4 i tada se 5upiter okre"e pre!a unutra. ,ojedina" "e preus!jeriti s oju paznju s ja ni$

uspje$a na unutarnji rast i trazit "e B "esto $ipere!oti no i ira"ionalno B tz du$o ne rijednosti. Dati "e naj aznije !jesto lastito! !entalno! raz oju i gledati da ga raz ije, radije nego da raz ija kontakte s anjski! s ijeto!. *u "e do"i do iz jesne intro ertiranosti i taka "e pojedina" po"eti proji"irati s oje zenske karakteristike an se#e 3zena "e proji"irati !uske karakteristike4. *a in erzija jupiterske .unk"ije !oze se pro!atrati paralelno s retrogradni! kretanje! planete Da #i 5upiter djelo ao poziti no, oso#a !ora u pr o! redu i!ati zdra osje"aj za postizanje lastitog zi otnog "ilja. 0a osno u tog osje"aja "e oso#a zeljeti s drugi!a sudjelo ati u ne"e!u sto je e"e od nji$ sa!i$ i "ega je oso#a dio. 0aposljetku, jupiterski i!puls za sirenje! i rasto! tre#ao #i oditi punoj !ani.esta"iji oso#nog solarnog "ilja. De ija"ije o og idealnog jupiterskog raz oja su op"enito izaz ane ulogo! Saturna u zi otu pojedin"a. Saturn ut rdjuje predu jete na koje 5upiter reagira, sredinu kojoj on !ora dati s oj doprinos. S'" & (#K%-S J-1#)'! Ciklusi 5upitera odgo araju #roju <= i F, pose#no zato sto 5upiteru tre#a <= godina 3to"nije << godina i <H i po !jese"i4 da napra i krug oko %odijaka i stoga sto jedan ar$etipski zi ot 3>? godine, "iklus Urana4 sadrzi F "iklusa 5upitera. %na"enje #roja <= jasno je sa!o po se#i 3%nako i i 2u"e4+ no to je takodjer i #roj 5upitero i$ satelita. S atko je e" osjetio #are! jedan po ratak 5upitera na natalni polozaj, u godina!a <=, =?, CA, ?>, AH, F= i >?. Rita! o i$ "iklusa "e opisati u poten"ijalno silaznoj spirali pokusaje rasta oso#e, toga da ona postane 6 ise nego pojedina"7. Oni "e izraziti ne sa!o pokusaj da se prosiri pre!a an nego takodjer i u is. (#K%-S J-1#)'! *" 12 +*"#$ S aka godijna "iklusa 5upitera je po ezana s jedni! znako! %odijaka. ,r a godina "iklusa je tako :odina O na, druga je :odina (ika, i tako dalje redo!. ,otre#no je podsjetiti da se ta zodijakalna podudarnost odnosi na polozaj 5upitera u natalnoj te!i i da je ne tre#a po#rkati sa %nako! u koje! se nalazi tranzitni 5upiter. Ako je natalni 5upiter na <HM Vage, tada "e ,r a godina "iklusa tj :odina O na po"eti kada se 5upiter rati na s oj natalni polozaj i trajati s e dok ne dodje na <HM Skorpiona. 5edna godina "iklusa 8 CHM znaka po"e si od stupnja natalnog 5upitera. 3%D"$! %#$! B 0o i po"etak tj renesansa jupiterskog prin"ipa u zi otu pojedin"a. *renutak je da se zapo"nu no i drust eno'pro.esionalni projekti i po"ne s jesno raditi na nji$o o! ost arenju. Sada je trenutak da se upotrije#i lastita !o" ini"ijati e i posadi sje!e drust enog rasta. S atko "e zapo"eti o aj "iklus u onoj ku"i u kojoj se nalazi njego natalni 5upiter. *a "e 2u"a odrediti u koje! podru"ju "e se !ani.estirati jupiterska .unk"ija. Ako se npr 5upiter nalazi u <H. ku"i, to "e zna"iti da je oso#a u stanju o#nasati drust eno aznu .unk"iju. O dje je pruzen izazo jupitersko! i!pulsu da se prosiri an grani"a koje je zauzi!ao toko! pret$odnog "iklusa u anjsko! s ijetu. 3%D"$! )"K! B %a rije!e druge godine, no a jupiterska .unk"ija#i se tre#ala idjeti na djelu, konkretizirana jos ise. Oso#a #i !ogla i!ati preodz#u o to!e sto joj je !ogu"e a sto ne posti"i, sto "e #iti potre#no a sto su isno da uradi. U slu"aju oso#e kojoj je natalni 5upiter u <H. 2u"i, on je sada u <<. i to !oze zna"iti da oso#a tre#a s!anjiti s oj

entuzijaza! i ne prekidati naglo eze s ljudi!a koji su joj po!ogli da postigne uspje$ toko! pret$odnog "iklusa 5upitera. 0jeni ideali tre#aju #iti realni, tak i da i$ !ogu pri$ atiti ljudi iz njenog okruzenja i njeni poslo ni suradni"i. 3%D"$! )L"Z!$!*! B O a .aza "e poja"ati !o" ko!unika"ije s okolino!. /ogu"e je intenzi nije "itanje i pisanje da #i se prosirio du$ i #olje organizirale lastite ideje. ,otre#no je uloziti napor da se no i jupiterski i!puls upotrije#i na prakti"an i zna"ajan na"in. 5upiter iz na edenog pri!jera sada tranzitira <=. ku"u, sto zna"i da "e oso#a prona"i odgo or na neke pods jesne potre#e s oje grupe, ili "e dopustiti da je prepla e .anto!i iz proslog "iklusa 5upitera. O a .aza "e odlu"iti $o"e li no i "iklus uistinu unijeti i no e ele!ente u oso#nu prilagod#u drust u ili "e z#og !anjka $ra#rosti ili !o"i olje, no o #iti sa!o pona ljanje starog. 3%D"$! -!K! ' O a .aza ujedno odgo ara rastu"e! k adratu 5upitera na natalni polozaj + o o je kriza djelo anja . u .azi raka oso#ni iz#or postaje neop$odan. ,otre#no je iza#rati drust enu akti nost koja naj#olje odgo ara ono!e sto se zeli uistinu posti"i. Ako o a .aza odgo ara prolasku jupitera kroz natalnu <. ku"u, tada "e oso#a !orati odlu"iti da se sta i na raspolaganje neko! drust eno! poduze"u ili grupi koja odgo ara njenoj iziji iz pr e .aze o na. Oso#a !ora #iti spre!na da se potpuno pos eti kolekti u ili djelu za koje joj se "ini da naj#olje predsta ljaju njene drust ene ideale. 3%D"$! L!#! B Dok je .aza raka prekretni"a u napori!a koje pojedina" poduzi!a da #i se raz io oso#no i drust eno, sljede"a .aza la a poja"a a ono sto je e" ut rdjeno. Sno i iz pr og k artala o dje postaju st arnost, i tre#a #iti spre!an na odredjene rizike da #i i$ se realiziralo. Ako jupiter tranzitira =. ku"u za rije!e godine la a to "e #iti test za oso#u da iza#ere iz!edju zelje za drust eno! !o"i koja joj je po jerena i e.ikasne organiza"ije te !o"i. upotrije#i li ona !o" zato da #i na$ranila lastiti ego ili zado#ila pri ilegije, tada "e "iklus postati negati an gledano s du$o ne strane. 3%D"$! DJ.#"*. B %a rije!e o e .aze se zanju rezultati lastitog drust enog predsta ljanja, sto "esto za$tije a pro!jenu u drust eno! ponasanju. Izostanak uspje$a toko! .aze la a tre#alo #i sada potaknuti pro!jene i po#oljsanja. O a .aza naprosto !oze zna"iti us ajanje neke no e drust ene te$nike. *oko! o e .aze oso#a !ora #iti spre!na rasti tako sto "e #iti poslusna i sluziti. Od nje "e se traziti e"a e.ikasnost u doprinosu produkti nosti i rastu zajedni"e. 2ada .aza dje i"e odgo ara tranzitu jupitera kroz C. natalnu ku"u !ogu"e je da tada postoji potre#a za #olji! uo"a anje! sto se ti"e na"ina na koji upotre#lja a!o s oje no e drust ene ili du$o ne ideje. Reak"ija okoline, roditelja ili #liznji$, !oze po!o"i da #olje u idi!o taj na"in, i e entualno s$ ati!o da u nasi! ideja!a postoji nesto sto nije onoliko rijedno ili pri!jenji o kao sto s!o u po"etku !islili. 3%D"$! #!3. B O a .aza ozna"a a sredinu "iklusa 5upitera) r$una" anjski$ napora koje je oso#a ulozila da #i ost arila no jupiterske rijednosti u zi otu. S e sto je #ilo zapo"eto toko! godine o na i u" rs"eno u godini raka tre#alo #i sada na neki na"in dosegnuti s oj krunid#eni r$una".

U o oj .azi !oze takodjer postojati jaka zelja da se po#jegne od se#e ili izgu#i s oj identitet u nekoj drust enoj akti nosti ili ezi. sta ise, oso#a !oze #iti izaz ana jupiterski! i!pulso! da izgu#i s aki s!isao za s oje indi idualno ja preuzi!aju"i na se#e preteske i prea!#i"iozne projekte. isto re!eno postoji i !ogu"nost postizanja e"eg drust enog prestiza) azne drust ene eze, #raka, ili kona"no otkri"a s oga pra og pro.esionalnog puta. 2ada o a .aza odgo ara tranzitu jupitera kroz ?. ku"u, kul!ina"ija drust eni$ i du$o ni$ napora zapo"eti$ u pr oj godini o na do esti "e do jakog osje"aja oso#ne !o"i. *o "e o!ogu"iti oso#i da u" rsti s oj zi ot na jos ja"i! osno a!a. Unutarnji zi ot tre#a #iti jos #ogatiji, osje"aji se ise siriti a po jerenje u se#e u" rstiti. 3%D"$! &K%-P"%$! B S e ono sto se postiglo toko! Lpunog !jese"a6 .aze age u godini skorpiona #i se tre#alo jos ise u" rstiti. to o#i"no uklju"uje i nekak u re iziju ili reorijenta"iju. O dje su !ogu"i pro#le!i #ilo z#og potre#e da se oso#no jos ise prilagodi drust eno! kontekstu, #ilo z#og oso#nog opreza glede drust eni$ tradi"ionalni$ rijednosti. O a .aza jupitera je naj aznija sto se ti"e postizanja st arnog oso#nog uspje$a. Ako "o jek nije do oljno realan i ne pri!jenjuje s jesno s oje drust ene napore, tada #i !ogao dozi jeti nji$o neuspje$. Ako u o oj godini tranzitni jupiter prolazi I. ku"o! tada #i se !oglo pro jeriti s oje drust eno ponasanje koje se raz ilo toko! perioda age, i dokazati rijednost no e teoretske drust ene oso#nosti. naro"ito tre#a paziti da se iz#jegnu ponos, ljutnja ili napadaji po rijedjene tastine+ oni otkri aju da "o jek nije gospodar u s ojoj lastitoj ku"i i da u!jesto indi idualnog ega nji!e ladaju energije ljudske prirode. 3%D"$! &T-"J.L*! B O a .aza !ogla #i #iti .aza istinske drust ene ekspanzije. ,ostaju azni eti"ko'!oralni prin"ipi. ,o jerenje u se#e rezultirat "e sigurnos"u koja "e se ste"i sjedinjenje! s oji$ energija sa energija!a grupe. Ako jupiter sada tranzitira natalnu A. ku"u, postoji !ogu"nost da se nadje no i i #olji posao. 0o e prilike proizi"i "e iz oso#ne sposo#nosti da se pri!ijene e.ikasne !etode u s akodne noj rutini. ponekad o aj period !oze donijeti krizu sto se ti"e reak"ije na neku no u drust enu ili na"ionalnu potre#u. 3%D"$! J!-*! B O a .aza odgo ara padaju"e! k adratu tranzitnog jupitera na njego natalni polozaj + radi se dakle o jos jedno! periodu ispra ljanja. Sada se tre#a zapitati sto predsta lja !oj sadasnji rad ili karijera za !ene oso#no ; Sto o"ekuje! od njega ; 5esa! li s o! poslu dao s e sto sa! !ogao; U kojoj !jeri sa! se dosad uskladio s ideali!a i kolekti ni! ponasanje!;6 U idealno! slu"aju, s aki "o jek !ora doprinijeti drust u ono sto !u tre#a. Rad kojeg o#a lja u anjsko! s ijetu tre#ao #i posluziti da se rijese oso#ni pro#le!i i isto re!eno pro#le!i drust a. Ono sto je #itno to je prilika da se dade zna"ajan doprinos drust u a da to #ude uskladjeno s lastito! oso#nos"u i jedinst enos"u. Ako jupiter u o oj .azi tranzitira F. ku"u tada "e se ispra ke odnositi na oso#ne odnose i sta pre!a anjsko! s ijetu. 3%D"$! #%D.$J!K! B O o je trenutak preispiti anja s i$ ideja i drust eni$ ideala, trenutak u koje! se u idja potre#a za da anje! no e rijednosti oso#ni! drust eni!

akti nosti!a. (iti "e potre#na do#ra doza zdra og razu!a da #i se !irno i o#jekti no odredile st arne potre#e drust a, potre#e prijatelja i s oje lastite potre#e. U o o! trenutku "o jek "e takodjer #iti lako potresen #ilo drust eni! odo#ra anje! ili drust eno! osudo!. O aj #i period tre#ao pro#uditi zelju za no i! $orizonti!a. ako jupiter prolazi kroz natalnu >. ku"u, to zna"i da sada tre#a dati o#lik odnosi!a .or!irani! u pret$odno! razdo#lju+ na kusnju tre#a sta iti s oje lastite sposo#nosti odst a. !oze se #iti poz an na ispra ljanje ili rjesa anje razli"iti$ pro#le!a ezani$ uz !edjuljudske odnose, kao i na produ#i anje e!patije i razu!ije anja pre!a drugi!a. Ako je "o jek spre!an sta iti s oje resurse na upotre#u op"e! do#ru, slijedi uspje$. 3%D"$! -")! B O a kona"na .aza "iklusa je .aza trans.or!a"ije. ak"ije ili odluke koje se sada donesu !ogu usporiti sposo#nost suo"a anja s no i! u jeti!a i no o! okolino! koji se o"rta aju na $orizontu. 0o i jupiterski i!puls ne"e #iti uistinu no i ako se u godini ri#a ne po!etu jero anja i sta o i ezani za proslost. *oko! o e .aze potre#no je us ojiti sto ise no i$ i nepoznati$ rijednosti, "ak i ako one na pr i pogled izazi aju antagoniza!. sa!o je tako !ogu"e pripre!iti se za no i "iklus jupitera+ jer e"a lju#a i e"e razu!ije anje o ise o sposo#nosti pojedin"a da prigrli ono naizgled nepoznato i strano. TRAN6IT JUPIT0RA KRO6 SOLARN0 KU/0 2ada je sat rodjenja nepoznat, "esto se upotre#lja a te$nika solarni$ ku"a. astrologija solarnog znaka i!a spe"i.i"nu rijednost koja daleko nadilazi do!ete tz 6popularne7 astrologije. Sto se ti"e tranzita jupitera, o a te$nika se pri#liza a op"enitoj tenden"iji koju jupiter i!a glede njego og polozaja u znaku i solarnog znaka pojedin"a. 0pr prolazak 5upitera kroz #lizan"e <GFF. najprije je ut rdio op"u at!os.eru i st orio !ogu"nosti za s e ljude. /entalitet s iju tada je #io o#ojan jupiterski! karakteristika!a s o#ziro! da #lizan"i ladaju !entalni!. I, s atko je na tu op"u tenden"iju reagirao na s oj na"in, u skladu sa s ojo! natalno! te!o!. 0o na neki na"in s atko je takodjer reagirao u skladu sa s oji! solarni! znako!. Solarna ku"a ne"e pokazati oso#ni odgo or nego ise polje iskust a u koje!u "e op"a tenden"ija do"i do izrazaja. *a je tenden"ija za pojedin"a anjska i on na nju reagira kao drust eno #i"e. Cak i ako !u je zi ot pro!ijenjen z#og pritiska o i$ anjski$ snaga, sa!a !oti a"ija je kolekti na+ ona nije rezultat oso#nog raz oja i pojedina"ne sud#ine. Ako tranzit jupitera kroz #lizan"e nudi nesto op"enito sto s atko !oze pri!ijeniti oso#no, u "ita o! s ijetu, "injeni"a da je netko rodjen sa sun"e! u dje i"i dati "e astrologu pre"izniji kadar unutar kojega "e s!jestiti o aj tranzit. ,re!a solarnoj tipologiji, kod tak e oso#e "e se jupiter na"i u <H. ku"i. Astrolog "e tada !o"i o#jasniti o aj tranzit kao indikator op"enite !entalne ekspanzije B raz oj uz po!o" no i$ kontakata i poja a no i$ plano a. s aki solarni tip "e odgo oriti na op"enitu tenden"iju s o#ziro! na tranzit kroz solarnu ku"u + sto je oso#a jernija s o! solarno! tipu, to "e interpreta"ija s o#ziro! na solarni

znak #iti istinitija. INDIVIDUALNI /IKLUS JUPIT0RA Indi idualni "iklus zapo"inje u trenutku kada tranzitni jupiter padne na as" 3sto se dogodi prije ili kasnije unutar pr i$ <= godina zi ota4. ,rolazak kroz pr e tri ku"e 3k adrant zi!e4 odnosi se na rast osno ne .unk"ije pro!atrane planete. 2ako jupiter napreduje pre!a nadiru njego a .unk"ija i s e sto se na nju odnosi raz ija no a li"a na su#jekti an na"in. Sljede"e tri ku"e 3k adrant prolje"a4 odnose se na !ogu"nost pojedin"a da upotrije#i .unk"iju planete. iz toga slijedi da kada jupiter napreduje od nadira ka des", k aliteta njego e .unk"ije postaje o"itija i jasnija u zi otu oso#e + nesto po"inje iz#ijati na po rsinu. *re"i k adrant ljeta odnosi se na rastu"i napredak u upotre#i jupiterske .unk"ije. 2ada se planeta popne od des" na !" oso#a "e pokazati kako .unk"ionira unutar drust enog konteksta, da li do#ro ili lose 3tj da li je us ojila no e sposo#nosti ili nije4. Od trenutka kada jupiter dotakne des", on !ora i"i iznad sa!oga se#e i susretati druge kao se#i ra ne. /ora iza#rati ljude s koji!a osje"a da !oze posti"i no i drust eni "ilj na koje!u radi. S nji!a "e dozi jeti no a iskust a koja ne #i i!ao da je ostao sa!. "ilj o dje tre#a #iti lju#a i suradnja + asi!ilirati ono sto se ranije "inilo strani! i nepoznati!. Co jek takodjer tre#a #iti spre!an da pri$ ati !noge pro!jene do koji$ !ora do"i kada se lastita izija pokusa uskladiti s izija!a drugi$. 0a posljetku dolazi i k adrant jeseni, koji se odnosi na porast utje"aja oso#e na te!elju njeni$ st arni$ drust eni$ dostignu"a. Ako je s e islo kako tre#a, njego utje"aj sada tre#a rasti s e ise i ise na podru"ju iza#rani$ akti nosti. 0o u to! trenutku se posta lja azno pitanje ) sto u"initi s postignuti! rezultati!a ; poznjeli su se plodo i lastiti$ napora otkako je jupiter presao as" + no, naro"ito toko! prolaska kroz <=. ku"u, za oso#u "e #iti izazo da da slijedi s oj unutarnji raz oj koji nadilazi ono sto je postigla u anjsko! s ijetu. unutarnje odluke o to!e kako nasta iti s ti! raz oje! u jeto at "e radjanje no e kli"e koja "e se !o"i po"eti raz ijati nakon sljede"eg prolaska jupitera na as", tj u idu"e! <=godisnje! "iklusu. 0ekreati ni ljudi koji nisu zapo"eli pro"es indi idua"ije, i!at "e otprilike jednaka iskust a u s ako! no o! "iklusu tj ne"e se !i"ati s istog ni oa. oni ne"e ni"i! pridonositi drust u ni grupi kojoj pripadaju, stoga od nje ne !ogu o"eki ati nikak u nagradu ni pose#no priznanje. ,a ipak, upra o ti neplodni ljudi, "esto .rustrirani i preplaseni, naj ise #i koristi i!ali od sa jeta jednog $u!anisti"kog astrologa. kada #i u"ili s jesno raditi na rastu"oj pli!i s oje jupiterske .unk"ije !ogli #i zasigurno po"eti zi jeti interesantniji! i rijedniji! zi oto!. ,oziti an du$o ni zi ot podrazu!ije a da trazi!o na"in na koji !oze!o, pod rga aju"i se do neke !jere drust eni! nor!a!a, iznijeti i utkati u drust o s oju lastitu iziju i s!isao drust enog "ilja. 2reati ni pojedina" "e us!jeriti sredst a sto i$ st araju ljudi koji rade zajedno u poslo e kao sto su kultura ili religija te "e i$ znati inteligentno upotrije#iti u s r$u #udu"eg "ilja.

/IKLUS URANA *ri planete iz an Saturno e or#ite 3Uran, 0eptun, ,luton4 si!#oliziraju trans"endentne etape ljudskog raz oja. One su oni no i .aktori koji utje"u na ljudske akti nosti, .aktori koji neprekidno ruse status Nuo !isli i djelo anja na s ako! drust eno! podru"ju. Od re!ena nji$o og otkri"a zapadna "i iliza"ija se nalazi u krizi, dijelo! z#og du#oki$ ekono!sko'so"ijalni$ pro!jena koje su nastale za$ aljuju"i !odernoj nau"i i te$nologiji. Sta ise, posljedi"e se osje"aju i na oso#no! planu jer ljudi se #ez prestanka osje"aju potreseno. & 0ajno ije skole psi$ologije de.iniraju krizu kao .azu rasta, #ilo pojedin"a #ilo drust a. 2riza je potre#na raz oju, s ti! da se o#lik pod koji! se ona poja i !oze s jesno iza#rati. 2riza nastala toko! oso#nog raz oja ne !ora se neiz#jezno poja iti kao #olest, neuroza, ludost ili tragi"ni gu#itak. Cini se da postoje d a osno na pristupa kriza!a u psi$ologiji. 5edan, nazalost rasireniji, sastoji se u pokusaju pono nog usposta ljanja nor!alnog stanja koje je kriza pore!etila. *o je "ilj drust eni$ psi$ologa i .reudo a"a i astroloski ga !oze!o po ezati s .unk"ioniranje! 5upitera i Saturna. Drugi pristup sto ga je u eo C.:. 5ung sastoji se u to!e da se krize upotrije#e kao izazo i rasta, na"ini unutarnje !eta!or.oze oso#nosti. O aj sta se !oze po ezati sa Urano! i 0eptuno!& Dok je na ni ou 5upitera i Saturna pred "o jeka sta ljen izazo da postane e"i i #olji u!jesto da pri$ ati uo#i"ajeni status Nuo, na ni ou Urana i 0eptuna postoji druga"iji izazo ) da se postane ise nego "o jek. Vise ne susre"e!o ljude na ni ou oso#ni$ zelja nego na ni ou ise realnosti na kojoj radi!o skupa s nji!a. %eli!o li sa!o #iti nor!alni kao #ilo tko drugi, tada "e kriza Urana i 0eptuna izgledati destrukti no i kao nesto proti "ega se tre#a #oriti s e dok se st ari ne rate u uo#i"ajenu nor!alu. 0o pro#le! je sto ta nor!ala ise nikada ne"e #iti jednako udo#na kao sto je #ila, i njezin krajnji rezutat "e sada #iti stra$, .rustra"ija, i osje"aj da se patilo #ez razloga. O aka rezultat se zo e du$o ni neuspje$. 1u!anisti"ki astrolog !oze po!o"i s o! klijentu da pronadje poziti an s!isao kriza Urana i 0eptuna i zauz!e pre!a nji!a poziti an sta , upozora aju"i ga najprije koliko "e one trajati. Astrolog zati! !oze naglasiti o"igledni uzrok o i$ kriza i njego u !o" trans.or!a"ije u karakteru i zi otu klijenta. O dje astrolog !ora uzeti u o#zir ne sa!o "jelokupnu natalnu te!u, uklju"uju"i i progresije, nego i takodjer .aktor godina. S to! in.or!a"ijo! oso#a !oze s jesno raditi na pro!jena!a koje kriza od nje za$tije a, u!jesto da se #ori s nji!a. S $u!anisti"kog stajalista, Uran poziti no djeluje kao otkri a" e"i$ s jeto a i o#u$ atniji$ istina. Uran inspirira, on je snaga koja neprestano nastoji pro!ijeniti do#ro ut rdjene autokratske pute e Saturna. Danas ne !oze!o dosegnuti uni erzalne rijednosti koje Uran si!#olizira, osi! re olto! proti pri ilegija i do!ina"ije ustaljeni$ s$e!a Saturna. 0o taj re olt ne tre#a polaziti od !rznje ili os etolju#i osti, jer to "e do esti do negati nog izrazaja, kao sto su anar$ija ili so"ijalna re olu"ija na drust eno! te eks"entri"no i #izarno ponasanje na oso#no! planu.

,asi na podloznost tradi"iji i ut rdjeno! na"inu zi ota tre#aju se pro!ijeniti jedno! dina!i"no! potrago!, poziti no! i tak o! koja "e st oriti no e i o#u$ atnije rijednosti i "ilje e. ,ojedina" pri to! ne tre#a unista ati saturnijanske grani"e lastitog 5a, nego i$ pokusati prilagoditi i u"initi !anje ograni"a aju"i!a. /ora postati oljan da kroz nji$ pusti ono sto !u se na pr i pogled "ini "udni! + !ora ispitati s oje jero anje da su one rijednosti koje on pri$ a"a, #ile one rasne, kulturoloske ili du$o ne, superiornije od s i$ drugi$ rijednosti. /ora #iti ot oren za !ogu"nost da djeluje na neuo#i"ajene i neistrazene na"ine te pri$ atiti !ogu"nost da pro!ijeni sta kako #i se s drugi!a po ezao na no i na"in koji nadilazi oso#ne rijednosti. 2u"a u kojoj se Uran nalazi ozna"it "e u koje! zi otno! podru"ju se naj erojatnije !ora!o pro!ijeniti i koje na! je "esto pore!e"eno. 0e postoji li pokusaj s jesne upotre#e Urana u natalnoj ku"i ne"e se do"i do azne trans.or!a"ije te "e uran djelo ati pute! drust eni$ prilika, uzrokuju"i pore!e"aje koji "e izgledati nerazu!ni te kao tak i prijetiti dezintegra"iji oso#nosti. Uran ot ara ono sto je 5ung naz ao kolekti no nes jesno i ti!e odi ka pro"esu Indi idua"ije B !eta!or.ozi koja dopusta oso#i da s$ ati kako ego nije gla ni odi" unutar li"nosti. On je takodjer klju" e entualne genijalnosti + !nogo "es"e ozna"a a a anturisti"ki du$ ili neko azno pre iranje. *o pre iranje !oze #iti izraz unutarnje potre#e da se prekine s u jeti!a zi ota koji su uzroko ali nezado oljst o ili neuspje$. Ono je !o" da se krene ispo"etka. Dokle god trazi!o sre"u ili uspje$ slijede"i ut rdjene drust eno pri$ a"ene pute e i ograni"a aju"i se na ni o s ijesti 5upitera i Saturna koji ne dopusta nikak u du$o nu ili drust enu trans.or!a"iju, energija Urana "e se izraza ati iznutra u o#liku nezado oljst a ili neuspje$a. 2ada Uran po"ne djelo ati, s jesni ego u jeto an naslijedje! ili jupitersko' saturno sko! okolino! #i a ispunjen #ozanski! nezado oljst o! . Ako u natalnoj te!i ne!a azniji$ aspekata iz!edju Urana i Sun"a, /jese"a, Saturna ili neke druge do!inantne planete, tada tranzit Urana preko natalni$ polozaja ne"e o#a ezno i!ati du#lje oso#no zna"enje. 0o s e sto tranzitni Uran dotakne u natalnoj te!i #iti "e na no i na"in ozi ljeno ili du#oko potreseno. %a oso#u "e u ijek postojati poten"ijalni izazo da upotrije#i .unk"iju planete koja je dotaknuta na to! uni erzalno! i neoso#no! ni ou. Ukoliko se tranzitu ne dade nekaka trans"endentni "ilj, on "e tada sa!o koin"idirati s nekak o! #ezna"ajno! anjsko! pro!jeno! ili pore!e"aje!. O a !isti"na !o" unutar psi$e tezi trans.or!irati osno ni karakter oso#e i u"initi je radikalno druga"ijo! nego sto je #ila prije izazo a Urana. Drust ene rijednosti i ideali "e se prikazati u no o! s jetlu i s o#ziro! na no u iziju jerojatno kao ograni"a aju"i .aktori. (#K%-S S )-!$ # -! $ Uran si!#olizira s e ono sto re!eti uo#i"ajene s$e!e ak"ije i reak"ije, !isli i osje"aja. 2ontakti Saturna i Urana otkri aju konstrukti nu rijednosti pos ijesti.

0ji$o i "iklusi "esto i!aju uzne!ira aju"i e.ekt. :la no pitanje za s akoga toko! o og "iklusa glasi 62ako !ogu konstrukti no upotrije#iti !o" Urana koja re!eti udo#nost i sta#ilnost !og ega;7 O dje je #itno iz#je"i d a jednaka zla) o isnost i ra"anje natrag u proslost ili radikalnu trans.or!a"iju koja "e unistiti dio proslosti azne za #udu"nost. 2od konjuk"ije UR i SA Uran'po#unjenik, koji proji"ira slike i #ozansko nezado oljst o , nastoji srusiti prepreke i ot oriti siro! prozore na " rsto! zidu saturnskog ega. Iz njega iz ire jaka potre#a za oni! sto je iza grani"a Saturna i ona donosi uzne!irenost s i!a oni!a koji se ole prilagodja ati drust eni! nor!a!a. 0ji$o o zado oljst o sa!i! so#o! i osje"aj da su na pra o! putu sas i! "e nestati. Uranska trans.or!a"ija oso#ni$ ega i poisto je"i anja sa so"ijalno! klaso!, trans.or!a"ija uo#i"ajene st arnosti i s ega onoga sto se s!atra logi"ni!, kao i !isli i djelo anja, tre#ala #i izaz ati krizu sa jesti iz koje "e proizi"i re izija lastiti$ rijednosti i !oti a. 5edini na"in na koji se !oze!o pripre!iti za izazo e "iklusa Saturna i Urana jest da pri$ ati!o "injeni"u da je odupiranje pro!jeni u kona"ni"i uzaludno+ to je zapra o odupiranje psi$olosko! i du$o no! rastu. /IKLUS N0PTUNA 0eptun nadopunja a Uran+ oni zajedno pokazuju kako oso#a u jeto ana Saturno! i odredjeno! so"ijalno'geogra.sko! okolino! !oze postati u jeto ana du$o! i sposo#na organizirati s oj zi ot u skladu s Viso! st arnos"u. Dok Uran predsta lja iziju e"e "jeline "iji s!o !i !ali dio, 0eptun se odnosi na pokusaj kolekti ne organiza"ije zi ota s !aksi!alno! inkluzi nos"u. 0i Uran ni 0eptun se ne !ogu s rstati pod !ale.ike i #ene.ike, do#re ili lose. Oni ne !ogu .unk"ionirati poziti no u zi otu oso#e koja nije s jesna da se te d ije planete odnose na isu "jelinu i ako se ne osje"a sa!a kao sasta ni dio te "jeline. ,re!a Rud$@aru, negati ni 0eptun je ko!penza"ija nezdra og zi ota punog .rustra"ija. *o je slu"aj kada oso#a postaje ro# kolekti nog entuzijaz!a i kolekti ni$ za$tje a, ili ro# !oralni$ standarda. 0egati ni 0eptun je si!#ol u!jetnog raja ' z#rke, za odlji og sar!a, iluzija, razni$ o#lika #ijega od st arnosti, alko$ola i droge B sto je rezultat od#ijanja pojedin"a da se suo"i sa Ukupnos"u zi ota. Dok negati ni 0eptun u ijek nastoji iskljuciti neki dio s eukupne st arnosti, poziti ni 0eptun "e s e u"initi da ukljuci s e sto postoji. %#og toga /ar" 5ones u 0eptunu idi odgo ornost ili o#a eze pojedin"a pre!a drust u odnosno grupi kojoj pripada. *ri trans"endentalne planete se odnose dakle na o#lik sto ga popri!a kolekti na sud#ina u dato! po ijesno! trenutku. *aj o#lik "e se na!etnuti s akoj pojedina"noj sud#ini koja zi i u dato! re!enu. 1ipi genera"ija je do#ar pri!jer o og pro"esa. ,o#una $ipika proti esta#lis$!enta nije #ila po#una pojedina"a nego genera"ijske grupe. Clano i te grupe su se organizirali u ne' kon.or!isti"ke krugo e, "ita o rije!e strogo se prilagodja aju"i ut rdjeni! !odeli!a ponasanja, odije anja pa "ak i go ora. *a!o gdje se ta po#una pokazala uzaludno!, postojala je op"a tenden"ija #ijega od st arnosti u droge. 0a taj na"in je "ita a genera"ija trazila #ijeg u jedno! u!jetno

izaz ano! raju. *a tenden"ija je astroloski ezana uz konjuk"iju Urana i ,lutona u Dje i"i u sekstilu s 0eptuno! u Skorpiji ' aspekt prisutan od <GAC do <GA>. ,ro!atra!o li o e tri uni erzalne planete s to"ke gledista pojedin"a, idi!o i$ kao tri osno na koraka na putu trans.or!a"ije. ,r i korak na to! putu je osje"aj nezado oljst a i nelagode glede st arnosti i trenutne situa"ije. *o je nezado oljst o k aliteto! oso#nog zi ota i posta ljeni! "ilje i!a. Radi se o tz 6#ozansko! nezado oljst u7 rodjeno! iz zelje da se #ude 6 ise od "o jeka7. *o je uransko nezado oljst o i !oze do esti do pokusaja da se nadidje tradi"ija i zakora"i put 6onostranog7, odnosno pre!a do!eni e"oj od lastitoga #i"a i s ijesti. Uran utje"e na oso#u pr enst eno na .enta7no. ni ou, radjaju"i radikalno no e i izazo ne ideje. S druge strane 3drugi korak4 0eptun ise utje"e na osje*aje pojedin"a, odnosno njego osje"aj rijednosti s ega sto !isli i radi. /ogu"e je #iti ot oren no oj uranskoj iziji a isto re!eno nesposo#an izraziti je z#og stra$a ili nesigurnosti. U to! slu"aju 0eptun pr o !ora djelo ati na Saturn, na sirenje saturno ski$ grani"a i stra$o a, tako sto "e ponuditi oso#i za odlji e sno e i izije !isti"ne trans.or!a"ije. 0e tre#a !isliti kako je do oljno sa!o pro esti u djelo no u ideju inspiriranu Urano!+ tre#a takodjer osjetiti da je to potre#no. 0o o stanje se tre#a jako zeljeti i i!ati apsolutno po jerenje u to da ga je !ogu"e dosegnuti. *ada ,luton !oze poduzeti tre"i korak a to je potre#a djelo anja+ to djelo anje "e polaziti od uranske izije i neptunske jere. 0a taj na"in, s odlu"nos"u "o jeka da se potpuno preda kao pojedina" a ne ise kao kon.or!isti"ki "lan neke grupe, !oze se u potpunosti sudjelo ati u zi otu drust a ili u religijsko! s!islu, #iti u skladu s 6 oljo! (ozjo!7. O a oso#na upotre#a uni erzalni$ planeta #iti "e !ogu"a sa!o u slu"aje i!a kada je saturnski ego spre!an ot oriti se e"oj i s eo#u$ atnijoj st arnosti. Ve"ina ljudi na o e tri planete sa!o reagira+ tek !anji #roj uistinu djeluje u skladu s nji!a. ,okazatelji kolekti ne sud#ine na koju utje"u o e tri planete su takodjer i neprekidne opasnosti u pro!etu, zagadjenje $rane, ode i zraka kojeg udise!o i stalna opasnost radioakti nog zra"enja+ epide!ija gladi u neraz ijeni! ze!lja!a te zalosno stanje pojedini$ "et rti u eliki! grado i!a #ogati$ ze!alja. Jjude se !u"i z#og nji$o i$ oso#ni$ u jerenja, #ilo .izi"ki ili psi$i"ki, i to je takodjer jedan od izraza kolekti ne sud#ine danasnjeg "o je"anst a. S i o i o#li"i kolekti ne sud#ine utje"u na s akog pojedin"a koji zi i u sadasnje! re!enu, !akar i ne #io direktno pogodjen nji!a. ,re!a /ar"u 5onesu 0eptun je planeta drust eni$ o#a eza. 0a odredjeniji na"in, #ilo u natalu ili tranzito!, 0eptun nastoji de"entrirati .unk"iju tijela ili psi$e koji su predsta ljeni %nako! i planeta!a po ezani! s nji!e. On de"entrira jer je njego a zada"a rastopiti grani"e to"no ut rdjene 5upitero! i Saturno!. 0a taj na"in sve ono sto $eptun dotakne vise ne moze ostati isto kao prije tog kontakta. Sigurnost i po jerenje u se#e su naruseni+ ira"ionalni i nes jesni ele!enti psi$e prepla ljuju s jesni ego i rastapaju s e sto se "inilo " rsti!, sigurni! i rijedni! u oso#no! zi otu. ,si$oloski, 0eptun za!jenjuje ono poznato, sigurno i ogradjeno daleko siri! i !anje

poznati! rijednosti!a koji!a se oso#a !oze predati. Osje"aji su potaknuti snazno! i du#oko! zeljo! za oni! sto je iznad s ega poznatog+ radjaju se eliki sno i o pra ednije! s ijetu , !edjuljudski! odnosi!a s puno ise radosti i zasno ani!a na suosje"anju i uni erzalnoj lju#a i. Ako reagira!o na 0eptun na negati an na"in tada "e planeta ozna"a ati nase pokusaje da po#jegne!o saturno ski! ograni"enji!a u drogu, alko$ol, seks ili sno e o neko! druga"ije! zi otu& -eno!en negati nog 0eptuna je takodjer poja a !ediju!a utoliko sto se tu "o jek sas i! prepusta nes jesni! snaga!a u!jesto da #ude nji$o s jesni posrednik. 0atalni polozaji 0eptuna i ,lutona po %nako i!a i 2u"a!a ukazuju na rstu ira"ionalni$ energija koje su akti irane u kolekti no! nes jesno!. Drugi! rije"i!a, tre#a potraziti korijen nekog pro#le!a ili krize 3koja popri!a karakteristike %naka sto ga 0eptun tranzitira4 u ono! znaku gdje se nalazi natalni 0eptun. (#K%-S -! $/$'1)-$ <GG= 0eptun i Uran su pra ili konjuk"iju u 5ar"u. Ono sto "e se raz iti u nji$o o! no o! "iklusu od <GG='=<AC 3koji po"inje od konjuk"ije, s aki$ <F< godinu4 o isit "e o to!e sto je #ilo u"injeno iz!edju <GII 3.aza padaju"eg k adrata4 i <GG=. /oze!o re"i da se 0eptun u 5ar"u odnosi na pokusaj produ$o ljenja !aterije i !aterijaliz!a, odnosno !aterijaliza"ije du$a. Rud@ar t rdi da 5ara" i!a d a li"a ) li"e Cezara i li"e 2rista. Is$od "e o isiti o na"inu na koji ljudi protu!a"e izazo 0eptuna) kao pozi na no o rodjenje 2rista ili na ut rdjenje autoritarne Drza e. Ciklusi Urana i 0eptuna odnose se na po ijesne dogadjaje koji su odredili u jete drust a u koje! trenutno zi i!o. Astrolozi "esto za#ora ljaju "injeni"u da je e"ina pro#le!a s koji!a se "o jek susre"e u s o! zi otu ugla no! posljedi"a azni$ dogadjaja, na"ionalni$ ili interna"ionalni$, koji su se z#ili u proslosti. 2ako "e i sljede"a konjuk"ija =<AC takodjer #iti u 5ar"u, "ini se da "e upotre#a i zloupotre#a drust ene !o"i naj ise utje"ati na "o je"anst o u re!eni!a koja dolaze. Jek"ija koju iz o og "iklusa !oze!o iz u"i jest lek"ija o upotre#i !o"i koju s!o do#ili uranski! pro!jena!a i otkri"i!a u korist s iju a ne sa!o po lasteni$ pojedina"a. ,olozaj 0eptuna u 2u"i ukazat "e na podru"je zi ota "iji raz oj !ogu zako"iti ili zausta iti tradi"ija, drust o, proslost i uspo!ene sa"u ane u pods jesno!. (#K%-S J-1#)'!/$'1)-$ O#je o e planete su, s aka na s oj na"in, si!#oli kolekti nog djelo anja. 0ji$o a konjuk"ija se dogadja s aki$ <C godina, i s aka <Cta u otprilike isto! znaku. Dakle o aj "iklus je po ezan sa si!#oliko! #roja <C 3prin"ip 2rista B si!#ol triju!.a nad s!r"u i s i! !ogu"i! ograni"enji!a4 0eptun susre"e 5upiter sa!o jedno! u s ako! znaku koji! prodje. %#og toga je Rud@ar zaklju"io da je konjuk"ija 5U i 09 !o"ni period prolaska 0eptuna kroz dati znak. 5upiter u ijek i!a tenden"iju da se siri i u susretu s 0eptuno! !oze do"i do pretjeranog

poja"anja te tenden"ije. Iz tog razloga se "iklusi 5U i 09 "esto odnose na $iperproduk"iju, in.la"iju, nekontrolirano go!ilanje do#ara, proiz oda i rijednosti na s ako! ni ou ' intelektualno! i psi$olosko! kao i so"ijalno'ekono!sko!. 0eptun s e to za"inja a prili"no! dozo! kon.uzije i zaraze, a !oze do esti i do idealiza"ije pod s aku "ijenu, te iluzija koje se o"ituju u su!anutoj potrazi za onostrani!. Datu!i konjuk"ija ) =?.ID <GI> na ?M S"o <G.I <G>? na <M 5ar"a 3opozi"ija ) A.VI <GGH na <?MRak'5ara"4 /IKLUS PLUTONA Iako astrono!i t rde da postoji jos jedna planeta an ,lutono e or#ite, ,luton i dalje ostaje planeta najudaljenija od Sun"a i predsta lja najekstre!nije grani"e ljudske s ijesti. On se zadrza a u jedno! znaku od <= do C= godine, prosje"no oko =H i pol godina. S aka genera"ija je o#iljezena prolasko! ,lutona kroz jedan zodijakalni znak, ili 0eptuna u d a znaka zaredo!, jedan poziti an drugi negati an. Rud$@ar je sugerirao da se sadasnje genera"ije podijele s o#ziro! na konjuk"iju 0eptuna i ,lutona <>G<'GC. *re"a genera"ija o og "iklusa rodjena je iz!edju <G?= i <GFH dok je 0eptun #io u Vagi a zati! u Skorpiji. %nak u koje! #ora i ,luton op"eniti je pokazatelj tz zi otnog stila neke genera"ije ili do#ne skupine. ,luton je dakle si!#ol kolekti nog !entaliteta neke genera"ije, rodjene toko! njego og tranzita kroz odredjeni %nak. Stoga on u indi idualnoj te!i s oji! s!jestaje! pokazuje gdje je usmjeren pritisak o og kolekti nog !entaliteta. S e dotle dok s!o poisto je"eni s kolekti ni! !entaliteto!, ne"e #iti pro#le!a, odnosno natalni ,luton ne"e djelo ati . 0o on "e u ijek djelo ati s oji! tranzito!, predsta ljaju"i pro!jene u pritis"i!a i za$tje i!a kolekti a u s ako! trenutku. 0apri!jer, ljudi rodjeni s ,lutono! u Dje i"i B tranzit koji nas prisilja a da postane!o s jesni s i$ pro#le!a proizisli$ iz jere kolekti a u znanst enu te$nologiju B to su upra o oni ljudi koji "e #iti u stanju prona"i rjesenja za o e pro#le!e, ali sa!o oni !edju nji!a koji uspiju upotrije#iti s oj natalni ,luton na oso#an na"in. 0atalni ,luton ukazuje na o e pro#le!e s o#ziro! na znak u koje! se nalazi+ takodjer ukazuje i na rstu rjesenja koju ti pro#le!i nalazu. 0jego polozaj u 2u"i pokazuje ono podru"je unutar kojega je potre#no traziti rjesenje. *S*3$# (#K%-S 1%-)*$ 2ako se ,luton sporo kre"e, o#i"no je toko! njego og tranzita pose#no naglasen jedan k adrant natalne te!e. *aj "e k adrant #iti pokazatelj e entualnog doprinosa pojedin"a njego o! re!enu. Sta ise, kada ,luton predje preko nekog Ugla natalne ili solarne te!e, od pojedin"a se trazi da pre"iznije odredi prirodu s oje sud#ine i s oj drust eni "ilj. S aka planeta dotaknuta ,lutono! u tranzitu predsta ljat "e pozi na no i poredak st ari sto se ti"e oso#ne upotre#e te planete. ,luton u ijek za$tije a. Uran insprira iz ana , 0eptun apsor#ira ili rasloja a, no ,luton za$tije a renesansu, reintegra"iju na no e pute e i s jesno sa!opozrt o anje.

0atalna 3ili solarna4 2u"a u kojoj se nalazi natalni ,luton pokazat "e kako "e se pojedina" suo"iti s kolekti ni! !entaliteto! s oga re!ena i njego i! za$tje i!a. ,olozaj u ku"i ne"e ozna"a ati oso#ni odgo or na te izazo e nego ise rstu odgo ora koja je pojedin"u !ogu"a. S druge strane, polozaj u ku"i toko! tranzita ozna"it "e na koji "e na"in oso#a naj#olje odgo oriti na trenutne drust ene za$tje e. "$D"#"D(!L$. K-"Z. PL(T%$! Aspekti tranzitnog ,lutona na natalno Sun"e su eo!a azni, naro"ito ako e" postoji nekaka !edjuso#ni aspekt u natalnoj te!i. S o#ziro! da ,luton si!#olizira osno ni zi otni "ilj pojedin"a u ok iri!a drust ene sud#ine, a da se Sun"e odnosi na oso#nu st arala"ku !o", tranzit ,lutona preko Sun"a !oze ozna"a ati !o"nu i aznu trans.or!a"iju. Drugi azni kontakt koji se !ozda ne !ora dogoditi toko! zi ota, jest tranzit Urana na natalni ,luton. 2rize koje !ogu proizi"i iz aspekata sto i$ tranzitni ,luton pra i s natalni! odnose se ise na op"a z#i anja. ,ojedina" "e se s nji!a suo"iti unutar onog podru"ja ozna"enog ku"o! u kojoj se nalazi natalni ,luton. *a ku"a za s akoga ozna"a a naj#olji i najprirodniji na"in suo"a anja s plutono i! kriza!a u lastito! zi otu. ,ojedina" nikada ne iskusi pra e plutonske krize na zna"ajan na"in ukoliko Uran i 0eptun za to nisu pret$odno pripre!ili put. U s i! ostali! slu"aje i!a ,luton naprosto ozna"a a kolekti ne pritiske koji!a je "o jek podlozan kao "lan drust a. R0TROGRADNO KR0TANJ0 VANJSKI8 PLAN0TA Retrograda"ija je geo"entri"ni .eno!en. S o#ziro! da se odnos %e!lje s drugi! planeta!a ne kre"e po paralelni! linija!a nego kruzni! putanja!a, iluzija retrograda"ije je re!enski .eno!en i pra a perspekti a se #rzo pono no usposta lja. Do retrograda"ije dolazi kada se %e!lja i odredjena planeta nadju s iste strane solarnog siste!a i nastoje se izjedna"iti sa Sun"e!. S e su planete tada naj#lize %e!lji sto !ogu #iti i tada se ide u "ita o! s o! sjaju. Ono sto se st arno desa a, geo"entri"ki, kada jedna planeta postane retrogradna to nije njezino kretanje unatrag, nego nastanak kruzni"e idlji e u prostoru koju planeta st ara dok se pri#liza a %e!lji. ,laneta se "ini kao da je napustila s oju uo#i"ajenu or#itu, pri u"ena %e!ljo!, i kao da st ara kruzni"u u pra "u %e!lje. Unutarnje planete Venera i /erkur gledane sa %e!lje u ijek se "ine #lize Sun"u. One nikad ne !ogu #iti u opozi"iji sa Sun"e!. S ako tu!a"enje retrograda"ije !ora uzeti o o u o#zir jer na taj na"in se o#jasnja a razlika u kretanju iz!edju unutarni$ i anjski$ planeta. Sa $elio"entri"nog gledista, planete nikad nisu u retrograda"iji. 1elio"entri"no glediste dodaje no u di!enziju "o jeko oj s ijesti o s e!iru. Ono si!#oli"ki predsta lja ljudski kapa"itet s$ a"anja uni erzalni$ zi otni$ zakona na o#jekti an na"in. U astrologiji planete si!#oliziraju prirodne zi otne energije koje pokre"u i us!jera aju

oso#nost. 1elio"entri"ni pogled na sun"e siste! daje astrologu pra i opis na"ina na koji se o e zi otne energije u ljudskoj unutrasnjosti !ogu slo0odno razviti1 u skladu s vlastitim ritmom i 0ez svjesnog uplitanja "o jeka. O a $elio"entri"na kretanja planeta su stalna, redo ita i u ijek direktna+ ona otkri aju rita! zi otni$ energija u nji$o o! prirodno! instinkti no! stanju. :eo"entri"ki pogled sa s oje strane otkri a ono sto se uistinu dogadja u "o jeko oj okolini. *i st arni dogadjaji su proiz odi ne slo#odnog raz oja zi otni$ snaga nego nji$o og stalnog mijenjanja uz po!o" olje, !isli i osje"aja s jesnog ega. -aze retrograda"ije planetarni$ "iklusa su dakle .rapantni pokazatelji s jesnog uplitanja "o jeka u rita! zi otni$ energija unutar se#e sa!oga. 2ada jedna planeta opise krug pre!a %e!lji, tada si!#oli"ki !oze!o i!ati #olji i pre"izniji pogled na njenu italnu energiju i .unk"iju, i takodjer nau"iti kako da stekne!o no u perspekti u ili po"ne!o gledati na no i na"in "ita u situa"iju. Retrogradna planeta je planeta spre!na odgo oriti na oso#nu potre#u koja je rezultat akti nosti iz proslosti+ ona se !ora pora nati s no i! "ikluso! oso#nog izraza anja. One se dakle odnose na utje"aje iz proslosti. 0itko ne zna $o"e li oso#a konstrukti no upotrije#iti retrogradnu .azu planete. /ogu"nost u ijek postoji+ u to! trenutku nju je !ogu"e ispuniti. S druge strane, oso#na potre#a se !oze po e"ati ako je ne sagleda!o o#jekti no. U to! slu"aju s ijest "e postajati s e ise i ise prepla ljena stra$o!, .rustra"ija!a, osje"aje! neuspje$a i gor"ino!. Retrogradni "iklusi anjski$ planeta 3/ars, 5upiter, Saturn, Uran, 0eptun, ,luton4 u sustini se odnose na anjski zi ot pojedin"a. Razu!ije anje! pose#ne uloge koju i!a energija planete u odredjenoj prili"i, !ogu"e je nadi"i z#rku sto je planeta !ogla izaz ati. Uran, 0eptun i ,luton ne predsta ljaju uo#i"ajene zna"ajke ljudske prirode onak e kak u je !i sada poznaje!o. One nisu poslani"i Sun"a nego jedne galakti"ke !o"i i na"ina zi ota u osno i druk"ijeg od naseg uo#i"ajenog 5a us!jerenog na Sun"e. O e tri planete su retrogradne goto o toko! pola godine+ nji$o a retrograda"ija dakle !oze i!ati sa!o op"eniti zna"aj. S o#ziro! na razliku koju s!o naglasili iz!edju nji$o og unutarnjeg zna"enja kada su direktne odnosno retrogradne,naj azniji trenu"i "e #iti trenu"i !ijenjanja pra "a kretanja) iz direktnog u retrogradno i o#ratno. Iskust o je dosad pokazalo da se upra o prije nego neka planeta postane retrogradna ili pono o direktna st ari u#rza aju, stizu do kriti"ne to"ke. Dok su indika"ije Urana op"enito nagle i nasilne, pod 0eptuno! je ak"ija pod!ukla i "esto ne idlji a u dato! trenutku. Sto se ti"e ,lutona koji u jedno! znaku ostaje od <C do CH godina, on o#i"no poti"e opsesi ne ideje i instinkte !o"i u pojedin"u. 6AKLJU/AK 1u!anisti"ki angaz!an nije lagan, jer i"i s jesni! pute! zna"i postati istinski "o jek, a za postati istinski "o jek tre#a se najprije distan"irati od ostali$, od onoga sto pri$ a"a e"ina koja zi i nes jesno. *re#a se dakle pr o psi$oloski izolirati od ostatka s ijeta. ,ro"es indi idua"ije auto!atski podrazu!ije a izola"iju, #are! u pr o rije!e. *o je

op"enito najtezi dio s akog pro"esa) oslo#oditi se s i$ pritisaka i predrasuda lastite okoline i s i$ ideja i rijednosti koje su drugi pri$ atili kao nesto sto se sa!o po se#i podrazu!ije a. U astrologiji se nikad ne #i tre#ali pitati kako upotrije#iti s oju 6slo#odnu olju7 da #i iz#jegli #ioloske ili indi idualne krize sto i$ planete nago ijesta aju. Astrolog #i !orao znati da krize raz oja moraju do"i s ako!e. 2rize su neiz#jezne jer su dio rasta oso#nosti. Oso#na slo#oda se ne sastoji u to!e da se odlu"i $o"e li se ili ne pro"i kroz krizu, nego radije da joj se pronadju s!isao i zna"enje. ,ro!ijene li se rijednosti na koji!a se te!elje lastita djela, osje"aji i !isli, tada "e se pro!ijeniti i s!isao postojanja. Iz toga proizlazi da ako astrolog pred idi !ogu"nost nekog dogadjaja ili etiketira neko iskust o kao negati no sa!o zato sto su tradi"ionalne astroloske knjige ut rdile da su planete koje u to!e sudjeluju !ale.i"i ili su prisutni aspekti negati ni ili je stupanj na ko!e se s e desa a po ezan s .iksno! z ijezdo! koja donosi tragedije, njego o "e tu!a"enje o"igledno negati no utje"ati na klijenta. S!isao sto "e ga klijent iz u"i iz pred idjenog dogadjaja ili iskust a "e stoga takodjer #iti negati an, a to je psi$oloski zlo"in. %ato je neop$odno da astrolog sto prije nau"i da (IJO 2O5I aspekt ili astroloska situa"ija !ogu do esti do du$o ne po#jede. Astrolog koji nije u stanju o o priznati i koji "e stoga nasta iti k ariti du$o nu po#jedu klijenta negati ni! sa jeti!a sto poti"u stra$, kri nju ili in.eriornost, prijetnja je drust u. ,rilike za rast s koji!a se ne suo"a a!o u potpunosti osta ljaju okus ne"ega nedo rsenog na sto se kad'tad u zi otu ra"a!o. U to!e je st arni s!isao kar!e) nju "ine nedo rseni poslo i iz proslosti. 0o ako se potrudi!o iz rsiti s e ono sto zi ot od nas za$tije a, ne"e ise #iti repo a koji se uku+ posti"i "e!o du$o nu zrelost. 0o to nije kraj du$o nog raz oja. Dodje!o li do to"ke na kojoj !oze!o re"i da s!o postigli s e sto s!o tre#ali posti"i kao pojedina", #i a!o poz ani da preuz!e!o na se#e e"e odgo ornosti, da preuz!e!o kar!u grupe i e entualno "ita og "o je"anst a. *o je du$o ni ideal "iji pri!jer je zi ot Isusa 2rista. Da #is!o uspjesno s ladali izazo e zi ota i napredo ali kao 6s jesno 5a7 !ora!o najprije znati da !i jes!o to 6s jesno 5a7 koje i!a s oj "ilj i tu je da postigne odredjenu zrelost. Onaj tko to ne zna i ne osje"a, nikada ne"e #iti u stanju da s jesno i na zna"ajan na"in upotrije#i energije i !o"i, s jesne i nes jesne, .izi"ke i psi$i"ke, koje !u njego o naslijedje i njego a okolina nude kao sredst o izraza anja. *e !o"i i snage "e upotrije#iti njega+ astroloski, druga "e ku"a do!inirati pr o!. Oso#a "e se osje"ati kao sredst o pute! kojeg se jedan za drugi! izraza aju razli"iti instinkti, po#ude i zelje, i to u onoj !jeri u kojoj njego i! natalo! do!iniraju o a ili ona progresi na ili tranzitna planeta. U s ako! slu"aju, prije negoli ista kaze ili napise, astrolog se !ora pitati sto klijent !oze uciniti s in.or!a"ijo! koju "e !u on dati. 0i za jednog "o jeka sud#ina nije unaprijed zape"a"ena. Razli"ite i #rojne !ogu"nosti neprestano su ot orene s ako! pojedin"u u s akoj zi otnoj do#i. S aka !ogu"nost u se#i sadrzi latentnu energiju koja od nje !oze napra iti st arnu "injeni"u. Astroloski .aktori opisuju vrstu !ogu"nosti koja se oso#i nudi i to je ono sto astrolog !ora razjasniti

klijentu. Ako oso#a ne uspije pro esti s oju olju u odredjeno! pra "u, ili se za to osje"a nesposo#na, ono sto "e se dogoditi "e #iti naprosto posljedi"a elana iz proslosti. (udu"nost "e #iti odredjena lastito! nedo rseno! proslos"u+ stari! stra$o i!a i .rustra"ija!a, kao i o#iteljski! pritis"i!a ili pritis"i!a okoline i na"ije. 0e uspije!o li sa!i odlu"iti o s ojoj sud#ini, tada "e proslost odlu"iti za nas+ o o "e naro"ito rijediti ako se #oji!o pona ljanja nekog neugodnog iskust a. ,o!o"u stra$a !oze!o u"initi da #olna iskust a iz proslosti od !ogu"nosti postanu st arnost. 0e!a!o pra o kri iti astrologiju ako u!jesto da se a.ir!ira!o u s jesno oda#rano! pra "u, pasi no "eka!o da se nesto dogodi i pri$ a"a!o ono sto zi ot nudi #ez unaprijed odredjenog "ilja. 0au"i!o dakle upotre#lja ati astrologiju kao na"in da zi i!o s jesno, sredst o uz po!o" kojega "e!o #iti #udniji i s jesniji onoga sto se dogadja kada dodju trenu"i azni$ odluka. 2riti"ne .aze B konjuk"ije, poluk adrati, k adrati i opozi"ije B s i$ planetarni$ i interplanetarni$ "iklusa u ijek predsta ljaju trenutke odluke, trenutke u koji!a !ora!o #iti s jesni da ne !oze!o nasta iti sa stari! sta o i!a ili situa"ija!a koje ograni"a aju nas rast ili nas drze zaro#ljeni"i!a proslosti. U zi otu se sa s i!e suo"a a!o s oni! u na!a sto na! se u tom trenutku "ini naj#olji! i za sto se osje"a!o sposo#ni. 2oji god sta da zauz!e!o, zauzi!a!o ga zato sto nas nasa unutarnja ra noteza poti"e na tak u reak"iju i jer jeruje!o da je to ono naj#olje sto u to! trenutku !oze!o napra iti. Uz po!o" kriza i #rojni$ djelo!i"ni$ pro!asaja u"i!o polagano !ijenjati tu 6unutarnju ra notezu7 i na taj na"in raste!o. 0e!a drugog na"inaO