ZAVOD ZA KOLSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

N A S T A V N P L A N I OKVIRNI P R O G R A M
(Odluka o programu za stjecanje srednje strune spreme u podruju rada elektrotehnika za zanimanje tehniar za elektrine strojeve s primijenjenim raunalstvom, klasa: 602-03/0505/0015, urbroj: 0533-09-05-02 od 11.3.2005.)

04. ELEKTROTEHNIKA (A) Tehniar za elektrine strojeve s primijenjenim raunalstvom

Zagreb, 2005. godine

1

SADRAJ
UVOD ZADAE OBRAZOVANJA TEHNIARA U PODRUJU ELEKTROTEHNIKE Tehniar za elektrine strojeve s primijenjenim raunalstvom NASTAVNI PLAN OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI Raunalstvo Elektroniki sklopovi Elektrini strojevi Elektrine instalacije Elektroenergetika Energetska elektronika Elektromotorni pogoni Industrijska raunala Automatsko upravljanje Radionike vjebe Rashladna i termika tehnika Mjerenja na elektrinim strojevima primjenom raunala Kontrola kvalitete elektrine energije Konstruiranje i ispitivanje elektrinih strojeva Protueksplozijska zatita elektrinih ureaja Automatizacija elektroenergetskih postrojenja Manipulatori i roboti Raunala u tehnikim sustavima Struna praksa Naputak o primjeni Pravilnika o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli u elektrotehnikom obrazovnom podruju Zavrni ispit 3 4 5 6 7 7 10 12 14 16 17 18 20 21 23 26 26 28 29 30 31 32 34 35 36 38

1. 2. 3.

4. 5.

UVOD
Programima u sustavu srednjokolskog obrazovanja Republike Hrvatske utvren je 1991. godine u elektrotehnikom podruju, uz ostale, obrazovni program tehniar za elektrostrojarstvo. Manje izmjene i dopune u nastavnom planu i programu obavljene su 1996. godine, kada je program objavljen u Glasniku Ministarstva prosvjete i porta, posebno izdanje br. 2/1996. Zbog ubrzanog tehnolokog razvoja u elektrotehnikom podruju ukljuujui razvoj raunalne tehnike, bez koje se ne moe zamisliti rad, upravljanje i proizvodnja elektrinih strojeva, ureaja i postrojenja, postojei nastavni plan i program tehniara za elektrostrojarstvo vie ne omoguava stjecanje potpunog obrazovanja za rad i cjeloivotno obrazovanje u tome zahtjevnom i brzim pomjenama podlonom podruju. Pratei te promjene Elektrotehnika kola iz Zagreba je, kao vodea kola u podruju elektrostrojarstva, izradila prijedlog nunih promjena koje e omoguiti suvremenije obrazovanje u tome podruju u vremenu do temeljitih promjena koje se oekuju u kolskom sustavu Republike Hrvatske. Rad na izmjenama programa tehniara za elektrostrojarstvo pokazao je da stvarnom stanju vie ne odgovara ni naziv programa jer ne odraava potrebe za sadrajima programa koje nuno zahtjeva sadanje vrijeme, prije svega ukljuivanje raunalne tehnike. Stoga je predloen novi naziv programa tehniar za elektrine strojeve s primijenjenim raunalstvom. Uz dosadanja znanja o elektrinim strojevima, elektromotornim pogonima i elektronikim sklopovima takav tehniar mora imati i znanja iz podruja raunalne tehnike za programiranje mjerenja, upravljanja, projektranja, konstruiranja, ispitivanja, obradu podataka i izradu dokumentacije. Stoga je ovim promjenama predloeno uvoenje novih sadraja u neke strune predmete uz iskljuivanje nepotrebnih i zastarjelih. Ravnatelj Zavoda za kolstvo Republike Hrvatske imenovao je Struno povjerenst za izradu novoga obrazovnoga programa tehniar za elektrostrojarstvo (tehniar za elektrine strojeve s primijenjenim raunarstvom) u obrazovnom podruju elektrotehnika elektrostrojarstvo u sastavu: dr. sc. Zoran Baus, Siemens d.d., Zagreb, dr. sc. Stjepan Car, KONAR Institut za

elektrotehniku, Zagreb, Dragica Huzani, dipl. ing., Elektrotehnika kola, Zagreb, Zdravko Jaarevi, ing., Elektrotehnika kola, Zagreb, Ivo Klari, prof., Elektrotehnika kola, Zagreb, dr. sc. Sadko Manduka, Brodarski institut, Zagreb, Nikola Milanovi, prof., Srednja kola Konjina, Sanja Mitrovi, dipl. ing., Elektrotehnika kola, Zagreb, i Stanko Paunovi, dipl. ing., Zavod za kolstvo Republike Hrvatske. Za strune recenzente programa imenovani su: prof. dr. sc. Ivan Ili, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb i mr. sc. Milivoj Puzak, Tehniko veleuilite, Zagreb. Nakon recenzija ureeni programi dostavljeni su na usvajanje Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta. Ovim promjenama, u odnosu na dosa-danji program tehniara za elektrostro-jarstvo, izostavlja se predmet SKLOPNI APARATI u treem razredu. Dio potrebnih sadraja tog predmeta ugrauje se u predmet ELEKTROENERGETIKA s fondom od 3 nastavna sata umjesto dosadanja 2. Takoer se izostavlja predmet KONSTRUKCIJA I ISPITIVANJE ELEKTRINIH PROIZVODA, a uvode predmeti AUTOMATSKO UPRAVLJANJE i INDUSTRIJSKA RAUNALA. Istodobno se inoviraju sadraji predmeta ELEKTRINI STROJEVI, ENERGETSKA ELEKTRONIKA i RADIONIKE VJEBE. Poveava se fond sati izborne nastave. Za izborne sadraje predlau se novi predmeti: KONTROLA KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE, MJERENJE NA ELEKTRINIM STROJEVIMA PRIMJENOM RAUNALA i KONSTRUIRANJE I ISPITIVANJE ELEKTRINIH STROJEVA.

1. ZADAE OBRAZOVANJA TEHNIARA U PODRUJU ELEKTROTEHNIKE

Obrazovanje tehniara u podruju elektrothenike, pored zajednikog cilja srednjeg obrazovanja utvrenih u Zakonu o srednjem kolstvu, ima za cilj: a) osposobljavanje za sudjelovanja u projektiranju, pripremi i voenju proizvodnje, te obavljanje poslova odravanja ureaja i postrojenja u pojedinim podrujima elektrotehnike b) stjecanje dobrog opeg obrazovanja koje e pojedincima omoguiti nastavak obrazovanja na viim i visokim kolama i fakultetima u podrujima tehnike znanstvene oblasti, prije svega u elektrotehnici.
3

Ostvarenje ovih ciljeva mogue je s dva tipa obrazovnih programa tehniara u podruju elektrotehnike: elektrotehniar opeg tipa i tehniari za pojedina podruja elektrotehnike. Program elektrotehniara opeg tipa vie je usmjeren na pripremanje za daljnje kolovanje, prije svega u podruju tehnikih znanosti, a manje na profesionalno-funkcionalno osposobljavanje. Struni dio programa daje mu iroko i temeljito osnovno obrazovanje iz elektrotehnike i time mogunost za brzo adaptivno osposobljavanje za obavljanje poslova u nekom od podruja elektrotehnike. Programi tehniara za pojedina podruja elektrotehnike orijentirani su prije svega na profesionalno-funkcionalno osposobljavanje. Njima se stie znatno vei stupanj osposobljenosti za obavljanje poslova u pojedinim podrujima elektrotehnike. Fond opeg obrazovanja, prije svega matematikog i prirodoznanstvenog je takav da otvara mogunosti i za nastavak obrazovanja u tehnikim znanostima. Obrazovanje tehniara za pojedina podruja elektrotehnike ima za cilj osposobiti uenike: a) za obavljanje poslova: - sudjelovanje u pripremanju razvojne, tehnoloke i operativne dokumentacije proizvodnje, - ispitivanje materijala, poluproizvoda i proizvoda, - rukovoenje proizvodnim radnim skupinama, - montaa sloenih ureaja i opreme, - posluivanje sloenih ureaja i sustava, - odravanje ureaja i opreme; b) za nastavak obrazovanja u svim podrujima znanstvene tehnike oblasti, poglavito u elektrotehnici. Nastavni planovi i okvirni obrazovni programi sastavljeni su tako da pored obveznih opeobrazovnih, zajednikih strunih i posebnih strunih sadraja zanimanja sadre i izborni dio koji utvruje kola prema zahtjevima koji se iskazuju u pojedinim podrujima gospodarstva ili interesima uenika. Opi sadraji imaju zadau: - ostvarivanje ciljeva od opeg zajednikog interesa (stvaranje potrebne razine mogunosti komuniciranja, razumijevanje i podizanje kulture ivljenja, za ivot i praksu nuno poznavanje drutvenih i gospodarskih prilika, briga za tjelesni razvoj i zdravlje uenika) - stjecanje temeljitog obrazovanja iz prirodoznanstvenog i matematikog podruja radi stvaranja potrebnog predznanja za razumijevanje i svladavanje strunih sadraja te stjecanje

neophodne podloge za nastavak obrazovanja u podrujima tehnikih znanosti. Struni sadraji imaju zadau omoguiti uenicima stjecanje sustavnih strunih znanja o materijalima, sklopovima, strojevima i ureajima, razvoju i pripremi proizvodnje, organizaciji rada, zatiti na radu i zatiti okoline. Zajedniki struni sadraji omoguavaju uvoenje u podruje elektrotehnike i stvaranje neophodnih predznanja za svladavanje posebnih strunih sadraja. Posebni struni sadraji svakog programa omoguavaju stjecanje neophodnih struno-teoretskih i praktinih znanja za rad u pojedinim podrujima elektrotehnike. Struni sadraji imaju dva dijela: teoretske osnove i praktini dio. Teoretske osnove struke imaju zadau dati potrebna objanjenja za razumijevanje rada komponenata, ureaja i radnih procesa. Sastavni dio teoretskih osnova su i laboratorijske vjebe, koje treba razlikovati od radionikih vjebi. Iako laboratorijske vjebe omoguavaju stjecanje pojedinih praktinih znanja o rukovanju komponentama, instrumentima i priborom, njihova podjednako vana zadaa je samostalno otkrivanje novih i utvrivanje ranije steenih struno-teoretskih spoznaja. Praktini dio strunih sadraja (radionike vjebe) ima zadau omoguiti stjecanje osnovnih vjetina u radu s materijalima, komponentama, instrumentima i strojevima. Dio strunih sadraja ini i struna praksa ija je osnovna zadaa postupno uvoenje uenika u poslove tehniara u realnim uvjetima rada. Predmeti izbornog programa mogu biti postojei predmeti iz obveznog strunog dijela programa s proirenim opsegom sadraja i poveanim vremenom za izvoenje nastave ili posebni predmeti. Posebni predmeti izabiru se iz okvirnog nastavnog programa u skladu sa zanimanjem za koje se uenik obrazuje. Predmete izbornog programa moe, u skladu s ciljevima i zadaama obrazovanja za pojedina zanimanja, samostalno predloiti i programirati kola. U tom sluaju kola je obvezna zatraiti od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta suglasnost za izvoenje nastave prema predloenom programu.

TEHNIAR ZA ELEKTRINE STROJEVE S PRIMIJENJENIM RAUNALSTVOM Posebne zadae ovog obrazovnog progra-ma su osposobljavanje uenika za obavljanje poslova:
4

- kontrola materijala, poluproizvoda i proizvoda, - operativno i tehnoloko pripremanje proizvodnje elektrinih strojeva i opreme, - ispitivanje i podeavanje sloenih elektrinih proizvoda, - primjena raunala kod ispitivanja i obrade rezultata mjerenja - izrada prototipova i izvanserijskih proizvoda, - operativno organiziranje rada u proizvodnoj jedinici i voenje radne skupine u proizvodnji,

- priprema tehnoloke dokumentacije, - planiranje materijala, nabava materijala, snabdijevanje proizvodnje, - konstruiranje dijelova elektrinih proizvoda, standardizacija dijelova elektrinih proizvoda, - osposobljavanje za djelotvornu uporabu raunala i njegovu praktinu primjenu pri proraunu, konstrukciji i izradi ispitnih protokola - odravanje elektrinih strojeva, pogona i postrojenja, - kontrola proizvodnih procesa i ispitivanje kvalitete proizvoda.

- utvrivanje normativa izrade, analiza trokova i kalkulacije,

2. NASTAVNI PLAN
Red. broj Nastavni predmet 1.r. Tjedni broj sati 2.r. 3.r. 4.r.
5

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27.

Hrvatski jezik Strani jezik Povijest Geografija Politika i gospodarstvo Tjelesna i zdravstvena kultura Vjeronauk/Etika Matematika Fizika* Kemija Biologija Raunalstvo* Tehniko crtanje i dokumentiranje* Osnove elektrotehnike* Mjerenja u elektrotehnici* Elektrotehniki materijali i komponente Strojarstvo Elektroniki sklopovi* Elektrini strojevi* Elektroenergetika Elektrine instalacije Energetska elektronika* Automatsko upravljanje * Elektromotorni pogoni* Industrijska raunala* Radionike vjebe Izborni program** Ukupno Struna praksa

3 2 2 2 2 1 3 2 2 1 2 2 4 4 32 -

3 2 2 1 2 1 3 2 2 3 3 2 2 4 32 80

3 2 2 1 3 2 2 4 3 2 4 2-4 30-32 80

3 2 2 2 1 3 2 2 2 3 2 4 2-4 30-32 40***

* Predmeti s obveznim praktinim, odnosno laboratorijskim vjebama. ** U zadanom rasponu broj sati i sadraje izbornog programa utvruje kola izvedbenim programom. Predmeti izbornog programa: a) proirenje sadraja obveznog programa (radionike vjebe, raunalstvo, elektroniki sklopovi, elektroenergetika, elektrini strojevi, energetska elektronika, elektromotorni pogoni, automatsko upravljanje) b) rashladna i termika tehnika, kvaliteta elektrine energije, mjerenja na elektrinim strojevima primjenom raunala, raunala u tehnikim sustavima, automatizacija elektroenergetskih postrojenja, konstruiranje i ispitivanje elektrinih strojeva, protueksplozijska zatita elektrinih ureaja, manipulatori i roboti, c) tehnologija eljeznikog prometa, eljeznika elektroenergetska postrojenja, elektrovuna vozila, elektrini dio eljeznikih vozila (Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, posebno izdanje broj 2/1996.) d) brodska elektrotehnika (Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, posebno izdanje broj 3/1996.) e) strukovni sadraji na prijedlog kole. *** U funkciji zavrnog ispita.

3. OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAMI

Okvirni nastavni programi predmeta rednog broja 1.-11. objavljeni su u Glasniku Ministarstva prosvjete i porta, posebno izdanje broj 11/1997.)

Okvirni nastavni programi predmeta zajednikih sadraja elektrotehnike struke: 13. Tehniko crtanje i dokumentiranje, 14. Osnove elektrotehnike, 15. Mjerenja u elektrotehnici, 16. Elektrotehniki materijali i komponente, 17. Strojarstvo i 27. Radionike vjebe (1. i 2. razred) objavljeni su u Glasniku Ministarstva prosvjete i porta, posebno izdanje broj 2/1996.)

programskih jezika ope namjene, odnosno raspoloivom programu. Znanje steeno u ovom predmetu uenici e primjenjivati pri rjeavanju praktinih zadataka u okviru drugih predmeta, naroito u predmetima struke. Primjene trebaju odgovarati stupnju steenog znanja tijekom kolovanja. Sadraj

RAUNALSTVO
Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae Program predmeta raunalstvo za srednje elektrotehnike kole izraen je tako da uenika osposobi za uporabu raunala. Teite programa stavljeno je na upoznavanje mogunosti raunala i njegovu uinkovitu uporabu s pomou aplikacijskih programa u prvom razredu, a u drugom razredu s pomou viih programskih jezika. Cilj obrazovanja iz podruja raunal-stva u prvom razredu jest stjecanje osnovnih znanja i vjetina uporabe raunala do razine rjeavanja jednostavnih problema u raznim problemskim situacijama uz uporabu aplika-cijskih programa. Nastavom raunalstva treba osposobiti uenika za: - prikljuivanje, spajanje i putanje u rad osnovne konfiguracije osobnog raunala - samostalno sluenje razliitim izvorima informacija u koli i izvan nje uporabom raunala - samostalno sluenje raunalom pri pisanju razliitih tekstova i njihovoj obradi - sluenje raunalom u rjeavanju grafikih zadataka U drugom razredu uenici se osposobljavaju za samostalno sluenje raunalom pri uporabi razliitih baza podataka. Osim toga uenici u drugom razredu stjeu potrebna znanja za samostalno rjeavanje strunih zadaa raunalom uporabom viih programskih jezika (program C) i aplikacijskih programa. To znai: - priprema i ralamba jednostavnijih zadataka iz raznih podruja, do razine pogodne za primjenu rjeavanja raunalom; sastavljanje jednostavnih postupaka, algoritama i programa u jednom od 1. 2 2. 2 3. 4. -

1. razred 1. Osnovni rad s raunalom Osnovni pojmovi o grai raunala. Unutarnje komponente osobnoga raunala Prikljuivanje osobnoga raunala. Nosioci podataka Uloga operacijskog sustava. Organizacija strukture datoteka u operacijskom sustavu. Osnovne naredbe operacijskog sustava. 2. Rad s raunalom pod WINDOWS okruenjem Pokretanje i ustrojstvo Windowsa Programi i dokumenti u okruenju Windows Disk, folder, datoteka Prilagodbe hardver, softver, korisnik Komunikacija s raunalima u mrei Internet 3. Obrada teksta Prikaz odabranog programa za obradu Priprema, obrada i umnaanje tekstova. Uporaba raspoloivog programa za obradu tekstova. 4. Tablini prorauni Tablini prorauni. Prikaz programa za obradu tablica Uporaba programa za pripremu i obradu tablica. 5. Grafike mogunosti raunala. Prikaz odabranog programa za rad grafikom. Uporaba grafike prezentacije podataka u raznim podrujima. Dodavanje grafike u tekst. 2. razred 1. Baze podataka Pojam i uporaba baze podataka. Osnovna struktura baze podataka. Prikaz odabranog programa za rad s bazama podataka. Uporaba raspoloivog programa za kreiranje i obradu baza podataka. 2. Osnove programiranja Sustavni pristup rjeavanju strunih zadaa.
8

Postupak izrade raunarskog programa. Pojam i razrada algoritma Opi oblik naredbi na strojnoj razini. Nii i vii programski jezici. Opi oblik standardnih (proceduralnih) programskih jezika. Vrste naredbi u programskim jezicima. 3. Izrada programa Upoznavanje i rad sa standardnim naredbama odabranog vieg programsko jezika. Programsko rjeavanje zadataka iz raznih podruja (matematika, fizika, strukovni predmeti) uporabom vieg programskog jezika. 4. Podaci u C-u Osnovna struktura C programa. Vrste podataka (identifikator, varijabla, konstanta, tipovi podataka). Operatori (aritmetiki operatori, izrazi, operatori pridruivanja, prioritet operatora). 5. Ulaz i izlaz podataka itanje ulaznih vrijednosti. Prikazivanje vrijednosti varijable. Ispis varijable i konstante. Ispis niza. Formatiranje ispisa. 6. Znakovi Znakovi i niz znakova. 7. Naredba za grananje Naredba if jednostruki i dvostruki izbor. Sloena if naredba. Naredba switch. 8. Naredbe za ponavljanje Naredba for. Naredba while. Naredba do-while. 9. Funkcije Deklaracija i definicija funkcija. Tip funkcije i lista argumenata. Doseg i trajanje varijabli. Rekurzija. Standardne funkcije.

specijaliziranoj uionici u kojoj su opremljena sva radna mjesta uenika. U tom sluaju izvedbenim programom za realizaciju nastave raunalstva treba, od 2 sata tjedne nastave, predvidjeti najmanje 1 sat za samostalan rad uenika na raunalu u svakoj godini. Vjebe treba izvoditi optimalno u 3, najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najvie 16 uenika) tako da na raunalu radi uenik pojedinano. Vrijeme izvoenja vjebi treba biti predvieno rasporedom sati od poetka kolske godine. Od uenika treba zahtijevati temeljitu pripremu pri rjeavanju zadae kako bi se vrijeme raspoloivo za neposredan rad s raunalom koristilo uinkovito. Pisanje teksta programa mogue je tek nakon potpunog razumijevanja postupka rjeavanja postavljene zadae. Provjera znanja obavlja se raunalom rjeavanjem konkretnih problema koji zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa u prvom razredu, a u drugom razredu samostalno rjeavanje zadataka uporabom vieg programskog jezika (C) . Materijalni uvjeti Za ostvarivanje zadataka predmeta raunalstvo potrebno je osigurati: - specijaliziranu uionicu s raunalima - kabinet za nastavnika. Specijalizirana uionica za nastavu raunalstva, potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava i individualni praktini rad uenika. Uionica mora sadravati po jedno radno mjesto za svakog uenika. Preporuuje se najmanje 3m2 povrine po uenikom radnom mjestu. Oprema radnog mjesta ukljuuje: - raunalo prema standardima i kriterijima za opremanje kola raunalnom opremom - stol za raunalo i prostorom za prirunu dokumentaciju i pisanje i odlaganje medija te potrebnom elektrinom instalacijom - anatomski oblikovano sjedalo za uenika. Radno mjesto nastavnika u uionici treba biti opremljeno raunalom i LCD projektorom. Prilikom uporabe projektora, nastavnik mora imati mogunost zamraenja prostorije. Sva raunala u uionici, po mogunosti, trebaju biti povezana u mreu. Ako su raunala povezana u mreu, uionicu je potrebno opremiti s barem jednim pisaem. U protivnom, oprema treba sadravati po jedan pisa na 4 radna mjesta. Uionica treba biti opremljena jednim laserskim pisaem i jednim skenerom.
9

Objanjenje Cjelokupnu nastavu ovog predmeta ukljuivi i individualan praktian rad uenika (vjebe) optimalno je izvoditi u specijaliziranoj uionici za raunalstvo. Uionica mora biti tako opremljena da omoguava samostalan rad jednog uenika na raunalu. Ukoliko prostor i oprema ne doputaju takav nain rada, mogue je dio nastave izvoditi u uionici u kojoj je potrebnom opremom opremljeno radno mjesto nastavnika, a dio nastave u

Uionica mora imati kompletnu elektrinu instalaciju s posebnom zatitnom sklopkom. Osvjetljenje u uionici mora biti izvedeno tako da se ne reflektira od monitora. Kabinet za nastavnika raunalstva je posebna prostorija, povezana s uionicom za raunalstvo. U kabinetu mora biti posebno raunalo za pripremu nastave i voenje nastavne dokumentacije. Kabinet mora sadravati poseban ormar za uvanje medija i kompletne dokumentacije za raunala i programsku podrku. Nastavna sredstva za izvoenje nastave raunalstva obuhvaaju i licencirane sistemske i programske pakete. Kadrovski uvjeti Nastavu raunarstva mogu izvoditi: - diplomirani inenjer raunarstva, - diplomiran inenjer elektrotehnike, - profesor matematike i informatike, - profesor informatike, - diplomirani informatiar, - diplomirani inenjer matematike, smjer informatika, - diplomiran ekonomist smjera informatika i kibernetika, - profesor elektrotehnike - prof. proizvodno-tehnikog obrazovanja uz uvjet da je prethodno stekao srednju strunu spremu u elektrotehnikoj struci - prof. fizike i politehnike uz uvjet da je prethodno stekao srednju strunu spremu u elektrotehnikoj struci - prof. pedagogije i politehnike uz uvjet da je prethodno stekao srednju strunu spremu u elektrotehnikoj struci. Literatura koja se preporuuje K. Rai, Access 2.0, Pentium, Vinkovci, 1996. M. Gugi-Rai, Word 97, Pentimu, Vinkovci, 1998. G. Abdi, Raunalstvo, Profil, Zagreb, 1999. K. Rai, Raunalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 2000. K. Rai, Internet, Pentium, Vinkovci, 2002. K. Rai, Windows 2000, Pentium, Vinkovci 2002.

Cilj i zadae U predmetu elektrotehniki materijali i komponente uenici su upoznali svojstva poluvodikih materijala, njihovu primjenu u proizvodnji elektronikih komponenata, fizikalne osnove i temeljna svojstva poluvodikih komponenata (dioda, tranzistora i tiristora). Ta znanja se u predmetu elektroniki sklopovi utvruju i proiruju s obzirom na svojstva komponenata (najvaniji parametri, strujnonaponske karakteristike i mogunosti primjene u podrujima upravljanja i zatite elektrinih strojeva i postrojenja. Prouavanjem sadraja ovog predmeta uenici trebaju: - znati nazive, raspored i funkciju izvoda elektronikih komponenata (diode, tranzistori, tiristori, operacijska pojaala, digitalni sklopovi) - poznavanje pojmova karakteristinih parametara poluvodikih elektronikih komponenata i njihovu praktinu vanost - poznavati osnovne primjene pojedinih komponenata i njihove primjene u karakteristinim sklopovima - znati ulogu sklopova u sustavu upravljanja i zatite strojeva, industrijskih i elektroenergetskih pogona i postrojenja. Sadraj 1. Uvod u elektroniku Uloga elektronike u ljudskoj djelatnosti. Osnovna organizacija i funkcionalna struktura mjerenja, upravljanja i zatite ureaja i postrojenja. 2. Poluvodike diode Strujno naponska karakteristika. Karakteristini parametri (dozvoljeni napon i struja, temperaturno podruje rada). Ispravljaki spojevi. Filtriranje ispravljenog napona. Zenerova dioda (strujno naponska karakteristika, karakteristini parametri). Osnovni spoj stabilizatora napona sa Zenerovom diodom. 3. Bipolarni tranzistori Ulazne i izlazne karakteristike tranzistora. Podruja rada. Karakteristini parametri (dozvoljeni naponi i struje, faktor strujnog pojaanja, temperaturno i frekvencijsko podruje rada). Tranzistor kao sklopka.

ELEKTRONIKI SKLOPOVI
Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 2 4. -

10

Tranzistorsko pojaalo u spoju ZE (svojstva, funkcija elemenata u sklopu). Tranzistorsko pojaalo u spoju ZC. Darlingtonov spoj tranzistora. Diferencijalno pojaalo. 4. Unipolarni tranzistori Vrste unipolarnih tranzistora, prikaz svojstava strujno-naponskim karakteristikama. Sklopka s unipolarnim tranzistorima. Pojaalo s unipolarnim tranzistorima. 5. Operacijska pojaala Osnovna svojstva operacijskih pojaala (izvodi, pojaanje, napon napajanja, ulazni naponi). Primjena operacijskih pojaala (komparator, invertirarajue i neinvertirajue pojaalo, generiranje valnih oblika). 6. Tiristori Svojstva, strujno-naponske karakteristike i parametri Vrste tiristora (SCR i triac) Osnovni spojevi za ispravljanje i regulaciju struje. 7. Optoelektroniki elementi Poluvodiki izvori svjetlosnih signala. Poluvodiki receptori svjetlosnih signala. Optoizolatori. 8. Osnovni digitalni sklopovi Analogni i digitalni signali. Binarni prikaz digitalnih signala. Logika svojstva, simboli i tablice stanja za osnovne logike sklopove (I, ILI, NE, NI i NILI). Integrirane izvedbe logikih sklopova (kuita, skupine i svojstva sklopova TTL i CMOS). 9. Sloeni logiki sklopovi Primjeri osnovnih izvedbi sklopova za kodiranje, dekodiranje, selektiranje i demultipleksiranje (namjena, logika shema i simboli). Logika svojstva, simboli i funkcije bistabila. 10. Multivibratori Bistabilni multivibrator. Monostabilni multivibrator. Astabilni multivibrator. 11. Registri, brojila i memorije Namjena i principijelna izvedba posmanog registra. Namjena i principijelna izvedba brojila. Memorije sa stalnim sadrajem (namjena, vrste i svojstva). Memorije s izravnim pristupom (namjena, vrste i svojstva). 12. Digitalno upravljanje Osnovna organizacija i nain rada mikroraunala.

Digitalni ureaji u sustavu mjerenja, upravljanja i zatite ureaja i postrojenja. Objanjenje U izvoenju nastave ovog predmeta treba koristiti demonstracijsku opremu koja e omoguiti uenicima lake i bre shvaanje principa rada elektronikih komponenata i sklopova. U izlaganju grae treba se zadrati na osnovnim principima rada elemenata i sklopova bez ulaenja u detaljna teoretska razmatranja. Razina izlaganja treba biti u suglasnosti s praktinim potrebama u obavljanju poslova zanimanja za koje se uenik obrazuje. Okvirni sadraji su isti za sva tri zanimanja kojima je program namijenjen. Meutim pri izradi izvedbenih programa trebaju doi do izraaja razlike uvjetovane potrebama u svakom pojedinom zanimanju. Izvedbenim programom treba, od ukupno 2 sata tjedne nastave ovog predmeta, predvidjeti za samostalan rad uenika u laboratoriju najmanje prosjeno 0,5 sati tjedno. Laboratorijske vjebe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine (najvie pola razrednog odjela, odnosno 16 uenika istovremeno) u bloku od 2 sata, to znai za svaku skupinu uenika svaki etvrti tjedan. Vrijeme odravanja laboratorijskih vjebi treba biti predvieno rasporedom sati od poetka kolske godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posveen upoznavanju s instrumentima, nainom rada u laboratoriju i mjerama zatite. Ukoliko opremljenost kole doputa, mogu je istovremen rad u laboratoriju svih uenika razrednog odjela. U tom sluaju uz nastavnika obavezno je sudjelovanje u nastavi laboranta (suradnika u nastavi). Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i dvije (svako polugodite jedna) cjelosatne provjere znanja (kolska zadaa). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti preeno gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i svojstava sklopova do zadataka ije rjeavanje treba pokazati sposobnost primjene znanja u novijim i sloenijim situacijama. Uspjeh uenika u izvoenju vjebe ocjenjuje se na temelju primjene uenikova znanja u izvoenju vjebe, pokazanih vjetina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
11

Materijalni uvjeti Teorijsku nastavu (predavanja, ponavljanje kolske zadae) treba izvoditi u namjenskoj uionici. Minimalna oprema namjenske uionice za ovo podruje: - demonstracijski stol s okvirima za panele s komponentama i sklopovima - demonstracijski paneli s komponentama i sklopovima - prostor za grafoskopske projekcije, grafoskop i kolska ploa - demonstracijski instrumenti (ampermetri, voltmetri, dvokanalni osciloskop, impulsni i funkcijski generator) - izvori napajanja: mreni napon za napajanje instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(-15)V, 1A. - raunalo s LCD projektorom - raunalski aplikacijski programi iz podruja elektronike (npr. Electronic Workbench, Crocodile Technology) - grafoskop Teorijska nastava moe se izvoditi i u standardnoj uionici ope namjene ukoliko se bez veih tekoa u nju moe za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta. U tom sluaju demonstracijski stol s okvirima za panele treba biti pokretan. Laboratorijske vjebe izvode se u laboratoriju. Minimalna oprema laboratorija za vjebe iz elektronike: - centralno upravljako mjesto nastavnika kojim se upravlja svim prikljucima na radnim mjestima uenika - radni stolovi uenika (2 uenika za jednim stolom) opremljeni s prikljucima: mreni napon za prikljuak mjernih instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(-15)V,1A i slobodan par prikljunica za signal po izboru s upravljakog mjesta - za svako radno mjesto: univerzalni instrument (2 kom) dvokanalni osciloskop, funkcijski generator, promjenljivi otpornik (2 kom) otporna i kondenzatorska kutija, paneli s komponentama i sklopovima. U nedostatku dovoljnog broja funkcijskih generatora moe se privremeno koristiti zajedniki generator prikljuen na slobodan par prikljunica. To zahtijeva odgovarajuu organizaciju vjebi i u odreenoj mjeri usporava rad uenika u laboratoriju pa takav nain rada treba koristiti u krajnjoj nudi i privremeno.

Ukoliko se vjebe izvode pomou raunala i programa za modeliranje i simulaciju elektronikih sklopova moe se koristiti oprema uionice za raunarstvo i odgovarajui aplikacijski program (npr. Electronics Workbench). Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike, - profesor elektrotehnike Za laboranta (zajedniki rad s nastavnikom s cijelim odjelom, odnosno paralelni rad sa skupinom uenika pod vodstvom nastavnika): - srednja struna sprema (elektrotehniarelektroniar, tehniar za elektroniku, IV. ili V. stupanj strune spreme smjera elektronika). Literatura koja se preporuuje S. Paunovi, Elektroniki sklopovi, Element, Zagreb, 2003. A. Szabo: Industrijska elektronika, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1975. T. Jelakovi, Uvod u elektrotehniku i elektroniku, kolska knjiga, Zagreb, 1991. O. Liman, Elektronika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. J. Grilec, D. Zorc, Osnove elektronike, kolska knjiga, Zagreb, 1993. J. Kotur, S. Paunovi, Analogni elektroniki sklopovi, Element, Zagreb, 2003. S. Paunovi, Digitalna elektronika 1., kolska knjiga, Zagreb, 2003. S. Paunovi, Digitalna elektronika 1., zadaci za praktian rad i uvjebavanje, kolska knjiga, Zagreb, 1996. S. Paunovi, Digitalna elektronika 2., kolska knjiga, Zagreb, 1998. S. Paunovi, Digitalna elektronika 2., zadaci za praktian rad i uvjebavanje, kolska knjiga, Zagreb, 1995. A. arevi, Elektronike komponente i analogni sklopovi, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1987. A. Szabo, Impulsna i digitalna elektronika I i II, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1973.

ELEKTRINI STROJEVI
Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae
12

3. 4

Elektrini strojevi su, uz osnove elektrotehnike i mjerenja u elektrotehnici, temeljni predmet u obrazovanju tehniara za elektrine strojeve s primijenjenim raunalstvom. Cilj nastave ovog predmeta je upoznavanje uenika s izvedbama, fizikalnom slikom rada, ponaanjem i karakteristikama u pogonu i primjenom elektrinih strojeva. Ova znanja podloga su za nastavak obrazovanja u etvrtoj godini na problematici izgradnje, eksploatacije i odravanja elektrinih strojeva i postrojenja. Nastava ovog predmeta omoguit e uenicima: - stjecanje jasne predodbe o grai i naelima rada elektrinih strojeva - upoznavanje radnih karakteristika elektrinih strojeva - usvajanje sposobnosti analize ponaanja elektrinih strojeva u radnim uvjetima - uoavanje energetske bilance i gubitaka pri energetskim transformacijama - osposobljavanje za uporabu steenih znanja u praktinom radu s elektrinim strojevima - upoznavanje problematike eksploatacije elektrinih strojeva - osposobljavanje za primjenu steenih znanja pri radu na konstrukciji, izgradnji i izboru elektrinih strojeva u postrojenjima - osposobljavanje za uporabu elektrotehnikih prirunika i druge tehnike literature i dokumentacije s podacima vezanim za konstrukciju, rad i izbor elektrinih strojeva - usvajanje na teorijskom i praktinom planu osnovnih metoda za ispitivanje i mjerenja na elektrinim strojevima - primjenu raunala pri ispitivanju elektrinih strojeva i obradi mjernih rezultata Sadraj 1. Transformatori Konstrukcijski dijelovi i osnovne funkcije dijelova. eljezna jezgra kao magnetski krug, namoti primara i sekundara. Napon po zavoju, ukupni napon primarnog i sekundarnog napona. Prijenosni omjer napona. Ovisnost magnetskog toka o narinutom naponu. Fizikalna slika rada idealnog i realnog transformatora. Prazni hod transformatora i struja magnetiziranja. Optereenje transformatora, nunost jednakosti amperzavoja primara i sekundara, prijenosni

omjer struja. Energetska jednakost primarne i sekundarne strane. Vektori dijagram za razne vrste tereta. Trofazni transformatori (konstrukcija, fizikalna slika rada, uloga u elektroenergetskom sustavu). Osnovni spojevi i grupe spojeva. Nazivni podaci. Paralelni rad transformatora. Autotransformator. Zagrijavanje i hlaenje transformatora. Uljni transformator. Suhi transformator i njegova primjena. Osnove prorauna transformatora. Transformator u pogonu, kvarovi, pregled, zatita i odravanje. Regulacijski transformator. Osnove izvedbe, projekta i primjena prigunica. 2. Sinkroni strojevi Izvedbe sinkronih strojeva. Uzbudni namot i namot armature. Stator i rotor. Vrtnja rotora kao magneta ili elektromagneta. Induciranje napona u vodiu, zavoju, svitku. Periodiki oblik induciranog napona. Povezanost frekvencije napona armature s brojem pari polova i brzinom vrtnje. Okretno magnetsko polje stvoreno viefaznim strujama kroz namote. Nunost sinkrone brzine vrtnje rotora i okretnog polja. Karakteristike praznog hoda i kratkog spoja, reakcija armature, sinkrona reaktancija. Vektorski dijagram, osnove pogonskog dijagrama. Okretni moment, reakcioni moment. Nazivni podaci. Paralelni rad. Rad generatora na krutoj mrei (regulacija radne i jalove snage). Nain uzbuivanja, regulacija napona. Sinkroni motor, sinkroni kompenzator. Zagrijavanje i hlaenje sinkronih strojeva. 3. Asinkroni strojevi Zakretni transformator. Fizikalna slika rada asinkronog stroja. Stator i rotor. Stvaranje okretnog magnetskog polja. Induciranje napona i struje u rotorskom namotu. Stvaranje sile i momenta. Asinkrona brzina vrtnje rotora prema okretnom magnetskom polju, klizanje rotora. Bilanca energije. Karakteristike momenta. Regulacija brzine vrtnje. Pokretanje. Kavezni rotor i karakteristika momenta. Ovisnost karakteristike momenta i nominalne snage o promjeni napona i frekvencije. Bilanca energije pri zaletu i reverziranju. Koni i generatorski nain rada. Polno preklopivi motori. Trofazni asinkroni motor u jednofaznom spoju.

13

Jednofazni asinkroni motor (izvedbe, rad, sheme pokretanja). Odravanje asinkronog stroja. 4. Istosmjerni strojevi Osnove konstrukcije istosmjernih strojeva. Namoti istosmjernih strojeva. Induciranje napona, odnosi izmeu magnetskog toka, brzine vrtnje i napona. Stvaranje sile i momenta. Reakcija armature, komutacija, pomoni pol i kompenzacijski namot. Sustav etkice-kolektor. Vrste istosmjernih strojeva, nain uzbude i vanjske karakteristike. Problematika pokretanja i reguliranja brzine. Primjene. Odravanje. 5. Izmjenini strojevi sa permanentnim magnetima Konstrukcija Fizikalna slika rada Napajanje Upravljaki dio Primjena u industrijskim postrojenjima 5. Mali elektrini strojevi Jednofazni motori s kratkospojenom pomonom fazom. Brzohodni i sporohodni histerezni, reluktantni motor. Izmjenini kolektorskih motori. Razliite izvedbe malih motora: linearni, ploasti motori, motori sa vanjskim rotorom Tahogeneratori. Selsini. Objanjenje Program predmeta potrebno je realizirati tako da se kod uenika razvije sposobnost i sigurnost za primjenu steenih znanja u nastavi kasnijih strunih predmeta i u praksi na elektrinim strojevima. Prilikom prorade gradiva iz elektrinih strojeva treba naglasiti primjenu svih do tada upoznatih zakona elektrotehnike, kako bi se na taj nain neposredno povezala prethodno steena znanja s nunim znanjem o elektrinim strojevima. Za svladavanje teorije, usvajanje jasnih fizikalnih predodbi i stjecanje osnovnih praktinih znanja o elektrinim strojevima nuno je izvoenje dijela nastave putem samostalnog rada u laboratoriju (laboratorijske vjebe). Zato izvedbenim programom treba, od ukupno 4 sata tjedne nastave ovog predmeta, predvidjeti za samostalan rad uenika u laboratoriju najmanje prosjeno 1 sat tjedno. Laboratorij-ske vjebe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine (najvie pola razrednog odjela, odnosno 16 uenika

istovremeno) u bloku od 2 sata. To znai za svaku skupinu uenika svaki drugi tjedan. Vrijeme odravanja laboratorijskih vjebi treba biti predvieno rasporedom sati od poetka kolske godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posveen upoznavanju s reimom rada u laboratoriju i obvezama uenika. Posebnu panju treba posvetiti opasnostima i mjerama zatite od strujnog udara jer se veina vjebi izvodi sa strojevima u pogonu pod mrenim naponom. Uenik za vjebe treba biti pripremljen putem nastave ili samostalnim radom na temelju razraenih zadataka za vjebe, uputa i literature. Laboratorijske vjebe ine jedinstvenu cjelinu s ostalim oblicima nastave ovog predmeta. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Provjere znanja treba obavljati usmenim putem i putem cjelosatnih kolskih zadaa (2-4 puta tijekom godine) te provjeru praktinih znanja u laboratoriju. Za kolske zadae treba planirati vrijeme u izvedbenim programima.

Materijalni uvjeti Teorijsku nastavu (predavanja, ponavljanje, kolske zadae) treba izvoditi u namjenskoj uionici za elektrine strojeve. Minimalna oprema ovakve uionice je: - demonstracijski stol s okvirima za panele upravljakih komponentama i instrumentima i energetskom jedinicom (1. trofazni peterovodni izvor elektrine energije iz elektrine mree 3x380/220V, 2. trofazni etverovodni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 3x450V/3x0-260V 10A po fazi, 3. jednofazni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A, 4. jednofazni izvor elektrine energije iz elektrine mree 220V, 5. istosmjerni izvor elektrine energije iz ispravljakog ureaja s kontinuiranom regulacijom, 6. istosmjerni izvor elektrine energije iz akumulatorske baterije 36Ah 12V s izvodima po 2V) - paneli s upravljakim komponentama i demonstracijskim instrumentima - istosmjerni, izmjenini jednofazni i trofazni strojevi i motori i transformatori s izvedenim prikljunicama na aparatne stezaljke snage 0,51kW - modeli elektrinih strojeva s presjecima.

14

Teorijska nastava moe se izvoditi i u standardnoj uionici ope namjene ukoliko se bez veih tekoa u nju moe za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta. U tom sluaju demonstracijski stol mora biti pokretan. Laboratorijske vjebe izvode se u laboratoriju za elektrine strojeve, odnosno u laboratoriju za elektrina mjerenja uz odgovarajuu opremu potrebnu za vjebe na strojevima, te ovisno o mogunostima kole laboratorij bi trebao biti opremljen raunalima s aplikacijskim programima za raunsku i grafiku analizu rezultata mjerenja. Minimalna oprema laboratorija za vjebe na elektrinim strojevima: - centralna upravljaka jedinica s energetskom jedinicom prema podacima za demonstracijski stol - radni stolovi uenika (2 uenika za jednim stolom) opremljen s prikljucima razvedenim iz upravljakog stola. Poeljna je kontrola koritenih napona i struja optereenja izvora elektrine energije ugraenim instrumentima. Ukljuenost pojedinih izvora mora biti indicirana signalnim svjetiljkama. Prikljuci moraju biti oznaeni odgovarajuim standardnim simbolima. Na svakom radnom mjestu mora biti ugraeno isklopno tipkalo za sigurnost od ope opasnosti. - za svako radno mjesto elektrini strojevi (transformatori, motori) s prikljucima na aparatne stezaljke snage 0,5-1kW - za svako radno mjesto univerzalni instrument, ampermetri s pominim svitkom i pominim eljezom 10A, voltmetri s pominim svitkom i pominim eljezom 500V, podesivi otpornici l00, 1000 i 10000 oma; - pribor za spajanje (spojni vodovi, sklopke, prekidai, osigurai). Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer elektroenergetika, elektrostrojarstvo i automatizacija, energetika) - profesor elektrotehnike. Za laboranta (zajedniki rad s nastavnikom s cijelim razrednim odjelom, odnosno paralelni rad s grupom uenika pod vodstvom nastavnika): - srednja struna sprema (elektrotehniar, tehniar za elektrostrojarstvo, IV. ili V. stupanj strune spreme smjera elektrostrojarstvo i elektroenergetika), odnosno inenjer elektrotehnike.

Literatura koja se preporuuje A. Zeli, Elektrini strojevi, Tehnika kola ibenik, 2000. god. Z. Jaarevi, Elektrini strojevi-Laboratorijske vjebe, Tipex, Zagreb 2000. god. Hartl, Elektrini strojevi I i II, kolska knjiga, Zagreb, 1991. Meluzin, Elektrotehnika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1982. J. Jurekovi, Elektrini strojevi, kolska knjiga, Zagreb, 1994. Inenjerski prirunik IP3 elektrotehnika, elektronika, komunikacije i elektrini strojevi, kolska knjiga, Zagreb, 2002.

ELEKTRINE INSTALACIJE
Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae Predmet elektrine instalacije ini cjelinu s predmetom elektroenergetika. Nastava ovog predmeta omoguava prouavanje posljednje faze puta elektrine energije do konanog potroaa i pojedinih troila. Nastava ovog predmeta treba omoguiti: - upoznavanje uenika s izvedbama instalacija u stambenim zgradama i industrijskim postrojenjima - upoznavanje uenika s tehnikim propisima iz podruja elektrinih instalacija i primjenom u zgradama i postrojenjima - stjecanje osnovnih znanja za primjenu u praktinom radu (spajanje i ispitivanje) - usvajanje mjera zatite u postavljanju, odravanju i eksploataciji instalacija i na njih spojenih troila - usvajanje osnovnih znanja za sudjelovanje u radu na projektiranju elektrinih instalacija - primjenu steenih znanja pri projektiranju elektrinih instalacija raunalom . Sadraj 1. Tehniki propisi i standardi Definicije pojmova elektrinih instalacija. Tehniki propisi, zakon o standardizaciji, standardi. Grafiki simboli, vrste elektrinih shema i crtea. 2. Elementi elektrinih instalacija 3. 2 -

15

Instalacijski vodovi i kabeli, standardni presjeci, naini spajanja vodia. Oznake vodova i kabela, primjena. Elementi podbuknih, nadbuknih, podnih i posebnih instalacija. Ostali elementi instalacija (osigurai, sklopke, prekidai, prikljune naprave, obujmice, kanali). Razvodni ureaji. Vrste troila (motorna, rasvjetna, termika) i njihov utjecaj na okolinu. 3. Zatita Zatita vodova i troila i mjere zatite od direktnog i indirektnog dodira. Zatita od kratkog spoja i preoptereenja. Selektivnost zatite. Nain izvoenja zatite. Zatitne mjere od direktnog dodira. Metode zatite. Zatitne mjere od indirektnog dodira. Mjere bez zatitnog vodia, zatitno izoliranje, primjena malog napona, zatitno odjeljivanje. Mjere sa zatitnim vodiem, nulovanje, zatitno uzemljenje, strujna zatitna sklopka. Mogunost uporabe zatitnih mjera prema vrsti mree. 4. Elektrine instalacije u zgradama Podjela instalacija u zgradama prema namjeni. Elektroenergetske instalacije. Gromobranske instalacije. Komunikacijske instalacije. Ostale instalacije. Propisi o projektiranju i izvoenju instalacija. Uvjeti prostora. Meusobni utjecaj instalacija. Izvedbeni projekti i naini prikazivanja shema. Planovi mrea i instalacija. Objanjenje Pri realizaciji programa i navoenju primjera neophodno je pratiti tehnike propise i standarde. Nastavu ovog predmeta uskladiti s radionikim vjebama iz ovog podruja. Pored usmenih provjera znanja planirati posebno vrijeme za oblike provjere pisanim oblicima (kolske zadae, zadaci za samostalan rad u obliku kraih programa). Materijalni uvjeti Nastavu predmeta elektrine instalacije treba izvoditi u namjenskoj uionici za predmete elektroenergetske grupe ili standardnoj uionici ope namjene ako je mogua doprema potrebne opreme i nastavnih sredstava za svaki sat.

Osnovnu opremu za nastavu ovog predmeta ine grafoskop, s pripadnim grafofolijama, demonstracijski stol s okvirima za demonstracijske panele i energetskom jedinicom i demonstracijski paneli s elementima instalacija. Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike - profesor elektrotehnike. Literatura koja se preporuuje V. Srb, Elektrine instalacije i niskonaponske mree, Tehnika knjiga, Zagreb, 1982. H. Meluzin, Elektrotehnika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1982. E. Mileusni, Ispitivanje zatite od direktnog i indirektnog dodira na oruima za rad i elektrinim instalacijama, Zavod za istraivanje i razvoj sigurnosti, Zagreb, 1989. V. tefan, Sigurnost pri odravanju niskonaponskih elektrinih instalacija i ureaja, Zavod za istraivanje i razvoj sigurnosti, Zagreb, 1990. Z. Kosek, I. Vali, Zbirka propisa za elektrine instalacije niskog napona, Zavod za istraivanje i razvoj sigurnosti, Zagreb, 1990.

ELEKTROENERGETIKA
Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 3 4. -

Cilj i zadae Cilj nastave ovog predmeta je upoznavanje uenika s problematikom proizvodnje, prijenosa i razdiobe elektrine energije. Osnovna znanja steena ovim predmetom uenici proiruju u obrazovanja predmetima posebnih strunih sadraja prema programu obrazovanja i zanimanja, kao i pri odabiru izbornih sadraja ueg strunog podruja. Pri izvoenju nastave ovog predmeta treba upoznati uenike: - s elementima elektroenergetskog sustava zemlje i njihovu meusobnu povezanost - s osnovnim karakteristikama i radom pojedinih vrsta elektrana - s izvedbom prijenosnih i distributivnih mrea i prilikama u mrei u normalnom pogonu i prilikom kvarova - sa zbivanjima pri sklapanju kontakata u sklopnim aparatima
16

- s osnovnim zahtjevima pomou kojih se ostvaruje funkcija sklopnih aparata. Istovremeno sa izvoenjem nastave treba uenicima omoguiti: - stjecanje osnovnih znanja o izvedbi i konstrukciji sklopnih aparata i rasklopnih postrojenja - usvajanje osnovnih pojmova o izvedbi niskonaponskih mrea Sadraj 1. Elektroenergetski sustav Dijelovi i njihova uloga u elektroenergetskom sustavu Elektroenergetski sustav Hrvatske Potrebe za elektrinom energijom Dijagrami optereenja Osnove voenja elektroenergetskog sustava ciljevi, zadae, uloga dispeera 2. Elektrane Vrste elektrana i njihove karakteristike klasine i alternativne Funkcija pojedinih elemenata u radu elektrane Elektrane i okoli 3. Elektroenergetske mree Mree za prijenos elektrine energije visokog i srednjeg napona Tokovi snaga, kompenzacija jalove snage Smetnje, kvarovi i zatita u prijenosnoj mrei. Mree za razdiobu elektrine energije i njihovi osnovni elementi. 4. Sklopni aparati Vrste, namjena i podjela sklopnih aparata Gaenje elektrinog luka Osnove teorije kontakata Rastavne sklopke (malouljne, hidromatske, vakuumske, sklopke sa magnetskim i zranim hlaenjem i SF 6 sklopke) Osigurai i odvodnici prenapona Prekidanje strujnih krugova istosmjerne i izmjenine struje Ispitivanje sklopnih aparata 5. Rasklopna postrojenja Glavni elementi rasklopnih postrojenja, uloga, karakteristike i izbor elemenata Shema spoja glavnih elemenata Zatita u rasklopnom postrojenju Shema spoja pomonih strujnih krugova Uzemljenja u elektrinim postrojenjima Objanjenje Izvedbeni program predmeta treba izraditi tako da se osigura kod uenika spoznaja o osnovama i problematici pretvorbe razliitih

oblika energije u elektrinu i prijenosu i razdiobi elektrine energije. Teite treba biti na opremi elektrana i prijenosnih sustava, problematici izvoenja radova u izgradnji i odravanju. Tijekom realizacije programa potrebno je organizirati nekoliko posjeta razliitim objektima elektroenergetskog sustava kako bi uenici stekli i realne spoznaje o njima. Materijalni uvjeti Nastavu predmeta elektroenergetika treba izvoditi u namjenskoj uionici za predmete elektroenergetske grupe ili standardnoj uionici ope namjene ako je mogua doprema potrebne opreme i nastavnih sredstava za svaki sat. Osnovnu opremu za nastavu ovog predmeta ine grafoskop, videorekorder, raunalo i simulatori elektro-energetskih procesa s pripadnim nastavnim sredstvima (grafofolije, videosnimke, programska podrka za raunalo i simulatore). Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer elektroenergetika, elektrostrojarstvo i automatizacija, energetika), - prof. elektrotehnike. Literatura koja se preporuuje L. Ujevi, Z. Bunti, Elektrane, kolska knjiga, Zagreb, 1993. S. Vueti, Osnove elektroenergetske tehnike elektrane i elektroenergetska postrojenja, kolska knjiga, Zagreb, 2004. Meluzin, Elektrotehnika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1982.

ENERGETSKA ELEKTRONIKA
Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae Nastava ovog predmeta treba omoguiti uenicima stjecanje fizikalne predodbe o strujnim i naponskim prilikama u sklopovima energetske elektronike, bilo kao samostalnih proizvoda ili u okviru sklopova za regulaciju elektrinih strojeva. 1. 2. 3. 4. 2

17

Usvajanje fizikalne slike o radu i svojstvima sklopova energetske elektronike omoguit e osposobljavanje uenika za analizu rada sklopova s obzirom na mogue smetnje, kvarove i njihovo otklanjanje. Sadraj 1. Uvod u energetsku elektroniku Komponente energetske elektronike (dioda, tranzistor, tiristor, diak, triak). Elektronike istosmjerne i izmjenine sklopke. 2. Ispravljai Osnovni pojmovi iz ispravljake tehnike. Ispravljaki transformator. Analiza jednofaznog poluvalnog neupravljivog i upravljivog ispravljaa uz razliite karaktere troila. Analiza jednofaznog punovalnog neupravljivog i upravljivog ispravljaa uz razliite karaktere troila. Utjecaj ispravljaa na mreu, vii harmonici, potronja jalove energije. Trofazni mosni spoj ispravljaa. 3. Izmjenjivai Osnovni pojmovi i podjela izmjenjivaa. Mreom voeni izmjenjivai. Autonomni izmjenjivai (strujni, naponski, rezonancijski). 4. Istosmjerni pretvarai Osnovni pojmovi i podjela istosmjernih pretvaraa. Direktni istosmjerni pretvarai (oper u propusnom spoju, oper u blokirnom spoju). operi s galvanskim odvajanjem. Indirektni istosmjerni pretvarai. 5. Izmjenini pretvarai Pretvarai napona (fazna i fazno-stepenasta metoda). Pretvarai frekvencije (direktni i indirektni). 6. Primjena energetske elektronike Sustavi za besprekidno napajanje istosmjernih i izmjeninih troila. Elektromotorni pogoni. Prijenos energije. Zatita usmjerivakih sklopova od preoptereenja i prenapona (ultrabrzi osigurai, RLC zatita). 7. Elektromagnetska kompatibilnost Definicija Uzroci problema kompatibilnosti Posljedice nekompatibilnosti Postupci projektiranja i otklanjanja problema elektromagnetske kompatibilnosti Objanjenje

Za uspjeno svladavanje materije iz podruja energetske elektronike nuno je izvoenje dijela nastave putem samostalnog rada u laboratoriju (laboratorijske vjebe). Zato izvedbenim programom treba, od ukupno 2 sata tjedne nastave ovog predmeta, predvidjeti za samostalan rad uenika u laboratoriju najmanje prosjeno 0,5 sati tjedno. Laboratorijske vjebe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine (najvie pola razrednog odjela, odnosno do 16 uenika istovremeno kako bi se omoguio rad uenika u parovima) u bloku od 2 sata. Vrijeme odravanja laboratorijskih vjebi treba biti predvieno rasporedom sati od poetka kolske godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posveen upoznavanju s reimom rada u laboratoriju i obvezama uenika. Posebnu panju treba posvetiti opasnostima i mjerama zatite od strujnog udara jer se vjebe izvode i sa sklopovima u pogonu pod mrenim naponom. Uenik za vjebe treba biti pripremljen putem nastave ili samostalnim radom na temelju razraenih zadataka za vjebe, uputa i literature. Laboratorijske vjebe ine jedinstvenu cjelinu s ostalim oblicima nastave ovog predmeta. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Provjere znanja treba obavljati usmenim putem i putem cjelosatnih kolskih zadaa (2 tijekom godine) te provjere praktinih znanja u laboratoriju. Za kolske zadae planirati vrijeme u izvedbenim programima. Materijalni uvjeti Teorijsku nastavu (predavanja, ponavljanje, kolske zadae) treba izvoditi u namjenskoj uionici. Minimalna oprema namjenske uionice za ovo podruje: - demonstracijski paneli s komponentama i sklopovima - prostor za grafoskopske projekcije, grafoskop i kolska ploa - demonstracijski instrumenti (ampermetri, voltmetri, dvokanalni osciloskop) - demonstracijski stol s okvirima za panele s komponentama i sklopovima energetske elektronike i energetskom jedinicom (1. trofazni peterovodni izvor elektrine energije iz elektrine mree 3x380/220V, 2. trofazni etverovodni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 3x450V/3x0-260V
18

10A po fazi, 3. jednofazni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A, 4. jednofazni izvor elektrine energije iz elektrine mree 220V, 5. istosmjerni izvor elektrine energije iz ispravljakog ureaja s kontinuiranom regulacijom - istosmjerni, izmjenini jednofazni i trofazni strojevi i motori i transformatori s izvedenim prikljunicama na aparatne stezaljke snage 0,51kW. Teorijska nastava moe se izvoditi i u standardnoj uionici ope namjene ukoliko se bez veih tekoa u nju moe dopremiti oprema iz kabineta. U tom sluaju demonstracijski stol mora biti pokretan. Laboratorijske vjebe izvode se u laboratoriju za energetsku elektroniku, odnosno u laboratoriju za elektrina mjerenja uz odgovarajuu opremu potrebnu za vjebe na sklopovima energetske elektronike. Minimalna oprema laboratorija za vjebe - centralna upravljaka jedinica s energetskom jedinicom prema podacima za demonstracijski stol - radni stolovi uenika (2 uenika za jednim stolom) opremljen s prikljucima razvedenim iz upravljakog stola. Na radnim stolovima poeljna je kontrola koritenih napona i struja optereenja izvora elektrine energije ugraenim instrumentima. Ukljuenost pojedinih izvora mora biti indicirana signalnim svjetiljkama. Prikljuci moraju biti oznaeni odgovarajuim standardnim simbolima. Na svakom radnom mjestu mora biti ugraeno isklopno tipkalo za sigurnost od ope opasnosti. - za svako radno mjesto elektrini strojevi (transformatori, motori) s prikljucima na aparatne stezaljke snage 0,5-1kW - za svako radno mjesto univerzalni instrument (2 kom), ampermetri s pominim svitkom i pominim eljezom 10A, voltmetri s pominim svitkom i pominim eljezom 500V, podesivi otpornici l00, 1000 i 10000 oma, dvokanalni osciloskop -paneli s komponentama i sklopovima energetske elektronike. Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer: elektroenergetika, elektrostrojarstvo i automatizacija, energetika, industrijska elektronika), - profesor elektrotehnike.

Za laboranta (zajedniki rad s nastavnikom s cijelim odjelom, odnosno paralelni rad s skupinom uenika pod vodstvom nastavnika): - srednja struna sprema (elektrotehniar, IV. ili V. stupanj strune spreme u elektrotehnikoj struci, smjera elektrostrojarstvo i elektroenergetika), odnosno inenjer elektrotehnike.

ELEKTROMOTORNI POGONI
Razred Broj sati tjedno 1. 2. 3. 4. 3

Cilj i zadae Nastava ovog predmeta treba omoguiti uenicima stjecanje jasne fizikalne predodbe o radu elektrinih strojeva u zajednici s radnim mehanizmima i odvijanju regulacijskog procesa pri regulaciji elektromotornih pogona i sinkronih generatora. To znai: - upoznati uenike s osnovnim zahtjevima koje radni mehanizmi i tehnoloki proces postavljaju na elektrine strojeve - upoznati mogue smetnje i kvarove koje radni mehanizmi ili napojna mrea mogu uzrokovati u elektrinim strojevima - upoznavanje postupaka regulacije elektrinih strojeva. Sadraj 1. Uvod u elektro motorne pogone Osnovni pojmovi i definicije. Mehanike karakteristike pojedinih vrsta elektrinih strojeva i mehanizama. Statika stanja elektromotornih pogona sa svim vrstama elektrinih strojeva, radne i koione karakteristike. Osnove dinamike elektromotornih pogona. 2. Zalet motora Zalet sinkronog motora. Zalet asinkronog motora pomou otpornika u rotorskom krugu ili sklopke zvijezda-trokut. Klasini zalet istosmjernog motora bez tiristorskog ureaja. Osnovni spojevi napajanja istosmjernih elektromotornih pogona i njihova svojstva. Zalet motora s permanentnim magnetima 3. Sheme elektro motornih pogona Jednopolna shema i sheme djelovanja sinkronih, asinkronih, istosmjernih i motora s

19

permanentnim magnetima elektromotornih pogona. Razluivanje elektroenergetskih (glavni strujni krug) od informacijskih tokova (zatita, signalizacija, upravljanje). Osnove zatite elektromotornih pogona. 4. Sustav reguliranih elektromotornih pogona Osnovna svojstva sustava reguliranih elektromotornih pogona. Sustavi regulacije s istosmjernim nezavisno uzbuenim motorom i istosmjernim serijski uzbuenim motorom. Sustavi regulacije s izmjeninim elektrinim strojevima (sinkroni, asinkroni strojevi i motori s permanentnim magnetima). 5. Komponente u sustavu regulacije Komponente u sustavu regulacije elektrinih strojeva. Uloga unutranjih povratnih veza. 6. Regulacija strojeva Kombinirana regulacija brzine vrtnje istosmjernih motora. Reverzibilni pogoni. Vrste i naini uzbuivanja sinkronih generatora. Regulacija napona uzbude sinkronih generatora. Proces regulacije u sluajevima rada na krutu mreu (regulacija jalove snage) ili autonomni teret (regulacija napona). 7. Frekvencijski upravljani asinkroni motor Momentna karakteristika motora upravljanog naponom Momentna karakteristika motora upravljanog frekvencijom Upravljanje asinkronog motora promjenom napona Upravljanje asinkronog motora promjenom frekvencije. Regulacija brzine vrtnje motora pomou pretvaraa s naponskim i strujnim meukrugom. Utjecaj rada asinkronog motora na elektroenergetski sustav i okolinu (buka motora, gubici motora uslijed viih harmonika, elektromagnetska kompatibilnost). Objanjenje Program je potrebno realizirati tako da se kod uenika razvije sposobnost i sigurnost za primjenu steenih znanja u praksi na konkretnim elektromotornim pogonima i regulacijskim procesima. U tome posebnu ulogu imaju laboratorijske vjebe za koje treba

izvedbenim programom predvidjeti prosjeno 1 sat tjedno. Rad u laboratoriju treba organizirati u blokovima 2-3 sata. Zadaa je laboratorijskog rada stjecanje praktinih znanja o odnosima izmeu elektrinog stroja i radnog mehanizma i primjenu u praksi na regulaciji elektromotornih pogona. Radi ostvarivanja ove zadae i mjera sigurnosti rad u laboratoriju treba biti organiziran s manjim brojem uenika (najvie treina razrednog odjela). Provjere znanja treba obavljati po nastavnim cjelinama usmenim putem i pisanim oblicima. Provjerama treba obuhvatiti i izvoenje laboratorijskih vjebi.

Materijalni uvjeti Nastavu ovog predmeta treba odravati u namjenskim prostorijama (uionica i laboratorij za elektrostrojarstvo). Laboratorijske vjebe treba realizirati na realnim elektrinim proizvodima i u dobro opremljenim laboratorijima kako bi se kod uenika u to veoj mjeri razvijala sposobnost samostalnog rada. Oprema ovih prostora odgovara opremi za nastavu predmeta elektrini strojevi upotpunjena s potrebnim sklopovima i ureajima za regulaciju elektrinih strojeva. Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer: elektrostrojarstvo i automatizacija, elektroenergetika i energetika) - profesor elektrotehnike. Za laboranta (paralelni rad s grupom uenika uz upute i nadzor nastavnika): - inenjer elektrotehnike. Literatura koja se preporuuje F. Raji, Osnove automatike III. (Elementi elektroautomatike), Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1988.

INDUSTRIJSKA RAUNALA
Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae 1. 2. 3. 4 2

20

Program nastavnog predmeta indu-strijska raunala izraen je tako da uenici tijekom njegovog izuavanja upoznaju razvoj, grau i naela rada programirljivog logikog kontrolera (PLC ureaja) te usvoje osnove programiranja i povezivanja PLC-a s okolinom u svrhu upravljanja i nadzora. Prouavanjem sadraja ovog predmeta uenici: - upoznaju razvoj, grau i princip rada PLC ureaja - naue povezivati PLC ureaj s okolinom kao sastavni dio automatskog upravljakog sustava - stjeu uvid u PLC programske jezike - upoznaju temeljitije PLC programski jezik u tehnici grafikog programiranja - usvajaju primjenu naredbi na razini bita i rijei - naue logiki kombinirati naredbe rjeavajui problemske zadatke - upoznaju industrijske mrene komunikacije Sadraj 1. Uvodni dio Osnovne znaajke industrijskih raunala (elektrine, klimo-mehanike, sklopovske) Vrste industrijskih raunala i znaajke njihovih arhitektura (industrijski PC, PLC, prijenosno industrijsko raunalo, prijenosni inteligentni terminal) Programski jezici za industrijska raunala Mrene industrijske komunikacije SCADA sustavi 2. Osnovni princip rada PLC ureaja Razvoj PLC-a Graa PLC-a Princip rada PLC-a Povezanost PLC ureaja s drugim raunalima 3. PLC programski jezici Osnovni PLC programski jezici Grafiko programiranje Usporedba elektrinog i logikog kontinuiteta Upoznavanje s programom odabranog PLC ureaja 4. Naredbe Osnovne naredbe na razini bita Vie naredbe Osnovne logike kombinacije naredbi Vremenski signali i sklopovsko izvoenje naredbi (vremenski sklopovi i brojila) Vremensko logiko odluivanje kombinacijom vremenskih sklopova i brojila Spremnici Matematike naredbe

5. Mrene komunikacije Vrste mrenih komunikacija i topografija Prijenosni mediji Mreni standardi Komunikacijski protokoli Objanjenje Nastava se u cijelosti izvodi putem laboratorijskih vjebi kroz samostalni rad uenika, primjenom steenih znanja iz raunalstva, elektrinih strojeva, elektromotornih pogona, digitalnih sklopova i automatskog upravljanja. Laboratorijski rad treba biti organiziran u grupama (treina odjeljenja, tj. najvie 10 uenika) u bloku od 2 kolska sata. Treba koristiti PLC ureaje koji se programiraju raunalom. Za vjebe je potrebno osmisliti problemske zadatke koje e uenici rjeavati na nastavi i putem domaih zadaa. U nastavi svakako koristiti simulatore stanja PLC ureaja i to vie didaktikih maketa ili stvarnih ureaja i sustava koji e biti upravljani programima koje su napravili uenici. Uspjeh uenika ocjenjuje se na temelju primjene steenog znanja, samostalnosti i pokazanih vjetina uenika u izvoenju vjebi. Materijalni uvjeti Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u laboratoriju s posebnom namjenom. Laboratorij mora biti opremljen s umreenim raunalima, simulatorima stanja, radnim stolovima koji moraju omoguavati pojedinani rad uenika, didaktikim maketama sustava ili stvarnim ureajima na kojima e se vriti upravljanje PLC-ovima, odgovarajuim elektrinim napajanjem i zatitama, nastavnikim pultom na kojem je raunalo, PLC sa simulatorom stanja i mrenim serverom za PLC-ove, LCD-projektor. Mreni server za PLC-ove omoguava da svaki uenik moe sa svojeg radnog mjesta upravljati didaktikim maketama sustava ili stvarnim ureajima to podrazumijeva da laboratorij treba imati po jedan primjerak potrebnih didaktikih maketa. Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer: raunarska tehnika, elektroenergetika, elektrostrojarstvo i automatizacija, automatika). - diplomirani inenjer raunarstva. Za laboranta:

21

- inenjer elektrotehnike (smjera raunalstvo, elektrostrojarstvo i elektroenergetika), Literatura koja se preporuuje Prirunici i raunalni programi proizvoaa opreme.

AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae Cilj nastave predmeta automatsko upravljanje je usvajanje osnovnih teorijskih i praktinih znanja s podruja mjerenja i automatskog upravljanja, te povezivanje i primjena ovih znanja sa znanjima iz podruja elektrotehnike, posebno u podruju upravljanja i regulacije pojedinog stroja (npr. elektromotora), ureaja (npr. klima komora), sustava (npr. elektrana, trafostanica, automobila). To podrazumijeva: - usvajanje osnovnih teorijskih i praktinih znanja o mjerenjima procesnih i drugih neelektrinih veliina - usvajanje osnovnih znanja o grai i nainu djelovanja regulatora - usvajanje osnovnih teorijskih i praktinih znanja o krugovima automatskog upravljanja - upoznavanje principa izvedbi sustava mjerenja i automatskog upravljanja procesima - upoznavanje izvedbi i naina djelovanja ureaja i sustava za daljinska mjerenja i upravljanje - upoznavanje naina spajanja, ispitivanja, ugaanja i putanja u pogon jednostavnijih mjernih ureaja i ureaja za automatsko upravljanje - osposobljenost za ukljuivanje postojee i skoranje realizacije sustava upravljanja - osposobljenost za primjenu raunala i naprednih tehnologija osjetnika Sadraj 1. Uvod Pojam automatike i automatizacije, stupnjevi automatizacije u industriji. Upravljanje i regulacija. Osnovna struktura sustava automatskog upravljanja. 1. 2. 3. 4. 2

Znaajke sustava automatskog upravljanja. 2. Procesna mjerenja Mjerni elementi i pretvornici, mjerni slogovi, osnovne jedinice mjernih slogova. Pretvornici pomaka, sile, tlaka, temperature, protoka, razine i brzine vrtnje u elektrike veliine i primjeri izvedbi (otporniki, induktivni, kapacitivni, termoelektriki, piezoelektriki i poluvodiki pretvornici). Standardizirani mjerni signali, pretvornici standardnih signala.

3. Regulatori i krugovi automatskog reguliranja Osnovni pojmovi o regulacijskim krugovima, blokovski prikaz regulacijskog kruga. Dvopoloajni i tropoloajni regulatori. Osnovne vrste regulatora, regulatori s kontinuiranim i nekontinuiranim djelovanjem. Osnovni pojmovi o proporcionalnom, integracijskom i derivacijskom djelovanju. Statike i dinamike karakteristike regulatora s kontinuiranim djelovanjem. Vrste procesa po dinamikim karakteristikama (procesi s izjednaenjem i bez izjednaenja). Mikroprocesorski regulatori, upravljaki program regulatora. Vladanje zatvorenih regulacijskih krugova (tonost, stabilnost). Postupci podeavanja zatvorenih krugova. 4. Daljinska mjerenja i upravljanja Osnovni pojmovi o daljinskim mjerenjima i upravljanju. Prijenos signala. Tehnike prijenosa za daljinska mjerenja i upravljanja. Utjecaj okoline i zatita od smetnji. Sustavi za signaliziranje, obradu signala i zapisivanje. 5. Regulacijska pojaala i izvrni lanovi Elektronika pojaala. Elektrini motori Hidraulika i pneumatika pojaala i ventili. Objanjenje U izlaganju gradiva ovog predmeta naroitu panju treba posvetiti fizikalnom razjanjenju grae i naina rada mjernih sklopova i ureaja i povezivanju sa znanjima steenim u ostalim strunim predmetima. Praktine primjere izvedbi mjernih ureaja i ureaja automatskog upravljanja kod sustava i procesa objasniti putem ilustracija (simulacijama na raunalu) sa
22

to vie konkretnih vjebi u postojeim laboratorijima. Sastavni dio nastave ovog predmeta su i laboratorijske vjebe. Za vjebe treba planirati najmanje prosjeno 0,5 sati tjedno. Vjebe treba izvoditi u bloku od 2 kolska sata, to znai za grupu uenika svaki etvrti tjedan. Optimalno je raditi s grupom koju ini treina (8 do 10 uenika) razrednog odjela. Laboratorijske vjebe trebaju u pravilu slijediti predavanja. Vjebe treba izvoditi na temelju pisanih zadataka i uputa nastavnika. Posebnu panju treba posvetiti mjerama zatite. Materijalni uvjeti Predavanja i ostale oblike tzv. teorijske nastave ovog predmeta treba izvoditi u standardnoj ili namjenskoj uionici. Minimalna oprema namjenske uionice za ovo podruje je: - demonstracijski stol s okvirima za panele; - demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u tehnici procesnih mjerenja i automatskog upravljanja; - demonstracijski instrumenti: ampermetri, voltmetri, osciloskop; - raunalo s prikljukom za grafoskopsku projekciju ili LCD projektor; - izvori napajanja (mreni napon za napajanje instrumenata i laboratorijskih izvora, laboratorijski izvor istosmjernog napona, laboratorijski izvor sinusnog napona promjenljive frekvencije). Teorijska nastava moe se izvoditi i u standardnoj uionici ope namjene ukoliko se u nju moe za svaki sat dopremiti potrebna oprema iz kabineta. Laboratorijske vjebe izvode se u laboratoriju ija je minimalna oprema za vjebe iz automatskog upravljanja: - centralno upravljako mjesto nastavnika kojim se upravlja svim prikljucima na radnim mjestima uenika; - radni stolovi uenika (2 uenika za jednim stolom) opremljeni s prikljucima: mreni napon za prikljuak mjernih instrumenata, jednofazni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A (jednofazni regulacijski transformator), istosmjerni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom, izvor stabiliziranog napajanja 0-(+15)V, 1A i 0-(-15V) i slobodan par prikljunica za signal po izboru s upravljakog mjesta; - za svako radno mjesto: raunalo s odgovarajuim raunalnim programima (sva

raunala su umreena i povezana na Internet), voltmetar i ampermetar s vie mjernih podruja, univerzalni instrument, generator sinusnog napona, podesivi otpornik (2 kom); - paneli s mjernim i regulacijskim sklopovima. Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike, - profesor elektrotehnike. Za laboranta (zajedniki rad s nastavnikom i s cijelim odjeljenjem): - srednja struna sprema u elektrotehnikoj struci (tehniar za procesnu tehniku, automatiar, IV. ili V. stupanj strune spreme u elektrotehnikoj struci, usmjerenje procesna tehnika ili automatika). Literatura koja se preporuuje J. Boievi, Temelji automatike I. i II., kolska knjiga, Zagreb, 1987. F. Raji, Osnove automatike I, II i III, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1988. S. Kari, Mjerni elementi i pretvarai, kolska knjiga, Zagreb, 1991. V. Ravli, Automatika, Zagreb, 1997.

RADIONIKE VJEBE
Razred Broj sati tjedno 3. razred Cilj i zadae Radionike vjebe u treoj godini obrazovanja tehniara za elektrine strojeve s primijenjenim raunalstvom trebaju osposobiti uenike za izradu i uporabu tehnike i tehnoloke dokumentacije, alata, naprava i mjernih instrumenata i ureaja potrebnih za izradu, kontrolu i mjerenja na elektrinim strojevima, ureajima i aparatima. Zadae nastave ovoga predmeta su: - osposobljavanje za izradu i koritenje tehnike i tehnoloke dokumentacije potrebnih za izradu, kontrolu i mjerenja na elektrinim strojevima, ureajima i aparatima. - osposobljavanje za koritenje alata, naprava, strojeva, mjernih instrumenata i ureaja potrebnih za izradu, kontrolu i mjerenja na elektrinim strojevima, ureajima i aparatima.
23

1. -

2. -

3. 4

4. 4

- osposobljavanje za primjenu raunala i odgovarajuih raunalnih aplikacija pri izradi tehnike i tehnoloke dokumentacije i mjerenjima - osposobljavanje za pravilnu primjenu propisa i mjera za rad na siguran nain. 4. razred Na radionikim vjebama u etvrtoj godini obrazovanja tehniara za elektrine strojeve s primijenjenim raunalstvom uenici trebaju stei radna iskustva na poslovima projektiranja, konstruiranja, montae, ispitivanja, eksploatacije i odravanja elektrinih strojeva, ureaja, aparata i elektroenergetskih postrojenja. Zadae nastave ovoga predmeta su: - osposobljavanje za izradu i uporabu projektne i konstrukcijske dokumentacije, montau, ispitivanja, eksploataciju i odra-vanje elektrinih strojeva, ureaja, aparata i elektroenergetskih postrojenja. - osposobljavanje za uporabu alata, naprava, strojeva, mjernih instrumenata i ureaja potrebnih za montau, ispitivanja, eksploaaciju i odravanje elektrinih strojeva, ureaja, aparata i elektroenergetskih postrojenja. - osposobljavanje za primjenu raunala i odgovarajuih raunalnih aplikacija pri izradi projektne i konstrukcijske dokumentacije, ispitivanjima i izradi ispitnih protokola. - osposobljavanje za pravilnu primjenu propisa i mjera za rad na siguran nain. Sadraj 3. razred 1. Organizacija rada u radionici za elektrine strojeve, ureaje i aparate Organizacija rada u kolskoj radionici (raspored na radna mjesta, manipuliranje materijalima, alatima i instrumentima, tehnoloka i radna disciplina u radionici). Izvori opasnosti pri radu. Propisi o zatiti pri radu. Zatita od strujnog udara. Sredstva osobne zatite i zatite od poara Uporaba tehnike i tehnoloke dokumentacije. 2. Transformatori Upoznavanje s izvorima opasnosti i zatitom pri izradi i mjerenjima na transformatorima. Upoznavanje i izrada tehnike i tehnoloke dokumentacije transformatora. Izrada namota transformatora.

Montaa namota i ostalih dijelova transformatora. Zavrna mjerenja za provjeru ispravnosti transformatora. 3. Rotacijski strojevi Upoznavanje s izvorima opasnosti i zatitom pri izradi i mjerenjima na rotacijskim strojevima. Upoznavanje i izrada tehnike i tehnoloke dokumentacije rotacijskih strojeva. Izrada namota rotacijskih strojeva Montaa namota i ostalih dijelova rotacijskih strojeva. Zavrna mjerenja za provjeru ispravnosti rotacijskih strojeva. 4. Sklopni aparati Upoznavanje s izvorima opasnosti i zatitom pri izradi i mjerenjima na sklopnim aparatima. Upoznavanje i izrada tehnike i tehnoloke dokumentacije sklopova s niskonaponskim sklopnim aparatima. Izrada ureaja s niskonaponskim sklopnim aparatima. Zavrna mjerenja za provjeru ispravnosti ureaja s niskonaponskim sklopnim aparatima. Upoznavanje i izrada tehnike i tehnoloke dokumentacije sklopova s visokonaponskim sklopnim aparatima. Izrada ureaja s visokonaponskim sklopnim aparatima. Zavrna mjerenja za provjeru ispravnosti ureaja s visokonaponskim sklopnim aparatima. 5. Elektrine instalacije Upoznavanje s izvorima opasnosti i zatitom pri izradi i mjerenjima na elektrinim instalacijama. Projektiranje i izrada tehnike i tehnoloke dokumentacije kunih elektrinih instalacija raunalom. Izrada kunih elektrinih instalacija. Zavrna mjerenja za provjeru ispravnosti kunih elektrinih instalacija. Projektiranje i izrada tehnike i tehnoloke dokumentacije industrijskih elektrinih instalacija raunalom. Izrada industrijskih elektrinih instalacija. Zavrna mjerenja za provjeru ispravnosti industrijskih elektrinih instalacija. 4. razred 1. Organizacija rada u ispitnoj stanici za elektrine strojeve, ureaje i aparate Organizacija rada u ispitnoj stanici (raspored na radna mjesta, manipuliranje alatima i instrumentima, tehnoloka i radna disciplina).
24

Izvori opasnosti pri radu. Propisi o zatiti pri radu. Zatita od strujnog udara. Sredstva osobne zatite i zatite od poara 2. Transformatori Izrada konstrukcijske dokumentacije (tehnoloke i radne) raunalom. Montaa transformatora. Meufazna i zavrna ispitivanja, izrada ispitnog protokola 3. Rotacijski strojevi Izrada konstrukcijske dokumentacije (tehnoloke i radne) raunalom. Montaa elektrinih rotacijskih strojeva (sinkroni, asinkroni, kolektorski i motori s permanentnim magnetima). Meufazna i zavrna ispitivanja, izrada ispitnog protokola 4. Sklopni aparati Izrada konstrukcijske dokumentacije (tehnoloke i radne) raunalom. Montaa sklopnih niskonaponskih i visokonaponskih sklopnih aparata. Meufazna i zavrna ispitivanja, izrada ispitnog protokola 5. Kuanski aparati Termiki aparati Aparati za pripremanje i uskladitenje hrane Aparati i ureaji za obradu rublja Aparati i ureaji za odravanje higijene Aparati za specijalnu namjenu. Objanjenje Radionike vjebe kod tehniara za elekrine strojeve s primijenjenim raunal-stvom u treoj godini u pravilu treba izvoditi u kolskoj radionici a dio nastave u uionici opremljenoj raunalima. Rad se treba odvijati sa skupiama od najvie deset uenika. Za svakog uenika potrebno je osigurati posebno radno mjesto s pripadnom opremom kako bi se postigla potreba samostalnost uenika u radu neopodna za efikasno i kvalitetno obrazovanje. Uspjena realizacija programa pretpostavlja postojanje organizirane pripreme rada koja treba pratiti materijalne zahtjeve vjebi. Pri planiranju objekata rada treba dati prioritete proizvodnim vjebama gdje god one mogu zadovoljiti ostvarivanje ciljeva koje postavlja program i gdje je mogue postii potrebnu povezanost s odgovarajuim tvornicama, poduzeima i ustanovama. Radionike vjebe u etvrtoj godini u pravilu se izvode u radionicama i pogonima tvornica i poduzea za proizvodnju i odra-

anje elektrinih strojeva ureaja i aparata, odnosno u pogonima i razliitih proizvodnih postrojenja. Nuno je radionike vjebe tako organizirati da uenik proe vjebe koje e obuhvatiti osnovne radnje iz svih podruja predvienih obrazovnim programom tehniara za elektrine strojeve s primijenjenim raunalstvom (proizvodnja svih vrsta elektriih strojeva ureaja i aparata) i radionikih vjebi (konstrukcija, priprema proizvodnje, proizvodnja, eksploatacija i odravanje). Dio nastave treba odrati u uionici opremljenoj raunalima i ispitnoj stanici. Pri izradi izvedbenih programa za radionike vjebe treba uzeti u obzir i strukovne sadraje iz izbornih predmeta. Ako se nastava radionikih vjebi etvrte godine izvodi u specijaliziranim kolskim radionicama, laboratorijske vjebe iz konstruiranja i ispitivanja elektrinih strojeva prvenstveno se svode na proraune pojedinih elektrinih strojeva i konstruiranje koristei raunala s odgovarajuim raunalnim programima dok bi se na radionikim vjebama izvodila montaa elektrinih strojeva i ispitivanja u ispitnoj stanici a u uionici opremljenoj raunalima izraivala tehnoloka i radna dokumentacija i ispitni protokoli. Ako se nastava radionikih vjebi etvrte godine izvodi izvan kole u poduzeima onda treba u okviru laboratorijskih vjebi iz konstruiranja i ispitivanja elektrinih strojeva obuhvatiti ispitivanja elektrinih strojeva, proraune, konstruiranje i izradu ispitnih protokola. Materijalni uvjeti Program radionikih vjebi tree i etvrte godine izvodi se u specijaliziranim kolskim radionicama za elektrine strojeve, ureaje i aparate i uionici opremljenoj raunalima i odgovarajuim raunalnim programima. Opremljenost mora biti takva da omoguava samostalan rad svakog uenika. Minimalna oprema radionice je: - ispitni stol s energetskom jedinicom (1. trofazni peterovodni izvor elektrine energije iz elektrine mree 3x380/220V, 2. trofazni etverovodni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 3x450V/3x0-260V 10A po fazi, 3. jednofazni izvor elektrine energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A, 4. jednofazni izvor elektrine energije iz elektrine mree 220V, 5. istosmjerni izvor elektrine energije iz ispravljakog ureaja s kontinui25

ranom regulacijom, 6. istosmjerni izvor elektrine energije iz akumulatorske baterije 36Ah 12V s izvodima po 2V) - namatalice za izradu namota - radioniki stol sa kripcem - ureaj za impregnaciju namota - stolna builica - runa builica - elektroniki instrumenti (osciloskop, mjera frekvencija, ampermetar, voltmetar) - komplet alata za runu obradu - ormari s priborom za prvu pomo - radioniki stolovi za uenike - grafoskop. Svako radno mjesto uenika treba biti opremljeno s kompletom elektriarskog alata, univerzalnim instrumentom, priborom za lemljenje, kompletom kljueva 7-32mm, pomagalom za umetanje namota i ekiem. Kadrovski uvjeti Radionike vjebe u treoj godini moe izvoditi: - nastavnik praktine nastave elektrotehnike struke* - inenjer elektrotehnike* - diplomirani inenjer elektrotehnike*. * Radionike vjebe moe izvoditi nastavnik praktine nastave, inenjer elektrotehnike i diplomirani inenjer elektrotehnike ako je prethodno stekao srednju strunu spremu u elektrotehnikoj struci (elektrostrojarstvo i elektroenergetika) i ima prethodno radno iskustvo u struci (poslovi proizvodnje i odravanja u elektrostrojarstvu i elektroenergetici) od najmanje 2 godine. Za suradnika u nastavi (zajedniki rad s nastavnikom s veom skupinom uenika): - srednja struna sprema u elektrotehnikoj struci (poslovi proizvodnje i odravanja ureaja, strojeva i postrojenja). Radionike vjebe u etvrtoj godini izvodi struni tim razliitog stupnja strunosti. Koordinaciju poslova i organizaciju provodi voditelj radionikih vjebi (praktine nastave). Ocjenu radionikih vjebi izvodi voditelj, odnosno nastavnik radionikih vjebi uz konzultacije svih ostalih uesnika u realizaciji. Voditelj radionikih vjebi moe biti: - inenjer elektrotehnike - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer elektroenergetika, elektrostrojarstvo i automatizacija, energetika) Suradnici u nastavi mogu biti:

- elektrotehniar (smjer elektrostrojarstvo i elektroenergetika, tehniar za elektrostrojarstvo, tehniar za elektroenergetiku).

RASHLADNA I TERMIKA TEHNIKA

Razred Broj sati tjedno
ili

1. 1. -

2. 2. -

3. 2
3. -

4. 4. 2

Razred Broj sati tjedno

Cilj i zadae

Programom ovoga predmeta uenici trebaju upoznati osnove termike i rashladne tehnike s naglaskom na primjeni u kuanskim aparatima. To znai: - upoznati osnovne zakonitosti pretvorbe elektrine energije u toplinsku - upoznati princip rada i grau kuanskih termikih aparata - upoznati princip rada i grau aparata i ureaja rashladne tehnike - upoznati postupke pri rukovanju s rashladnim sredstvima i opasnosti od tvari koje oteuju ozonski omota - upoznati principe rada i grau ostalih kuanskih aparata. Sadraj 1. Osnove znanosti o toplini Koliina topline i specifina toplina. Prvi i drugi glavni stavak termodinamike. Vodena para. Primjena. Rashladni procesi. Prijelaz topline. Izmjenjivai topline. 2. Termiki aparati i ureaji Elektrine pei (podjela i graa). Indukcijske pei. Elektrino grijanje. Elektrini aparati za grijanje vode. Kuanski termiki aparati (tednjaci, glaala). 3. Rashladni aparati i ureaji Osnovni princip rada hladnjaka i zamrzivaa. Hladnjaci s agregatom i isparivaem. Elektrine instalacije hladnjaka i zamrzivaa. Regulacija temperature i vlanosti u radnim prostorijama.
26

Izmjena rashladnog sredstva, postupci s tvarima koje oteuju ozonski omota. 4. Strojevi za pranje Strojevi za pranje rublja. Strojevi za pranje posua.

opreme i raunalne tehnike u metodama ispitivanja na elektrinim strojevima.

Objanjenje S obzirom na vrijeme raspoloivo za ostvarivanje ovoga programa, u nastavi treba obraditi osnovne principe rada i grau, ne obraujui pojedinosti izvedbi konkretnih tipova ureaja. Nastava ovog predmeta treba biti uvod u rad na praktinoj nastavi u radionicama uslunih djelatnosti za koju je mogue predvidjeti znatno vie vremena. Materijalni uvjeti Nastavu ovoga predmeta treba izvoditi u prostoriji posebne namjene. Prostorija mora imati odgovarajue instalacije za prikljuenje ureaja i aparata (struja, voda). Za izvoenje nastave potrebna je demonstracijska oprema (didaktike izvedbe aparata termike i rashladne tehnike, npr. proizvodi INEL). Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer elektrostrojarstvo i automatizacija). Literatura koja se preporuuje B. Para, Kuanski aparati, izdava autor, Zagreb 1989.

Sadraj 1. Transformatori Mjerenja na transformatoru u praznom hodu Mjerenja na transformatoru u kratkom spoju Mjerenja na transformatoru pri optereenju Osnovni spojevi i provjera grupe spoja 2. Sinkroni strojevi Mjerenja na sinkronom generatoru u praznom hodu Mjerenja na sinkronom generatoru u kratkom spoju Snimanje pogonskih karakteristika sinkronog generatora Snimanje regulacijskih karakteristika sinkronog generatora 3. Asinkroni strojevi Mjerenja na asinkronom motoru u praznom hodu Mjerenja na asinkronom motoru u kratkom spoju Mjerenja na asinkronom motoru pri optereenju 4. Istosmjerni strojevi Mjerenja na istosmjernom generatoru u praznom hodu Mjerenja na istosmjernom generatoru pri optereenju Mjerenja na istosmjernom motoru u praznom hodu Mjerenja na istosmjernom motoru pri optereenju Objanjenja Program predmeta potrebno je uskladiti s realizacijom sadraja laboratorijskih vjebi predmeta elektrini strojevi. Ovaj predmet predstavlja nadogradnju postojeih laboratorijskih vjebi (u predmetu elektrini strojevi) primjenom raunala i suvremene mjerne opreme pri mjerenjima i ispitivanjima na elektrinim strojevima, tako da se kod uenika razvija sposobnost primjene istih. Pri izvedbi laboratorijskih vjebi treba koristiti elemente automatskog mjerenja i obrade podataka (primjena senzora npr.: mjerenje vibracija, buke, pomaka, temperature itd.), kao podlogu

MJERENJA NA ELEKTRINIM STROJEVIMA PRIMJENOM RAUNALA

Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae: Cilj nastave izbornih sadraja predmeta mjerenja na elektrinim strojevima primjenom raunala je osposobiti uenike za djelotvorniju uporabu raunala i njegovu praktinu primjenu u mjerenjima na elektrinim strojevima. Nastavom ovog predmeta uenici e biti osposobljeni za primjenu suvremene mjerne 1. 2. 3. 1 4. -

27

za predmet Automatsko upravljanje sustavima i procesima u IV. razredu. Nastava ovog predmeta se izvodi iskljuivo u laboratoriju za elektrine strojeve. Laboratorijske vjebe treba izvoditi optimalno s tri ( najmanje 8 uenika) skupine u bloku od dva sata svaki drugi tjedan. Vrijeme odravanja laboratorijskih vjebi treba biti predvieno rasporedom sati od poetka kolske godine. Uenik za vjebe treba biti pripremljen putem nastave i laboratorijskih vjebi predmeta elektrini strojevi. Uspjeh uenika ocjenjuje se na temelju primjene uenikova znanja u izvoenju vjebe, pokazanih vjetina, samostalnosti uporabe raunala i mjerne opreme te izradi pripadne dokumentacije. Materijalni uvjeti Izborni sadraji iz predmeta mjerenja na elektrinim strojevima primjenom raunala izvode se iskljuivo u opremljenom laboratoriju za elektrine strojeve koristei digitalnu, mjernu i raunalnu opremu, kao to su: - raunala sa odgovarajuim raunalnim programima, za multimetre, osciloskope i generatore funkcija - analizator snage - pikoskop - mjerni sklopovi za mjerenje neelektrinih veliina Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer elektroenergetika, elektrostrojarstvo i automatizacija, energetika) - profesor elektrotehnike. Za laboranta (zajedniki rad s nastavnikom s cijelim razrednim odjelom, odnosno paralelni rad s grupom uenika pod vodstvom nastavnika): - srednja struna sprema (elektrotehniar, tehniar za elektrostrojarstvo, IV. ili V. stupanj strune spreme smjera elektrostrojarstvo i elektroenergetika), odnosno inenjer elektrotehnike. Literatura koja se preporuuje A. Zeli, Elektrini strojevi, Tehnika kola ibenik, 2000. god. Z. Jaarevi, Elektrini strojevi-Laboratorijske vjebe, Tipex, Zagreb 2000. god.

Hartl, Elektrini strojevi I i II, kolska knjiga, Zagreb, 1991. Meluzin, Elektrotehnika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1982. J. Jurekovi, Elektrini strojevi, kolska knjiga, Zagreb, 1994. Inenjerski prirunik IP3 elektrotehnika, elektronika, komunikacije i elektrini strojevi, kolska knjiga, Zagreb, 2002. Prirunici i raunalni programi koje daju proizvoai mjerne opreme i ureaja.

KONTROLA KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE

Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae Ovaj predmet treba potaknuti interes i zanimanje uenika za ispitivanje i odravanje elektrinih instalacija, kako u proizvodnji, distribuciji i kontroli dostave i potronje elektrine energije, tako i u gospodarstvu, kolstvu pa i u kuanstvu. Cilj ovog predmeta je predvianje pouzdanosti instalacija (procjena ponaanja u realnoj situaciji preoptereenja i otkaza, te prorade zatite) koja bitno utjee na kvalitetno i sigurno obavljanje mnogih djelatnosti u industriji, gospodarstvu, ustanovama ili kuanstvima. Zadae ovog predmeta su upoznati uenike s instalacijama u elektrinim mreama, uzrocima poremeaja u mreama, propisima i standardima, te sa ispitnim i mjernim sustavima kojima raspolau mnoga poduzea, a svojim djelovanjem ispunjavaju zahtjeve za kvalitetom proizvodnje, distribucije i potronje elektrine energije u skladu sa standardima iz skupine ISO 9000. Ovo se prije svega odnosi na ispitivanje ispravnosti i pouzdanosti sklopki (FID RCD), te prekidaa, na ispravnost elektrinih instalacija na strojevima, na mjerenje kvalitete elektrine energije: treperenja, asimetrinosti, naponskih propada, harmonika, kolebanja napona i frekvencije, te zatim na mjerenje i kompenziranje jalove energije, harmonika itd.. Sadraj 1. Elektrine mree VN, SN, NN mree Osnovni elementi elektrinih instalacija
28

1. -

2. -

3. -

4. 1

Uzroci oneienja i njihovo djelovanje na elektrine mree (izvori elektromagnetskih smetnji) 2. Nesinusoidalne elektrine veliine Istosmjerne i izmjenine elektrine veliine Karakteristike sinusnih elektrinih veliina Nesinusoidalne elektrine veliine Fouerierova analiza Vii harmonici Uzroci i posljedice viih harmonika u elektrinim mreama 3. Tehnika regulativa Propisi, standardi, tehniki uvjeti Hrvatska norma HRN 50160 Karakteristike razdjelnog napona Hrvatska norma HRN 60204 Ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija na elektrinim strojevima 4. Kvaliteta elektrine energije pri proizvodnji i potronji Primjeri i iskustva iz prakse Mjerni ureaji i oprema 5. Neionizirajue zraenje Izvori, utjecaj na ovjeka i okoli Preventiva i zatita. Objanjenja i materijalni uvjeti Pri realizaciji programa i navoenju primjera neophodno je pratiti najnovije tehnike propise i standarde koji se odnose na proizvodnju, distribuciju i potronju elektrine energije. Teite treba biti na uzrocima naruavanja kvalitete proizvedene elektrine energije, te nainu detektiranja i njihova otklanjanja. Nastava predmeta moe se izvoditi u uionici ope namjene uz mogunost dopreme mjernih ureaja i opreme za mjerenje kvalitete elektrine energije. Pri izradi operativnog plana, potrebno je predvidjeti posjet ustanovi ili sajmu taj izlobi, ime bi uenici stekli realne spoznaje o nainima kontrole kvalitete elektrine energije. Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike ( smjer elektroenergetika, elektrostrojarstvo i automatizacija) - profesor elektrotehnike Literatura . Novinc, Kakvoa elektrine energije, Graphis, Zagreb 2003.

KONSTRUIRANJE I ISPITIVANJE ELEKTRINIH STROJEVA

Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae Nastava ovog predmeta treba upoznati uenike sa problematikom prorauna, konstruiranja i ispitivanja elektrinih strojeva. To podrazumijeva da e se realizacijom ovog predmeta omoguiti uenicima: - stjecanje znanja u svezi poslova konstruiranja elektrinih proizvoda - upoznavanje problematike i tehnikih rjeenja hlaenja - usvajanje postupka primjene raunala u poslovima konstruiranja elektrinih proizvoda - upoznavanje postupka ispitivanja materijala, poluproizvoda i proizvoda - upoznavanje tehnikih propisa i naina izrade ispitnih protokola. Sadraj 1. Konstruiranje transformatora Opi konstruktivni dijelovi pojedinih izvedbi transformatora Konstruiranje jezgre transformatora Konstrukcija namota transformatora Konstruiranje opreme s obzirom na problematiku zagrijavanja i hlaenja transformatora Konstruiranje kotla i opreme transformatora 1. Konstruiranje rotacijskih strojeva Oblici izvedbe rotacijskih strojeva i vrste mehanike zatite rotacijskih strojeva Podloge za konstruiranje Konstruiranje sinkronog stroja Konstruiranje statora sinkronih strojeva Konstruiranje rotora sa istaknutim polovima Konstruiranje turborotora Konstruiranje asinkronog stroja Konstruiranje statora asinkronog stroja Konstruiranje kaveznog i kolutnog rotora Konstruiranje kolektorskog stroja Konstruiranje statora kolektorskog stroja Konstruiranje rotora kolektorskog stroja Konstruiranje armature kolektora Konstruiranje dovoda struje rotoru kolektorskih strojeva
29

1. -

2. -

3. -

4. 2

Leaji Hlaenje i ventilacija 3. Ispitivanje elektrinih strojeva Propisi za ispitivanje elektrinih strojeva Ispitna oprema Organizacija rada u ispitnim stanicama Ispitivanje transformatora tijekom proizvodnje, ispitivanja gotovih transformatora Ispitivanje rotacijskih strojeva tijekom proizvodnje, zavrna ispitivanja Balansiranje Ispitivanje buke Ispitivanje protueksplozijski zatienih strojeva Izrada ispitnih protokola Objanjenje Prilikom izrade izvedbenog programa potrebno je napraviti izbor nekoliko karakteristinih konstrukcija i za realizaciju sadraja osigurati praenje realne konstrukcije. Kroz realizaciju programa potrebno je kod uenika razvijati snalaenje u tehniko-tehnolokoj dokumentaciji i potrebnim propisima i standardima. Usvajanje postupaka izrade tehnike dokumentacije i karakteristinih konstrukcijskih rjeenja omoguiti putem samostalnih konstrukcijskih programa pojedinih dijelova strojeva. Uenike ne treba optereivati sloenim mehanikim proraunima, ve kod njih razviti osjeaj za kritine presjeke i upoznati ih s metodama dimenzioniranja kritinih presjeka vodia i magnetnih smjerova. Dio gradiva koji se odnosi na ispitivanje elektrinih proizvoda treba realizirati putem samostalnog rada u laboratoriju, odnosno ispitnoj stanici s najmanje prosjeno 0,5 sati tjedno. Rad u laboratoriju treba biti s manjim skupinama uenika (najvie treina razrednog odjela, taj do 10 uenika) vodei rauna o opremljenosti i prije svega sigurnosti na radu. Posebnu panju treba posvetiti mjerama zatite kod visokonaponskih ispitivanja. Ako se nastava radionikih vjebi etvrte godine izvodi u specijaliziranim kolskim radionicama treba koordinirati izvedbene programe nastavnog predmeta konstruiranje i ispitivanje elektrinih strojeva i radionikih vjebi. U tom sluaju labora-torijske vjebe iz predmeta konstruiranje i ispitivanje elektrinih strojeva bi se prvenstveno svodile na proraune

pojedinih elektrinih strojeva i konstruiranje koristei raunala s odgova-rajuim raunalnim programima dok bi se na radionikim vjebama izvodila ispitivanja u ispitnoj stanici a u uionici opremljenoj raunalima izraivala tehnoloka i radna dokumentacija i ispitni protokoli. Ako se nastava radionikih vjebi etvrte godine izvodi izvan kole u poduzeima onda treba u okviru laboratorij-skih vjebi iz konstruiranja i ispitivanja elektrinih strojeva obuhvatiti ispitivanja elektrinih strojeva, proraune, konstruiranje i izradu ispitnih protokola. Materijalni uvjeti Nastavu ovog predmeta treba odravati u namjenskim prostorijama: uionici i laboratoriju. Laboratorijske vjebe treba realizirati na realnim elektrinim strojevima u laboratorijima za predmete elektrini strojevi i elektromotorni pogoni koji su opremljeni mjernom i raunalnom tehnikom sa pripadnim aplikacijskim programima u cilju prorauna i konstrukcije elektrinih strojeva, a dio vjebi koji se odnosi na ispitivanja elektrinih strojeva, u ispitnim stanicama kako bi uenici svladali ispitne postupke, rad s opremom i izradu ispitnih. Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer: elektrostrojarstvo i automatizacija, elektroenergetika i energetika te radno iskustvo na poslovima konstruiranja elektrinih strojeva i ureaja). Za laboranta (paralelni rad skupinom uenika uz upute i nadzor nastavnika): - inenjer elektrotehnike.

PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA ELEKTRINIH UREAJA

Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae Zadaa ovoga predmeta je upoznati uenike s uvjetima nastanka eksplozivnih smjesa, uzrocima paljenja eksplozivnih smjesa, klasifikacijom opasnih prostora, vrstama protueksplozijske zatite te ispitivanjima i atesti30

1. -

2. -

3. -

4. 2

ranjem protueksplozijski zatienih ureaja. Predmet je namijenjen prije svega onim uenicima koji se namjeravaju zaposliti u proizvodnji, odravanju i eksploataciji protueksplozijski zatiene opreme. Sadraj 1. Eksplozivne smjese Zapaljive tvari i eksplozivne smjese. Uvjeti nastanka eksplozije (zapaljive tvari u odreenoj koncentraciji u zraku, minimalna koncentracija kisika za gorenje, minimalna toplina). Probojno paljenje i grupe plinova, izolacijski materijali. 2. Uzroci paljenja eksplozivnih smjesa Uzroci paljenja eksplozivnih smjesa. Elektrini ureaji i postrojenja kao uzroci paljenja. Statiki elektricitet. Izvori opasnosti. Zone opasnosti. 3. Vrste protueksplozijske zatite Neprodorni oklop. Poveana sigurnost. Samosigurnost. Punjenje vrstim materijalima. Uranjanje u tekuine. Nadtlak. Punjenje pijeskom. 4. Ispitivanje, atestiranje i oznaavanje Ispitivanje protueksplozijskih ureaja Atestiranje protueksplozijske zatite elektrinih ureaja, oznaavanje. Propisi i standardi. Objanjenja i materijalni uvjeti Uz ope sadraje u izvedbenom programu treba temeljitije obraditi neke ureaje u pojedinim djelatnostima (naftna industrija, suare, lakirnice, rudnici s podzemnom eksploatacijom). Uz predavanja, sadraj predmeta treba obraditi i putem laboratorijskog rada u ovlatenim ispitnim stanicama. Zbog cjelovita sagledavanja protueksplozijske zatite potrebno je organizirati posjete uenika postrojenjima izvedenim u protueksplozijskoj zatiti. Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer: elektroenergetika, elektrostrojarstvo i automatizacija, energetika). - profesor elektrotehnike.

Literatura koja se preporuuje Grupa autora, Protueksplozijska zatita elektrinih ureaja, Zavod za istraivanje i razvoj sigurnosti, Zagreb, 1990.

AUTOMATIZACIJA ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA

Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae Nastava ovog predmeta treba omoguiti uenicima proirivanje osnovnih znanja o elektroenergetskim postrojenjima steenih u predmetima obveznog dijela programa. Naglasak je na automatskim zatitnim i signalnim ureajima u elektroenergetskim postrojenjima. Upuivanjem uenika u ua struna podruja treba im omoguiti lake i bre ukljuivanje u neposredan rad po zavretku kolovanja. Zadae ovoga predmeta su: - usvajanje znanja o grai i djelovanju sustava za automatsku zatitu elektroenergetskih postrojenja - usvajanje znanja o daljinskom automatskom upravljanju elektroenergetskim postrojenjima. Sadraj 1. Osnovni pojmovi o automatizaciji elektroenergetskih postrojenja Zadaa automatike elektroenergetskih postrojenja. Blok-sheme krugova automatskog upravljanja. Vrste automatskog reguliranja i regulatora. Relejni ureaji i elementi. Logiki relejski spojevi. Vrste elektrikih spojeva i shema u elektroautomatici. Statike i dinamike znaajke jedinica elektroenergetskih postrojenja. 2. Automatska regulacija uzbude sinkronih generatora Zadaa automatske uzbude sinkronih generatora. Nain automatske uzbude: nezavisna uzbuda i samouzbuda generatora. Sloena regulacija uzbude i regulacija napona generatora. Vrste regulatora uzbude generatora: rotacijska uzbuda i tiristorska uzbuda.
31

1. -

2. -

3. -

4. 2

Primjeri shema regulacije uzbude generatora. 3. Automatska regulacija napona generatora i transformatora Zadaa automatske regulacije napona generatora i vrste regulacije napona: regulacija napona pri radu generatora na vlastitu mreu i na krutu mreu, astatika i statika regulacija napona, pojam strujne stabilizacije. Pojam stabilna vladanja energetskog bloka turbina-generator pri radu na krutu mreu i na vlastitu mreu. Stabilni i stacionarni kompenzatori. Primjena relejnih i elektronikih sklopova i ureaja u regulaciji jalove energije. Automatska kondenzatorska kompenzacija. Osnovni pojmovi o automatskoj regulaciji prijenosnog odnosa transformatora, elektroniki regulatori, elektromehaniki regulatori prijenosnog odnosa transformatora. 4. Automatska regulacija i zatita bloka turbina-generator Reguliranje brzine vrtnje i snage parnih i vodenih turbina. Automatska zatita bloka turbine i generatora. Ureaji i sustavi za automatsku sinkronizaciju: pojam regulacije frekvencije, fazna sinkronizacija, osnovni principi rada ureaja za regulaciju frekvencije, automatski fazni sinhronizatori, elektromehaniki i poluvodiki frekvencijski releji. Osnovni pojmovi o skupnoj regulaciji u elektroenergetskim sustavima: primarna i sekundarna regulacija frekvencije, pojam mrene regulacije frekvencije, radne snage i energetskih tokova. Pojam i znaajke skupne regulacije hidroelektrana i termoelektrana. 5. Automatika u prijenosu i distribuciji elektrine energije Osnovni pojmovi automatske zatite, zatitni ureaji i zatitni sustavi: naponski releji, releji snage, strujni releji i vremenski releji. Isklopni i uklopni automatski ureaji. Prenaponski mreni zatitni sustavi i elementi. Automatizacija ukljuivanja trofaznih transformatora, automatska zatita trofaznih transformatora, vrste i naini izvedbi diferencijalne zatite transformatora. Automatika ponovnog ukljuivanja mree. Automatizacija ispitivanja faza i izolacije sabirnica i razvodnih krugova. Trafostanica. Automatsko ukljuivanje izvora pomonih napajanja.

Poluautomatsko i automatsko ukljuivanje sinkronih motora. Zatita sinkronog motora. Automatsko ukljuivanje asinkronih motora. Automatizirani ispravljaki sustavi, motorgeneratori i akumulatorske baterije. Vrste izvedbi, naini automatiziranja i zatita izvora napajanja istosmjernom strujom za potrebe elektroenergetskih postrojenja. 6. Daljinsko upravljanje elektroenergetskim sustavom Pojam daljinskih mjerenja i upravljanja. Standardizacija upravljakih signala, odvajanje signala, analogni i binarni signali, prijenosnici signala, niskofrekventni i visokofrekventni prijenos signala, prijenos po tt-vodovima, prijenos po visoko-naponskim vodovima, serijski i paralelni prijenos signala, frekvencijska podruja i frekvencijski multipleks. Mjerni regulacijski i izvrni ureaji daljinskog upravljanja u elektroenergetskim sustavima. Mikroprocesorski sustavi za praenje, zapisivanje, signaliziranje znakovitih vrijednosti i obradu signala s elektroenergetskim postrojenjima. Objanjenje Ovaj predmet neposredno povezuje i proiruje znanja steena u predmetima elektrini strojevi i automatizacija u elektroenergetskim postrojenjima. Potrebno je posebno naglasiti vanost pouzdana i tona djelovanja ureaja u sustavu regulacije elektroenergetskih postrojenja, poglavito ureaja za automatsku zatitu postrojenja kao osnovnog uvjeta za racionalnu proizvodnju, prijenos, distribuciju i uporabu elektrine energije. Tijekom ostvarenja programa potrebno je posjetiti nekoliko razliitih objekata elektroenergetskog sustava kako bi uenici stekli i realne spoznaje o njima. Materijalni uvjeti Nastavu ovoga predmeta treba izvoditi u namjenskoj uionici za predmete elektroenergetske skupine ili standardnoj uionici ope namjene, ako je mogua doprema potrebne opreme i nastavnih sredstava za svaki sat. Osnovnu opremu za nastavu ovoga predmeta ine grafoskop, videorekorder, raunalo i simulatori elektroenergetskih procesa s pripadnim nastavnim sredstvima
32

(grafofolije, videosnimci, programska podrka za raunalo i simulatore). Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer elektroenergetika, elektrostrojarstvo i automatizacija, energetika), - prof. elektrotehnike. Literatura koja se preporuuje S. Vueti, Osnove elektroenergetske tehnike elektrane i elektroenergetska postrojenja, kolska knjiga, Zagreb, 2004.

MANIPULATORI I ROBOTI
Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae Suvremeni automatizirani proizvodni strojevi-automati, manipulatori i roboti predstavljaju znaajan skup objekata rada tehniara iz podruja elektrotehnike. Suvremeni automati, manipulatori i roboti grade se na mnogo naina i za mnoge namjene u svim proizvodnim i drugim djelatnostima. Ciljevi nastave ovog predmeta su usvajanje osnovnih teoretskih i praktinih znanja o naelima grae i djelovanja industrijskih proizvodnih strojeva-automata, manipulatora i robota i povezivanje tih znanja s osnovnim teoretskim i praktinim znanjima iz podruja elektrotehnike, elektronike i automatike. Zadae nastave ovoga predmeta su: - usvojiti osnovna teoretska znanja o naelima djelovanja i izvedbi proizvodnih automata, manipulatora i robota - usvojiti osnovna teoretska i praktina znanja o naelima djelovanja i izvedbama mjernih elemenata i mjernih sklopova koji se primjenjuju u upravljanju automatima, manipulatorima i robotima - usvojiti osnovna teoretska i praktina znanja o krugovima automatskog upravljanja na automatima, manipulatorima i robotima - usvojiti osnovna teoretska i praktina znanja o nainima djelovanja i grai sustava za numeriko i mikroprocesorsko upravljanje automatima, manipulatorima i robotima. Sadraj 1. 2. 3. 4. 2

1. Osnovni pojmovi o proizvodnim strojevima Pojam ciklikih programa rada. Pojam proizvodnih automata, podjela automata (automatizirani proizvodni strojevi, manipulatori, roboti). Vrste strojne obrade materijala (obrada odvajanjem estica, obrada deformacijom). Pojam automatskog upravljanja proizvodnim strojevima, pozicijsko upravljanje, funkcijsko upravljanje, serijsko, paralelno i kombinirano upravljanje automatima. Vrste kinematike predmeta i alata: pojam stupnjeva slobode gibanja, gibanje predmeta obrade, gibanje alata, pojam i vrste koordinatnih gibanja, linijsko i pravocrtno, helikoidalno, spiralno i sferno gibanje predmeta i alata. Pojam ciklike obrade na proizvodnim strojevima, programiranje ciklike obrade, programske matrice i vremenski dijagrami. Kinematike sheme automata. 2. Upravljanje proizvodnim automatima Mjerna osjetila i mjerni pretvornici koordinatnih pomaka, potenciometarski pretvornici, induktivni pretvornici, diferencijalni pretvornici, selsin, induktosin, analogno-digitalni pretvornici pomaka. Regulatori i upravljaki sklopovi koordinatnih pomaka, sklopovi za zadavanje poloaja, sklopovi za odreivanje jedininih pomaka, ulazni A/D i izlazni D/A pretvornici. Sklopovi za interpolaciju signala: linijski, kruni i sferni interpolatori. Izvrni dijelovi krugova upravljanja: istosmjerni postavni motori, koraajni motori, sinkroni motori, pneumatiki i hidrauliki izvrni motori. Mehaniki programski sklopovi: krivuljni programski mehanizmi i sklopovi, kinematike sheme programskih mehanizama. Programske jedinice krugova automatskog upravljanja pomacima: ulazni programski sklopovi za runo unoenje podataka, itai s kartica, vrpci i magnetskih diskova, ulazne memorije referentnih i programiranih pomaka. Primjeri numerikih upravljanja automatskom builicom, tokarilicom, glodalicom i kopirnim strojem. 3. Upravljanje manipulatorima i robotima Pojam manipulatora, osnovni dijelovi manipulatora (ruka, hvataljke), stupnjevi slobode gibanja ruke i hvataljki, pomaci i snaga gibanja i zahvata, osnovni oblici izvedbi manipulatora za jedan, dva i tri stupnja
33

slobode gibanja ruke i hvataljki, pretvornici pomaka i sila na dijelovima manipulatora. Primjeri izvedbi i upravljanja manipulatora za transport komadnih proizvoda, skladinih manipulatora i manipulatora radioaktivnim materijalima. Pojam robota, funkcionalno prikazivanje robota, graa robota (podvoz, ruke i hvataljke), stupnjevi slobode gibanja i kinematike sheme robota, dinamika pokretanja robota. Krugovi automatskog upravljanja pomacima podvoza, ruku i hvataljki robota. Programsko upravljanje robotima, analiza radnih operacija, vremenski dijagram rada, program ciklikog izvoenja radnih operacija, izvrni oblici programa rada robota. Mikroprocesorski sustavi upravljanja robotima, CNC i DNC sustavi voenja, ulazne i izlazne jedinice mikroprocesora, programske i operativne memorije jedinice za procesiranje i raunanje. Primjeri upravljanja industrijskim robotima za tokasto varenje i bojenje. Objanjenja i materijalni uvjeti Znanja iz podruja automatskog upravljanja proizvodnim automatima, manipu-latorima i robotima vaan su dio ukupnih znanja tehniara za automatiku. Ova se znanja temelje na poznavanju procesa proizvodnje s ciklikim obavljanjem proizvodnih operacija na proizvodnim strojevima, mjerenjima i automatskom upravljanju djelovanja automata. Pri izlaganju gradiva tih predmeta naroita pozornost mora se obratiti razjanjavanju osnovnih zakona gibanja predmeta i alata, ostalih znakovitih dijelova proizvodnih strojeva te mjerenju i automatskom upravljanju tih gibanja. Pri tome se mora naglaavati potreba tonosti djelovanja sustava mjerenja i reguliranja radi racionalne uporabe obraivanih materijala i energije. Predavanja treba ilustrirati praktinim primjerima izvedbi automata, manipulatora i robota, kod kojih treba isticati naela djelovanja, a ne treba ih uzimati kao objekte temeljitog izuavanja. S posebnom pozornou treba odabirati primjere za samostalan rad, uvjebavanje teoretskih znanja i za laboratorijske vjebe koje, u pravilu, trebaju slijediti teoretsku nastavu i uvodna predavanja. Za laboratorijske vjebe uenici se moraju pripremiti pismeno, na temelju pismenih i usmenih uputa nastavnika i voditelja vjebi. Pri izvoenju praktinih radova i vjebi maksimalnu pozornost treba

posvetiti usvajanju i ponavljanju znanja osnovnih pravila pri zatiti na radu i zatiti od poara, te racionalnom koritenju materijala i energije. Sadraji koji se svladavaju samostalnim radom (laboratorijske vjebe u opsegu od 18 sati): - upoznavanje grae i djelovanja automatske builice, tokarilice, glodalice i kopirnog stroja - snimanje i analiza djelovanja kinematikih shema proizvodnih automata - snimanje shema, analiziranje djelovanja i ugaanje sklopova za mjerenje koordinatnih pomaka, regulacijskih i izvrnih dijelova regulacijskih krugova na proizvodnim automatima; - analiza shema, naina djelovanja i izvedbi mjernih i regulacijskih sustava na manipulatorima i robotima - upoznavanje programiranja rada automata, manipulatora i robota. Kadrovski uvjeti - diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer elektrostrojarstvo i automatizacija), - diplomirani inenjer strojarstva.

RAUNALA U TEHNIKIM SUSTAVIMA

Razred Broj sati tjedno Cilj i zadae Cilj je predmeta osposobiti uenike za djelotvorniju uporabu raunala i njegovu praktinu primjenu u praksi. Teite je stavljeno na upoznavanje primjene raunala u procesima koji se odvijaju u realnom vremenu. Nastavom iz ovoga predmeta uenike treba osposobiti za: - shvaanje teorijskih osnova procesa u realnom vremenu (on line) pri uporabi elektronikih raunala - samostalno sluenje raunalom pri postupcima obrade podataka dobivenim iz procesa u realnom vremenu. Gradivo se izravno naslanja na predmet mikroraunala, kao i na predmete automatska regulacija. Uenici takoer moraju poznavati gradivo predmeta osnove elektronike i mjerenja u elektrotehnici. 1. 2. 3. 4. 2

34

Sadraj 1. Osobno raunalo Arhitektura osobnog raunala Osnovna ploa. Procesor i koprocesor. Memorije. Meusklopovi. Ekran. Pisai. 2. Mjerenje raunalom Mjerne sredine. Mjerenje sporo promjenjivih veliina: struje, napona, amplitude, temperature, broja okretaja. Mjerenje brzopromjenjivih veliina: trajanja impulsa, periode, frekvencije. Jednostavni sustav za prikupljanje i prikazivanje analognih mjerenja. Automatizirana mjerenja. Zapis mjernih podataka u raunalo. 3. Upravljanje raunalom Vrste procesa u tehnikom sustavu. Procesi u realnom vremenu. Povezivanje raunala s procesom. Mjerenje i praenje procesa s pomou raunala. Programsko ostvarivanje sekvencijalnog upravljanja. Tipini algoritmi upravljanja. Upravljanje istosmjernim motorom. Programirljivi elektroniki sklopovi i ureaji. 4. Vieprocesorski sustavi za rad s procesima Znaajke rada s jednim i vie procesora. Vieprocesorski sustavi. Razmjena podataka izmeu procesora. Mikrokontroleri. Upravljake jedinice za rad u vieprocesorskim sustavima. Povezivanje upravljakih jedinica u cjelovite sustave. Primjer hijerarhijskog upravljakog sustava. 5. Raunalska radna pomagala Proizvodni proces i uloga raunarskih radnih pomagala u njemu. Znaenje uporabe raunalskih radnih pomagala. Raunalska radna pomagala za izradu elektronikih sklopova. 6. Umjetna inteligencija Pojam i vanost umjetne inteligencije. Ekspertni sustavi. Ustrojstvo i komponente ekspertnog sustava. Obrada prirodnog jezika. Raspoznavanje uzoraka. Sustavi za razumijevanje slike. Objanjenje Nastava ovoga predmeta izvodi se paralelno s predmetima mikroraunala, elektronika instrumentacija automatsko voenje procesa, elektromotorni pogoni, automatizacija

u elektroenergetskim postrojenjima i ostalima koji su u izravnoj vezi i meusobno se dopunjuju. Zbog toga izvedbene programe tih predmeta treba temeljito uskladiti po sadraju i po dinamici izvoenja. Pri izradi izvedbenog programa treba, osim ostalih oblika, predvidjeti samostalan rad uenika u laboratoriju. Za laboratorijske vjebe predvidjeti minimalno prosjeno 0,5 sati tjedno. Rad u laboratoriju organizirati u blokovima od dva sata i treba se odvijati tijekom cijele godine. Vjebe zahtijevaju temeljito osmiljavanje i primjerenu materijalnu pripremu. Laboratorijske vjebe ine jedinstvenu cjelinu s ostalim oblicima nastave. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave toga predmeta. Izvedbenim planom predvidjeti da svaki uenik samostalno izradi seminarski rad kojim e obraditi jedan problem (svaki uenik drugi problem) praktine primjene raunala u nekom tehnikom sustavu. Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignua uenika treba uzeti u obzir izvoenje vjebi. Uspjeh uenika u izvoenju vjebe ocjenjuje se na temelju primjene uenikova znanja u izvoenju vjebe, pokazanih vjetina u uporabi programa i raunala i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz praktinog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Materijalni uvjeti Teoretsku nastavu treba izvoditi u namjenskoj uionici. Minimalna oprema namjenske uionice za ovo podruje: - osobno raunalo s dodatnim karticama i komunikacijskim kanalima - LCD projektor - grafoskop - demonstracijski panel s mjernim i regulacijskim sklopovima. Teorijska nastava moe se izvoditi i u uionici ope namjene ako se u nju moe dopremiti potrebna oprema (demonstracijski pokretni stol i raunalo). Laboratorijske vjebe izvodi se u laboratoriju, odnosno praktikumu za raunalstvo. Minimalna oprema laboratorija: - radni stolovi uenika (2-3 uenika za jednim stolom) s potrebnim izvorima i prikljucima

35

- osobno raunalo s dodatnim karticama i portovima (A/D i D/A pretvarai) na svakom radnome stolu - osnovni regulacijski i mjerni elementi i sklopovi - generatori signala. Kadrovski uvjeti - dipl. inenjer elektrotehnike (smjer: telekomunikacije i informatika, raunarska tehnika, elektronika). - diplomirani inenjer raunarstva. Literatura koja se preporuuje G. Smiljani, Raunala i procesi, kolska knjiga, Zagreb, 1991.

ocjene) potvruje voditelj strune prakse iz poduzea, odnosno radionice. Dnevnik rada na strunoj praksi duan je pregledati nastavnik iz kole zaduen za ustroj i nadzor strune prakse. Obavljena struna praksa s ovjerenim i pregledanim dnevnikom rada uvjet je za upis u slijedei razred. Uenik je duan ovjereni i pregledani dnevnik rada predoiti pri upisu u slijedeu kolsku godinu.

4. NAPUTAK O PRIMJENI PRAVILNIKA O NAINU PRAENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI
Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli (Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, broj 14/1995.) propisuje osnovne odredbe o nainima provjeravanja i ocjenjivanja rada i postignua redovnih uenika osnovne i srednje kole te prava i dunosti uenika, nastavnika i roditelja u postupcima praenja i ocjenjivanja rada i napredovanja uenika. Oblici, elementi i mjerila provjeravanja i ocjenjivanja uenikova postignua u odreenom nastavnom predmetu ili odgojnoobrazovnom podruju propisuju se programima Ministarstva prosvjete i porta (stavak 1. lanka 9. Pravilnika). Nastavnim planom i okvirnim programom utvreni su okvirni sadraji predmeta, ciljevi i zadae te obveznost laboratorijskih i praktinih vjebi u pojedinim strunim predmetima a u objanjenjima su dane osnovne smjernice za provjeravanje i ocjenjivanje uenika kojih se u utvrivanju elemenata za provjeravanje i ocjenjivanje (stavak 2. lanka 9. Pravilnika) treba drati. Za strune predmete u elektrotehnikom obrazovnom podruju nastavnici e utvrditi elemente provjeravanja i ocjenjivanja u skladu s: - odredbama Pravilnika o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli - naravi i programskim sadrajima predmeta - ciljevima i zadaama predmeta - ovim naputkom o primjeni Pravilnika. Struni predmeti u elektrotehnikom obrazovnom podruju mogu se prema sadraju i naravi svrstati u tri skupine: - teoretski predmeti bez laboratorijskih vjebi

STRUNA PRAKSA
Struna praksa kao sastavni dio nastavnoga plana i programa obrazovanja tehniara za elektrine strojeve s primijenjenim raunalstvom dopunjava program radionikih vjebi. Osnovna zadaa praktinog dijela strukovnog obrazovanja je postupno uvoenje uenika u poslove zanimanja u stvarnim uvjetima praksi. Dok se dio radionikih vjebi ostvaruje u kolskim radionicama, a dio u pogonima, radionicama i konstrukcijskim uredima tvornica i poduzea, struna praksa se treba u potpunosti ostvariti izvan kolskih prostora. Struna praksa u fondu sati predvienom okvirnim programom organizira se na kraju 2. i 3. nastavne godine. Izvedbeni program utvruju kole. Izvedbeni program treba predvidjeti upoznavanje uenika s djelatnou i organizacijom rada poduzea, odnosno tvornice u koju se upuuju i rad na poslovima proizvodnje i odravanja koji su sukladni zanimanju za koje se uenik obrazuje. Pri odreivanju sadraja rada uenika na strunoj praksi treba voditi rauna o prethodno steenim znanjima i vjetinama i uzrastu uenika. Ostvarenje strune prakse mora organizirati i nadzirati kola. Uenik je duan voditi dnevnik rada za vrijeme obavljanja strune prakse. U dnevnik rada biljei se mjesto i trajanje rada uenika, sadraj i opis rada (predmet i sredstva rada, postupci, mjere zatite, crtei) te zapaanja uenika u svezi sa sadrajem rada. Da je uenik pohaao strunu praksu redovito i svladao program (bez brojane

36

- teoretski predmeti s laboratorijskim ili praktinim vjebama - praktina nastava i radionike vjebe. Osnovni elementi ocjenjivanja uenika u strunim predmetima bez laboratorijskih i praktinih vjebi su: poznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja, usmeno i pismeno izraavanje, praktina i kreativna primjena nauenoga gradiva, nain sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadraja te napredak u razvoju psihofizikih sposobnosti i mogunosti (lanak 7. Pravilnika). Provjeravanje se obavlja usmeno i pismeno u skladu s lankom 15.-18. Pravilnika. Sadraji provjera trebaju obuhvatiti numerike zadatke (npr. izrauna-vanje elektrinih veliina, proraun elemenata sklopova), grafike radove (npr. sheme, vremenski dijagrami i slino) i pitanja koja zahtijevaju odgovore s obrazloenjima (npr. objanjenje rada i namjene sklopova). U nekim predmetima mogu se postignua uenika pratiti ocjenjivanjem izraenih programa (npr. tehniko crtanje i dokumentiranje, osnove elektrotehnike, elektrine instalacije). Pri utvrivanju naina i elemenata za provjeravanje i ocjenjivanje treba uzeti u obzir posebnosti nekih predmeta u kojima mogu prevladavati pojedini oblici i elementi provjeravanja uenikovih postignua (npr. tehniko crtanje i dokumentiranje, raunalstvo). Kod strunih predmeta s praktinim i laboratorijskim vjebama (raunalstvo, osnove elektrotehnike, mjerenja u elektrotehnici i drugi), uz ve spomenute osnovne elemente ocjenjivanja koji se provjeravaju pismeno i usmeno, treba uzeti u obzir izvoenje praktine ili laboratorijske vjebe i razvijenost vjetina. Uspjeh uenika u izvoenju vjebe ili zadatka ocjenjuje se na temelju primjene uenikova znanja u izvoenju vjebe ili zadatka, pokazanih vjetina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije (priprava za vjebu i izvjee o obavljenoj vjebi). Ueniku, koji tijekom godine nije usvojio programom predviene praktine sadraje pa je iz laboratorijskog/praktinog dijela strunoteoretskog predmeta ocijenjen negativnom ocjenom, ne moe se zakljuiti pozitivna ocjena iz tog predmeta. U tom sluaju uenik na popravnom ispitu, uz ostale sadraje koje polae usmeno i pismeno, obvezno polae i praktini dio (laboratorijsku vjebu ili zadatak).

Na ispitu pred povjerenstvom (lanak 24.27. Pravilnika) iz strunog predmeta koji sadri obvezne laboratorijske/praktine vjebe uenik, uz usmeni i pismeni dio polae i praktini dio ispita (laboratorijska/praktina vjeba). Uenik moe biti pozitivno ocijenjen iz tog predmeta ako je zadovoljio i na praktinom dijelu ispita. U predmetima praktina nastava i radionike vjebe uenik se ocjenjuje provjerom praktinog rada i tehniko-tehnoloke dokumentacije. Uspjeh uenika ocjenjuje se na temelju primjene uenikova znanja u izvoenju praktinih zadataka, pokazanih vjetina, samostalnosti, tonosti, uporabe materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjene mjera zatite na radu i zatite okoline (lanak 7. Pravilnika). Posebnost praktine nastave i radionikih vjebi, izraena ciljem, zadacima, programskim sadrajima, nastavnim oblicima, metodama rada i ustrojem nastavnog rada u kolskoj radionici, radionici uslune djelatnosti ili proizvodnom pogonu uvjetuje posebne elemente praenja i ocjenjivanja uenikova rada. Ti elementi u radionikim vjebama proizlaze iz opisa zanimanja, cilja i zadae praktine nastave i zadaa svake konkretne radne vjebe, a mogu biti: - radno-tehnika djelatnost, - znanje i misaona aktivnost, - interes i zalaganje uenika, Radno-tehnika djelatnost ocjenjuje se kvalitetom (preciznost, racionalna uporaba alata, materijala i energije, ustrojstvo radnog mjesta) i kvantitetom (broj radnih operacija, koliina materijala, koliina izradaka, utroeno vrijeme). Znanje uenika ocjenjuje se na temelju njegova snalaenja u radnim situacijama koje trae intelektualnu angairanost (sluenje prirunicima i strunim tekstovima, rjeavanje tehnikih i tehnolokih problema, prorauni, snimanje elemenata i sklopova itd.). Misaona aktivnost izraava se opisivanjem, usporeivanjem, zakljuivanjem, uopavanjem itd. Interes i zalaganje uenika podrazu-mijeva praenje i ocjenjivanje volje za rad, marljivosti i zalaganja, napredovanja u radu, odnosa prema imovini, odravanja alata i strojeva, tonost dolaska na rad, urednost voenja dokumentacije, odnosa prema suradnicima te osobne higijene i nadasve pridravanje mjera zatite na radu. Ocjena uenikova rada donosi se na osnovi: - promatranja uenikova rada
37

- ocjenjivanja izraenog predmeta ili obavljene operacije (odravanje i popravak sklopova, ureaja i strojeva) - razgovora s uenicima tijekom rada - ocjenjivanjem dnevnika rada/mape praktine nastave. LITARATURA T. Grgin, kolska dokimologija, kolska knjiga, Zagreb, 1986. W. Glasser, Kvalitetna kola (Ocjene i druge temeljne znaajke kvalitetne kole), Educa, Zagreb, 1994. S. Pavlekovi, Iskustva u izvoenju izvankolske praktine nastave u strukovnim kolama, ivot i kola, broj 2/1994. Zagreb, 1994. V. Andrilovi, Vrednovanje u odgojnoobrazovnom radu, S. Hrpka, I. Gugi, Didaktiko- metodike osnove nastave u srednjim kolama s naglaskom na nastavi u srednjim strukovnim kolama (Opi prirunik za nastavnike srednjih kola), Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Zagreb, 1994. I. Turkovi, Osnove metodike praktine nastave 1. dio, kolske novine, Zagreb, 1995. I. Turkovi, Praenje i vrednovanje uenika u praktinoj nastavi, Otvoreno uilite, Zagreb, 1996. I. Turkovi, Nastava strukovno-teorijskih predmeta u srednjim kolama, Informator, Zagreb 1997. D. Petrievi, Metodika strukovno-teoretske nastave, Puko otvoreno uilite Zagreb, Zagreb, 2004.

(osposobljenost za obavljanje poslova kod projektiranja, pripreme i voenja proizvodnje, te odravanje ureaja i postrojenja). Na temelju lanka 19. Pravilnika o polaganju mature i zavrnog ispita zavrni ispit u tehnikim, umjetnikim i drugim strukovnim kolama u etverogodinjem trajanju sastoji se iz: - obrane zavrnog rada - pismenog i usmenog ispita iz hrvatskog jezika - pismenog ili usmenog ispita iz strunih predmeta. Opu ocjenu na zavrnom ispitu utvruje ispitni odbor na prijedlog ispitnih komisija na temelju prosjene ocjene iz prethodno navedena tri dijela zavrnog ispita. ZAVRNI RAD Zavrni rad u elektrotehnikom obrazovnom podruju ine: - izrada zavrnog rada - opis zavrnog rada (elaborat). Pod izradom zavrnog rada podrazumijevaju se radovi na poslovima projektiranja, konstruiranja, izrade, ispitivanja, modeliranja, podeavanja, odravanja i popravka sklopova, ureaja i postrojenja, odnosno voenja procesa. U opisu zavrnog rada uenik je duan obrazloiti teorijske osnove izvedbe i rada sklopa ili ureaja, odnosno procesa, opisati materijal, alate i postupke koje je primijenio u radu, priloiti rezultate mjerenja i ispitivanje te odgovarajuu tehniko-tehnoloku dokumentaciju. Prema postavljenoj razini obrazovanja tehniara u elektrotehnikom obrazovnom podruju teme za zavrni rad i zadae koje iz njih proizlaze mogu biti: - izrada tehniko-tehnoloke dokumentacije sklopa ili ureaja potrebne za proizvodnju, eksploataciju ili odravanje - izrada sastavnih dijelova ureaja - sudjelovanje u projektiranju sklopova, ureaja ili postrojenja - zadae redovnog odravanja i otklanjanja kvarova na sklopovima, ureajima i postrojenjima - ispitivanje, ralamba i opis rada sklopova i ureaja s mjerenjima karakteristinih parametara - izrada naputaka za uporabu sklopova, ureaja i aplikacijskih programa.

5. ZAVRNI ISPIT
Zavrnim ispitom provjeravaju se i ocjenjuju znanja i sposobnosti iz ueg podruja struke u kojem se je uenik obrazovao tijekom etverogodinjeg kolovanja. Zavrnom ispitu mogu pristupiti, shodno lanku 3. Pravilnika o polaganju mature i zavrnog ispita (Glasnik Ministarstva prosvjete i porta br. 3 od 11. travnja 1995.), uenici koji su s uspjehom zavrili zavrni razred tehnike, umjetnike ili druge strukovne kole u etverogodinjem trajanju i koji su uspjeno izradili zavrni rad. Zavrnim ispitom u elektrotehnikim kolama provjeravaju se i ocjenjuju znanja i sposobnosti iz podruja elektrotehnike prema zanimanju za koje se uenik obrazovao

38

Prema cilju, zadaama i sadraju okvirnog obrazovnog programa zadaci i teme za zavrni rad tehniara za elektrine strojeve s primijenjenim raunalstvom mogu biti: - kontrola materijala, poluproizvoda i proizvoda, - operativno i tehnoloko pripremanje proizvodnje strojeva i opreme, - ispitivanje i podeavanje sloenih elektrinih proizvoda, prototipova i izvanserijskih proizvoda, - utvrivanje normativa izrade, analiza trokova i kalkulacije, - priprema tehnoloke dokumentacije, - planiranje materijala, nabava materijala, snabdijevanje proizvodnje, - konstruiranje dijelova elektrinih proizvoda, standardizacija dijelova elektrinih proizvoda, - radovi na odravanju elektrinih strojeva, postrojenja i pogona, - kontrola proizvodnih procesa i ispitivanje kvalitete proizvoda. Vrijeme izrade zavrnog rada utvreno je lankom 11. Pravilnika o polaganju mature i zavrnog ispita. Prema pravilniku o zavrnim ispitima popis tema za zavrni ispit utvruje ispitni odbor. Prijedlog tema sa zadaama za zavrni rad izradit e nastavnici strunih predmeta u suradnji s voditeljima radionikih vjebi, praktine nastave i strune prakse te strunim uiteljima radionikih vjebi, praktine nastave i strune prakse iz poduzea i ustanova u kojima e uenici raditi zavrni rad. Prilikom utvrivanja tema za zavrni rad mogu se uzeti u obzir i prijedlozi uenika ukoliko su u skladu s ciljevima i zadaama obrazovnog programa po kojemu se uenik kolovao. Ispitni odbor na prijedlog ispitne komisije ili predmetnog nastavnika moe kao zavrni rad ueniku priznati jedan ili vie radova koji su nastali tijekom kolovanja a svojom razinom i sadrajem udovoljavaju zahtjevima zavrnog ispita, odnosno ukazuju na posebne sposobnosti uenika u zanimanju za koje se kolovao. Zavrni rad uenici izvode u radionicama i laboratorijima kole ili pogonima, postrojenjima, ispitnim stanicama i projektnim uredima poduzea u kojima se izvode radionike vjebe, odnosno struna praksa. Voditelji kolskih radionica i laboratorija, odnosno struni uitelji radionikih vjebi iz radionica i pogona u kojima e uenici raditi zavrni rad duni su osigurati uvjete za izradu

zavrnog rada (tehniko-tehnoloku dokumentaciju, instrumente, ureaje, postrojenja, alate i materijal). Nadzor nad pripremom uvjeta za izradu zavrnog rada uenika na zavrnom ispitu duni su voditi voditelji radionica i laboratorija u kolama, odnosno nastavnici praktine nastave iz kola zadueni za ustrojstvo, praenje i nadzor nastave radio-nikih vjebi u radionicama i pogonima poduzea. Ukoliko uenik radi zavrni rad prema osobnom prijedlogu, duan je sam osigurati potreban materijal i tehniko-tehnoloku dokumentaciju i literaturu uz uporabu alata i instrumenata u kolskim radionicama i laboratorijima. Savjetodavnu pomo u izradi zavrnog rada ueniku su duni pruiti za to odreeni nastavnik strunih predmeta (mentor) i nastavnik, odnosno struni uitelj radionikih vjebi kod kojega uenik izrauje zavrni rad. Uenik je duan najmanje tjedan dana prije poetka izrade zavrnog rada izraditi plan rada koji treba sadravati popis potrebnih materijala, alata, instrumenata, strojeva i literature te raspored i okvirno vrijeme trajanja pojedinih faza rada. Za vrijeme izrade zavrnog rada uenici vode evidencijski list obavljenih radova. Evidencijski list obavljenih radova nuno sadri podatke o ueniku i njegovu zanimanju, naziv teme sa zadaama i mjesto izrade. U njega uenik unosi zabiljeke znaajne za izradu zavrnog rada (obavljeni postupci, uporabljeni materijal i sredstva, utroeno vrijeme i konzultacije s mentorima). Da li je uenik uspjeno izradio zavrni rad, to je prema lanku 3. Pravilnika o polaganju mature i zavrnog ispita uvjet da moe pristupiti zavrnom ispitu, procjenjuju zajedniki nastavnik mentor i struni uitelj iz radionica i pogona poduzea kod kojeg je uenik radio zavrni rad ili nastavnik radionikih vjebi (praktine nastave) iz kole zaduen za ustrojstvo i praenje radionikih vjebi u radionicama i pogonima poduzea. S obzirom na ograniene mogunosti znatnog dijela kola koje rade u oteanim uvjetima (premali kapacitet vlastitih i industrijskih radionica i pogona zbog gospodarskih tekoa) teme za izradu zavrnih radova mogu se davati tako da iz njih proistekle zadae obavlja vie uenika zajedniki. U tom sluaju zadae tema trebaju biti tako oblikovane da se jasno mogu rasporediti dionice na svakog pojedinog uenika. Takoer u veoj mjeri
39

mogu biti zastupljene teme sa zadaama mjerenja parametara, ispitivanja i opisa radova gotovih i ispravnih ureaja u odnosu na zadatke konstruiranja, izrade i otklanjanja kvarova ureaja te odravanja pogona. OBRANA ZAVRNOG RADA Obrana zavrnog rada izvodi se usmenim ispitom tijekom kojeg uenik obrazlae postupke pri izradi i opisu zavrnog rada i dokazuje samostalnost izrade zavrnog rada. Trajanje obrane zavrnog rada moe biti do 30 minuta za jednog uenika. Ispitnu komisiju za ocjenjivanje zavrnog rada, sukladno lanku 11. Pravilnika o polaganju mature i zavrnog ispita, ine najmanje nastavnik mentor, jedan nastavnik strukovnih predmeta i struni uitelj iz poduzea i ustanove kod kojeg je uenik radio zavrni rad ili nastavnik iz kole zaduen za ustrojstvo i praenje radionikih vjebi, praktine nastave i strune prakse u poduzeima i ustanovama. Komisija, prema lanku 10. Pravilnika o polaganju mature i zavrnog ispita, utvruje konanu ocjenu za zavrni rad na usmenoj obrani zavrnog rada na temelju prijedloga ocjena za izradu zavrnog rada, opisa zavrnog rada (elaborata) i usmene obrane zavrnog rada. USMENI ISPIT IZ STRUNIH PREDMETA Dio zavrnog ispita, kojim se provjeravaju ira znanja i sposobnosti karakteristina za zanimanja koja se stjeu obrazovanjem u tehnikim, umjetnikim i drugim strukovnim kolama u etvero-godinjem trajanju, jest pismeni ili usmeni ispit iz strunih predmeta. Dio zavrnog ispita kojim se provjeravaju ira znanja i sposobnosti karakteristina za zanimanja tehniara u elektrotehnikom podruju jest usmeni ispit iz strunih predmeta. Pitanja na usmenom ispitu trebaju obuhvatiti sadraje predmeta karakteristinih za zanimanje. To su pitanja iz svih strunih predmeta (obvezni i izborni dio) iz tree i etvrte godine obrazovanja. Pitanja trebaju obuhvatiti bitne dijelove nastavnih predmeta i po mogunosti biti tako sastavljena da zahtijevaju povezivanje pojmova i injenica iz vie predmeta u jednu cjelinu.

Uz naziv pitanja preporuljivo je napisati teze koje e uenika voditi pri pripremanju i izlaganju odgovora. Broj pitanja po predmetu moe biti okvirno u rasponu od deset (za predmet s dva sata nastave tjedno) do dvadeset (za predmet s etiri sata nastave tjedno).

Na usmenom ispitu ueniku se postavljaju tri pitanja koja trebaju obuhvatiti gradivo iz tri razliita strukovna predmeta. Nuno je da tim pitanjima budu zastupljeni predmeti iz tree i iz etvrte godine kolovanja (jedno pitanje iz tree i dva pitanja iz etvrte godine). Pitanja trebaju biti napisana na listie koje uenik izvlai prije poetka ispita. Ako uenik eli, moe zamijeniti izvueni listi s napisanim pitanjima na poetku ispita samo jedan puta. Zamjena listia s pitanjima ima za posljedicu korekciju postignutog uspjeha na usmenom ispitu za jednu ocjenu nanie. Trajanje usmenog ispita iz strunih predmeta moe biti do 30 minuta za jednog uenika Ocjenu usmenog ispita donosi komisija u kojoj moraju biti zastupljena najmanje dva nastavnika strunih predmeta (onih ija su pitanja zastupljena na usmenom, odnosno pismenom ispitu).

40