OD TEORIJE DE BELLO IUSTO PREKO POZIVA DE BELLO VITANDO DO ETIKE DE PACE AEDIFICANDA (Doprinos kranske vjere svijetu na razini

ni meunarodnih odnosa) UVOD I danas, dvadeset godina nakon zavretka Drugoga vatikanskog koncila, pribliavajui se treem mileniju kranske ere, moramo, na alost, ponoviti rije i istoga !oncila" #$at nije iskorijenjen iz ivota ovje anstva% (&' (),*)+ ,aprotiv, on i dalje nastavlja pratiti ljudsku povijest, koju bismo s pravom mogli nazvati povijeu ratova isprekidanih kratkim razdobljima krhkog mira+ -tovie, rat postaje sve nehumaniji prenosei se na nove krajeve (nekada su se ratovi uglavnom vodili u .vropi), upotrebljavajui sve razornija oruja, sposobna da unite cijeli svijet i u svoj vrtlog uvla ei sve stanovnitvo, i ene i djecu+ ,asilje se iri geometrijskom progresijom, u duhu pjesme /amekove, prauzora svih ratni ko0osvetni kih pjesama" #1ovjeka sam ubio jer me ranio, i dijete jer me udarilo+ 2ko e !ain biti osveen sedmerostruko, /amek e sedamdeset i sedam puta% (3ost *, 4504*)+ 6d pet milijardi stanovnika ove nae zemlje jedna milijarda ivi gotovo u potpunoj bijedi, a deset posto svjetskog stanovnitva doslovno gladuje+ 7u zastraujuu sliku, koja moda i ne otkriva pravu stvarnost, upotpunjuje apsurdna injenica trke u naoruanju, praena rasipanjem ogromnih sredstava+ 'vake godine vojni trokovi progutaju 899 milijardi dolara (tj+ :49 dolara po svakom stanovniku ;emlje, dok se za humanitarne svrhe daje svega <( centi)= <9+999 nuklearnih glava spremno je da poleti prema neprijatelju, a to je otprilike milijun atomskih bombi ba enih na >iroimu i ,agasaki+ ? zemljama tzv+ 7reeg svijeta izmeu :)89+0:)@9+ godine vojni trokovi poveali su se za *99 A, a u industrijskim zemljama za *9A+ Istina, od :)*<+ godine nije bilo svjetskih ratova, no otada pa do danas voeno je oko :59 lokalnih ratova u kojima je poginulo etrdesetak milijuna ljudi+ Bivimo u svijetu #hladnog rata% ili, jo bolje re eno, #vrueg mira% koji lako moe dovesti do sveopeg sukoba+ !ao to kau Crancuski biskupi" #3rijetnja nuklearnog sukoba nije neka tlapnja+ 'amoubila ki karakter takvog sukoba ini ga nevjerojatnim, ali ne i nemoguim+ 'tru njaci sumnjaju da bi ga bilo mogue kontrolirati i ograni iti kad bi se jednom razbuktao+ ,uklearni rat nitko ne bi dobio" on bi bio samoubojstvo ovje anstva koje bi izginulo u lua kom ratu+%: 2ko ovjek moda i ne prihvaa onu >eraklitovu #polemos panton mDn patDr Dsti, panton de basilDus% E #rat je otac i kralj svih stvari%, ivotno prihvaa onu Fegecijevu #si vis pacem para bellum% E #ako hoe mir, spremaj rat%+4 'vi mi, i krani i nekrani, udiemo spreni zrak >iroime+ 3ostoji jedno #poslije% >iroime za nas krane, ali i za one koji ne vjeruju+ 1ovjek je uao u novo razdoblje planete i mora ra unati s problemom atoma+ 6n pred sobom ima najdramati niju budunost povijesti" budunost koja moe biti ivot ili smrt za ljudsku vrstu+ 3itamo se, hoe li krani biti sposobni gledati tu budunost, prihvatiti nuklearnu situaciju suvremenog ovjeka i pridonijeti u izgradnji miraG5
:

H6,I.$.,;2 .3I'H632/. I$2,H.'., Conquistare la pace, u Magistero di pace, /ettere pastorali delle conCerenze episcopali, Jorla ed+, $oma, :)@*+, str+ 545+ 4 ?sp+ 3I.$I,I, I+, Introduzione generale, u Cristo la nostra pace. /a voce dei Fescovi contro la guerra, .3, Kilano, :)@8+, str+ 8+ 5 7$.,7I,, &+, Per un'etica della pace. Kagistero dei vescovi e prassi della Hhiesa nellLera nucleare, /ibreria &regoriana .ditrice, 3adova, :)@<+, str+ <)+

Hrkva je tijekom povijest zauzimala stavove i izricala svoje sudove, privatne i javne, o egzistencijalnim pitanjima koja su mu ila ovjeka, pa i o ratu+ 6na se u kriti nim situacijama osjeala izazvanom, a tako je i danas, kao to svjedo e dokumenti i izjave biskupskih konCerencija raznih zemalja, a prije njih rimskih biskupa+* ,amjera nam je dati kratak pregled tih stavova i sudova, tamo od vremena kad se stvarala i usavravala tzv+ tradicionalna teorija #de bello iusto% pa sve do Drugog vatikanskog koncila, i poslije njega, do najnovijih dokumenata biskupskih konCerencija, do raanja i usvajanja teologije koju bismo mogli nazvati koncilskim izrazom #de bello vitando%+ 6vdje emo iznijeti tek jedan dio doprinosa Hrkve nastojanjima da se izbjegne rat, a za uvid u cjelinu valja uzeti u obzir sve ono to je ona predloila i u inila da se izgradi meunarodna zajednica i razvije meunarodna suradnja kao bitni preduvjeti da se sa uva i razvija mir+ I. STVARANJE I RAZVOJ TEORIJE DE BELLO IUSTO 1. Od Krista d s!. A"#"sti$a !rist, iva Joja $ije , elio je preina iti ratni ku pjesmu u pjesmu mira+ 6n je razbio dinamiku nasilja i odmazde, zahtijevajui oprotenje i tarei od u enika da i uz najvee opasnosti u po ecima otklone mrnju" #2 ja vam kaem" ,e opirite se ;lome= naprotiv, pljusne li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi+++ 2 ja vam kaem" /jubite neprijatelje svoje, molite za one koji vas progone, da budete sinovi svoga 6ca+++% (Kt 5,5)+**0*<)+ #6n kae+++ i ini%= osuen na smrt, #pravedan za nepravedne% (: 3t 5,:@), uti pred 3ilatom (Iv :),:9), i otvara usta samo da moli" #6 e, oprosti im jer ne znaju to ine% (/k 45, 5*)+ ,o skeptici se pitaju, je li on time promijenio lice zemljeG 'igurno ne, ali kroz cijelu povijest neki e u enici slijediti !rista sve do kraja+ 6d 'tjepana do Kaksimilijana !olbe, do svih onih koji su E nevino osueni na smrt za vrijeme rata E u posljednjem pismu molili svoju obitelj da oprosti krvnicima+++ 7o nije promijenilo lice svijeta, ali po toj spirali neto se deCinitivno dogodilo s nasiljem" nitko ga od sada nee sic et simpliciter proglasiti nevinim i dobrim+ 6dsada se ono pokazuje onim to jest" bolest ovje anstva+ Krnja je diskriminirana a nasilje ne uiva vie dobar glas= ono mora dokazati svoju zakonitost+< ,eki autori tvrde da su krani tijekom prva tri stoljea zastupali apsolutni paciCizam8, meutim, to je presmiona tvrdnja, naime u rijetko sa uvanim spisima iz tih vremena nailazimo na suprotna miljenja i stavove+ Dok lement !imski stavlja kranima za uzor vojnike i tribune, ( sveti "ustin isti e da krani nakon obraenja ljube i svoje neprijatelje+@ #tenagora nije dosljedan" s jedne strane, izjavljuje da krani ne sudjeluju u ratovima, a s druge, uvjerava vladare da se krani mole za
*

?sp+ Magistero di pace. /ettere pastorali delle conCerenze episcopali, Jorla ed+, $oma :)@*= Cristo la nostra Pace. /a voce dei Fescovi contro la guerra, .3, Kilano, :)@8+= 7$.,7I,, &+, nav. dj. < M?//I.,, M+, $na morale per tempi di incertezza, ?nLetica liberaatrice Il nostro compito" diventare uomini, .3 $oma :)@:, str+ ::*= ?sp+ '$2!IN K+, %tudium &istorico'teologicum pro(lematis (elli ac pacis ratione praesertim &a(ita documentorum recentiorum magisterii, $omae, :)(:+, str+ 5(+0*5+ 4*4+04*<+ 8 ?sp+ J2I,76,, $+>+, Il cristiano, la guerra e la pace, 7orino, :)8@+ ( ?sp+ . )p. Clementis ad Corint&ios 5, 405" P*, :, 4@5+ @ ?sp+ +ialogus cum ,rip&one Iudeo. br, ::9" P-, 8, (59" I'7I, #pologia I pro C&ristianis, br+ 5) 3& 8, 5@(+

sretan ishod ratova+) ,ertulijan se hvali pred poganima" #Jorimo se i uz vas ratujemo+++#, :9 zatim isti e da su krani zaposjeli sve, i vojni ke logore i carski dvor,:: te spominje zasluge vojnika krana koji su za vrijeme cara 2urelija molitvom isprosili kiu,:4 a drugom zgodom tvrdi da je vojna sluba nespojiva s kranskom vjerom i zato je novokrtenici naputaju+:5 .rigen se suprotstavlja Helzu, koji optuuje krane da su beskorisni graani svoje zemlje, i pie da oni dodue ne idu u rat, ali nisu beskorisni, jer mole za uspjeh rimskih ratova i za proirenje granica $imskog Harstva+:* !rani su se u to vrijeme ponaj ee uzdravali od vojne slube, i to iz vie razloga+ 3onajprije, rimski zakon je nije nikome nareivao, osim djeci legionara, zatim, krani su prihvatili pomiriteljski duh evanelja i nisu znali kako da spoje petu Joju zapovijed s vojnom slubom, kona no= krani su smatrali da krtenjem primaju sveeni ki poziv, a u $imskom Harstvu sveenici nisu ili u rat da nebi okaljali ruke+:< Medan od najozbiljnijih razloga bila je i idololatrija, koja je bila usko povezana s vojnom slubom, budui da su vojnici i prije i poslije bitke rtvovali bogovima ili samom caru kao bogu+ ,o iz navedenih izjava o ito je da krani nisu bili na elno protiv vojne slube ili ratovanja+ 7a dva stava prihvaana su bez uzajamne napetosti i svakom se pojedincu ostavljala sloboda da izabere prema diktatu vlastite savjesti+ ;ato je i bilo mogue da se odmah nakon Kilanskog edikta odbacivanje oruja proglasi zlo inom protiv cara i protiv Joga, a !onstantinovi ratovi nazovu #svetima%+ %. Sveti Augustin (354.-430.) Mo prije sv+ 2ugustina, sveti #m(rozije, sin preCekta, odrastao u vojni koj sredini pograni noga grada, i sam preCekt Kilana, dakle odgovoran za sigurnost svojih sugraana, a kasnije biskup, smatrao je posve normalnim da ovjek, bio kranin ili ne, zaduen za mir, upotrijebi silu koju mu drava daje na raspolaganje+ ,o #ugustin je postavio temelje tzv+ teoriji #de bello iusto%, odnosno u dvadesetak svojih djela (propovijedima, pismima i knjigama) usmjerio cijelu teoloku reCleksiju sljedeih stoljea na pitanje" uz koje uvjete rat moe biti pravedanG Iako su o ratu do sada raspravljali i gr ko0rimski CilozoCi, rat nikad tako jasno nije stavljen pred sud savjesti i nikad tako istinski postavljen njegov moralni problem, kao to je to u inio sveti 2ugustin+ 7o je prvi veliki doprinos kranske vjere svijetu na razini odnosa meu narodima+:8

*egatio pro C&ristianis I/ i ///0II1 3& 8, ):*= I'7I, +e resurrectione mortuorum, :)" 3&, 8, :9:5+ ?sp+ #pologeticum, c+ *4" 3/, :, <<<+ :: .ndje, c+ 5(" 3/, s, <4<+ :4 I'7I, #d %capulam, c+ *, (" 3/, :, (95+ :5 I'7I, +e Idololatria, c+ :)" 3/, :, (8(, (8@+ :* ?sp+ Contra Celsum, FIII" 3&, ::, :84(+ :< .ndje. :8 ?sp+ J6'H, $+, 0angelo violenza e pace, .dizioni Jorla, $oma, :)((+, str+ <5+= 2$O?I//I.$., Ksgr+ *'#ugustinisme politique, 3aris, :)5*+= H6KJ.', &+, *a doctrine politique de %aintaugustin, 3aris, :)4(+= /2 J$I.$. (de), P+ *a conception de la guerre et la pai2 c&ez saint #ugustin, u !evue de psi&olosop&ie, 5((:)59+) I, <<(+0<(4+
:9

Masno, time rat nije isklju en iz povijesti, ali je u razmiljanje uba eno sjeme koje e klijati i rasti+ ?z deCiniciju pravednog rata, koja je postala klasi na, :( 2ugustin mu je postavio i uvjete" ako slui miru, ako postoji teka i trajna povreda prava, ako ga proglasi zakoniti vladar i ako se u njemu primijenjena sredstva ne protive boanskom zakonu+:@ 2ugustinovu misao o pravednom ratu nije svaki puta lako saeti i shvatiti, najvema zato to je pojam #pravedni rat% ve bio pun natruha gr ko0rimske kulture, kao i zato to ga on nije sustavno obradio+ 3. Sveti Toma Akvinski (1225.-1274.) 'veti 7oma 2kvinski dao je drugi vrlo vaan doprinos kranske misli reCleksiji o nasilju+ ;na ajno je da je on pitanje rata obradio u onom dijelu ,eoloke sume koji je posveen kreposti ljubavi+ 6n postavlja lapidarno pitanje" Me li ratovanje uvijek grijehG I odgovara" ,e, ako postoji autoritet vladara, pravedan razlog i ispravna nakana+:) ,ije dovoljno rat podvrgnuti samo sudu savjesti, nego se on moe opravdati na razini savjesti samo ako je voen #iz ljubavi%, da obrani rtve od nepravde, da oslobodi potla ene i uspostavi mir+ 'veti 7oma raspravlja o ratu u poglavlju o ljubavi i miru zato to je, prema njegovu miljenju, mir izravni u inak ljubavi, a neizravno je djelo pravednosti+49 4. Francisco de itoria (14!2.-154".) i Francisco Suare# (154$.-1"17.) 7a dvojica panjolskih teologa preradili su i prerekli teoriju #de belo iusto% u geograCsko0povijesnom kontekstu svoga vremena i meunarodnih zbivanja+ 6ni su rat po eli smatrati sredstvom pravednosti, po sebi neutralnim, ija upotreba postaje nezakonita ili nemoralna ako se kri zakon+ ,ezakonit e biti ako vrijea koji sklopljeni ugovor, a nemoralan ako vrijea #naravno pravo%+ 7ako razmiljanje o ratu i miru malo pomalo postaje racionalisti ko razmiljanje koje se smjetava u okvir naravnog prava i politi kog reda+ I to je trei doprinos kranstva moralnoj reCleksiji o meunarodnim odnosima+ !ao to treba potovati pojedinca, tako i dravu, njihovu autonomiju i slobodu, treba se humano vladati prema pobijeenom, razoruanom i zarobljenom protivniku+ De Fitoria napose isti e jedinstvenost ljudskog roda, o emu bi trebali voditi ra una oni koji najavljuju rat" #2ko je rat koristan jednoj provinciji ili dravi, a kodi cijelom svijetu, mislim da je eo ipso nepravedan+%4: 7eoriju #de bello iusto% pratilo je neposredno konkretno nastojanje Hrkve da se otkloni rat, nasilje svede na minimum i sa uva kakav0takav mir+ ? tu svrhu postojale su neke srednjovjekovne institucije, kao to su #7reuga Dei% (Joje primirje)+ #3aQ Dei%, #militiae pacis%, #ordines militares%, #cavalleria% i sl+44
:(

#Iusta bella deCiniri solent, Ruae ulciscuntur iniurias, si Rua gens vel vitas Ruae bello petenda est vel vindicare negleQerit Ruod a suis improbe Cactum et, vel reddere Ruod per iniuriam ablatum est%, In 3eptateuc&um, FI, c+ :9" 3/, 5*, (@:+ :@ ?sp+ Contra 4austum SSII, c+ (<" 3/, *4, **@+ :) ?sp+ %umma ,&eologiae II'II, R+ *9+ 49 .ndje, R+ 4), a+ 5+= ?sp+ J6'H, $+, nav. dj., <* sl+ 4: +e potestate civili, R+ :5+ E 36&&I2''32//2, 5ellum, u +ictionarium morale et canonicum, 7+ I, $omae, :)88+, str+ *48+ 44 ?sp+ /2 J$I.$. (de), P+, *')glise et pai2, 3aris, :)5:+, str+ 48+04)= D?F2/, I+, +e la Pai2 de +ieu 6 la Pai2 de 4er, 3aris, :)44+, str+ )+, :<+

,o kasnije katoli ka tradicija nije pratila razvoj povijesti prikladnim produbljenjem teorije+ 7eorija #de bello iusto% postala je s vremenom ideoloki izgovor+ 6bjektivne eti ko0pravne motive zamijenili su politi ko0ekonomski interesi vladara koji su, naro ito u doba apsolutizma, zanemarivali restriktivni karakter te teorije+ Fladari su uvijek nali opravdanje za svoje ratne pohode i podrku kod pravnika0teologa, bez obzira da li se radilo o obrani ili osvajanju teritorija i prirodnih izvora, odnosno o neograni enim zahtjevima nacionalne sigurnosti, vlastite religije, kulture, jezika, ideologije+45 5. Autori %&%. i %%. sto'(e)a $atovi u posljednja dva stoljea silno su uzdrmali svijest i savjest suvremenog ovjeka+ ' pravom postavljamo pitanje" 6sjea li se to u zaklju cima teolokih traktata koji su obraivali pitanje rata s moralnog ili pravnog stajalita+ 2utore bismo mogli svrstati u tri grupe+ a) Traktatisti+ E ,ajvei broj autora priru nika moralne teologije ('ummae, Institutiones, Hompendia+++) koji su se smatrali slubenim crkvenim stavom, zvanih traktatisti, ponavljali su tradicionalnu teoriju #de bello iusto% i njezine apstraktne principe, ne osvrui se na novonastalu politi ku i vojnu stvarnost+ ? traktatima koji po svom opsegu nisu prelazili jednu stranicu nerijetko su obraivali neka nevana pitanja4* i davali odgovore koji bi, kad bi se primijenili, prouzro ili teke moralno0 socijalne posljedice+4< 7ek u novijim izdanjima nailazimo na neka novija srameljiva razmiljanja koja odudaraju od tradicionalnog pristupa ovom pitanju+ 48 ;animljivo je konstatirati da su se traktati o ratu prepisivali od autora do autora, od izdanja do izdanja, kroz stoljea+ *) +aci,isti+ E ,a prijelomu izmeu SIS+ i SS+ stoljea pojavljuju se autori koje bismo mogli nazvati paci7isti. 3romatrajui novonastale prilike i osjetivi nemo tradicionalne teorije, oni su smatrali da je treba napustiti jer nema nikakve moi pri ureenju meunarodnih odnosa+ 7o pokazuje injenica da ona ve nekoliko stoljea nije mogla, usprkos dobro izraenim na elima, obuzdati samovolju vladara, jer svaki je naao #opravdan razlog% i imao #ispravnu nakanu%+ 4( 6sim toga, oni su ustvrdili da tradicionalna teorija po iva na krivim na elima, odnosno da rat nije #postulat naravi%, nego je povijesnog podrijetla, pa e ga nestati kao to je nestalo i drugih institucija, kao npr+ mnogoenstva, ropstva i sl+4@ 6 na8inu vo9enja modernog rata da i ne govorimo, vele oni+ Koderni rat je slijep, inCrahuman, inhuman, antihuman, neusporedivo krvolo niji od rata o kojem je pisao sv+ 2ugustin+ $adi se o supstancijalnoj razlici (de substantia)+4) ,a pitanje" #Ima li pojam rata pod perom sv+
45 4*

?sp+ 7$.J7I,, &+, nav. dj., str+ @*0@<+ ?sp+ I6$I6, 7+2+, ,&eologia moralis, t+ II, ,apoli, <, :)89+, br+ 499049*= 2.$7,P'0D2K.,, ,&eologia moralis, t+ I, $oma, :(+ :)<8+ 4< ?sp+ I6$I6, 7+2+, nav. dj.: &.,IH67, .D+, Institutiones t&eologiae moralis, t+ I, DesclDe de JrouTer, :(, :)8*+, br+ 5@5" #6 pravu katolika na rat kad misionari budu istjerani iz neke zemlje%+ 48 ?sp+ BIF!6FIN, 2+, atoli8ko moralno (ogoslovlje, t+ III, ;agreb, :)*8+, str+ 4@(+04)(+= F2, !6/, 2+, ,&eologia moralis, t+ I+ Jarcinonae0Iriburgi Jrisgoviae0$omae0,eo.boraci, :)8@+, @)*+0 )9:+ 4( ?sp+ '7?$;6, /+, %ur le droit de guerre, u" 5ulletin Cat&olique International 4, :)48+0:)4(+, 4:4= D./6', M+7+, %ociologie de la guerre moderne, u" -uerre et Pai2, *9e semaine sociale de Irance, str+ 4:5+ 4@ '7?$;6, /+, *a comunit6 internazionale e il diritto di guerra, Jologna, :)<*+, str+ 4<+ 4) 6772FI2,I, 2+, institutiones iuris pu(lici ecclesiastici, $oma, 4, :)*(+, str+ :5<+

2ugustina i sv+ 7ome isto zna enje i namee li istu logiku kao pojam rata u mislima i rije ima jednog Iermija, .insteina, 6penheimera ili 7hompsonaG% oni odgovaraju" #,eU%59 ;ato je svaki rat nemoralan+ c) -ea'isti+ E $ealisti slijede neku srednju liniju" iz sentimentalne navezanosti na tradicionalnu teoriju smatraju da je ona odigrala vanu ulogu u povijesti, ali je danas treba preraditi i jedino bi tada mogla pruiti valjanu podlogu za rjeavanje meusobnih sukoba+ !ona ni zaklju ci tih autora nisu jedinstveni" jedni i danas zastupaju doputenost oCenzivnog rata,5: drugi mu pripisuju jo samo privremenu vrijednost, dok se ne usavre meunarodne institucije, 54 a trei jedino deCenzivni rat smatraju doputenim sredstvom u rjeavanju meunarodnih sukoba+55

II. -. &/&0A T.1-&0. 23. 4.551 &6ST17 ? sveopu raspravu o doputenosti rata uklju ilo se i crkveno u iteljstvo, u prvom redu bili su to $imski biskupi, napose papa 3io SII+ i Ivan SSIII+ 6ni su svojim nastupima pridonijeli da je teorija #de bello iusto% prerasla u teologiju #de bello vitando% Drugoga vatikanskog koncila+ 1. Pi &II. 6 problemu rata papa 3io SII+ esto je govorio, ponaj ee kao vrhovni u itelj Hrkve, ali i kao moralist te vrsni stru njak za Ciziku, medicinu, pravo, politiku, sociologiju, povijest+++5* a) 3o8u9tenost #akonite o*rane. 0 3io SII+ je uvijek svakoj dravi priznavao pravo na zakonitu obranu" #6vo pravo braniti samu sebe ne moemo zanijekati, ni danas, nijednoj dravi+%5< 3apa veli #ni danas%, tj+ u doba strahovitog oruja, i tako je odbacio krajnji paciCizam koji je zahtijevao nenasilje i uz cijenu najsramotnije kapitulacije+ ,o odbacio je on i svaki militarizam koji doputa rat u svim uvjetima+ 58 3rema njegovu uvjerenju, #zakon% i #red% koji tite Joja i ljudska prava te brane egzistenciju jednoga naroda, mogu i moraju imati snanu podrku sile+ 5( $at postaje #ultima ratio% kad zataje sva druga sredstva5@ i kranska savjest ne smije ostati ravnoduna prema naruiteljima reda to ga je Jog postavio+ Drava i postoji zato da titi svoje graane
59 5:

K2;;6/2$I, 3+, ,u non uccidere, Ficenza, :)8<+, str+ @9+ ?sp+ J$?HH?/.$I, 2+, Moralit6 della -uerra, $oma, <, :)<5+, str+ **+= K2;;.//2, 6+, *a guerra nel dogma, nella morale, nella storia della C&iesa Cattolica, 7aranto, :)58+, str+ <9+ 54 /2 J$I.$. (de), P+, *e droit de juste guerre, 3aris, :)5@+, str+ :@5+ 55 ?sp+ Ksgr 2,H./, u *')ssor, 8+ sije nja :)<:= H6'7., $+, Morale internationale, 3aris, :)8*+, str+ 5<@+= F2, !6/, 2+, nav. dj., broj @)(, >2?'.$, $+, rieg, *, , t+ FI, Ireiburg, :)8:+, str+ 8*4+ 5* ?sp+ &?,D/2H>, &+, +ie *e&re Pius /II vom modernen rierg, u" %timmen der ;eit :8*, :)<@V<), :0<+ 5< 3I6 SII+, <agovor prisutnim 8lanovima Me9unarodnog kongresa, dne 5+ listopada :)<5+, u" ##%, *<, :)<5+, (55+ 58 I'7I, 4:+ svibnja :)<@+, u" ##%, <9, :)<@+, 5(:+ 5( ?sp+ I'7I, *a Pace internazionale, t+ I, *a guerra moderna br+ 854+ 5@ I'7I, !adioporuka, 4*+ prosinca 4*+ prosinca :)*@+, u" ##%, *:, :)*)+, <0:<= ?sp+ Ksgr &?.$$P, *')glise et la communaut= des peuples, 3aris, :)<@+, str+ 455+045*+

od nepravdi i nije duna podnositi politi ko ropstvo i ekonomsko unitenje,5) ve mora kazniti agresore ili, kako ih 3apa naziva, #meunarodne zlo ince%+*9 2nalizirajui uvjete pravednog rata to ih je postavila tradicionalna teorija, 3apa upozorava da nepravda mora biti #o ita%, #gorua% i #veoma teka%,*: tj+ da su ugroeni ivot i druga za opstanak pojedinaca i zajednice vana dobra, kao npr+ domovina, njezin teritorij, sloboda i ekonomska sigurnost=*4 treba voditi ra una o razmjeru izme9u poduzeti& sredstava i postignutog cilja, naro ito danas kad ovjek posjeduje strahovito razorno znanstveno oruje+ 3ravo na obranu nije pravo na samounitenje i unitenje protivnika, ali to ne zna i da bi mali narodi u ime tog razmjera bili duni unedogled podnositi nepravde+*5 *) 1,en#ivni rat. E ;a katoli ki moral i drutveni nauk zna ajnije je ono to je 3io SII+ rekao o o7enzivnom ratu, tj+ o ratu koji se vodi radi osvete i nadoknade za pretrpljene nepravde, i kojim se eli obnoviti agresijom narueni meunarodni mir i red+ 3apa je u tom pogledu mijenjao svoje miljenje+ ,a po etku Drugoga svjetskog rata priznao je mogunost i doputenost upotrebe (ratne) sile da bi se osvetila nepravda,** meutim, kasnije je oCenzivni rat izjedna io s agresijom+ *< 7oj se promjeni miljenja ne udimo, jer su nam poznata strahovita razaranja koja su bila plod iste osvete+ 3rema tome, 3io SII+ pravo na rat ograni ava samo u slu aju obrane a ona se ne sastoji samo u suzbijanju aktualnog oruanog napada nego i u obrani bitnih ivotnih dobara+*8 c) 3o8u9tenost rata sa #nanstvenim (A 4 :) oru;(em< E 3rvi svjetski rat, a jo vie Drugi, uzdrmali su svijest i savjest ovjeka+ ,akon eksplozije prve atomske bombe neki su protestantski i katoli ki mislioci i autori zanijekali valjanost principa tradicionalne teorije #de bello iusto%+ Dr+ M. <iem>ller, jedan od vodeih protestanata, izjavio je" #2ko krani bezuvjetno ne odbace upotrebu atomskog oruja, makar i tisuu puta izjavili da su krani, oni su stvarno bezboci+%*( I neki katoli ki autori traili su da svatko, #ne samo rije ima nego i djelom pridonese neto za meunarodni mir svojim iskrenim i ivotnim W,eUW protiv strahote nuklearnog rata+%*@
5) *9

3I6 SII+, <agovor 8lanovima pokreta ?Pa2 C&ristti@, :5+ rujna :)<4+, @44+ I'7I, <agovor prigodom Me9unarodnog kongresa o aznenom pravu, 5+ listopada :)<5+, u" ##%, *<, :)<5+, (55+ *: I'7I, <agovor vojnim lije8nicima, :)+ listopada :)<5+, u" ##%, *<, :)<5+, (*@= <agovor ongresu o svjetskoj medicini, 59+ rujna :)<*+, ##%, *8, :)<*+, <@)+ *4 ?sp+ I'7I, !adioporuka, 4*+ prosinca :)*@+, u" ##% *:, :)*)+, <0:<= <agovor 8lanovima pokreta ?Pa2 C&risti@, nav. mj., @44+ *5 3rigodom dogaaja u Kaarskoj (:)<8+ godina) 3io SII+ je izjavio da se moe dogoditi da za jedan narod deCenzivni rat postane bezuspjeno sredstvo, a da mu se ipak ne moe zanijekati doputena obrana E kad postoji neka nada da e postii eljeni cilj E i pomou rata+ ?sp+ ** 3I6 SII+, !adioporuka, 4*+ prosinca :)*9+, u" ##%, *5, :)*:+, :5+ *< I'7I, !adiopooruka, 4*+ prosinca :)*<+, u" ##%, 5@, :)*8+, 45" #/a Cutura opera di pace vuol bandire dal mondo ogni uso aggressivo della Corza, ogni guerra oCCensiva%+ *8 I'7I, <agovor, :)+ listopada :)<5+, nav. mj. (*@+0(<9+= 0 H6'7., $+, *e pro(l du droit de guerre dans la pens=e de Pie /II, 3aris, :)84+, str+ 4@(+= I'7I, Mars ou "=susA, /ion, :)85+, str+ (9+ *( ?sp+ J$2,H6/I0J?'D$2&>I, 3+, *'armamento atomico1 una questione di coscienza, u" %tudi Cattolici, srpanj0kolovoz :)<)+, str+ *:+ *@ .ndje, str+ *4= ?sp+ '32.K2,,, $+, ;ur p&ilosop&isc&t&eologisc&en +iskussione um die #tom(om(e, )in kat&olisc&er 5eric&t, u" 3oc&land, <:, :)<@V<), 49:+04:9+ E 32$!.$, D+ i J6,,I67, $+, 4olie nucl=aire, 3aris, :)88+, str+ )5+= 0 >.$J$?&.,0'H>?/7., >+, #tomkrieg und c&ristlic&e )t&ik, u" 4rank7urter 3e7te, :5, :)<@+, 89<+0844+, 8@8+08)*+

,a alost, (slubena) Hrkva je dugo utjela pred strahotama >iroime i ,agasakija i prolo je dvadesetak godina bez komentara, iako je 3io SII+ na elno govorio o doputenosti atomskog rata+ 3rije svega on je dobro poznavao narav i u inke nuklearnog oruja, #oruja+++ sposobnog da izazove na Wcijeloj naoj planeti strahovitu katastroCuW, da potpuno uniti sav ivotinjski i biljni ivot, cijelo djelo ljudsko na sve irim prostranstvima%=*) #!ad upotreba tog sredstva postigne takve razmjere da posve prijee ovjekov nadzor, njegovu upotrebu treba odbaciti kao nemoralnu%+<9 Iz teine i ozbiljnosti ovih rije i ni e pitanje, da li je upotreba tog oruja #in se intrinsece% nemoralnaG 3apine rije i treba tuma iti u svjetlu njegovih kasnijih izjava, a on tvrdi da e biti nemoralna" ako je opasna za svemir i red u njemu, ako je nemogu nadzor nad u incima, ako ugroava ne samo protivnike nego i neutralne narode, drugim rije ima, kad postaje #totalni rat%+<: !onkretno, govorei o doputenosti nuklearnog rata 3io SII+ je izjavio i sljedee" #-to smo malo as iznijeli, odnosi se u prvom redu na 2 J H rat, atomski, bioloki, kemijski+ ,eka nam zasada bude dovoljno pitanje, moe li on jednostavno postati neophodan kao obrana protiv 2 J H rata+ 6dgovor e slijediti iz istih na ela koja odlu uju opravdanost rata openito+%<4 #' nae strane neumorno se trudimo da pomou meunarodnih sporazuma E ostavivi uvijek na snazi na elo zakonite obrane E bude djelotvorno zabranjen i udaljen atomski, bioloki i kemijski rat+%<5 #Da li je u na elu doputen WtotalniW rat, posebno 2 J H ratG Jez sumnje, posebno zbog strahovitih i velikih stradanja koja uzrokuje, moderni rat, zapo et bez motiva (to zna i da je najavljen bez o itog, tekog i na drugi na in neizbjeiva uzroka), jest Wzlo inW koji zasluuje najstrou narodnu i meunarodnu sankciju+ 1ak se u na elu pitanje doputenosti atomskog, bakteriolokog i kemijskog rata moe postaviti tek u slu aju ako se smatra nenadomjestivim za obranu u navedenim uvjetima%+<* 6 ito, 3io SII+ smatra nuklearnu obranu doputenom u slu aju nuklearne agresije, i to obranu u strogom smislu te rije i+ 7uma ei papine rije i o pravu na obranu, neki su kranski autori ustvrdili da bi se nuklearnim orujem smjela braniti kranska religija kad bi dola u opasnost+<< 6vakav zaklju ak je i neto an i neozbiljan, jer se ovdje brkaju dva reda u svijetu, naravni i nadnaravni, a svakome je jasno da se vjera ne brani i iri orujem nego svjedo enjem kranskog ivota i evangelizacijom+ Masno, to nije jedina i zadnja rije 3ija SII+ o nuklearnom ratu, on je, naime, vrlo esto upozoravao i pozivao da se rat onemogui putem izgradnje meunarodne zajednice koja e uvati i razvijati uspostavljeni mir" #,itko tako radosno ne bi pozdravio taj napredak od onoga koji je ve due vremena branio na elo da je teorija o ratu, kao
*) <9

3I6 SII+, -ovor, :@+ travnja :)<*+, u" ##%, *8, :)<*+, 4:5+ I'7I, <agovor, 59+ rujna :)<*+, u" ##%, *8, :)<*+, <@)+ <: D?J2$/., D+, i dr., *'atome pour ou contre l'&omme, 3aris, :)<@+, str+ :4@+ E ?sp+ 3.$IH6, &+, # di7esa della vita, Kilano, :)8<+, str+ 8:(+ <4 3I6 SII, !adioporuka, 4*+ prosinca :)*@+, u" ##%, 5:, :)*)+, :5+ <5 I'7I, -ovor, :@+ travnja :)<*+, u" ##%, *8, :)<*+, 4:5+ <* I'7I, <agovor, 59+ rujna :)<8+, +iscorsi e !adiomessagi, SFIII, str+ (5)+ << &?,D/2H>, &+, nav. 8l., str+ :5+

adekvatnom i odgovarajuem sredstvu da se rijee meunarodni sukobi, ve davno zastarjelo+%<8 2. +a8a &van %%&&&. 3apa Ivan SSIII+ prihvatio je i nastavio nau avanje svojih prethodnika o ratu, no posluio se drugom metodom u svojim nastupima, a naro ito u enciklici Mir na zemlji. 6n naime simpliciter pretpostavlja da je pro(lem rata veB rijeen. ,ije u pitanju naivnost nego metodi ka hipoteza" Ivan SSIII+ ne istrauje je li rat doputen ili nije, nego jednostavno tvrdi" #;ato je u ovo nae doba, koje se di i atomskom energijom, strano pomisli (alienum est a rationeU) da bi rat bio ikako podesan dati nadoknadu za povrijeena prava+%<( 7e rije i sadre sr njegova na ina kojim pristupa problemu rata+ Ivan SSIII+ ponovno naglaava, kao i prije njega 3io SII+, <@ da pravednost, zdravi razum i osjeaj za ljudsko dostojanstvo, ta temeljna na ela to ih prihvaa i isti e cijelo ovje anstvo, trae da se odbaci ubojito oruje+ <) ? spomenutoj enciklici, koja tako neposredno obrauje gorue probleme cijelog svijeta, nema nijedne osude, ali je zato uo ljiva silna elja" svi ljudi, naro ito odgovorni, moraju razvijati svijest da su pozvani zajedni kim nastojanjem i djelom poraditi da se zabrani i onemogui svaki rat, pa i deCenzivni, a meunarodni sukobi rjeavaju putem nadlenih institucija+ Frijeme u kojem ivimo dokazuje da je rat izgubio glas najeCikasnijeg sredstva za uspostavljanje mira+ 3retjeruju oni koji tvrde da je Ivan SSIII+ u svojoj enciklici osudio svaku upotrebu oruja+89 Izraz #ad violata iura sarcienda% vie odgovara zabrani oCenzivnog rata kao sredstva vindikativne pravednosti, meutim, on nije htio ulaziti u jalove diskusije i distinkcije prolih vremena+ 3redloio je da se #strategija razuvjeravanja% (ili, kako je neki zovu, #strategija nepovjerenja i zastraivanja%), koja raste poveanjem trke u naoruanju, zamijeni #strategijom uvjeravanja%, utemeljenom na povjerenju narodX+8: 7o je novost Ivana SSIII+ u raspravi o ratu, a ovakav na in je izabrao jer je obraivao #horizontalne probleme% i jer je siao meu sve ljude dobre volje, s kojima nije htio razgovarati svisoka, akademski, nego kao jedan od njih, a takav na in govora ne trpi polemike ni svau i nije nezdrava i nestvarna tolerancija+ 84 !oliko god distinkcije tradicionalne teorije bile jasne, bit e od male koristi ako ne pomognu promijeniti na in razmiljanja i shvaanja+ Kisao i metodu Ivana SSIII+ o ratu

<8 <(

3I6 SII+, !adioporuka, 4*+ prosinca :)**+, u" ##%, 5(, :)*<+, :)+ /itterae .ncYclicae Pacem in terris, u" ##%, <<, :)85+, 4):= >rvatsko izdanje Pacem in terris Mir na zemlji, .ncikli ko pismo pape Ivana SSIII+, 3rilog #Jogoslovske smotre% br+ 4, 0 :)8*+, br+ :4(+ <@ 3I6 SII+, !adioporuka, 4*+ prosinca :)**+, ##%, 5(, :)*<+, :@+ <) IF2, SSIII+, .nciklika <a Petrovu %tolicu, u" ##%, <:, :)<)+, <950<9<= I'7I, <agovor :9+ rujna :)8:+, u" ##%, <5, :)8:+, <@9+ 89 ?sp+ &2M2, &+, *iceit6 della guerra o delle armi nucleari nei di(attiti del Concilio, in !ivista Internazionale di 4iloso7ia del +iritto, *4, :)8<, 5*@+ 8: ?sp+ M.2, SSIII, )nccCclique Pacem in terris. Hommentaire et indeQ analYtiRue par lL2ction 3opulaire, 3aris, str+ ::@+ 84 ?sp+ 7?$1I,6FIN, M+, ratki komentar uz encikliku Mir na zemlji, Pacem in terris DMir na zemljiE, 3rilog #Jogoslovske 'motre%, str+ 54+

izrekao je davno sv+ 2ugustin" #'lavnije je rat unititi rije ima nego ljude eljezom= postii mir mirom a ne ratom+%85 ? promjeni meuljudskih i meunarodnih odnosa, mentaliteta i na ina razmiljanja te drutveno0politi kih prilika katoli ki drutveni nauk i moralna teologija nisu se mogli zadovoljiti davno postavljenom teorijom #de bello iusto%, va ui i razvla ei uvjete koji su postavljeni u sasvim drugim povijesnim prilikama+ ;na i li to da danas treba osuditi svaki ratG 3rema tradicionalnoj teoriji, odgovor je negativan, a razlog jasan" dananja generacija batinila je od prolosti situaciju u kojoj ovjek jo nije pronaao dovoljno eCikasna miroljubiva sredstva za rjeavanje sukoba+ Ki s pravom o ekujemo od meunarodnih institucija da svojim autoritetom osiguraju narodima mir, red i ivot dostojan ovjeka+ 2 to ako to meunarodne institucije ne mogu osiguratiG Istina, rat pretvara ovje anstvo u dunglu, no to treba u initi da se postigne mir i red ako je ljudski rod ve po sebi takva dunglaG 8* Medni na to pitanje odgovaraju" samo miroljubivim sredstvima a nipoto ratom, drugi su skepti ni prema takvom odgovoru i iznose primjer iz povijesti+ Mesu li politi ari g+ :)5)+ bili u pravu, kad su u ime nenasilja prepustili da rak nacizma rasto i cijelu .uropuG 'vojim povla enjem i popustljivou oni su pogorali stanje i potakli >itlera da poja a zasjedu, davi mu vremena da usavri svoju ratnu maineriju+ 8< ;ato je, vele oni, rat jo uvijek zakonito i jedino eCikasno sredstvo da se uspostavi pravda u svijetu+ ,o u ivotu ne postoji samo alternativa, da ili ne, i spomenuti odgovori nisu jedino i kona no rjeenje to ih nudi katoli ki nauk u nae vrijeme+ 3ozitivni put ponudio je Drugi vatikanski koncil svojom porukom #de bello vitando%+ III. DRU'I VATIKANSKI KONCIL( DE BELLO VITANDO A. PREDLO)ENI TEKSTOVI 1. &#rada i ras8rava o Tekstu A 3ovijest koncilskog nauka #o izbjegavanju rata% tijesno je povezan s povijeu 3astoralne konstitucije . Crkvi u suvremenom svijetu (&audium et spes)+88 6vdje emo posvetiti panju tekstu o ratu, njegovoj trostrukoj redakciji i koncilskim raspravama na zasjedanjima+ 3oznato je da su :)85+ g+ bila predloena dva teksta #6 prisutnosti Hrkve u suvremenom svijetu% (tzv+ 'chema SFII)+ 3rvi je sastavila i predloila Kjeovita komisija, a drugi stru njaci louvenskog sveu ilita pod
85

#d +arium )pistola (a), .p+ 44), u" P*, 55, :949+ E ?sp+ IF2, SSIII+, !adioporuka, 45+ prosinca :)<)+, u" ##%, <4, :)89+, 5:+ 8* H6'7., $+, Mars ou "=susA, str+ <4+ 8< ?sp+ M?//I.,, M+, nav., dj., str+ ::8+ 88 ?sp+ D./>2P., 3h+, 3istoire des te2tes de la Constitution pastorale, u" 0atican II, *')glise dans le monde de ce temps, t+ I, 3aris, :)8(+, str+ 4:<+04(<+ E /2?$.,7I,, $+, 5ilan du Concile, >istoire E Hommentaires E 7eQtes, 3aris, :)88+ E 'H>?IM7, O+M+, 4Fn7tes apitel des ;Geites ,eiles, +ie -esc&ic&te des ,e2tes, *, , +as ;Geite 0atikanisc&e onzil, v+ III+ str+ <55+0<*5+ E -2&I0J?,IN, 7+, $vod u pastoralnu onstituciju ?-audium et spes@, ;agreb, :)8@+, str+ )(+0::5+ E $I.DK277., (D.), >+, %toria della Costituzione pastorale, u *a C&iesa nel mondo contemporaneo, Hommento alla Hostitutizione #&audium et spes%, .d+ Oueriniana, Jrescia, 4, :)8(+, str+ :)+0<)+ E Z.,&.$, 2+, 0atican II, *+ t+ 3aris, :)85+088+ E H23$I/., &+, Il Concilio 0aticano II, < voll+, $oma, :)85+08)+ E K6.//.$, Hh+, *')la(oration du %c&ema /III, *')glise dans le monde de ce temps, 7ornaci, :)8@+ E '$2!IN K+, Povijesno'teoloka rasprava o pitanju rata i mira s posebnim osvrtom na novije dokumente ? iteljstva, $oma, :)(<+, str+ (4+0@9+

vodstvom kardinala 'uenensa+ Judui da se 6cima nijedan nije svidio, predloeno je da se izradi novi tekst ove 'heme+ 7o su u inili stru njaci u -vicarskoj (;[rich), po etkom :)8*+ g+ Kjeovita ga je komisija pregledala, ispravila i prigodom treeg zasjedanja predloila za raspravu+ !ao to saznajemo iz prve $elacije o ovoj 'hemi, budua konstitucija trebala je biti poruka suvremenom svijetu i u odreenom smislu podloga za uspostavljanje dijaloga s njim+8( 7ekst je bio dvostruk+ 6snovnom tekstu, koji je trebao biti predmet rasprave, pridodano je pet +odataka (2dneQa), uz napomenu da su oni samo slubeni komentar 'heme+ Jroj 4<, pod naslovom $8vrBenje mira, veliki dio posveuje pitanju rata kao osnovnoj zapreci miru+ 7u je ponovno proglaeno pravo na obranu, ali samo #kad treba prisilom braniti nepravedno napadnuta prava protiv nepravedne agresije%+ 8@ 7o vrijedi za sve ratove a ne samo one s atomskim orujem+ ? tekstu nije izre ena nijedna osuda, a kona no, politi ko i tehni ko rjeenje !oncil preputa najodgovornijima, dravnicima i politi arima i zato ih poziva #da iz duha uklone neprijateljstva, mrnje i nepovjerenje%, a prvi korak tome jest smanjenje i prestanak trke u naoruanju+ 6 pitanjima rata i mira prvi puta se na !oncilu raspravljalo za vrijeme treeg zasjedanja+ ,a predloeni tekst i na in obrade ovih pitanja bilo je mnogo primjedbi+ "edni su smatrali da je tekst E mutatis mutandis E #substantialiter prihvatljiv%= 8) drugi su zahtijevali da se sve ano i bezuvjetno osudi upotreba nuklearnog oruja jer, usprkos razli itim u incima, sve vrste takvog oruja prelaze granice nune obrane i ne ostvaruju razmjer izmeu dobrih u inaka i strahovitih posljedica" zato se danas ne moe govoriti o pravednom i nepravednom ratu+(9 ,reBa skupina govornika bila je miljenja da problem nuklearnog rata (i oruja) nije ba najjasniji i tekstovi koji se odnose na ovo pitanje ne odgovaraju istini, npr+ da se njegovi u inci ne mogu kontrolirati+ (: 6ni smatraju da !oncil time prihvaa i brani apsolutni paciCizam koji u dananjim prilikama ne moe osigurati pravi mir+ 'lobodni dio ovje anstva (jasno, radi se o biskupima sa ;apadaU) mora biti zahvalan na posjedovanju i upotrebi ovog oruja+ Da se ne bi povrijedili oni koji takvo oruje posjeduju, neki su biskupi zahtijevali da tekst ne prelazi granice tradicionalne teorije o pravednom ratu i predloili da se za kona nu Cormulaciju teksta pitaju za savjet politi ari i znanstvenici+ ,eki su opet prigovorili da u tekstu ima proturje ja, npr+ osuuje se nuklearni rat, a u isto vrijeme potvruje doputenost zakonite obrane od agresora+ ? nae doba, kau oni, neki se narodi mogu braniti samo nuklearnim orujem+ E 3rimjeujemo da su tekst i koncilska rasprava, u ovoj Cazi, ostali pod utjecajem tradicionalne
8( 8@

D./>2P., 3h+, nav. 8l., str+ 44( sl+ '2H$6'2,H7?K 6.H?K.,IH?K H6,HI/I?K F27IH2,?K '.H?,D?K ('6HHF'), %c&ema +e )cclesis in mundo &uius temporis, 2dneQa, 7Ypis 3lYglottis Faticanis, :)8*+, 2dneQum F+ 3roemium n+ 4, str+ *)+ 8) ?sp+ H23$I/., &+, nav. dj., t+ IF, str+ 5*805*(+ 5<5+ (9 ?sp+ 'H>?IM7, Z+M+, nav. 8l., str. HIH. (: ?sp+ H23$I/., &+, nav. dj., str+ 5<5" Kons+ K+ 3h+ >2,,2, je izjavio" L3ojedina no+++"c) to tekst tvrdi o u incima atomskog oruja ne vrijedi za sve njegove tipove, budui da se nekima od njih moe ograni iti mo i u inciL+%

terminologije, naime, jo uvijek se pojavljuju izrazi #praesumptio iuris%, #intrinsece perversa%, #bellum iustum et iniustum%, #pYrobolum purum et impurum%+(4 2. &#rada i ras8rava o Tekstu 4 ,ovi tekst (J), to ga je izradila proirena 3otkomisija koja se sastala u talijanskom gradu 2riccia, bio je iri i sustavniji+ 3itanja meunarodnog ivota obraena su u dva poglavlja" Izgradnja me9unarodne zajednice i mira i $8vrBenje mira, odnosno iz(jegavanje rata+(5 'astavlja i teksta suo ili su se s velikim tekoama zbog opre nih miljenja i prijedloga to su ih 6ci iznijeli usmeno i pismeno+ 2utori su nastojali ostati na liniji tradicionalne nauke, opravdavajui to injenicom da moralnost ratnog postupka ne ovisi toliko o speciCi noj naravi oruja koliko o naravi same radnje+ 3itanju rata bila su posveena etiri broja" o ratu openito i o #totalnom ratu%, #koji je po sebi objektivno zlo in protiv Joga i samog ovjeka, to odlu no i bez otezanja treba osuditi% (br+ )@)+ Felika sramota naeg vremena jest #ravnotea terora%, pa iako nagomilavanje oruja uva neku stabilnost meu narodima, ipak to oruje u slu aju rata dobiva prigodu da se upotrijebi (br+ )))+ ? sljedeem broju rije je o miroljubivim sredstvima" o stvaranju javnog mnijenja, o uspostavi meunarodnih institucija koje bi imale djelotvornu vlast, te o smanjenju trke u naoruanju (br+ :99)+ ;adnji broj govori o #malim ratovima i drugim ratnim pothvatima% i spominje one koji #u savjesti odbijaju vojnu obavezu ili djela koja vode u krvolotvo rata% (br+ :9:)+ ;a vrijeme etvrtog zasjedanja !oncila dva puta se govorilo o pitanju rata i mira+ &ovornici su uglavnom pohvalili novi tekst i nastojanje redaktorX da udovolje postavljenim zahtjevima+ 7o napose vrijedi za onaj dio teksta koji govori o miru, jedino su prigovorili to nedostaje logi na veza izmeu pojedinih odsjeka, pa se neki izrazi mogu dvostruko tuma iti+(* I ovaj puta se nastupi 6taca mogu svrstati u nekoliko skupina+ "edni su zahtijevali da se deCinitivno napuste distinkcije o pravednom ratu, uzete iz tradicionalne teorije, jer se moderni rat ne moe usporediti s klasi nim+ (< ;atim, besmisleno je razlikovanje #konvencionalnog% od #nekonvencionalnog% oruja, jer je i jedno i drugo strahovite razorne snage+ ,eki su predloili da se osudi svaki rat, bilo velik ili mali, jer se i u malim, tzv+ subverzivnim, upotrebljavaju nedoputena i nemoralna sredstva+(8 +rugi su se, slijedei svoje ve ranije izneseno stajalite, usprotivili bezuvjetnoj osudi modernog rata i nuklearnog oruja, uvjeravajui da mogu postojati razlozi koji opravdavaju nuklearni deCenzivni rat protiv nuklearne agresije+(( ,reBi su ponovno napali tekst zbog dvosmislenosti i proturje ja, jer se u istom tekstu doputa pravo na obranu i osuuje #ravnotea terora%+ ;ato su predloili da !oncil, ako eli biti sXm sebi dosljedan, osudi ne samo posjedovanje oruja nego i
(4 (5

?sp+ '6HF', nav. dj., 2dneQum F, J :4V*, <+ E H23$I/., &+, nav. dj., str+ 5*( i 5<4+ ?sp+ '6HF', Constitutio pastoralis +e )cclesia in mundo &uius temporis, .Q 2edibus Faticanis 4@+ Kaii :)8<, str+ (9+0@9 (6vaj tekst obi no nazivaju 7eQtus J)+ (* ?sp+ H23$I/., &+, nav. dj., t+ F, $oma, :)8)+, str+ :(5+0:()+ (< *es travau2 du Concile, *')glise dans le monde d'aujourd'&ui ('chema SIII), u +ocumentation Cat&olique *(, :)8<+, 49(<+ (8 .ndje, col+ 49@4 i 49@<+ E Z.,&.$, 2+, 0atican II, Ouatri\me session, 3aris, :)88+, str+ 48(+, 48)+ (( ?sp+ H23$I/., &+, nav. dj., str+ :(8+

E prema temeljnim moralnim na elima E nakanu proizvoditi ga, jer se moralnost prije svega procjenjuje prema nakani+(@ ,eki su se okomili na stil i na in izlaganja problema rata i mira+ ,ije dunost !oncila, kau, proglaavati prokletstva i osude nego svojim glasom pripomoi da se ostvari eljeni mir+() Frlo lako moemo uo iti dobronamjernost koncilskih 6taca, a i svu teinu postavljenog zadatka+ 3otkomisija je ponovno razmotrila prijedloge, ispravila tekst i dala ga na glasanje+ ,eposredno prije zadnjeg glasanja dolo je do poznatog incidenta to su ga priredili neki (ameri ki) biskupi+ ,ajprije je nadbiskup ,eT 6rleansa P. M. 3annan pred novinarima izjavio da je broj @*+ E koji osuuje svaku upotrebu nuklearnog oruja E #apsolutno nezakonit%, jer su (slobodni) narodi sa uvali slobodu zahvaljujui upravo tom oruju+@9 7ih dana su ujedno i desetorica, uglavnom ameri kih, biskupa potpisala letak i dijelila ga koncilskim ocima u dvorani, pozivajui sve u esnike !oncila da o poglavlju #De bello% glasaju s <on placetJ 2ko !oncil proglasi predloeni tekst, vele oni, u init e veliku nepravdu prema onim narodima koji posjeduju moderno oruje i koji su upravo njime spasili ovje anstvo od daljnjeg razaranja+ 3ape do sada nisu osuivali totalni rat, kao to to ini br+ @9+ predloenog teksta, a u tom se ni teolozi ne slau+ @: 3otkomisija je reagirala na ovaj intervent slubenim tuma enjem predloenog teksta i zamolila biskupe da glasaju s 3lacet+ ,a glasanju, koje je odrano na zadnjoj generalnoj kongregaciji, 8+ prosinca :)8<+ g+, tekst o ratu i miru proao je s :(:9 Placet, a sa *@5 <on placet, dok je istom zgodom u kona nom glasanju o cijeloj 3astoralnoj konstituciji broj glasova s <on placet pao na 4<:+ B. DE BELLO VITANDO IZBJE'AVATI RAT *KONA+NI TEKST, !ona ni, izglasani tekst, o ratu i miru nosi naslov Promicanje mira i izgradnja zajednice naroda i podijeljen je u dva odsjeka" nakon dva uvodna broja slijedi odsjek pod naslovom #De bello vitando%, a iza njega #De communitate internationali aediCicanda% (Izgradnja meunarodne zajednice)+ 6vdje dajemo komentar samo prvog odsjeka+ 1. Tre*a o*u#dati ne=ov(e9tvo rata !roz etiri poglavlja (broja) !oncil obrauje prvi i temeljni uvjet izgradnje meunarodne zajednice i mira, pitanje rata+ 3osluio se on ovdje induktivnom metodom" od poznatih injenica prelazi prema nepoznatim ili prema onima za koje neki i ne ele znati+ 3remda je ovjek uznapredovao na mnogim podru jima znanosti i tehnike, on nastavlja s pustoenjima svega onoga to je izgradio kroz vjekove+ ,epromjenjivo naravno pravo narodX proglaava da su neka djela u samima sebi zlo ini od kojih se krivci ne mogu ograditi+ !onvencije potpisane u ime meunarodnog prava, a koje zabranjuju neke ratne pothvate, mogle bi biti polazna to ka za ureenje i u vrenje meunarodnih odnosa, no povijest nam svjedo i da obdravanje nekih starih konvencija i ugovora nije sa uvalo meunarodni mir,

(@ ()

*es travau2 du Concile..., col+ 49(8+ .ndje, col 49(<+ E H23$I/., &+, nav. dj., str+ :()+ sl+ E Z.,&.$, 2+, nav. dj., str+ 48(+ @9 ?sp+ H23$I/., &+, nav. dj.,str+ 4)*+04)<+ E Z.,&.$, 2+, nav. dj., str+ 4((+ @: ?sp+ H23$I/., &+, nav. dj., str+ *)<+0*)@+ Z.,&.$, 2+, nav. dj., str+ 4(8 sl+

ukoliko se one nisu na vrijeme usavravale+ ,aime, uvanje nekakvog #status Ruo% moe biti izvorom novih napetosti i uzrokom novih ratova+@4 ,e prihvaajui idealisti ko shvaanje paciCista i imajui pred o ima dananje zamreno stanje, !oncil nije mogao zanijekati narodima pravo na obranu" #I dokle god bude postojala pogibelj rata i dokle god ne bude meunarodne nadlene vlasti koja e raspolagati prikladnim snagama, dotle se nee moi zanijekati vladama, poto budu iscrpljene sve mogunosti mirnih pregovora, pravo na zakonitu obranu% ((),*)+ 7o zna i" (:) i danas postoji slu aj zakonite obrane= (4) ona nije apsolutna nego je doputena na odreeno vrijeme (dokle E dotle)= (5) ona nije samo pravo nego i dunost (#oCCicium%), a pripada vlastima= (*) zakonita obrana i meunarodni autoriteti usko su meu sobom povezani+ ? izglasanom tekstu nigdje se izri ito ne zabranjuje upotreba nuklearnog oruja+ ,eki su prigovorili da proglaenje prava na zakonitu obranu nije logi no= neki su zahtijevali apsolutnu osudu svakog rata, i deCenzivnoga i oCenzivnog, jer su smatrali da je proglaenje prava na zakonitu obranu na liniji tradicionalne teorije #de bello iusto% i #de iure in bello%+ ,aime, danas je situacija tako zamrena da se gotovo uvijek svaka strana #bona Cide% smatra napadnutom+ @5 Ipak, ne moemo rei da se ovdje radi o nekoj dvosmislenosti koncilske nauke, jer svaki e dobronamjeran ovjek koji pozna svjetske prilike zaklju iti da jo nije dolo vrijeme zabrane rata kao ne eg to je u sebi zlo, kao to to izri ito stoji na po etku navedenog teksta" #I dokle god bude postojala pogibelj+++%+ 1injenica je da i danas imamo toliko tekih nepravdi i velikih meunarodnih zlo inaca, pa kad se ne bi upotrijebila sila, ostavile bi im se slobodne ruke na tetu slabijih+ Iako !oncil ne osuuje izri ito agresivni rat, on ga ipak razlikuje od obrane" #,o jedno je upotrijebiti oruje u opravdanoj obrani naroda, a drugo je htjeti podjarmiti druge narode% ((),*)+ 6 ito da su 6ci htjeli izbjei teko i zamreno pitanje deCinicije agresije i agresivnog rata+ ? tom pitanju nisu se mogle sloiti ni meunarodne ustanove, pogotovo je teko dati deCiniciju koju bi prihvatili svi, jer se redovito ratovi u novije vrijeme ne vode izmeu dvije drave ili dva naroda nego izmeu dvije ideologije+@* 2. Tota'ni rat !oncilski tekst ne govori razlikuje li se moderni rat bitno od nekadanjih oruanih sukoba, ali upozorava da je zbog posljedica znanstvenog oruja rat postao problem o kome treba govoriti s potpuno novog stajalita (@9,4)+ !oncil je samo izrekao sud o #totalnom ratu% kao posebnoj vrsti rata"

@4

?sp+ H6'7., $+, +e pace 7ovenda et de communitate gentium promovenda, u +as ;Geite 0atikanisc&e oncil, t+ III, Ireiburg Jasel Zien, :)8@+, str+ <5*+ @5 .ndje, str+ <<:+0<<5+ @* .ndje, str+ <<5+ E ?sp+ '$2!IN, K+, Povijesno'teoloka rasprava o pitanju rata i mira, str+ *:+0*4+

#'vaki ratni in koji ide za unitenjem itavih gradova ili prostranih krajeva zajedno s njihovim stanovnitvom bez razlike jest zlo in protiv Joga i protiv samoga ovjeka, koji treba odlu no i bez oklijevanja osuditi% (@9,*)+ !ako primjeujemo, stil ovog teksta veoma je sve an i po Cormi sli an osudama krivovjerja s podru ja moralnog ivota+ 'adraj ovog odlomka treba tuma iti literarno u smislu samih rije i+ ,ema tu nikakve osude upotrebe znanstvenog oruja, jer kad bi se osudilo moderno oruje, odmah bi izniklo pitanje, koje je to, a to zna i prijei na podru je znanosti, politike, tehnike, kazuistike+ 3ovijest nam potvruje da su se takvi ratni ini izvravali i tzv+ #konvencionalnim orujem%+ @< ,isu osueni ni proizvodnja ni posjedovanje spomenutog oruja, a nije osuen ni onaj koji proizvodnjom takvog oruja eli izbjei ili predusresti agresiju+ 6suena je samo radnja koja bezobzirno sve unitava+@8 ,eki su prije !oncila o ekivali da e on bezuvjetno osuditi svaki rat, @( on to ipak nije u inio zbog tadanjih meunarodnih prilika i nedostataka jedne svjetske vlasti koja bi svojim autoritetom rjeavala napetosti i sukobe, pa bi svaka koncilska osuda bila bespredmetna i jalova+ 2 to da se kae za slu aj kada bi, prema ne ijem miljenju, jedino totalni rat sa uvao i vratio sloboduG 7ada preostaje sredstvo o kojem je tradicionalna teorija malo govorila" pasivna rezistencija koja se posljednjih godina pokazala djelotvornom i kojom se postie pobjeda duha a ne sile+@@ Mo u vrijeme Irancisca de Fitorija postavljeni su temelji ratnog prava i izraena teorija #de iure in bello% koja je zabranjivala ine protiv #otvorenih gradova% i unitavanje nevinih bez razlike, ali se u tenji za pobjedom pod svaku cijenu zaboravljalo pravo protivnika, naro ito poraenog+ ?mjesto bezuvjetne osude svakog rata, biskupi su pozvali sve ljude, #a osobito upravlja e drava i vrhovne vojne zapovjednike da neprestano odvaguju u svijetu toliku odgovornost pred Jogom i pred itavim ovje anstvom% (@9,<)+ 3. Trka u naoru;an(u Jroj koji govori o trci u naoruanju s pravom se smatra najvanijim u cijelom poglavlju+ 7u dolaze do izraaja aktualnost i dinamizam, a ujedno i silne potekoe s kojima su se suo ili svijet i !oncil+@) !oncil se zadovoljio samo osudom trke u naoruanju openito, jer je sramota naeg vremena koju nitko ne moe odobriti+ ,eki su se 6ci jo za vrijeme koncilske rasprave oborili na ovaj broj i zahtijevali da se on izbaci iz 3astoralne konstitucije, jer e, prema njihovu miljenju, uvrijediti one koji posjeduju nuklearno oruje+ 'matrali su da se sve ana osuda totalnog rata iz prethodnog broja moe odnositi i na poglavlje o trci u naoruanju+)9 ,akana
@<

'6HF', %c&ema Connstitutionis pastoralis +e )cclesia in mundo &uius temporis, .Qpositio modorum partis 'ecundae, 7Ypis 3olYglottis Faticanis, :)8<+, str+ :5<" #7eQtus non intendit arma scientiCica indiscriminatim interdicere, sed cursum ad arma apparanda prout nunc habetur reprobare, Ruod recte videtur ad Honcilium pertinere%+ E D?J2$/., D+, *a -uerra e la pace, u *a C&iesa nel mondo contemporaneo, Hommento alla Hostituzione #&audium et spes%, .d+ Oueriniana, Jrescia, 4, :)8(+, str+ 54:+ @8 .ndje, str+ 544+ @( ?sp+ &2M2 &+, *icit6 della guerra e delle armi nucleari nei di(attiti del Concilio, u !ivista internazionale di 7iloso7ia del diritto, *4, :)8<+, II, 5*)+ @@ ?sp+ H6'7., $+, nav. 8l., str+ <<8+ @) ?sp+ D?J2$/., D+, nav. 8l., str+ 54<+ )9 .ndje, str+ 559+

sastavlja a teksta): i odgovor 7ajnitva !oncila)4 otvoreno govore da se ovdje ne osuuje nuklearno oruje ili njegovo posjedovanje, a pogotovo ne oni koji ga posjeduju, nego je dan moralni sud o tom pitanju+ ? novije doba staro pravilo #si vis pacem, para bellum% zamijenjeno je novim #si vis vitam, para mortem% (ako eli vlastiti ivot, spremaj drugome smrt) to ga drugi preri u u pravilo #pokai snagu da je ne mora poslije primijeniti%+ ,ekada se oruje prvenstveno proizvodilo da se u ratu upotrijebi, danas se ono proizvodi da se rat izbjegne+)5 6vakav postupak ima dvostruki u inak" privremeno moe sa uvati nekakav jadan i nesiguran mir, ali u isto vrijeme nanosi tetu+ ,ajvea teta jest rasipanje silnih svota koje bi se mogle i morale upotrijebiti za ekonomski napredak, naro ito 7reega svijeta koji sve vie upada u bijedu dok bogati narodi postaju sve bogatiji+ 3roizvodnja atomske bombe, na jednoj strani, izaziva stvaranje #K0bombe% E bombe, zvane Miseria, na drugoj strani, na strani gladnih i nezadovoljnih stanovnika 7reega svijeta+)* Iako je nagomilavanje oruja posljednjih godina pruilo neku sigurnost u meunarodnom ivotu, bilo bi nerazborito misliti da e tako biti i ubudue, jer iskustvo govori da se proizvedeno oruje u danom momentu i upotrijebilo+ 2 ako se to dogodi, obistinit e se rije i" #-tovie, kad bi se u punom opsegu upotrijebila ta sredstva koja se ve nalaze u arsenalima velikih sila, dolo bi do meusobnog, gotovo potpunog unitenja zaraenih strana, a da se i ne govori o mnogim pustoenjima koja bi iz tog slijedila u ostalom dijelu svijeta i smrtonosnim u incima koji bi bili posljedica upotrebe takva oruja% (@9,:)+ 7rka u naoruanju ne oteuje ovjeka samo materijalno nego i psiholoki jer razvijeni narodi gomilajui oruje i prijetei njime dre u nervnoj napetosti i druge koji neprestano ive pod prijetnjom rata+ 6vakva psihi ka napetost ne moe se nazvati mirom i ne vodi eljenom miru+)< !oncil je jasno poru io svijetu da #utrka u naoruanju kojoj pribjegava prili no mnogo drava nije siguran put da se zajam i mir+++ i takozvana ravnotea koja iz trke proizlazi nije siguran i istinski mir% (@:), i pozvao #da se upotrijebi odozgo darovani nam asak to ga uivamo da s veom svijeu vlastite odgovornosti naemo putove kojima bismo mogli prevladati svoja sporenja na ovjeka dostojniji na in% (@:)+ 6n, dakle, nije osudio zastraivanje, dopustio ga je kao rjeenje manjeg zla, ali uz osnovni uvjet" u initi sve da nestane razloga zbog kojih je jo uvijek doputeno+ ,e radi se ni o kakvom stati kom realizmu" ne moe se trpjeti sablazan naoruanja ako se u isto vrijeme ne upotrijebi # asak% E rije naglaava prenost i nesigurnost ovog vremena E da se pronau rjeenja+ Keu inim rjeenjima !oncil daje prednost
):

'6HF', nnav. dj., str+ :58" #7eQtus loRuitur de cursu ad arma apparanda tamRuam communi plaga nationum ,ec ullo modo loRuitur de investigationibus scientiCicis ut damnabilibus%+ )4 ?sp+ H23$I/., &+, nav. dj., str+ *)@" #:+ ,ullibi in nn+ @9 et @: possessio armorum nucclearium condemnatur ut immoralis+ 2ttendenda sunt accurate veba teQtus de consulto selecta" # Periculum consistit% E ?quasi occasionem praebet% E #impellere potest@ K #aggravari minantur@. )5 ?sp+ -2&I0J?,IN, 7+, #li drugog puta nema, ;agreb, :)8)+, str+ 5<<+ )* ?sp+ M?//I.,, M+, nav. dj., str+ :45+0:4*+ )< ?sp+ D?J2$/., D+, *a sauvegarde de la pai2 et la construction de la communnaut= des nations, u 0aticcan II, *')glise dans le monde de ce temps, t+ II, 3aris, :)8(+, str+ <<(+

#sveopem javnom autoritetu, priznatom od sviju, koji e imati u rukama eCikasnu mo da svim narodima zajam i sigurnost, pravdu i potivanje njihovih prava+++ i da se stvarno zapo ne s razoruanjem koje se dakako nema provoditi samo s jedne strane% (@4,:)+)8 ,eki su od 6taca prigovorili da !oncil zahtijeva jednostrano smanjenje proizvodnje oruja, na to je 3otkomisija otvoreno odgovorila da je ovakav zaklju ak samovoljan i protivan tekstu+)( ;bog zamrenosti pitanja izgleda da sve ostaje u #za aranom krugu%, naime, uvijek se pita tko e prvi po eti, odnosno treba li ekati da drugi po ne+ 4. 4e#uv(etna osuda rata i me>unarodno nasto(an(e da se rat i#*(egne ? posljednjem broju ovog odsjeka !oncil poziva sve ljude na sveopu suradnju kako bi se ostvarilo vrijeme u kojem e ubudue biti zabranjen svaki rat+ 6dbacivi radikalni stav paciCista te proglasivi istinu #mir se nikad ne stje e jednom zauvijek, nego ga stalno treba graditi% ((@,:), odlu no je predloio to bi u nae doba trebalo u initi da se izgradi mir+ )@ 7o je uspostava sveopeg javnog autoriteta, kao to smo ve spomenuli, i kao to su ve davno predloili Irancisco de Fitoria i Irancisco 'uarez zajedno s pionirima meunarodnog prava iji su prijedlozi zbog kasnijeg apsolutizma i cjepkanja .urope u manje drave zaboravljeni+ Istu ideju jo je pomnije izradio i predloio u prolom stoljeu *uigi ,aparelli +L#zeglio vodei ra una o tada postojeim meunarodnim institucijama+)) !ona no, na po etku 3rvoga svjetskog rata izrasla je snanija svijest o potrebi uspostave meunarodnog autoriteta koji bi zabranio rat kao zakonito i redovito sredstvo za naknadu nepravde+ Danas ovje anstvo kao da ivi u nekom #meuvremenu%, naime, dok su ljudi s jedne strane svjesni potrebe jedne takve vlasti, s druge strane postoji niz potekoa koje onemoguuju da se to i ostvari+ 'uvremene meunarodne institucije, kao to je 6rganizacija ujedinjenih naroda i njoj pridruene ustanove, nemaju potrebnu eCikasnu mo i politika se esto vodi na relaciji velikih sila i ideoloki podijeljenih blokova+:99 6ci su na !oncilu mnogo i, reklo bi se, nervozno govorili o potrebi ovakve meunarodne vlasti, ali su uo ili i potekoe koje stoje na putu njezina ostvarenja+ 6no to je do sada u injeno ne treba zanemariti i treba estitati pokuajima i uspjesima+ Ipak se neki pitaju, nije li ustanova takve vlasti utopijaG Do sada postignuto svjedo i da ona moe postojati i da moe biti djelotvorna+ ? prilog tome govori ne samo sveopa svijest ljudi o njezinoj potrebi, nego i politi ki i administrativni razvoj u sve veem broju drava koje postaju sve demokratskije i otvorenije prema zajedni kom rjeenju pitanja s podru ja meunarodnog ivota+:9: ,eki misle da je voenje rata i njegovo izbjegavanje stvar politi ara i bankara, meutim, iako oni imaju veliki utjecaj na javno mnijenje, pravi se mir moe izgraivati samo udruenim silama sviju+ Judui da je temelj zemaljskog
)8 )(

?sp+ M?//I.,, M+, nav. dj., str+ :4< sl+ H6HF', nav. dj., str+ :58" #7eQtus nullo modo intendit obligationem imponere destructionis unilateralis armorum nuclearium+ 2d hoc melius pateCaciendum aliRua modiCicatio teQtus n+ @8 introducta est, in ultima sententia primi alinea%+ )@ Fatican II, Costitution pastorale -audium et spes, *')glise dans le monde de ce temps, 7raduction DlaborDe par les soins de lLepiscopat Cran]ais, 3aris, :)88+, str+ 548+ )) %aggio teoretico di +iritto <aturale, /ivorno, :@*<+, passim. :99 ?sp+ D?J2$/., D+, *a guerra e la pace, str+ 5*9+ :9: ?sp+ H6'7., $+, nav. 8l., str+ <<@+ E -2&I0J?,IN, 7+, nav. dj., str+ 5<(+

meunarodnog mira u nutrini svakog ovjeka (usp+ br+ (@), !oncil poziva sve ljude, u prvom redu krane, na sveopu nutarnju obnovu+ ,jegove rije i treba tuma iti u smislu govora pape 3avla FI+, odranog u auli ?jedinjenih naroda" #,ikada kao danas, u doba silnog ljudskog napretka, nije bio potreban priziv na ovjekovu moralnu savjest+ 6pasnost ne dolazi ni od napretka ni od znanosti+ 6vo dvoje moe, ako se dobro upotrijebi, rijeiti mnoga teka pitanja koja mu e ovje anstvo+ 3rava opasnost lei u samom ovjeku koji iz dana u dan raspolae sve monijim oruima koja su jednako pogodna za ruenje kao i za najvia dostignua+%:94 2 ta obnova duha je nemogua dokle god #osjeaji neprijateljstva, prezira i nepovjerenja, rasne mrnje i ideoloke tvrdoglavosti meusobno dijele i zavaaju ljude% (@4,5)+ Hrkva i !oncil mogu, ne ulazei u stvarne, pojedina ne, tehni ke, pravne, politi ke, ekonomske, kulturne uvjete, pomoi pri obnovi meunarodne zajednice+ 2ko su krani pozvani da izgrauju sretniju budunost, oni su prvenstveno pozvani obnoviti duh+ 3a i javno mnijenje, koje je redovito odraz toga duha, uvijek je imalo vanu ulogu u organizaciji meunarodnog ivota+ ,asuprot prijanjem opem miljenju da je rat najprikladnije sredstvo za rjeavanje meunarodnih sukoba, danas treba odgajati druga iju svijest i uvjerenje, naro ito meu mladima+ ,a kraju, !oncil nije izmislio #magi no% sredstvo i pruio arobni tapi za postignue eljenog mira+ ?mjesto toga on prua vrstu nadu: ne nadu bez zalaganja i temelja, nego nadu ukorijenjenu u ljudskim srcima koja e potaknuti da se uklone neprijateljstva i mrnje, da se zaklju e vrsti i poteni ugovori o buduem univerzalnom miru (usp+ @4,*)+ ? svemu primjeujemo sljedee" kao to su koncilski 6ci bili podvojeni izmeu proCetizma Ivana SSIII+ i realizma prijanjih pokoljenja, tako se i u kona nom koncilskom tekstu naziru dvije struje" isti e se i upozorava na strahotu modernog rata, ali i potvruje pravo na obranu+ 7rka u naoruanju proglaena je velikom ljagom i sramotom dananjice, ali nije osueno miljenje onih koji je smatraju #od svega najeCikasnijim sredstvom da se sada osigura neki mir meu narodima% (@:,:)+ 7ako !oncil, usprkos tome to je napustio stare izraze #iustum et iniustum%, #legitimum et illegitimum%, nije posve napustio tradicionalnu teoriju o pravednom ratu+ ,o on je svojom naukom #de bello vitando% upozorio da se pravi problem rata i mira ne prosuuje vie prvenstveno polazei od moralnoga suda, a jo manje od univerzalnoga i opeg suda, nego u ime brige za mir to ga svi prieljkuju+ !ona ni sud o vrijednosti tradicionalne teorije o pravednom ratu bio bi sljedei" ako je shvatimo nekim ponavljanjem starih distinkcija to je pravedno a to nepravedno, pomou kojih elimo odrediti zadnje granice moralnosti i zakonitosti modernog rata u svim pojedina nim slu ajevima, tada ona gubi svaki smisao, kao to ga je izgubio i rat koji se danas vodi+ 2ko je shvatimo naukom koja, prema rije ima 3avla FI+ izre enim pred ?jedinjenim narodima, proglaava E zbog ljudske slabosti E deCenzivno oruje potrebnim, na alost, tada joj se ne moe zanijekati vrijednost+:95 Keutim, tradicionalna teorija o pravednom ratu nije posljednja rije i kona no rjeenje problema rata to ga predlae kranska teologija+ !ao to je ta
:94 :95

-ovor pape Pavla 0I $jedinjenim <arodima, *+ listopada :)8<+, -las oncila, M, NOP.H, QR, I.'M. .ndje, str+ *" #,aalost, obrambeno e oruje biti potrebno dokle god je ovjek slabo, nestalno i ak opako bie+%

teologija u svoje vrijeme pomagala pri rjeavanju meunarodnih sukoba pruajui tradicionalnu teoriju, tako danas mora pripomoi da se sukobi izbjegnu i ratovi rijee pozitivnim, miroljubivim putem+ Danas vie nego ikada vrijedi pravilo" ako eli mir, spremaj mir a ne rat+ Djelu mira !oncil je posvetio drugi odsjek istog poglavlja+ 2ko je tradicionalna teorija #de bello iusto% zasluna to je rat stavljen u granice razuma, a ne preputen osjeajima, danas se u ime tog razuma, ne moemo zadovoljiti teorijom o pravednom ratu, nego poduzeti sve da se on isklju i iz meunarodnog ivota+ IV. POKONCILSKA CRKVA( PASTORAL -IRA Hrkva nije rekla svoju posljednju rije o tekom problemu rata i mira na !oncilu, naprotiv, i dalje je proslijedila zapo etim putem, to su ga neki dobro nazvali #pastoralom mira% iz kojeg se treba roditi #etika mira%+:9* 1. +a8a +avao &. 3oznato je kakav je ton papa 3avao FI+ davao !oncilu jo kao milanski nadbiskup, a napose kao neposredni nasljednik pape Ivana SSIII+ 6sim miroljubivih misija to ih je poduzimao za vrijeme svoga pontiCikata, vrlo est predmet njegovih govora bilo je pitanje rata i mira+ ,jegove este miroljubive poruke, npr+ ona iz Jetlehema,:9< te indijskim novinarima,:98 pa interventi, npr+ prigodom ustanovljenja 3apinske komisije #Iustitia et 3aQ%,:9( zatim apeli, npr+ onaj upuen predsjedniku ?jedinjenih naroda,:9@ potom enciklike, npr+ Populorum progressio,:9) kona no, novogodinje poruke prigodom 'vjetskog dana mira, od njegova ustanovljenja (:)8(+), do papine smrti+::9 2 njegov nastup u auli ?jedinjenih naroda ve je uao u povijest" #Belite li biti braa, odbacite orujeU ,e moe se ljubiti s napada kim orujem u rukama+ 6ruje, posebno ono strano oruje koje vam je dala suvremena znanost, prije nego to prouzro i razaranja i rtve, donosi zle snove, hrani zle osjeaje, stvara paniku, dovodi do nepovjerenja i nesretnih odluka, iziskuje goleme trokove, ko i planove solidarnosti i korisna rada, izopa uje na in miljenja cijelih naroda+ ,a alost, obrambeno e oruje biti potrebno dokle god je ovjek slabo, nestalno i ak opako bie, kakvim se esto pokazuje+%::: Isti papa je prigodom 'vjetskog dana mira (:)(9+) predloio Hrkvi promjenu pravca u pogledu tradicionalne teorije #de bello iusto%" #Istina, &ospodine, mi nismo na pravom putuU% E priznao je on kao u molitvi+ ::4 6sim toga, upozorio je na opasnost i posljedice trke u naoruanju" #7rka u naoruanju u suprotnosti je s bijedom vie od polovice ovje anstva%,::5 a za nuklearno oruje je smatrao da ga treba unititi+ ::*
:9* :9<

?sp+ 7$.,7I,, &+, Per un'etica della pace, str+ ):+ Insegnamenti di Paolo 0I, t+ F+ str+ :99 sl+ :98 .ndje, str+ (:8+ :9( Insegnamenti di Paolo 0I, t+ F, str+ :99 sl+ :9@ .ndje, str+ :9:)+0:94:+ :9) 3apa 32F26 FI+, Populorum progressio, .nciklika o razvitku naroda, !', ;agreb, :)8(+, passim+ ::9 Insegnamenti di Paolo 0I, t+ FI0SI+ ::: I'7I, u -las oncila, *, :)8<, 49, *+ ::4 I'7I, Insegnamenti di Paolo 0I, t+ FIII+ E usp+ 7$.,7I,, &+, nav. dj., str+ (<+ ::5 Insegnamenti di Paolo 0I, t+ IF, 5405*+ ::* Insegnamenti di Paolo 0I, t+ SIII, str+ ::5*+

3apa 3avao FI+ uloio je sav svoj ugled kako bi osigurao mir, a naro ito pozivajui krane da budu miroljubivi kvasac u svijetu, no nikada nije osudio rat kao takav, jer #na alost, obrambeno e oruje biti potrebno+++%+ ? njegovo vrijeme odrana je i %inoda (iskupS (:)(:+) na temu o #pravdi u svijetu%+ 'abrani biskupi ponovno su o itovali svu zamrenost pitanja rata i ponovilo se ono s !oncila, dok su jedni (biskupi panjolsko0portugalske jezi ne skupine) traili da se rat kao takav osudi" #Hrkva bi trebala sve ano osuditi atomski rat+++%, drugi su, npr+ zagreba ki nadbiskup Iranjo !uhari, zastupali njegovu doputenost u nekim okolnostima" #!ad se vrijeaju temeljna prava osobe a uzalud su sva zakonita sredstva, i pojedincima i narodima treba priznati pravo na zakonitu obranu+#::< 2. +a8a &van +avao &&. 'vjetski dan mira, susreti, putovanja, nastupi te meunarodni skupovi prigode su to ih sadanji papa Ivan 3avao II+ koristi da uputi svijetu poruku mira+ 6n je, jo otvorenije od 3avla FI+, upozorio da treba mijenjati pravac tradicionalne teorije" #&rozote rata, nuklearnog ili ne, ine ga posve neprihvatljivim sredstvom da se srede rasprave meu narodima+%::8 Dravnicima je u prvoj poruci mira poru io" #? inite sve to je u vaoj mogunosti da bi put dijaloga prevladao nad putem sile+++ 'tvarajte sve ira podru ja razoruanja+++ Imajte hrabrosti da korjenito preispitate mu no pitanje trgovine orujem+++%::( 3apinom inicijativom, na 3apinskoj akademiji znanosti zapo et je studij o posljedicama upotrebe nuklearnog oruja+ 6 zaklju cima je obavijestio predsjednike velikih sila i generalnog sekretara ?jedinjenih naroda, s namjerom #da istakne da uope nema alternative hipotezi nuklearnog rata koja ne bi bila danas E smanjenje, a sutra isklju enje svega nuklearnog naoruanja istovremenog ostvarenog od svih stranaka, putem konkretnih dogovora uz obvezu podvrgnuti se eCikasnim kontrolama+#::@ 3rigodom drugoga izvanrednog zasjedanja ?jedinjenih naroda o razoruanju Ivan 3avao II+ poslao je svoju poruku u kojoj je, izmeu ostalog, rekao" #? sadanjim prilikama, odvraanje utemeljeno na ravnotei E sigurno ne shvaenoj kao cilju samoj sebi, nego kao etapi na putu progresivnog razoruanja E jo uvijek se moe smatrati moralno prihvatljivim+ Ipak, da se osigura mir, neophodno je ne zadovoljiti se minimumom koji je uvijek u stvarnoj opasnosti da eksplodira+%::) $imski biskup upuivao je poruke i znanstvenicima1 #'ad elim uputiti poziv vama znanstvenici, na vau odgovornost, na va ugled, na vau savjest, da biste vi, osvijetlivi bezumne i katastroCalne u inke rata, mogli promicati kulturu E samo kulturu dostojnu ovjeka E utemeljenu na trajnim vrednotama istine i ljubavi+% :49 ?puivao ih je i dravnicima u posebnim zgodama, kao ono predsjedniku $eaganu i 2ndropovu u listopadu :)@5+ g+" #^hitni poziv da ne odustanu od pregovora kao jedinog sredstva da se sloe razli ita stajalita i sukobi interesa i da se stane na kraj
::< ::8

?sp+ Il %inodo dei 0escovi NOTN., .d+ #/a civilt_ cattolica%, $oma, :)(4+, t+ II, str+ )49, (58, (@5+ Il !egno'+ocumenti, 4(, :)@4, :5, 5)<+ ::( Insegnamenti di -iovanni Paolo II, t+ I (:)(@+), str+ 54)+ ::@ ?*U .sservatore !omano@, 4*+ prosinca :)@4+ ::) ?Il !egno'+ocumenti@, 4(, :)@4, :5, 5)9+ :49 ?*a traccia@ 5 (:)@4) )8@+ E ?sp+ &?;;.7I, &+J+, -uerra e pace oggi, .d+ .//. DI HI, /eumann (7orino) :)@*+, str+ )9+

trci u naoruanju koja toliko zabrinjava dananje ovje anstvo`+:4: 3osve je razumljivo da je 3apa intervenirao u vrlo kriti nim trenucima, u slu ajevima sukoba, kao to je to bilo prigodom argentinskog napada na Ialkland0Kalvinske otoke+ 3ozvao je u $im engleske i argentinske kardinale na euharistijsku koncelebraciju i traio od njih da potpiu izjavu u kojoj se ponavljaju njegove rije i" #Kir je dunost i mir je mogu%+:44 3. 6=ite'(stvo *isku8? ?sporedo s pokonclskim nastupima $imskih biskupa razvijala se duboka teoloka misao i stvarala bogata teoloka literatura po pitanju rata i mira, iji se autori nisu zadovoljili samo s pretpostavkama i principima tradicionalne teorije #de bello iusto%+:45 !atoli ki teolozi i sociolozi donosili su sudove o tim pitanjima u duhu evaneoske poruke obraenja i pomirenja, i dakako da je sve vie dolazio do izraaja zahtjev zagovornika aktivnog nenasilja kao jedino pravog kranskog stava+:4* 7ijekom gotovo dvadeset godina nakon !oncila samo su se biskupi, kao pojedinci, uklju ili u raspravu, naj ee komentirajui koncilske dokumente u kojima moemo nazrijeti jeku koncilske nauke o miru+ 7ako zvu i i izjava kardinala $oYa" #$at vie ne izgleda kao zlo in, nego kao apsurd+%:4< 7ek su osamdesetih godina biskupske konCerencije nekih zemalja izdale pastirska pisma o ratu i miru te o s njima povezanim pitanjima+ 7o su biskupske konCerencije Isto ne ,jema ke, Iilipina, 2ustrije, ;apadne ,jema ke, 'jedinjenih 2meri kih Drava, ,izozemske, Jelgije, Irske, Mapana, Irancuske, 'lova ke+ :48 ,eki su dokumenti vrlo opseni i do pojedinosti obrauju neka pitanja teoretske i prakti ne naravi, dok su drugi na elne izjave i sudovi o suvremenoj drutveno0politi koj situaciji+ 2meri ki biskupi se kriti ki osvru na tradicionalnu teoriju #de bello iusto%, priznavajui joj povijesnu vrijednost utoliko to je polazila od pretpostavke da blinjega moramo ljubiti, a ne initi mu zlo+ Danas je ona svedena samo na pravo drava na samoobranu u decentraliziranom meunarodnom drutvu, ali ona u isto vrijeme mora dati mjesta i onima koji u savjesti ne mogu prihvatiti ratovanje, kao to mora dopustiti da netko pametan vie cijeni mir nego da zapo ne rat+ :4( I biskupi ;apadne ,jema ke isti u kontinuitet u najnovijem u iteljstvu Hrkve+ Istina, postavke su u biti iste, ali one moraju voditi ra una o povijesnim prilikama koje se s vremenom mijenjaju+ ;a tradicionalnu teoriju vele da ona nije odba ena, ali da sama ne moe biti temelj ideje koja bi obuhvatila cijelu crkvenu etiku o miru+ ,oviji razvoj etike mira nakon Ivana SSIII+ ne smije se suprostaviti nauci o #zakonitoj obrani%, te dvije
:4: :44

?*U .sservatore !omano@, 59+ listopada :)@5+ ?Il !egno'+ocumenti@ 4(, :)@4, :5, 5)@+ :45 6bilnu bibliograCiju pogledaj" '$2!IN, K+, nav. dj., str+ ::044= 0 &?;;.77I, &+J+, nav. dj., str+ :<50:<8+ E 7$.,7I,, &+, nav. dj., str+ :<:+0:<5+ :4* ?sp+ >2.$I,&, J+, <uove armi per la pace, .3, $oma, :)@*+ E H>I2F2HHI, .+, i dr+, Per una teologia della pace, Jorla, $oma, :)@(+, 0 JI2,H>I, .+, i dr+, %ulle vie dela pace e della non'violenza, Jorla $oma, :)@:+ :4< !ard+ $6P, K+, !e7lections on Pacem in terris, u &$.KI//I6,, M+, ,&e -ospel o7 Peace. Cat&olic %ocial ,ec&ing since Pope "o&n, KarYknoll, :)(8+, s+ :48 ?sp+ Magistero di pace, /ettere pastorali delle conCerenze episcopali, Jorla, $oma, :)@*+ E Cristo la nostra pace, /a voce dei Fescovi contro la guerra, .3, $oma, :)@8+ E 7$.,7I,, &+, nav. dj. E &?;;.77I, &+J+, nav. dj. :4( ?sp+ Magistero di pace, str+ *8+ sl+ E Cristo la nostra pace, str+ :@5+ sl+

perspektive se uzajamno nadopunjuju+ 3olitika promicanja mira mora polaziti od pretpostavke da se miroljubiva koegzistencija ovje anstva mora uvijek temeljiti manje na oruju i zastraujuim mehanizmima, a vie na potivanju svih i priznavanju zajedni kog opeg dobra ljudskog roda u slobodi i pravednosti+:4@ Jiskupi posebnu panju posveuju trci u naoruanju, odnosno politici zastraivanja. 2meri ki biskupi smatraju da je sve ja a svijest opasnosti od nuklearne eskalacije (escalation) jedan od #znakova vremena%+ 6ni prihvaaju kao openito usvojenu batinu izjavu 'vete 'tolice ?jedinjenim narodima, izre enu :)8(+ g+, prema kojoj trku u naoruanju treba osuditi kao opasnost, kao agresivni rat protiv siromanih i ludosti koja ne prua ak ni onu sigurnost to je obeava+ :4) Judui da je #razuvjeravanje E odvraanje% odnosno #zastraivanje%, jedan od problema to ga treba ozbiljno promotriti i s moralnoga, a ne samo sa stratekoga ili politi kog stajalita, biskupske konCerencije su uzele za polaznu to ku izjavu pape Ivana 3avla II+ to ju je dao prigodom drugog izvanrednog zasjedanja &eneralne skuptine ?jedinjenih naroda :)@4+ g+ Ipak, u tuma enju tih rije i nailazimo na razlike u biskupskim dokumentima+ Dok ameri ki biskupi u 3apinoj izjavi uo avaju odreeni trag perpleksnosti, prema kojoj bi zastraivanje bilo samo jedna etapa na putu prema razoruanju, Crancuski biskupi veinom naglaavaju da je, prema papinom miljenju, zastraivanje moralno pri&vatljivo. ?zrok ovakvih zaklju aka jest razli it pristup pitanju mira+:59 -to se ti e atomskog rata, kako god on bio ograni en, biskupi ga jednostavno osuuju jer, kau ameri ki biskupi, nitko ne moe tom putu jam iti #razumnu nadu u uspjeh u prilog pravednosti i miru%, zato oni zaklju uju" #$ei WneW nuklearnom ratu jest dunost u ovom bijednom i sloenom vremenu%, a malo dalje" #? ovom naem pastoralnom pismu nae dokazivanje, s obzirom na kompleksnost nuklearnog pitanja, mora biti potanko izneseno i nijansirano= no nae WneW nuklearnom ratu u zavrnici mora biti deCinitivno i odlu no+#:5: ZAKLJU+NO RAZ-I.LJANJE !rist je Hrkvi povjerio da bude navjestitelj i djelatnik mira, to je ona trajno nastojala, pokuavajui ostvariti teku sintezu izmeu proCetizma nenasilja i realizma zakonite obrane+ Jiskupski dokumenti, naro ito njema ki, isti u sloenost tog nastojanja koje je imalo svoj uspon i pad kroz vjekove, od o itovanja oduevljene evaneoske vjernosti (mu enici, monatvo, misionari) do tekih kompromisa s duhom svijeta (kriarski ratovi, vjerski ratovi, kolonijalizam)+ :54 ? posljednje vrijeme nove tehnoloke, drutvene, politi ke i ideoloke prilike sve snanije su i odlu nije zahtijevale osudu Cenomena rata, od pape 5enedikta /0. koji je :):(+ g+ 3rvi svjetski rat nazvao #beskorisnim pokoljem%, do Pia /II. koji je :)5)+ g+ upozorio" #mirom se nita ne gubi, ratom se sve gubi%, i Pavla 0I. koji je :)8<+ g+ u auli ?jedinjenih naroda poru io" #$ata, nikada vie rataU%, a :)8(+ proglasio temeljno na elo" #2ko hoe mir, brani ivotU%

:4@ :4)

?sp+ Magistero di pace, str+ :)(+ sl+ E Cristo la nostra pace, str+ (9+ sl+ ?sp+ Magistero di pace, str+ 8*+ sl+ E Cristo la nostra pace, str+ 495+ sl+ :59 ?sp+ 7$.,7I,, &+, nav. dj., str+ :@+ :5: ?sp+ Magistero di pace, str+ 8*+ i 88+ E Cristo la nostra pace, str+ 49< i 49(+ :54 ?sp+ Magistero di pace, str+ :()+ sl+

Dokumenti biskupskih konCerencija isti u da moralni kriterij #zakonite obrane%, pa i #pravednog rata%, ostaje i dalje valjan kad se radi o obrani temeljnih ivotnih vrednota od o ito nepravednog napada a, ali oni uvijek imaju u vidu da je obrana samo sredstvo a nikada cilj samoj sebi, tako da nekada treba za dobro mira pretrpjeti i nepravdu (nizozemski biskupi)+:55 ,o pitamo se, jesu li, i koliko, stavovi, izjave, sudovi i interventi crkvenog u iteljstva utjecali na mentalitet i stavove u Hrkvi openito i na meunarodni ivot posebnoG 3itanje je svakako izazovno, moda ak i pretenciozno+ 2ko elimo dati odgovor imajui na pameti meunarodne sukobe posljednjih nekoliko desetljea, odgovor e nas obeshrabriti+ 2li, ako ga elimo dati u smislu povelje ?,.'H60a koja kae da ratovi po8inju u 8ovjekovoj svijesti, onda se tu za Hrkvu otvara iroko polje rada+:5* !ad razmiljamo o ratu i miru, lako upadamo u napast i tvrdimo da je najvanije i jedino potrebno promijeniti institucije i strukture, pa i nasilno, no bez novog duha i bez novih stavova nije mogue dati ivot zdravim strukturama i omoguiti im da Cunkcioniraju+ Jorba protiv rata po inje od uvjerenja da je mir mogu te da rat nije neka Catalnost i da se moe izbjei+ Koramo priznati da se u Hrkvi neto zbiva+ 7o svjedo i ne samo nov duh kojim odiu dokumenti novijeg crkvenog u iteljstva (nema u njima one mu nine koju osjeamo kad prelistavamo intervente pojedinih koncilskih 6taca), nego i sve brojnije #organizacije mira%,:5< pokreti nenasilja i mirni nastupi u koje se sve vie uklju uju mladi+ 6vi, izmeu ostalog, sve ee zastupaju tzv+ #civilnu slubu% namjesto vojne, ne da se otarase obveza prema domovini niti zato to bi bilo zaraeni nekim subverzivnim duhom protiv nekog poretka niti zato to im nije stalo do krvlju ste enih tekovina, nego zato to je princip zakonite obrane neprimjenjiv u modernom ratu, radilo se o konvencionalnom ili nuklearnom+ I civilnom slubom brani se teritorij i nacija, jer se po njoj ide na individualne i drutvene korijene rata, a i povijest potvruje da je strategija nenasilne obrane jednog naroda bila u stanju obeshrabriti mogueg agresora+:58 Jez sumnje, na duh kojim odiu biskupski dokumenti utjecala je novija teoloka re7leksija koja se nije zadovoljila ponavljanjem starih, ne ba svaki puta evaneljem nadahnutih principa+ 6na je svoj sud o pojavama i dogaajima ozbiljno podvrgla svjetlu evanelja kojemu je jedna od osnovnih zna ajki obraenje, pomirenje, nenasilje+:5( ,amee se #klju no%, a za neke polazno, pitanje" 'matra li kranska etika rat doputenim ili nedoputenimG Iako danas za kransku etiku i sociologiju to nije prvo pitanje, moemo na nj odgovoriti hipoteti ki" kad bi ljudsko drutvo bilo savreno ureeno, tada bi rat trebalo osuditi kao neto to je #in se% nemoralno+ Danas je u kranskoj etici osnovno pitanje, to bi trebalo u initi da se izgradi budunost u kojoj e rat biti izba en kao #ultima ratio regum%+

:55 :5*

?sp+ 3I.$I,I, I+, Introduzione generale, u Cristo la nostra pace, str+ (0@+ ?sp+ 32,DI7, F+/+, <ecessit6 di una partecipazione dinamica e positiva ai pro(lemi attuali per preparare un clima di pace, u ID6H, Controguerra, 2rnoldo Kondadori .d+, Ferona, :)(9+, str+ 44<+ :5< ?sp+ .rganizzazioni ecclesiastici per la pace in Italia, u Cristo la nostra pace, str+ **4+0**)+ :58 ?sp+ 7$.,7I,, &+, nav. dj., str+ :*@+0:*)+ :5( Fidi bibliograCiju u noti :4*+

,ekom e se isklju enje i osuda (od svih prihvaena) rata i uspostava trajnog mira initi utopijom. Koda to i jest utopija, ali povijest je pokazala da nije svaka utopija ostala neostvariva, i da su se neke #utopije% ostvarile+ 7ada je i !rist navijestio utopiju, kad je obeao" #Kir vam svom dajem+% ?topije mogu biti znakovi novog duha i rezultat kreativne mate koja pokazuje ispravni smjer+:5@ I u Hrkvi i u svijetu primjeuje se dvostruki poziv" realisti i proroci, koji su jedni drugima nijekali smisao za prosuivanje injenica, a iji je meutim, doprinos za ostvarenje mira nenadoknadiv+ $ealistima valja zahvaliti da nevini ne budu preputeni na milost i nemilost #meunarodnih zlo inaca%, a proroci (idealisti ili paciCisti) upozoravaju, i ne bez temelja, da bi se ovjek jednog (&a:) dana, sutradan sveopeg atomskog sukoba, mogao u nekoj #neandertalskoj pilji% pitati (ako to itko bude preivio), koji je luak izazvao tu kataklizmu+:5) 6dgoj za mir, kojim krani mogu mnogo u initi, onemoguit e da se stvara prljavi mir koji bi po ivao na nepravdi, ugnjetavanju i manipulaciji+ Jez sumnje, !rist je doao ljudima donijeti mir, ali ne mir ustajalih bara, ne mir koji se temelji na nepravdi, ne mir koji se protivi napretku+ ;a takvo neto, sam je !rist izjavio da je donio odvojenje i ma +:*9 !ao krani, zauzimamo se za mir ne zato to se bojimo rata, nego zato to je mir u sebi toliko vrijedan i toliko privla an da se za nj isplati rtvovati, pa i vlastite agresivne stavove i mentalitet i omoguiti da se ostvari ona proro ka" #3rekovat e svoje ma eve u plugove, svoja koplja u srpove, nee vie narod dizati ma proti narodu, nee se vie u iti ratu% (Iz 4,*)+ bakovo, 45+ rujna :)@(+ dr+ Karin 'raki

:5@ :5)

?sp+ >2.$I,&, J+, nav. dj., str+ 8)+ sl+ ?sp+ M?//I.,, M+, nav. dj., str+ :44+0:45+ 6 toj temi postoji opsena literatura i ozbiljnog i zabavnog stila, kao i niz Cilmova koji pokuavaju predstaviti dan (ga:) nakon sveope nuklearne eksplozije+ :*9 H2K2$2, >+, !evolution t&roug& peace, ,eT Pork, :)(:+, str+ :59+