IZVORNI I DELEGIRANI ODGOJITELJI DJECE

ovjek postaje ovjek po drugima. Od drugih prima ivot, drugi ga odgajaju i uvode u ivot da moe, u skladu sa svojim ljudskim i kranskim pozivom, zauzeti svoje mjesto u drutvu i ispuniti poslanje. U ovoj radnji posvetit emo panju odgojiteljima djece, najprije i najvie izvornim, tj. roditeljima i obitelji, a potom, kratko, i delegiranim, me u kojima prvo mjesto zauzima kola. !. O"#$%&' 1. Obitelj, priznata i prepoznata u !i" #ru$t!i"a (vaki oblik ljudskog drutva davao je obitelji sredinje mjesto i to se ostvarivalo tijekom cijele povijesti raznih kultura. "a zato to su postojali, i jo postoje, brojni tipovi drutva u koja su se ljudi udruivali da bi mogli ivjeti kao ljudi, postojali su, i postoje, bezbrojni tipovi obitelji i obiteljskog ivota u sociokulturnoj evoluciji ovjeanstva. )rugim rijeima, iako se obitelj pojavljuje generiki *openito+ svugdje u svim ljudskim drutvima i u svim vremenima, kao lako prepoznatljiva genito,socijalna jedinica, sociologiki govorei ne postoji speci-ina standardna struktura niti kakva opa drutvena uloga osim one prirodne koja prua, u odre enom drutvu, mukarcu i eni socioloki prihvatljiv nain da se spolno i prokreativno sjedine i othrane svoju djecu. .a i ta ograniena -unkcija obitelji ostvarivala se veoma razliito, ve prema tome kako se tumaio pojam obitelji u raznim drutvima.! %. &uprotna "i$ljenja (amo usput spominjemo neke ideje i autore, od vremena grke -ilozo-ije do danas, koji ne priznaju obitelji tu temeljnu ulogu u drutvu./ 'laton je, u petoj knjizi svog djela 0)rava1, zamislio idealnu dravu u kojoj pripadnici vojnike klase nee smjeti govoriti 0moje1 0tvoje1 i nee posjedovati nita doli svoje tijelo. (traari nee smjeti posjedovati ni kue, ni zemlje, ni drugih dobara. ak e im i ene i djeca biti zajednika, zato otac nee poznavati svoje dijete, niti e dijete poznavati oca. Odmah nakon ro enja djeca e se nositi u dojilita, u koja e majka smjeti ulaziti samo nakratko radi dojenja, dok e deurni nastojati svim silama spreavati da one ne prepoznaju svoje dijete. 2 .od utjecajem .latona, i To"a Ca"panella je poetkom 34##. stoljea smislio u svom djelu 0)rava sunca1 drutveno ure enje bez obitelji. U toj diktaturi mukarci i ene ive u vojarnama i spavaju u odijeljenim prostorijama. 4last nare uje branim parovima da se pare radi ra anja, i to na temelju medicinskih i astrolokih indikacija. )jeca rastu u dravnim vrtiima, zato se djeca i roditelji ne poznaju.5 Geor(e Or)ell, u svojoj poznatoj knjizi 0!6751, opisao je drastinim bojama drutvo bez obitelji8 0U naem svijetu nee biti drugih osjeaja doli straha, bijesa, trijum-a i samoprijegora... (ve e drugo biti uniteno, potpuno uniteno... )okinuli smo veze izme u
! /

Usp. '. O9:#O:);<, I clan della civilt tecnologica, u8 Rocca (speciale+, !6=6., str. !>. Usp. '. ?O%@@<%:, Christliche Gesellschaftslehre, ABln, !6C7. 2 Politika, 5DCd E 5=5d 5 Civitas solis, Fonaco, !6>>.

djece i roditelja, izme u ovjeka i ovjeka, izme u mukarca i ene. <itko nema hrabrosti povjeriti se vlastitoj eni, vlastitom djetetu. U budunosti nee biti ni supruga ni prijatelja. )jeca e se odmah nakon ro enja uzimati od majki, kao to se jaja uzimaju ispod kokoiju. "it e iskorijenjen spolni nagon. :a anje e postati godinja -ormalnost kao potvrda karte za ivene namirnice... ;ko hoe znak koji predstavlja budunost, zamisli izmu koja gnjei ovjekovo lice... zauvijek.1D )ok su u spomenutim djelima to samo ideje, *ar+ i En(el su u svoj program doista unijeli unitenje obitelji, odnosno porodice8 0$amo gdje je porodica stvarno ukinuta, kao kod proleterijata, deava se ba suprotno od onoga to misli GHtirnerG. $amo uopte ne postoji pojam porodice, dok se mestimice svakako nailazi na porodinu naklonost, zasnovanu na vrlo realnim odnosima... Ukidanje porodiceI ak i krajnji radikali zgraaju se zbog ove sramne namere komunista... Aomunistiki poredak e odnos polova uiniti privatnim odnosom, koji se tie samo zainteresiranih osoba, i u koji drutvo ne treba da se mea...1= <akon preporoda socijalistikih utopija posljednjih godina, i ideologije neprijateljski raspoloene prema obitelji dosegle su vrhunac. .rema njihovu miljenju, obitelj je rodila 0ono speci-ino autoritativno vladanje1 o kojem 0znatno ovisi vrstoa burujskog poretka1. Ona je 0tvornica podlonika samovoljnih drutava1 i preduvjet kapitalizma. <amjesto obitelji trebaju doi kolektivi 0komuna i izbornih obitelji.C $ada e ovjek biti emancipiran. U jednom visokotiranom tjedniku neki mladi psihijatar opisao je gra ansku obitelj kao 0posljednju i smrtonosnu gasnu komoru naeg drutva1.7 Jean 'aul &artre s prezirom pie o obitelji8 0Oni *mukarac i ena+ se vjenaju i ine najveu glupost ra ajui djecu.1 6 .ovorka .okreta za oslobo enje ene prigodom proslave 7. marta !6C7. vikala je ulicama grada :ima8 0<e vie majki, supruga i keriJ razorimo obiteljiI1!> ,. 'ra!o obitelji na o#(oj #je-e )a je obitelj izvorna i naravna odgojiteljica djece i osnovna zajednica na kojoj se temelji drutvo, jednoglasno priznaju ustavi!! i zakonodavstva svih drava,!/ proglaene povelje,!2
D =

!675, Fondadori, ed. D., Filano, !6C7., str. /6D sl. <avedeno prema A. F;:A( i @. %<K%&(, O vaspitanju i obrazovanju Zbornik, #zdaje (avez prosvetnih radnika 'ugoslavije, "eograd, !657., str. C5.,7>. C Usp. F. ?O:?%#F%:, raditionelle und kritsche heorie, @rank-urt a F. !6C>. E %. @:OFF, !utorit"t und #a$ilie% u &ar'ius% Ps(choanal(se% )e'pol, #, @rank-urt a F., !6C>. 7 :. ?;UK?$O<, !$ore e anti*a$ore, %., @rancavilla al mare !6C2, str. !2C. 6 +a naus,e% Kallimard, .aris, !6=>., str. !67. !> Corriere della sera, 6. oujka !6C7., str. =. !! Usp. -stav Republike .rvatske, l. =/. !/ 0:oditelji imaju pravo i dunost uvati svoju maloljetnu djecu te brinuti se o njihovu ivotu i zdravlju1 *l. =6+, 0:oditelji imaju dunost i pravo odgajati svoju maloljetnu djecu...1 *l. C>+, u Zakon o braku i porodi/ni$ odnosi$a, ##. dopunjeno izdanje, izd. <arodne novine, Lagreb, !6C6. !2 0"udui da su roditelji dali ivot svojoj djeci, oni imaju izvorno, prvotno i neotu ivo pravo i da je odgajajuJ Lbog toga se oni imaju smatrati prvim i poglavitim odgojiteljima svoje djece. a+ :oditelji imaju pravo svoju djecu odgajati u skladu sa svojim udorednim i vjerskim uvjerenjima, obazirui se pri tom na kulturalne predaje obitelji koji promiu dobrobit i dostojanstvo djetetaJ oni tako er treba da od drutva dobiju potrebnu pomo i podrku kako bi to prikladnije ispunili svoju odgojiteljsku ulogu. b+ :oditelji imaju pravo slobodno, po svome uvjerenju izabrati kole i druga neophodna sredstva za odgoj svoje djece. c+ :oditelji imaju pravo da njihova djeca ne budu prisiljena poha ati pouku koja nije u skladu s njihovim udorednim i vjerskim uvjerenjima... d+ .ravo je roditelja povrije eno kada drava namee obvezatni odgojni sustav iz kojega je iskljuen svaki vjerski odgoj i obrazovanje.

dokumenti crkvenih i svjetovnih autoriteta. $o se istie u koncilskim dokumentima, !5, papinskim pismima!D i enciklikama.

.. &o-iolo$/i pre#u!jeti o#(oja u obitelji "ez obzira na elje, -antazije i napade na obitelj kao instituciju, ona je po svojoj naravi ne samo izvor ljudskog ivota, nego i najidealnija sredina u kojoj ljudska osoba moe i -iziki i duhovno rasti, jer ona najbolje zadovoljava materijalne ovjekove potrebe i prava, stoji u slubi duhovnih, moralnih i religioznih vrednota. #skustvo govori da jedna prosjena obitelj moe bolje odgojiti ovjeka od najbolje odgojne ustanove. a0 Obitelj za#o!olja!a "aterijalne potrebe #je-e. Obitelj ulijeva u dijete osjeaj sigurnosti i pouzdanja u ivot i zatiuje ga. Ona ga uva od tjeskobe i prua mu prostor u kojem moe mirno rasti. $o ona ostvaruje na tri naina8 *!+ Obitelj ovjeku prua krov, stan, rekli bismo o(nji$te. )anas veina ljudi obavlja svoj pro-esionalni posao u tvornicama uredima, javnim ustanovama i trgovinama i zato im je vie nego ikada potrebno ognjite koje ih eka i prua toplinu i intimnu atmos-eru. <ekad je i sama struktura naih *seljakih+ kua isticala smisao ognjita oko kojeg su se okupljali lanovi obitelji. Obitelj bi trebala imati jedno sredinje mjesto, prostor u kojem bi se okupljala. */+ Lajednica ivota roditelja s djecom napose dolazi do izraaja u zaje#ni-i tola. Aod zajednikog stola svatko nesebino dobiva prema vlastitim potrebama. Falo dijete, koje 0ne zara uje1 i jo nita 0ne unosi1 u kuu, prima sve to mu je potrebno da raste zdravo i tako ui shvaati to znai biti ljubljen od "oga bez vlastite zasluge. $ko nikad nije iskusio nesebinu ljubav oca i majke, teko moe vjerovati u vjenu ljubav "oga usred ivotnih potekoa. U modernim obiteljima stol nije samo mjesto na kojem se blaguje zajedniko jelo, nego i mjesto za kojim se razgovara, igra, zabavlja. <ekad se sjedilo uz kamin ili uz pe i razgovaralo. U modernim kuama koje su 0meblirale1 ognjite radijatorom, elektrinom ili plinskom grijalicom i stavili ih u kut kuhinje, panja je usredotoena na obiteljski stol. <a alost, u mnoge obitelji uvukla se proble"ati1na $utnja koja onesposobljava ovjeka da srdano, osobno i intimno razgovara kao u vrijeme zaruka ili prvih mjeseci braka. $jednima se govori samo o zaradi, a rijetko ili nikad ne postavlja pitanje8 0Aako siM1 $o je mutizam optereen napetou, a ne utnja o kojoj govori Ro"ano Gaur#ini2 0<ita toliko ne sjedinjuje kao stajati zajedno u utnji.1 Huti jedan kraj drugoga, i jedan protiv drugoga, radi se o napetosti izme u oca i majke, ili izme u roditelja i djece, ili djece me u sobom.

e+ .rvotno pravo roditelja na odgoj njihove djece ima biti zajameno u svim oblicima suradnje izme u roditelja, uitelja i kolske uprave, i to posebno oblicima sudjelovanja koji osiguravaju utjecaj gra ana u radu kola te u oblikovanju i ostvarenju odgojne politike1, veli Povelja o pravi$a obitelji, predloena od (vete (tolice svim osobama, ustanovama i predstavnicima vlasti nadlenima za poslanje obitelji u suvremenom svijetu, od /2. listopada !672, #zdanje A(, Lagreb, !675., str. !5.,!D. !5 Usp. Gaudiu$ et spes, br. =!. i Gravissi$u$ educationis, br. D. !D 0)unost odgoja ima svoje korijene u prvobitnom pozivu branih drugova da sudjeluju u stvaralakom boanskom djelu... Odgojno pravo i dunost za roditelje je neto bitno, jer je to povezano s prenoenjem ivotaJ to je neto izvorno i prvobitno000 ne1to neza$jenjivo i neotu2ivo, i stoga ne moe biti sasvim povjereno drugim niti od drugih nasilno prisvojeno1, kae papa #4;< .;4;O ##. u pobudnici #a$iliaris consortio (Obiteljska zajednica3, A(, Lagreb, !67!., br. 2=.

*2+ Aua i zajedniki stol uvjetuje zajedniku /u3nu e/ono"iju, kao treu vanu -unkciju obitelji u njezinoj brizi o materijalnim dobrima. U modernim obiteljima kuna ekonomija ograniava se openito na odravanje stana, odijevanje i spremanje jela. Obitelj nije vie mjesto proizvodnje, jer ekonomija specijaliziranog rada i visoke industrijalizacije natjerala je veinu obitelji da gotovo sve to joj je potrebno kupuje. )anas su mjesto stanovanja i mjesto zaposlenja daleko jedno od drugoga, esto i nekoliko kilometara, tako da majka i djeca ne znaju gdje im otac radi. Onu sigurnost koju je nekad prualo vlasnitvo, danas obitelji prua pro-esionalni rad. b0 Obitelj u lu4bi #u5o!ni5, "oralni5 i reli(iozni5 !rije#no ti *!+ Nivotni princip obitelji je ljubav i prijateljstvo, zato ona neusporedivo odgojno utjee na ovjeka kao osobu. :oditeljima dugujemo tri stvari8 oni su nam dali ivot, othranili su nas i odgojili, veli sv. $oma *##,##, !>/,!+. Obitelj je kao drugo majinsko krilo, duhovno krilo, u kojem dijete, od majke ro eno, postaje moralna linost. )ijete koje ne vidi da mu je upravljena prijateljska rije, psihiki krlja, koliko god se o njemu vodila briga s -izikog stajalita, kao to se moe primijetiti kod djece u sirotitima. $u se namee pitanje zaposlenja majke izvan kue, to moe ostaviti teka oteenja na dijete. 'edna je djevojica u etvrtoj, petoj godini ivota rekla svojoj majci8 0Fama, ne idi na posao, zar je novac vaniji od meneM1 */+ I bra3a i e tre uzajamno odgajaju jedni druge. Aoliko god se razlikuju po dobi, spolu i temperamentu, oni sainjavaju ivu i vrlo uspjenu odgojnu zajednicu. Odnos izme u brata i sestre, sestre i sestre, napose izme u brata i sestre, moe silno obogatiti osobu8 0<ajljepi dar to ga jedan mladi moe dobiti je jedna sestra koja mu je bliska po osobi i mentalitetu.1!= *2+ Lajedniki ivot s #je#o" i ba/o" nije bitna komponenta obitelji, ali obogauje obiteljski ivot. .rema kranskom shvaanju, starost nije sinonim za svretak nego vrhunac i puninu ivota. (tarac kao da je ukorijenjen u povijest obitelji, zajednice i naroda. .ostoji opasnost da stari u obitelji odgajaju djecu 0mekoputnim idealima1, suprotno od odgojne metode roditelja. )olazi do neugodnosti kad se srednja generacija roditelja *otac i majka+ bore sa starima preko djece.

6. Ne tana/ i pro"jena 7un/-ija obitelji a0 Ne tana/ 7un/-ija. 4e smo navikli oplakivati krizu i raspad obitelji u industrijskom drutvu8 u ?rvatskoj svaki esti brak propada. <atalitet u cijeloj ?rvatskoj zapanjuje. <adalje, zastraujui gubitak -unkcija ispraznio je obitelj. <e treba nas uditi to mu, ena i djeca tada ive utke, nezadovoljni jedno pokraj drugoga i samo ekaju trenutak da mogu otii. $aj sud je djelomino netoan, jer usprkos potekoama mnoge obitelji ostaju vjerne vlastitoj naravi i poslanju kao nekom tajanstvenom unutarnjom snagom. Obitelj u primitivnom drutvu, pod patrijarhalnom vlau oca, obavlja mnoge -unkcije koje su strane modernoj obitelji. Otac obitelji dijelio je pravdu, obavljao vjerske obrede, vodio ratove. Aad je dola drava, pravosu e, ekonomija, religija, znanost i umjetnost specijalizirali su se u posebna podruja. #pak, obitelj je nastavila obavljati mnoge -unkcije8 ona je proizvodila i u
!=

'. KU#$$O<, 4ie #a$ilienbeziehungen, u '. 4#O&&%$, 5o$ 6esen und Gehei$nis der #a$ilie, (alzburg, Os.d.O, str. !77.

njoj se troilo, ona je vodila brigu o obrazovanju i pro-esionalnom odgoju djece. U obitelji se ra alo i proizvodilo *hrana i odjea+, u njoj se radilo i troilo, u njoj se bolovalo i umiralo. U prosudbi o novonastaloj situaciji ne bismo uveali posljedice nestanka ovih -unkcija. Obitelji nije bitno da tko i prede, da kolje ivotinje ili da postoji pe u kojoj pucketa vatra namjesto plinske ili elektrine kuhinje. "udui da majka nije prisiljena proizvoditi, i budui da joj stoje na raspolaganju mnoga tehnika sredstva, moe se intenzivnije posvetiti odgoju djece te brizi za kuu i hranu. Fogli bismo govoriti o nestanku -unkcija u pravom smislu te rijei samo ukoliko su napadnute sredinje -unkcije obitelji, tj. briga za kuu, hranu, kunu ekonomiju, duhovne, moralne i religiozne vrednote. U mnogim obiteljima zajednica stola je vie nego nestala, jer otac i majka jedu na radnom mjestu u menzi, a djeca u kolskoj kuhinji. U iroj mjeri nestao je zadnji ostatak zajednice kulta, jer se ne moli zajedno i jer veliki kranski blagdan nemaju vie znaenje koje zasluuju u obiteljskom ivotu. Fnoge obitelji ne znaju vie to znai biti zajedno u kui, jer su roditelji i djeca teite svog ivota premjestili na drugo mjesto i obitelj smatraju samo nekim prenoitem koje obino potpuno paralizira odgoj djece. b0 'ro"jene 7un/-ija. E .romjene koje su se dogodile u obitelji utjecale su i na promjenu uloga i odnosa njezinih lanova. U statikom razdoblju obitelj je bila okrenuta prema prolosti i zato pod snanim utjecajem tradicije i vlasti snanih autoriteta kao to su obitelj, drava i Prkva. $i su se autoriteti smatrali 0"ojim predstavnicima1 i uzajamno su jedan drugome pruali podrku. "una protiv jednog, uzbu ivala je druge koji su odmah krenuli u pomo. .obuniti se protiv tih predstavnika, automatski je znailo pobuniti se protiv "oga. Odgoj u tim statikim razdobljima nije se toliko ostvarivao kroz djelovanje osoba koliko kroz 0pedagoke1 institucije koje su smatrale da im je uloga i svrha 0uiniti unutranjim E interiorizirati1 tipina temeljna raspoloenja kakva statikog sistema, tj. potovanje prema autoritetu i podlonost njihovoj volji. <aprotiv, s in#u trij /o" re!olu-ijo" zapoelo je razdoblje dinamizma na svim podrujima, s brzim promjenama i preinakama. )inamine epohe okreu se prema budunosti, prema potrebama sutranjice. <ositelj *uvarica+ budunosti uvijek je mladost, a budunost i mladost nepovjerljivi su prema tradicionalnim ustanovama koje se u svakom novom razdoblju smatraju ostacima prolosti. Lato dinamina epoha trai druge kreposti, a ne najprije potovanje i poslunost. Ona trai objektivnost, sposobnost mijenjati i znati osobno odluiti, sposobnost grupnog rada i ravnopravnu suradnju. 810 No!i li/ o-a. $e tipine promjene naeg vremena neizbjeno su promijenile i lik oca. U statikim razdobljima on je uvar tradicije, karika koja je spajala s mudrou predaka, uvar obiteljskog autoriteta. ;ko se te -unkcije smatraju glavnima, nuno moramo rei da su mukarci izgubili dio svoje oinske uloge E tu jadikovku sluamo esto E budui da otac danas ba nema mnogo tradicija koje bi mogao prenijeti, jer su jedne preivjele, a druge u nekim povijesnim doga ajima krivo iskoritavane. .ovrh toga, razvoj pravnih odredaba prisiljava oca da sa enom dijeli svoju vlast. #pak, danas otac ima mogunost da s uspjehom obavlja svoje -unkcije vie nego to su to ikad mogli njegovi prethodnici, samo ako se osloni na ljubav i prijateljsko vodstvo. )anas otac moe bez zadrke pokazati njenost prema djeci, a da se tim ne umanji njegova muevnost. "udui da moe ljubiti svoju djecu, ne upada neizbjeno u priliku da izazove 0mrnju djece1, nego se smatra suodgovornim za ljubav s njihove strane. Uzajamna prijateljska veza omoguava ocu da svoju djecu vodi niz godina kao dobro doao suputnik. D

8%0 No!i li/ "aj/e. ;ko se mijenja lik mua, mijenja se i lik eneJ ako se mijenja lik oca, mijenja se i lik majke. U statikim epohama otac je bio predstavnik strogosti, a majka blagostiJ strogost i blagost stvarale su odgojni ambijent u kojem su se djeca odgajala. "lagost i strogost oito su se povezivale uz spol roditelja. .rema starom modelu, majka je bila personi-ikacija ljubavi. Ona je bila kao neki most izme u strogog mua i plaljive, odnosno buntovne djece. Ona je na vrijeme morala zadravati oca koji je htio kazniti, i tititi djecu od strogosti mua. Lato je odgoj nekada bio 0oinski problem1. )anas oevi obino rade izvan kue. ;ko nije u radnom odnosu, majka je cijelo vrijeme uz djecu. ; svagdanja odgojna situacija ne zahtijeva samo blagost. Lato je majka prisiljena spojiti i blagost i strogost, autoritet i ljubav. U stvari, ljubavi je potrebna odlunost autoriteta, a autoritetu ljudskost koju mu daje ljubav. $o znai, blagost i strogost, autoritet i ljubav, nisu speci-ina svojstva dvaju spolova, nego oinske i majinske uloge. Lato majka mora personi-icirati ne samo ljubav nego i autoritet, a otac ne samo autoritet nego i ljubav. 8,0 No!i li/ #je-e. ;ko se mijenja lik mukarca i ene, supruga i supruge, nuno se mijenja i lik djece. ( odnosa s nadOpodre enosti, izme u mukarca i ene, prelo se na partnerski odnos E tako i djeca ele postati partnerima svojih roditelja. Hto u ovom sluaju znai partner 5ipM #zraz partner dolazi od latinske rijei par , tj. dio. )io pretpostavlja cjelinu kojoj pripada. .rema tome, partneri su oni koji pripadaju jednoj cjelini, ili zajedno rade na jedinstvenom djelu. Pjelina odre uje prava i dunosti 0dijelova1. Lajedniki element mukarca i ene ini enidba. Oboje moraju u to djelo ucijepiti svu svoju linost. (reu oboje jami samo uspjeh zajednikog djela. Hto slui cjelini, slui i vlastitom dobru. 0Pjelina1 i za roditelje i za djecu je obitelj. Obitelj nastaje jedino voljom roditelja da ra aju, ali se razvija u skladnom prostoru za sve samo zahvaljujui doprinosu svih. Obitelj ne moe uspjeti bez kreativnog doprinosa djece. Lato prava i dunosti djece ne odre uje volja roditelja, nego obveze koje niu iz zajednikog elementa, na kome roditelji i djeca, svatko na svoj nain sudjeluju kao partneri. )unosti i prava djece razlikuju se od dunosti i prava roditelja, jer su im -unkcije razliite. #pak, odlueno je to da prava djece ne dolaze od volje roditelja, nego od vieg cilja. )obro zapamtimo8 kad zajedniko djelo u kojem su roditelji i djeca partneri ne uspije, svi osjeaju njegove negativne posljediceJ naprotiv, kad uspije, svi osjeaju njegove blagodati.!C 9. O#(oj obitelj /i" a"bijento" Aoncil nam je predstavio obitelj kao prvi pokreta odgoja i nazvao je 0majkom i hraniteljicom1 cjelokupnog odgoja ljudske osobe *K(, =!+, 0prvom kolom onih drutvenih kreposti koje su potrebne svakom drutvu1 *K%, 2+, 0kolom potpunije ovjenosti1 *K(, D/+. $e nam izjave pomau ne samo da shvatimo izvanrednu vanost koju Aoncil daje obiteljskom odgoju, nego i da odredimo njegovu narav. ;ko je obitelj stvarno 0intimna zajednica ivota i ljubavi1 *K(, 57+, ili 0ustanova intimnosti1, zar onda ne bi trebalo rei da ona prvenstveno i najvie odgaja vlastitim vrednotama intimnosti, plodnosti i duhovnosti, tj. odgojnim ozrajem ili odgojnom kupeljiM
!C

Usp. %. %&#, 7ducazione al $altri$onio, %., @rancovilla al Fare, !6C!., str. 27>.,275.

La obiteljski odgoj nije toliko vana primjena odre enih odgojnih postupaka *tehnika+ ili izbor posebnih pedagokih trenutaka, koliko stvaranje zaokruene cjeline uvjeta sredine, me usobnih odnosa, duhovnih stavova koji stvaraju odgojni ambijent ili kupelj to su za odgoj djeje ili mladenake linosti jednako vani kao i prirodni okoli za rast i razvoj biljke. $ek u mirnom i uravnoteenom obiteljskom ambijentu, u prirodnim procesima identi-ikacije, komplementarnosti i uzajamnog djelovanja, mogu se doista zadovoljiti temeljne potrebe djeteta, ili mladia, odnosno djevojke, tj. 0zahtjevi ivotne ravnotee i skladnog razvoja1.!7 $o napose vrijedi za prve godine djetetova ivota kad ono svoju osjeajnost ivi kao plod roditeljskog vladanja. <o, to je isto tako vano i u kasnijim razdobljima razvoja, djeatva i mladenatva. .rihvaanje drugih uzoraka, usvajanje vrednota i kulture, razvoj moralne savjesti i osobne samostalnosti jesu procesi koji se ostvaruju ne samo razumski i logiki nego iznad svega spletom me usobnih odnosa i ivotnim iskustvom, kao kakvom polaganom i postupnom ivotnom impregracijom. 0:oditelji ne odgajaju svoju djecu toliko zapovijedima i naredbama koliko ozrajem to ga oni stvaraju, odnosima koje oni proivljavaju, mentalitetom koji oni razvijaju... Obitelj je kao neka prikljuna stanica *relej+ u struji ivota, snaga koja se razvija u i po njezinom djelovanju8 o#(oj #je-e je a"a obitelj /oja e iz(ra:uje. Uzajamno usavravanje branih drugova neodjeljivo je od odgoja djece8 ostvarujui svoj ivotni plan otac i majka stvaraju svoje potomke ljudima. !6 $o bi trebalo znaiti kad kaemo da je odgoj ozrani *l9educazione atmos-erica+, i da upravo taj ambijent, socioloki izriaj obiteljskog bitka, mnogo vie odgaja negoli volja branih drugova... <e odgajaju roditelji, nego obitelj po njima.1/> #deja o odgoju ambijentom nije vie neka novost u suvremenoj misli, gotovo je postala otrcana u psihologiji djeteta, djeaka i mladia. Aoncil je usvaja i priznaje joj punu vrijednost ne samo na razini isto ljudskog ivota, nego i na razini speci-ino kranskog ivota. 0<a roditelje spada E izjavljuje Gra!i i"u" e#u-ationi E da stvore takav obiteljski ambijent, proet ljubavlju i odanou prema "ogu i ljudima, koji e pogodovati punom osobnom i drutvenom razvoju djece1, i nastavlja8 0*u obitelji djeca+ stjeu prvo iskustvo o zdravoj ljudskoj zajednici i o PrkviJ po njoj, napokon, postepeno ulaze u ljudsku zajednicu i u "oji narod1 *K%, 2+. Gau#iu" et pe , potvr uje da u obitelji 0djeca, okruena ljubavlju, lake naue istinsku hijerarhiju stvarnosti, dok se prokuani oblici ljudske kulture gotovo prirodno prelijevaju u mladenaki duh koji se razvija1 *K(, =!+. Oito, u ambijentu obiteljske ljubavi, bra1na ljuba!, kao srce obiteljskog ivota, zauzima prvo mjesto. 0Aarakteristian nain na koji roditelji pokazuju svoju uzajamnu ljubav i ljubav prema svojoj djeci najznaajniji je za odre ivanje emocionalnog ozraja obitelji.1 /! Usred razmjena koje se mogu nazvati obitelji, roditelji najvie daju i cijeli proces distribucije zadovoljstava najvie ovisi o njima.// $ek ako se doista ljube, omoguit e se 0dobrohotna izmjena misli me u supruzima1, ono 0uzajamno savjetovanje1 i ona 0briljiva suradnja roditelja u odgoju djece1, koju Aoncil smatra nenadomjestivom da obitelj moe 0ostvariti svoj ivot i misiju1 *K(, D/+.

!7 !6

Usp. ;. "OU:P#%:, +o specchio dei genitori, Poines, :oma, !6C/., str. 7=. Usp. F. (:;A#Q, e8nja pre$a kr19anskoj savr1enosti u obitelji, u8 - slu8bi 8ivota. .roblematika suvremene kranske obitelji, izd. <adbiskupsko bogoslovsko sjemenite E (ekcija za studij obitelji, Lagreb, !6C2., str. !>=,,!!/. /> '. &;P:O#3, #orce et faiblesse de la fa$ille, %d. du (euil, .aris, !6DC., str. C7.,C6. /! <. R. ;PA%:F;<, Psihodina$ika porodi/nog 8ivota, "iblioteka .siha, $itograd, !6==., str. 5=. // Ondje, str. 5D.,5=. E Usp. K(, D/.

<o ambijent obiteljske ljubavi rezultat je cijele zamrene igre ljubavi koja postoji me u lanovima obitelji8 izme u mua i ene, roditelja i djece, izme u brae i sestara, ukljuujui i stare roditelje *djeda i baku+. Aoncil, koji roditeljima pripisuje najveu odgovornost u stvaranju ozraja ljubavi u obitelji *K%, 2+, ne zaboravlja priznati doprinos koji mogu i moraju dati djeca. # ona su 0ivi lanovi obitelji1 *K(, 57+, i zato su pozvana da pridonesu srei i posveenju roditelja, odgovarajui na dobroinstvo zahvalno, odano i puna povjerenja, nastojei da budu pri ruci u ivotnim tekoama i u starakoj osamljenosti *usp. K(, 57, D>+. a0 Ljuba! ; o no!ni po/reta1 obitelj /o( o#(oja. E .od utjecajem racionalizma, esto se podravala ideja da odgoj savjesti kod djeteta treba poeti tek kad ono stekne mo prosu ivanja, tj. kad ono samo postane sposobno razlikovati dobro od zla. $ada se, logino, smatralo da se odgoj savjesti prvenstveno sastoji u pouci o zakonu i zapovijedima, u upoznavanju moralnih dunosti i u poticaju da ono izbjegava grijehe. $akav odgoj polazio bi od granice nedoputenog, od zabrane. (astojao bi se, iznad svega, od opomena i poticaja koji bi se pozitivno utuvljivali i po volji gomilali bez nutarnje veze i bez dovoljne motivacije. .remalo se mislilo na potrebu provjere, je li odgoj doista stvaran i naravan, odnosno tumae li se djetetu etike pozitivne i negativne vrednote prema njihovu tonom hijerarhijskom redu. $ako se esto doga alo da su se higijenski propisi i izvanjska ispravnost, pravila lijepog vladanja, potivanje privatnog vlasnitva i izvanjska poslunost prema autoritetu vie cijenili i jae utuvljivali, negoli nutarnja spremnost initi dobro, a izbjegavati zlo./2 ;ko se u odgoju prvenstveno i iskljuivo istiu vanjski vidovi ivota, tada se obitelj pretvara u obini vodstveni centar ili, jo bolje, u centar za licemjerje. $u se ui kako se stavlja maska 0lijepog vladanja1, zapravo 0lijepih manira1. .o takvu shvaanju, obitelj je sredina u kojoj se poinje 0recitirati1, ivjeti u nekoj trajnoj komediji u kojoj nitko nema pristupa iza kulisa. <a taj nain strada odgoj tijela i srca, duha i inteligencije, karaktera i volje, na raun povrnog pouavanja onog to 0treba initi1 ili 0ne smije initi1, to se 0smije ili ne smije govoriti1. U tom sluaju de-ormira se i pojedinac i obitelj, jer se u njoj srdanost ne poznaje, spontanost gui, a izvornost osu uje. Obiteljska sredina prestaje biti mjesto susreta osoba koje se vole i koje su solidarne u radosti i trpljenju, u srei i nesrei./5 <ije potrebno naglaavati potrebu ucjepljenja djeteta u toplu, duboku i osobnu ljubav roditelja i obitelji. &jubav je ivotni prostor cijelog ljudskog ivota i nezamjenjivi preduvjeti moralnog ivota. )ijete se doista moe osjeati sretnim tek u ozraju koje odie ljubavlju, a iskustvo ljubavi pomae odgoju njegove savjesti. .o ljubavi doivljava da je prihvaeno i da je dobro dolo. $ako postupno razvija zdravo samopouzdanje i doivljava radost inei dobro. U ljubavi dijete urasta u svijet istinske ljudske slobode i odgovornosti, a istodobno doivljava kako je povezano s onim to je dobro i vrijedno. &jubav u njemu budi osobne etike energije za ostvarivanje dobra, spontano i prirodno, i prije nego to pone re-leksno razmiljati./D Aad je obitelj u opasnosti da se svaki as raspadne, kad dijete ili adolescent, jo ranjivi i veoma osjetljivi na udarce koji prijate njihovu svijetu, ive svaki dan u strahu da se otac i majke ne sukobe, kako mogu osjetiti mir koji ra a snaguM # <reu# je primijetio8 0(va e me u

/2 /5

Usp. ;. HUH$;:, Odgoj savjesti, )ruba Aatolikog ;postolata, Lagreb, !672., str. /5. Usp. .. %. P?;:"#<<%;U, !$ore e libert, P%, ;ssisi !6C>., /5>.,/5!. /D Usp. ;. HUH$;:, :av0 dj0, str. /D.

roditeljima, nesretni brak, u djeci stvaraju snane preduvjete potekoa na seksualnom razvoju ili neuroze.1/= U anketi povodom 0)jejeg tjedna !67>.1, djevojica Firjana, uenica /. razreda, mudro je napisala8 0Aad se mama i tata sva aju, ja ne rastem nego se smanjujem.1/C Fogli bismo ovo poglavlje zavriti odgovorom onim roditeljima u kojima se javlja dvojba, jesu li oni u ovim tekim i zamrenim prilikama sposobni, kadri odgajati vlastitu djecu. Odgovor je pozitivan, jer svi roditelji mogu postati odgojitelji vlastite djece, u kakvoj god se drutvenoj situaciji nalazili. # onda kad se situacija ini nemoguom, kad se ini da na djecu vie utjeu drugi odgojitelji i sl./7 <adalje, ne bi bilo dobro da se stekne dojam kako je odgoj iskljuivo plod srcaJ ne, odgoj se ne improvizira. On je plo# r-a i u"a. :oditelji moraju i razmiljati o dobru svoje djece u raznim -azama razvoja, u uvjetima u kojima ive, u kontekstu u kojem se nalaze. <jihova ljubav postaje to uravnoteenija i otvorenija potrebama trenutaka to je razumnija. Lato e nastojati poboljati njihovo stanje, procijeniti kako da postupaju sa svojom djecom, to im predloiti i koje metode upotrijebiti. )anas je nenadomjestiva priprava za teku roditeljsku zadau, kako u pripravi za enidbu, tako u trajnom prilago avanju roditelja, da njihov postupak prema djeci urodi plodom./6 b0 &r#a1na ro#itelj /a pri utno t. E Aao to djeca imaju pravo na roditeljsku ljubav, tako imaju pravo i na njihovu prisutnost. <a alost, danas se mora tumaiti, napose ocu, da je djetetu potrebna njegova prisutnost, mora se naglaavati da se oinstvo i majinstvo ne mogu izvravati preko zastupnika. Fnogi su mukarci do te mjere zauzeti poslom, putovanjima, zahtjevima drutvenog ivota E sjetimo se naih radnika u inozemstvu E da zaboravljaju da su oevi. # oni tako prolaze pokraj svoje djece ije su ruke pune jer imaju svega, ali im je srce strahovito prazno. Teil5ar# #e C5ar#in apsolutno ima pravo da kae da je 0odgoj beskrajno banalna stvar1.2> )a se ovjek odgoji nisu potrebne nikakve diplome, komplicirani aparati, mudri teajevi8 treba biti njihov otac *roditelj+. ; da se to besprijekorno moe biti, on mora pokloniti najdragocjenije to posjeduje8 svoje vrijeme. Falo je mukaraca svjesno da su s oinstvom doslovce dali svoje ivote, prema tome, i svoje vrijeme. Fnogi roditelji umiljaju 0da nemaju vremena1 za odgoj svog djeteta, pa odgoj preputaju koli i nekim izvankolskim ustanovama. Lato ono raste naputeno, osamljeno. <a pitanje, koja je razlika izme u dananje mladei i njihovih roditelja, netko je duhovito odgovorio8 0:azlika je u tome, to su njihovi roditelji imali roditelje, a dananja mlade ih nema.1 "ilo bi dovoljno da oev lik bude prisutan, pa da cijeli djetetov svijet bude pun. Lbog toga nijedan otac E pogotovo nijedna majka E ne moe drugoga delegirati da za ivot odgaja njihovu djecu. 'edan od najteih naina povrede ljubavi jest odsutnost iz obitelji. $o treba jedanput zauvijek shvatiti svaki roditelj i prestati zavaravati sama sebe smatrajui se 0dobrim roditeljem1 zato to se pobrinuo za *materijalne+ potrebe svoje djece. Uskraivanje vlastitog vremena nepogreiv je znak neoprostivog propusta i jedan od oblika iza kojeg se skriva sebinost roditelja. Lbog straha davati, zbog kukaviluka pred zahtjevima
/= /C

(. @:%U), ros essais sur la th,orie de la se'ualit,, Kallimard, .aris, !6=/., str. !5>. ". .:;L<#A *priredila+, 4jeca su na1a najve9a dragocjenost, U povodu )jejeg tjedna !67>, prilog 04jesniku1, listopad !67>., str. =. /7 Usp. <. K;&&# *a cura di+, 5oglia$o educare i nostri figli, 2. izd., 4ita e pansiero, Filano, !67D., str. /. /6 Ondje, str. 5.,D. 2> +;avenir de l;ho$$e, %d. du (euil, .aris, !6DC., str. 52.

to ih svaki odgoj sa sobom nosi, zbog nesposobnosti suoiti se s vlastitom djecom koja su u svojoj podsvijesti uvijek okrutna, roditelji bjeeJ ostaju po strani. ; upravo taj propust, to odstupanje, izaziva revolt mladih i E jadikovku djece E koji osjeaju da su baeni u ivot i da su ih napustili ti isti koji su ih bacili u ivot. #znosei snane dokaze, jedna je djevojka u ime svih izrekla osudu na raun roditelja8 0Uloga roditelja sastoji se u tome da se izvlae.1 2! Jean 'aul &artre iznio je tragian doga aj, nad kojim bi se trebalo zamisliti8 0'edan je djeak nedavno napisao svojim roditeljima8 S)ragi oe, draga majko, spremam vam lijepo iznena enje8 ubit u se9. # doista se ubio. #straga je ustanovila da je to uinio zbog duevne labilnosti8 bolje nije ni mogao uiniti, osim da strpa roditelje u zatvor.1 2/ # povrno razmiljanje uvjerit e nas da je oeva i majina prisutnost ozbiljna obveza, jer 0ljubav cijelog svijeta nikad ne moe nadoknaditi ljubav koja ti je bila potrebna od jedne osobe dok si bio mali1.22

II. DELEGIRANI ODGOJITELJI... U suvremenom drutvu ni roditelji ni obitelji ne uspijevaju osigurati potpuni odgoj djece. <jima je sve vie potreban doprinos drugih odgojitelja, koji ulazi u njihov sveukupni odgoj. )a ispuni svoju zadau, obitelj mora prihvatiti njihov doprinos, stupiti s njima u dijalog, sudjelovati u njihovim aktivnostima, nastojati da interventi i cilj izme u roditelja i onih koji vode brigu o mladima budu jedinstveni. :ei emo neto o delegiranim odgojiteljima, kao to su Prkva i kola i ostalim, npr. grupa vrnjaka, sredstvo javnog priopavanja i dr. 1. Cr/!a <a temelju poziva na evangelizaciju, Prkvi pripada asno mjesto me u delegiranim odgojiteljima, to ona ini na najrazliitije naine, a ponajvie vjeronaukom i katehezom. 0( posebnog razloga dunost odgoja pripada Prkvi, ne samo zato to joj se kao odre enoj zajednici ljudi mora priznati pravo na odgoj, nego prvenstveno zato to ima zadatak da svim ljudima navijeta put spasenja, da vjernicima priopuje Aristov ivot i da trajno vodi brigu o tome da do u do punine ivota. Prkva je, kao Fajka, duna svojoj djeci dati takav odgoj po kojem e cijeli njihov ivot biti proet Aristovim duhom, a svim ljudima pruati pomo za izgradnju potpune ljudske osobe, za dobrobit ljudskog drutva i za izigradnju humanijeg svijeta1 *K%, 2+. Lbog obilne tematike, preputamo to poglavlje drugim predavaima i osobnom studiju.25 %. =/ola Aoncilska deklaracija o kranskom odgoju o odgojno,obrazovnoj zadai kole saeto izjavljuje8 0#zme u svih odgojnih sredstava posebnu vanost ima kola. Ona snagom svoje misije neumorno ide za tim da iz(ra:uje intelektualne sposobnosti, raz!ija pravilno rasu ivanje, u!o#i u kulturnu batinu koja je primljena od prolih generacija, razvija smisao za vrednote i sprema za pro-esionalni ivot. Fe u uenicima razliitih sposobnosti i drutvenog poloaja kola u po ta!lja prijateljski odnos i t!ara dispoziciju za bolje
2! 2/

'. et <. )UP?%, 4ej jeunes filles parlent, @lammarion, .aris, !6=D., str. !!!. )aint Genet% co$,dien et $art(r, Kallimard, .aris, !6=5., str. D>. 22 %. 'O<K, )trah od letenja, str. //>. 25 4idi8 AO<K:%K;P#'; L; A;$O&#A# O)KO', 5jerska di$enzija odgoja u katoli/koj 1koli. <acrt za razmiljanje i provjeravanje br. ==,C>, A(, Lagreb, !676., )okumenti 6>.

!>

me usobno razumijevanje. Osim toga, kola predstavlja na neki nain sredite u ijem naporu i uspjehu trebaju sudjelovati8 obitelj, uitelj, svakovrsne ustanove koje promiu kulturni, gra anski i vjerski ivot te drava i cijelo ljudsko drutvo1 *K%, D+. 2D #z spleta preduvjeta potrebnih da kola ispuni svoju zadau, zadrat emo se na tri8 stvarati dobar ambijent odnosa u uiteljskom zboru, uspostaviti dobar kolski autoritet i gajiti povjerenje.2= a0 Je#in t!o u1itelj /o( zbora. E #skustvo pokazuje da ambijent odnosa jedne kole velikim dijelom ovisi o kvaliteti komunikacije i suradnje nastavniko,uiteljskog zbora. $o isto iskustvo pokazuje da nije lako ostvariti jedinstvo suradnje koje daje vrijednost raznolikosti talenata i najbolje pomae da se oni uzajamno nadopunjuju. Uvijek postoji opasnost od anonimnostiJ u tom sluaju uitelji se osjeaju izoliranima, prisiljeni da se sami bave nekim poslom izvan zajednikog projekta, preputeni samima sebi, bez mogunosti da drugi uju njihova pitanja i potekoe, da vrednuju njihova pedagoka iskustva ili da pro-itiraju na iskustvima drugih. Odsutnost neprestane komunikacije izaziva mrmljanje, stvaranje klanova koji se dijele i suprotstavljaju, stanje straha od pogleda drugih i, konano, neutralizira inicijative i jednih i drugih. Osim toga, temeljni zadatak kole je uzajamno povezati uitelje i isto tako, koliko god je vie mogue, uspostaviti -unkcioniranje koleJ da razgovaraju jedni s drugim i razmjenjuju svoje radove i iskustva, da prionu uz zajednike projekte i tako se uzajamno podupiru i steknu elan za istraivanje i kreativnost. (vojom razjedinjenou uenici se odgajaju kao 0razlomci1, a ne cjelovite linosti. $u valja spomenuti jedan od dobrih plodova novonastalih promjena8 djeca ne doivljavaju dvostrukost odgoja, kao to je to bilo za vrijeme prijanjeg sustava, kad je kola odgajala ovako, Prkva onako, kola vukla na jednu stranu, Prkva na drugu. )jeca esto nisu znala kome pripadaju i kako da se vladaju, pa su najee svojom djejom mudrou pronala svoj $odus vivendi. b0 Autoritet lu4enja. E 'edinstvo suradnje uiteljskog zbora ovisi o tom kako -unkcionira autoritet u koli. U duhu sluenja, autoritet u koli trebao bi potivati dvostruko naelo8 naelo solidarnosti i naelo supsidijarnosti. $o dvostruko naelo nadahnjuje cjelokupni drutveni nauk Prkve8 0( temeljem, tj. ljudskim dostojanstvom, usko je povezano na1elo oli#arno ti i na1elo ub i#ijarno ti. (nagom prvoga ovjek zajedno sa sebi slinima mora pridonositi zajednikom dobru drutva na svim razinama. (toga je crkveni nauk protivan svakom obliku drutvenog ili politikog individualizma. (nagom drugog naela ni drava se ni bilo koje drutvo ne smije staviti na mjesto poduzetnosti i odgovornosti osoba i posrednih zajednica na razini na kojoj ne mogu djelovati, a tako ni dokidati prostor potreban za njihovu slobodu. (toga se drutveni nauk Prkve protivi svim oblicima kolektivizma.1 2C .rimjena tih dvaju naela na kolu, s jedne strane, zahtijeva povezanost zbora i strogu organizaciju zajednikog rada a, s druge strane, prostor slobode i autonomije. 0<e radi se samo o tome da se konstatira oita korist od dobre raspodjele dunosti ili razumne podjele poslaJ treba isto tako raunati s potrebom slobode svake osobe. Aolektivna kreativnost nuno prolazi vanim rubom autonomije koja pripada svakom ovjeku.127 $e perspektive konkretno pretpostavljaju ukljuenje adekvatnih sudionikih struktura i partnera kolske zajednice8 uitelja, uenika, roditelja, administrativnoga i tehnikog osoblja.

2D 2=

#stakli smo izraze koji izriu ulogu kole. 4idi8 AO<K:%K;P#'; L; A;$O&#A# O)KO' 5jerska di$enzija odgoja u katoli/koj 1koli. <acrt za razmiljanje i provjeravanje, *passim+ A(, Lagreb, !676., )okumenti, 6>. 2C AO<K:%K;P#'; L; <;UA 4'%:%, :aputak o kr19anskoj slobodi, br. C2, A(, Lagreb, )okumenti, br. 7!. 27 '. , .. &;U:%<$, 4iscours de rentr,e, u Colegialit,, br. !., PollTge du (acrU,Poeur, Pharleroi, !67C., str. 2.

!!

-0 O#(ojne !eze ute"eljene na po!jerenju. E Ostvarenje dviju spomenutih toaka neminovno e se odraziti na sveukupnim vezama izme u uitelja i uenika, kao i na vezama me u samim uenicima. (uradnja uitelja i izvrenje autoriteta u duhu sluenja snano e uspostaviti odgojne veze utemeljene na potivanju uenika i povjerljivom priznanju njihovih sposobnosti. Odgojne veze i klimu kole najee ugroava tra5 *0)anas ide sve nizbrdo1+, prezir *0Oni su povrni, nesposobni, ne znaju nita1+, no tal(ija *0U nae doba... kad smo mi ili u kolu...1+ ili 4elja za !la$3u, o#no no za in#o/trina-ijo" , koja uzrokuje pretjerani ritam i kolske zahtjeve, kao i disciplinske mjere. (vi ti postupci jednostrano uspostavljaju veze s uenicima time da se najprije uoavaju njihovi 0nedostaci1. <o u tom sluaju, njih se ne prepoznaje u onome to oni imaju nedirljivoJ nije mogua nikakva radosna veza, nikakvo uzajamno priznanje. Hkola ide za tim da prema svakom ueniku uspostavi pozitivnu vezu koja, uza sve nedostatke, uvi a njihovu dobrotu, koja im ulijeva povjerenje i koja, iznad njihova vlastitog iskustva, u njima budi nadu u ono za to su sposobni.26 .o uzoru na zakonodavstva mnogih drava, trebalo bi na razliite naine ukljuiti roditelje u rad kole. <jihova je dunost da se u kolu ukljue odgojnom brigom, suradniki, da bi zatitili kulturni, humani, duhovni rast djece. ,. O tali o#(ojitelji Od doba pretpuberteta mladi padaju pod utjecaj drugih *nedelegiranih+ odgojnih autoriteta. <ekad su to 0anonimni autoriteti1, npr. javno mnijenje, moda, sredstva drutvenog priopavanja, statistike i kolektivizam, a vrlo esto skupine vrnjaka, od kojih prihvaaju vrijednosti i norme vladanja. .otrebno je da odrasli saobraaju s adolescentima, da prate njihove aktivnosti, uvode ih da budu manje kontestativne, da ih uvjeravaju kako je stvarnost obino zamrenija nego to oni misle. "ilo bi idealno da roditelji, uitelji, animatori skupina sura uju na ostvarivanju postavljenih odgojnih ciljeva. :oditelji se mogu nai u tjeskobi i upasti u krizu vlastitog odgoja, kad primijete da djeca podlijeu utjecajima odgoja drugih. Aako dijete raste, tako u obitelji ne nalazi ono to je do tada u njoj nalazilo. <ije mu dovoljna ljubav oca i majke8 potreban mu je netko drugi. ak u toj mjeri da zaboravlja na obitelj. ;dolescent ne uspijeva vie prihvatiti autoritet roditelja bez kritike, a esto ga posve odbacuje. Aako da se u tom sluaju postave roditelji, kao izvorni odgojiteljiM .rije svega, trebamo biti svjesni da je u doba sazrijevanja odgoj mnogo manje -unkcija koja pripada samo roditeljima. Hkola, javni ivot, prijatelji, knjiga, uzori iz svijeta -ilma, porta, literature, umjetnosti, kao i drutvenog ivota, snano utjeu na mlade. :oditelji se moraju pomiriti sa sudbinom da gube svoju odlunu ulogu. Htovie, morat e se ograniiti na to da kritiki razluuju strane utjecaje, koordiniraju ih i praktiki ih odabiru. :oditeljski odgojni autoritet morao bi biti snaan kad bi se htio suprotstaviti novim imbenicima i jednako se nametnuti. $rai se velika razboritost, taktinost, pronicava osjetljivost i silna snaga uivljavanja, kako bi mogli pronai ispravan stav prema tim stranim utjecajima. U stvari, kad do e do sukoba, dananji roditelji u veini sluajeva gube bitku. Oni jednostavno u tom ivotnom razdoblju postaju koordinatori odgojnih autoriteta.5>

26

Usp. ;. @O((#O<, +es <uatre cha$ps de resposnabilit, de l;,cole chr,tienne, u +u$en vitae 5/, !67C., br. 5, str. 26!.,265. 5> ;. HUH$;:, :av0 dj0, str. /D.

!/

<eki su htjeli diskreditirati obitelj kao odgojnu ustanovu, no jedno je govoriti o nespremnosti roditelja, a drugo o odgojnoj vanosti obiteljske zajednice. Obitelj je tako vaan imbenik i u odgoju i u drutvu, da nijedna *duhovna+ obnova ne moe donijeti eljenih rezultata ako ne po e od obitelji. <o, vrijedi i injenica da mnogi dobri zahvati to ih u odgojnom procesu pruaju delegirani *i nedelegirani+ odgojitelji ne urode plodom samo zato to ih obitelj nije prihvatila. Lato, samo s uzajamnim povjerenjem i suradnjom odgojitelji, naravni i delegirani, mogu izgraditi ovjeka.

!2