IZVOR KAPITALA ISLAMSKIH BANAKA I MOBILIZACIJA BANKARSKIH RESURSA

Novac nam treba da bi smo mogli razmjenjivati robe i usluge, akumulirati bogatstvo, mjeriti vrijednost roba i koristiti ga kao mjerilo uloenih sredstava. Sa stanovitva finasijskih institucija, ove potrebe se oituju u lepezi proizvoda koji su ponueni na tritu da bi se zadovoljile neke od potreba koje novac sam sa sobom donosi. Finansijska institucija je posrednik izmeu onih koji imaju potrebu da svoj novac povjere na uvanje kako bi lake trgovali, utedjeli ili pak investirali i onih koji bi novcem da zadovolje neke svoje potrebe potroakog ili investiciono-razvojnog karaktera. Islamske banke, kao i one konvencionalne, mobiliziraju sredstva putem depozita svojih klijenata kada svog novca nemaju dovoljno. Generalno, postoje dvije vrste depozita putem kojih korisnici bankarskih usluga mogu deponovati svoja sredstva kod islamskih banaka. To su poimenice neinvesticioni rauni (opdi i posebni neinvesticioni rauni) i investicioni rauni (opdi i posebni investicioni rauni). Ovaj tekst ima za cilj upoznavanje sa osnovnim crtama ovih rauna.

IZVORI FINANSIRANJA (DEPOZITI)

TEKUI RAUNI (Al - Wadi'ah ugovor)

INVETICIONI RAUNI (PLS rauni)

TEDNI RAUNI (Al - Wadi'ah ugovor)

POSEBNI INVESTICIONI RAUNI (PLS rauni)

Depozit tekudeg rauna (Al Wadiah ugovor) Funkcioniraju isto kao depoziti po vienju ( a vista), odnosno tekudi rauni konvencional nih banaka. Komitenti u sluaju tekudeg rauna deponuju novac na uvanje obino iz transakcionih pobuda, to znai da je najvanije da novac bude na raspolaganju u svako doba kako bi mogao pratiti trgovinske transakcije, bilo da je u pitanju kompanija ili pojedinac. Banka je tu da prui sigurnost, brzinu, kao i ekonominost u prijenosu sredstava, ali i da

novac koji je dobila u povjerenje uloi, na vlastiti rizik, u projekte od opde drutvene koristi u skladu sa erijatskim propisima. S obzirom na to da ban ka sredstva koristi na vlastiti rizik, deponenti ne uestvuju u raspodjeli dobiti koju banka, njihovim koritenjem, eventualno ostvari. Malezijske banke koje posluju po islamskim principima, naprimjer, prihvataju ove depozite i preuzimaju odgovornost da de sredstva u istom iznosu vratiti kad god to klijent poeli na osnovu vediajedu d-daman ili zajamenog amaneta. U Iranu i Kuvajtu princip qard hasen (benevolentna pozajmica) se koristi pri primjeni tekudeg rauna, dok se u Turskoj Bahrejnu koristi princip vedie (pologa). Zato klijent pristaje da poloi svoje novce u banku i da bez ikakvog finansijskog efekta svoj zaraeni novac stavi drugome na raspolaganje? Iako tekudi raun ne donosi direktne finansijske efekte, on u stvari prua deponentu infrastrukturu koja indirektno smanjuje trgovanje i uvanje. Depoziti tednog rauna (Al Wadiah ugovor) Islamske banke nude etiri razliita naina deponiranja sredstava na ovim raunima: prihvatanje tednih uloga na principima povjerenja. Ovim se zahtijeva od d eponenta da banci da saglasnost za koritenje uloenih sredstava na raunu, uz obavezu punog povrata uloga i neobavezno uede u raspodjeli eventualno ostvarenog profita; prihvatanje tednih depozita sa ovlatenjem banci da investira i dijeli profit kao na gradu deponentima u skladu s periodom i iznosom sredstava koji se nalazio na raunu. Ovaj metod slian je oroenim depozitima konvencionalnih banaka; tretiranje tednog depozita kao qard hasan, to podrazumijeva poklanjanje banci svih novanih ili nenovanih efekata koji koritenjem tih sredstava mogu proistedi; prihvatanje tednih depozita na zajednikim investicionim raunima (investment pool) i njihovo tretiranje kao investicionih depozita koji de biti kasnije detaljnije objanjeni.

Generalno, deponentni imaju pravo povlaenja uloga sa tednih rauna bez najave uz odricanje prava ueda u raspodjeli profita u periodu u kojem je povlaenje izvreno. Za razliku od tekudih rauna, gdje sav profit koji banka ostvari koritenjem sredstava deponenata pripada banci, u ovom sluaju banka ima diskreciono pravo da nagradi tedie povratom dijela profita koji banka generira koritenjem sredstava sa ovih rauna. Opdi investicioni rauni (Profit and Loss Sharing PLS rauni) Opdi investicioni rauni namjenjeni su ulagaima koji su spremni uzeti rizik kako bi doli do vedih od uobiajenih stopa profita. Problem kod ovih ljudi jeste injenica da nemaju pristup informacijama o trinim prilikama, kao ni vrijeme a ni znanje da pravilno uloe svoja sredstva. Umjesto da obeda ulagadima predodreene fiksne stope povrata na njihova ulaganja, banka istide samo omjer po kojem de dijeliti profit od ostvarenog poslovanja sa klijentima banke koji su poloili sredstva na ovaj raun. Dobit stvarno zavisi od konanog rezultata baninog ulaganja. Da bi ograniila rizik, banka sva deponovana sredstva na ove raune stavlja u jedan fond kako bi odatle finansirala investicioni portfolio, tj. mnotvo projekata. Ulaganjem u vie projekata banka moe diverzificirati rizik ulaganja, te putem investicionih tehnika ostvariti eljenu kombinaciju rizika i dobiti. Ovaj bankarski instrument je zasnovan na principu mudarebe. Ovo je jedan od povjerenikih principa gdje banka ima ulogu mudariba koji upravlja sredstvima a da ne garantira niti povrat uloene osnovice niti

pretpostavljenu dobit, osim u sluaju nehata, malverzacija, prekoraenja ovlasti i slinih pojava. Ulagai ovim instrumentom dobijaju profesionalce za svoje partnere, kao i baninu infrastrukturu pri ulaganju sredstava. Zauzvrat, banka dobiva udio u eventualnoj dobiti kao menadersku proviziju. Banka ne garantuje uloena sredstva, no putem diverzifikacije rizika, tj. ulaganja u veliki broj projekata sa razliitim vjerovatnodama za ostvarivanje dobit i, gotovo u potpunosti eliminira mogudnost gubitka. ak i ako se desi gubitak, banka, da bi ostala konkurentna, iz svojih fondova nadomjeta izgubljena sredstva i tako titi krajnjeg korisnika. Naravno, ne treba napominjati da je banka duna da povjerena sredstva ulae u projekte koji donose dobro zajednici a spreavaju po drutvo tetne posljedice. Konvencionalne banke nemaju slian instrument. Zbog toga u Sjedinjenim Amerikim Dravama postoji dugogodinji trend pomjeranja sredstava iz banaka u Mutual Tr usts Investment Funds (investicioni fondovi uzajamnog povjerenja) 4. Posebni investicioni rauni (Profit and Loss Sharing PLS rauni) Posebni investicioni raun dosta su slini opdem investicionom raunu. Ipak, u ovom sluaju ulagai odreuju nain ulaganja, pa su ak u stanju odabrati projekat u koji de uloiti svoja sredstva. Vlasnici ovih rauna dijele profit sa bankom u dogovorenom omjeru po principu mudarebe, ali u potpunosti zavise od ishoda projekta u koji su uloili svoja sredstva. Ovaj tip rauna namjenjen je ulagaima sa visokom spremnodu da preuzmu rizik projekta, oekujudi zauzvrat visoke stope dobiti. Po pravilu, ovo su dobro informirani ulagai koji ele da svoju informaciju o izvodljivosti pojedinog projekta preko banine infrastrukture dobro unove.

1. Iako erijat zabranjuje kamatu u poslovanju, to ne znai da islamske banke i finansijske institucije ne moraju biti dobrotvorne ustanove. 2. Muhammad Taqi Usmani: Uvod u Islamske Finansije, Selsebil ivinice, str. -21