ZNAKOVNI JEZIK Znakovni jezik je, poput svih drugih jezika, komunikacijski sustav koji se koristi za razmjenu informacija

izme u dviju i!i vi"e oso#a$ Nekada se smatra!o da je znakovni jezik isk!ju%ivo jezik zajednice g!uhih oso#a$ &anas znamo da je to jezik zajednice g!uhih i g!uhos!ijepih oso#a koje imaju zase#an ku!turni i jezi%ni identitet$ Ve'ina !judi mis!i da sve g!uhe i g!uhos!ijepe oso#e iz cije!og svijeta govore istim znakovnim jezikom, odnosno da je taj jezik univerza!an$ (o nije to%no$ )ostoje naciona!ni znakovni jezici kao "to su* francuski znakovni jezik +,-./, ameri%ki znakovni jezik +A-,/, austra!ski znakovni jezik +A0-,AN/, ta!ijanski znakovni jezik +,I-/, hrvatski znakovni jezik +1ZJ/i drugi$ 2ije% mama se druga%ije izvodi na raz!i%itim jezicima$ +s!ika 3$/ Ve!iki protivnici znakovnog jezika do "ezdesetih su ga godina smatra!i #ijednom zamjenom za jezik$ (akvi zastarje!i pog!edi na g!uho'u i znakovni jezik danas su napu"teni$ Novo vi enje g!uhih oso#a ima izvore u ponosnom prihva'anju njihovog identiteta kao pripadnika 4ku!turne i jezi%ne manjine5 koju sna6no povezuju zajedni%ke vrijednosti, iskustva i znakovni jezik$ -ve vi"e do!azi do izra6aja jezi%no i ku!turno #ogatstvo zajednice 7!uhih i g!uhos!ijepih oso#a i to ostav!ja sna6an dojam na !jude koji %uju$ Iako su ga nekad za#ranjiva!i, danas znakovni jezik u6iva puno priznanje kao pose#an i jednako vrijedan jezik$ 0 vi"e od 89 dr6ava znakovni jezik je priznat kao jezik manjine$ Ameri%ki znakovni jezik +A-,/ je 3:;<$ godine do#io status jezika i tako postao prvi znakovni jezik na svijetu priznat kao pravi i prirodni jezik g!uhih oso#a$ &anas se status znakovnog jezika raz!ikuje od dr6ave do dr6ave$ I -!ovenija je =99=$ godine prizna!a svoj znakovni jezik$ Na6a!ost, u 1rvatskoj znakovni jezik jo" nije priznat kao takav iako tu 6ivi oko 3=999 g!uhih i g!uhos!ijepih oso#a kojega koriste u svakodnevnoj komunikaciji$ Naj%e"'e se koristi u o#ite!jima u kojima su dva i!i vi"e %!anova g!uhi i>i!i g!uhos!ijepi, u nekim "ko!ama za g!uhe oso#e te u zajednicama g!uhih i g!uhos!ijepih oso#a +sportski k!u#ovi, ku!turne sekcije, k!u#ovi umirov!jenika i s!$/$ &ana"nju ravnopravnost mnogih znakovnih jezika s govornim jezicima mo6emo zahva!iti ranim istra6ivanjima koja je ?i!!iam @$ -tokoe zapo%eo pedesetih godina =9$Aog sto!je'a$ -vojom studijom o znakovnom jeziku dao je zna%ajan doprinos priznavanju znakovnog jezika kao jedinstvenog komunikacijskog sustava$ &a!jnjim !ingvisti%kim istra6ivanjima provedenim u Americi B9Aih godina do"!o se do zak!ju%ka da je A-, komunikacijski jednako u%inkovit kao i govorni jezik$ Istra6ivanja o !ingvisti%kim aspektima hrvatskog znakovnog jezika zapo%e!a su re!ativno nedavno$ No, postoje jasni dokazi da 1ZJ ima v!astitu gramatiku raz!i%itu od hrvatskog govornog jezika te da se usvaja i u%i kao i svaki drugi jezik$

OC,IKOVANJE ZNAKA 0 1ZJAu raz!ikujemo 8 na%ina izvo enja znakova*

1. runo A znakovi koji se izvode jednom rukom A znakovi koji se izvode s o#je ruke, a istovrsni su A znakovi koji se izvode s o#je ruke, a!i nisu istovrsni 2. neruno D pomo'u drugih dije!ova tije!a +g!ava, ramena, trupE/ 3. kombinirano D kom#inacija ruku i drugih dije!ova tije!a

0 znakovnom jeziku, jedna je ruka dominantna i njome se izvode znakovi$ Kod znakova koji se izvode s o#je ruke, nedominantna ruka je u ve'ini s!u%ajeva pod!oga za izvo enje znaka dominantnom rukom i izvodi jednake i!i zrca!ne pokrete dominantnoj ruci$ Osim prema na%inu izvo enja, znakovi 1ZJAa me uso#no se raz!ikuju po svojim o#!ikotvornim o#i!je6jima* 1. oblik ake A do danas su otkrivene FF pojedina%ne i raz!i%ite konfiguracije "ake koje se svrstavaju u 3< g!avnih skupina A svaka konfiguracija "ake predstav!ja 4fonem5 i ima svoj naziv i oznaku 2. mjesto izvoenja (tvorbe) znaka A podru%je unutar znakovnog prostora u kojem se tvori znak D ma!o iznad g!ave pa sve do struka +okomito/ te od !akta do !akta kada su ruke #!ago svinute +vodoravno/ +s!ika =/ A postoje iznimke D nag!a"avanje, dije!ovi tije!a ispod struka i s!$ A primarne !okacije +mjesta na i!i #!izu tije!a/ i sekundarne !okacije +mjesta na i!i #!izu ruke/ A neutra!ni prostor D visina prsa +ako znak nema kontakta s tije!om i!i rukom/ 3. orijentacija ake (dlana i zapea) A uspostav!jeni po!o6aj "ake i!i "aka u odnosu na tije!o govornika +prema, od, gore, do!je, !ijevo, desnoE/ 4. kretnja znaka (pokreti ake ruku)

A jedno od najs!o6enijih o#!ikotvornih o#i!je6ja D "ake i ruke se na odre eni na%in kre'u kroz znakovni prostor A pokreti* jednostavni, istovrsni, ujedna%eni, s!o6eni, raznovrsni, neujedna%eni, kom#inirani A va6ni e!ementi* A put +gore D do!je, naprijed D nazad, !ijevo D desno/ A na%in +!inearni, kru6ni, po!ukru6ni, va!oviti, cik D cak, spira!ni/ A ponav!janje +dva, tri i!i vi"e puta/ A koordinacija +za znakove s o#je ruke D ruke mogu #iti odvojene, dotaknute, spojene, mogu zamijeniti mjesta, povezati se dje!omi%no i!i se potpuno ukri6itiE/ A #rzina kretnje +#rzo i!i sporo/ !. neruna obilje"ja znaka A mimika D karakteristi%ni o#!ici o#rva, o%iju, usana i o#raza A pokreti g!ave D odmahivanje !ijevo D desno, kimanje gore D do!je, nak!on g!ave naprijed, nazad i!i u stranu A pokreti tije!a D dr6anje +izra6avanje stavova, raspo!o6enja/

0 komunikaciji znakovnim jezikom pog!edom o#uhva'amo sugovornikovo !ice te pokrete njegovih usana i ruku$ Nikada ne g!edamo samo jedno i!i samo drugo$ (ako er, nepristojno je skrenuti pog!ed i g!edati u drugom smjeru dok druga oso#a znakuje jer na taj na%in oso#a pokazuje da ju ne zanima "to sugovornik govori$

IGE 0nutar zajednice 7!uhih i g!uhos!ijepih oso#a, uo#i%ajeno je oso#i dati ime na znakovnom jeziku$ Imena +znak/ do#iju sve g!uhe i g!uhos!ijepe oso#e kao i poznate oso#e iz javnog

6ivota te %uju'e oso#e koje provode mnogo vremena u zajednici 7!uhih$ Zanim!jivo je da ima gotovo to!iko imena na znakovnom jeziku ko!iko i oso#a koje ta imena nose$ Nemaju sve Ane i svi tomis!avi jednako ime$ Imena na znakovnom jeziku mogu se zasnivati na nekoj od tje!esnih karakteristika +va!ovita kosa/, zna%enju imena +,ju#ica/, prezimena +Kova%/, nadimka i!i se u nedostatku navedenoga +"to je vr!o rijetko/, pokazuje prvo s!ovo imena$ 0 razgovoru o nekoj oso#i, izgovara se njeno ime no pokazuje se znak koji ozna%ava njeno ime na znakovnom jeziku$ )ri!ikom upoznavanja prvo se izri%e ime i!i prezime jednoru%nom i!i dvoru%nom a#ecedom, a nakon toga se poka6e znak za ime$ 0 kasnijem razgovoru koristi se samo taj znak$

-VJE(-KA O27ANIZA@IJA 7,01I1 O-OCA +?or!d .ederation oft he &eaf, ?.&/ Organizacija je osnovana 3:<3$ godine na 3$ svjetskom kongresu g!uhih u 2imu$ (o je internaciona!na i nev!adina organizacija koja okup!ja naciona!ne udruge g!uhih oso#a$ -a svoje 3=38 zem!je %!anice ?.& predstav!ja oko H9 mi!ijuna g!uhih oso#a di!jem svijeta$ 0 svom radu stav!ja nag!asak na po#o!j"avanje statusa znakovnih jezika u svijetu, edukaciju g!uhih oso#a, pristup informacijama i ostvarivanju prava g!uhih oso#a$ Od trenutka osnutka do danas, ?.& svake %etiri godine odr6ava -vjetski kongres$ (ako er, s!avi se i GEI0NA2O&NI &AN 7,01I1$ (aj dan je =B$ 2ujna i s!avi se u cije!om svijetu$ Zanim!jivo je da je ideja o o#i!je6avanju me unarodnog 4tjedna g!uhih5 ro ena 3:<<$ godine #a" kod nas u Zagre#u u vrijeme odr6avanja =$ svjetskog kongresa g!uhih u organizaciji ?.&Aa$ Na 8$ -vjetskom kongresu g!uhih u ?eis#adenu, ?.& je s!u6#eno prog!asi!a 4Ge unarodni tjedan g!uhih5 koji se od tada o#i!je6ava svakog zadnjeg tjedna u mjesecu rujnu$